Vidjeti Ljepotu I Ostvariti Radost SUBOTICA

Uvodnik HrvatskaRIJEČ

Vidjeti ljepotu i ostvariti radost SUBOTICA

a marijanskom svetištu Bunarić okupit će se ovog vikenda mnoštvo O situaciji u mljekarstvu uz kuta jed- hodočasnika iz Subotice i iz mjesta širom Vojvodine, gdje će se odr- nog proizvođača žati veliko proštenje, kada Bunarić postaje mjesto molitve, ispovijedi, susreta ljudi i zajedništva. Nakon objedinjavanja crkvene i gradske Dužijance početkom devedesetih godina, Bunarićkim proštenjem se završava proslava svake Dužijance. Bunarićko svetište je jedinstveno u ovome podneblju, jer je ekumensko. Na ovom marijanskom svetištu svoje objekte imaju i Katolička i Pravoslavna crkva, a liturgije se slave odvojeno. Ima mnogo nepoznanica kako je zaživjelo bunarićko svetište, a činjenica je da je proštenje zaživjelo kao masovna svetkovina,N što jasno govori o potrebi ljudi da se okupljaju i budu zajedno na svetištu, u oazi duhovnosti, gdje se štuje sirakuška Gospa, Gospa od suza. Pitanja uvijek ima na pretek, a među mnoštvom pitanja je i pitanje o tome – kako napuniti životne »akumulatore« u ovo naše vrijeme? U zbilji svijeta kada su materijalne stvari i karijera postali važniji od dostojanstva ljudske osobe. CIJENE ODREĐUJU OTKUPLJI- U vremenu kada nam se isuviše često čini da nas nitko ne vodi sigurno preko »provalije«. Sve je više ljudi koji se osjećaju osamljeni, koji imaju osjećaj da su VAČI...... 18-19 ostali bez srca i glasa i tako žive izloženi ranjavanju i patnji. Mnogi se pesimistič- ki prepuštaju, iako nezadovoljno i mrzovoljno, tmini svojih »sudbina«. Postoje DOPISNICI veliki problemi siromaštva i nezaposlenosti, kao i velike brige zbog poteškoća odgoja djece. Mnogi ljudi su umorni, što i nije čudno. Prelistamo li samo ovlaš tekstualnu dokumentaciju aktualnog vremena, čitajući i između redova, vidjet ćemo da dominiraju strah i zlo, nedoumice i očaj. Naravno, u pitanju je doku- U posjetu pravniku Stipanu Parčetiću, mentacija kolektivne i subjektivne egzistencije. Onda se čovjek zapita – ima li ZAintelektualcu, ZEMLJU poljoprivredniku, NERAZRJEŠIVO glaz- uopće u takvom svijetu mjesta za duhovnost? beniku i ugostitelju Treba znati da je cijena izuzetno visoka kada se ostvari rezultat »emanci- VEZAN...... 24-25 pacije« od duhovnosti i vrednota, kada se čak opovrgava i ljudski i kršćanski identitet, a takav rezultat jasno razlikuje postmodernu od prethodnih razdoblja. Ipak, ljudska potraga za radošću i ljubavlju ne prestaje ni na početku ovoga megamilenija. Mogućnost izbora uvijek postoji. Treba se samo potruditi i ostva- Hodočašće u organizaciji HKUD-a riti radost koja toliko nedostaje suvremenom čovjeku. Usprkos svemu, ljepote »Vladimir Nazor« iz Sombora je mnogo, a jedan od razloga odlaska na Bunarićko proštenje može biti daZ. S.se pronađe i vidi ljepota i ostvari radost. Sve zainteresirane osobe koje bi željele obavljati posao kolportera tjednika »Hrvatska riječ« na dogovor se mogu javiti u Uredništvo NIU »Hrvatska riječ« na adresi Trg cara Jovana Nenada 15/II. SADRŽAJ

AKTUALNO TEMA PUTEVIMA PREDAKA ...... 25

ISTANBULSKI AKCIJSKI REPORTAŽA ZAJEDNIČKIMOdržana sjednica proširenog RADOM Odjela DO PLAN...... 14-15Svjetski kongres mladih u Istanbulu VEĆEGza obrazovanje BROJA HNV-a UČENIKA...... 6 VAJSKA...... 28-29 Tipično vojvođansko naselje POFra Josip ZAKONU Špehar ofm, ISTI predstojnik U PRAKSI fra- KULTURA OŠ »Ivan Milutinović« iz Subotice svoja NISU...... 16-17njevačkog samostana u Baču iskustva prenosi drugim školama INTERVJU SNAGA LIRIKE NA OBALI DUNA- VA...... 34Novosadska knjižnica na Štrandu

SPORT NJEGOVANJEProf. dr. Endre Papp, SPECIFIČNOSTI predsjednik Vojvo- PARTNERSTVOM PROTIV NASI- SVIJUđanske akademije NACIONALNIH znanosti i ZAJEDNIumjetnosti- LJA...... 7 CA U POKRAJINI...... 12-13 PROFESOR, BRAT I TRENER...47 Aleksandar Sabanov, trener tenisa

27. kolovoza 2010. 5 HrvatskaRIJEČ Aktualno ODRŽANA SJEDNICA PROŠIRENOG ODJELA ZA OBRAZOVANJE HNV-A Zajedničkim radom do većeg broja učenika astava na hrvatskom jezi- godinu bit će uvezeni udžbeni- »Ivan Milutinović« i OŠ »Matko hrvatskim udrugama u Somboru«, ku izvodi se unatrag punih ci iz Hrvatske, dok se za iduću Vuković«, a po petero u OŠ rekla je ona. Nosam godina, a broj uče- godinu očekuje da će udžbenike »Matija Gubec« u Tavankutu i OŠ Snežana Periškić iz Bačkog nika koji tu nastavu pohađaju nije tiskati BIGZ, koji je u vlasniš- »Vladimir Nazor« u Đurđinu). Monoštora je navela kako u tamoš- zadovoljavajući. Premda se broj tvu »Školske knjige« iz Zagreba. Što se tiče srednjih škola, u njoj osnovnoj školi više od jedne đaka i na svim drugim nastavnim Horvacki je uputio zahtjev nastav- gimnazijski odjel na hrvatskom trećine učenika pohađa sate hrvat- jezicima smanjuje, to ne bi smjelo nicima da spiskove potrebnih udž- upisano je 26 učenika, a za hrvatskog jezika s elementima nacio- biti opravdanje, ocijenjeno je na benika dostave što ranije u ured ski odjel u Politehničkoj školi pri- nalne kulture (oko 120 učenika). sjednici proširenog Odjela za obra- Vijeća kako bi knjige bile naru- javilo se 6 učenika i po riječima Ona je napomenula kako je glede zovanje Hrvatskog nacionalnog čene. »S gospodinom Žužulom iz vijeća koja je održana u utorak, ‘Školske knjige’ sam razgovarao Pokloni za prvašiće 24. kolovoza, u Plavoj vijećnici više puta u vezi udžbenika i stoga Gradske kuće u Subotici. je važno da nam dostavite vaše Pero Horvacki je najavio kako će svako dijete koje ove godi- Glavne teme sjednice bile su potrebe, kako bismo znali što da razmatranje mogućnosti pobolj- naručimo«, rekao je Horvacki. ne polazi u školu na hrvatskom jeziku dobiti poklon koji se šanja kvalitete nastave na hrvat- Glede broja upisane djece on je sastoji od školskog pribora u vrijednosti od 500 dinara i vau- skom jeziku i nabave udžbenika, te naveo kako velike pomake sada čera u iznosu od 1000 dinara. povećanja broja učenika upisanih nije moguće napraviti, ali da vje- u prve razrede osnovnih škola i ruje kako je moguće da se tijekom Pere Horvackog radi se na tome da formiranja hrvatskog odjela u toj prvog razreda na hrvatskom jeziku rujna određen broj djece prepiše u taj odjel dobije suglasnost meritor- školi vođeno više razgovora s rodi- u Politehničkoj školi. hrvatske odjele. Također, pozvao nih tijela za otvorenje. teljima, ali da to nije rezultiralo Član Izvršnog odbora HNV-a je sve nazočne da se sa svojim Marija Šeremešić iz Sombora otvorenjem odjela, te dodala kako zadužen za obrazovanje Pero prijedlozima uključe u rad Odjela je istaknula kako u tom gradu se nada da bi se to moglo ostvariti Horvacki, koji je i sazvao sjed- na rješavanju ovih pitanja. skupina od 6 učenika fakultativno od iduće školske godine. Glede kvalitete nastave na sjednici je predloženo da se provede anketa među roditeljima učenika koji su od prvog do osmog razreda pohađali nastavu na hrvatskom, s ciljem da se napravi analiza te uvide eventualni nedostaci. Bivša članica IO HNV-a zadu- žena za obrazovanje Stanislava Stantić Prćić je rekla kako upis djece treba biti pojačan na pred- školskoj razini, kao i da je nedostatak udžbenika »enorman problem«. »Obrazovanje na hrvatskom jeziku sporo napreduje, pomaci su mini- malni, a nemamo niti dovoljnu potporu domicilne i matične drža- ve«, ocijenila je ona. U budućem sastavu Odjela za obrazovanje HNV-a bit će sedam članova. U okviru Odjela za obra- nicu, naveo je kako je novi saziv Prema podacima koje su izni- izučava hrvatski jezik s elemen- zovanje bit će formirani aktivi Vijeća formiran prije dva mjeseca jeli ravnatelji osnovnih škola u tima nacionalne kulture, te da im direktora škola, odgojitelja, učite- i da se pitanja vezana za školstvo kojima se odvija nastava na hrvat- je potrebna jača potpora HNV-a lja, te nastavnika predmetne nasta- nisu mogla adekvatno rješavati skom jeziku, za sada su u hrvat- i drugih hrvatskih institucija. ve u osnovnim, odnosno srednjim zbog sezone godišnjih odmora. Po ske odjele prvog razreda upisa- »Roditelji uopće nisu zainteresi- školama. njegovim riječima, za ovu školsku na 22 prvaša (po šestero u OŠ rani, čak ni oni koji su aktivni u D. B. P. ČELNICI HNV-A U SLUŽBENOM POSJETU GENERALNOM KONZULATU RH U SUBOTICI Upoznavanje s planiranim aktivnostima a poziv generalne konzulice Generalnog konzulata Republike Republici Srbiji, kao i s planiranim aktivnostima Vijeća. Bilo je riječi i Hrvatske u Subotici Ljerke Aljbeg, u službenom su posjetu toj o eventualnoj pomoći Generalnog konzulata RH u Subotici u rješavanju Ninstituciji u utorak, 24. kolovoza, boravili predsjednik Hrvatskog pitanja te potpori aktivnostima koje su u nadležnosti HNV-a. Sastanku je nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić i predsjednik Izvršnog odbora HNV-a također bio nazočan i konzul-savjetnik Anto Franjić. Darko Sarić Lukendić. Čelnici HNV-a upoznali su generalnu konzulicu D. B. P. sa stanjem zatečenim u krovnom tijelu hrvatske nacionalne manjine u

6 27. kolovoza 2010. Aktualno HrvatskaRIJEČ OŠ »IVAN MILUTINOVIĆ« IZ SUBOTICE SVOJA ISKUSTVA PRENOSI DRUGIM ŠKOLAMA Partnerstvom protiv nasilja asilje je prisutno u svim ničkih parlamenata, organiziranje pravila. »U našoj je školi to zaži- verbalno, i sada se drukčije gleda sredinama, pa tako i u forum teatra, tj. predstava u kojima vjelo i najbolji primjer toga je na njegovu pojavu«, objašnjava Nškolama, ali one sve više se uči kako se rješavaju konflik- da su učenici sada svjesniji što Maja Gabrić. pozornosti posvećuju borbi protiv ti. Dakle, stvaramo mrežu škola je to nasilje, znaju kako reagirati Potpora za ostvarenje projek- njega. Primjer toga je i OŠ »Ivan koje će biti osposobljene da brzo na njega. Naravno, to ne znači ta »Partnerstvom protiv nasilja« Milutinović« iz Subotice, koja će reagiraju na svaki oblik nasilja«, da u našoj školi nema nasilja, jer osigurana je u okviru projekta iskustva stečena u UNICEF-ovom objašnjava Ivan Stipić. što više govorimo o toj temi i »Pružanje unapređenih usluga na projektu »Škola bez nasilja«, za što je u svibnju ove godine dobila certifikat, početi prenosi i na druge škole. Riječ je projektu pod nazivom »Partnerstvom protiv nasilja« u kojem će im partneri biti OŠ »Ivan Goran Kovačić« i OŠ »Sveti Sava«, te jednim dijelom i HKC »Bunjevačko kolo«, čije sekcije pohađaju učenici iz različitih škola s područja grada. Ravnatelj OŠ »Ivan Milutino- vić« Ivan Stipić kaže kako projekt za cilj ima povećanje svijesti o uočavanju i prevenciji nasilja, unapređenju kapaciteta učenika, zaposlenih i roditelja za prevenciju i rješavanje konfliktnih situacija, kao i unapređenje školskih meha- nizama za prevenciju i intervenciju na nasilje. Školska psihologinja Maja djeca i roditelji ga više uočavaju, lokalnoj razini – DILS«, kojega »U okviru projekta planirane su Gabrić kaže kako su nastavno no važno je da djeca sada bolje realizira Vlada Republike Srbije razne aktivnosti kao što su: uspo- osoblje i učenici u ovoj školi od znaju kako adekvatnim mjerama i Ministarstvo prosvjete sredstvi- stavljanje školskih SOS telefona i 2008. godine prošli niz obuka u reagirati na pojavu nasilja. Tako- ma Svjetske banke/Međunarodne njihovo umrežavanje, radionice s vezi sprečavanja nasilja s temama đer znaju i kome se mogu obratiti, banke za obnovu i razvoj. učenicima i roditeljima, edukacija vršnjačke medijacije, učeničkog znaju kako jedni drugima pomoći. D. B. P. članova vršnjačkih timova i uče- parlamenta, restitucije, školskih Nasilje nije samo fizičko, nego i

SÁNDOR EGERESI I IVICA DAČIĆ O NASTAVKU ZAJEDNIČKIH AKTIVNOSTI Zadovoljni smanjenjem međunacionalnih incidenata u Vojvodini Ministar Dačić je istaknuo i kako je policija veoma zainteresirana za to da se pripadnici sviju nacionalnih zajednica u što većem broju prijavljuju za obuku i rad u MUP-u

inistar unutarnjih poslova Republike »Naš zajednički interes je da svi građani u biti nastavljeni uspješni programi učenja jezika Srbije Ivica Dačić i predsjednik Republici Srbiji i AP Vojvodini žive sigurno sredine za policajce koji rade u mješovitim sre- MSkupštine AP Vojvodine Sándor u miru i slobodi, kao ravnopravni građani«, dinama. Egeresi izrazili su na sastanku u utorak zado- naglasio je Egeresi. Predsjednik Egeresi je ocijenio da će nasta- voljstvo zbog značajnog smanjenja međuna- Ministar Dačić je istaknuo i kako je policija viti sa stalnim zalaganjem za uključivanje što cionalnih incidenata u Vojvodini, navodi se u veoma zainteresirana za to da se pripadnici većeg broja pripadnika nacionalnih zajednica priopćenju iz kabineta Sándora Egeresija. sviju nacionalnih zajednica u što većem broju u rad policije i učenje jezika sredine, jer je to Prema riječima ministra Dačića, a na osnovu prijavljuju za obuku i rad u MUP-u, te da će od suštinskog značaja za skladan suživot u Izvješća o stanju sigurnosti u AP Vojvodini za Vojvodini. razdoblje od siječnja do lipnja 2010. godine, Egeresi i Dačić dogovorili su i nastavak broj svih oblika incidenata zasnovanih na naci- uspješno započetih obilazaka općina i sredina onalnoj netrpeljivosti smanjen je za 25 posto u u AP Vojvodini u kojima pripadnici različitih odnosu na prošlu godinu. nacionalnih zajednica žive u značajnom broju, Predsjednik Egeresi je ukazao na to kako s ciljem daljnjeg promoviranja značaja tole- je ovom pozitivnom trendu značajno pridoni- rancije, sigurnosti i uključivanja pripadnika jela dosadašnja efikasna i uspješna suradnja nacionalnih zajednica u rad policije. Kako je i programi i akcije koje zajednički provode dogovoreno, do kraja godine oni će zajednički Skupština AP Vojvodine i Ministarstvo unutar- obići tri mješovite sredine u AP Vojvodini. njih poslova Republike Srbije. D. B. P.

27. kolovoza 2010. 7 HrvatskaRIJEČ Tema III. TEMATSKI KAMP HRVATSKE ČITAONICE U SUBOTICI Hrvatski bunjevački suvenir Piše: Dražen Prćić

Tijekom posljednjeg tjedna

kolovoza djeca će,

uz druženje, učiti izradu

prigodnih predmeta

iz hrvatske nacionalne

baštine ovoga podneblja

puta na sebe preuzele predsjednica Hrvatske čitaonice Bernadica reću godinu zaredom Ivanković i njezina zamjenica Hrvatska čitaonica iz Katarina Čeliković, koje su nam Subotice organizira ljetni u kraćim izjavama pojasnile sve T detalje vezane uz još jednu lijepu tematski kamp koji ove godine ima temu »Hrvatski bunjevački suve- i vrijednu aktivnost upriličenu tije- nir«, a tijekom kojega su ovoga kom posljednjih dana ljetnih ferija. tjedna učenici osnovnih i srednjih »Hrvatska čitaonica je i ove škola s teritorija grada imali prili- godine odlučila organizirati temat- ke upoznati se i svladati određene ski ljetni kamp za djecu koja poha- tehnike izrade pojednih predmeta đaju nastavu na hrvatskom jeziku, koji pripadaju nacionalnoj baštini a kako je svake godine praksa da hrvatskog naroda s ovih prostora. se tematski obrađuje određena etno Organizaciju kampa su i ovoga tema, ovoga puta smo se odlučili

RIJEČ SUDIONIKA KAMPA Krunoslav Piuković, 5. razred OŠ »Ivan Milutinović« Karla Rudić, 8. razred OŠ »Matko Vuković« Bio sam u kampu i prošle godine i jako mi se Treću godinu uzastopno sudjelujem u radu dopalo jer smo izrađivali zanimljive predmete kampa i uvijek se radujem druženju s ostalim vezane uz temu narodnjih nošnji. Drago mi je sudionicima. O suveniru kao takvom ne znam što ću se i ove godine družiti s ostalim sudio- baš previše, ali ću zasigurno mnogo naučiti, nicima kampa i kroz rad i igru se na određe- kao što smo i prijašnjih godina mnogo toga ni način pripremiti za početak nove školske uradili i upotpunili svoje znanje o zadanim godine. temama. Josip Jaramazović, 7. razred OŠ »Ivan Sara Dulić, 7. razred OŠ »Ivan Milutinović« Milutinović« Došla sam i ove godine u kamp, iako moram Puno je poznatih lica od prošle godine i priznati kako prošle godine nisam isprva htje- mislim da ću se dobro zabaviti i ove godi- la, ali sam se dobro zabavila i ovoga puta nije ne sudjelujući u radu kampa koji organizi- bilo nedoumice. Dopada mi se ovakav način ra Hrvatska čitaonica. Prošle godine smo, provođenja slobodnog vremena tijekom feri- primjerice, izrađivali čizme, a ove godine ja, jer uz druženje imamo priliku mnogo toga ćemo naučiti praviti nešto novo. Radujem se korisnoga naučiti. Voljela bih naučiti praviti novom druženju. nešto od slame.

8 27. kolovoza 2010. Tema Igra upoznavanja HrvatskaRIJEČ da to bude hrvatski bunjevački liku upoznati se s izradom bičeva, suvenir. Želja nam je da djeca te nekih narodnih plesova i igara, kroz radionice i druženje, na jedan uz glazbenu pratnju mladih tam- njima prijemčiv način, upoznaju buraša pod vodstvom profesorice svoje korijene i prošlost svojih Mire Temunović, a predviđen je predaka s ovoga podneblja. U radu i manji program dramske sekcije ovogodišnjeg kampa sudjeluje oko Hrvatske čitaonice. Na koncu, za četrdesetoro djece, iako bi taj broj petak 27. kolovoza je planirana i mogao biti i mnogo veći, no, naža- završna priredba na koju će biti lost, nemamo baš previše prostora pozvani svi roditelji djece koja su i kapaciteta za prihvat većeg broja sudjelovala u radu kampa, ali i svi zainteresirane djece. Sudionici sponzori i prijatelji ovoga projekta kampa dolaze iz svih osnovnih Hrvatske čitaonice, na kojoj će škola s teritorija Subotice, uz biti i održana prigodna prodajna nekoliko učenika iz srednjih škola, izložba eksponata izrađenih ruka- i svi oni su prvenstveno i čla- ma sudionika tematskog kampa novi Hrvatske čitaonice. Imamo ‘Hrvatski bunjevački suvenir’«, i djecu koja ne pohađaju nastavu pojasnila je cjelokupni program na hrvatskom jeziku, ali su imala aktivnosti predsjednica Hrvatske želju participirati u ovom našem čitaonice Bernadica Ivanković, zajedničkom projektu. Prema una- koja se na koncu zahvalila svima prijed zacrtanom planu, program koji su pomogli održavanje još jednog kampa, kao i Gradskoj knjiž- nici u Subotici koja joj je omogu- Volonteri ćila izbivanje s posla tijekom dana održavanja ove manifestacije. Zamjenica predsjednice Radu kampa svojim nese- Hrvatske čitaonice Katarina bičnim zalaganjem i žrtvo- Čeliković i ove godine se aktivno uključila u organizaciju još jednog vanjem slobodnog vreme- tematskog kampa i o potrebi orga- na u velikoj mjeri pridonijeli niziranja i održavanja ovakvih pro- su i brojni volonteri kojima jekata kaže: »Hrvatska čitaonica Sportsko nadmetanje u duhu tradicije je i ove godine prepoznala potre- se ovim putem srdačno bu za organiziranim edukacijskim zahvaljujemo. bavljenjem djecom tijekom škol- skih ferija. Zahvaljujući ovakvim projektima, uz druženje i igru, rada kampa je organiziran tije- djeca skupa sa svojim roditeljima kom pet dana posljednjeg tjedna malo njeguju i nacionalnu svijest kolovoza. Počeli smo s radom u i na taj način možemo ukazati ponedjeljak, 23. kolovoza, počet- na vrijednosti koje smo baštinili nim upoznavanjem svih sudioni- od naših starih. Prilikom odre- ka u dvorištu Hrvatske čitaonice đivanja ovogodišnje teme kampa i posjetom Gradskoj suvenirnici, razmišljali smo o još nekim zani- utorak je bio predviđen za izlet mljivim tematskim odrednicama, u Tavankut, gdje je bio predvi- poput naše nacionalne kuhinje ili đen i posjet ovogodišnjoj koloniji nastavka rada na temi narodnih XXV. saziva Prve kolonije naive nošnjih kojom smo se bavili prošle u tehnici slame, dok su ostalim godine, i na koncu smo odlučili danima predviđene aktivnosti u da kroz suvenir djeci pokušamo prigodnim radionicama u kojima manualno i vizualno ukazati na Radionica u Subotici će djeca raditi i upoznavati određe- potrebu njegovanja nacionalne svi- ne tehnike u izradi predmeta s etno jesti. Nažalost, kako je poznato, motivima. Djelatno vrijeme kampa djeca u svojim školama premalo Osvježenje u Tavankutu je svakoga radnoga dana od 10 sati njeguju nacionalnu svijest i prema izjutra sve do 17 sati poslije podne, važećem školskom programu iako djeca znaju doći i dosta ranije nema dovoljno prostora za tako i ostati nakon službenog završetka nešto, a vidimo prema najsvježijim predviđenog vremena za rad. U podacima kako je nastava na hrvat- suradnji s predškolskom ustano- skom jeziku u blagom zastoju. vom ‘Naša radost’ organiziran je Upravo zbog toga smo ove godine i svakodnevni ručak za sudionike uključili u rad kampa i djecu koja kampa, užina, jednom riječju osi- ne pohađaju nastavu na hrvatskom guran je kompletan dnevni bora- jeziku, jer želimo sve zainteresi- vak uz nesmetano odvijanje svih rane uključiti i dati im mogućnost potrebnih aktivnosti. Uz tematski participiranja u jednom lijepom dio rada na izradi pojedinih zada- projektu njegovanja osjećaja naci- nih ‘suvenira’, djeca će imati pri- onalne pripadnosti.

27. kolovoza 2010. 9 HrvatskaRIJEČ Tema

PREDSTOJI HODOČAŠĆE NA BUNARIĆ Bunarić – duhovna oaza Ovoga vikenda na marijanskom svetištu Bunarić, koje je postalo oaza duhovnosti, molitve i mira, održava se veliko proštenje

jernici iz Subotičke bi- rića bar sat i pol. Bio je to nezabo- je uglavnom ispovijedati. Istina, spavao čitavu noć u pojedinim tre- skupije i iz drugih vojvo- ravni doživljaj i zbog obiteljskog pokušao sam se ponekad ‘boriti’ nucima morao sam se boriti da ne Vđanskih mjesta okupit će zajedništva i zbog svega što smo da bih sudjelovao u koncelebraci- zadrijemam. Ne sjećam se točno se ovoga vikenda na marijanskom putem vidjeli, pogotovo kad bismo ji na svečanim misama, ali me je koliko je vjernika tad k meni došlo svetištu Bunarić pokraj Suboti- se približili gradu. Nakon svete ravnatelj svetišta uvijek molio da na ispovijed, ali je svakako bila ve- ce, gdje se štuje sirakuška Gospa mise slijedio je doručak na travi. budem na raspolaganju za ispovi- lika radost podijeliti s tolikim vjer- (Gospa od suza). Bunarićko pro- Prostrli bismo deku na koju smo jed. Na Bunariću se vjernici rado nicima radost pomirenja s Bogom štenje spada među najveća go- posjedali, a onda smo slasno jeli. ispovijedaju i uvijek ima puno is- po divnom sakramentu ispovjedi. dišnja okupljanja bačkih Hrvata Nakon doručka, slijedilo je obve- povijedi. Redovito su to skrušenije Uz ta službena hodočašća na Buna- katolika u Vojvodini, a njime se zno umivanje i pranje nogu u bu- ispovijedi nego obično, jer se ljudi rić često odem i privatno – pomoli- označava i završetak žetvenih sve- narićkoj vodi i još privatne pobož- u svetištu posebno oraspolože za ti se u tišini, razmišljati, umiti se… čanosti – Dužijance. nosti u kapelici. Trajalo bi to sve ‘čišćenje’ duše i donose odluke o Gospi Bunarićkoj i o. Gerardu O sjećanjima, dojmovima i isku- negdje do podne«, kaže mons. mr. promjeni i popravku života, tako preporučio sam i svoj magistarski i stvima s bunarićkog proštenja, koje Andrija Anišić i naglašava da su da ispovjedi duhovno ispunjaju i doktorski studij, tako da sam ondje se održava svake godine zadnje ne- takva obiteljska hodočašća prakti- samog ispovjednika, a i sam se re- i započeo pisati magistarski rad. djelje u kolovozu, razgovarali smo cirale mnoge salašarske obitelji. dovito ispovjedim na Bunariću«. Otkad je svetište na Bunariću s mons. mr. Andrijom Anišićem »Bilo je prilike da se ondje sret- tako lijepo obnovljeno i uređeno, i članicom uredništva katoličkog nemo i s rodbinom i drugim obite- DUHOVNO OSVJEŽENJE ono je doista oaza u kojoj svatko mjesečnika »Zvonik« Katarinom ljima, a djeca bi iskoristila priliku može pronaći mir i duhovno osvje- Čeliković. za druženje i poneku, tom prostoru, »Ostalo mi je u sjećanju osobito ženje i napuniti svoje životne ‘aku- prikladnu igru. Hodočašća na Bu- jedno Bunarićko proštenje. Tada mulatore’ da svoj ljudski i kršćan- OBITELJSKA HODOČA- narić donosila su nam puno radosti smo s mladima probdjeli čitavu ski život može živjeti kvalitetnije, ŠĆA i mira i bila izvorom snage za rodi- noć u klanjanju i molitvi i pjeva- te biti bolji čovjek i zanosniji kr- telje da strpljivo i s ljubavlju nasta- nju, a ujutro od pola sedam ja sam šćanin. Svim čitateljima Hrvatske Mons. mr. Andrija Anišić kaže ve svoj težački posao, kao i odgoj već započeo ispovijedati i s dvije riječi preporučujem da provjere i kako je hodočašće na Bunarić jed- svoje djece. Osim takvog obitelj- kraće pauze ispovijedao sam do uvjere se u tu tvrdnju«, kaže mons. no od najdražih događaja iz njego- skog hodočašća, još netko je iz pola dvanaest. Budući da nisam mr. Andrija Anišić. vog djetinjstva, koje mu se duboko obitelji obvezno išao i na Bunarić- urezalo u sjećanje. ko proštenje. S mamom ili čičom, a ponekad i s ujakom, išao bi uvijek i netko od djece. Na proštenje bismo obično išli šinobusom, do stanice koja se zvala ‘Subotica-bolnica’, a onda pješice do Bunarića. Uvijek mi je bilo zanimljivo ići prugom. Poseban doživljaj bio je proći pokraj tzv. ‘Ciganskog naselja’ i ‘Šandorske bare’. Na Bunarićkom proštenju bilo je uvijek ‘puno svi- ta’ i uvijek je bilo ‘lipo’«. ODLUKE O PROMJENI I POPRAVKU ŽIVOTA

Govoreći o Bunarićkom proštenju, mons. mr. Andrija Anišić kaže da Mons. mr. Andrija Anišić se njegova uloga na ovome marijanskom svetištu promijenila na- »Svake godine je bar jedanput kon odlaska u sjemenište. cijela moja obitelj hodočastila u »Kasnije, kada sam otišao u to drevno i drago nam svetište. Mi sjemenište, a pogotovo na bogo- djeca smo s nestrpljenjem išče- sloviju, moja uloga na Bunariću kivali tu ‘mladu subotu’ kada su se promijenila, jer sam tada morao mama i čiča odlučili ići na Buna- ministrirati, odnosno biti u asisten- rić. Mama je navečer pripremila ciji. A otkad sam postao svećenik, što ćemo jesti, a ujutro rano bismo često sam odlazio na Bunarić i pr- krenuli na seljačkim kolima i ka- vim subotama u mjesecu, a mislim snije na ‘haptikama’. Trebalo nam da me nijedno Bunarićko proštenje je od Hrvatskog Majura do Buna- još nije mimoišlo. Moja dužnost

10 27. kolovoza 2010. Tema HrvatskaRIJEČ PJEŠICE DO BUNARIĆA rićem bio je prije dvadeset i pet go- »Kada nekome kažeš da si oko pet ljepši i ugodniji prostor s dovoljno dina. Ipak, najupečatljiviji od svih sati u prirodi stajao i da nisi primi- parkirnih mjesta, dovoljno odvojen Katarina Čeliković prisjeća se narednih susreta je bilo pješačenje jetio koliko je vremena prošlo, kada prostor za prodaju ‘slatkih uspo- kako se nekada uz pjesmu i moli- iz župe sv. Roka, koje je predvodio ispričaš što si sve proživio i da rado- mena’ koje najviše privlače djecu. tvu pješice kretalo iz župe sv. Roka pokojni župnik Blaško Dekanj. Mi stan ideš kući kako bi se u nedjelju Po tome je Bunarić sačuvao svoj na Bunarićko proštenje. smo u kolicima vozili sina, neki su ujutro opet uputio na misno slavlje, sveti prostor i u svetištu možeš djecu stavili na bicikl, a mnogi su vjerojatno neće vjerovati, ako i sam biti posvećen sebi i Bogu, a kada uz pjesmu i molitvu krenuli Buna- nije to proživio. Noć pomirenja, kreneš kući možeš osjetiti i draži rićkoj Gospi. Tamo nas je dočekao s ljudima i s Bogom, noć svjetla i sajma, ako želiš. Svjetska marijan- upravitelj svetišta, uvijek radosni najdirljivije procesije sa svijećama ska svetišta puna su komercijalnih mons. Andrija Kopilović. Tada Bu- i poznatom pjesmom ‘Ave Marija’, sadržaja, što neminovno donosi narić nije izgledao kao danas. Svi noć u kojoj na misi čuješ propovi- novo doba, a Bunarić je i izmije- smo za uspomenu doma nosili bu- jed mons. Stjepana Beretića, ostav- njen sačuvao prirodni šarm, tu se narićku vodu i trsku. Hodočastila lja trajne duhovne tragove. A što je osjećaš kao kod kuće, svi su ti ljudi sam s mužem na Bunarić i kao čla- tako različito na Bunariću u odnosu dragi, sve možeš oprostiti, Gospin nica molitvene zajednice, pješice, na druga marijanska svetišta? Bila te pogled prati i znaš da ćeš doži- kroz njive uz pjesmu… Ništa ove sam na Trsatu, Mariji Bistrici, u vjeti promjenu. Bunarić je u svojoj uspomene ne može izbrisati. Zato Međugorju, svugdje se osjeća po- jednostavnosti bio i ostao poziv na na Bunarić dovodim i svoju djecu, božnost. Ipak, Bunarić nudi Boga promjenu i na ljudskost, na život s ali i onu s kojima se družim u okvi- u čovjeku najbliskijem okruženju – Bogom kojem se na Bunariću naj- ru Hrvatske čitaonice, kako bi i nji- prirodi u kojoj Bog progovara bez lakše vratiti. Svake godine na Bu- ma djetinstvo bilo ispunjeno ovim ‘šljaštećih’ sredstava. Ovdje nema nariću sretnem puno ljudi koje ne Katarina Čeliković svetim prostorom. Dugi niz godina velike građevine, nema posebnog vidim inače u crkvi, a rado dolaze svoj obiteljski život planiramo uz luksuza, a ipak je sve tu. Srdačni Bunarićkoj Gospi. Oni su potvrda slavlje na Bunariću. Jednom smo susreti, sjedenje na travi, čekanje da im priroda i otvorenost svetišta »Marijanska svetišta su vjer- sa starijim sinom i kćerkom umje- u redu za ispovijed, pjevanje. Ne ulijevaju povjerenje i da se tamo nicima omiljena mjesta, pa tako sto na doček Nove godine otišli na žuriš nikuda. Čime onda usporediti doista lijepo osjećaju. To je stvarna i meni. Ipak, od ranog djetinjstva Bunarić i tamo, dovoljno daleko od tako poseban doživljaj proštenja na vjera - da ovaj naš Bunarić može vlastita hodočasnička iskustva ve- grada i vatrometa, dočekali pred Bunariću koje kao da se i ne preki- promijeniti nas kao ljude i da nas zujem uz Mariju Bistricu u koju kapelicom novi dan Nove godine. da, jer ti se subotnja noć prelijeva u bezdušna ekonomska sadašnjost smo iz moga rodnog mjesta kao To je bio susret s nebom, nikada nedjeljno slavlje«. neće pokolebati u činjenju dobra«. djeca s odraslima pješačili četrde- bližim«. Na Bunariću će se i ove godine setak kilometara, dio puta se vozili BUNARIĆKI SUSRETI okupiti vjernici da bi se ispovije- vlakom, a ponekad je ‘hodočašće’ SUBOTNJE BDIJENJE BEZ dili, pričestili i umili bunarićkom bilo i na biciklima. Najdirljiviji USPOREDBE Katarina Čeliković kaže da je povodom. Bunarić će i ove godine trenuci u crkvi bili su ispraćaji i sebnom doživljaju proštenja na biti znak zajedništva, a vjernici će dočeci ‘romara’, a sami ‘romari’ »Iako na Bunarić dođem više puta Bunariću pridonio i obnovljeni u ovoj duhovnoj oazi moći pronaći su, iako prašnjavi i umorni, stizali u godini, subotnja noć je božanski izgled svetišta. mir i duhovno osvježenje i sigurno nasmiješena lica u župu. To se ni- dar«, kaže Katarina Čeliković i »Iako su i moje uspomene ve- će i ovogodišnje proštenje pobuditi kada ne zaboravlja. Nakon studija ističe kako subotnje bdijenje ostav- zane uz staru kapelicu, ovaj ‘novi’ i sjećanja i nade. u Zagrebu, moj prvi susret s Buna- lja trajne duhovne tragove. prostor nudi bolju organizaciju, Z. Sarić

Marijansko svetište Bunarić

27. kolovoza 2010. 11 HrvatskaRIJEČ Intervju PROF. DR. ENDRE PAPP, PREDSJEDNIK VOJVOĐANSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI Njegovanje specifičnosti sviju nacionalnih zajednica u pokrajini Razgovarao: Davor Bašić Palković

ojvođanska akademija zna- nih znanosti i umjetnosti i Odjela odjeke, kako u znanstvenoj sre- Na zadnji natječaj za nove člano- nosti i umjetnosti (VAZU) prirodnih i tehničkih znanosti. dini tako i u javnosti, jer VAZU ve VAZU-a javilo se 34 kandidata, Vreosnovana je 2003. godi- Na čelu ove institucije je aka- je, sve je očitije, kao i Vojvodina među kojima je bilo puno izvrsnih ne odlukom Skupštine Vojvodine, demik Endre Papp, koji je na i njena autonomija, potencijalni znanstvenika i umjetnika. Nažalost, a njezina legitimnost potvrđena je to mjesto izabran 2008. godine, integrativni činitelj Srbije i srednje zbog ograničenja koje smo imali lanjskim usvajanjem Zakona o utvr- zamijenivši dotadašnjeg predsjed- Europe. Prosinca 2009. godine u da možemo izabrati najviše četiri đivanju nadležnosti i novog Statuta nika akademika Julijana Tamaša. Skupštini Srbije usvojen je Statut nova člana, veliki broj dobrih kan- AP Vojvodine. Vojvođanska akade- Endre Papp će ovu dužnost, prema Autonomne Pokrajine Vojvodine, didata nije ušao u VAZU. Kao novi mija znanosti i umjetnosti kao regi- odluci nedavno održane Skupštine u kojem je Pokrajina preuzela niz dopisni članovi VAZU izabrani su onalna, s ambicijama da se ostvari VAZU-a, obnašati i u iduće dvije novih značajnih ovlasti, među koji- sociolog prof. dr. Jovan Komšić, kao srednjoeuropska, orijentira se godine. ma je u članku 17 reguliran položaj liječnik prof. dr. Svetozar Nićin, prema sustavu vrijednosti prostora i HR: Vojvođanska akademija Vojvođanske akademije znanosti i muzikolog prof. Miroslav Štatkić i okruženja u kome djeluje, s ciljem znanosti i umjetnosti reosnovana umjetnosti, kao znanstvene i umjet- književnik Mladen Markov. očuvanja izvornih vrijednosti pod- je prije nešto manje od sedam go- ničke ustanove od posebnog zna- HR: Kao institucija čija je uloga neblja, naroda i njihovih kultura i dina. Koliko ste zadovoljni uvje- čaja za AP Vojvodinu. Očekujemo da njeguje i razvija znanstvene i tradicija onoliko koliko su suglasni tima u kojima VAZU djeluje – od da će biti riješeni gorući problemi, kulturne vrijednosti, koje projek- s humanizmom u smislu skepti- financijske potpore do materijal- prije svega odgovarajućeg prostora te VAZU trenutačno provodi? cizma u mišljenju, a tolerancije u nih i drugih uvjeta za rad? VAZU-a, kao i njenog ustaljenog Značaj Akademije kao vrhunske ponašanju. Rad VAZU-a ostvaruje Brojne su bile aktivnosti članova financiranja u okviru proračuna AP institucije ogleda se u njegovanju se u dvije sekcije: Odjela društve- VAZU, koje su naišle na pozitivne Vojvodine. Naime, u ovom trenutku i razvijanju znanstvenih i kultur- VAZU svake godine ponovno kon- nih vrijednosti, prije svega veza- kurira kod Pokrajinskog tajništva za nih za Vojvodinu, te da ukaže u znanost za financiranje projekata u kojim pravcima treba ove stupove konkurenciji sa svim znanstvenim društva usmjeravati. Sigurno da institucijama iz Vojvodine. Do sada za to treba osigurati i odgovara- se svaki put dokazala, ali ovakav juću društvenu klimu, materijalne postupak onemogućava dugoročno i druge uvjete za nesmetani rad i planiranje znanstvene djelatnosti u razvoj VAZU. Članovi Akademije, okviru VAZU-a, a što je suprotno osim svojih redovitih obveza u samom ustrojstvu Akademije, kao sveučilišnoj nastavi i na projekti- ustanove koja treba na duže staze ma znanstvenih instituta i fakulte- predviđati, razvijati i primjenjivati ta, rukovodili su i sudjelovali i u suvremena znanstvena dostignuća. projektnim zadacima VAZU-a. Na HR: Nedavno su u Akademiju natječajima Pokrajinskog tajništva primljeni novi članovi. Koliko za znanost i tehnološki razvoj za sada članova VAZU ima? sufinanciranje projekata od značaja Pri osnivanju 2004. VAZU je imala za znanost i tehnološki razvoj AP tri redovita i dvanaest dopisnih čla- Vojvodine, u proteklom razdoblju nova. Sada VAZU ima 19 članova, postojanja VAZU-a bilo je odo- 7 redovitih i 12 dopisnih članova, breno deset projekata značajnih za ne računajući inozemne i počasne znanstveni, duhovni i gospodarski članove, već samo one koji imaju razvoj pokrajine, čiji je nositelj pravo glasa i svakodnevno aktivno Vojvođanska akademija znanosti i sudjeluju u radu VAZU-a. Naravno, umjetnosti. Projekti predstavljaju iza svakog člana se nalaze timovi strateško opredjeljenje Vojvođanske znanstvenika i umjetnika. Naža- akademije u znanstveno-istraživač- lost, u proteklom razdoblju nam je kom radu pod zajedničkim naslo- preminulo petero članova i jedan vom »Prirodni i duhovni resursi počasni član. Inače VAZU sada Vojvodine«. U ostvarivanju nave- ima 3 inozemna i 3 počasna člana. denih istraživačkih zadataka, osim

Očekujemo da će biti riješeni gorući problemi, prije svega odgovarajućeg prostora VAZU-a, kao i njenog ustaljenog financiranja u okviru proračuna AP Vojvodine * Projekti predstavljaju strateško opredjeljenje akademije u znanstveno-istraživačkom radu pod zajedničkim naslovom »Prirodni i duhovni resursi Vojvodine«

12 27. kolovoza 2010. Intervju HrvatskaRIJEČ članova VAZU-a, sudjelovali su Endre Papp rođen je 1947. u Malom Iđošu. Diplomirao je akademije primili prof. dr. Ivana i znanstveni radnici izvan nje- 1970. na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu, Damjanova (medicina), redovitog nog sastava. Trenutačno VAZU magistrirao 1973. na Prirodno-matematičkom fakultetu u profesora Medicinskog fakulteta vodi sljedeće projekte: »Duhovni Beogradu, a doktorirao 1975. na Prirodno-matematičkom Sveučilišta Kanzas City i dopisnog resursi Vojvodine« (voditelj pro- člana HAZU-a. Sigurno da ćemo se fakultetu u Novom Sadu. Redoviti je profesor na Prirodno- jekta akademik Julijan Tamaš), truditi da u budućnosti ovu surad- »Matematički modeli za donoše- matematičkom fakultetu u Novom Sadu, šef Katedre za nju podignemo na institucionalnu nje odluka pod neodređenim uvje- primijenjenu analizu. razinu. tima i njihova primjena« (voditelj Autor je 240 objavljenih znanstvenih radova i 15 knjiga. Ima HR: Kakvi su trenutačno odnosi projekta akademik Endre Papp), 700 citata. Bio je gostujući profesor na sveučilištima u Linzu, između Vojvođanske akademije »Razvoj kompleksa tehničkih i Rimu, Napulju, Touluseu, Zürichu, Potenzi, Folignu i održao znanosti i umjetnosti i Srpske pravnih propisa za korištenje bio- je 45 predavanja po pozivu na drugim sveučilištima. Redoviti akademije znanosti i umjetnosti, mase kao energenta, a posebno bio- član VAZU-a je od 2006. Dopisni je član Europske akademije koja se otvoreno protivila reosni- gasa« (voditelj projekta prof. dr znanosti od 2004. i vanjski član javnog tijela Mađarske akade- vanju VAZU-a? Miloš Tešić, dopisni član), »Rana Pojedinačna izvanredna suradnja mije znanosti od 2000. godine. detekcija karcinoma debelog crije- postoji. Tako sam ja s akademki- va u različitim etničkim grupama Za svoj znanstveni rad 2003. dobio je Oktobarsku nagradu njom Olgom Hadžić napisao veliki Vojvodine« (voditelj projekta aka- grada Novog Sada. broj zajedničkih znanstvenih rado- demik Branimir Gudurić), »Razvoj Bit će predstavljeni portreti ličnosti znanosti i umjetnosti. U čemu se va objavljenih u priznatim vodećim kemijskih metoda analize neoniko- koje su dale svoj doprinos onome ogledaju te suradnje? međunarodnim časopisima, kao i tinoida i derivata piridin–karbok- što čini duhovnu i materijalnu gra- Nekoliko naših članova su ujedno monografiju objavljenu u poznatoj silne kiseline« (voditelj projekta đevinu koja se danas zove moderna i članovi drugih akademija. Tako izdavačkoj kući Kluwer. Izvanredna akademik Ferenc Gaál), »Sljepilo europska regija Vojvodina, a koja je akademik Rudolf Kastori član je suradnja i s našim svjetski pozna- i slabovidost i značaj kirurgije kata- je dugo i strpljivo građena. Bit će Mađarske akademije znanosti, tim robotičarem akademikom rakte za smanjenje izlječivog slje- to ličnosti rođene ovdje, koje su akademik Julijan Tamaš je član Miomirom Vukobratovićem, koji je pila u Vojvodini« (voditelj projek- ovdje ostvarile svoja djela, kao i Ukrajinske akademije znanosti, a počasni član programskog odbora ta prof. dr. Slobodanka Latinović, one ličnosti koje su svoj stvara- ja sam član Europske akademije međunarodne konferencije o inte- dopisna članica). Također, u prote- lački doprinos dale drugim sredi- znanosti sa središtem u Bruxellesu, ligentnim sustavima, koju ćemo klom razoblju Vojvođanska akade- nama i kulturama. Zabilježit će se koja među svojim članovima ima ove godine u rujnu već osmi puta mija znanosti i umjetnosti objavila i ličnosti iz drugih sredina i naro- 54 nositelja Nobelove nagrade. S održati u Subotici. Ja sam kao stu- je trideset tri znanstvene i kulturne da u čijem je stvaralačkom foku- akademijama koje ste naveli imamo dent bio stipendist Matematičkog publikacije. su bila Vojvodina. Glavni urednik institucionalnu suradnju koju kori- instituta SAZU-a. Nažalost, u ovom HR: Kao najvažniji projekt Enciklopedije je Tomislav Ketig, stimo kako za razmjenu znanstve- momentu institucionalna suradnja Akademije često se naglašava a odgovorni urednik je akademik nika i mlađih suradnika koji rade na ne postoji. Nadam se da će inicija- izrada Enciklopedije Vojvodine. Endre Papp. Glavna redakcija oku- našim projektima, tako i za razmje- tiva koju smo pokrenuli s pokrajin- U kojoj se fazi nalazi taj projekt? plja 17 članova, od kojih je 6 iz nu publikacija i informacija koje skim tajnikom za znanost prof. dr. U 2008. godini započet je rad na sastava Vojvođanske akademije nam pomažu da održimo svjetski Dragoslavom Petrovićem o uspo- projektu Enciklopedija Vojvodine. znanosti i umjetnosti, s više od sto- trend u znanosti. stavljanju suradnje SAZU i VAZU Enciklopedija Vojvodine zamišlje- tinu stručnih suradnika. Završen je HR: U svezi s prijašnjim pita- uroditi plodom. na je kao regionalna enciklopedija rad na abecedarijima odrednica pod njem, planirate li možda usposta- HR: Mogu li institucije i usta- u koju će biti uvršteno, i u njoj opi- A i B, koja je objavljena u obliku vu suradnje s Hrvatskom akade- nove jedne manjinske nacional- sano i objašnjeno ono što je bitno knjižice. Pripremljena je informa- mijom znanosti i umjetnosti? ne zajednice u Vojvodini, poput odredilo njenu prošlost i ono što tička potpora u obliku internetskog Na neki način ta suradnja već hrvatske, očekivati neku vrstu čini njenu sadašnjost, kako bismo site-a, gdje će se skupljati i obrađi- postoji. Naime, meni je svojedobno pomoći (ponajprije onu struč- čitateljima i korisnicima predstavili vati pristigli materijal. potpisnik referata prilikom izbo- no-savjetodavne naravi) od njen potpuni identitet. Realizacija HR: VAZU surađuje s akademi- ra za redovitog člana VAZU-a bio VAZU-a? tog projekta je od posebnog značaja jama u Mađarskoj, Slovačkoj i poznati matematičar akademik Vojvodina je Europa u malom, sa za Vojvodinu. Njeno predstavljanje, Austriji, a u planu je i razvijanje Sibe Mardešić, član HAZU-a, a svojih 26 nacija, te svojom mul- prije svega građanima Vojvodine, suradnje s Poljskom akademijom sada smo za inozemnog člana naše tikulturalnošću ona posjeduje a posebno mladim generacijama, izvanredno bogatstvo. VAZU će ali i građanima Srbije i građanima i nadalje njegovati specifičnosti susjednih zemalja, treba pokaza- Prva VAZU (1979.-1992.) vezane za sve nacionalne zajed- ti kako se kroz stoljeća održala i nice na području Vojvodine, pa razvijala u slozi ova višenacionalna »Prva« Vojvođanska akademija znanosti i umjetnosti dje- tako i hrvatske. Tako je, primjerice, i višekonfesionalna zajednica, uspr- lovala je od 1979. do. 1992. godine. Naime, Skupština VAZU 2006. godine organizirala kos povremenim iskušenjima koja Vojvodine je 1979. godine, uz potporu i pozitivno mišljenje znanstveni skup s međunarodnim nisu bila mala. tadašnje Srpske akademije znanosti i umjetnosti, donijela sudjelovanjem »Jezik, obrazovanje, Kao informativna ispomoć i Zakon o Vojvođanskoj akademiji znanosti i umjetnosti. znanost, kultura, zaštita ljudskih putokaz korisnicima bit će unijeti i i manjinskih prava u Vojvodini i neki bitni opći pojmovi, koji pred- Osnivačka sjednica prve VAZU održana je u prosincu iste zemljama u tranziciji«. Sigurno da stavljaju ključ koji olakšava pristup godine. Prvi predsjednik ove institucije bio je poznati mate- u budućnosti predstoje aktivnosti i odrednicama koje će pratiti razvoj matičar Bogoljub Stanković. u obliku formiranja odgovarajućih znanosti, kulture i umjetnosti, kao Međutim, Narodna skupština Republike Srbije je u srpnju institucija u okviru VAZU-a, koje bi i svih područja društvene prakse u 1992. godine donijela Zakon o Srpskoj akademiji znanosti se bavile samo ovim pitanjima, kao Vojvodini. Bit će predstavljeni svi i umjetnosti, koji je istodobno bio i akt o prestanku rada što je recimo multikulturalizam. važni događaji, povijesna zbivanja Vojvođanske akademije znanosti i umjetnosti. VAZU je, tim Vojvođanska akademija znanosti na ovom prostoru, kao i ona koja su zakonom, ukinuta; njezini članovi (32) primljeni su u Srpsku i umjetnosti će nastaviti raditi u indirektno, ali značajno, utjecala na akademiju znanosti i umjetnosti, a u Novom je Sadu formi- korist znanosti, umjetnosti i građa- sudbinu ovog tla i ljudi koji tu žive. na Vojvodine, Srbije i šire. ran Ogranak SAZU-a, koji i danas postoji. 27. kolovoza 2010. 13 HrvatskaRIJEČ Tema SVJETSKI KONGRES MLADIH U ISTANBULU Istanbulski akcijski plan Svjetski kongres mladih spoj je ugodnog s korisnim, naučiti kako djelovati lokalno, a misliti globalno – mladi iz cijeloga svijeta vraćaju se svojim domovima prenijeti tu poruku...

retprošlog petka se završio UN o okolišu i razvoju. Nakon nje som mladih nastao je i Europski dvotjedni Svjetski kongres nametnuo se zadatak: kako pitanje kongres mladih. Europski kongres Pmladih u Istanbulu. Ovom održivog razvoja održati aktualnim mladih je osmišljen kao priprema skupu nazočilo je 1500 sudionika u javnosti? Osmišljen je Earth sum- za Svjetski kongres mladih, prvi djelovanju, mladi edukatori, mladi i oko 200 organizatora volontera mit za mlade, koji će potom prerasti je održan u Walesu kao predkon- novinari, mladi umjetnici i mladi - mladih ljudi u dobi od 15 do 29 u iskazivanje ciljeva za milenij. gres Svjetskom kongresu mladih u poduzetnici. Sve kategorije su bile godina. Kao i predhodni, a izvjesno Prvi je kongres održan na Hawaima Škotskoj, nakon toga je bio 2007. u međusobno povezane, tj. imale su i sljedeći, i ovaj kongres je bio orga- 1999. godine. Na njemu je ista- Austriji i 2009. u Sloveniji. mogućnost raditi skupa u radioni- niziran od strane mladih, za mlade. knuto deset primarnih ciljeva za cama i sudjelovati u diskusijama. Ovogodišnji glavni organizatori milenij, od kojih se čak osam može KOMUNIKACIJA S VRŠ- Teme radionica i diskusija su vari- su bili Vlada Republike Turske i prepoznati u UN-ovim Milenijskim NJACIMA rale od socijalnih, ekoloških, finan- nevladine organizacije Peace Child ciljevima za razvoj (Millennium cijskih, ekonomskih, političkih, International, e-genclik organizaci- Development Goals). Na ovom Program 5. svjetskog kongresa mla- kulturoloških do osobnih problema ja i Istanbul Youth Asembly. kongresu je nastala i ideja o razvo- dih u Istanbulu omogućio je sudi- u svjetskom društvu danas. ju, vođenog od strane mladih onicima komunikaciju sa svojim Jedan od glavnih produkata ovog AKTUALNOST ODRŽI- (Youth-led Development). Slijedio vršnjacima iz različitih zemalja i kongresa jest Istanbulski akcijski VOG RAZVOJA je serijal kongesa koji i dalje traje. okruženja. Sudionici su se prijav- plan, koji je proizvod regional- Godine 2003. u Maroku, 2005. u ljivali u pet različitih kategorija: nih sastanaka sudionika kongresa. Serija svjetskih kongresa mladih Škotskoj, 2008. u Quebecu. mladi aktivisti podijeljeni u četiri Svijet je bio podijeljen na regije uslijedila je poslije konferencije Inspiriran Svjetskim kongre- podstupnja po svojem dosadašnjem bez ikakvog smisla većini sudionika, npr. – u Balkansku regiju su svrstane sve bivše jugoslavenske republike s Albanijom, Bugarskom, Rumunjskom, Mađarskom i Grčkom. Mađarski predstavnici nisu mogli prihvatiti da su oni na Balkanu a ne u Srednjoj Europi, Grčki predstavnici su se međusob- no podijelili na one koji su došli na sastanak s Balkanskom regijom i na one koji su došli s Mediteranskom regijom. Da nije jedini problem na Balkanu vidi se i u promašaju ime- novanja regije Jugoistočne Azije u koju su uvrstili Japan, Kinu i Južnu

Okupljanje mladih na poljani kampusa Yildiz Tehničkog sveučilišta

Sakupljanje otpada pokraj jezera u blizini Bilecika

14 27. kolovoza 2010. Tema HrvatskaRIJEČ Koreju, iako ni po kojoj podjeli one nisu jugoistok. Mimo ovih propusta na sastancima se uspješno radilo. Ovaj plan će se predstaviti svim ministrima za mladež koji će se sastati u Meksiku na Svjetskoj kon- ferenciji o mladeži ove godine. Akcijskim projektima u trajanju od 4 dana svjetska mladež je pomagala lokalnom stanovništvu. Sudionici su pri prijamu na kongres dobili ime svoje nove »obitelji« s kojima Tolerancija, razumijevanje i ...

Istanbul me naučio toleranciji, razumijevanju i još mnogim stvarima kojih još, zbog silnih utisaka, ni sam nisam svjestan. Ukratko rečeno, proširio mi je vidike. Imao sam priliku i zadovoljstvo sresti nama »daleki svijet«, naučiti neke zanate (naročito me oduševila izrada ćupova), tragao sam za sličnostima Obitelj FASIL ispred doma mladih u Bileciku naše i turske kulture... su svakog jutra komentirali aktivnosti iz prethodnog dana i s kojima su išli na akcijski projekt. Akcijski su s njihovom tradicijom, kultu- manje organizacijske moći ali većih Sagledavajući iskustva koja se projekti su, kao i radionice, varirali rom, gospodarstvom i zanatstvom. mogućnosti. Europski kongres čini prikupe i prijateljstva koja se ste- s temama i lokacijama. Akcijski Ekološki dio akcijskog projekta mi se edukativan, a svjetski kultu- knu, ovakvi skupovi su svakako projekt u Bileciku, gradiću u unu- sastojao se od čišćenja zagađenog rološki vrijedniji. Sam odnos 1500 za preporuku. Nadolazeći Europski trašnjosti, 250 km od Istanbula, jezera u blizini grada. sudionika na svjetskom prema kongres 2011. godine mogao bi se sastojao se od socijalnog i ekološ- dvjestotinjak na europskom, govori održati u Subotici, a grad rival joj kog dijela programa. Socijalni dio DOJMOVI S KONGRESA da je ovaj kongres bio organiza- je Talin u Estoniji. Svjetski kongres se bavio upoznavanjem lokalnog cijski zahtjevniji. Uz to, europski mladih, 6. po redu, nema rivala – stanovništva s varijatetima kultura Polazeći od izvesnog prošlogodiš- je održan u neusporedivo manjem 2012. u Rio de Janeiru. Osobno i tradicija širom svijeta, a nas sudi- njeg iskustva na Europskom kon- gradu naspram svjetskog, što ima preporučujem svim mladim ljudima onike lokalni stanovnici upoznavali gresu mladih u Izoli (Slovenija), svoje prednosti, ali i svoje mane. da se prijave na oba kongresa. mogu reći da je ovaj kongres bio Kvaliteta radionica, kao i uvi- Istanbul me naučio toleranciji, jek i svugdje, ovisila je isključivo razumijevanju i još mnogim stvari- o improvizacijskoj moći voditelja. ma kojih još, zbog silnih utisaka, ni Naime, često su nedostajala osnov- sam nisam svjestan. Ukratko reče- na sredstva za rad. Nedostatak papi- no, proširio mi je vidike. Imao sam Obilazak Bosfora brodom ra, olovaka, škara i drugog potreb- priliku i zadovoljstvo sresti nama nog materijala za rad – npr. projek- »daleki svijet«, naučiti neke zanate tora i internet konekcije... Usprkos (naročito me oduševila izrada ćupo- svim nedaćama neke radionice su va), tragao sam za sličnostima naše proglašene pravim uspjehom, a i turske kulture... neke, usprkos svim sredstvima za Detaljne informacije o kongre- rad, promašajima... su mogu se dobiti na web adresi Ovakav susret proizvodi razne, kongresa www.turkiye2010.org. a uvijek intenzivne utiske. Zapazio Tamo se može pratiti kako je sam promjene u kolektivnom pona- teklo vrijeme kongresa preko stra- šanju sudionika. Prvih dana kongre- nice virtualnog kongresa www.vir- sa sudionici se grupišu po regijama tualwyc.net organiziranog od stra- iz kojih dolaze, ili po grupama ljudi ne nevladine organizacije United koji se od prije poznaju. Poslije Games International. Informativni određenog iskustva u timskom video može se pogledati i na you radu, svi zaboravljaju odakle dola- tube-u: http://www.youtube.com/ ze i počinju djelovati kao kolektiv. watch?v=Qs5_TCxJjfY Raščlanjivanje se ponovno javlja Josip Čović pri završetku kongresa.

27. kolovoza 2010. 15 HrvatskaRIJEČ Razgovor FRA JOSIP ŠPEHAR OFM, PREDSTOJNIK FRANJEVAČKOG SAMOSTANA U BAČU Po zakonu isti u praksi nisu Mislim da sve to što novine pišu i što se govori o tom uvrštenju na listu UNESCO-a, za naš samostan, izgleda, ništa posebno neće donijeti, jer praksa je pokazala da nam prijašnja uvrštenja na Vijeću Europe ništa nisu osobito donijela, kaže fra Josip Špehar

Razgovor vodio: Zvonimir Pelajić

ranjevački samostan u Baču Nakon Mohačke bitke 1526. jekt »Grad Bač s okolicom« pre- Znači da oni mogu raditi kako hoće kao građevinu i instituciju godine crkva i samostan u Baču liminarno je uvršten u kulturna i tako je naš samostan ipak poslužio Fmožemo pratiti još od XII. dobivaju i turski graditeljski zahvat. dobra, koja će biti nominirana kao »udica« da se dobije novac. Da stoljeća, ali može se reći da on ima Crkva je pretvorena u džamiju, a za upis na listu svjetske kulturne je od početka projekt obuhvatio i starije naslijeđe koje datira još od zvonik u minaret. U izvješćima baštine UNESCO-a. Uz Bačku sve objekte, a ne samo samostan, vremena osnutka biskupije u Baču. koje su franjevci slali u Rim o sta- tvrđavu i manastir Bođani u ovaj ne bih imao što prigovoriti. Koliko Biskupija u Baču, koja je osno- nju vjernika ima i pohvala za turske je projekt uključen i franjevački je meni poznato, ostala dva pro- vana početkom VI. stoljeća, sigurno vlasti, koje ne samo da su dopuštale samostan u Baču. Kako vi doživ- jekta za Srbiju – Senski rudnici je imala i monaštvo, što potvrđuje i gradnju i obnovu crkve već su to i ljavate i ocjenjujete ovu odluku? i jedan objekt kod Zaječara, nisu sam naslov: ABBATIA SANCTAE materijalno pomagali. Ništa se nije posebno promijenilo proširivani. Kod Vijeća Europe ne MARIAE – Opatija svete Marije. Nakon izgona Turaka u Bač dola- niti kod ljudi koji se bave zaštitom stoji naziv »Stoljeća Bača«, nego je Osnivanje novih redova počinje u ze franjevci iz Tuzle – Gradovrha kulturnih dobara ovdje kod nas, samo dodano uz franjevački samo- XII. stoljeću. Budući da su do tada 1688. godine. Džamija ponovno pa neće ni ovoga puta. Možda će stan »and« manastir Bođani. Po svi redovnici uglavnom bili po pra- postaje crkva i počinje gradnja im poslužiti, kao što je to slučaj mom saznanju manastir Bođani se vilu svetog Benedikta, staro monaš- samostana. Do 1758. godine izgra- s Vijećem Europe, da to bude još temeljito obnavlja, a kod nas se tvo je prozvano Benediktinskim đen je novi samostan s južne strane jedna »udica« za dobivanje novca, sada ne radi gotovo ništa. U Zavodu redom. crkve i sve dobiva današnji izgled. a u samostanu se neće ništa poseb- su mi otvoreno rekli »drugo su oni, no napraviti niti obnoviti. a drugo ste vi«. Kako je, po vašem mišljenju, Iako smo svi po zakonu isti, u prošao franjevački samostan u okviru projekta »Stoljeća Bača«, koji je osmišljen kao petogodišnji Mrvice period od 2005. do 2010. godine u obliku aktivnosti na istraživa- Ja bih bio zadovoljan i s nju, konzervaciji, restauraciji i mrvicama, evanđeoskim revitalizaciji kulturno-povijesnih mrvicama, koje padaju sa spomenika u općini Bač? stola gospodara. Nama ne Zavod za zaštitu spomenika kultu- treba mramor za hodnik, re napravio je ovaj projekt 2007. ne trebaju nam novi pro- godine i poslao ga Vijeću Europe. zori, vrata, nego treba Oni su za svaku zemlju odobrili tri projekta, a za Srbiju je odabran, na zaštiti zgradu od daljnjeg drugom mjestu, franjevački samo- propadanja i vlage. Dakle, stan u Baču. Taj je projekt poslao odvod vode i kanalizacija Zavod s Ministarstvom za kulturu su primarni, bez toga, od fra Josip Špehar iz Beograda. Kada je prihvaćen na tzv. »uspješnog« projekta Ljubljanskom procesu 2008. godi- i prikazivanja onoga što Sadašnja crkva građena je u Četvrti građevinski stil na objektu ne, jednostavno se pojavio naziv treba obnoviti, nema goto- XII. stoljeću u romanskom stilu. je barokni. Iz toga doba je i sav »Stoljeća Bača«. I tako u taj provo ništa. Prema kronici samostana, ovu inventar. jekt, gdje je u početku uvršten samo crkvu i samostan gradili su pri- Danas ovim samostanom uprav- franjevački samostan, uključeni su padnici viteškog monaškog reda lja samo jedan svećenik – fra Josip manastir Bođani i tvrđava u Baču. praksi je to posve drugačije, pa me Kanonici svetog groba jeruzalem- Špehar. On je u Bački samostan Po primitku službenog dopisa ras- ovakav odgovor čudi. Ovamo su skog. Gradnja samostana i crkve došao 1979. godine kao pomoć- pitao sam se o tome tko je to pro- dolazila strana izaslanstva vidje- završena je 1169. godine. nik o. Bernardu Baksu, a potom mijenio, a nakon više sastanaka ti što je urađeno. Talijanska je U Baču je početkom XIII. stolje- o. Leopoldu Ivankoviću. Od 1987. dobio sam odgovor da se radi, kako vlada dala 450.000 eura donacije ća osnovana prva bolnica u ovom godine ostaje sam u samostanu. su to oni zamislili, o proširenju, da od čega je manastir Bođani dobio dijelu Europe. U spisima pape Ovom prigodom smo razgovarali s se ne radi, dakle, samo o našem 390.000, a naš samostan »kao« Grgura IX. iz 1234. godine se navo- ovim zaslužnim čuvarom drevnog samostanu, nego da budu uključeni 60.000 eura – no taj novac nismo di da je Bački hospital sagrađen za bačkog samostana o njegovu sve- i drugi sukladno multikulturalnosti, niti vidjeli. Započela je obnova »bolesnike i siromašne«. ćeničkom i redovničkom životu, multinacionalnosti i multikonfesi- knjižnice i radionice, ali kao što Mongoli i Tatari 1241. godine stvaralačkom radu i problemima s onalnosti, što bi obuhvatilo cijelu je uobičajeno, takvi radovi osta- opustošili su Bač, pa tada strada i kojima se susreće u tijeku obnove i općinu Bač, Dunav itd. Čak mi je nu nedovršeni. Urađen je samo samostan koji 1300. godine preuzi- revitalizacije samostana. na jednom sastanku u Baču reče- sanitarni čvor, ali nema odvoda maju franjevci. Tada počinje obnova Na 34. zasjedanju Komiteta za no od predstavnika Ministarstva za niti kanalizacije. Pred crkvom stoji crkve i samostana u gotskom stilu. svjetsku baštinu u Braziliji pro- kulturu »to je naš projekt, a ne vaš«. ploča na kojoj piše sve o knjižnici

16 27. kolovoza 2010. Razgovor HrvatskaRIJEČ ne možda je bilo više vjernika. ništa tome dodati. Oni nas najbolje Narod voli našu crkvu, mi se ovdje uče živjeti. osjećamo kao svoj na svome, a kod Kažite nam nešto o povezano- nas se okupljaju vjernici svih vje- sti franjevačkog samostana u roispovijesti, pogotovo na blagdan Gradovrhu i ovoga u Baču, te o Svetog Antuna. Ponekad bude čak slici gradovrške Gospe. više pravoslavnih nego katolika. Meni se sve više čini da ispitivanje Mi nismo bili nikada isključivi i te slike nije baš prošlo kroz velika molimo za sve. Kada sam došao stručna istraživanja. U povijesti su u samostan, bio sam pomoćnikom jedno želje i fantazije, a drugo ono o. Bernardu, a poslije o. Leopoldu što je istraženo i napisano, dakle, Ivankoviću. Od 1987. godine ostao ono što stoji. U ovom samostanu sam jedini u samostanu. Što se tiče imamo arhiv iz predturskog doba prostora, pa i prihoda, moglo bi i najstariju knjižnicu i knjige. Tako nas biti i više, ali je ovdje sve više, nešto nema ni jedna institucija niti kao što sam rekao, problem vlaga crkva. Naše su fratre u Baču još za jer smo ostali na niskom terenu. vrijeme Turaka zvali gradovrškim, U Katoličkoj crkvi postoje redovi a iza Turaka ovu crkvu gradovrš- i oni imaju izuzetost od biskupske kom, sve dok nisu za Rakocyeve vlasti, ali samo glede organizira- bune prešli u Vukovar. Tada su ih u nja, što znači da ne mogu raditi Vukovaru zvali već bačkim fratri- protiv Crkve i vjere. Naša izuzetost ma. Tek iza 1720. godine mi imamo podrazumijeva da možemo propo- naziv bački ovdje u Baču. To je bila vijedati, ići po kućama po cijeloj ta stalna veza. Na sreću, ova slika biskupiji. Ne može nitko spriječiti ima sve autentične zapise i ne treba našu djelatnost, a biskupu je to ovdje više ništa domišljati. dobrodošlo. On ne može djelovati Što još imate kazati, o čemu unutar reda, obavljati vizitaciju itd. nismo razgovarali, a smatrate Red ima svoje provincije, a od četiri važnim? franjevačka samostana u Vojvodini, Bilo bi dobro da se hrvatske insti- mi pripadamo Hrvatskoj franjevač- tucije ovdje u Srbiji upoznaju s koj provinciji sv. Ćirila i Metoda u našim problemima i nedovoljno Zagrebu. istraženim kulturnim bogatstvom, Pokraj svojih redovitih obveza, koje treba obnoviti. Trebalo bi objavili ste i knjige »Franjevački možda tražiti reciprocitet i utjecati samostan u Baču« i »Zlato kojim kod odgovarajućih tijela vlasti u se nebo kupuje«, koja je, u stvari, Hrvatskoj i Srbiji, da se zauzmu Franjevački samostan u Baču zbirka izreka o molitvi i duhov- za poboljšanje stanja ovakvih vjer- nom životu. U uvodu ove druge, skih objekata. Ovdje u samosta- i radionici, ali turisti od svega toga ovaj samostan ima svog čuvara, a nemaju što vidjeti. Knjižnica je ostala tri franjevačka samostana u Poboljšati stanje vjerskih objekata sada čak u gorem stanju nego što okruženju su napuštena i ruinirana. je bila. U početku sam se nadao U crkvi je sačuvana gotovo sva Bilo bi dobro da se hrvatske institucije ovdje u Srbiji upoznaju da će se to sve postupno uraditi pa romanika i posjetitelji se dive ovim s našim problemima i nedovoljno istraženim kulturnim bogat- nisam stavljao nikakve primjedbe. ljepotama, a oni koji su najkompe- stvom, koje treba obnoviti. Trebalo bi možda tražiti reciproci- Potpisali smo i nekakav sporazum, tentniji ravnodušni su i odugovlače tet i utjecati kod odgovarajućih tijela vlasti u Hrvatskoj i Srbiji, ali ne s talijanskom vladom nego započete radove. To se vidi čak i da se zauzmu za poboljšanje stanja ovakvih vjerskih objekata. sa Zavodom, a taj sporazum nije po neprikladnoj i »privremenoj« obvezujući. Na moju žalbu Zavodu ogradi oko samostana, koja datira oštro su mi odgovorili, da ja hoću još iz doba komunizma, a postala među ostalim, kažete: »Sveci nas nu bile su prve orgulje iz 1715. nekakav luksuz, a radi se zapravo, je, čini se, trajnom. Ja bih bio najbolje uče moliti i živjeti na godine, to je ujedno i prvi spomen o dvije kupaonice i adaptaciji triju zadovoljan i s mrvicama, evanđe- ovom svijetu«. o postojanju orgulja na područ- prostorija. Ovamo dolaze mnogi oskim mrvicama, koje padaju sa Danas se ljudima nudi sve i svašta, ju Vojvodine. Današnje su orgulje obrazovani ljudi koje zanima povi- stola gospodara. Nama ne treba duhovnost kazivana kao instant, rađene od 1827. do 1829.godine, a jest i viteški redovi, pa se čude što mramor za hodnik, ne trebaju nam sve im se odmah uslišava, dola- posljedni put su popravljane 1929. je ovdje tako malo urađeno. Čude novi prozori, vrata, nego treba ze razni karizmatičari koji će vas godine. Stručni ljudi bi ih trebali se i obični ljudi, a u Zavodu je zaštiti zgradu od daljnjeg propa- odmah ozdraviti, lijepo ćete se pogledati, jer one već dvadesetak izgleda to posve normalno. Ljudi danja i vlage. Dakle, odvod vode i osjećati. To je sve zabluda, nije godina nisu u funkciji, trebalo bi iz Bosne dive se franjevcima kako kanalizacija su primarni, bez toga, duhovnost katolička, nego sekte ih naštimati ili restaurirati. U ovoj su sačuvali i svetinje islamskog od tzv. »uspješnog« projekta i pri- došle iz Amerike i Zapadne crkvi je održano mnogo koncerata, obilježja. Istodobno pojedinci iz kazivanja onoga što treba obnoviti, Europe. Da se dobro osjećamo, da uglavnom duhovne glazbe, a veliki Muzeološke sekcije Bača dijele nema gotovo ništa. budemo zdravi, da sve brzo i lako bi događaj bio kad bi se ovdje jed- brošurice u kojima se franjevci Kakvi su bili vaši dojmovi po riješimo – zato idemo u crkvu. Ali nom priredio koncert na orguljama. prikazuju negativno i tvrde da su dolasku u Bač u ovaj samostan, to nije to. U knjizi »Zlato kojim se Očekujem pomoć i razumijevanje radili na pokatoličavanju i da to i kakve su bile vjerske prilike u to nebo kupuje« izabrao sam ono što svih naših institucija, kako bi se danas rade. S druge strane intelek- vrijeme, a kakvo je stanje danas? mi se svidjelo, da ponudim ljudima ovakvi objekti sačuvali od propada- tualci, kao, primjerice, profesori- Ništa se bitno nije promijenilo. kao zdravu hranu, ono što su sveci nja, a projekti obnove doista ostva- ca iz Moskve, oduševljeni su što Kada sam došao ovamo 1979. godi- već činili i proživjeli, nemam ja rivali i postali vidljivim.

27. kolovoza 2010. 17 HrvatskaRIJEČ Subotica O SITUACIJI U MLJEKARSTVU UZ KUTA JEDNOG PROIZVOĐAČA Cijene određuju otkupljivači Kod nas su vlasnici mljekara ljudi koji nemaju veze s mljekarstvom niti s gospodarstvom. I sada nam takvi kroje cijenu, kaže Marinko Kujundžić

ljekari okupljeni u MLJEKARSTVO JE GODI- Središnju asocijaciju NAMA ZANEMARIVANO Anita Kujundžić Mproizvođača mlijeka Vojvodine, koja opskrbljuje mli- »Proizvođači nisu u mogućnosti jekom trećinu srpskog tržišta, ipak na bilo koji način promijeniti ugo- nisu obustavili isporuku mlijeka vore koje su pravili s mljekarom jer im je obećano da će do listo- ili dodati nešto u svoju korist. pada biti povećane otkupne cije- Obveza mljekare je samo preuzeti ne. Premda je beogradski »Imlek« mlijeko, čak u ugovorima ne piše nedavno povećao cijenu otkupa niti da ga moraju isplatiti. S druge svježeg mlijeka na 28 dinara po strane, analizu sirovog mlijeka radi litri, proizvođači time nisu zado- mljekara, oni ocjenjuju njegovu voljni i traže 32 eurocenta, a za vrijednost i oni ga plaćaju. Sad vi tešku situaciju u mljekarstvu vidite koliko to može biti nepri- smatraju da odgovornost snose strano? Oni će nam sada službeno isključivo otkupljivači i prerađi- vjerojatno podići otkupnu cijenu vači mlijeka. Upravo njih ovih je za nekih 10 posto, ali će kroz dana i Ministarstvo poljoprivre- laboratorijske ocjene to skinuti na de optužilo za monopol. Naime, kvaliteti, i onda ću u stvari imati Povjerenstvo za zaštitu konkuren- staru cijenu ili još nižu. Već sada cije je po dobivanju dopisa obavi- imam indicije da sam u pravu kada jestilo Ministarstvo poljoprivrede, to kažem, jer su posljednje ocjene šumarstva i vodoprivrede kako je kvalitete katastrofalno loše, prem- utvrđena zlouporaba dominantnog da ništa nisam mijenjao u prehrani položaja u »Mlekari« iz Subotice i krava i imam rasu koja u prosjeku Industrije mlijeka i mlječnih proi- daje bolju kvalitetu. Tako da za Nestašica mlijeka u trgovinama zvoda »Imlek« iz Beograda u otku- mlijeko s extra klasom i sa stimu- posljedica je znatno umanjene pu sirovog mlijeka u Srbiji. lacijom na količinu dobivam 24,17 sirovinske baze jer su samo tijekom »U normalnim društvima vla- dinara, a oni stalno pričaju kako snici mljekara su sami proizvođači je mlijeko extra klase 27 dinara«, prošle godine iz proizvodnje nestali mlijeka i tu se pravi kalkulacija da kaže Kujundžić i dodaje, kako su brojni mali proizvođači koji su svima ostane određeni dio kola- proizvođači s manjim obujmom imali oko 80 tisuća krava. ča. Kod nas su vlasnici mljekara proizvodnje u još goroj situaciji jer ljudi koji nemaju veze s mlje- na otkupnim mjestima se nikada ne koji su imali oko 80 tisuća krava. unazad je ono zanemarivano, a karstvom niti s gospodarstvom. I dostiže ni prva klasa, pa litra nije Primjerice, prije tri godine oko sada je možda došlo do kulmina- sada nam takvi kroje cijenu«, kaže prešla cijenu od 20 dinara. 64 tisuće kućanstava primilo je cije problema, jer je počela rasti Marinko Kujundžić, poljoprivred- Nestašica mlijeka u trgovina- premije za mlijeko, a danas je to cijena hrane i ratarskih proizvoda nik s Verušića. On kaže, kako čak i ma posljedica je znatno umanjene manje od 15 tisuća. Poznavatelji zbog čega mi sada baš ulazimo u u slučaju povećanja otkupne cijene sirovinske baze jer su samo tije- prilika kažu da tržište neće biti sta- dubioze. Bojim se da je nestašica mljekare mogu manipulirati kroz kom prošle godine iz proizvod- bilno bez uvoza, a već je od počet- mlijeka umjetno isforsirana priča smanjenje na kvaliteti mlijeka. nje nestali brojni mali proizvođači ka godine uz odobrenje državne i da tu uvoznički lobi vjerojatno administracije uvezeno više od traži neki svoj interes da uveze tri milijuna litara svježeg mlijeka određene količine mlijeka. Prije koje se plaća 32 dinara za litru. godinu i pol dana mljekare su Proizvođači kažu da treba preis- kukale kako imaju višak mlijeka pitati cijeli koncept premija, kao i u prahu, jer je tada bio dozvoljen druge stimulacije u stočarstvu, te njegov uvoz za konditorsku indu- navode da formiranje velikih pro- striju. Mljekare su se tada bunile izvođača nije nadomjestilo nesta- da imaju ogromne zalihe mlijeka nak sitnih. i trajnih proizvoda koje ne mogu »Nije samo problem u mlje- plasirati, te da će stoga morati karstvu, već u svim oblicima sniziti svoje otkupne cijene. Sad proizvodnje, kompletan sustav je se nešto promijenilo i svi imaju tako napravljen. Srbija ima kvote manjak, pri čemu jest smanjen od EU za izvoz junećeg mesa, a broj grla, ali je u državi smanjena nismo u stanju od toga 10 posto i potrošačka moć stanovništva«, ispuniti. Nije se u mljekarstvu pro- kaže Marinko Kujundžić. blem pojavio iznenada, godinama

Marinko Kujundžić 18 27. kolovoza 2010. Subotica HrvatskaRIJEČ

NEMA PARTNERSKOG PRVI PUTA ORGANIZIRANA MANIFESTACIJA »THE ZOO BY NIGHT« ODNOSA S DRŽAVOM

On sa suprugom Anitom i bratom Petrom na Verušiću ima mini farmu s 14 krava na muži i dnevnom proi- Noćni posjet Zoo vrtu zvodnjom od oko 250 litara mlijeka. Noćni ugođaj upotpunjen je zapaljenim bakljama duž staza, rikom lava Osim toga bave se tovom junadi, ali s nekog zvučnika u šipražju, a posjetitelji su imali prigodu pogledati fotografije sve to ne može učiniti rentabilnim nebeskih objekata koje su snimili astronomi amateri u Srbiji, kao i nešto od toga poslovanje farme. Svojedobno je Marinko radio u »Dinamoremontu«, vidjeti uživo na ljetnom nebu kroz teleskope postavljene u Zoo vrtu poduzeću koje je uništeno ubrzo he Zoo by Night« naziv je noćnog posjeta za građanstvo, a češće to nije moguće jer su i za ovu nakon privatizacije a radnici ostali Zoo vrtu na Paliću, manifestacije koja prigodu morali biti angažirani svih 23 uposlenih rad- bez plaća. Anita je također ostaje pod pokroviteljstvom gradonačelnika nika, neovisno o tomu jesu li u svojoj smjeni. Za ovu la bez posla, i to ih je natjeralo »T Saše Vučinića po prvi puta organizirana na Paliću. prigodu i sve su životinje bile vani, osim jedne, a na da se okrenu proizvodnji mlijeka, Noćni posjet Zoo vrtu upriličen je u petak, 20. kolo- pitanje u kolikoj mjeri ovakvi posjeti ometaju njihov kojom su se i inače pokraj posla voza, a također po prvi puta priređena je izložba astro uobičajeni ritam života, Šinković kaže: »Mislim da već bavili. Povećali su pro-izvodnju, fotografije. Pozdravljajući posjetitelje gradonačelnik ima životinja koje to ometa, a ima kojima je svjedeno, od »Mlekare« dobili laktofriz na Vučinić je rekao kako uopće nije imao dilemu hoće li jer je polovica našeg stada i noću vani. To su životinje korištenje, a »Mlekarina« cisterna prihvatiti pokroviteljstvo manifestacije, jer djelatnici koje žive u prirodi najsličnijim uvjetima, dok su maj- svaki drugi dan dolazi po mlijeko. Zoo vrta svojim radom i djelom pokazuju da uvijek muni, lemuri, tigrovi i lavovi noću zatvoreni, neki iz Nedavno su pokrenuli proceduru za imaju nove, kvalitetne i napredne ideje koje uvijek sigurnosnih razloga.« registriranje farme, ali taj postupak treba podržati. »Zadovoljstvo mi je da možemo biti Noćni ugođaj upotpunjen je zapaljenim bakljama su obustavili jer, kako kažu, sada ne ovdje večeras zajedno i na neki način obilježiti možda duž staza, rikom lava s nekog zvučnika u šipražju, a znaju što ih sutra očekuje i dvoume i neke nove pravce u razvoju Zoo vrta, koji je, inače, posjetitelji su imali prigodu pogledati fotografije pla- se da li da se uopće nastave bavi- institucija koju s ponosom prikazujemo i s ponosom neta, zvijezda, maglica, galaksija, te ostalih nebeskih ti mljekarstvom. »To je ogromno podržavamo«, rekao je Vučinić. objekata, koje su snimili astronomi amateri u Srbiji, angažiranje – 24 sata dnevno. Mi ne Direktor Zoo vrta Mirko Šinković rekao je kako kao i nešto od toga vidjeti i uživo na ljetnom nebu kroz znamo što je nedjelja, blagdan, loše ovakve noćne posjete već odavno organiziraju veliki teleskope postavljene u Zoo vrtu. vrijeme, bolest. Krava uvijek mora zoo vrtovi poput beogradskog, zagrebačkog, itd. »Zoo Izložbu od oko 60 astro fotografija priredila su biti nahranjena i pomužena, i ujutro i vrt Palić je star 60 godina i mi smo odlučili napravitio društva astronoma amatera Srbije i Vojvodine, koji navečer, a ljude za poslove na farmi manifestaciju ‘The Zoo by Night«, koja nije nova, su sami fotografirali nebo. Predsjednik Saveza astro- ne možeš naći niti u sezoni. nismo mi ništa izmislili, veliki zoo vrtovi to rade. noma amatera Srbije Dragan Radmilović ističe kako Uvijek nam govore – ako radite Organizirani posjet zoo vrtu sasvim drugačije izgleda je izložba već obišla nekoliko mjesta u Vojvodini više imat ćete više, ali ako povećam noću nego danju, ne samo zbog ambijenta, nego i zbog – Zrenjanin, Pančevo, poslije Subotice ide u Bečej proizvodnju na ovoj tehnološkoj sigurnosti. Tako da mi samo kopirano one koje su veli- i druga mjesta. Za ovu prigodu stigle su i njihove razini kojom sada raspolažem, pita- ki. Mi smo mali zoo vrt, jer 180.000 posjetitelja na 10 kolege iz Mađarske, glavni tajnik Saveza astronoma nje je koliko ljudi trebam angažirati hektara je malo u odnosu na neke europske standarde amatera Mađarske i glavni i odgovorni urednik lista da bi obavili taj posao, i gdje naći koji počinju od 300.000 i s 50 hektara. Mi to nikada »Meteor«. ljude. Drugi pravac povećanja pro- nećemo biti zato što objektivno to ne možemo i zato »Astro fotografije se mogu praviti običnom opre- izvodnje je tehnološko opremanje, što je Subotica takva po broju stanovnika, premda mom ili posebnom, a mi amateri većinom imamo jači strojevi, tehnologija, izmuzište, imamo jako puno, možda i 30 posto, posjetitelja koji opremu niže klase zato što je takvo fotografiranje itd, što znači investiciju od stotinjak nisu Subotičani«, kaže Mirko Šinković te dodaje kako kod nas tek u povoju. Imamo teleskope i to možemo tisuća eura, pa naviše. Taj novac se nada da će, slično ‘Noći muzeja’, ljudi posjetiti i zahvaliti tomu što je otvorena najprije u Subotici prva nemam, a ako bih se zadužio kod podržati Zoo vrt i onda kada noć prestane. prodavaonica teleskopa, a od ove godine postoji i u banaka plaćat ću visoke kamate. U prvu promotivnu noćnu šetnju Zoo vrtom pozvani Beogradu. Prijatno smo iznenađeni što mnogo ljudi Sigurnost proizvodnje je također su, kako kaže Šinković, ljudi od ugleda i utjecaja, od kupuje teleskope, a nerijetko je to i rođendanski dar upitna. Banka me neće pitati je li diplomatskog kora do građevinaca, jer Zoo vrt na ovaj koji djevojke kupuju svojim momcima. Dobar tele- mi plaćeno mlijeko, jesam li prodao način neizravno želi od njih zatražiti pomoć. »Ne skop se može kupiti od 30.000 dinara pa naviše, a bikove, je li mi plaćeno žito, već očekujemo kako ćemo biti bogatiji na bankarskom ja preporučujem da se ne kupuju po robnim kućama, obrok treba uplatiti i to u eurima. računu, što nije niti važno, ali stavljanje Zoo vrta na nego baš u ovim prodavaonicama, jer je to oprema Pri tomu sva naša roba je u dina- policu pozitivnih dojmova i dobrog miljea nama puno koja ima dobru optiku, neće vam kvariti vid, lako se rima. Sve češće se govori o tomu znači.« održava i lako podešava, a imate i garanciju od pet kako su sve obveze države prema Ubuduće se planiraju ovakve manifestacije odr- godina«, objasnio je Dragan Radmilović. nama, razne subvencije, itd, izražene žavati jedanput mjesečno, kada će one biti otvorene S. M. u dinarima, a bilo kakve naše obveze prema državi, primjerice zakup državnog zemljišta, sve se prera- čunava u eure. Kredit u banci je u eurima. Ako smo partneri s državom u poslu onda ne može ona meni obračunavati svoje troškove u eurima, a moje troškove i moj prihod u dinarima. Država je ta koja diktira odnos eura i dinara, a gdje sam tu ja? To nikako ne može biti partnerski odnos«, kaže Marinko. S. M.

27. kolovoza 2010. 19 HrvatskaRIJEČ Subotica IZMJENE U PROPISIMA U OBLASTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Uputnice za specijalističke preglede vrijede duže Izmjenama koje su u srpnju stupile na snagu djelomično je skraćena administrativna procedura u zdravstvu, jer uputnice za specijalističke preglede izdate od izabranog liječnika umjesto 30 dana vrijede 6 mjeseci

putnica izdata od izabra- nja, specijalistica opće medicine. seci, što znači da za kontrolne se pobrinuti o svom prijevozu, tj., nog liječnika u okviru Po propisima koji su bili na snazi preglede nije potrebno doći po kada zbog zdravstvenog stanja ne UDoma zdravlja, odnosno do donošenja izmjena, važnost novu uputnicu, jer se sve realizira može koristiti taxi, auto, autobus... Službe opće medicine, kojom se uputnice na konzultativni specija- s istom uputnicom. Ono što je »Kada pacijent zbog svog zdrav- pacijent upućuje na specijalistički listički pregled bila je ograničena jako važno je da se istom uput- stvenog stanja treba biti prevezen pregled, sada vrijedi šest mjese- na 30 dana od dana kada je uputnicom realiziraju i sve dodatne u bolnicu, recimo, na kontrolni ci i to računajući od dana kada nica ispisana, što je pacijentima pretrage, odnosno, sve dodatne pregled, a neophodan mu je tran- se obavlja specijalistički pregled. otežavalo situaciju, pogotovu za dijagnostičke procedure za koje sport u ležećem ili polusjedećem Očekuje se da će novi propisi specijalističke preglede koji se specijalist smatra da su potrebne položaju, odnosno, transport sani- kojima se regulira vrijeme važe- zakazuju po nekoliko mjeseci una- za postavljanje konačne dijagnoze, tetskim vozilom, odluku o takvoj nja uputnica donijeti olakšanje i prijed, jer je bilo neophodno da kao što su ultrazvučni pregled, potrebi donosi ordinirajući liječnik, pacijentima i liječnicima, jer je u se ponovno vraćaju do izabranog rendgen snimanje, laboratorij- jer upravo on i najbolje poznaje dosadašnjoj praksi mnogo vreme- liječnika u kvartovnoj ambulanti ske pretrage i slično«, dodaje dr. zdravstveno stanje svog pacijenta«, na uzaludno trošeno na ponovno samo radi administrativne proce- Ljiljana Miljački o prednostima objašnjava dr. Miljački još jednu ispisivanje uputnica zato što su dure, tj. da bi obnovili uputnicu. izmjena Pravilnika koje su donije- od situacija iz prakse u vezi koje je važile samo 30 dana. Isto tako, nova uputnica bila im je te. »Nadam se da će novi propisi mijenjan administrativni postupak. Izmjene Pravilnika o načinu i neophodna i za naknadni kontrolni u velikoj mjeri smanjiti potrebu Do sada je pravo na sanitetski postupku ostvarivanja prava iz pregled kod liječnika u specijali- pacijenata za posjetima izabranom transport (naravno, riječ je o tran- obveznog zdravstvenog osiguranja stičkim ambulantama. Izmjenama liječniku samo iz administrativnih sportu koji nije hitan) ostvarivan stupile su na snagu polovicom srp- propisa sada više ne bi trebalo razloga, kao i liječnicima smanji- kompliciranom administrativnom nja. biti nepotrebnog šetanja i čeka- ti posao vezan za administrativne procedurom, pri čemu je bila neop- nja, jer je važnost uputnice za poslove.« hodna odluka liječničke komisije. SKRAĆENJE PUTA specijalistički pregled produžena Proces je bio takav da je ordi- na šest mjeseci, i to računajući od SANITETSKI TRANSPORT nirajući liječnik ispisao uputnicu »Suština izmjene je da se skrati put dana prijama kod specijaliste na PACIJENATA liječničkoj komisiji s molbom da u realizaciji prava na zdravstvenu pregled, čime se jednom uputni- se odobri sanitetski transport, zatim zaštitu od izabranog liječnika do com »pokrivaju« i sve dijagnostič- Druga promjena u istom Pravilniku se pacijent vraćao svom izabra- specijalista koji postavlja konač- ke pretrage neophodne u sklopu odnosi se na sanitetski transport nom liječniku ako mu je transport nu dijagnozu«, kaže dr. Ljiljana postavljanja dijagnoze, kao i kon- pacijenata na području Grada. odobren, i liječnik je ostvarivao Miljački, načelnica Službe opće trolni pregledi u tih šest mjeseci. Sanitetski transport obavlja Služba komunikaciju sa Službom hitne medicine i pomoćnica ravnatelja »Po novome, uputnice vrijede za hitne medicinske pomoći kada pomoći koja uslugu transporta Doma zdravlja za medicinska pita- sve preglede unutar tih šest mje- pacijent nije u mogućnosti sam pruža. Vremenom je procedura nešto skraćena i olakšana, ali tek od srpnja, izmjenom Pravilnika, ona je značajno pojednostavljena. »Izmjenom propisa dobili smo mogućnost koju smo imali i do prije nekoliko godina – da ordi- nirajući liječnik procjenjuje je li pacijentu potreban sanitetski transport u slučajevima koji se odnose na transport na teritoriju Grada. Ordinirajući liječnik je, zapravo, i jedini kompetentan da u kon- kretnom slučaju ocijeni je li prije- voz sanitetskim vozilom pacijentu potreban ili ne«, naglašava dr. Miljački. »Neophodno je naglasiti da se za sve transporte pacijenata izvan Grada, dakle, u zdravstvene institucije u drugim gradovima, ovjera i dalje obavlja od strane liječničke komisije.« K. Korponaić

20 27. kolovoza 2010. Subotica HrvatskaRIJEČ U DVORANI SPORTOVA ODRŽAVA SE IV. SAJAM GOSPO- manifestacije. Gosti Interetna ove godine su bile folklorne skupine iz DARSTVA »SUBOTICA 2010« Kolumbije, Južne Koreje, Kanade, Paragvaja, Italije, Mađarske i Srbije, Dolaze izlagači iz Dalmacije, Istre, a u pratećem dijelu festivala priređena je izložba radova s međunarodnog natječaja »Ex Libris«, viteške igre u organizaciji viteškog reda Sveti Slavonije i Baranje Longije, kao i ulične kazališne predstave za djecu. »Subotica je jedini grad u Europi gdje žive gotovo u istovjetnom broju a IV. međunarodnom i regionalnom sajmu gospodarstva »Subotica zajedno tri etničke i nacionalne grupe – Mađari, Srbi i Hrvati Bunjevci, N2010«, od 26. do 29. kolovoza, sudjelovat će više od stotinu izlagača i ne žive tu od jučer nego duže od 300 godina. Mislim da su organzatori iz Srbije i zemalja u regiji – Mađarske, Hrvatske i Rumunjske. Tijekom ovog festivala na pravi način uvažili ovu našu subotičku realnost. Još četiri dana sajamskih manifestacija bit će održan niz stručnih skupova, jedna važna poruka koju nam šalju organizatori jest da je mađarska tematskih rasprava, prezentacija i susreta gospodarstvenika. zajednica ovoga grada otvorena prema interkulturalizmu i multikultura- Ove godine će posebno biti zastupljeni proizvođači iz Hrvatske od lizmu. Iz ove različitosti možemo izvući prednosti i vrijednosti koje nas kojih će na subotičkom sajmu biti predstavljena 32 izlagača s područja čine plemenitijim, jačim i boljim od svih ostalih, to je prava vrijednost Dalmacije, Istre, Slavonije i Baranje, te srednje Hrvatske, koji će izložiti iz koje ćemo vidjeti da tolerancija nije najviša razina zajedničkog života, vina, maslinova ulja, riblje konzerve, sir, kulen, likere i ostala alkoholna nego je to interkulturalizam i zajednički život kao najveći stupanj mul- pića, med i ostale pčelinje proizvode, konzervirano voće i povrće, čajeve, tikulturalizma«, otvarajući festival rekao je Tamás Korhec, predsjednik ljekovito bilje. Organizatori su pripremili cijeli niz popratnih događaja za Mađarskog nacionalnog vijeća. članove poslovne zajednice i posjetitelje, a sajam će posjetiti i poslovno Gradonačelnik Saša Vučinić istaknuo je kako je festival primjer da nas izaslanstvo Hrvatske gospodarske komore koja je, uz ministarstva gospo- razlike spajaju, i to kulture sa svih kontinenata: »Subotica je grad različi- darstva, poljoprivrede i vanjskih poslova, organizirala dolazak hrvatskih tosti, ima svoj slogan da nas razlike spajaju i velika je čast i zadovoljstvo proizvođača u Suboticu. kada poslije brojnih manifestacija koje njeguju tradiciju i običaje naroda Organizatori IV. međunarodnog i regionalnog sajma gospodarstva koji ovdje žive imamo prigodu deveti puta ukrstiti naša iskustva s drugim »Subotica 2010« u saradnji sa sudionicima i izlagačima pripremili su i zemljama. Organizatori će i ubuduće imati punu potporu grada, jer je nagradnu igru za posjetitelje sajamskih manifestacija. Glavna nagrada je ‘Interetno’ jedinstvena prigoda da susretnemo osmijehe sa svih kontine- unikatna crijepana peć koju je proizveo Samostalni obrt »Kujundžić« iz nata.« Subotice, a izvlačenje je u nedjelju, 29. kolovoza. S. M. Sajam u Dvorani sportova organizira Javno poduzeće »Subotičke tržni- ce«, uz potporu Grada Subotice, Pokrajinskog tajništva za gospodarstvo i PROGRAM PROSLAVE DANA GRADA Regionalne gospodarske komore. Koncerti i izložbe U SUBOTICI ODRŽAN DEVETI »INTERETNO« FESTIVAL večanom sjednicom Skupštine grada na kojoj će biti dodijeljena pri- Zajednički život je prava vrijednost Sznanja počasnim građanima i priznanja »Pro urbe«, bit će obilježen Dan grada 1. rujna. Ovogodišnji dobitnici priznanja »Počasni građanin« estival plesa, folklornih skupina iz cijelog svijeta, narodnih nošnji, su Marko Peić, sakupljač narodnog stvaralaštva i autor »Rečnika bačkih Fglazbe, gastronomije i narodnih rukotvorina »Interetno«, koji deve- Bunjevaca«, i Ferenc Deák, književnik i filmski scenarist. Dobitnici tu godinu zaredom organizira Mađarski kulturni centar Népkör, jučer nagrade »Pro urbe« su dr. Mirko Šinković, doktor veterinarskih znanosti je zatvorio kapije Etnosela, prostora u kojemu se odvijao središnji dio i ravnatelj Zoo vrta Palić, skladatelj i aranžer Gábor Lengyel, skladatelj i profesor Zoran Mulić, novinar Ljubomir Đorđević i književnik Milivoj Prćić. Istoga dana u 20 sati i 30 minuta na Trgu slobode bit će održan koncert Đorđa Balaševića i »Panonske mornarice«, koji je novi oblik koncerta prvi puta nedavno predstavljen u Opatiji, a najavljena izvedba u Subotici istodobno će biti premijerno izvođenje u Srbiji. Program proslave Dana grada počinje u četvrtak, 26. kolovoza, otvorenjem 4. međunarodnog i regionalnog sajma gospodarstva »Subotica 2010«, a za sutra, 28. kolovoza, u Korvinovoj ulici najavljen je »Orange Party« s grupom Perpetuum mobile. U ponedjeljak će, s početkom u 19 sati, u katedrali biti održan koncert prof. Saše Grunčića »Glasovi orgulja u ravnici«, manifestacija koju je priredio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, a istoga dana u pola devet navečer na Trgu slobode koncert će održati subotički izvođač Igor Terzija s bendom, te sat kasnije Gábor Lengyel i Retro Party Band. Subotička filharmonija održat će koncert 2. rujna s početkom u 20 sati i 30 minuta, također na glavnom gradskom trgu, a izvodit će glazbu iz poznatih mjuzikla i filmova. U drugom dijelu koncerta nastupit će Katalin Pitti, primadona budimpeštanske Opere i subotički pjevač Dušan Svilar, a koncertom će ravnati mr. Elvira Huszár. Proslavu Dana grada obilježit će i nekoliko zanimljivih izložbi. U Modernoj galeriji »Likovni susret« bit će otvorena izložba plakata Lászla Antala (utorak, 31. kolovoza, u 19 sati) i retrospektivna izložba keramike Erzsébet Sinkovits (subota, 4. rujna, u 19 sati). U vestibilu Gradske kuće u petak, 3. rujna, bit će otvorena izložba Historijskog arhiva Subotice »Tri subotičke gradske kuće (1751 – 1910)«, a u crkvi sv. Jurja u nedjelju, 5. rujna, u 17 sati »Naše kalvarije«, izložba koju je priredio Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika. U Parku Ferenca Raichla u petak, 3. rujna koncert će, s početkom u 17 sati, održati mladi subotički sastavi, a u nedjelju, 5. rujna, u 11 sati u Strossmayerovoj ulici počinje Međunarodna biciklistička utrka »Velika nagrada Subotice« kojom se istodobno obilje- žava i 130. godišnjica Biciklističkog kluba »Spartak«. S. M.

27. kolovoza 2010. 21 HrvatskaRIJEČ Feljton POVIJESNE HRVATSKE GRAĐEVINE (I. DIO) Zamkovi, burgovi i tvrđave Od oko 300 utvrđenih gradova, dvoraca i drugih objekata u Hrvatskoj, svojom se ljepotom i povijesnim značajem izdvajaju Kninska tvrđava, Medvedgrad i Kliška tvrđava

Piše: Dario Španović d cjelokupnog povijesnog naslijeđa jednog naroda, Ograđevine su najznačajni- ji i najvidljiviji svjedoci povijesti. Mnoge od njih već stoljećima svje- doče o povijesti i kulturi hrvatskoga naroda, a neke čak i tisućljeće. U srednjem vijeku na području Hrvatske grade se utvrđeni dvorci (zamkovi, burgovi, tvrđave) koji su služili za obranu od čestih upada raznoraznih vojski. Veličina ovih utvrda ovisila je o bogatstvu kralja ili plemstva koja ih je gradila, kao i o strateškom položaju i površini koju je morala braniti. Velike utvrde (tvrđave) koje su o okviru svojih zidina imale mnogobrojne zgrade Kninska tvrđava i gdje se za vrijema rata sklanjalo stanovništvo, bile su iznimno skupe pretvaranje iz vojnih građevina u čajem izdvajaju Kninska tvrđava, planini Medvednici, bila je uzroko- za gradnju te su ih u velikoj većini građevine predviđene za luksuzan Medvedgrad i Kliška tvrđava. vana strahom od ponovnih napada mogli graditi samo kraljevi. život, kao i izgradnja novih dvora- Kninska tvrđava, podignuta sre- Tatara na Hrvatsku, no zbog nedo- ca, u Hrvatskoj je išlo sporije nego dinom 10. stoljeća, duga je 470 statka pisanih izvora ova teorija UTOČIŠTE ZA PLEMIĆE u većem dijelu Europe zato što je metara i široka 110 metara, čime izaziva podjelu među povjesničari- turska vojska upadala često. Tek predstavlja jednu od najvećih utvr- ma. Teoriji o izgradnji zbog straha Manje utvrđene dvorce (zamkove) nakon oslobađanja svih krajeva od da u Hrvatskoj. Podijeljena je na od ponovne navale Tatara protive gradilo je mnogobrojno plemstvo Turaka i uklanjanja turske opasno- gornji, srednji i donji grad, koji su se mnogi povjesničari. Oni navode na svojim posjedima. Debeli zido- sti, u Hrvatskoj plemstvo počinje povezani pokretnim mostovima, a kako, imajući u vidu izgled tvrđa- vi, osmatračnice, kule, nepristupa- masovniju izgradnju dvoraca koji građeni su u različitim vremen- ve, koja sadrži palače, ukrašene čan teren i često široki kanal okolo, su imali od nekoliko desetina, pa skim razdobljima. Zidine visoke dvorane i kapele, nije građena u predstavljali su sigurno utočište za čak i stotinu prostorija predviđenih preko 20 metara, s mnogim bojnim žurbi i strahu od nove provale već plemiće. Ovakvi utvrđeni dvorci, za život. mjestima, osmatračkim kulama i ranije, a da su neki dijelovi kasni- koji su u slučaju rata mogli primi- svečanim dvoranama u kojima su je bolje utvrđeni zbog straha od ti veliki broj vojnika, predstavljali TVRĐAVE obitavali hrvatski vladari sa svo- Tatara. Ova je tvrđava građena u su ozbiljnu prepreku za osvaja- jom pratnjom, čine ovu tvrđavu 13. stoljeću, a dana je na upravlja- če. Opsade zamkova trajale su od U Hrvatskoj postoji preko 300 jedinstvenim spomenikom kulture. nje knezu Stjepku Šubiću. Potom nekoliko mjeseci do nekoliko godi- utvrđenih gradova, tvrđava, utvrđe- Najpoznatiji hrvatski vladar koji je su njome vladali hrvatski banovi i na, ovisno o veličini zamka, broju nih dvoraca (zamkova) i dvoraca. ovoj tvrđavi dao poseban značaj bio plemstvo, te je za 700 godina posto- vojnika i opskrbljenosti hranom i Veliku većinu čine dvorci građeni u je hrvatski kralj Dmitar Zvonimir janja promijenila 107 vladara. Od vodom. Način tih opsada u potpu- novom vijeku, jer su mnogobrojne koji je vladao od 1075. do 1089. 1994. godine na Medvedgradu se nosti je izmijenjen u 15. stoljeću tvrđave i zamkovi uništeni tijekom godine. nalazi Oltar domovine, mjesto gdje uporabom topova. Masovnija izra- turskih osvajanja. Od tvrđava svo- Gradnja tvrđave Medvedgrad, se odaje počast svim palim branite- da i uporaba velikih topova krajem jom se ljepotom i povijesnim zna- koja se nalazi iznad Zagreba na ljima za slobodu hrvatske države. 15. stoljeća umanjila je vojni značaj U Splitsko-dalmatinskoj županiji utvrđenih dvoraca. Topovi su mogli Medvedgrad u mjestu Klis nalazi se tvrđava koja ispaljivati nekoliko stotina kilogra- je zbog svog položaja na putu iz ma teške kamene kugle koje su lako Dalmatinske zagore i Bosne prema rušile zidine i kule zamkova. Dalmaciji bila često pod opsadama Nakon što je top označio kraj mnogih osvajača. Kao jedno od zamkova kao vojnih utvrda kra- najstarijih središta hrvatske drža- jem srednjeg vijeka, s početkom ve, Kliška je tvrđava predstavlajala novog vijeka (16. stoljeće) zamko- mjesto iz kojeg su upravljali prvi vi gube izgled vojnih građevina. hrvatski knezovi i kraljevi. Svoj Odbacivanjem kamenih bedema, značaj posebice ima kao sjedište pretvaranjem kula u zvonike, gru- uskoka koji su iz nje kretali u borbe dobrana u vidikovce i pravljenjem protiv turskih i mletačkih osvajača i velikih vrtova umjesto vodenih često je bila neosvojiva prepreka na okopa, započinje novo doba. Ovo putu njihovih osvajanja.

22 27. kolovoza 2010. Dopisnici HrvatskaRIJEČ

ZAKUP ZEMLJIŠTA U OPĆINI SONTA DRAGOVOLJNE RADNE AKCIJE NA OBJEKTU Propao natječaj ŠOKAČKOG DOMA U SONTI Otvorenje dvorane u rujnu atječaj za davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini u kata- Nstarskoj općini Sonta zatvoren je 13. kolovoza 2010. godine. Do izom dragovoljnih radnih akcija na objektu Šokačkog doma čla- ovoga termina Komisiji za provođenje postupka općine Apatin nije Nnovi Kulturno-prosvjetne zajednice Hrvata »Šokadija« iz Sonte prispjela niti jedna ponuda. Riječ je o deset parcela ukupne površine sigurno se približavaju konačnom cilju, dovođenju u uporabno stanje od 95 hektara obradivog zemljišta. Najveća parcela je od 43,5, a naj- bar jednoga dijela objekta. U nekoliko akcija manjega obujma ovih manja oko jednog hektara. Početna cijena nije bila ista za sve parcele. dana se ubrzano radi na uređenju čitaoničkoga prostora, odnosno više- Tako je početna cijena parcele od oko 1,3 ha bila 9031, parcele od namjenske male dvorane od pedesetak četvornih metara. Početkom blizu 3 ha 7484, dok je početna cijena ostalih parcela bila od 1500 do ljeta riješen je problem stropa i elektroinstalacije u navedenoj prostori- blizu 5000 dinara. Po riječima predsjednika Komisije Nikole Zorića bilo je nekoliko zainteresiranih, koji su 7. kolovoza organizirano obišli parcele, međutim, do utvrđenoga termina nije prispjela niti jedna ponuda u pisanoj formi, tako da je komisija 17. kolovoza samo konstatirala da će ove površine i dalje biti na raspolaganju, te će biti unijete u plan zakupa za 2011. godinu. Izostanak ponuda nikoga ne iznenađuje, jer su ponuđene površine rascjepkane, zapuštene, a veli- kim dijelom su i pod vodom. Predmetne parcele bile su u zakupu PPK Sonta, međutim, kako zakup nije plaćen raskinut je i ugovor. Kako su

Zaboravljene oranice

ji, a ovih dana izbetoniran je pod, te pripremljen materijal za žbukanje zidova. »S malo sredstava uradili smo više od očekivanoga. Ukoliko ne bi bilo nepredviđenih problema, očekujem otvorenje višenamjen- ske dvorane postavom slika s ovogodišnje likovne kolonije, koja će biti održana tijekom drugog vikenda rujna. Uz višenamjensku dvoranu bit će cjelovito opremljen i prednji dio kuće, predviđen za postavljanje za predmetno zemljište zainteresirani i ZZ »Svilojevo« i »Jedinstvo« starinske šokačke sobe. U predstojećim danima očekuje nas žbukanje Apatin, još prije dvije godine Općina je tražila od mjerodavnog zidova, ličenje prostorija i postavljanje laminata u dvorani, a imamo Ministarstva odobrenje za ukrupnjavanje posjeda, međutim, odgovora i obećanja potencijalnih donatora, doduše ne baš precizna, za opre- ni do danas nema. Naime, ukoliko bi se ponuđene parcele spojile i manje ovoga prostora potrebnim namještajem. Stvaranjem uvjeta za zemlja dala u višegodišnji zakup, zasigurno bi bilo i zainteresiranih, čuvanje knjiga nadamo se i obogaćenju našeg knjižnog fonda. Ukoliko jer je riječ o poljoprivrednom zemljištu loše kvalitete. Do sada je na nam se planovi budu ostvarili, bit će to veliki korak za ‘Šokadiju’, području apatinske općine u zakupu više od 90 postotaka državne a svakako i veliki poticaj za naš budući rad«, kaže predsjednik zemlje i nikakvih sporova nije bilo, osim što su s pojedincima raski- »Šokadije« Zvonko Tadijan. nuti ugovori zbog neplaćanja zakupa. Ivan Andrašić Ivan Andrašić

IZ MJESNE ZAJEDNICE SONTA Bolja vodoopskrba Novi trotoari a posljednjoj sjednici članovi Savjeta Mjesne zajednice Sonta Ninformirani su o pripremama za početak radova na izgradnji a posljednjoj sjednici Savjeta MZ Sonta donijeta je odluka o jednog istražno-eksploatacijskog bunara za potrebe vodoopskrbe. Nizgradnji dijelova trotoara u tri seoske ulice: Jovana Jovanovića Naime, od izgradnje mjesnog vodovoda do danas potrošnja vode u Zmaja, Vojvođanske i Staparskog puta. U dijelu navednih ulica, kao i mjestu višestruko je narasla, tako da se mora razmišljati o još jednom u jednom manjem dijelu Ulice Vuka Karadžića trotoar je cjelovito ru- izvoru za opskrbu sustava, jer, u slučaju zakazivanja jednoga od posto- iniran, ili uopće ne postoji. Riječ je o površinama ispred nenastanjenih jećih bunara, vodoopskrba bi bila znatno otežana. Zato je, nakon niza starih kuća, jednim dijelom znatno ruiniranih, te o izvjesnom broju pra- konzultacija sa stručnim subjektima donijeta odluka o aktiviranju još znih placeva, čiji se vlasnici ne oglašavaju, a zbog zapuštenosti prolazak jednoga bunara. Troškovi ovoga projekta teretit će sredstva mjesnog pješaka je onemogućen, ili jako otežan. Izgradnja predviđenih pločnika, samodoprinosa u iznosu od 2.900.000 dinara. ukupne duljine oko 700 metara, financirat će se sredstvima mjesnog I. A. samodoprinosa u iznosu od oko 700.000 dinara.

27. kolovoza 2010. 23 HrvatskaRIJEČ Dopisnici U POSJETU PRAVNIKU STIPANU PARČETIĆU, INTELEKTUALCU, POLJOPRIVREDNIKU, GLAZBENIKU I UGOSTITELJU Za zemlju nerazrješivo vezan Život je rad, ali treba raditi ono što nam najviše odgovara. Treba biti raznovrstan i interesirati se za mnoge sfere života, a ne samo zavući glavu u brazdu i da to bude početak i kraj naše priče, kaže Stipan Parčetić, svestrani intelektualac iz Sombora

to je po zanimanju Stipan nije samo knjiga, učenje je i aktivan je cijeli radni vijek proveo u Radio bolje osjetim na sebi«, kaže Stipan Parčetić iz Sombora? Prav- život među omladinom, putovanja, Sarajevu, umirovljen je i u Som- Parčetić. Šnik, ugostitelj, poljodjelatnik, druženje i aktivnosti i izvan studija, boru je učio mlade tamburaše, a On ističe kako je vrlo važno ško- glazbenik? Ovaj svestrani intelektu- počev od kulturno-umjetničkih dru- dolazio nam je i Lazar Malagurski, lovati djecu, a ne usmjeravati ih da alac sve je to zajedno. Ljubav pre- štava do interesa za kazalište, za ak- čuveni primaš iz Subotice«, prisjeća čine ono što roditelji žele. Isto tako ma zemlji i svime što je za bačku tivno ili pasivno sudjelovanje u kul- se Stipan. i mladi ljudi trebaju razmišljati o oranicu vezano usađena je duboko u turnim događajima koji su nerijetko »Kada sam otišao u Beograd, že- školi kako bi uvidjeli da njihov sa- srce ovog intelektualca još od malih neponovljivi«, konstatira Parčetić. lja za tamburom, glazbom i druže- laš i zemlja nije cijeli svijet, jer po- nogu. Tu ljubav nosi iz Nenadić sa- njem je, nažalost, bila veća od želje sljedice mogu biti pogubne. laša, gdje je i rođen i gdje je završio GLAZBA – LJUBAV KOJA za studiranjem. Svirali smo svake »Ima ljudi koji misle: ‘Ja sam na četiri razreda osnovne škole. Tu je NE PRESTAJE sa svojom sestrom bezbrižno odra- stao pod okriljem ljubavi svojih ro- Stipan je u somborskoj gimnaziji Od srca i s puno šmeka ditelja koji su krenuli od ništice, sa završio društveni smjer nakon čega svega dva jutra zemlje, dva konjića je želio upisati studij ugostiteljstva, Svoju ljubav prema ugostiteljstvu Stipan Parčetić želi nasta- i malim salašom, ali ipak su uspjeli ali nije položio prijamni ispit na viti nekom novom pričom: doći do maksima zemlje i normalno Prirodno-matematičkom fakultetu »Smatram da bi u ovim mojim godinama neka kruna ugo- živjeti. Paorski znoj, žuljevite ruke u Beogradu, te upisuje pravo u No- i svakodnevna borba za život sve je vom Sadu. Nakon godinu dana pra- stiteljstva, glazbenog i intelektualnog života bila da na mom više roditeljima usađivala misao da va vraća se na studij ugostiteljstva u salašu započne jedna etno priča, da osmislimo nešto origi- svoju djecu školuju, pa nek poslije Beograd, ali tada već svakodnevno nalno, nešto što do sada nije tako viđeno. Ništa pompozno, oni sami odluče što će dalje – ostati svira tamburu sa svojim orkestrom, ništa prebogato, ali od srca i s puno šmeka.«

noći osim ponedjeljka i sve je to zemlji i ne treba mi ništa više. Radit imalo svoju cijenu. Nakon četiri go- ću k’o moj baćo, jer ako je bilo do- dine, konstatirao sam da sam tek na bro njemu, bit će i meni.’ Nažalost, polovici studija, a godine su prošle. to nije dobro razmišljanje. Oni koji Jednostavno sam spakirao tamburu, imaju takav stav nisu niti svjesni jer sam vidio da to ne vodi ničemu i da su jako veliki gubitnici u svemu da neću završiti ništa, a malo sam se tome. Život je rad, ali treba raditi i umorio i zasitio.« ono što nam najviše odgovara. Tre- Povukavši se iz tamburaškog svi- ba biti raznovrstan i interesirati se jeta, Stipan Parčetić u Novom Sadu za mnoge sfere života, a ne samo studira na Pravnom fakultetu, gdje zavući glavu u brazdu i da to bude je i diplomirao. Nakon toga vraća se početak i kraj naše priče.« svojoj ljubavi – tamburi, s kojom je ostao do danas i još uvijek aktivno KAZALIŠNI KLUB »GO- svira po restoranima. Trenutačno je DO« svakog vikenda u Hrvatskoj. »Glazba je bila i ostala moja kon- Iako nije završio ugostiteljski fa- stantna ljubav, jedino se mijenjao kultet, što mu je bila prva želja, tempo i orkestri. Sve više sam svi- ipak je jedanaest godina radio kao rao s mlađim ljudima, kao i dan-da- ugostitelj otvorivši kazališni klub. nas, što me na neki način održava Tu su se okupljali oni koji su ima- vitalnim.« li drugačije mišljenje i bili izvan struje pogubnog režima Slobodana ŠKOLA IZNAD SVEGA Miloševića. »U struci sam radio kratko u op- Na roditeljskom salašu I u vrijeme studija i aktivnog svira- ćinskom sudu, ali došla je 1991. nja Stipan Parčetić u svoje slobodno godina, rat, i za mene jednostavno na zemlji ili poći nekim drugim pu- što se jako odrazilo na tijek njegova vrijeme radi s roditeljima na salašu. nije bilo posla. Trebalo je živjeti. tem. Stipan danas govori da su nje- studija. Zemlja ga je nerazrješivo vezala, te Želio sam otvoriti nešto što do tada govi roditelji dobro razmišljali i da »U šestom razredu osnovne ško- i danas obrađuje dvadeset jutara. u Somboru nije postojalo. U zgra- bi svako dijete paora trebalo imati le počeo sam svirati tamburu. Učio Što je stariji, njegova ljubav prema di kazališta otvorio sam kazališni pravo na školovanje. sam kod Ace Grubača, koji je mno- zemlji sve je veća. klub ‘Godo’, gdje je bilo stjecište »Roditelji zadržavaju mlade, to ge somborske tamburaše izveo na »Nevjerojatno je kako zemlja okupljanja intelektualaca koji su je možda čak jedna vrsta egoizma, pravi put. Kasnije prelazim u Hr- veže čovjeka, pogotovo onog koji ovdje ostali i nisu nigdje otišli kada straha od starosti i nemoći, a u stva- vatski dom gdje učim kod čuvenog je na zemlji rođen, a osobito kada je počeo sav taj ‘cirkus.’ Gosti su ri im uskraćuju puno toga. Učenje Đusike Grebenara, Somborca koji ga malo stignu godine. Ja to naj- tada moj lokal prozvali ‘Kod Re-

24 27. kolovoza 2010. Dopisnici HrvatskaRIJEČ nea’ (aluzija na humorističnu seriju ‘Alo, alo’). Iako su to bila tužna i teška vremena, bilo je divnog dru- ženja zahvaljujući pravim ljudima koji su tamo dolazili, na čelu s ta- dašnjim direktorom somborskog kazališta Milivojem Mlađenovićem. On je iz Sombora otišao u novosad- sko kazalište gdje je bio upravnik, a sada je direktor Sterijinog pozor- ja, što je samo potvrda njegovih kvaliteta. Godo je radio 11 godina. Politika je ušla u kazalište i to se pokazalo pogubnim. Kada je otišao direktor Mlađenović, vrlo brzo nakon njega sam otišao i ja, iako mi je to teško palo. I dan-danas taj prostor stoji zatvoren«, kaže pomalo razo- čaran Stipan Parčetić. STOČARSTVO KAO RA- ZONODA

No, on navodi kako priča o ugostiteljstvu još nije završena i da će Ako im pružiš dobro, one ti duplo zahvaljujući dosadašnjem iskustvu više vraćaju. Kako ne živim na sa- Smanjiti rizik na minimum krenuti u neku novu, možda etno lašu, već ga povremeno obilazim, priču. Trenutačno je Stipan zapo- mislim da malo ovaca nije na od- »Da mogu sve ponoviti, sigurno bih upisao poljoprivredni fa- slen u državnoj apoteci u Somboru, met. Sorta koju imam ne traži veliki kultet i od prvog dana bio na salašu, s tim što bih pratio sve gdje je jedini pravnik, ali obnaša i ispust, podnosi zatvoreniji prostor, nove trendove, ali pod svaku cijenu izbjegavajući banke koje posao zaštitnika prava pacijenata. malo su u dvorištu, a mogu poslu- su ljudima svukle i kožu s leđa. Postoje programi, projekti i Kako je još od malena zavolio i sto- žiti i umjesto električne kosilice«, poticaji koji pružaju ljudima da uz mnogo manje rizika uzmu našalio se na kraju našeg razgovora čarstvo, od nedavno na salašu ima određen kredit, ali ne toliko od banke, već direktno od države desetak ovaca koje su mu više razo- Stipan Parčetić, koji živi u Sombo- noda nego posao. ru sa svojom suprugom Irinom i, s jako malim postotkom kamate i bez ikakve hipoteke. I mi se »Lijepo je raditi s životinjama, kao pravi ponosni otac, sa svoje tri trebamo osigurati kao i oni, smanjiti rizik na minimum, da nam jer one su za razliku od ljudi nei- kćeri. se u slučaju nekih teških situacija, koje se svakodnevno doga- skvarene i znaju puno više vratiti. Zlatko Gorjanac đaju, to ipak ne obije o glavu«, kaže Stipan Parčetić.

HODOČAŠĆE ČLANOVA I PRIJATELJA HKUD-A »VLADIMIR NAZOR« IZ SOMBORA Putevima predaka

KUD »Vladimir Nazor« iz Sombora je od 20. do 23. kolovoza za svoje članove i prijatelje društva organizirao putovanje – ho- Hdočašće koje su nazvali »Putevima Bunjevaca«. Grad Mostar bio je prva destinacija gdje su posjetili franjevačku crkvu sv. Petra i Pavla i nezaobilazni Stari most, nakon čega odlaze u Blagaj – Bunu, gdje su ih srdačno dočekali župnik don Bernard Marijanović i članovi HKUD-a »Herceg Stjepan« s predsjednikom ovog društva. Za hodoča- snike iz Sombora slavljena je sveta misa. U Blagaju je organiziran posjet staroj devastiranoj crkvi na koju su preci iz Sombora i Subotice u prvoj polovici prošloga stoljeća postavili spomen-ploču, nakon čega se pošlo do izvora Bune. Pokraj rijeke Bune hodočasnici su se u prekrasnoj prirodi odmorili, a zatim pošli put Ča- pljine, gdje su posjetili umjetničku galeriju »Založba Kralja Tomislava« i spomenik palim žrtvama Domovinskog rata. U mjestu Podkosa kraj Čapljine pogledali su djela za premijerni stalni postav likovne galerije »Vjeko Božo Jarak«, da bi potom prenoćili u Međugorju. Svetište Kraljice Mira u Međugorju jedno je od najpoznatijih i najposjećenijih marijanskih svetišta, i stjecište je hodočasnika iz cijeloga svijeta. Ovdje se Gospa prvi puta ukazala 24. lipnja 1981. godine djeci vidiocima i još uvijek se svakodnevno ukazuje nekima od njih. Somborci su posjetili Brdo ukazanja, gdje su uz molitvu prolazili kraj slikovito u bronci isklesanih otajstava svete krunice i stigli do Gospinog kipa, mjesta gdje su vidioci Gospu vidjeli prvi puta. Uz postaje križnog puta uspeli su se i na brdo Križevac, na kojem su župljani još 1934. godine podigli 8,56 metara visok armirani betonski križ na kojem stoji natpis: »Isusu Kristu, otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen 1900. godišnjice Muke Isusove.« Nakon večernje svete mise hodočasnici su pošli put Bačke. Z.G.

27. kolovoza 2010. 25 HrvatskaRIJEČ Dopisnici ZAVIČAJNI SKUP KUKUJEVČANA Prošlost kao putokaz u budućnost Na skupu je prikazan projekt obnove crkve Presvetog Trojstva u Kukujevcima i taj dan će ostati zapisan kao službeni početak obnove crkve

avičajna udruga Kukujev- obnovom župne crkve Presvetog čana, koja djeluje u sastavu Trojstva u Kukujevcima, te je govo- ZZajednice protjeranih Hrvata reći o snazi vjere u čovjeka poručio iz Srijema, Bačke i Banata, organi- i podsjetio da ljudima koji istinski zirala je u Suhopolju 21. kolovoza vjeruju u Boga nije ništa nemo- veliki zavičajni skup obilježavajući guće i pozvao sve Kukujevčane 15. godišnjicu svog egzodusa iz da iskreno vjeruju i u uspješnu ovog mirnog i lijepog srijemskog obnovu crkve, koja je trenutačno mjesta. zapuštena, i zamolio sve da podu- Ovaj četvrti po redu skup pru svojim prilozima, ali i moralno, Kukujevčana ostat će zabilježen njenu obnovu. kao povijesni, jer se tijekom svih Nakon svete mise Kukujevčani događanja na skupu provlačio su druženje nastavili sveča- projekt obnove crkve Presvetog nom večerom na terasi restora- Trojstva u Kukujevcima i taj dan će na »Park« u Suhopolju. Prvo je ostati zapisan kao službeni početak otpjevana hrvatska himna »Lijepa Sv. misa za Kukujevčane služena je u obnove crkve. naša« i odana počast poginulim crkvi svete Terezije Avilske u Suhopolju Kukujevčani su svoje druženje hrvatskim braniteljima, a pose- započeli malonogometnim turni- bice kukujevačkim vitezovi- SJEĆANJE NA KUKUJEVCE s mjestom, tradicijom i poviješću rom u poslijepodnevnim satima ma Stjepanu Gajčeviću i Nikoli Kukujevaca, a njegovo je izlaganje na kojem su se podijelili u »stari- Matijeviću koji su svoje mlade Pozdravom je, u ime Srijemaca, popraćeno i video materijalom. je« i »mlađe«, »debele« i »mrša- živote položili na vukovarskoj uzvratio predsjednik Zajednice Pjesnikinja Ljubica Kolarić- ve«, a rezultata se nitko više i ne bojišnici braneći Hrvatsku, a zatim Mato Jurić, rekavši kako mu je Dumić, podrijetlom Kukujevčanka, sjeća, kada se igralo za dušu i srce je sve prisutne pozdravio predsjed- veliko zadovoljstvo što se nalazi pročitala je uz pratnju Suhopoljskih Kukujevčana. nik Zavičajne udruge Kukujevci na ovom veličanstvenom skupu. tamburaša nekoliko svojih pjesama, Službeni dio susreta je počeo Marko Gajdašić, posebno drage »Srce me boli kada prolazim kroz a zatim je uslijedio nastup folklorne okupljanjem u 18 sati, a okuplje- goste: načelnicu općine Suhopolje Kukujevce i vidim vašu devastira- skupine u kukujevačkim narodnim ne Kukujevčane i njihove goste Zlatu Šljivac, zamjenicu gradona- nu crkvu, ali znam da Kukujevci nošnjama sa spletom plesova i pje- pozdravio je i dobrodošlicu zaže- čelnika Virovitice Željku Grahovac, i dalje žive u vama, u vašim srci- sama iz Srijema. Prije same večere lio suhopoljski župnik vlč. Robert načelnika općine Gradina Dražena ma. Želim vam da i dalje budete vlč. Nikica Bošnjaković je u polu- Mokri. Peića, predsjednika Zajednice pro- jedinstveni kao do sada, jer dok satnom izlaganju upoznao prisutne tjeranih Hrvata iz Srijema, Banata je vas Kukujevci nikad neće izu- s onim što je urađeno na crkvama OBNOVA CRKVE U i Bačke Matu Jurića i članove mrijeti. Još jednom vas pozdrav- u Šidu, Moroviću i Gibarcu u pret- KUKUJEVCIMA Glavnog odbora Ljubicu Kolarić- ljam i apsolutno podržavam ini- hodne dvije godine, otkako je on Dumić i Andriju Mesića, suhopolj- cijativu za obnovu vaše crkve u župnik u tim mjestima, te prikazao Svetu misu u crkvi svete Terezije skog župnika vlč. Roberta Mokrog, Kukujevcima«, završio je predsjed- trenutačno stanje crkve Presvetog Avilske u Suhopolju predvodio predstavnike sponzora i udruga i, nik Jurić. Trojstva u Kukujevcima i planove je župnik šidski, koji je i upravi- dakako, župnika šidskog i upravi- Sve nazočne je pozdravio i njene temeljite rekonstrukcije. Vlč. telj župe Kukujevci, vlč. Nikica telja župe Kukujevci vlč. Nikicu predsjednik Organizacijskog Bošnjaković je u dojmljivom, emo- Bošnjaković, koji je u svojoj pro- Bošnjakovića. odbora skupa Kukujevčana Milan tivnom i krajnje poticajnom govoru povijedi upoznao Kukujevčane s Cindrić, koji ih je ukratko upoznao pozvao sve Kukujevčane da se trgnu i podsjetio na grandioznost i značaj crkve za sve Hrvate, ne samo iz Kukujevaca, te je nazvao bazilikom Presvetog Trojstva iz Kukujevaca, i pozvao sve nazočne da svojim prilozima pomognu obnovi crkve. »Naše kuće nisu naše, ali crkva- bazilika jest i uvijek će biti naša, i kada god dođemo imati ćemo svoje mjesto i mir u Kukujevcima«, rekao je vlč. Bošnjaković te više puta naglasio da bez čvrste vjere to nije moguće, a za čvrstu vjeru ništa nije nemoguće. Ostatak večeri Kukujevčani su proveli uz pjesmu i ples, ali i sje- ćanju na svoje, nikad prežaljene Kukujevce. Susret je započeo malonogometnim turnirom Zlatko Žužić

26 27. kolovoza 2010. Dopisnici HrvatskaRIJEČ

OBLJETNICA OSNUTKA OGRANKA DSHV-A U GIBARCU I MALONOGOMETNI TURNIR MARTIN FIŠER U ČOKADINCIMA

je čak dva puta Milanović i jednom Dejan Barišić, ali i gosti još dva puta, pa je susret završio neodlu- čeno 3:3, na radost jednih i drugih Druženje mladeži navijača. Za komentar smo zamolili jed- Nove dimenzije prijateljstva Subotice i Osijeka * nog i drugog trenera, pa je Mića Šest ekipa sa stotinjak djece i mladeži Šišić, trener domaće ekipe, izrazio natjecalo se za pehare, diplome i druga priznanja zadovoljstvo još jednim uspješ- nim turnirom na radost brojnih mališana i njihovih roditelja, ali i prvom međunarodnom utakmicom u kojoj su gosti iz Subotice ostavili odličan dojam i nije čudo da su vicešampioni Europe na turniru ekipa manjinskih nacionalnih zajednica. Marinko Poljaković, trener reprezentacije Hrvata iz Vojvodine, izrazio je zadovoljstvo time što su ponovno u matičnoj ibarčani su prošle subo- MALONOGOMETNI TUR- Gibarčanima pobijedili s 2:0, pa državi, a bio je i pun hvale za te, 21. kolovoza, obilje- NIR su Gibarčani za utjehu – četvr- prikazanu igru Gibarčana. Bilo je Gžili 20. obljetnicu osnut- ti. Pokale i diplome pobjednicima tu još niz prigoda na obje strane, ka ogranka DSHV-a u Gibarcu, Prije toga su u Čokadincima su uručili Stipan Nađ, predsjednik kao i greda domaćina, no rezul- mada su, kako je to rekao pred- Nogometni klub »Gibarac 95.« i NK »Gibarac 95.«, i Mata Barišić, tat na ovakvim susretima i nije u sjednik Osnivačkog odbora dr. Zavičajna udruga Gibarčana orga- dopredsjednik Zavičajne udruge središtu pozornosti, već druženje Andrija Pozderović, Gibarčani nizirali 8. po redu Memorijalni Gibarčana, a priznanja su osvojili nedugo nakon osnutka ogranka malonogometni turnir za djecu i i najbolji strijelac turnira Martin protjerani iz svojega mjesta, pa mladež, nazvan po Gibarčaninu – Pantner iz ekipe Creta, najboljim Marijana Čović su danas raseljeni u 66 grado- vukovarskom branitelju, Martinu igračem turnira proglašen je Kristi- va i sela diljem Hrvatske, a ima Fišeru. Od ranoga jutra do poslije- jan Agatić iz Čepinskih Martinaca, ih i diljem svijeta od Austrije do podneva odjekivala je selom graja dok je titulu najboljega golmana Australije. Tom prigodom govo- stotinjak djece i navijanje posjeti- ponio mladi Marko Simić iz Čepi- rili su Stipan Nađ, predsjednik telja, a šest ekipa djece i mladeži na. gibaračkih nogometaša i jedan od natjecalo se za pehare, diplome i osnivača DSHV-a u Baču, Slavko druga priznanja po sustavu svatko UTAKMICA S REPREZEN- Žebić, predsjednik Zavičajne udru- sa svakim. Ekipe su došle iz Čepi- TACIJOM HRVATA IZ ge Gibarac, Pero Horvacki, dogra- na, Čepinskih Martinaca, Creta, VOJVODINE donačelnik Subotice, i Marijana Livane, Poganovaca i, naravno, Čović, osnivačica i aktualna čla- bila je ekipa domaćina, mladi I to nije sve. Gibarčani već godi- nica Predsjedništva stranke. Pero Gibarčani. nama malonogometni turnir pri- Horvacki je istaknuo već tradi- Da djeca odlično barataju lop- vode kraju revijalnom utakmicom cionalno prijateljstvo Subotice i tom vidjelo se već u prvom kolu, a domaćeg ligaša s nekim renomi- Osijeka, koje dobiva novu dimen- turnir su otvorile ekipe Poganova- ranim klubom, a ove su im godine i prijateljstvo, pa su i on, kao ziju kroz druženje mladeži iz ca i Gibarca, no naslov pobjednika gosti bili vicešampioni nacional- i Ivan Budimčević istaknuli da Vojvodine s vršnjacima koji su u turnira i zlatni pokal osvojila je nih manjina Europe, reprezentacija je najljepše treće poluvrijeme, u nekim teškim vremenima morali ekipa ZDLOH iz Creta. Srebrni Hrvata iz Vojvodine u organizaciji kojemu je nastavljeno druženje za napustiti rodni Srijem, te je pozvao su pokal zavrijedili dečki ekipe DSHV-a. Obje su ekipe pokaza- punom trpezom u Domu kulture Gibarčane na druženje mladeži u NK »Mladost« iz Čepinskih Mar- le zavidnu razinu nogometnoga u Čepinskim Martincima, koje je Hrvatskom Majuru već 4. rujna, tinaca, a treće mjesto pripalo je umijeća, no gosti su bili vještiji i potrajalo do iza ponoći. kada je tamo proštenje. Marijana ekipi NK »Čepina« iz istoime- Mračina je zamalo zamračio ras- S. Ž. Čović je pozdravila sve nazoč- nog mjesta, koji su u susretu s položenje Gibarčana, no uzvratio ne, a na večeri je bilo stotinjak Gibarčana i gostiju, odala prizna- nje Gibarčanima i inim Srijemcima koji su u teškim vremenima hrabro prišli jedinoj hrvatskoj stranci u Srbiji i potom govorila o DSHV-u u proteklih 20 godina, o aktualnom trenutku i DSHV-u kao jedinoj hrvatskoj parlamentarnoj stranci, te o Hrvatima u Srbiji riješenim da ostanu i opstanu, boreći se za to isključivo dopuštenim demokrat- skim sredstvima.

27. kolovoza 2010. 27 Najboljima su pripali pehari i diplome HrvatskaRIJEČ Reportaža TIPIČNO VOJVOĐANSKO NASELJE Vajska Zanimljivi su nazivi pojedinih krajeva, ulica i njiva u Vajskoj, vezanih uz neku ličnost ili događaj: Šokački kraj, Mađarski sokak, Švapski sokak, Marinci, Trnovac, Guvna, Telep, Alpar, Crveni križ

ajska je naselje u općini Bač u neposrednoj blizini granice s Hrvatskom. Prema popisu iz 2002. u ovom višenacionalnom Vselu živi 3169 stanovnika. Osim većinskog srpskog stanovniš- tva u selu živi znatan broj pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica – Rumunja, Hrvata, Mađara i drugih. Vajska je tipično vojvođansko naselje, izduženog oblika u pravcu sjeveroistok-jugozapad. Ulice se sijeku pod pravim kutom, a polaze od lijepog parka u središtu sela. Danas je u selu sve manje obrtnika, a postoji više prodavaonica, zdravstvena ambulanta s ljekarnom, poljopri- vredne ljekarne, a u središtu sela smještena je lijepa i velika škola koju pohađa više od 350 učenika. U mjestu danas djeluju razne udruge: Lovačko društvo »Fazan«, Udruga ribolovaca, Udruga žena »Suncokret«, NK »Labudnjača«... Poslije 2000. godine, nakon višegodišnjeg zastoja, u Vajskoj je osno- vano i više kulturno-umjetničkih društava: mađarsko, rumunjsko, a od 2002. u Vajskoj djeluje i HKUPD »Dukat« Vajska-Bođani. Za kulturne programe na raspolaganju su im Vatrogasni i Lovački dom. MOTEL »PROVALA« JOŠ UVIJEK IZVAN SVOJE PUNE FUNKCIJE

Vodstvo nekad vrlo perspektivnog poljoprivrednog dobra »Labudnjača« sagradilo je lijep motel »Provala« na divnom istoimenom jezeru u neposrednoj blizini Vajske. Taj je motel trebao postati središtem kulturnog, zabavnog i turističkog života ne samo Vajske, nego i okolice. Nažalost, i on dijeli sudbinu ovoga kriznog vremena, pa se njegovi potencijali još uvijek ne koriste u potpunosti. Crkva sv. Jurja Pretpostavlja se kako je naselje dobilo ime po rječici Vajš, koja je

Manastir u Bođanima

28 27. kolovoza 2010. Reportaža HrvatskaRIJEČ

ucrtana na zemljopisnoj karti Vajske 1768. godine. Iz toga je vremena postojao U školi je oko 350 učenika i prvi vajštanski pečat, koji do danas nije sačuvan. Na pečatu je bio vajštanski grb, kojeg su činile dvije ukrštene grane palme, između njih jedan raonik, iznad raonika klas žita, a iznad klasa je pisalo – VAJSKA 1742. Na području današnje Vajske nalazilo se prilično veliko naselje Kelta, što potvrđuje veliko nalazište keltskog groblja. Kelte su zamijenili Jazigi, a u I. stoljeću p.n.e. na ovo područje dolaze Rimljani. U III. stoljeću preko ovoga područja prelaze Huni, a za vrijeme velike seobe naroda (375.) ovuda su prolazili i drugi narodi: Germani, Slaveni, Avari. U vajštanskom polju pronađen je grob iz Arpadovog vremena. Slavenska plemena koja su živjela na ovom području zauzeli su Mađari u IX. a u XIII. stoljeću ovim krajevima prolaze Tatari. U popisima 1338.-1342. godine u bačkom dekanatu spominje se mjesto Vajska i to je bilo, vjerojatno, prvobitno pisanje o ovom selu. Zanimljivi su nazivi pojedinih krajeva, ulica i njiva u Vajskoj, vezanih uz neku ličnost ili događaj: Šokački kraj, Mađarski sokak, Švapski sokak, Marinci, Trnovac, Guvna, Telep, Alpar, Crveni križ... Što se tiče vjerskih prilika, od 1716. godine Vajskom upravljaju franjevci iz Bača, a 1788. godine, spominje se otac Mihaljević kao župnik u Vajskoj. Te su se godine počele voditi i crkvene matice. Godine 1840. blagoslovljen je temeljni kamen današnje crkve sv. Jurja, a dvije godine kasnije blagoslovljena je čitava crkva, koja postaje samostalnom župom. FRANJEVCI POKRETAČI ŠKOLE

Prva vajštanska škola nalazila se u zgradi staroga župnog dvora, a pokre- tači škole su bili franjevci iz Bača. Osim školstva, narod se na razne načine prosvjećivao time što su mnogi bili članovima pojedinih društava, koja su veliku pozornost posvećivala prosvjeti. Postojala je »Gospodska kasina«, »Zemljoradnička kasina« i druga društva s prosvjetnim karakterom. U susjednim Bođanima smješten je istoimeni pravoslavni manastir, koga je, prema starim zapisima, u XV. stoljeću sagradio trgovac Bogdan u znak zahval- nosti za iscjeljenje bolesnih očiju na obližnjem izvoru. Veliki konak i crkva ovog manastira sagrađeni su u baroknom stilu, a životopis je oslikao poznati zoograf toga doba Kristofor Žefarović. Danas je u konaku uređen muzej s bogatom zbirkom gravura, uljanih slika, crkvenih posuda i starom tiskarskom presom i drugim predmetima. Zvonimir Pelajić

TURISTIČKI POTENCIJAL

Velika europska rijeka Dunav i blizina graničnog pri- jelaza s Hrvatskom značajni su za Vajsku, kao i za cijelu općinu Bač, jer mogu izravno dovoditi u ovaj kraj turiste, gospodarstvenike, izletnike i rekreativce. Pošumljeno priobalje i okolica idealni su za lov i ribo- lov, a u okolici se nalazi čak 5 lovišta, kao i višenamjen- sko jezero Provala.

Jezero Provala

27. kolovoza 2010. 29 HrvatskaRIJEČ Kronologija

VRIJEME, LJUDI, DOGAĐAJI Priprema: Lazar Merković

KRONOLOGIJA OD 27. KOLOVOZA DO. 2. RUJNA

27. KOLOVOZA 1884. 29. KOLOVOZA 1854. rušić, Tompa, Ludoš, Zobnatica, Žednik, Vamtelek, Đurđin, Bajmok, Mjerodavno ministarstvo odobrava Prosvjetnim vlastima Subotice s naj- Tavankut, Šebešić i Kelebija, zatim djelatnost Športskog društva »Ac- višeg je mjesta proslijeđena odluka potoci Jasenovac i Kireš, kao i jezero hiles«, utemeljenog 20. travnja iste prema kojoj franjevački red više neće Palić sa svim koristima i prihodom. godine. Za privremenog predsjedni- davati nastavnički kadar za gimnazi- Sva ova prava grad dobiva temeljem ka izabran je Lajos Vermes Nagybu- ju. Gradu je naloženo da angažira pe- svojih vojničkih i građanskih zaslu- dafalvi. tero svjetovnih nastavnika uz godiš- ga, te za iznos od 266.666 forinti i nju plaću od 700 forinti. Iduće godine 40 krajcara na ime otkupnine. Svo- 27. KOLOVOZA 1897. franjevci su i nadalje obavljali svoje ta koju treba u određenim ratama, u prihvaćene nastavničke obveze. roku od narednih šest godina, upla- Rođena je Klara Gereb, slikarica i jeci su objavljene dvije nove knjige titi Kraljevskoj riznici (Komori).« grafičarka, također zapažena i kao 29. KOLOVOZA 1976. subotičkih pjesnika Vojislava Sekelja Prema odredbama ove povelje grad dizajnerica. Studira u Beču i Parizu, (»Rič fali«) i Milovana Mikovića je uključen u rad Zemaljskog sabora, a prvu samostalnu izložbu priređuje U 56. godini preminuo je Milan (»Avaške godine«), nakladom autora gdje ima svoje zastupnike. Nadalje, u Bunjevačkoj matici 1927. godine. Martinović Metalac, predratni pri- i slikara Ivana Balaževića – pisane potvrđeno mu je i pravo mača i po- Nestala je u Auschwitzu 1944. go- padnik naprednog radničkog pokre- bačkom bunjevačkom ikavicom, jed- milovanja (jus gladii et aggratiandi), dine. ta, nositelj Partizanske spomenice nim od dijalekata hrvatskog jezika. što će reći pravo života i smrti, kao 1941., dugogodišnji tajnik Okružnog oznaka najviše vlasti, te mu je do- 28. KOLOVOZA 1702. i Kotarskog komiteta KPJ u Subotici 31. KOLOVOZA 1779. pušteno podizanje stupa srama i vje- i drugih političkih i inih organizacija. šala. Među ostalim, grad je obvezan U Subotičkom vojnom šancu živi Stanovnici Subotice (Szent Mária) povećati broj stanovnika i obrtnika, ukupno 1.969 osoba: 189 vojnika 29. KOLOVOZA 1997. priredili su dostojan doček kraljev- napose korisnih zanata, a Poveljom konjanika, 293 pješaka, zatim 159 skome savjetniku Andriji Vlašiću iz je, također, potvrđen i grb grada. seljaka, 82 sluge, 575 žena, 276 Statistička zanimljivost: Cijene u Požuna koji je došao sa zadaćom da malodobna djeteta, 297 punoljetnih 1972. godini bile su približno iste narednog dana, 1. rujna, obavi sve- 1. RUJNA 1991. mladića, 156 punoljetnih djevojaka, kao i u mjesecu kolovozu 1997. čani čin instalacije komorske varoši 85 dječaka siročića i 140 sirotica. Prosječna zarada, međutim, iznosi- u status slobodnog kraljevskog gra- Ekumenska molitva za mir, održana Subotičani u svom posjedu imaju la je tada 1.676 dinara, ili dvostruko da, dodijeljen poveljom Marije Te- na Trgu slobode, okupila je više tisu- 607 volova, 498 konja, 93 ždrjebe- više nego 25 godina kasnije. rezije 22. siječnja te godine. ća Subotičana kojima su se obratili ta, 511 krava, 746 teladi od jedne predstavnici pet ovdašnjih vodećih godine, 2.592 ovce, 541 svinju i 26 30. KOLOVOZA 1897. 31. KOLOVOZA 1899. vjerskih zajednica, kao i gradski čel- košnica. Pšenica je sijana na 1.782, nici. Ovaj je ekumenski skup održan a ječam i zob na 1.408,5 jutara. Poslije višegodišnjih, ne malih Na Paliću i u Subotici s uspjehom je na poticaj preč. Andrije Kopilovića. teškoća okončana je izgradnja okončan petodnevni XXX. zemalj- 28. KOLOVOZA 1808. tramvajske pruge i električnih vo- ski skup liječnika i prirodoznanaca 2. RUJNA 1429. dova od središta grada do Palića. Austro-Ugarske Monarhije. Bio Prvi čovjek grada, glavni sudac Povjerenstvo u sastavu: izaslanik je to, uistinu, prvi znanstveni skup U Madarašu je održano suđenje Bruno Skenderović, i vijećnik Mate Ministarstva trgovine, veliki župan održan u našem gradu. stanovnicima Zabathke (Subotice) Lénard st. izabrani su za zastupnike András Schmaus i gradonačelnik zbog nasilja nad kmetovima Vašto- Subotice u Ugarskom saboru. Sken- Lazar Mamužić – prošlo je i pregle- 31. KOLOVOZA 1994. roka. Sud je okončan međusobnim deroviću je to bio četvrti, a Lénardu dalo prugu u cijeloj dužini. praštanjem, ali je tamošnjim selja- drugi mandat. Iznenada, u 48. godini, preminuo nima odobreno da zatraže odštetu 30. KOLOVOZA 1920. je Petar Krmpotić, diplomirani ge- od subotičkih časnika. 28. KOLOVOZA 1945. ograf, dugogodišnji novinar i teh- Utemeljeno je Hrvatsko prosvjet- nički urednik tjednika »Subotičke 2. RUJNA 1758. U sklopu jedne, gotovo četvero- no društvo »Neven«, kojemu je novine«. satne kulturne priredbe u subotič- prvi predsjednik bio svećenik Ilija Prema jednom poreznom popisu u kom Gradskom kazalištu, na opće Kujundžić, dopredsjednik Ivan Voj- 1. RUJNA 1779. Subotici je zabilježeno 533 vinara zadovoljstvo nazočnih prikazan je nić Tunić, tajnik Ivan Malagurski koji su proizveli 7.025 akova (ili igrokaz iz narodnog života »Zloba« Tanar i rizničar Remija Miljački, U nazočnosti visokih zemaljskih oko 380.370 litara) vina. Početkom Antuna Karagića, istaknutog spisa- a ostali članovi čelništva bili su: dužnosnika, gradskih čelnika i devedesetih godina XIX. stoljeća telja bunjevačkih Hrvata iz Gare u Lajčo Budanović, Matija Evetović, uglednika, zaslužnih prvaka, plemi- godišnja proizvodnja vina procije- Mađarskoj. Matija Išpanović, Ivo Kujundžić, ća i oko 12.000 stanovnika grada i njena je na oko 55.000 akova vina Mijo Mandić, Ivan Marcikić, La- okolice, kraljevski komesar Andrija i bila je gotovo osam puta uvećana. 28. KOLOVOZA 2003. zar Orčić, Josip Prćić, Kata Prćić Vlašić proglasio je dotadašnji ko- i Kata Taubert-Sudarević. morski grad Szent Mária, odnosno 2. RUJNA 1928. Od 30. travnja do 28. kolovoza u Suboticu, slobodnim kraljevskim Subotici i okolici registriran je 61 30. KOLOVOZA 1991. gradom – Maria Theresiopolisom. Na Paliću je izgorio hotel »Tršča- tropski dan i 29 tropskih noći. Vru- Prema odredbama iz povelje od tada ra«. Istragom je utvrđeno da je po- ćinu je pratila suša, a u naznačenom Subotički »Életjel« objavio je pet je »slobodni kraljevski grad Maria žar prouzročila raketa ispaljena iz razdoblju palo je samo 210 litara novih knjiga na mađarskom jeziku Theresiopolis podređen isključivo zrakoplova tijekom vježbe. Premda kiše po četvornom metru – norma- –djela Zoltána Déra, Ferenca Máka, vladaru – samo zakonito krunisanom je ovaj hotel obnovljen, zbog nebri- lan prosjek je 334 litre. Cvetka Maluševa, Milovana Mikovi- ugarskom kralju. U sastavu grada je ge nadležnih kasnije je devastiran i ća i Jánosa Urbána. Iste godine u Ri- 12 okolnih pustara: Čantavir, Ve- radi toga srušen.

30 27. kolovoza 2010. Kultura HrvatskaRIJEČ

Koncert »Glasovi orgulja u ravnici« Gradovrha do Bača«. Kao i prošle, i ove godine svoje će najljepše tradicijsko ruho i tradicijske frizure posjetiteljima prikazati djevojke SUBOTICA – U organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, bačkog Podunavlja i gošće iz Bosne i Hercegovine te Slavonije. U a pod generalnim pokroviteljstvom Katoličkog instituta za kulturu, po- zabavnom dijelu programa sudjelovat će folklorna skupina HKUPD-a vijest i duhovnost »Ivan Antunović« iz Subotice, u katedrali-bazilici »Mostonga« iz Bača uz pratnju svog tamburaškog orkestra, Hrvatska svete Terezije Avilske bit će priređen koncert na kojemu će biti izvede- kulturno-pjevačka udruga »Zora« iz Vajske, a svoje stihove recitirat će na vrhunska djela orguljaške glazbe, i to Albe Vidakovića, Stanislava pučki pjesnik Josip Dumendžić Meštar iz Bođana. Prepreka i Josipa Andrića, skladatelja hrvatskog podrijetla s prostora S. Č. Vojvodine. Za orguljama će biti prof. Saša Grunčić koji Likovna kolonija u Ečki pokraj Zrenjanina predaje u subotičkoj Muzičkoj školi. Koncert će biti održan EČKA – U Ečki kraj Zrenjanina u ponedjeljak, 23. kolovoza, počela u ponedjeljak, 30. kolovoza, s je sedmodnevna Umjetnička kolonija »Slika 2010 - Stil Life«, tijekom početkom u 19 sati. koje će stvarati slikari i vizualni umjetnici, piše Tanjug. Koncert se održava u okvi- Autorica projekta i selektorica Sunčica Lambić-Fenjčev izjavila je ru obilježavanja Dana Grada novinarima da je cilj kolonije podizanje svijesti o značaju i očuvanju Subotice, a njime ZKVH poči- prirodnog okoliša preispitivanjem ekoloških tema i političkog, kultur- nje seriju koncerata koji će biti nog, povijesnog i socijalno-psihološkog okruženja. Umjetnici će tako- izvedeni diljem Vojvodine, a đer imati zadatak da na izložbi u Suvremenoj galeriji Zrenjanin, osim potom i u Hrvatskoj te Mađarskoj. dokumenata o akcijama u Ečki, stvore »novu prirodu« u galerijskom prostoru, tj da ostvare prostorni odnos, vezu između dva dijela jednog Upis djece u HKC »Bunjevačko kolo« institucionalnog organizma – Umjetničke kolonije u Ečki i Suvremene galerije u Zrenjaninu. SUBOTICA – Folklorni odjel HKC-a »Bunjevačko kolo« organizira Od osnutka 1956. godine Umjetnička kolonija u Ečki je okupljala i ove godine audiciju za upis novih članova. Učlanjuju se djeca u dobi umjetnike koji su se bavili uljem na platnu, a taj tradicionalni koncept od 5 godina pa na više. Zainteresirani se mogu javiti svakog dana promijenjen je 2006. godine, kada je umjetnicima omogućeno da se, na telefon ureda broj 555-589, ili doći osobno u prostorije HKC-a osim rada u tehnici ulja na platnu, mogu baviti različitim područjima »Bunjevačko kolo«, Preradovićeva 4, od 9 do 14 sati i od 18:30 do suvremenog vizualnog izražavanja, kao što su – slikarstvo, umjetnička 20 sati. fotografija, video umjetnost, instalacije, performans, grafički dizajn, digitalna umjetnost, multimedijalna istraživanja. Šerbedžija seli u Rijeku Izložba ovogodišnjih radova nastalih u Koloniji bit će otvorena od 15. studenoga do 2. prosinca. RIJEKA – Međunarodno poznati glumac Rade Šerbedžija se trajno preseljava iz SAD-a u Rijeku gdje će se doseliti s ženom Lenkom VIS »Proroci« boravili na Hvaru Udovički te kćerima Vanjom i Milicom. Glavni razlog preseljenja obitelji Šerbedžija u grad na Rječini je pokretanje studija glume pri SVETA NEDILJA – VIS »Proroci« iz Subotice su svoj osmodnevni riječkom Sveučilištu na kojem će glumac i njegova supruga predavati, odmor proveli u Sv. Nedilji na Hvaru. Vrhunski smještaj im je u župnom pišu hrvatski mediji. dvoru u Sv. Nedilji omogućio župnik don Ivica Babić, čiji su gosti bili Kako sam ističe, želja mu je napraviti međunarodni studij na kojemu i prije dvije godine u Vrbanju. Svoj boravak iskoristili su za druženje, će predavanja biti na hrvatskom ali i na drugim jezicima, prije svega na te za produbljivanje duhovnosti među njima samima. Tijekom boravka talijanskom i engleskom. »Rijeka je idealan grad za pokretanje takvog na najsunčanijem otoku Hrvatske obišli su pojedina mjesta poput Jelse, studija, jer je na granici gdje se stoljećima miješaju jezici i kulture. Starog Grada i Vrbovske, dok su jedan dan proveli na predivnoj plaži Uostalom, tu svi govore talijanski, ili im je barem ‘u uhu’, a engleski je Zlatni rat u Bolu na otoku jezik bez kojeg glumac, kao i svaki djelatnik u kulturi, jednostavno ne Braču. Za vrijeme odmora može«. Kako je jedan od ciljeva na riječku glumu privući što veći broj pjevanjem su sudjelovali u mladih iz drugih zemalja, postoji ideja u kojoj bi Rade Šerbedžija kao misnom slavlju na blagdan goste predavače angažirao neke od svojih slavnih prijatelja iz filmske Velike Gospe u Sv. Nedilji branše. i u Vrbanju. Večer prije povratka održali su kon- Jubilarna likovna kolonija »Colorit« cert ispred crkve Uzvišenja svetog križa. Koncertu je neočekivano nazočio veliki SOMBOR – U organizaciji HKUD-a »Vladimir Nazor« iz Sombora u broj gledatelja, kako iz Sv. subotu, 9. rujna, održat će se 10. jubilarna likovna kolonija »Colorit«. Nedilje, tako i iz okolnih Do sada je bio običaj da se ove likovne kolonije organiziraju na sala- mjesta. Svirali su i pjeva- šima članova i prijatelja društva, a ove godine slikari će se okupiti li duhovne pjesme koje su u vikend naselju »Korlatoš« u Bezdanu, u vikend kući »Sveta Ilić«. nazočni primili s velikom radošću. Organizatori očekuju sudjelovanje oko 15 slikara iz Sombora, Subotice Voditeljica VIS-a »Proroci« Josipa Dević izrazila je zadovoljstvo što i drugih mjesta. su članovi sastava tijekom boravka na Hvaru, zajednički ispunjavajući obveze i kroz razne zgode, mogli još bolje upoznati jedni druge i time »Susret Šokadije« u Baču jačati zajedništvo. »Iskoristila bih ovu prigodu još jednom se posebno zahvaliti našem domaćinu don Ivici koji nam je omogućio vrhunske BAČ – Danas (petak, 27. kolovoza) u Lovačkom domu u Baču odr- uvjete za boravak, kao i svima koji su svojim donacijama pomogli u žat će se »Susret Šokadije«. Ovaj tradicionalni susret, koji HKUPD ostvarenju ovog putovanja i pridonijeli da ovi mladi ljudi dožive jedan »Mostonga« iz Bača organizira već treću godinu zaredom, nastao je nezaboravni odmor«, kaže Josipa Dević. iz zajedničkog projekta podunavskih Hrvata »Tragovi Šokaca – od A. Sudarević

27. kolovoza 2010. 31 HrvatskaRIJEČ Kulutra IZLOŽBA SLIKA JOSIPA SKENDEROVIĆA AGE U SUBOTICI Linija u svim svojim stanjima Umjetnik s pariškom adresom publici u rodnom gradu predstavio se pastelima iz »Subotičkog ciklusa«, nastalog prije četiri godine, te s nekoliko frottage-a iz 80-ih godina prošloga stoljeća

grafici koja se postiže trljanjem Otvorenje izložbe: Slaven Bačić, Ljerka Alajbeg i Josip Skenderović Ago iglama ili perom po površini slike, čime se dobivaju različiti efekti). Na izloženim radovima vidljivo je umjetnikovo opredjeljenje za apstraktan likovni izričaj i nasto- janje da prikaže liniju »u svim njezinim stanjima«. »Kada se slike dublje pogledaju može se vidjeti da se radi o isprepletenim linijama. Moglo bi se to nazvati i linijom u svim svojim dimenzijama ili razli- čitostima. U Parizu obično kažemo ‘linija u svim svojim stanjima’«, rekao je prigodom otvorenja izlož- be Josip Skenderović Ago. FILOZOF UMJETNOSTI I PEDAGOG

Izložbu su otvorili generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić. ako je dosad izlagao diljem pogledati do 5. rujna, priređena sa«, a koji su, po riječima autora, Europe i bivše Jugoslavije, je u privatnom prostoru, simbo- nastali prije četiri godine tijekom Islikar i grafičar s pariškom lički nazvanom »Prostor Novi« njegova nešto duljeg boravka u adresom i karijerom dugom preko (Strossmayerova 18), što je za ovu Subotici. Usporedno s njima, na 30 godina Josip Skenderović Ago prigodu pretvoren u galerijsko- izložbi se našlo i sedam Aginih je otvorenje svoje prve samostalne izložbeni ambijent. radova iz 80-ih godina prošlo- izložbe slika u rodnoj Subotici Josip Skenderović Ago se ga stoljeća (iz vremena kada je dočekao tek prošloga tjedna, u »domaćoj« publici predstavio s stvarao u atelieru iznad glasovi- srijedu 18. kolovoza. Ova dugo tridesetak radova od kojih većinu tog »Moulin Rougea«), nastalih u očekivana izložba, koju možete čine pasteli iz »Subotičkog ciklu- tehnici frottage-a (tehnika bliska

Josip Skenderović Ago rođen je 1954. godine u Subotici. Diplomirao je 1978. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Ante Kuduza. Specijalizirao je grafiku u »Atelieru 17« kod čuvenog Williama Haytera (1979.-1982.) i litografiju na Ecole Nationale Supérieure des Beaux - Arts-u Parizu kod profesora A. Hadada (1980.-1981.). Bavi se grafikom, crtežom, proširenim medijima, slikarstvom. Samostalno je izlagao u Parizu, Bruxellesu, Zagrebu, Generalna konzulica Ljerka Beogradu, Novom Sadu…, te sudjelovao na skupnim Alajbeg je istaknula kako je Josip izložbama u Parizu, Zagrebu, New Yorku, Stuttgartu, Skenderović Ago prije svega filo- Sao Paulu, Budimpešti, Barceloni… Profesor je likov- zof umjetnosti, ali i života. »On je nih i primijenjenih umjetnosti pri Lycée-u i nacionalnom radoznali istraživač. Iz brojnih teh- školstvu u Francuskoj od 1999. godine. Dobitnik je nika u kojima radi također se vidi Otkupne nagrade Samoupravne zajednice kulture u da je multimedijalni umjetnik. Isto Subotici (1978.). Dva puta je dobio nagradu za grafiku tako je i analitičar, ali i lutalica. On luta kroz bespuća i umjetnosti francuskog Ministarstva prosvjete (1980. i 1981.), a i života, i svojim interdisciplinar- dobitnik je i Medalje za zasluge (1998.) i Medalje za nim i multimedijalnim pristupom umjetnost (1999.). Živi i radi u Parizu. nastoji pomiriti sve te kontroverze

32 27. kolovoza 2010. Kultura HrvatskaRIJEČ

Veliki broj posjetitelja

u životu, a i u samoj umjetnosti«, istaknuti društveni djelatnik koji to da nikada ne posustane tražiti galeriji »Likovni susret« i to još rekla je konzulica. je, među ostalim, bio predsjednik ono bitno i u umjetnosti i u živo- prije četiri godine! U njezinom Ona je podsjetila na riječi Josipa AMICE (diplomiranih studena- tu«, zaključila je Ljerka Alajbeg. sklopu trebalo je biti izloženo 80 Skenderovića Age u kojima je ta sa Sveučilišta u Zagrebu koji Izložba slika Josipa Aginih radova – slika, grafika, sebe opisao kao umjetnika koji žive u Parizu), a nalazi se na Skenderovića Age u Subotici reljefa, objekata – iz razdoblja nije tematski ograničen i čije kre- mjestu predsjednika Odbora za realizirana je uz potporu Grada od 1980. do 2005. godine. Ipak, acije nastaju spontano. Težišna kulturu i člana Središnjeg odbo- Subotice, Hrvatskog nacionalnog ne ulazeći u pitanje odgovornosti asocijacija u njegovu radu je na ra Hrvatskog svjetskog kongresa. vijeća, Zavoda za kulturu vojvo- za to što kataloški eksponati nisu Nedavno mu je otvorena izložba đanskih Hrvata te Demokratskog stigli iz Pariza, o čemu ni sam u Skoplju, čiji je suorganizator saveza Hrvata u Vojvodini. Skenderović nije htio detaljnije Zajednica Hrvata u Republici Inače, ukoliko se pogleda kata- govoriti, činjenica je da je publika Makedoniji. »Dakle, vidimo da log koji se dijelio prigodom otvo- ostala uskraćena za takav, rele- djeluje široko i globalno, ali i u renja može se primijetiti kako se vantniji, retrospektivno zamišlje- unutar hrvatske zajednice, i uspje- ova izložba ne poklapa s onim ni, prikaz Agina likovna stvara- šan je na oba područja. Želimo što je više godina unatrag pla- laštva. Optimistički promatrano, mu čestitati na ovoj izložbi, želi- nirano za predstavljanje Josipa vremena još ima, a kako nam je i mo mu da i dalje radi i promi- Skenderovića Age u rodnom sam Ago rekao, nada se kako bi ta če interese Subotice i hrvatske gradu. Ta je izložba, sudeći prema izložba jednom mogla biti realizi- zajednice u svijetu, želimo mu podacima iz dotičnog kataloga, rana. još puno nagrada, a također i trebala biti priređena u Modernoj D. B. P. Cjelovitost egzistencije slike

»Skenderovićevo shvaćanje SLIKE (svejedno je li riječ o grafici, crtežu, objektima, reljefima ili stabilnoj tradiciji slikanja) podrazumijeva rano uočavanje važnosti značenja/označavanja u ‘cjelovitosti njene egzistencije’. Opredjeljuje se za afirmaciju ‘teksta’ SLIKE, za formu koja nije samo oblikovana materija, ni naročita, za određenu priliku ‘upotrebljena supstancija’ nego zamišljenom prostoru, pri čemu sam jezik, točnije posebna meta-lingvistička struktura. Posebnu pozornost poklanja uobli- likovne vrijednosti nastoji dovesti čavanju materije, nekada neformalnim načinima i materijalima (objekti, reljefi, papir, ‘nađeni u jedan idealni odnos različitim predmeti’), a najčešće ‘kultiviranom bojom’ u punoj raskoši njenih pikturalnih mogućnosti. tretmanima, materijalima, kombi- niranjem tehnika, odnosno suko- Svejedno na primijenjenu metodu (‘usredištavanje’ ili ‘isredištavanje’ kao traženje primarne bljavanjem likovnih elemenata. kote značenja) materija-materija zadržava vlastitu, ne samo pretpostavljenu već objektiv- nu ekspanzivnost. Riječ je o vizualnoj agresiji koja je prije, nimalo paradoksalno, plastički DRUŠTVENI DJELATNIK konstruktivna, stvaralačka u svijetu vlastite dovoljnosti. SLIKA se nameće vlastitim jezikom, prije svega po načelu ‘značenjskog paradoksa’ da je ‘slika uvijek i samo jezik slike’«, zapisao Ljerka Alajbeg je ukazala kako je je, među ostalim, likovni kritičar Miloš Arsić u tekstu »Jezik slike kao slika jezika« koji se bavi Josip Skenderović Ago, osim što likovnim stvaralaštvom Josipa Skenderovića Age. djeluje kao umjetnik i pedagog, i

27. kolovoza 2010. 33 HrvatskaRIJEČ Kultura NOVOSADSKA KNJIŽNICA NA ŠTRANDU Snaga lirike na obali Dunava U sklopu programa »Knjižnica je tamo gdje ste vi« priređena i književna večer naših nagrađivanih književnika Jasne Melvinger i Petka Vojnića Purčara

osjetitelji najljepše novosad- đu ostalog, navela: »Originalnost lu«, »Usporeno«, »Posmrtnica«, onim mjestima gdje su i korisnici. ske plaže na Dunavu tije- umjetničke ličnosti novosadske a pjesmama »Novosadski korzo«, Suvremene javne knjižnice imaju Pkom ovog ljeta imaju prigo- poetese vidi se kroz njena djela, »Hram u Buhari«, »Tajanstveno funkciju ići u susret korisnici- du uživati u ponudi Gradske knjiž- a u njenim stihovima dominira mjesto« pridružio joj se suprug ma, a ne čekati da korisnici dođu nice koja pod sloganom »Knjižnica ideja prolaznosti. Ona neprestano Petko Vojnić Purčar. nama. Imamo tisak na srpskom, je tamo gdje ste vi« drži otvorena vodi dijalog sa svojom dušom. svoja vrata svaki dan od 9 do ‘Dunavska klepsidra’ pokazuje da 19 sati. Ovaj projekt daje Novom je duboko odana zavičajnoj zemlji. Sadu mogućnost pohvaliti se knjiž- Sjedinjeni pjesnički i slikarski nicom na plaži, jedinstvenom u talent kroz ‘Dunavsku klepsidru’ zemlji. U okviru svakodnevnog pruža čitatelju istinski užitak«. tematskog programa posjetiteljima Ukazujući na književnu svestra- nude i književne večeri poznatih nost Petka Vojnića Purčara, Franja književnika, te tako na izvjestan Petrinović je rekao kako poezija način vraćaju knjigu u naše živote. predstavlja jedan od ravnopravnih U nedjelju, 22. kolovoza, na dijelova njegova stvaralaštva. »On jednoj od književnih večeri pod je svestran stvaralac koji piše poe- nazivom »Portret pjesnika« svo- ziju, prozu, eseje, likovne kritike, Ksenija Katanić, Jasna Melvinger, Dragan Kojić, jom poezijom posjetitelje su poča- radio drame... Postoje tri ključne stili i naši istaknuti, višestruko odrednice kada su u pitanju poe- Petko Vojnić Purčar i Franja Petrinović nagrađivani književnici Jasna zija i proza ovog književnika a to Melvinger i Petko Vojnić Purčar. su: prostor, vrijeme i jedna vrsta Poeziju ovog čuvenog književ- mađarskom i slovačkom jeziku, a Predstavljene su njihove knjige pokušaja da se dovede zbirnost ničkog para pljeskom su pozdravili knjižnica je istodobno i čitaonica. pjesama - »Dunavska klepsidra«, svijeta u pitanje. Izrazit paradoks, nazočni prijatelji, poštovatelji nji- U okviru knjižnice obuhvaćeni su odnosno »Pjesnikov vrt«, o koji- kada je proza u pitanju, je to što hova rada i posjetitelji ove književ- svi korisnici, kako odrasli tako i ma su govorili direktor Gradske na momente pokušava naglasiti ne večeri. djeca. Tijekom dana organizira- knjižnice Dragan Kojić, knji- sve elemente i konture svijeta koji mo radionice za najmlađe. Osam ževnica Ksenija Katanić te knji- nestaje. Poezija bogate metaforič- U SUSRET KORISNICIMA godina unatrag Gradska knjižnica ževnik i književni kritičar Franja nosti ispunjena je dubokom i nere- organizira i maskenbal kojemu Petrinović. alnom metaforičnošću koja poku- O radu »Knjižnice na otvorenom« je uvijek tema neka knjiga, tako šava dovesti u pitanje metafizič- mr. Milica Kirćanski nam je rekla: je ove godine u pitanju ‘Knjiga DUNAVSKA KLEPSIDRA nost svijeta«, kazao je Petrinović. »Prošle godine smo krenuli s o džungli’. Takav pristup i rad Jasna Melvinger je kaziva- ovom idejom, a ove godine radimo vraćaju ljude knjižnicama. Jednom Govoreći o knjizi prof. dr. Jasne la stihove svojih pjesama »Na pod sloganom ‘Kjižnica je tamo tjedno organiziramo i književne Melvinger »Dunavska klepsidra« gornjem gradu«, »Mjesečina«, gdje ste vi’ s namjerom praćenja večeri, kao što je i ova«. prof. Ksenija Katanić je, izme- »Posveta«, »Mutno«, »U zrca- trendova da budemo upravo na Ankica Jukić - Mandić

PETI MEĐUNARODNI NOVOSADSKI KNJIŽEVNI FESTIVAL Stiže više od 70 pisaca i pjesnika

eti međunarodni novosadski književni festival, koji će se održati od prati tradiciju tog prestižnog priznanja. Organizatori najavljuju da će 30. 30. kolovoza do 2. rujna, okupit će oko 70 književnika. Od toga, čak i 31. kolovoza te 2. rujna navečer pjesnici i pripovjedači (među kojima P25 umjetnika dolazi iz inozemstva, među i Zvonimir Husić iz Hrvatske) čitati svoje kojima i bugarski pjesnik Ljubomir Levčev, koji radove na Trgu mladenaca. U okviru festivala je ovogodišnji laureat »Međunarodne nagrade bit će održan i simpozij s temom »Književnost Novi Sad«, priopćili su iz Društva književnika i moć: između politike i poetike«, a u kafeu Vojvodine, koje organizira festival. »Bistro« priređeno tradicionalno natjecanje u Bit će dodijeljena i jubilarna pedeseta slam-poeziji, na kojem će sudjelovati 12 pje- »Brankova nagrada«, koja se dodjeljuje pjesnika-recitatora. snicima do 29 godina starosti za najbolju prvu Pokraj sedamdeset pjesnika, pisa- knjigu pjesama na srpskom jeziku. Ovogodišnji ca, književnih kritičara i filozofa, festi- dobitnik je 26-godišnji novosadski pjesnik val će okupiti i preko petnaestak prevodi- Branislav Živanović za knjigu »Pogledalo«. telja iz Srbije, Rumunjske i Bugarske. Povodom jubileja, Društvo književni- Festival će, prema najavama, otvoriti Milorad ka Vojvodine predstavit će i kapitalno djelo Đurić, pokrajinski tajnik za kulturu. »Antologija dobitnika Brankove nagrade«, koje D. B. P.

34 27. kolovoza 2010. Kultura HrvatskaRIJEČ JEZIČNI SAVJETNIK Tko god i tkogod Piše: Miranda Glavaš-Kul hrvatskome se književnom stoga: gdje god znači ‘bilo gdje, jeziku zamjenice i prilozi svagdje’, kada god ‘svaki put, bilo Umogu združivati s česticom kada’, koliko god ‘bilo koliko’. Na (riječcom, partikulom) god. Tako primjer: združene riječi daju dvojake zna- - Gdje god potražiš, nigdje ga čenjske i pisane ostavaraje koji nas nema. (bilo gdje da ga potražiš) mogu lako zbuniti. Autori Stjepan - Kada god prolazite, navratite. Babić, Božidar Finka i Milan Mo- (svaki put kad prolazite) guš u »Hrvatskom pravopisu« na- - Kupi ga koliko god koštao. (bilo vode kako odvojeno pisanje čestice koliko) god od zamjenice ili priloga donosi značenje neograničenosti, odnosno Čestica se god može pisati i sastav- da se zamjenica odnosi na svaku ljeno sa zamjenicom kada znači: osobu ili predmet iste skupine: tko netko, nešto, nečiji, nekakav ili s god znači ‘svaki’, što god ‘sve, bilo prilogom kada znači negdje, pone- što’, koji god ‘svaki’, čiji god ‘sva- kad, nekamo, nekud... Kada česticu čiji’. Na primjer: god pišemo sastavljeno, ona postaje - Tko god zna, neka se javi. (svatko sastavnim dijelom složene zamjeni- tko zna) ce ili priložne sraslice te tim zamje- - Što god znaš, reci. (reci sve što nicama i prilozima daje značenje znaš) neodređenosti. Čestica god tada Ukoliko se između naglašenoga gubi svoj naglasak pa prema tome: stvara priložnu sraslicu sa znače- stare razglednice. (negdje se mogu god i i zamjenice nađe enklitika, tkogod znači ‘netko, bilo tko’, što- njem neodređenosti: gdjegod ‘neg- kupiti) uobičajeno je enklitiku umetnuti god ‘nešto’, kojigod ‘neki’, čiji god dje’, kadgod ‘ponekad, katkad’, - Mogli biste kadgod pospremiti među njih: ‘nečiji’. Na primjer: kamogod ‘nekamo’, kudagod ‘ne- stan. (ponekad pospremiti) - Koji je god došao, dobrodošao - Zna li tkogod odgovoriti? (netko, kuda, kolikogod ‘nekoliko, kakogod I za kraj: nam je. (svaki koji je došao) bilo tko) ‘nekako’. Kako bi bilo jasnije, evo - Tko god pročita ovaj članak, pro- Odnos neograničenosti ostvaruje - Znaš li štogod? (nešto) primjera: naći će štogod znanimljivo. se i svezom riječce god i priloga, Povezivanje priloga s česticom god - Možda se gdjegod mogu kupiti

OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ, »ADIO KAUBOJU«, ALGORITAM, ZAGREB, 2010. Dalmatinski vestern tako. Stigla sam. Da stigla! Ja sam U ovom romanu su se sreli Michael se vratila u taj grad. Koji je golema Ondaatje i Sergio Leone, iz likova kao da »I ropotarnica, blato i maslinici, divota progovara nešto od duha otočana Ranka prašine, večeri na zapuštenoj terasi hotela Marinkovića, a za glazbu su bili zaduženi Ilirija, teški metali u zraku, izmet i borovina, Ennio Morricone i Toma Bebić. Mogli bismo mačke i klizava riblja krljušt na masnom brod- reći, bilo jednom u Starom Naselju, pored skom navozu i more zategnuto sve do stude- mora… A tako je i danas. Inače, roman »Adio nog, kad zapušu lebići.« kauboju« za srbijansko tržište objavio je Ovim riječima Ruzinava se, u ljeto 200X., Samizdat B92. vraća u primorsko mjestašce, a avantura čita- Olja Savičević Ivančević rođena je 1974. nja romana »Adio kauboju« Olje Savičević u Splitu. Piše prozu, poeziju, novinske kolu- Ivančević počinje. mne. Autorica je više pjesničkih zbirki i knji- »Adio kauboju« je roman o netoleranciji, ge priča »Nasmijati psa«. Nagrađena je nagra- o nasilju, o drugima i drugačijima, u ovom dom »Prozak« kao najbolji autor neobjavlje- slučaju o Danijelu, bratu Ruzinave, i Braći ne proze do trideset i pet godina; dobitnica je Irokezima, o obitelji u kojoj su ostale dvije prve nagrade »Ranko Marinković« Večernjeg sestre i majka i njihovim odnosima, o gene- lista za kratku priču te nagrade »Kiklop« za raciji koja se osipa, o lokalnom tranzicijskom pjesničku zbirku »Kućna pravila«. gazdi Vrdovđeku, o lažnim herojima Nedu Zbirka priča »Nasmijati psa« objavlje- Montgomeryju i Anđelu s usnom harmonikom na je i u Njemačkoj, Srbiji, Makedoniji i – jasno je, nalazimo se u srcu vesterna – tu je Mađarskoj. Po nekim pričama snimljeni su i istraga jedne smrti, željezni konj u punom ili se snimaju kratki igrani filmovi. Prozni trku, misteriozno pismo, mailovi, spisateljica fragmenti i pjesme prevedeni su joj na većinu gospođa 0, kućni porno video… europskih jezika, uvrštavani u strane i doma- Roman je ispričan kroz poetske fragmente će izbore i antologije. Živi i radi u Splitu i u iznimne gustoće, skakućući u vremenu i pro- Korčuli. storu i skupljajući se prema kraju, velikom (Moderna vremena Info) finalu s pucanjem i putovanjem.

27. kolovoza 2010. 35 HrvatskaRIJEČ Crkva Bunarićko proštenje Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, piše u predgovoru mons. dr. Andrija Kopilović. rodnevnica, kao priprava za proštenje, počela je u srijedu, a večeras Osim propovijedi, u knjizi je skupljena povijest Bunarićkog svetišta u Tse (petak) završava prigodnom propovijedi i pobožnošću križnoga kojoj je mons. mr. Andrija Anišić iz više izvora opisao predaju o nastanku puta u 19 sati. Bunarića, ali i suvremen izgled ovog omiljenog svetišta tisuća vjernika Sutra, 28. kolovoza, u 19 sati počinje svečano bdijenje. Sastoji se ne samo Subotičke biskupije, već i mnogo šire. Na kraju knjige nalazi se od službe pokore, službe svjetla i svete mise, kada je i tijekom cijele kalendar pobožnosti na Bunariću prema kojem se mogu planirati dolasci noći moguća tiha molitva u svetištu. Bdijenje će predvoditi nadbiskup i na Bunarić osobno ili pak organizirano. metropolit beogradski mons. Stanislav Hočevar, biskup subotički mons. Ova obimom nevelika knjižica od sedamdesetak stranica, uz tekst ima dr. Ivan Pénzes, katedralni župnik mons. Stjepan Beretić i rektor svetišta desetak prepoznatljivih fotografskih prizora koji su urezani u pamćenje mons. dr. Andrija Kopilović. svih onih koji su bili u marijanskom svetištu na Bunariću te će ove godine U nedjelju, 29. kolovoza, u 7 sati u kapeli će biti služena dvojezična biti najljepša uspomena za sve hodočasnike. misa koju će predvoditi oci franjevci. U 8 sati bit će biskupska misa na K. Čeliković mađarskom jeziku koju će predvoditi subotički biskup mons. dr. Ivan Pénzes, dok će u 10 sati biti služena biskupska misa na hrvatskom jezi- To je vjera naša, njom se dičimo! ku, a predvodit će je nadbiskup i metropolit beogradski mons. Stanislav Hočevar, uz koncelebraciju subotičkog biskupa mons. dr. Ivana Pénzesa estival hrvatskih duhovnih pjesama »Hosanafest«, peti zaredom, bit i svećenika iz subotičkih župa. Fće održan 5. rujna u Dvorani sportova u Subotici. Ovogodišnji moto U 16 sati održat će se dvojezična sveta misa za bolesnike i spomen festivala je: »To je vjera naša, njom se dičimo!«. U natjecateljskom dijelu pokojnih bunarićkih hodočasnika. programa natjecat će se 15 skladbi koje su izabrane na natječaju na koji Ž. V. je pristiglo ukupno 39 pjesama. Kao i prošle godine, festival je dobrotvornog karaktera, te je prihod od Knjiga »Čudesna bunarićka noć« prodaje ulaznica namijenjen i radu Humanitarno-terapijske zajednice za uz proštenje pomoć ovisnicima »Hosana«, koja djeluje na području Subotičke biskupije. Ulaznice za festival mogu se kupiti po cijeni od 200 dinara i to kod ubotnja noć uoči Bunarićkog proštenja godinama je u svijesti hodo- organizatora ili u pojedinim župnim crkvama. Osim u pretprodaji, ulazni- Sčasnika vezana uz svetu misu bdijenja na kojoj je svoje propovijedi ce će se moći kupiti i pri samom ulasku u Dvoranu sportova prije početka izrekao katedralni župnik mons. Stjepan Beretić, a za koje su mnogi programa. govorili da ih dugo pamte ili bi ih željeli još jednom čuti. Svojevrsni je Ž. V. dar knjiga skupljenih propovijedi mons. Beretića kako vjernicima, tako i njemu »za dvadeset i pet godina služenja mons. Beretića kao župnika katedrale-bazilike svete Terezije, ovo je i naš dar njemu – sveto uzdarje – kojim on obogaćuje bunarićke svete noći«, kako to u ime nakladnika,

36 27. kolovoza 2010. Meditacija HrvatskaRIJEČ

ČOVJEK NAŠEGA VREMENA NE POZNAJE SEBE, A JOŠ MANJE ISTINU O SEBI Čišćenje srca

Piše: mons. dr. Andrija Kopilović

ovom razmišljanju u biti ću nastaviti temu savjesti i onoga što živi u njegovu srcu. U 20. sto- iz prošloga broja Hrvatske riječi. Vjerni ljeću smo proživjeli rušenje nekoliko civilizacija u U čitatelji su primijetili da je tema »ekološ- kojima je se dogodilo i »čišćenje« ljudske nutrine, ka«, ali postavljena na »noge vjere«. Kao vjernici, skretanje njegove savjesti i pražnjenje srca. Svi više nego bilo tko dužni smo poštovati stvoreni Nije li možda to vrije- totalitarizmi su imali jedan zajednički nazivnik: svijet. U njemu smo i mi stvoreni – dodijeljena nam manipulirati čovjekom. Da bi se čovjekom moglo je uloga gospodara, ali ne diktatora i uništavatelja. manipulirati trebalo je »olabaviti« kontrolu njego- Biti gospodar, znači mudro gospodariti na opće me darovano i odgo- ve savjesti. Čovjek bez čvrste i ispravne savjesti dobro. Čini mi se da nam je početi ekologijom i postaje bezličan. Postaje osoba bez svoga ja. srca. Tada se lako da instrumentalizirati i manipulirati. Dapače, dade se tako manipulirati da su se u 20. SMIJE LI ČOVJEK SVE ŠTO MOŽE? vorno da svatko od stoljeću dogodila neviđena zla koja povijest još nikada nije zapamtila. Sva zla su nikla u ljudskom Svaka epoha ima svoja civilizacijska dostignuća i srcu. Stoga vrlo trezveno trebamo biti svjesni da je svoje civilizacijske promašaje. Duboko smo zaži- nas negdje u kutku početak promjene civilizacije koja bi zahvaljujući vjeli tzv. tehničku civilizaciju. Ne tako davno bio tehnicističkoj ideologiji mogla biti boljitak ljud- je slogan – može li čovjek sve što smije, a naglo se skog društva, postala oružje protiv samoga čovjeka slogan promijenio u – smije li čovjek sve što može? te se danas bježi i od samoga sebe. Recimo slobod- Jer danas čovjek jako puno može. Socijalni nauk netaknute prirode no: krucijalni problem naše civilizacije je raskorak Crkve u broju 462. kaže ovako: »Priroda se poka- između bogatih i siromašnih i prazna nutrina čovje- zuje kao sredstvo u rukama čovjeka, zbilja kojom ka kojom se manipulira i koji više izbjegava kon- on mora stalno rukovati, napose preko tehnologije. (ako je još ima) započ- troli savjesti te postaje u sebi nesretan i unesrećuje Polazeći od pretpostavke, koja se pokazala pogreš- druge. Dakle, pitanje siromaštva koje je tako očito, nom, da postoji bezgranična količina energije i nije prvotno pitanje ekonomije, nego je pitanje izvora koji se mogu rabiti, da je njihovo obnavlja- savjesti. Drugim riječima, pitanje srca. Ako bi htjeli nje odmah moguće i da se negativni učinci manipu- ne jedan neobičan mijenjati svijet, a to je nezaobilazna dužnost našega lacija prirodnoga poretka mogu lako upiti, proširilo vremena i Crkve u njemu, onda se treba pristupiti se ograničeno shvaćanje koje svijet prirode tumači čišćenju ljudskoga srca. mehanicističkim ključem, a razvoj konzumističkim posao, ali vrlo težak: Naš suvremenik nakon tolikih totalitarizama stoji ključem; primat pripisan djelovanju i posjedovanju s neriješenim pitanjem s Pilatom i Dioklecijanom i (činiti i imati) više nego ‘biti’ uzrokuje teške oblike cinički pita: Što je istina? Čovjek našega vremena ljudskog otuđenja. Slično stajalište ne proizlazi iz ne poznaje sebe, a još manje istinu o sebi. Nutrina znanstvenog i tehnološkog istraživanja, nego iz sci- baviti se ekologijom naših suvremenika – djeluje apsurdno – jest najve- jentističke i tehnicističke ideologije koja ga nastoji će siromaštvo ljudskog bića koje se ikada pojavilo uvjetovati. Znanost i tehnika svojim napretkom ne u povijesti. Stoga se čovjek uputio na pučinu ne da isključuju potrebu za transcendencijom i po sebi svoga srca. Očistiti »vozi u dubinu«, kako je to rekao Ivan Pavao II., nisu uzrok pretjerane sekularizacije što vodi prema nego da se nađe na moru relativizma gdje je sve nihilizmu, dok napreduju na svojem putu, one istina i ništa nije istina. Zvuči li to pesimistički? pobuđuju pitanja o svome smislu i sve većom čine Rekao bih ne. S takvim svijetom – ne u toj mjeri – potrebu da se poštuje transcendentna dimenzija ne samo smeće na susreo se Isus Krist. Njegov odgovor? Biti čovjek ljudske osobe i samoga stvaranja.« za druge. Vrijeme je godišnjih odmora. Nije li možda to SVA ZLA SU NIKLA U LJUDSKOM zemlji nego smeće u vrijeme darovano i odgovorno da svatko od nas SRCU negdje u kutku netaknute prirode (ako je još ima) započne jedan neobičan posao, ali vrlo težak: baviti Tako smo došli do središta teme o kojoj razmi- se ekologijom svoga srca. Očistiti ne samo smeće šljamo. Vratimo se tvrdnji da je središte čovjeka sebi. na zemlji nego smeće u sebi. Svaka akcija izvire iz njegovo srce – njegova savjest i njegova osoba. čovjeka, zašto ne bi i ova velika obnova počela od Sve nastranosti u odnosu prema vanjskom svijetu, čovjeka? Ja ću pokušati, pokušajte i vi. bio to svijet osoba ili priroda, bitan je stav ljudske

27. kolovoza 2010. 37 HrvatskaRIJEČ Obitelj Kulinarski kutak ... i još po nešto... HLADNO PREDJELO - HLADNA JUHA OD RAJČICE

Potrebno: 600 g rajčica, 2 češnja češnjaka, 1 krastavac, žlica octa, malo ulja, bosiljak, sol i papar.

Priprema: Zrele rajčice izrežite na kriške, pa kuhajte na tihoj vatri oko 5 minuta. Dodajte dva češnja češnjaka, začinite po okusu solju, paprom, uljem i octom. Kada se prohladi, sipajte sve u blender i ispa- sirajte. Dobro ohladite u hladnjaku i prije serviranja dodajte naribani krastavac. Možete dodati i kockice leda ili malo kiselog vrhnja.

GLAVNO JELO - ŠARENI GRIL TANJUR

Potrebno za 4 osobe: 200 g smrznutog špinata, 500 g odreska bez kostiju, sol, papar, 12 listića kadulje, 6 mesnatih režnjeva slanine, 12 zelenih maslina, 125 g mocarele, 6 rajčica, 4 odreska svinjskog buta po 150 g, 8 listića bosiljka, 30 g pinjola, glavica luka, 150 g svježeg sira i 5 žlica ulja.

Priprema: Špinat skuhajte, odreske izrežite na debljinu oko 2 cm, posolite i popaprite, na svaku stavite listić kadulje, omotajte s po ½ režnja slanine i nabodite na štapiće naizmjenično s maslinama. Mocarelu i 2 rajčice narežite na kolutove. Odrezak posolite i popaprite, na njih stavite rajčice, mocarelu i bosiljak, preklopite ih i učvr- stite čačkalicama. Propržite pinjole, ocijeđeni špinat sjedinite s lukom i češnjakom, pomiješajte sa svježim sirom i posolite, popaprite i napunite 4 izdubljene rajčice. Poklopite ih odrezanim kapicama i zabodite u njih čačkalice, sve premažite uljem. Rajčice pecite oko 20 minuta uz okretanje, ražnjiće 15 minuta, a punjene odreske oko 10 minuta.

DESERT - VOĆNA SALATA S JOGURT PRELJEVOM

Potrebno za 4 osobe: 2 kruške, 2 breskve, šalica kupina, šalica malina, crno i bijelo grožđe, 2 dl jogurta, po dvije žlice meda i ruma, 100 g prženih lješnjaka.

Priprema: Kruške i breskve izrežite na kockice, kupi- ne i maline operite, kao i grožđe, sve stavite u cjedilj- ku da se iskapa, te sjedinite voće. Pomiješajte jugurt, med i rum, te s dobivenom smjesom prelijte voćnu salatu, a na kraju sve pospite krupno rezanim lješ- njacima.

38 27-. kolovoza 2010. Obitelj HrvatskaRIJEČ ... Piše i uređuje: Željka Vukov na, pa me pustite da se sve to kod Molim vas, kada mi date neki mene »složi« kako treba. zadatak da ga uradim, inzistirajte Molim vas, pomozite mi da se u da to i završim, a da pritom ne školi što bolje snađem. U njoj će bude važan način na koji sam ga mi biti sve novo i neobično. Škola radio. Pokažite da vjerujete u mene je velika, učiteljici se moram obra- i moje sposobnosti i potičite me da ćati s vi, na satu ne smijem šetati i budem sve bolji i bolji. pričati. Sve je to drugačije nego u Molim vas, ne nagrađujte me za vrtiću! Zato, ako budem griješio, ne dobru ocjenu novcem ili nekom kritizirajte me, nego razumite da je kupovinom! Učite me da sam ja sve to za mene velika promjena. odgovoran za svoj uspjeh, a vi mi Kada budem radio domaću samo pokažite kako ste ponosni na zadaću, ne podcjenjujte me, a i ne mene. I ne uspoređujte me, nikad, hvalite ukoliko nije za pohvalu. baš nikad, s bratom, sestrom ili Budite objektivni i sami procijeni- nekim drugim! Ja to ne volim čuti, te kako radim. Znam, bit će teško jer ja sam ja i želim se uvjeriti da jer ćete vjerojatno očekivati da sve me baš takvog volite. Ako ne radi- sjajno radim, i da mi sve lako ide. te tako, iz inata ću biti baš onakav Imajte povjerenja u mene, budite kakav ne želite da budem! strpljivi i ja ću pokazati što znam. Molim vas, ako ponekad pre- Radit ću još bolje ako me budete tjeram u svojim prohtjevima, ne pravilno poticali. Sjetite se, kriti- popuštajte mi! Nećete biti bolji zirajte samo moje ponašanje kojim mama i tata ako mi ponekad nešto Pismo đaka prvaša niste zadovoljni, a mene volite i dopustite, a ponekad ne. Samo ćete uvažavajte, pa ćete vidjeti da ću se me zbuniti. Neću znati kako se u ponašanju brzo popraviti. trebam ponašati i kada odrastem ragi moji roditelji, kada znam koliko koja vrijedi. Neka Molim vas, prvih dana me vodi- neću vam biti zahvalan što ste bili dođe dan da krenem u bude lagana i nek se nosi na leđi- te u školu i naučite kojim putem popustljivi nego naprotiv, bit ću Dprvi razred, molim vas, ma, jer će mi knjige biti teške. trebam ići. Ako me budete vodili ljut što niste bili čvrsti i dosljedni. dopustite mi da se lijepo obučem i Kupi mi što tanje bilježnice, nika- prečicom koja je opasna, znajte da Molim vas, naučite me da raz- budite tada pokraj mene! Želim da ko one s debelim koricama, jer će ću i ja tuda ići, bez obzira što ste mislim prije nego li nekome odgo- sve bude svečano, jer se osjećam mi biti preteške. A tek pribor! Ja ću me upozorili da samo s vama smi- vorim, i dopustite mi da drugima tako važno. Molim vas, ne dopu- sigurno željeti neki lijep i šaren, ali jem tim putem ići! Zato me vodite kažem i »da« i »ne«. Pomozite stite da me školom plaše! Da mi ti budi odlučna i kupi mi običan. od početka pravilno kako bih ja mi da se ispravno učim na svojim govore kako će mi biti teško, kako Onaj šareni će mi privlačiti pažnju bio sigurniji. pogreškama kako bih napredovao više neće biti igre, kako će mi uči- i igrat ću se njime na satu, pa neću Ne očekujte od mene, kada i razgovarajte sa mnom o svim teljica biti strašna, a matematika upamtiti što učiteljica govori. pođem u školu, da uvijek hrabro i temama koje su, po vašem mišlje- bauk. Možda su neke od tih stvari Molim vas, budite strpljivi dok pametno postupam jer sam još uvi- nju, važne za mene. i točne, ali dopustite mi da to sam pišem i čitam, i nemojte mi sjediti jek dijete! Ne zabranjujte mi igru Rezultat vašeg umijeća roditelj- zaključim, a ne da drugi umjesto nad glavom! Neću uvijek znati zbog školskih obveza, nego mi stva bit ćemo ja i moj uspjeh! mene to učine. sve ponoviti iz prvog puta, pa vas pomozite da i kroz igru nešto nau- Vaš đak prvaš! Školsku ćemo torbu kupiti molim ne vičite na mene i nemojte čim. Prepoznavanje i čitanje slova zajedno, ali molim te mama, prvo me forsirati, jer će mi biti samo još dok šećemo puno je zanimljivije Iz knjige »Zamke vaspitanja«, ti sama pogledaj po dućanima, i teže. Za neke sam predmete stasao, nego da samo sjedeći gledam u Aleksandre Jovanović-Magyar odaberi što je za mene, jer ja ne a za neke mi treba još malo vreme- njih i učim.

27. kolovoza 2010. 39 HrvatskaRIJEČ Hrcko

PRIJATELJSTVA SE STJEČU, NJEGUJU I ČUVAJU Budi mi prijatelj!

kolska godina samo što nije počela, a pokraj učenja i stje- Dva prijatelja canja znanja, u školi se stječu i prva prava prijateljstva. ŠU osnovnoj školi, a kasnije i u srednjoj, kroz tvoj će život Dvojica su prijatelja šetali proći puno ljudi. Tu se sklapaju razna prijateljstva koja mogu i razgovarali. Nakon nekog potrajati ili se brzo završiti. Sigurno vam je svima poznata izre- vremena počeli su se prepi- ka da je pas najbolji čovjekov prijatelj, no ipak pravi prijatelj rati i svađati. I jedan udari je – čovjek. Ne pas, niti knjiga ili nešto slično, oni su tu i prija- drugoga. Udareni se osje- telji su čovjeku, ali ne pravi prijatelji, nego prijatelji u samoći. ti povrijeđenim i na pijesku napiše: »Danas sam dobio Tko je prijatelj? udarac od svog najboljeg prijatelja.« Prijateljstvo je pozitivan odnos između dvoje ili više ljudi koji No, nastavili su šetati, došli osjećaju međusobnu simpatiju i povjerenje. Osobe u prijatelj- do jezera i odlučili se oku- skom odnosu se nazivaju prijatelji ili prijateljice. Prijatelj ti pati. Udareni prijatelj se može biti osoba koja ti nije u srodstvu, dakle sestra ili brat ti zamalo nije utopio, ali mu je nisu prijatelji, nego tvoja obitelj. prijatelj spasio život. Kad Vjerojatno se pitate kako znati tko je pravi prijatelj, a tko je došao sebi, urezao je na nije. Prije svega, pravi prijatelj je iskren, tu je uvijek kad ga jednom kamenu: »Danas mi zatrebate, zanimljiv je i zabavan. Prijatelj zna slušati probleme, je moj najbolji prijatelj spasio život!« Prijatelj ga je upitao: njemu možete u potpunosti vjerovati i reći mu sve svoje tajne. »Kada sam te udario, napisao si to na pijesku, a sada urezuješ Prijatelji se ne predstavljaju lažno i uvijek kažu svoje iskreno u kamen da sam te spasio. Zašto?« Ovaj mu odgovori: »Kad mišljenje. Prijateljstvo se rađa između djevojčica i dječaka, a u netko napravi nešto loše, to trebamo napisati na pijesku da bi osnovnoj školi su ipak najčešća istospolna prijateljstva, dvije ili vjetrovi izbrisali. Ali kad netko uradi nešto dobro, to trebamo više djevojčica i dva ili više dječaka. S prijateljima možeš raz- uklesati u kamen da ga nitko i ništa ne izbriše!« govarati iskreno o svemu, o svim tvojim radosnim trenucima ili o eventualnim problemima. Prijatelji jedni drugima ne mogu čitati

40 27. kolovoza 2010. Hrcko HrvatskaRIJEČ

misli, ali osoba kojoj je stalo do tebe i koja te dovoljno poznaje zna kada si raspoložen za šalu i zabavu ili kad te nešto muči.

Ako želite prijatelje, budite prijatelj

Možda ste se nekada našli u situaciji da vas druga djeca ismijavaju ili vam se rugaju. Ako imate pravog prijatelja, on će uvijek biti s vama, pa čak i u takvim situacijama. Tvoj te prijatelj prihvaća onakvog kakav jesi, pa čak prihvaća gluposti koje ponekad napraviš. U takvim neugodnim situacijama najbolje ćeš uočiti pravog prijatelja.

Prijatelj ili prijatelji

Sigurno se pitaš možeš li imati više prijatelja ili je samo jedan pravi prijatelj. Za prijateljstvo nema pravila, ukoliko imaš nekoliko jako dobrih prijatelja i svi se super slažete, onda ti imaš više prijatelja, a vjerojatno i među tom skupinom ima neko tko ti je posebno drag, tko ti je najbolji prijatelj.

Što sve možeš raditi s prijateljima No, ne treba samo tvoj prijatelj prema tebi biti iskren i otvorena srca, nego se i ti trebaš tako ponašati. Za prijateljstvo Nemoj očekivati da ćeš prave prijatelje steći odmah 1. rujna, je potrebna suradnja svih, dakle i tebe i tvoga prijatelja, svi za pravo prijateljstvo je potrebno vremena. Trebate se upo- morate dati svoj doprinos prijateljstvu. Izreka kaže: »Ako znati i družiti, a tada s prijateljem možeš na kraj svijeta. želite prijatelje, budite prijatelj!«, dakle ako želiš imati pri- S prijateljem možeš ići u šetnju, crtati, igrati se, kuhati, jatelje, moraš i ti biti prijatelj. Moraš imati vremena i razumi- možete skupa učiti ili raditi domaću zadaću, izrađivati čestit- jevanja, i isto tako ni ti ne smiješ tek tako napustiti prijatelja. ke za blagdane. U dogovoru s roditeljima možeš prespavati Ukoliko i dođe do svađe ili shvatite da vas dvoje niste pravi kod prijateljice ili ona kod tebe. Možete skupa gledati filmo- prijatelji, recite to jedno drugome. Na taj ćeš način izbjeći ve, slušati glazbu – s prijateljem možeš sve. svađu i uvijek ćeš se toj osobi moći javiti na ulici ili u školi. Pronađi prijatelja i sam budi prijatelj! Samim time narast ćeš u očima drugih prijatelja. Ž. Vukov

Stihovi o prijateljstvu

Ne hodaj ispred mene, možda neću slijediti. Ne hodaj iza mene, možda neću voditi. Hodaj pokraj mene i samo budi moj prijatelj.

Albert Camus

Prijatelj je onaj koji zna sve o tebi i pored toga te još uvijek cijeni.

Elbert Hubbard

Pravi se prijatelji u nevolji poznaju. Prijateljstvo je najteža stvar na svijetu za objasniti. To nije nešto što se uči u školi, ali ako nisi naučio što je smisao prijateljstva, uistinu nisi ništa naučio.

Muhammad Ali

Prijatelj je onaj koji dolazi i onda kada su te drugi napustili.

27. kolovoza 2010. 41 HrvatskaRIJEČ Zabava PRIČA O FOTOGRAFIJI Dva kovača malo jača ovači su zanatlije specijalizirane završenog šestog razreda. Šegrtovalo za obradu željeza kovanjem. U se 4 godine. Radilo se naporno, od zore Kprocesu obrade željezo se zagri- do mraka, radnog vremena nije bilo. javalo do određene temperature, kad je Pokraj izučavanja zanata šegrti su bili postalo dovoljno mekano obrađivalo bi se dužni majstoru uraditi i mnoge kućan- na nakovnju uz pomoć čekića ili drugoga ske poslove, poput čišćenja svinjca, alata. staje i hranjenja stoke. Zauzvrat, maj- Kovači se spominju još u antičkoj mito- stor je šegrta hranio i oblačio. Teorijski logiji, a najpoznatiji su bili grčki bog dio izučavao se četvrtkom i subotom Hefest, odnosno njegov rimski kolega u večernjim satima i nedjeljom prije Vulkan, koji su kovali oružja, svaki za podne, kako se ne bi trošilo radno vri- svoje bogove. Na prostorima negdašnje jeme kod majstora. Poslije šegrtovanja države SFRJ uz izučavanje kovačkoga i položenog teorijskog dijela, dobilo zanata vezano se izučavao i potkivački. bi se zvanje majstorskog pomoćnika. Potkivači su ne samo potkivali konje, U sljedeće četiri godine, sa statusom nego i izrađivali potkove, podrezivali kalfe, pomoćnik bi radio kod najma- kopita, a bili su osposobljeni i za liječenje nje tri majstora u struci. To je bio jednostavnijih a čestih ozljeda konjskih uvjet za polaganje majstorskog ispita u nogu. Izrađene potkove uz pomoć spe- Zanatskoj komori u Somboru. cijalnih čavala prikucavane su konju na U kovačkoj radionici na fotografiji, kopito. Potkivač je morao dobro poznava- kad je majstor Loca već zanemoćao, ti strukturu konjskih nogu, kako nestruč- još nekoliko godina čuo se zvon čekića nim prikucavanjem potkove ne bi izazvao i nakovnja majstora Croca, koji je oso- ozljede kod životinje. bito volio konje, a najviše zbog konja Sonta je nekada bila poznata po dobrim zavolio je i ovaj teški zanat. Konj je kovačima. Kasnih pedesetih i ranih šez- plemenita životinja, koja ljubav ljubav- desetih godina većina žitelja ovoga sela lju uzvraća, a kako je sam govorio, maj- živjela je od poljodjelstva. Ljudi su obra- stor Croc u svojem dugačkom radnom đivali svoje sitne posjede uz uporabu posla. Radionice se zatvaraju, kovači nestaju. vijeku konja nikada nije udario, niti je konja. U to je vrijeme u Sonti bilo sedam aktiv- Posljednji živući majstor kovač-potkivač, ne mlađima dopuštao da konje tuku u njegovu pri- nih kovačkih radionica i sve su bile pretrpane samo u Sonti, nego i po dostupnim podacima u sustvu. A uspješno je potkivao svakakve konje. I poslom. Djelokrug rada kovačko-potkivačke Zapadnobačkom okrugu, Mata Andrašić – Croc, oni poput ljudi imaju svoju ćud, bilo je i prilično radionice bio je veliki. Osim potkivanja konja preminuo je prije nepunih mjesec dana. Na ovoj bijesnih, no valjda im se dopadalo to što bi im kovači su izrađivali najveći dio plugova, drljača, fotografiji, ne toliko staroj, od njezinoga nastan- Andrašić puno toga govorio, blago ih pljeskao brana i ostalih radila, okivali su nova kola, preki- ka jedva da je prošlo desetak godina, pokraj po gubici i ni jedan ga nikada nije ozlijedio. vali stara, izrađivali su željezne dijelove potreb- Andrašića je još jedan stari majstor, nekada vla- A danas, samo desetak godina nakon nastanka ne u procesu gradnje kuća, okove za vrata i snik kovačke radionice, Mata Vidaković – Loca. ove fotografije, konji su ostali samo u pjesmama, prozore, ključanice, reze, pa i jednostavne brave, Ova dvojica staraca nekada su bili kršni momci, a dvojica imenjaka kovača-potkivača u sjećanji- sve dok se nisu pojavile one jeftine, industrijske. svaki je težio »više od metera« i najteži čekići u ma i mnogim dogodovštinama, koje se i danas Vremenom i u ratarstvu strojevi sve više njihovim rukama izgledali su poput igračaka. Na prepričavaju. potiskuju konje, a kovačima ostaje sve manje izučavanje zanata, šegrtovanje, otišli su nakon Ivan Andrašić

42 27. kolovoza 2010. Zabava HrvatskaRIJEČ Škola

Ferije se bliže kraju, preciznije njihov kraj bit će službeno oglašen prvim školskim zvonom 1. rujna. Beskrajni sati slobodnog vremena kojima su školarci raspolagali tijekom protekla dva mjeseca ubrzo će postati »zlata vrijedni« u rijetkim trenucima između nagomilanih školskih i ostalih obveza. Zato školska djeco, uživajte u ovih nekoliko prostalih dana, jer srijeda U NEKOLIKO REDAKA samo što nije... FOTO KUTAK

Glazbeni odmor

Rade Šerbedžija Koje godine i gdje je rođen Rade Šerbedžija?

Palić KVIZ Kada je diplomirao na Akademiji za kazalište, film i televiziju? U kojem kazalištu je započeo glumačku karijeru? Koja kazališna predstava ga je izbacila u glumački vrh? Za koji film je dobio Zlatnu arenu u Puli?

Kako se zove njegov teatar na Brijunima?

»Ullysses«

»Bravo maestro« 1978. godine u režiji Rajka Grlića. Rajka režiji u godine 1978. maestro« »Bravo

Hamlet u selu Mrduša Donja. Mrduša selu u Hamlet

Gavella (Zagreb). Gavella

1969. godine u Zagrebu. u godine 1969. Rođen je 27. srpnja 1946. godine u mjestu Bunić kod Korenice (Hrvatska). Korenice kod Bunić mjestu u godine 1946. srpnja 27. je Rođen

Srušio se zrakoplov usred pustinje i samo jedan putnik je preživio nesreću. Nakon što ga je pronašla spasilačka ekipa utvrđeno je

VICEVI kako je čovjek retardiran. Specijalnom tehnikom, primjerenom njegovoj mentalnoj razini počeli su ga ispitivati o uzrocima nesreće. Što su radili pilot i kopilot kada se zrakoplov srušio? Hrrrrfijuu – pojasni preživjeli zvukom imitacije hrkanja. A što su ostali putnici radili? Hrrrfijuu – ponovno opiše zvuk dubokog spavanja. A što si ti radio dok su oni svi spavali? Brrrrrr – odgovori preživjeli putnik uz dodatnu gestu ruku koje upravljaju volanom.

- Danas mi je jedan čovjek spasio život – pohvali se žena mužu. - Znam, već je bio kod mene i ispričao mi se – odgovori suprug.

- Tata, trebao bi mi auto večeras! - Za što ti služe noge, sine? - Lijeva za kvačilo, desna za gas i kočnicu!

27. kolovoza 2010. 43 HrvatskaRIJEČ Sport TENIS Kod juniora je Subotičanin Stefan Kostadinović (Lepenka, Novi Spartak prvak države Kneževac) osvojio 2. mjesto i srebrnu medalju nakon što je u finalu izgu- bio od Vladimira Radonjića (STK Zvezda) s 3:2. U konkurenciji juniora Aleksandar Stančević (Spartak) plasirao se među SUBOTICA – Nakon četverodnevnog osam najboljih. turnira održanog prošlog tjedna na tere- nima u Dudovoj šumi juniori Tenis kluba NOGOMET Spartak iz Subotice osvojili su titulu eki- MEĐUOPĆINSKA NOGOMETNA LIGA SOMBOR – APATIN – pnog prvaka Srbije u konkurenciji igrača ODŽACI – KULA do 16 godina. Na završnom natjecanju održanom u Subotici za naslov najbo- Poraz ravan pobjedi lje momčadi igralo je deset ekipa. TK Spartak je kao prvi nositelj bio slo- prvom kolu Međuopćinske lige Sombor – Apatin – Odžaci – Kula bodan u prvom kolu, a u drugom je s Udrastično pomlađena ekipa NK Dinama iz Sonte gostovala je u 4:1 svladan TK Meridiana (Novi Sad). Somboru. Jednom od favorita lige, OFK Metalcu, suprotstavili su se Potom je uslijedio polufinalni trijumf nad golobradi dečkići ponikli u Dinamovoj nogometnoj školi. Uz najstarije, Asom (Beograd) s 4:0, kojim je Spartak dvadesetsedmogodišnjake Rakina, Šarca i Krstina, pokazali su kako osigurao mjesto u finalnom susretu. U se na njih mora najozbiljnije računati. Iako su poraženi rezultatom 3:4 odlučujućoj borbi za naslov Spartak je (poluvrijeme 2:2), u Sontu su se vratili uzdignutih glava. Favoriziranu o prvaku odlučivao s Crvenom zvezdom ekipu domaćina spasao je mahač Kuti iz Apatina, koji je kod rezultata 3:3 iz Beograda, a sve je bilo jasno već posle singl mečeva. Spartak je nakon za ulijetanje u prazan prostor Dinamovog napadača Mihaljeva, a već u odigranih pojedinačnih susreta poveo s nedostižnih 3:1, pa nije bilo potrebe slijedećem napadu i za regularni zgoditak modrih, signalizirao nepostojeće za odigravanjem susreta parova. Momčad novog prvaka države u konku- zaleđe. Naime, centriranu loptu promašio je domaći vratar, ona je pala na renciji igrača do 16 godina starosti predvodio je trener Ladislav Demeter. nogu jednog od Dinamovog napadača i završila u mreži. U tom momentu Rezultati pojedinačno: Biro - Pjevčević 6:2, 6:3, Ilić - Rakić 6:2, 6:0, Vaš - na gol-crti se nalazio još jedan obrambeni igrač Metalca, a na iznenađenje Vasiljević 6:2, 6:2, Juhas - Tomić 1:6, 3:6. i smijeh iz gledališta mahač je signalizirao zaleđe. Po riječima trenera Željka Vidakovića, najviše raduje borbenost ovih STOLNI TENIS mladića, kojima predviđa lijepu nogometnu budućnost. »Ova utakmica nije samo pojedinačni bljesak, nego je nastavak dobrih igara iz pripremnih Szent Istvan kup utakmica. O suđenju ne bih, nadam se da su službene osobe sve eviden- tirale, a kao trener na pokazano od strane mojih igrača nemam niti jedne SZOLNOK – Protekloga vikenda stolnotenisači STK Spartaka sudjelovali zamjerke. Za mene, ovaj poraz je ravan pobjedi«, kazao je Vidaković. su na veoma jakom međunarodnom stolnotenisačkom turniru Szent Istvan Arbitar Bošković iz Sombora odlično je obavio svoj posao. kup, održanom u Szolnoku (Mađarska). U petak, 20. kolovoza, igrani su Dinamo: Klecin, Rakin (Duraković), Krstin, Tetkov (Karajkov), Mihaljev seniorski i juniorski turniri na kojima su Subotičani bili veoma uspješni i I., Šarac, Dekan, Topal (Vidaković M.), Vidaković K., Ileš, Mihaljev V. osvojili su 6 medalja. Ostali rezultati: Panonija – Aleksa Šantić 4:3, Omladinac – Graničar 1:0, Pojedinačna konkurencija – seniori : Dunav (Bački Monoštor) – Sloga 5:1, Dinamo (Bački Breg) – Rusin 2:3, 1. David Zombori (Mađarska) Terekveš – Lipar 5:0 i OFK Šikara – Jedinstvo 0:1 2. Zoltan Pete (Spartak, Subotica ) I. A. 3. Lorencio Lupulescu (Spartak, Subotica) 4. Atila Namestovski (Španjolska) Pobjeda Bačke Muški parovi – seniori 3. mjesto Lupulescu\Koso 3. mjesto Pete\Namestovski ADA – Prvu pobjedu (4:1) u novoj sezoni Vojvođanske lige skupina istok U finalu je David Zombori, mađarski mladi reprezentivac u užem izboru nogometaši Bačke iz Subotice zabilježili su na gostovanju kod momčadi seniorske reprezentacije, pobijedio s 3:0 Zoltana Petea, novo pojačanje AFK u Adi. S jednom pobjedom i jednim neodlučenim rezultatom i s četiri STK Spartaka za novu sezonu, no ostaje žal za propuštenom prilikom boda »Bačkisti« se nalaze na četvrtom mjestu ligaške tablice. U sljedećem, Lorencia Lupulescua, koji je u polufinalu vodio protiv Davida Zomboria s 3 . kolu, Bačka na svom terenu u nedjelju, 29. kolovoza, od 17 sati ugošćuje 2:0 u setovima i 4:1 u poenima, ali je na kraju poražen s 3:2. momčad Proletera.

44 27. kolovoza 2010. Sport HrvatskaRIJEČ Novi remi Spartaka ZV Kalmar osvojio je drugo mjesto u utrci na 800 metara, dok je Dejan Vojnić u istoj disciplini na cilj stigao treći. Sprinter Filip Tomović na 100 metara osvojio je treće mjesto, a Isidora Grčki je u utrci na 400 metara na cilj je IVANJICA – Obrana Spartaka Zlatibor vode uspjela je odoljeti napadima stigla kao trećeplasirana. domaćeg Javora i vratiti se u Suboticu s osvojenim bodom (0:0) na teš- kom gostovanju u Ivanjici. S dva osvojena boda iz dva susreta Subotičani TENIS zauzimaju deveto mjesto na tablici Super lige, a sljedeći susret igraju u subotu, 28. kolovoza, protiv Čukaričkog na Gradskom stadionu u Subotici Naslov za Turua s početkom od 17 sati. NOVI SAD – U Novom Sadu je od 21. do 23. kolovoza održan teniski tur- ODBOJKA nir na kome su se natjecali dječaci do 12. godina starosti. Tenisač Spartaka Daniel Turu osvojio je prvo mjesto nakon što je u finalnom susretu svladao Počinje škola odbojke Stefana Matića iz Novog Sada rezultatom 7:5, 6:0.

SUBOTICA – S početkom nove školske godine, od mjeseca rujna, zapo- DIZANJE UTEGA činje s radom škola odbojke koju svake godine organizira ŽOK Spartak iz Subotice. Sve zainteresirane djevojčice mogu se interesirati na broj telefona Drugo mjesto na kupu Subotice 065 9922613, a treninzi će se u dvije dnevne smjene održavati ponedjeljkom, srijedom i petkom u Gradskoj dvorani sportova. SUBOTICA – Subotički Spartak osvojio je drugo mjesto na jubilarnom, 25. po redu, BICIKLIZAM Kupu Subotice u dizanju utega. U jakoj Državno prvenstvo u brdskoj vožnji međunarodnoj konkurenciji, koju su činili klubovi iz – Srbije, Rumunjske, Mađarske, VALJEVO – Natjecatelji biciklističkog kluba Spartak, sudjelovali su na Bosne i Hercegovine i Slovenije, Spartak državnom prvenstvu Srbije u Valjevu u brdskoj vožnji koja se vozila na je u nekompletnom sastavu, bez Čabe Divčibarama i na kriterijumskoj utrci voženoj ulicama grada domaćina Nađa, ipak stigao do vrijednog rezultata. utrke. Boje BK Spartak reprezentiralo je šest biciklista, a Dario Nimčević Subotičani su nastupili u sastavu: Kristijan osvojio je titulu državnog prvaka Srbije u brdskoj vožnji. Mihael Sekereš Horvat, Dejan Peić Tukuljac i Jožef Lukač, osvojio je šesto mjesto dok je Milan Dragojević zauzeo sedmo mjesto. Kod a osvojili su 992,87 bodova. Ispred Spartaka vozača do 23 godine Adam Helfrih bio je 11., Mladen Evetović 14. na stazi bila je samo rumunjska Amefa (Marius dugačkoj 13 kilometara. Ciarean, Sorin Cazcau, Razvan Nikoria) koja je osvojila 1.026 poena. Dalje slijede ATLETIKA Spartak II (Miloš Knežević, Ervin Rožnjik, Mario Polaček) s 884,52, Domžale (Boštjan Odlični rezultati na prventvu Vojvodine Peterca, Jernej Orešek, Valentin Orešek) s 812,94, Sokošar I (Žolt Beleznai, Karolj Cepek, Milan Fet) s 783,27, SENTA – Atletičari Spartaka sudjelovali su na prvenstvu Vojvodine u Konjic (Armin Pirija, Nedim Fišić, Adis Karkelja, Nermin Begić) s 729,24, Senti za mlađe juniore i seniore. U konkurenciji mlađih juniora Dominik Jedinstvo (Zoltan Tot, Atila Sanislo, Čaba Čeh) s 718,145, Spartak III Sabo na 400 metara osvojio je prvo mjesto, kao i Kristijan Sokol koji je (Tivadar Kajdoči, Tamaš Kajdoči, Sanel Polaček) s 679 i Sokošar II (Endre bio prvi na 1500 metara. Dejan Dević bio je drugi u bacanju koplja, dok Sič, Gabor Murčik, Viktorija Takač) s 558 bodova. Najbolji pojedinačni je u istoj disciplini Marko Rašković osvojio treće mjesto. U disciplini skor ostvario je Rumunj Marius Ciarean s 354,76 Sinklerovih bodova i bacanja kladiva Branko Živković osvojio je treće mjesto. U konkurenciji 280 kg (125+155), drugi je bio Kristijan Horvat iz subotičkog Spartaka s seniora Dijana Šefčić bila je prva u bacanju kugle i diska, a prvo mjesto u 352,28 bodova, odnosno 275 kg (122+153), a treće mjesto je pripalo još istim disciplinama osvojio je i Miroslav Lukač. Ljubiša Bubnjević prvi je jednom gostu iz Rumunjske, Sorinu Cazcauu s 347,40 bodova, odnosno u bacanju koplja, kao i Filip Tomović na 400 metara, dok je na siti trkač u 335 kg (145+190). U konkurenciji žena prva je bila Silvana Vukas (Sport utrci na 100 metara na cilj stigao treći. Arpad Šinko osvojio je drugo mjesto Aktiv) s 219,82 boda i 176 kg (75+101), druga Gorica Kankaraš (Partizan) u bacanju kugle, a treće ubacanju diska. Laslo Fečkeš drugi je u bacanju sa 179,85 bodova i 144 kg (64+80), a treća Viktorija Tukarič (Sokošar) sa koplja, dok je Silvester Kasiba osvojio treće mjesto u istoj disciplini. 154,8 bodova i 150 kg (66+84). Anita Kereši osvojila je drugo mjesto u utrci na 100 metara, Zvezdan

27. kolovoza 2010. 45 HrvatskaRIJEČ Sport Popis reprezentativaca za Latviju i Grčku POGLED S TRIBINA

Europska šansa Izbornik hrvatske nogometne reprezentatacije Slaven Bilić priopćio je popis igrača na koje računa u predstojeća dva kvalifikacijska susreta akon 4:1 Hajduka u Splitu protiv rumunjske Unireae i protiv Latvije u Rigi (3. rujna) i Grčke u Zagrebu (7. rujna) 2:0 Dinama u gostima kod mađarskog Gyora, hrvat- Vratari: Vedran Runje (Lens, Fra), Stipe Pletikosa (Spartak Moskva, Rus), ski klupski nogomet po prvi puta u svojoj povijesti Danijel Subašić (Hajduk). Braniči: Darijo Srna (Šahtar, Ukr), Ivan Strinić N (Hajduk), Josip Šimunić (Hoffenheim, Nje), Vedran Ćorluka (Tottenham, ima priliku imati, u isto vrijeme, dva predstavnika u liga fazi nekog euro natjecanja. Nažalost nije Liga prvaka, ali u ovim Eng), Gordon Schildenfeld (Sturm, Aut), Jurica Buljat (Hajduk) i Mladen uvjetima i okolnostima Liga Europe veliki je uspjeh, narav- Bartulović (Arsenal Kijev, Ukr). Vezni igrači: Luka Modrić (Tottenham, Eng), Niko Kranjčar (Tottenham, Eng), Ognjen Vukojević (Dinamo no pod uvjetom da su jučer (četvrtak, 26. kolovoza) »bili« Kijev, Ukr), Ivan Rakitić (Schalke, Nje), Tomislav Dujmović (Dinamo i »modri« uspjeli očuvati goleme rezultatske prednosti iz Moskva, Rus), Nikola Pokrivač (Salzburg, Aut), Danijel Pranjić (Bayern, prvih susreta. Bilo kako bilo, Hajduk je poslije godina i godi- Nje) i Drago Gabrić (Trabzonspor, Tur). Napadači: Ivica Olić (Bayern, na čekanja napravio nešto za čime žude svi hrvatski klubovi: Nje), Mladen Petrić (HSV, Nje), Eduardo da Silva (Šahtar, Ukr), Mario Mandžukić (Wolfsburg, Nje) i Nikica Jelavić (Glasgow Rangers, Ško).

KOŠARKA Svjetsko prvenstvo u Turskoj

Nakon 16 godina izbivanja sa SP-a, hrvatska muška košarkaška reprezentacija izborila je plasman na završnu smotru najboljih svjetskih nacionalnih momčadi. Od subote, 28. kolovoza, do nedjelje, 12. rujna, Turska će ugostiti 24 reprezentacije koje će se kroz igre u skupinama, a potom i nastupe u završnim fazama natjecanja boriti za naslov prvaka svijeta. Predvođena izbornikom Josipom Vrankovićem, reprezentacija Hrvatske će u prvom dijelu turnira igrati u skupini B skupa s momčadima: SAD, Slovenije, Brazila, Irana i Tunisa, dok će reprezentacija Srbije nastupiti u skupini A s momčadima: Argentine, Australije, Njemačke, Angole i Jordana. Četiri najbolje momčadi iz svake skupine izborit će prolaz u nastavak nastjecanja. Branitelj naslova pun stadion, odličan nogomet i još bolji rezultat. Dodatnu je momčad Španjolske. vrijednost ovom uspjehu daje i činjenica kako Splićani igraju Raspored susreta Hrvatske na SP: bez ijednog stranog igrača u svojim redovima, izuzev Ibričića Hrvatska – SAD, 28. kolovoza u 18:00 (reprezentativac BiH) koji je cijelu nogometnu karijeru u Hrvatska – Iran, 29. kolovoza 18:00 hrvatskom nogometu, za razliku od Zagrepčana koji u svojim Hrvatska – Slovenija 30. kolovoza 15:30 redovima imaju gotovo cijelu momčad »stranih legionara«. Hrvatska – Tunis 1. rujna 15:30 Hrvatska – Brazil 2. rujna 20:30 Na koncu, nikako ne bi trebali zaboraviti na zasluge trenera Hajduka, vremešnog Stanka Poklepovića, koji je bogato isku- stvo uspio oplemeniti talentiranom mladosti svojih pulena i načiniti nekoliko zbilja izvrsnih internacionalnih rezultata. NAMA JE DOVOLJNO Nadamo se kako će, dok budete čitali ovaj tekst, Hajdukovci i Dinamovci s osmjehom čekati ždrijeb skupina ovogodišnje DA ZNATE ZA NAS Lige Europe, a i mi skupa s njima... D.P. FUNERO NOGOMET Siloviti Hajduk Privatno pogrebno poduzeće - Subotica, Karađorđev put 2, Novom pobjedom protiv Zadra (4:1) Hajduk je očuvao vrh tablice - Telefon (danonoćno): 1. HNL zahvaljujući impresivnoj gol razlici (19:4), dok mu društvo s jednakim brojem bodova (13) prave i Rijeka i Zagreb. Pobjedom u (024) 55-44-33 gostima kod Slavena (2:0), Dinamo je ponovno uhvatio pobjednički ritam i opasno se približava vodećoj trojci. Raspored sprovoda i umrlice na Ostali rezultati 5. kola: Karlovac – Rijeka 0:1, Cibalia – Split 0:1, Istra 1961 – Osijek 1:2, Varaždin – Hrv. Dragovoljac 2:0, Lokomotiva – Internetu: www.funero.co.rs Šibenik 0:0, Zagreb – Inter 2:1 e-mail: [email protected] Tablica: Hajduk, Rijeka, Zagreb 13, Dinamo 10, Split, Slaven 9, Cibalia, Mogućnost odloženog plaćanja. Lokomotiva, Varaždin 8, Karlovac, Osijek 6, Zadar 4, Šibenik 2, Hrvatski dragovoljac, Istra 1961 Kod smrti umirovljenika umanjujemo račun 1, Inter 0 za iznos posmrtne pomoći koju daje PIO.

46 27. kolovoza 2010. Sport HrvatskaRIJEČ ALEKSANDAR SABANOV, TRENER TENISA da bih njima mogao pružiti mak- simum. I nikada se nisam pokajao Profesor, brat i trener zbog toga. Razgovor vodio: Dražen Prćić PALIĆ – OSIJEK

Magistar filozofije i religiologije školsku katedru zamijenio je za Prije nekoliko godina, ponajviše stručni rad s mlađom braćom, blizancima Ivanom i Matejom zbog sportskog razvoja blizanaca, obitelj Sabanov se odlučila prese- ođeni Palićanin, a današnji liti s Palića u Osijek, u kojemu su Osječanin Aleksandar Sa- Ivan i Matej nastavili školovanje Rbanov (1979.) svoju aka- u privatnoj gimnaziji Gaudeamus demsku karijeru magistra filozofije koja im omogućuje aktivno bavlje- i religiologije stavio je u drugi plan nje sportom koji su odabrali za svoj radi potpunog posvećivanja trener- životni put. skom radu sa svojom braćom Iva- »Mogu reći da smo se sasvim nom i Matejom. Kao njihov prvi dobro adaptirali na život i rad u trener od samih igračkih početaka, Osijeku, ponajprije jer ova privat- pa sve do danas kada su na pragu na srednja škola omogućuje mojoj ulaska u svijet profesionalnog teni- braći idealnu kombinaciju nesmeta- sa, profesor Sabanov, u teniskim i nog sportskog rada i srednjoškolske privatnim krugovima poznatiji kao naobrazbe. Izostanci su im uvijek »Šaco«, je uz talentirane blizance o opravdani, a oni poslije sve to nado- kojima smo već pisali na sportskim knađuju, no od ove godine će, zbog stranicama našeg tjednika. Kako je ulaska u svijet profi tenisa, redovito biti brat i trener zapitali smo mla- dajem latinski jezik, ali na prvom uz tenis, točnije uz njihov napredak školovanje zamijeniti izvanrednim dog teniskog stručnjaka u kraćem mjestu je tenis, točnije napredak i što brži ulazak u svijet vrhunskog pohađanjem nastave. U ovoj ra- razgovoru prilikom njegovog ne- Ivana i Mateja«, započinje razgovor profesionalnog tenisa. zvojnoj fazi nužna su dva treninga davnog posjeta Paliću. Aleksandar Sabanov. dnevno, plus svakodnevni sparinzi i »Nakon završetka studija u Za- BRAT I TRENER nastupi na turnirima koji znaju tra- grebu, skupa s obitelji preselio sam TENIS KAO ŽIVOTNA jati i do sedam dana u Hrvatskoj i se u Osijek u kojemu danas radim ODREDNICA Kako sam »Šaco« kaže ponekad je inozemstvu, pa je zbilja nemogućno i treniram skupa s moja dva mlađa teško odvojiti ulogu starijeg brata uskladiti redovito školovanje s broj- brata koji nastupaju za TK »Osi- »Pod stručnim nadzorom Marije od pozicije trenera, jer osjećaji zna- nim sportskim izostancima. jek«, u kojemu i sam radim kao Suturović načinio sam prve teniske ju biti pomiješani. trener. Pokraj sportskog angažmana korake u TK ‘Palić 1878’, za koji »Trinaest godina sam stariji od TENISKA BUDUĆNOST ipak nisam u potpunosti zapostavio sam poslije kao aktivan igrač nastu- Ivana i Mateja, što je pristojna razli- akademsku karijeru, jer u Ekonom- pao nekoliko sezona, a po odlasku ka u godinama, ali sam oduvijek na- »Ivan i Matej se nalaze u fokusu skoj školi osam sati tjedno pre- na studije u Hrvatsku sam nastupao stojao rad s njima bazirati, prije sve- mojih budućih planova, počinjemo za TK Osijek u drugoj Hrvatskoj te- ga, na bratskoj osnovi pa tek onda s intenzivnijim nastupima na Futu- Trenerska naobrazba nis ligi uz nekoliko nastupa u jednoj s pozicije njihovoga trenera.U rad s res turnirima na kojima će pokušati od liga u Njemačkoj (Mainz). Ipak, njima je pokraj mene uključen i naš ‘uhvatiti’ svoje prve profesionalne Uz magisterij iz filozofije i -re kako su moja mlađa braća igrački otac Zlatko, koji je zadužen za rad bodove u pojedinačnoj i konkuren- ligiologije, Aleksandar Saba- stasavala postupno sam počeo za- na kondiciji, pa je tako cijeli teniski ciji parova, u kojima su već osvojili nov je završio i dvije godine postavljati aktivnu karijeru i odlu- projekt Sabanov baziran isključivo naslov prvaka Hrvatske. Što se tiče stručnog smjera tenisa na čio se potpuno posvetiti njihovom na obiteljskim snagama. Svih pro- moje akademske budućnosti ona Kineziološkom fakultetu u igračkom razvoju. Zbog toga su i teklih godina u neprekidnom radu može pričekati još neko vrijeme, jer tenis u ovom trenutku ipak ima Zagrebu. svi moji budući planovi, u ovom s njima često sam znao eskivirati trenutku, posve vezani isključivo sopstvene obveze na fakultetu samo prednost.

SUBOTICA-TRANS obavještava cijenjene putnike na međunarodnoj autobusnoj liniji, Subotica – Zagreb, važe cijene prijevoza s nizom pogodnosti:

- djeca do 6 godina voze se besplatno - djeca od 6 do 12 godina imaju popust 50% (cijena povratne karte iznosi 1.225 din.) - studenti uz prikaz studentske legitimacije (koja se dobiva na autobusnoj stanici) uživaju popust od 20% (povratna karta je 3.332 din., a u jednom smjeru 1.960 din.)

POPUSTI VAŽE ISKLJUČIVO ZA IZRAVNU LINIJU OD SUBOTICE DO ZAGREBA U OBA SMJERA I VAŽE 30 DANA. VA[ SUBOTICA-TRANS Tel.: 024/555-566

27. kolovoza 2010. 47 HrvatskaRIJEČ TV Program

PETAK Na slovo G 07.35 Miffy, animirana serija 19.15 - Vrijeme 27.8.2010. 09.40 - Izazovi 07.50 YooHoo i prijatelji, 19.16 - LOTO 7/39 RTL TELEVIZIJA 09.55 - Na prvi pogled, animirana serija 19.30 - Dnevnik serija za djecu 08.05 RTL ritam zona - Urban, 20.00 - Vaterpolo, EP 2010. 10.20 - Dječak koji je tražio glazbena emisija - vinjeta GRADSKI KAUBOJI 2 zlato, film 10.15 K.T.2, 20.02 - Vrijeme 11.45 - Afrika, čarobni kriminalistička serija 20.10 - Dnevnik Bridget SUB, 28.8. U 16:30 SATI 05.45 - Najava programa kontinent, serija 10.45 Exkluziv, magazin Jones, film 05.50 - Trenutak spoznaje 12.10 - Beverly Hills 2, serija 11.05 Punom parom, 21.55 - Vijesti kulinarski izazov Njujorčanin Mitch Robbins 06.45 - TV kalendar 12.55 - Beverly Hills 2, serija 22.20 - Filmski vikend s 11.45 1001 noć, (Billy Crystal) slučajno pro- 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 13.40 - Fawlty Towers 1, Nicolasom Cageom: dramska serija nalazi mapu skrivenog blaga. 07.05 - Vijesti humoristična serija Red Rock West, film 12.35 Nestala, telenovela 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska 14.10 - Crveni patuljak 8, 00.00 - Noć kultnih filmova: Zajedno s bratom Glenom (Jon 13.25 Los Victorinos 08.35 - Vijesti humoristična serija Moj privatni Lovitz), nekom vrstom crne 14.15 Anđeo i vrag ovce u obitelji, Mitch se odmah 08.40 - Dobro jutro, Hrvatska 14.40 - Zvjezdane staze: 15.50 Cobra 11, Idaho, film 09.10 - ZABA - 90 sekundi Enterprise 4, serija kriminalistička serija 01.45 - Noć kultnih filmova: baca u istragu i otkriva kako 09.15 - Pet zvjezdica 2, serija 15.25 - Palača, serija 17.30 Bibin svijet, Crvenokosa žena, film je otac legendarnog kauboja 10.00 - Vijesti 16.10 - Jednog vedrog dana, humoristična serija 03.05 - Reporteri - izbor: Curlyja, njihovog preminulog 10.15 - Novi istraživači s britanski film 18.30 Vijesti Traffic (Mumbai - cities prijatelja, sudjelovao u zlogla- Olivierom Aubertom - 17.45 - Transsibirskom želje- 18.55 Exkluziv, magazin on the speed) snoj pljački vlaka. Mitch odlazi Iznad horizonta: znicom: Crna zmajeva 19.10 Ne daj se, Nina!, 04.05 - Znanstvene vijesti u Las Vegas s Glenom, pod Kvecalov let rijeka i Zabranjeni humorna drama 04.15 - Kulturna baština 11.10 - Oprah show grad, film 20.00 1001 noć, dramska 04.30 - Jelovnici izgubljenog 12.00 - Dnevnik 18.30 - Mućke 6b, serija (dvije epizode) vremena 12.30 - More ljubavi, humoristična serija 21.35 Ptica na žici, igrani film, 04.50 - More ljubavi, telenovela 19.50 - Večeras... akcijski telenovela 13.15 - Ljetna slagalica 19.55 - Atletika, Bruxelles: 23.30 Vijesti 07:15 Taj vražji telefon, film 14.10 - Vijesti s prijevodom Dijamantna liga 23.40 Uspon i pad Heidi 08:50 Dora istražuje, serija za gluhe 20.40 - Monaco: Nogomet, Fleiss, igrani film, drama 09:15 Timmy Time, serija 14.19 - Vrijeme sutra Superkup - prijenos 00.50 Astro show, 09:30 Ben 10: Alien Force, 14.20 - Sutra je novi dan 1, 22.40 - Vijesti na Drugom emisija uživo 07.50 - Najava programa crtana serija serija 22.45 - Vrijeme 07.55 - Žutokljunac: 09:55 Dodir s neba, serija 15.05 - Hrvatsko podmorje 5 - 22.50 - Teufelsbraten, SUBOTA Rođak sa sela 10:55 Frikovi, serija Priče iz dubina: mini-serija 28.8.2010. 08.25 - Vrijeme je za Disneyja: 11:55 Smallville, serija 12:55 Samo najjači, film Kamera u moru 00.20 - Mućke 6a, serija 101 dalmatinac 14:40 Taj vražji telefon, film 15.35 - Škrinja 01.10 - Mućke 6a, serija --.-- - Moji prijatelji 16:25 Nad lipom 35, show 16.20 - Luda kuća 1, 02.00 - Mućke 6a, serija Tigar i Pooh 17:00 Vijesti Nove TV humoristična serija 02.50 - Mućke 6a, serija 09.10 - Cijele note, serija 17:10 Nad lipom 35, show 17.00 - Vijesti 03.40 - Kraj programa za djecu 17:40 Lud, zbunjen, normalan, 17.10 - Hrvatska uživo 07.15 - Najava programa 09.35 - Slučaj za ekipu BARZ, 07.20 - Glas domovine serija 18.30 - Čarolija 10, serija (R) serija za djecu 19:15 Dnevnik Nove TV 07.45 - TV kalendar 19.20 - Vrijeme 10.00 - Slučaj za ekipu BARZ, 20:05 Ninja s Beverly Hillsa, 08.00 - Vijesti 19.30 - Dnevnik serija za djecu igrani film 08.15 - Kinoteka - ciklus 20.04 - ZABA - 90 sekundi 07:00 Naši najbolji dani, serija 10.25 - Sportske igre mladih 21:35 Brzi i mrtvi, igrani film klasičnog vesterna: 20.10 - Riječ po riječ, 07:55 Yu-gi-oh GX, 10.40 - Briljanteen 23:30 Adrenalin: Punom sna- američki film crtana serija Bijeg iz tvrđave, film 11.30 - Hrvatski pisci na TV gom, igrani film 21.55 - Dnevnik 3 08:20 Bumba, crtana serija 09.50 - Fotografija u Hrvatskoj ekranu - Živko Jeličić: 00:50 Male noćne priče, show 22.35 - Dr. House 3, serija 08:35 Peppa, crtana serija 10.00 - Vijesti Giovani 02:25 Prva meta, igrani film 08:50 Fifi, crtana serija 23.25 - Zigzag, američki film 10.20 - Kućni ljubimci 12.45 - 4 zida 03:55 Ništa zajedničko, film 09:00 Dona Barbara, serija 01.05 - New Jack City, 10.55 - Normalan život, 13.20 - KS automagazin 05:50 Frikovi, serija 10:50 U ime ljubavi, serija američki film emisija o obitelji 13.55 - Spa-Francorchamps: 06:35 Kraj programa 12:50 IN magazin 02.45 - Zvjezdane staze: 12.00 - Dnevnik F1 - kvalifikacijska 13:35 Hitni slučaj, serija Enterprise 4, serija 12.35 - More ljubavi, 14:30 Dona Barbara, serija utrka, prijenos 03.30 - Palača, serija telenovela 15.15 - Zagreb Air Show - 100 16:25 U ime ljubavi, serija 13.20 - Prizma, multinaciona- 04.15 - Studio 60 na Sunset 17:00 Vijesti Nove TV godina zrakoplovstva lni magazin 06.50 Miffy, animirana serija Stripu, serija 17:20 U ime ljubavi, u Hrvatskoj, prijenos 14.05 - Duhovni život 07.30 2 glupa psa, crtana serija 05.00 - Škrinja serija - nastavak 17.30 - SP u košarci - emisija 05.45 - Ljetna slagalica Mitropolije zagrebačko- 17.50 - Istanbul: SP u košarci: 07.55 Bakugan, crtana serija 18:30 IN magazin 08.45 1001 noć, serija 06.35 - More ljubavi, ljubljanske i cijele SAD - Hrvatska, prijenos 19:15 Dnevnik Nove TV 11.05 Jedna od dečkiju, serija telenovela Italije, film 19.40 - SP u košarci - emisija 20:05 Samo najjači, 12.10 Veliki prepad u North- 14.55 - Reporteri - izbor: 20.00 - Večeras... igrani film fieldu, igrani film 21:50 Prva meta, igrani film Traffic (Mumbai - cities 20.10 - HNL - utakmica on the speed) 13.50 Topovi s Navaronea, 23:30 Ratnici neba i zemlje, 22.10 - George Gently 2, serija igrani film, ratni igrani film 15.55 - Znanstvene vijesti 23.45 - Mini HNL 16.05 - Alpe Dunav Jadran 16.30 Gradski kauboji 2, 07.00 - Panorame turističkih 01:30 Male noćne priče, show 00.05 - Istanbul: SP u košarci: igrani film 16.40 - Vijesti središta Hrvatske 03:00 Vremenski stroj, SAD - Hrvatska, 18.30 Vijesti 16.49 - Vrijeme sutra 07.45 - Najava programa igrani film 01.50 - Mućke 6b, 19.05 Zvijezde Ekstra: 15 16.50 - Kulturna baština 07.50 - TV vrtić 04:30 Zločinačka veza, humoristična serija najseksi tijela 17.05 - Jelovnici izgubljenog 08.05 - Na kraju ulice igrani film 03.15 - Mućke 6b, 20.00 Virus: Andromeda, 08.20 - 101 dalmatinac 06:00 IN magazin vremena humoristična serija igrani film 08.45 - Šaolinski obračun, 06:50 Kraj programa RTL 17.25 - Prirodni svijet 3, 04.35 - Kraj programa 23.00 Svemirski vojnici 2, crtana serija dokumentarna serija --.-- - Svilene čarape, igrani film 09.05 - Dexterov laboratorij 18.20 - Lijepom našom: američki film 00.30 Pustolovine Pluto 09.30 - Glazbeceda: Poličnik Nasha, igrani film

48 27. kolovoza 2010. TV Program HrvatskaRIJEČ

ice, crtana serija 09:00 Timmy Time, serija 08.40 - Dobro jutro, Hrvatska 22.10 - Vijesti na Drugom 19.15 - Vrijeme 09:15 Ben 10: Alien Force, 09.05 - ZABA - 90 sekundi 22.20 - Mamac, film 19.16 - LOTO 6/45 crtana serija 09.10 - Pet zvjezdica 2, serija 00.20 - Studio 60 na Sunset 19.30 - Dnevnik 09:40 Brza blagajna, serija 10.00 - Vijesti Stripu, serija 20.00 - Vaterpolo, EP 2010. 10:10 Žene američkih vojnika, 10.15 - Doživjeti stotu zdravi 01.05 - Ljetni retrovizor: Dva i - vinjeta serija bez muke, film pol muškarca 4, serija 20.02 - Vrijeme 11:10 Magazin Lige prvaka 11.10 - Oprah show 01.25 - Ljetni retrovizor: 20.10 - Stipe u gostima 2, TV 11:40 Automotiv, magazin 12.00 - Dnevnik Velemajstor 2, serija serija 12:10 Tri mafijaša, igrani film 12.30 - More ljubavi 02.10 - Ljetni retrovizor: 20.50 - U potrazi za Olujom, 13:50 Ništa zajedničko, film 13.15 - Ljetna slagalica Kineska plaža 3, serija 15:55 Ninja s Beverly Hillsa, dokumentarni film 14.10 - Vijesti s prijevodom 02.55 - Kraj programa igrani film 22.20 - Vijesti za gluhe --.-- - Istanbul: SP u košarci: izgovorom da putuje na radij- 17:00 Vijesti Nove TV 22.40 - Kronika Vukovar 14.19 - Vrijeme sutra Slovenija - Hrvatska sku konvenciju, no, u zbilji, 17:10 Ninja s Beverly Hillsa, film festivala 14.20 - Sutra je novi dan 1, --.-- - Istanbul: SP u košarci: igrani film -nastavak riječ je o pripremi za lov na 22.55 - Filmski vikend s serija SAD - Brazil blago. I doista, gradski kauboji 17:40 Lud, zbunjen, Nicolasom Cageom: normalan, serija 15.05 - Dinarski javor za kre kreću u divljinu pustinje, gdje Poljubac smrti, 19:15 Dnevnik Nove TV monsku violinu, film ih čeka Curlyjev brat blizanac, američki film 20:05 Nad lipom 35, show 15.35 - Škrinja: Kapetan Duke (Jack Palance). No njego- 00.35 - Buđenje mrtvih 7, 21:05 S mamom na medeni 16.25 - Luda kuća 1, serija vi su planovi ponešto drukčiji mini-serija mjesec, igrani film 17.00 - Vijesti 07:00 Naši najbolji dani, serija od Mitchovih... 02.15 - Salsa Filharmonica 22:45 Red Carpet, showbiz 17.10 - Hrvatska uživo 07:55 Yu-gi-oh GX, serija 03.40 - Ritam tjedna, magazin magazin 18.30 - Čarolija 10, serija (R) 08:20 Bumba, crtana serija 04.20 - Plodovi zemlje 00:05 Tko je Samantha?, serija 19.20 - Vrijeme 08:35 Peppa, crtana serija 08:50 Fifi, crtana serija 02.05 Astro show 05.10 - Split: Mor 00:35 Čudni likovi, igrani film 19.30 - Dnevnik 09:00 Dona Barbara, serija 03.05 Murjaci generacije X, 02:10 Anatomija jednog 20.01 - Vrijeme 10:50 U ime ljubavi, serija igrani film ubojstva, igrani film 20.04 - ZABA - 90 sekundi 12:50 IN magazin 04.55 Uspon i pad Heidi 04:45 Red Carpet, 20.10 - Potrošački kod 13:35 Hitni slučaj, serija Fleiss, igrani film showbiz magazin 20.40 - TV Bingo Show 14:30 Dona Barbara, serija 05:55 Automotiv, 21.25 - Povijesne serije NEDJELJA 07.00 - Panorame turističkih 16:25 U ime ljubavi, serija središta Hrvatske auto-moto magazin dramskoga programa: 29.8.2010. 06:20 Kraj programa 17:00 Vijesti Nove TV 08.10 - Najava programa Tuđinac 17:20 U ime ljubavi, serija 08.15 - Jura Hura: Kad odras- 22.20 - Dnevnik 3 18:30 IN magazin tem bit ću..., serija 22.50 - Vijesti iz kulture 19:15 Dnevnik Nove TV za djecu 23.00 - Dr. House 3, serija 20:05 Lud, zbunjen, 08.45 - Trolovi, crtana serija 23.50 - U paklu, američki film 06.40 Miffy, animirana serija normalan, serija 05.30 - Najava programa 09.10 - Erik u zemlji kukaca 01.25 - Studio 60 na Sunset 07.15 2 glupa psa, crtana serija 21:05 Bilo jednom u Meksiku, 05.35 - Lijepom našom: 10.48 - Biblija Stripu, serija 07.40 Bakugan, crtana serija igrani film Poličnik 10.58 - Zagreb - Crkva Corpus 08.00 Jedna od dečkiju, 02.10 - Dinarski javor za kre- 22:45 Večernje vijesti 06.30 - TV kalendar Domini: Misa, prijenos humoristična serija monsku violinu, film 23:00 Navy CIS, serija 06.45 - Alpe Dunav Jadran 12.05 - Putovanja željeznicom: 08.25 1001 noć, serija 02.40 - Škrinja: Kapetan 23:50 Bračne vode, serija 07.15 - Duhovni život Vlakom kroz 11.25 Monsignor, igrani film, 03.30 - Potrošački kod 00:15 Seks i grad, serija Mitropolije zagreba- Švicarsku, serija kriminalistička drama 04.00 - Ljetna slagalica 00:45 Ezo TV, tarot show čko-ljubljanske i cijele 13.30 - Studio F1 13.35 Sila s Naveronea, 04.50 - More ljubavi 01:45 Avantura, igrani film Italije, film 13.50 - Spa-Francorchamps: igrani film, ratni 03:30 Bilo jednom u Meksiku, 08.00 - Vijesti F1 prijenos 15.45 Gradski kauboji 2, igrani film 08.10 - U počast Carlosu 15.40 - Studio F1 igrani film 05:05 Navy CIS, serija Kleiberu: Bečka 17.30 - SP u košarci - emisija 17.40 Discovery: Bez cenzure 05:50 Seks i grad, serija filharmonija i Riccardo 17.50 - Istanbul: SP u košarci: - Napad polarnog 07.00 - Panorame turističkih 06:15 Bračne vode, serija 06:40 Hitni slučaj, serija Muti u Ljubljani Hrvatska - Iran, prijenos medvjeda središta Hrvatske 07:25 kaj programa 09.25 - Rijeke Hrvatske: 19.40 - SP u košarci - emisija 18.30 Vijesti 08.00 - Najava programa Neretva, serija 19.55 - Crtani film 19.05 Exkluziv, magazin 08.05 - TV vrtić 10.00 - Vijesti 20.10 - Večeras... 20.00 Posljednji preživjeli, 08.20 - Na kraju ulice 10.09 - Vrijeme danas 20.15 - EP u vaterpolu igrani film 08.35 - 101 dalmatinac, serija 21.45 CSI: Miami, serija 10.10 - Vijesti iz kulture (R) 20.40 - Zagreb: EP u vaterolu: 09.00 - Haag: Prijenos 05.50 Ne daj se, Nina!, drama 10.15 - Frostov pristup 14, Crna Gora - Hrvatska 23.20 Tamna materija, film završnih riječi na 00.50 Svemirski vojnici 2, 06.40 Miffy, animirana serija mini-serija 21.50 - EP u vaterpolu suđenju Gotovini 06.55 YooHoo i prijatelji, 12.00 - Dnevnik 22.10 - Video na(d)zor igrani film , Markaču i čermaku 02.15 Glave u vrpci, animirana serija 12.15 - Syngenta Agro - mali 22.40 - Zakon!, serija --.-- - Na glasu igrani film 07.10 RTL ritam zona - Pop savjeti za poljopri- 23.15 - Prikraćeni 3, serija --.-- - Brlog 03.40 Kako do ozbiljne love, hitovi, glazbena emisija vrednike: Zaštita uljane 23.40 - Ritam tjedna, glazbeni 14.00 - Fawlty Towers 1, igrani film, komedija 09.20 K.T.2, serija repice magazin humoristična serija 09.55 Exkluziv, magazin (R) 12.17 - TV kalendar 00.20 - Zoran Todorovich i PONEDJELJAK 14.30 - Crveni patuljak 8, 10.45 Punom parom, 12.30 - Plodovi zemlje Nadia Michael u 30.8.2010. humoristična serija kulinarski izazov 13.25 - Split: More Dubrovniku, koncert 15.00 - SP u košarci - emisija 11.30 Bibin svijet, serija 14.00 - Obale - Delta Nila, ozbiljne glazbe 15.20 - Istanbul: SP u košarci: 12.25 Nestala, telenovela kraj čuda, serija 01.15 - Istanbul: SP u košarci: Slovenija - Hrvatska, 13.15 Los Victorinos 14.55 - Mir i dobro Hrvatska - Iran, snimka 17.10 - SP u košarci - emisija 14.05 Anđeo i vrag, telenovela 15.30 - Vijesti 03.00 - Kraj programa 17.50 - Sportski program 15.45 Cobra 11, kriminalistička 05.40 - Najava programa 15.35 - Vrijeme sutra 19.00 - Mućke 7a, serija serija (dvije epizode) 05.45 - Mir i dobro 15.40 - Glup gluplji, film 20.10 - Večeras... 17.25 Bibin svijet, serija 06.15 - Drugo mišljenje 17.25 - Salsa Filharmonica 20.15 - EP u vaterpolu 18.30 Vijesti 06.45 - TV kalendar 18.30 - Nevolje jednog 20.40 - Zagreb: EP u vater 18.55 Exkluziv, magazin 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska Branimira, serija za djecu 07:40 Dodir s neba, serija polu: Hrvatska - Turska 19.10 Ne daj se, Nina!, 07.05 - Vijesti humorna drama 19.05 - Baltazar: Igrati se lov 08:35 Dora istražuje, crtana 21.50 - EP u vaterpolu

27. kolovoza 2010. 49 HrvatskaRIJEČ TV Program

20.00 1001 noć, 08.00 - Najava programa 03:30 Dream team, igrani film 13.15 - Ljetna slagalica 22.05 - Vrijeme dramska serija 08.05 - TV vrtić 05:00 Gidget, igrani film 14.10 - Vijesti s prijevodom 22.10 - Na granici, 20.45 Dugi oproštaj, igrani 08.20 - Na kraju ulice 06:35 Hitni slucaj, serija za gluhe američki film film, akcijski triler 08.35 - 101 dalmatinac, crtana 07:20 Kraj programa 14.19 - Vrijeme sutra 00.05 - Studio 60 na Sunset 22.40 Pobjednici i grešnici, serija 14.20 - Sutra je novi dan 1, Stripu, serija igrani film 09.00 - Haag: Prijenos serija 00.50 - Ljetni retrovizor: Dva i 00.35 Vijesti završnih riječi na 15.05 - Zemlja Baskija, pol muškarca 4, 00.45 Posljednji preživjeli, suđenju Gotovini, dokumentarni film humoristična serija igrani film Markaču i čermaku 06.50 Ne daj se, Nina!, 15.35 - Škrinja: Sunce 01.10 - Ljetni retrovizor: 02.25 Astro show, humorna drama --.-- - Navrh jezika 16.25 - Luda kuća 1, Momci s Madisona 2, emisija uživo 07.35 Miffy, animirana serija --.-- - Boli glava: Zašto stvari humoristična serija serija 07.50 YooHoo i prijatelji, plutaju (6/6) 17.00 - Vijesti 01.55 - Ljetni retrovizor: UTORAK animirana serija --.-- - Fawlty Towers 1, 17.10 - Hrvatska uživo Kineska plaža 3, serija 31.8.2010. 08.10 RTL ritam zona - Priča 02.40 - Kraj programa humoristična serija o..., glazbena emisija 18.30 - čarolija 10, serija (R) 14.25 - Crveni patuljak 8, 09.05 RTL ritam zona - Top 40 19.15 - Vrijeme --.-- - Istanbul: SP u košarci: humoristična serija domaći, glazbena emisija 19.16 - LOTO 7/39 Hrvatska - Tunis, 14.55 - Zvjezdane staze: 10.15 K.T.2, 19.30 - Dnevnik snimka Enterprise 4, serija 20.04 - ZABA - 90 sekundi 05.40 - Najava programa kriminalistička serija 15.40 - Palača, serija 20.10 - Strani igrani film 05.45 - Normalan život 10.45 Exkluziv, magazin (R) 16.25 - Slomljena strijela, 22.05 - Klasici hrvatskog 06.45 - TV kalendar 11.05 Punom parom, američki film kulinarski izazov dokumentarizma: 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 17.55 - Ahilova peta Golfske 11.50 1001 noć, Branko Lentić 07:20 Naši najbolji dani, 07.05 - Vijesti struje, film dramska serija 22.55 - Dnevnik 3 serija 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska 18.45 - Mućke 7a, serija 12.30 Nestala, telenovela 23.35 - Dr. House 3, serija 08:10 Bumba, crtana serija 08.35 - Vijesti 19.35 - Liburnija Jazz Specijal 13.20 Los Victorinos, 00.25 - Marija, film 08:30 Fifi, crtana serija 08.40 - Dobro jutro, Hrvatska 20.00 - Večeras... telenovela 01.50 - Studio 60 na Sunset 09:00 Dona Barbara, serija 09.05 - ZABA - 90 sekundi 10:50 U ime ljubavi, serija 20.05 - Večernja škola 14.10 Anđeo i vrag, Stripu, serija 09.10 - Pet zvjezdica 2, serija 12:50 IN magazin 20.40 - Vijesti na Drugom telenovela 02.35 - Skica za portret 10.00 - Vijesti 13:35 Hitni slučaj, serija 20.45 - Vrijeme 15.45 Cobra 11, 02.50 - Zemlja Baskija, 10.09 - Vrijeme danas 14:30 Dona Barbara, serija 20.50 - Bitange i princeze 2, kriminalistička serija dokumentarni film 10.10 - Vijesti iz kulture 16:25 U ime ljubavi, serija humoristična serija 17.15 Bibin svijet, 03.20 - Škrinja: Sunce 10.15 - Velegradnja 3: Dubai - 17:00 Vijesti Nove TV 21.25 - PP21.30 - Bez traga humoristična serija 04.10 - Ljetna slagalica Palača snova, serija 17:20 U ime ljubavi, 6, serija 18.30 Vijesti, 05.00 - More ljubavi, 11.10 - Oprah show informativna emisija serija - nastavak 22.15 - He Kills Coppers, telenovela 12.00 - Dnevnik 18.55 Exkluziv, magazin 18:30 IN magazin serija 12.15 - TV kalendar 19.10 Ne daj se, Nina!, 19:15 Dnevnik Nove TV 23.05 - Studio 60 na Sunset 12.30 - More ljubavi humorna drama 20:05 Lud, zbunjen, Stripu, serija 13.15 - Ljetna slagalica 20.00 1001 noć, normalan, serija 23.50 - Ljetni retrovizor: Dva i 20:30 Spider-man, igrani film 14.10 - Vijesti s prijevodom dramska serija pol muškarca 4 serija 07.00 - Panorame turističkih 22:40 Večernje vijesti za gluhe 20.45 Ekipa iz snova, igrani 00.10 - Ljetni retrovizor: središta Hrvatske 22:55 IN magazin 14.19 - Vrijeme sutra film, komedija Velemajstor 2, serija 08.00 - Najava programa 23:45 Bračne vode, serija 14.20 - Sutra je novi dan 1, 22.40 Teorija velikog praska, 00.55 - Ljetni retrovizor: 08.05 - TV vrtić 00:15 Seks i grad, serija serija humoristična serija Kineska plaža 3, serija 08.20 - Na kraju ulice 00:45 Ezo TV, 15.05 - Grenland - blagoslov i 23.35 Vijesti, 01.40 - Kraj programa 08.35 - 101 dalmatinac, tarot show prokletstvo, film informativna emisija 23.45 CSI: NY, crtana serija 01:45 Kanibal, 15.35 - Škrinja: Ježeva kućica kriminalistička serija 09.00 - Haag: Prijenos igrani film 16.25 - Luda kuća 1, 00.30 Dugi oproštaj, igrani završnih riječi na 03:15 Seks i grad, serija humoristična serija film, akcijski triler suđenju Gotovini, 03:40 Bračne vode, serija 17.00 - Vijesti 02.25 Astro show, Markaču i čermaku 04:30 Hitni slučaj, serija 17.10 - Hrvatska uživo 07:30 Naši najbolji dani, serija emisija uživo --.-- - Ta politiká 05:15 Spider - man, 18.30 - Čarolija 10, serija (R) igrani film 08:20 Bumba, crtana serija --.-- - U zdravom tijelu 19.20 - Vrijeme 07:10 Kraj programa 08:35 Peppa, crtana serija SRIJEDA zdrav duh: Dišni 19.30 - Dnevnik 08:50 Fifi, crtana serija 1.9.2010. sustav 20.04 - ZABA - 90 sekundi 09:00 Dona Barbara, serija 14.00 - Fawlty Towers 1, 20.10 - Boje turizma 10:50 U ime ljubavi, serija humoristična serija 21.00 - U redakciji novina, 12:50 IN magazin 14.30 - Državnik novog kova američki film 13:35 Hitni slučaj, serija 06.45 Ne daj se, Nina!, 1, humoristična serija 22.50 - Dnevnik 3 14:30 Dona Barbara, serija humorna drama 05.45 - Najava programa 15.00 - SP u košarci - emisija 23.30 - Dr. House 3, serija 16:25 U ime ljubavi, serija 07.30 Miffy, animirana serija 05.50 - Među nama 15.20 - Istanbul: SP u košarci: 00.20 - To je vuk, film 17:00 Vijesti Nove TV 07.45 YooHoo i prijatelji, 06.45 - TV kalendar Hrvatska - Tunis, 01.50 - Bez traga 6, serija 17:20 U ime ljubavi, animirana serija 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska prijenos 02.35 - Zvjezdane staze: serija - nastavak 08.05 RTL ritam zona - Retro, 07.05 - Vijesti 17.10 - SP u košarci - emisija glazbena emisija Enterprise 4, serija 18:30 IN magazin 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska 17.30 - EP u vaterpolu - 10.15 K.T.2, 03.20 - Studio 60 na Sunset 19:15 Dnevnik Nove TV 08.35 - Vijesti emisija kriminalistička serija Stripu, serija 20:05 Lud, zbunjen, normalan, serija 08.40 - Dobro jutro, Hrvatska 17.50 - Europsko prvenstvo u 10.45 Exkluziv, magazin 04.05 - Skica za portret 21:05 Dream team, 09.05 - ZABA - 90 sekundi vaterpolu: Rumunjska - 11.05 Punom parom, 04.10 - Ljetna slagalica igrani film 09.10 - Pet zvjezdica 2, serija Hrvatska, prijenos kulinarski izazov 05.00 - More ljubavi, 22:50 Večernje vijesti 10.00 - Vijesti 19.15 - EP u vaterpolu - 11.50 1001 noć, dramska telenovela 23:05 IN magazin 10.15 - Velegradnja 3: emisija serija 23:55 Bračne vode, serija Super tanker, serija 19.35 - Crtani film 12.30 Nestala, telenovela 00:25 Seks i grad, serija 11.10 - Oprah show 19.50 - Večeras... 13.20 Los Victorinos, 00:55 Ezo TV, 12.00 - Dnevnik 19.55 - Zagreb: Atletski telenovela tarot show 12.30 - More ljubavi, miting, prijenos 14.10 Anđeo i vrag, telenovela 01:55 Gidget, igrani film telenovela 22.00 - Vijesti na Drugom (dvije epizode)

50 27. kolovoza 2010. TV Program HrvatskaRIJEČ

15.45 Cobra 11, kriminalistička 10.10 - Vijesti iz kulture središta Hrvatske 01.30 - Ljetni retrovizor: serija (dvije epizode) 10.15 - Velegradnja 3: čudesni Momci s Madisona 2, 17.25 Bibin svijet, otočni svijet, serija humoristična serija dokumentarna serija 02.15 - Ljetni retrovizor: (dvije epizode) 11.10 - Oprah show Kineska plaža 3, serija 06.40 Ne daj se, Nina!, 18.30 Vijesti, 12.00 - Dnevnik 08.00 - Najava programa 03.00 - Kraj programa humorna drama informativna emisija 12.30 - More ljubavi, 08.05 - TV vrtić 07.25 Miffy, animirana serija 18.55 Exkluziv, magazin telenovela 08.20 - Na kraju ulice 07.40 YooHoo i prijatelji, animirana serija 19.10 Ne daj se, Nina!, 13.15 - Ljetna slagalica 08.35 - 101 dalmatinac, 08.00 RTL ritam zona - Dal- humorna drama 14.10 - Vijesti s prijevodom crtana serija matinski libar, 20.00 1001 noć, za gluhe 09.00 - Haag: Prijenos 07:20 Naši najbolji dani, glazbena emisija dramska serija 14.19 - Vrijeme sutra završnih riječi na serija 08:10 Bumba, 08.55 RTL ritam zona - 20.45 11. sat, znanstveno- 14.20 - Sutra je novi dan 2, suđenju Gotovini, Top 40 strani, fantastična serija serija Markaču i čermaku crtana serija 08:30 Fifi, crtana serija glazbena emisija (dvije epizode) 15.05 - Dokumentarni film --.-- - Abeceda EU: 10.05 K.T.2, 22.20 CSI:NY, 15.25 - Škrinja: Sveta voda Slovo E 09:00 Dona Barbara, serija kriminalistička serija kriminalistička serija 16.20 - Luda kuća 1, --.-- Iznad crte 10:50 U ime ljubavi, 10.35 Exkluziv, magazin 23.10 Vijesti, humoristična serija 14.10 - Državnik novog kova serija 10.55 Punom parom, informativna emisija 17.00 - Vijesti 1, humoristična serija 12:50 IN magazin kulinarski izazov 23.25 Ekipa iz snova, igrani 17.10 - Hrvatska uživo 14.40 - Zvjezdane staze: 13:35 Hitni slučaj, serija 11.40 1001 noć, film, komedija 18.30 - Čarolija 10, serija Enterprise 4, serija 14:30 Dona Barbara, dramska serija 01.15 Astro show, 19.20 - Vrijeme 15.25 - Palača, serija serija 12.20 Nestala, telenovela emisija uživo 19.30 - Dnevnik 16.10 - Adamovo rebro, 16:25 U ime ljubavi, serija 13.10 Los Victorinos, 20.04 - ZABA - 90 sekundi američki film 17:00 Vijesti Nove TV telenovela ^ETVRTAK 20.10 - Apokalipsa: Drugi 17.45 - Umjetnici groblja, 17:20 U ime ljubavi, 14.00 Anđeo i vrag, 2.9.2010. svjetski rat, dokumentarni film serija - nastavak telenovela dokumentarna serija 18.35 - Mućke 7a, 18:30 IN magazin 15.35 Cobra 11, 21.05 - Otvoreno humoristična serija 19:15 Dnevnik Nove TV kriminalistička serija 22.10 - Kratki susreti 19.25 - Garaža 20:05 Lud, zbunjen, normalan, 17.15 Bibin svijet, 22.45 - Dnevnik 3 19.55 - Večeras... serija humoristična serija 23.25 - Dr. House 3, serija (12) 20.00 - SP u košarci - emisija 20:45 Karate Kid 3, 18.30 Vijesti 05.40 - Najava programa 00.15 - Zlatno doba u 20.20 - Istanbul: SP u košarci: igrani film 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, 05.45 - Riječ i život, Ridgemontu, američki Brazil - Hrvatska, 22:45 Vecernje vijesti humorna drama religijski program film prijenos 23:00 IN magazin 20.00 1001 noć, serija 06.45 - TV kalendar 01.40 - Zvjezdane staze: 22.10 - SP u košarci - emisija 23:50 Bračne vode, serija 20.45 CSI, serija 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska Enterprise 4, serija 22.30 - Vijesti na Drugom 00:20 Seks i grad, serija 22.20 CSI: NY, serija 07.05 - Vijesti 02.25 - Studio 60 na Sunset 22.35 - Vrijeme 00:50 Ezo TV, tarot show 01:50 Ukleto blago, 23.15 Vijesti 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska Stripu, serija 22.40 - Škola za frajere, 23.25 11. sat, znanstveno- 08.35 - Vijesti 03.10 - Palača, serija američki film igrani film 03:20 Kanibal, fantastična serija 08.40 - Dobro jutro, Hrvatska 03.55 - Skica za portret 00.25 - Studio 60 na Sunset igrani film (dvije epizode) 09.05 - ZABA - 90 sekundi 04.05 - Ljetna slagalica Stripu, serija 04:50 Bračne vode, serija 01.00 Astro show, 09.10 - Divlji u srcu 3, serija 04.55 - More ljubavi, 01.10 - Ljetni retrovizor: Dva i 05:15 Karate Kid 3, igrani film emisija uživo 10.00 - Vijesti telenovela pol muškarca 4, 07:05 Kraj programa 02.00 CSI: NY, 10.09 - Vrijeme danas 07.00 - Panorame turističkih humoristična serija kriminalistička serija

HRVATSKI PROGRAM NA RTV-U PROGRAM NA HRVATSKOM JEZIKU RADIO SUBOTICE

Informativna emisija na hrvatskom jeziku »Dnevnik« emitira se od pone- SHEMA ZA RADNE DANE: 18,00 - 19,00 20,30 - 21,00 djeljka do subote u terminu od 17,45 minuta na Drugom programu Radio- Najava programa • Večernji dnevnik • Anemov • Narodna glazba • Blic vijesti i televizije Vojvodine. Osim novosti iz života hrvatske manjinske zajednice, prilog »Bolja Srbija« • Agencijske vijesti iz RH • odjava programa emisija donosi i informacije o događajima u zemlji i okruženju. Kronologija - Dogodilo se na današnji dan • Jezični savjetnik ‘Govorimo hrvatski’ SHEMA ZA DANE VIKENDA: 104, 4 Mhz Emisija »Izravno« - razgovor na aktualne teme emitira se nedjeljom u 16 Subota sati a emisija iz kulture »Svjetionik« nedjeljom od 16,30 sati. 19,00 - 19,30 • Poetski predah • 'Popularne melodije' - zabavna • 18,00 Najava programa, Vijesti dana, zabavna glazba glazba (ponedjeljkom) • 'Na valovima hrvatske glaz- • 18,15 ‘Vojvođanski tjedan’ GLAS HRVATA bene tradicije' - narodna glazba (utorkom) • 'Veliki • 18,30 Kronologija - Dogodilo se na današnji dan majstori glazbe' - ozbiljna glazba (srijedom) • 'Rock • 19,00 ‘Vjerska emisija’, duhovna glazba Radijska emisija »Glas Hrvata« u produkciji HKUD »Vladimir Nazor« iz vremeplov' (četvrtkom) • 'Minute za jazz' (petkom) • 20,00 ‘Omladinska emisija’, narodna glazba Stanišića emitira se na valovima Radio Sombora nedjeljom od 17 do 18 sati. • 20,55 Odjava programa 19,30 - 20,00 • 'Europski magazin' - magazin Radija Deutsche Nedjelja ZVUCI BAČKE RAVNICE Welle (ponedjeljkom) • 'Kulturna povijest' (utorkom) • ‘Znanjem do zdravlja’ (srijedom) • ‘Razmišljanje • 18,00 Najava programa, Vijesti dana Emisija na hrvatskom jeziku »Zvuci bačke ravnice« emitira se četvrt- dopušteno’ (četvrtkom) • 'Tjedni vodič' (petkom) • 18,10 Nedjeljni mozaik (kronologija, zanimljivosti, zabavna glazba) kom u 19 sati, na valovima Radio Bačke (99,1 MHz). 20,00 - 20,30 • 18,30 Kronologija - Dogodilo se na današnji dan • »Razgovor s povodom« (ponedjeljkom) • ‘Staza- • 19,30 ‘Putnici kroz vrijeme’ emisija za djecu GLAS DOMOVINE ma agrara’ (utorkom) • »Otvoreni studio« (srijedom) Hrvatskoga radija • »Kultur café« - magazin iz kulture Radija Deuts- • 20,00 ‘Hrvatima izvan domovine’ - emisija che Welle (četvrtkom) • »Vodič za moderna vreme- Pitomog radija iz Pitomače (RH) Emisija o životu Hrvata izvan domovine pod nazivom »Glas domovine«, na« – emisija Hrvatskoga radija (petkom) 20,55 Odjava programa emitira se na HRT1 petkom od 14,35 sati.

27. kolovoza 2010. 51 Križaljka HrvatskaRIJEČ

27. kolovoza 2010. 52