ISSN 2566-3747 HISTORIJSKI MUZEJ BOSNE I HERCEGOVINE SARAJEVO FAKTI I ARTEFAKTI ZBORNIK RADOVA HISTORIJSKOG MUZEJA BIH 13 SARAJEVO, 2019. ISSN 2566-3747 HISTORIJSKI MUZEJ BOSNE I HERCEGOVINE SARAJEVO FAKTI I ARTEFAKTI ZBORNIK RADOVA HISTORIJSKOG MUZEJA BIH 13 SARAJEVO, 2019. Izdavač Historijski muzej Bosne i Hercegovine Zmaja od Bosne 5, Sarajevo +387 33 226 098 [email protected] www.muzej.ba Za izdavača Elma Hašimbegović Impressum Redakcija Amra Čusto Elma Hašimbegović Elma Hodžić Vjeran Pavlaković Edin Radušić Glavna urednica Elma Hašimbegović Odgovorna urednica Elma Hodžić Dizajn i DTP Belma Arnautović Fotografije Esad Hadžihasanović, muzejski fotograf Zoran Kanlić Paul Lowe Nemanja Mićević Kanita Polimac Lektura i korektura Svjetlana Hadžirović Štampa Fojnica d.d. Tiraž: 150 komada Naslovna fotografija: Vojo Dimitrijević, Smrt fašizmu, sloboda narodu, 1966. Vitraž je za vrijeme rata 1992.-1995. oštećen. Ljeta 2018. godine se, zbog temperaturnih oscilacija, središnji dio vitraža odvojio od ostatka kompozicije. Vitraž čeka restauraciju. Zbornik radova Historijskog muzeja BiH je finansijski podržala Fondacija za izdavaštvo Sarajevo. Posvećeno Marian Wenzel, historičarki umjetnosti koja je dala značajan doprinos proučavanju/očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine i koja je trajno obogatila fundus Historijskog muzeja BiH... 01 02 O Zborniku – riječ redakcije 03 Članci: muzeologija, muzeografija i historiografija 12 Amra Čusto, Urbanizacija na kraju grada – „Obećao si da ćemo živjeti u neboderu“ 36 Smirna Kulenović, Eksperimentalni misaoni performans kao aktivna percepcija djela „77 Million Paintings“ Brian Eno-a 54 Paul Coldwell, Izmjeren život – sedam džempera za Nermina Divovića 57 Iva Leković, Opkoljeno Sarajevo u Beogradu: interpretacija disonantnog nasleđa na primeru transporta izložbene postavke Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine u UK ,,Parobrod“ u Beogradu 76 Amer Sulejmanagić, Simboli građanske religije – kako se određuju i koriste – primjer Bosne i Hercegovine 106 Enes Škrgo, Spomenici narodnooslobodilačke borbe u travničkom kraju: prakse destrukcije i zaborava 04 Razgovor 120 Miško Šuvaković i Danis Fejzić, Was ist Kunst BiH? / Šta je umjetnost, Bosno i Hercegovino? 05 Fakti i artefakti: građa 135 Xavier Bougarel i Dunja Jelenković, Za din, i za plijen? Muslimanske milicije u Drugom svjetskom ratu - Iz riznice Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine 189 -Dorđe Mihovilović, Koncentracijski logor Jasenovac u Zbirci fotografija Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine 204 Amar Karapuš, Ordenje i medalje Drugog svjetskog rata iz Zbirke predmeta Historijskog muzeja BiH 06 Prikazi i osvrti 232 Jasmin Hasanović, NSK država Sarajevo - Kontroverzno mjesto posthistorijskog buđenja historije 07 Stare zbirke, nove muzejske prakse 252 Dina Memić, Dokumentacioni centar Historijskog muzeja BiH – depo bosanskohercegovačkog djelovanja muzeja novije historije 278 Azra -Delmo, Muzeji NOB-a u vremenu tranzicije: Primjer muzeja „Bitka za ranjenike na Neretvi“ Jablanica 08 Biografije autora O 13. izdanju O zborniku - riječ redakcije rethodni broj Zbornika radova Historijskog muzeja BiH, objavljen poslije Pgotovo tri decenije pauze u izdavačkoj djelatnosti, napravio je presjek transfor- macije socijalističkog naslijeđa u postratnom bosanskohercegovačkom društvu. Pisali smo o metamorfozama muzeja i spomenika, o osavremenjavanju starih zbirki kroz nove muzejske prakse, o novim muzejskim tendencijama. U novom, 13. broju Zbornika radova Historijskog muzeja BiH ulazimo u unutrašnjost muzejskog prostora: otkrivamo nove priče iz muzejskih kolekcija i govorimo o izazovima muzealizacije novije historije. Zbornik radova Historijskog muzeja BiH broj 13 je rezime muzejskih aktiv- nosti u 2018. godini. Pored obilježavanja važnih datuma, rada na suočavanju s prošlošću, edukativnih programa, svakodnevnog prikupljanja novih eksponata i analize postojeće građe, Historijski muzej BiH je u 2018. bio nezaobilazna tačka regionalne kulturne scene. Ugostili smo jednog od najvećih svjetskih umjetnika i tim povodom unaprijedili rad institucije, obogatili muzejske kolek- cije, nudili publici nove sadržaje, pronalazili nove puteve artikulisanja prošlosti, ispitivali mogućnosti muzejskog diskursa. Trudili smo se da oživimo saradnju sa srodnim memorijalnim institucijama i da muzejskim sadržajima premostimo geografske i političke granice. Politika otvorenosti Historijskog muzeja BiH prema društvenoj zajednici u kojoj djeluje se reflektirala na radove iz ovog broja Zbornika – pozvali smo stručnjake iz različitih oblasti i njihove interpretacije muzejskih priča nudimo kao platformu za razvijanje dijaloga. Dijaloška koncepcija časopisa, čiji su obrisi zadati u prethodnom broju, ovaj put je obogaćena višeglasjem u kojem učest- vuju domaći, regionalni i internacionalni stručnjaci i istraživači. Jedan od njih, 8 O 13. izdanju 13. O Xavier Bougarel, istraživač koji koristi građu Historijskog muzeja BiH u svom naučnom radu, i kojeg smo zamolili da bude saradnik na pripremi 13. broja Zbornika, kumovao je blagoj, ali značajnoj izmjeni koncepcije Zbornika: odlučili smo se da intervenišemo u naziv časopisa. Za historijskim faktima smo tragali kroz muzejske artefakte – pronalazili smo metode da ukažemo na kompleksnost rekonstrukcije historijskih činjenica (fakti) i višeznačnost muzejskih predmeta (artefakti). Svjesni važnosti i jednog i drugog u sveukupnom doživljaju prošlosti, dodajemo ih u naslov muzejskog časopisa – u nadi da će Fakti i artefakti/Zbornik radova HMBIH poslužiti kao platforma za unaprjeđivanje i produbljivanje muzeološke i historiografske prakse u Bosni i Hercegovini. REDAKCIJA 9 Članci Muzeologija, muzeografija i historiografija 10 11 Rad pod nazivom Urbanizacija na kraju grada - „Obećao si da ćemo živjeti u neboderu“ nastao je kao rezultat istraživačkog rada za potrebe realizacije izložbe pod nazivom „Novi Grad – moje naselje“, a koju je organizovao Historijski muzej BiH u čast jubileja 40 godina postojanja najmlađe sarajevske općine - Općine Novi Grad. Prilikom istraživanja imala sam priliku da pregledam i koristim građu Zavoda za Urbanizacija planiranje i razvoj Kantona Sarajevo, Historijskog arhiva Sarajevo, Historijskog muzeja na kraju BiH i Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, grada – zbog čega im ovom prilikom iskazujem zahvalnost. Posebno hvala fotografu Logo “Obećao si Fahrudinu zbog mogućnosti da koristim njegove fotografije nastale tokom dugogodišnjeg da ćemo rada u Zavodu za planiranje i razvoj Kantona Sarajevo. živjeti u neboderu“ Amra Čusto Sažetak: U radu se na osnovu izvora i literature analizira način urbanizacije u Sarajevu nakon okončanja Drugog svjetskog rata i to na prostorima Sarajev- skog polja, nekadašnje periferije grada. Industrijalizacija i talas migracije u grad potakao je izgradnju velikih stambenih naselja, koja će uz bespravnu individu- alnu stambenu izgradnju oblikovati nove vizure grada. Društvena stambena izgradnja davala je osnovno obilježje prostornom razvoju grada u vrijeme socijalizma. Sedamdesete i osamdesete godine XX stoljeća su vrijeme sveukupne modernizacije. Zbog novog talasa širenja grada, izgradnje poznatih sarajevskih naselja (Alipašino polje, Otoka) uz izgradnju javnih reprezentativnih objekata – simbola grada, u vremenu predolimpijskih priprema i uređenja grada 1977. godine se formira najmlađa gradska općina Novi Grad. Od tada u dalje planski osmišljenim prostorima formiraju se moderna naselja Mojmilo i Dobrinja, sa svim potrebnim različitim sadržajima za život, kao što su prodavnice, ambu- lante, biblioteke, škole, vrtići. Vrijeme je to kada grad unatoč sve češćim krizama socijalističkog društva doživljava svoj vrhunac, čiju krunu predstavlja održavanje XIV zimskih olimpijskih igara 1984. godine. Ključne riječi: urbanizacija, stanogradnja, bespravna izgradnja, industrijalizacija, Novi Grad, nova naselja, Olimpijske igre IZGRADNJA NOVOG GRADA I IZAZOVI NOVE URBANIZACIJE Procesi urbanizacije odvijaju se u različitim okolnostima koje ovise o ekonomskim, društvenim ili političkim prilikama jednog društva u kojima se taj proces odvija. U Jugoslaviji kao socijalističkoj državi nastaloj nakon Drugog svjetskog rata taj proces odvijao se veoma dirigirano i planirano u skladu sa novim proklamiranim vrijednostima društva. Tako je i Sarajevo, glavni grad Narodne Republike Bosne i Hercegovine, Prvi generalni regulacioni plan dobilo brzo nakon okončanja rata 1946. godine i on je trebao odgovoriti na važna pitanja i izazove budućeg razvoja i urbanizacije, koja se dešavala u uslovima velike migracije u grad i industrijalizacije. Ovaj dokument predvidio je širenje i razvoj grada prema zapadu, tačnije na Sarajevskom polju (kojim 13 je do tada prolazila željeznička pruga1 i na kojem su se u daljoj prošlosti nalazila sela, poznata i po ishodnim kućama bogatijih Sarajlija), a koji ovim dokumentom postaje prostor predviđen za razmještaj industrije, pri čemu se to posebno odnosilo na predjele Alipašinog mosta i Stupa. Također, Plan je podrazumijevao rekonstrukciju željezničke mreže, izgradnju novih objekata i saobraćajno povezivanje tih novih zona sa gradom. Plan je trebao Sarajevo razviti kao “glavni grad Narodne Republike Bosne i Hercegovine, trebao je asanirati stari dio grada, te dodati ovome, kao logičan nastavak Novi grad koji će zadovoljiti sve potrebe čovjeka.” 2 No, da bi se ostvarili ovako zamišljeni planovi izgradnje ključno je bilo definirati novu politiku, koja se odnosila na građevinsko zem- ljište neophodno u procesu urbanog razvoja i planiranja.3