Đurđica Cvitanović U urbanističkom planu i prostornom razvoju Sesveta istaknuto mjesto imaju dva spomenika kulture baroknog razdoblja, po Institut za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu kojima se identificira najuže središte mjesta. To su župna cr­ Odjel za povijest umjetnosti kva Svih svetih i bivša kurija preposta zagrebačkog Kaptola, (vanjski suradnik) danas u vlasništvu općine. Župna crkva Svih svetih rijedak je primjer centralnog tipa ar­ Izvorni znanstveni rad hitekture, a na području Hrvatske sačuvane su svega tri crkve predan 16. 10. 1990. elipsoidnog tlocrta. Osim sesvetske župne crkve to su monu­ mentalna župna crkva u Selima kod Siska i omanja župna cr­ Župna crkva Svih svetih i kva u Vivodini u Žumberku. Bivša kaptolska kanonička kurija spada među najbolje primje­ prepoštova kurija u Sesvetama re profane stambene arhitekture baroknog razdoblja, te se po vrijednosti može mjeriti s kaptolskim kurijama u Zagrebu, a građena je za preposta zagrebačke katedrale. Oba su spomenika u urbanističkom planu Sesveta dobila osmi­ šljenu ulogu u oblikovanju najužega kulturnog i upravnog sre­ dišta povećanoga grada. Svjedoci su povijesnog razvoja nase­ lja. se nisu kao većina naših pokrajinskih središta raz­ vile zahvaljujući privilegiju trgovišta, nego u ovisnosti o feu­ dalnome gospodaru na posjedu Kaptola zagrebačke katedrale. Sesvete su bile središte posjeda gdje je Kaptol imao »Grana- rium« i ostale gospodarske zgrade. Na raskršću prastarih magi­ stralnih cesta Kaptol je osnovao župno središte. Spominje se da je najstarija župna crkva bila locirana uz glavnu cestu već 1334. - »ecclesia sanctorum omnium circa magnam viam«. Po­ dignuta je tada na najpovoljnijem mjestu, na obronku nad ce­ stom koja je spajala i do danas spaja sa Sesvetama. Is­ tu je cestu 1755. popravljao plemićki sudac Josip Šikuten jer se očekivao dolazak kraljice Marije Terezije varaždinskom ce­ stom. O tome u Annuama piše Baltazar Krčelić. Na tom pro­ metnom čvorištu danas su spomenuti povijesni spomenici za­ štićeni zelenilom, a centar preopterećen prometom očekuje gradnju zaobilaznice.

U doba ekonomskog procvata, nakon turskih ratova u XVII. i XVIII. stoljeću, za razvoj mjesta bile su važne promjene koje su nastale gradnjom nove crkve i kurije. Ti se događaji mogu pratiti izvorima u protokolima kanonskih vizitacija sačuvanih Sažetak u Arhivu zagrebačke nadbiskupije kronološkim redom od 1622. do 1820, a za noviju povijest u Liber Memorabilium Pa- Sesvete, nadomak Zagreba, srednjovjekovni su crkveni lokalitet osno­ rochiae Sesvetensis inchoatis anno 1851. u arhivu rimokatoličke van na imanju zagrebačkog Kaptola na raskršću vrlo starih cesta, koje u župe u Sesvetama. Iz izvora saznajemo da je stari naziv lokali­ baroknom razdoblju postaju čvorište najvažnijih putova prema Slavoni­ teta »Mindszent«, kada se u XV. stoljeću spominju crkva i ji i Varaždinu te Srednjoj Evropi. Do danas su te jake prometnice razlog groblje, nastao zacijelo pod mađarskim utjecajem. Iz tog je razvoja mjesta u neposrednoj blizini Zagreba. vremena pronađen ulomak nadgrobnog spomenika u gotičkom Identitet naselja ovisi o njegovim povijesnim građevinama, župnoj crkvi stilu, koji se nalazi u Povijesnom muzeju Hrvatske. Crkva je i nekad kaptolskoj kuriji prepozita zagrebačke stolne crkve. Spominje se 1334, ali je stara gotička crkva zamijenjena vrlo rijetkim primjerom 1622. bila ruševna, bez krova, pa su je župljani temeljito po­ građevine centralnog tipa u Hrvatskoj s elipsoidnim tlocrtom. Također pravili 1642. Opis te starije crkve ponavlja se u više navrata. se njeno pročelje ubraja među svega nekoliko crkava koje imaju dva Bila je to sve do 1750. jednobrodna crkva sa svođenim sveti­ zvonika. štem, lađom pod drvenim kasetiranim stropom, a pred proče­ Provedbeni urbanistički plan Sesveta uvažio je studiju Odjela za povi­ ljem se nalazio zvonik. Odluka da se gradi nova crkva za žup­ jest umjetnosti te je u središtu mjesta istaknuo spomenike kulture, pa je nika Marka Radovića ostvarila se 1765, a prema zapisu arhiđa- Općina sudjelovala u obnovi crkve i potpomogla istraživanje zidnih sli­ kona Franje Popovića, u to vrijeme vizitatora, crkva je građe­ ka u njenoj unutrašnjosti, a kaptolskoj kuriji dala je kulturni sadržaj. na 1766. Bila je dovršena 1773, dakle za sedam godina. U to je Crkva Svih svetih građena je 1766-1773. pod patronatom zagrebačkog vrijeme bila dovršena elipsoidna crkva u Selima kod Siska Kaptola. U opremanju crkve bio je najzaslužniji kanonik Franjo Popo- (1759-1765). Te dvije po tlocrtnoj dispoziciji tipološki slične vić. Također i za gradnju kurije, koja je zamijenila drveni kaštel. Kurija crkve ipak su svaka za sebe jedinstveni primjeri u sakralnoj ar­ spada među monumentalne primjere stambenih objekata crkvenih pre­ hitekturi Hrvatske. Crkva u Selima stilski je rokoko-crkva lata i župnika. Zidana je za uredovne i gospodarske prostorije imanja te bečke provenijencije i njezina se pojava ne može drukčije pro­ stan prelata na katu. Pročelje izvedeno u klasicističkom stilu prošireno je baroknim portalima s obiju strana. Dovršena je 1784. godine, koja je tumačiti, dok je crkva u Sesvetama sa svoja dva zvonika ba­ uklesana u ključni kamen klasicističkog okvira glavnog ulaza. Pretpo­ rokna crkva u prostornom rješenju i po stilskom načinu rješe­ stavlja se da ju je gradio tada vodeći zagrebački graditelj Ivan Eyther, nja pročelja. Sliči skupini sakralne arhitekture XVIII. stoljeća koji je u to vrijeme projektirao i gradio najveće javne objekte u Zagrebu, u Moravskoj, Češkoj, Bavarskoj i Štajerskoj. Znatno se razli­ bolnicu s kapelicom na Harmici i školu u Opatičkoj ulici u Gornjem kuje od elipsoidne crkve štajerskog podrijetla u Vivodini, do­ gradu (danas Muzej grada Zagreba). vršene 1754. Crkva u Sesvetama spada u radove iz kruga če- Sesvete, župna crkva Svih svetih (foto: Mirjana Braun) Sesvete, parish church of All Saints (Photo: Mirjana Braun) Sesvete, župna crkva Svih svetih, a) uzdužni presjek b) tlocrt (arhitektonski snimak Davorin Stepinac) Sesvete, parish church of All Saints, a) longitudinal section b) ground-plan (Davorin Stepinac) Sesvete, bivša kurija zagrebačkog Kaptola, a) sjeverna fasada (pročelje), b) tlocrt I. kata, c) tlocrt prizemlja (arhitektonski snimak: Davorin Stepinac) Sesvete, former Zagreb Chapter court, a) north facade (front), b) ground-plan of the first floor, c) ground-plan (Davorin Stepinac) Sesvete, bivša kurija zagrebačkog Kaptola, a) poprečni presjek, b) južna fasada (začelje) (arhitektonski snimak: Davorin Stepinac) Sesvete, former Zagreb Chapter court, a) cross-section, b) south facade (back) (Davorin Stepinac)

ških graditelja sljedbenika obitelji Dientzenhofer. To je mogu­ pom, preko Koprivnice s Podravinom i preko Bjelovara s Osi­ će, budući da je investitor, patron gradnje, bio zagrebački jekom i Slavonijom i, dakako, sa Siskom. Zbog te situacije ko­ Kaptol. ja traje od srednjeg vijeka spomenici Sesveta, crkva i kurija, važni su spomenici na prostoru Hrvatske u kontaktnoj zoni sa Zagrebom. Veoma su uočljivi i o njima ovisi identitet jezgre Elipsoidni prostor lađe raščlanjen je plitko potisnutim bočnim Sesveta, danas povećanog naselja zbog izgradnje nove stambe­ kapelama, koje oblikuju vanjštinu crkve, njena meko plastički ne arhitekture i zgrada javnih sadržaja. Da nema tih spomeni­ razvedena bočna pročelja. Zidna je masa raščlanjena plitkim ka, Sesvete bi se smatrale predgrađem Zagreba. Okružene po­ pilastrima. Konstrukcija krovišta prilagođena je obliku lađe, pa se dvoslivno krovište meko spušta nad izbočenim zidovima. jasom zelenila hortikulturno sređenog, bez obzira na promet­ Pandantivna elipsoidna kupola nad lađom naglašava prostornu nicu zaštićene su i prisutne u središtu mjesta. jezgru, a bočni su oltari naslikani u plitkim kapelama. Na sve­ Unutrašnjost crkve dobro je osvijetljena. Svjetlo dopire kroz tištu se ističe dvostruki slavoluk, koji ga razdvaja od dominan­ visoke prozore i lunetu. Od stare opreme sačuvane su rokoko- tnog prostora lađe. Svetište je svođeno plitkom kupolom. Bu­ -propovjedaonica, krstionica i ispovjedaonica. Otkrivene su dući da je svetište niže, ono je pod posebnim dvoslivnim krovi­ zidne slike koje pripadaju izvornoj opremi, vremenu kada su štem koje se spušta nad sakristiju. Na pjevalištu se ponavlja se drveni oltarni retabli zamjenjivali slikama. Zidne su slike iz­ nešto uži dvostruki slavoluk, a ispod razmaknutog luka empo­ vedene u razdoblju kada je crkvu opremao zagrebački kano­ re orgulja nalazi se predvorje iz kojeg se prilazi na pjevališta i s nik, prepošt Franjo Popović, poslije 1770. Od crkvenog je po­ pjevališta u zvonike. suđa dr Anđela Horvat zabilježila dva kaleža iz XVII. stoljeća, kalež, pokaznicu, pacifikal i kandilo u rokoko-stilu iz XVIII. Crkva nije uobičajeno orijentirana, već je pročeljem okrenuta stoljeća te misal tiskan u Padovi 1722, ukrašen bakrorezima. prema cesti sa svoja dva snažna zvonika i djeluje reprezenta­ Nešto je crkvenog posuđa bilo darovano Dijecezanskomu mu­ tivno, barokno. Pročelje je podijeljeno u tri zone, s naglaše­ zeju u Zagrebu. nom nižom srednjom plohom, koja završava polukružnim za- batom. Tu središnju plohu rube pojačani kosi pilastri, zbog ko­ Crkva u Sesvetama spada među malobrojnu skupinu sakralne jih se stječe dojam jače plastičke raščlanjenosti. Središnju os arhitekture u Hrvatskoj ne samo zbog svog elipsoidnoga to- naglašava portal s prozorom pjevališta. Profilirani pilastri rube locrtnog oblika lađe već i zbog svojih baroknih zvonika. Tu bridove zvonika, a time su vertikalni elementi raščlanjavanja skupinu čine bivša pavlinska crkva Sv. Jeronima u Štrigovi, jače naglašeni, premda ih prekidaju snažni horizontalni profili­ bivša isusovačka župna crkva Sv. Mihovila u Osijeku i dvije rani vijenci koji dijele pročelje na katove. Snažan je završni vi­ župne crkve u neposrednoj blizini Zagreba, u Brezovici i Seli­ jenac koji razgraničuje donju zonu pročelja od zabatne zone i ma kod Siska. To su ili redovničke crkve naših najuglednijih gornjih katova zvonika. Nad vitkim visokim lukovicama na redova u baroknom razdoblju ili crkve na bogatim posjedima zvonicima ponavljaju se isti motivi manjih lukovica s jabukom Kaptola zagrebačke nadbiskupije, ili vodećega hrvatskog i križem. Teška barokno raščlanjena fasada s vrlo malo deko­ plemstva kao što su Draškovići na posjedu u Brezovici, investi­ rativnih detalja, ali bogato raščlanjena, omeđena zvonicima sa tori koji su imali kontakte sa stranim arhitektima. spomenutim elegantnim lukovicama, dominira također zahva­ Bivša kurija zagrebačkog Kaptola u Sesvetama podignuta je ljujući položaju na krajnjim obroncima Zagrebačke gore koji na mjestu drvenog kaštela koji je bio okružen gospodarskim dopiru do ceste, na valovitom reljefu na najvišoj koti Sesveta zgradama. Osim stana za kanonika, u njemu su bili smješteni nad raskršćem koje je do danas istočno prometno čvorište Za­ službenici imanja. Za gradnju nove kurije zaslužan je prepošt greba. Ta cesta spaja Zagreb s Varaždinom i Srednjom Evro­ zagrebačke katedrale Franjo Popović s kaptolskim kanonici- Sela kod Siska, župna crkva Sv. Marije Magdalene, tlocrt (arhitektonski snimak: Ljiljana Šepić, precrtao: Davorin Stepinac) Sela near , parish church of St. Mary Magdalene, ground-plan (architectural survey Ljiljana Šepić, copied by Davorin Stepinac)

ma. Kurija je dovršena 1784. i rijedak je primjer plemićkog, XIX. stoljeća. To je razumljivo jer je način stanovanja u ko­ tj. prelatskog jednokrilnoga dvora iz razdoblja ranog klasici­ jem je i reprezentativni dio prostora bio zadovoljavajući i vrlo zma. Prelati zagrebačkog Kaptola gradili su kurije, tj. omanje udoban. U baroknom razdoblju možemo kod zidanih kurija dvorove ne samo u Zagrebu nego i na kaptolskim imanjima pratiti i promjene koje su vezane uz promjene stilova u vezi s gdje su boravili povremeno ili stalno. Kurija u prijevodu s la­ načinom življenja. Postoji razvoj te svojevrsne stambene arhi­ tinskog jezika ne znači ništa drugo doli plemićki dvor. Taj tip tekture, premda su raspored unutrašnjeg prostora i organizaci­ stambene arhitekture, koji je na ladanju gradilo manje plem­ ja prostora u svakom slučaju savršeno funkcionalni a stanova­ stvo Zagorja i Turopolja, vrlo je često primjenjivan prilikom nje udobno. gradnji rezidencija za župnike u bogatijim župnim središtima. Tako je veliku zidanu kuriju s kućnom kapelicom sazidao na To su župni dvorovi »curia parochialis«, nazivani »farof«, što svom imanju na Oštrcu u Žumberku bosanski biskup Čolnić dolazi od »Pfarhaus«. Najveća skupina toga tipa stambene ar­ 1752. godine.1 Primjer je to baroknog načina stanovanja. Da­ hitekture čak i u Evropi podignuta je na zagrebačkom Kaptolu nas kurija služi za župni stan. Tip je ladanjskog stanovanja uz srednjovjekovnu kaptolsku ulicu. Današnje kurije iz barok­ plemstva oko sredine XVIII. stoljeća sa širokim hodnikom po nog razdoblja najstariji su stambeni fond povijesne jezgre Za­ sredini, koji služi kao predvorje i razdvaja gospodarski dio od greba. Zagrebačke su kurije jedinstveni »cottage« kompleks upravnog prostora u prizemlju. Na katu je velika dvorana »pa­ baroknog naselja prelatskih dvorova koje je nastalo uz zagre­ lača« i kućna kapelica prizidana uz predvorje, oko kojeg su na bačku stolnu crkvu. Ta skupina arhitekture ujedno je primjer katu organizirane sobe s posebnim ulazima ali su i međusobno razvoja stambene arhitekture kroz XVII. pa do kraja XIX. povezane. Vanjština je kurije posve jednostavna. Ima barokni stoljeća. Na ladanju na kaptolskim imanjima i u župnim sredi­ dovratnik i godinu gradnje uklesanu u ključni kamen nadvrat- štima, kako je već spomenuto, izgrađen je velik broj te drago­ nika. U tom razdoblju, što dokazuju brojna istraživanja Re- cjene arhitekture koja dokazuje visok domet stambene kulture stauratorskog zavoda Hrvatske, jedini su ukrasi bili slikani u Hrvatskoj. Isprva su kurije na Kaptolu i Novoj vesi u Zagre­ rubni kvaderi, slikani plitki razdjelni vijenci, pasci, a katkad su bu, a jednako tako i na ladanju, bile od drvene građe. Manji geometrijskim motivima bile oslikane cijele plohe zidova. Ta­ broj takvih kurija ipak se sačuvao, a ima nekoliko lijepih i iz­ kvi su motivi pronađeni ipak na crkvama i samostanskim kom­ vornih primjera. Tako se jedna između najstarijih nalazi u Za­ pleksima i na ponekom pročelju kurije na Kaptolu u Zagrebu. gorju u župnom središtu u Rozgi na Sutli. To je vrlo stara drve­ U razvojnoj liniji tog tipa ladanjskog stanovanja poseban je na kurija sazdana od hrastovih planjki u Jamničkoj Pisarovini. primjer kurija u Selima kod Siska, koja je u suglasju s crkvom, U Mariji Gorici na području Siska podzidana drvena kurija iz luksuzan primjer stanovanja crkvenog prelata. Građena u ro- 1777, pred desetak je godina bila pokrivena šindrom. U Vuko- koko-stilu, to je široka građevina pod četveroslivnim krovi­ štem. Jednostavne je vanjštine, s baroknim klesanim okvirom vini se sačuvala drvena kurija od hrastovih mosnica, koja je ulaza na pročelju, a uglovi građevine uvučeni su i zaobljeni. župno vlasništvo. Zidane kurije baroknog razdoblja zadržale Srednji dio plohe pročelja i začelja istaknut je rizalitom. Na su dugo tradicijski raspored prostora oko velikog predvorja s kraju širokog predvorja u prizemlju ugrađeno je svečano tro- centralnom salom na katu, zvanom »palača« ili »polača«. Stu­ krako stubište za pristup na kat do prostranog svijetlog »trikli- bište za kat racionalno je uklopljeno. Takav raspored ima po­ nijuma«, oko kojeg su raspoređene sobe. Nije se štedilo na znata turopoljska plemićka kurija Bedeković u Lomnici, koja prostoru reprezentativnog dijela, a sobe, svijetle i udobne za dokazuje kako se tradicijski tip stanovanja zadržao do početka Oštrc, barokna kurija biskupa Čolnića. Arhiv Hrvatske, Zbirka mapa i planova, inv. br. 229. Officirs Quartier zu Osterz. Nacrti snimlieni u 18. st. za korištenje kurije za Slunjsku regimentu (pročelje, poprečni presjek, tlocrt prizemlja, tlocrt I kata) Oštrc bishop Čolnić's baroque court Archives of , Collection of maps and plans, inventory No. 229. Officirs Quartier zu Osterz Plans were drawn in the 18th century for the use of the court for the Slunj regiment (front, cross-section, ground-plan, ground-plan of the first floor)

stanovanje, pod zrcalnim su stropovima. Predvorje i gospodar­ numentalno pod moćnim dvoslivnim krovištem s pobočnim zi­ ski dio stana u prizemlju svođeni su baroknim bačvastim svo­ danim portalima za prolaze u nekadašnje dvorište. Orijentira­ dovima sa susvodnicama. na prema cesti, dugačka je sedam prozorskih osi s ulazom po Suprotno od kurije u Selima, dovršene 1765, u Sesvetama se sredini, ritmizirana nizom prozora uokvirenih plitkim okviri­ štedi na reprezentativnom prostoru, pa je prostorna organiza­ ma izvedenima u žbuci. Horizontalno je razgraničena među cija racionalno složena. U prizemlju po sredini uži hodnik dije­ katovima profiliranim vijencem. Glavni ulaz ima kao i istočni li prostorije i spaja glavni ulaz s izlazom na gospodarsko dvori­ klasicistički jednostavno riješen okvir s ključnim kamenom u šte. Također je gospodarski dio prizemlja još jednim uskim nadvratniku. U zaglavnom kamenu ulaza na pročelju je ukle­ hodnikom odvojen od upravnih prostorija nekadašnjeg ima­ sana 1784. godina. nja. Taj hodnik ima također poseban ulaz s istočne strane Sesvetska je kurija odvojena malim parkom od glavne promet­ zgrade. Na začelju su vanjsko stubište i ulaz za podrum. Na kat nice. Strana nasuprot crkvi zaštićena je zelenilom i izdvojena se prilazi dvokrakim stubištem, koje je uklopljeno prema zače­ od ostalih zgrada. Sretno odabranim sadržajem postala je kul­ lju između oba hodnika. Sa stubišta se prilazi u predvorje, ko­ turno središte mjesta. Prikladno je korištena i održavana, pa je je se produljuje u uži hodnik, a taj spaja sobe, jer svaka soba i njezina arhitektonska posebnost vrlo uočljiva. ima poseban ulaz a sve su međusobno povezane. To je petero- Zacijelo su graditelji naših župnih i kaptolskih kurija, s rijet­ soban stan s predvorjem, koje ima vrata za balkon na začelju kim iznimkama, bili domaći, tj. naturalizirani doseljeni gradi­ kurije. Idealan, svijetao i udoban stambeni prostor. Prizemlje telji u cehovskim središtima, u Zagrebu i Varaždinu, za Zagor­ i podrum svođeni su u sobama koje su orijentirane prema pro­ je i okolicu Zagreba, a koji su radili i za granično područje. U čelju križno-bačvastim baroknim svodovima s lomljenim su­ posljednje vrijeme, zahvaljujući istraživanju cehovskih i dru­ svodnicama. To je tip svoda koji se kod nas primjenjuje od gih izvora, više saznajemo o djelovanju naših graditelja, prem­ sredine XVIII. stoljeća. U gospodarskim prostorijama i po­ da se teže povezuju radovi s autorima. Ipak su neke osobe pre­ drumu to su jednostavne lomljene susvodnice. Hodnici su svo­ poznate kao vodeći graditelji. U Zagrebu je u prvoj polovici đeni češkim kapama s poprugama, tipom baroknog svoda koji XVIII. stoljeća bio vodeći graditelj Matija Leonhardt, građa­ se kod nas primjenjuje u drugoj polovici XVIII. stoljeća. nin Gradeca podrijetlom iz Beča. Gradio je javne zgrade i cr­ Pročelje je lijepo u svojoj jednostavnosti, a kurija djeluje mo­ kve. Gradio je franjevcima u Kotarima i Mariji Gorici, radio Sela kod Siska, župna kurija, a) tlocrt I. kata, b) tlocrt prizemlja, c) poprečni presjek (arhitektonski snimak: Ljiljana Šepić) Sela near Sisak, parish court, a)ground-plan of the first floor, b) ground-plan, c) cross-section (Ljiljana Šepić) Vivodina, župna crkva Sv. Lovre, tlocrt (arhitektonski snimak: Davorin Stepinac) Vivodina, parish church of St. Lawrence, ground-plan (Davorin Stepinac)

ozbiljne građevinske ekspertize isusovcima u Zagrebu. Imao na (Johannesa) Eythera, koji je tada izvodio najvažnije grad­ je razgranat posao i na granici od Kostajnice do Zrina. S njim nje u Zagrebu. Tako je i plan školske zgrade u Opatičkoj ulici je radio kao palir njegov brat Josip Leonhardt. Nakon njegove njegov rad. Značajka je njegova stila jednostavnost ranog kla­ smrti (oko 1766) radionica prestaje djelovati. sicizma, naglašena funkcionalnost prostorne organizacije i har­ Tih godina u Zagrebu djeluje više graditelja: Josephus Herm, monični arhitektonski oblici. Te karakteristike u njegovim ra­ koji je došao iz Halsteina u Njemačkoj; Josephus Wagner, čiji dovima zapaža Ivy Lentić-Kugli, naglasivši da su jedini ukras je posao nakon njegove smrti nastavio Michael Czerer sve do njegovih zgrada jednostavni prozorski okviri i klesani kameni smrti 1782. Oko 1770. u Zagreb je stigao, došavši iz Donje Au­ okviri vrata, ali Eytherova arhitektura djeluje monumentalno strije, Joseph Pazelt, koji je stekao građanstvo Gradeca te je u masama. primljen u zagrebački ceh. Radio je i izvan Zagreba. Kaptol ima među svojim graditeljima Emanuela Rosenmona. U popi­ U razdoblju najveće djelatnosti radionice I. Eythera biskup su 1771. spominju se brojni zidari, klesari i tesari. Zidar Anto­ Maksimilijan Vrhovac za svoje je osobne potrebe zaposlio nius Rosman postao je palir i građanin Gradeca. Umro je u bečkoga graditelja arhitekta Josipa Reymunda, od kojeg nam Zagrebu 1796. je sačuvana vrtna kućica iz 1790, danas Vlaška 70, nekada u bi­ Najjači među graditeljima i voditelj odgovornih radova u po­ skupovu vrtu. Mlađi su se članovi te obitelji na početku XIX. sljednja dva desetljeća XVIII. stoljeća bio je Ivan Eyther. Dje­ stoljeća naselili u Zagrebu. Stil tog bečkog graditelja ipak je u luje u Zagrebu od 1755. do 1822. Njegove je radove sistemati­ tradiciji baroka. Budući da je Ivan Eyther zadnjih desetljeća zirala Ivy Lentić-Kugli. Taj je graditelj u Zagrebu imao radio­ XVIII. stoljeća zapošljavao u svojoj radionici po 20 pomoćni­ nicu u kojoj su zanat učili zidari, a koji su kasnije postali ceh- ka i 10 naučnika, nakon publicirane sistematizacije njegovih meštri. Dolazili su na nauk tako rekuć iz cijele Srednje Evro­ radova sklona sam i zbog datacije i stila pripisati lijepu kuriju u pe. To dokazuje da je Zagreb bio poznato graditeljsko sredi­ Sesvetama tomu zagrebačkom graditelju. šte. I. Eyther radio je planove za najvažnije javne zgrade u Za­ grebu. Tako je u konkurenciji s komorskim arhitektom u Po- žunu Josephom Tallherom, koji je po dužnosti procjenjivao i ispravljao planove zagrebačkih graditelja, izveo planove i gra­ Bilješke dio bolnicu s kapelicom na Harmici. Mogao bi biti graditelj ba­ rokne crkve s klasicističkim oznakama Sv. Ivana u Novoj vesi, 1 Kurija biskupa Čolnića u Oštrcu jer je radio na procjeni stare gotičke crkve i njezina stanja. Zbirka mapa i planova, inv. broj 229. Arhiv Hrvatske Nacrt izvornog Njegovu je radionicu nastavio voditi bratučed Juraj Eyther, stanja kurije snimljen za potrebe vojske, tj. Slunjsku regimentu. Kuri­ koji je u Zagreb došao iz Eggenburga iz južne Moravske, ot­ ju je zaposjela vojska. U prizemlju je stan za liječnika i poslugu, a na kuda potječe obitelj Eyther. Juraj Eyther bio je graditelj za­ katu je bio smješten oficir, koji je premješten u Kostanjevicu i unapri­ grebačkog Kaptola, a čuven kao graditelj župnih kurija. Bio je jeđen u čin kapetana. Budući da se tražio smještaj za župnika župe u službi biskupa Maksimilijana Vrhovca. Ipak njegova djelat­ Oštrc, zbog kojeg se zahtijevala gradnja župnog dvora, Slunjska regi­ nost spada u prva desetljeća XIX. stoljeća, jer se njegovo ime menta odlučuje stan od tri sobe na katu s kapelicom urediti za župni- kao suradnika Ivana Eythera u spisima pojavljuje tek 1808. kov smještaj. Također je izveden plan za štalu i drvarnicu za liječnika Samostalno je gradio župne kurije u Donjoj Stubici (1820) i Slunjske regimente, čiji je stan ostao u prizemlju i za potrebe župniko- Sesvetskom Kraljevcu (1820). Te su kurije građene u tradiciji ve. Kurija je ostala u vlasništvu župe i do danas je sačuvana u izvor­ nom stanju, premda je teško njezino uzdržavanje. Budući da spada u ranog klasicizma, ali se ne mogu po kvaliteti mjeriti s kurijom malobrojne spomenike kulture Žumberka, potrebna je njezina ne sa­ u Sesvetama, koja bi se mogla pribrojiti redovima starijeg Iva­ mo administrativna nego i stvarna zaštita. Povijesni izvori - 1766-1773. građena je današnja crkva zauzimanjem prepo­ šta zagrebačkog Kaptola Franje Popovića (Protokoli Arh. Ka­ Sesvete su zabilježene u popisu arhiđakona Ivana 1334. s crkvom tedrala, br. 63/XIX, p. 304, AZN). Svih svetih - »ecclesia Sanctorum Omnium circa magnam viam«. - 1773-1776. slikane su na zidovima svetišta i lađe oltarne sli­ ke koje su opisane u kanonskoj vizitaciji 1779, p. 304. Zidana župna crkva Svih svetih (Mindszent) bila je 1622. ru- ševna, a godine 1642. temeljito je popravljena (Janko Barle, - »Pro altari maiori deservit mensa murata in sanctuario, ad Zagrebački arhiđakonat do god. 1642, Posebni otisak Katoli­ quam accesus potet per duas scalas ex lapide secto, et post čkog lista, Zagreb, 1903). tergum eiusdem, qua altus et latus est paries sanctuarii, in eodem cum plurimis et diversissimis imaginibus, ut vulgo dicitur, Opis crkve 1678. Zidana crkva imala je svođeno svetište i lađu in fresco depicta est ara Sanctorum omnium arte et colori- pod tabulatom, drveno pjevalište, visok zidani zvonik pred bus dolorem factarum impensarum moventibus. Supra praefa- pročeljem, ispod kojeg je bio glavni ulaz. Sakristija na strani tam vero mensam est intra pietas imagines S. Petri et S. Mariae evangelija do svetišta bijaše svođena, a župna kurija novopo­ Magdalenae taberanaculum antiquum sculptorii operis...« dignuta drvena građevina. - »Extra sanctuarium ad altus dextrum et in medio parietis Župne podružnice bile su: Sv. Marija u Novakima, zidana s corporis ecclesiae supra mensam muratam est etiam« in drvenim zabatnim tornjićem i predvorjem; Sveti Duh, drvena fresco intra variis figuras, ac intra imagines SS. Apoloniae kapelica na groblju pokraj crkve (Protokoli Arch. Katedrala, et Luciae, virginum et martyrum picta imago principalis arae br. 46/11, vis. can 13. siječnja 1678, p. 188. Arhiv Zagrebačke S. Catharinae virginis et martyris. Ad latus vero sinistrum in nadbiskupije, u daljnjem tekstu AZN). situ priori directe obverso supra similem mensam supradicto Župna crkva bila je srednjovjekovna građevina, što dokazuje labore picta est ara Beatae Virginis Mariae immaculate con- obnova 1681. kada su proširivani prozori u svetištu (Protokoli ceptae cum Eiusdem imagine intra imagines SS. Ioachim et Arn. Katedrala br. 47/111, vis. can. 1681, p. 69, AZN). Annae... Fundamentalna vizitacija 1693. Crkva je bila jednobrodna gra­ Napomena: Nakon otkrivanja zidnih slika od 1969-1971. da- đevina tradicionalnog tipa, s lađom pod tabulatom, četiri pro­ tacija slikanih oltarnih retabla utvrđena je i na oltarima. - zora i svođenim svetištem. Pod je bio pokriven opekom. Visok Gradnja crkve dovršena je 1773. zaslugom Kaptola i zagre­ zidani zvonik nalazio se pred glavnim ulazom, a pred južnim u- bačkoga velikog preposta Franje Popovića. Pravo patronata lazom bio je malen drveni trijem. Podružnica Sv. Marije Mag­ pripadalo je zagrebačkom Kaptolu (Protokoli Arh. Katedrala, dalene bila je na imanju u Novakima, a kapela Svetog Duha na br. 67/XXIII, 23. srpnja 1811, p. 200, AZN). groblju pokraj župne crkve (Protokol Arh. Katedrala, br. 50/VI, vis. can. 26. listopada 1693, p. 246, AZN). »Liber Memorabilium Parochiae Sesvetensi inchoatis anno Kaptolski kaštel s kućama kaptolskih službenika, gospodarske 1851.« zgrade i spremišta spominju se u blizini crkve 1695. Drvena - Župnu drvenu kuriju pregledao je 1893. županijski nadinži- jednokatna župna kurija nalazila se uz cestu do crkve (Proto­ njer Tomo pl. Kos, koji je predložio da se za pet godina kurija koli Arh. Katedrala, br. 51/VII, vis. can. 10. studenog, p. 436 i sruši i gradi nova kuća za župni stan. Gradnja jednokatne kuće 440, AZN). dovršena je 1908, a radovi su povjereni građevinskim poduzet­ Župa u XVIII. stoljeću postaje sve značajnija na području ka­ nicima »Greiner i Waring«. tedralnog arhiđakonata. Osnivaju se altarije u korist župnika. - Župna crkva. Vanjski su zidovi bijeljeni 1893. Pod je pota- Godine 1736. zabilježene su ove altarije: kanonika Stanislava racan keramičkim pločama 1899. Do tada je bio pokriven rim­ Pepelka, osnovana u XVII. stoljeću; svećenika Petra Vrbani- skom opekom. Slikar Marko Pervoš prekrio je unutrašnje ća, osnovana 1698; kanonika Ivana Zebeca, 1729; kanonika i zidove 1990. secesijskom dekoracijom. kustosa Nikole Bedekovića, 1733. i plemića Nikole Vidakovi- - Recentna obnova. Otkrivanje i restauracija zidnih slika po­ ća, zagrebačkoga građanina (Protokoli Arh. Katedrala, br. 54/ čeli su 1969. na prijedlog župnika i vjernika. Na kraju radova IX, vis. can. 26. ožujka 1736, p. 130, AZN). sudjelovala je i Općina Sesvete. Radove je preuzelo Udruže­ - Godine 1765. predloženo je da se gradi nova, otmjena crkva nje likovnih umjetnika Hrvatske, uz dozvolu Regionalnog za­ na mjestu dotrajale i stare crkve: »Ecclesia parochialis Omnium voda za zaštitu spomenika kulture, pod paskom prof. Marije Sanctorum in Mintszent. Anno Domini 1765, die vero 5-ta sep- Mirković, konzervatora. Radili su akad. umjetnici: Josip Pav- tembris visitavi hanc parochialem ecclesiam, a cuius descrip- lović, Franjo Vimlović, Ante Alujević, Fedor Ličina, Tito tione abstineo, eo quod zelus parochi is esset, ut hac diruta, Dorčić i kemijski stručnjak Stanko Cesar. Župljani su pridoni­ nova ex integro aeque elegantior extruatur. Caeterum in debi­ jeli 32.460,00 din, a Općina Sesvete 40.000,00 din. ta Munditie et necessariis ad legem ecclesiasticam provisa est apparatibus« (Protokoli Arh. Katedrala, br. 60/XVI, AZN). Literatura: Summary 1 Đurđica Cvitanović Đurđica Cvitanović, Majstorsko djelo graditelja Josipa Pazelta, Radovi The Parish Church of All Saints Instituta za povijest umjetnosti, god. I, br. 1/2, 1972, str. 33-42. and Prior Court in Sesvete 2 Anđela Horvat, U povodu dileme o crkvi u Sesvetama, Iz starog i novog Sesvete, on the outskirts of Zagreb, is a medieval church loca­ Zagreba, V, Muzej grada Zagreba, 1974, str. 97-103. lity founded on the estate of the Zagreb Chapter on the cros­ 3 sroads of very old roads which in the baroque period became Ljelja Dobronić, Zagrebački graditelji i građevinski ceh u XVIII. stolje­ the junction of the most important roads leading to Slavonija ću, Iz starog i novog Zagreba, Muzej grada Zagreba, 1974, str. 51-71. 4 and Varaždin, as well as central Europe. Even today, these Ivy Lentić-Kugli, O djelatnosti zidarskog majstora Joannesa Eythera intensively used roads are the reason for the development of krajem 18. st. u Zagrebu, Peristil, god. XXII, br. 22, str. 111-124. this town in close vicinity of Zagreb. 5 The identity of the settlement depends upon its historical buil­ Đurđica Cvitanović, Zagrebački graditelji grade u Marija Gorici, Iz sta­ dings, the parish church and the former capitular court of the rog i novog Zagreba, VI, 1984, str. 126-142. prior of the Zagreb . It is mentioned in 1334, but the old Gothic church has been replaced by a very rare example of a central type building in Croatia with an ellipsoidal ground- plan. Its facade is also counted among only a few churches that have two belltowers. An executory town plan of Sesvete has taken into consideration the study of the Department of History of Art and in the center of the town it gave prominence to cultural monuments. The District also participated in the restoration of the church and supported the research of wall paintings in its interior, and it turned the capitular court into a place of culture. The church of All Saints was built 1766-1773 under the patro­ nage of the Zagreb Chapter, so that the one most meritorious for the furnishing of the church was a canon Franjo Popović. Also for the building of the court which had replaced a wooden castle. The court is counted among monumental examples of housing facilities for church prelates and parish priests. It was built for the official and managerial premises of the estate, with prelate's apartment upstairs. The facade, done in a classi­ cist style, was extended by adding baroque portals on both sides. It was completed in 1784, which is the year carved in the keystone of the classicist frame of the main entrance. It is assumed that it was built by the leading Zagreb architect of that time Ivan Eyther, who had also designed and built the greatest public buildings in Zagreb, the hospital with the chapel on Harmica and the school in Opatička ulica in Upper town (present-day Museum of the city of Zagreb).