Contract Number: 169-C-00-11-00102

Project: Sustainable Local Development Project in

Contractor: Chemonics Inc.

USAID COR: Mr. Sinisa Cadjo

Issuance Date: Jul, 2012

Document Title: Feasibility Study for Regional Fiber Optic Network for Temerin, Beocin and

Author: Amber Software doo

Language: Serbian

This publication was produced for review by the United States Agency for International Development. It was prepared by Chemonics International Inc. The authors’ views expressed in this publication do not necessarily reflect the views of the United States Agency for International Development or the United States Government.

Izgradnja IMC kapaciteta kroz izradu idejnog projekta i studije izvodljivosti za regionalnu optičku mrežu

STUDIJA IZVODLJIVOSTI

Uspostavljanje tehničko-tehnološkog okvira za razvoj lokalne FTTH mreže u opštinama Temerin, Beočin i Sremski Karlovci i povezivanje sa FTTH mrežom Novog Sada

DIREKTOR

Milićević Dejan dipl.ing.el Ilija Ambo ODGOVORNI PROJEKTANT Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, , Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

NAZIV Studija izvodljivosti za projekat "Uspostavljanje DOKUMENTACIJE: tehničko - tehnološkog okvira za razvoj lokalne FTTH mreže u opštinama Temerin, Sremski Karlovci i Beočin i povezivanje sa FTTH mrežom grada Novog Sada "

MESTO GRADNJE: Opštine Temerin, Beočin, Sremski Karlovci - , Srbija

SKRAĆENI NAZIV Studija izvodljivosti DOKUMENTACIJE:

BROJ DOKUMENTACIJE P05/2012

BROJ UGOVORA: 011MCDNS01 IZRADA IDEJNOG AMBER SOFTWARE doo - Novi Sad PROJEKTA:

ODGOVORNI Milićević Dejan, dipl.ing.el PROJEKTANT:

STUDIJU PRIPREMILI: Marijana Đoković, dipl. ing. Saobraćaja - master Svetlana Kovačević, dipl. ing. Saobraćaja - master Nadica Jovanović, saradnik na projektu Ivan Culjak, inženjer saradnik na projektu Predrag Pesic, inženjer saradnik na projektu Petar Pilipovic, inženjer saradnik na projektu Katarina Belic, inženjer saradnik na projektu Brankica Trtović - dipl. Ecc. /Ekspert za finansije Stanka Matić, diplomirani pravnik/ Pravni ekspert

3 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

SADRŽAJ 1 UVOD ...... 6

1.1 CILJEVI IZRADE STUDIJE ...... 7 1.2 ZADATAK IZRADE STUDIJE...... 7 1.3 OSNOVNI POJMOVI O ŠIROKOPOJASNIM MREŽAMA ...... 7 1.4 PREDNOSTI ŠIROKOPOJASNIH MREŽA ...... 8 1.5 OSNOVNA DOKUMENTACIJA KORIŠĆENA TOKOM IZRADE STUDIJE ...... 10 1.6 PRIKAZ POSTOJEĆIH TEHNOLOGIJA U ŠIROKOPOJASNIM MREŽAMA ...... 11 1.6.1 Opis pojedinih tehnologija ...... 13 1.6.2 Kablovsko-distributivni sistemi ...... 14 1.6.3 Elektroenergetski kablovi ...... 15 1.6.4 Optičke mreže ...... 15 1.6.5 Energetski vodovi ...... 16 1.6.6 Bežični širokopojasni pristup ...... 17 1.6.7 Mobilni bežični pristup...... 17 1.6.8 Fiksni satelitski pristup ...... 17 1.6.9 Bežične lokalne mreže ili Wi-Fi...... 17 2 DRUŠTVENO-EKONOMSKA ANALIZA ...... 18

2.1 GENERALNI PRIKAZ – STANOVNIŠTVO I PRIVREDA...... 18 2.2 POKAZATELJI RAZVIJENOSTI INFORMACIONOG DRUŠTVA U SRBIJI I AP VOJVODINI ...... 25 2.3 KORIŠĆENJE INTERNETA ...... 27 2.3.1 Navike i potrebe korisnika telekomunikacionih usluga ...... 27 2.3.2 IT usluge ...... 33 2.4 BROJ KORISNIKA I NJIHOVA DISPERZIJA NA URBANA I RURALNA PODRUČJA ZA SVE VRSTE USLUGA ...... 36 2.4.1 Sagledavanje načina podele tržišta širokopojasnih telekomunikacionih usluga po vrsti usluge i broju korisnika ...... 39 3 CILJEVI I SVRHA INVESTIRANJA ...... 41 3.1 DRUŠTVENI CILJEVI ...... 42 3.2 EKONOMSKI CILJEVI ...... 46 4 METODOLOŠKE OSNOVE IZRADE STUDIJE IZVODLJIVOSTI ...... 48

4.1 EVROPSKI OKVIR RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE TELEKOMUNIKACIONE MREŽE ...... 48 4.2 POSTOJEĆA ZAKONSKA REGULATIVA U REPUBLICI SRBIJI ...... 50 4.3 NAČIN PRIMENE POSTOJEĆE ZAKONSKE REGULATIVE U REPUBLICI SRBIJI ...... 50 4.4 URBANISTIČKA PLANSKA DOKUMENTA LOKALNIH SAMOUPRAVA ...... 54 5 FTTH MREŽA U OPŠTINAMA TEMERIN, BEOČIN I SREMSKI KARLOVCI ...... 56

5.1 ANALIZA LOKACIJA IZGRADNJE FTTH MREŽE ...... 58 5.2 ZNAČAJ I FUNKCIJE IZGRADNJE FTTH MREŽA U OPŠTINAMA...... 59 5.3 PLAN IZRADNJE FTTH MREŽE ...... 61 5.4 GRAFIČKI PRIKAZ LOKACIJA ...... 64 5.4.1 Vreme izgradnje projekta ...... 66 6 TEHNIČKA REŠENJA ...... 66

6.1 PROCES IZRADE IDEJNOG PROJEKTA ...... 66 6.2 PRIKAZ TEHNIČKIH REŠENJA ...... 68 6.2.1 Grafički prikaz varijanti rešenja ...... 71 6.2.2 Izbor trase ...... 72 6.2.3 Polaganje PE cevi Ø40mm u zemlju i uvlačenje PE cevi Ø40mm u PVC cevi Ø110mm na prelazima ispod puteva ...... 75 7 EKOLOŠKI ASPEKTI ...... 82

7.1 MEHANIČKE OPASNOSTI I MERE ZAŠTITE ...... 82 7.1.1 Opasnosti od dejstva električne struje i mere zaštite ...... 83

4 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

7.2 OPASNOSTI OD POŽARA I EKSPLOZIJE I MERE ZAŠTITE ...... 84 7.3 HEMIJSKE OPASNOSTI I MERE ZAŠTITE ...... 84 7.3.1 Biološke opasnosti i mere zaštite ...... 85 7.3.2 Opasnosti od dejstva lasera ...... 85 8 EKONOMSKI ASPEKTI ...... 86 8.1 SPECIFIKACIJA I OPIS POTREBNIH TROŠKOVA ...... 86 8.2 PRORAČUN POTREBNIH ULAGANJA ZA IZGRADNJU FTTH MREŽE DO ČVORIŠTA ...... 88 8.3 PREDLOG IZVORA FINANSIRANJA ...... 116 9 TRŽIŠNI ASPEKTI ...... 117

9.1 ANALIZA OPERATORA TELEKOMUNIKACIONIH USLUGA U AP VOJVODINI ...... 117 9.2 ANALIZA PONUDE OPERATERA TELEKOMUNIKACIONIH USLUGA ...... 121 9.3 PREGLED PROBLEMA U POGLEDU KVANTITETA I KVALITETA PRUŽANIH USLUGA ...... 121 9.4 OCENA TRŽIŠNE EFIKASNOSTI ...... 122 9.5 POTREBNA REGULATIVA KOJA ĆE OBEZBEDITI UVOĐENJE I FUNKCIONISANJE DOLAZEĆIH TEHNOLOGIJA KOD NAS 127 9.6 REGULATIVA KOJA ONEMOGUĆAVA/OTEŽAVA UVOĐENJE DOLAZEĆIH TEHNOLOGIJA KOD NAS ...... 128 10 FINANSIJSKA ANALIZA I PROCENA FINANSIJSKE IZVODLJIVOSTI ...... 130 10.1 IZBOR FINANSIJSKOG MODELA ZA IZGRADNJU FTTH MREŽE ...... 131 10.2 FINANSIJSKI MODEL: 15 GODINA + 6 GODINA, 6 EURA ...... 134 10.3 ANALIZA FINANSIJSKE PROCENE I ZAKLJUČNE KONSTATACIJE ...... 143 11 LITERATURA ...... 145

5 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

1 UVOD

USAID projekat održivog lokalnog razvoja je petogodišnja inicijativa Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Ključne aktivnosti projekta usmerene su na uspostavljanje i jačanje međuopštinskih partnerstava u kojima partneri zajednički pokreću i upravljaju razvojnim projektima. Međuopštinski sporazum o saradnji (Inter-Municipal Cooperation Agreement) između grada Novog Sada i opština Temerin, Beočin i Sremski Karlovci formalno je potpisan 5.jula 2011. Partneri su se složili da sarađuju sa poslovnim i civilnim sektorom u procesu identifikacije i pripreme međuopštinskih razvojnih projekata kao i u obezbeđivanju finansijskih sredstava od međunarodnih donatora, Vlade Srbije i lokalnih samouprava. Jedan od identifikovanih prioriteta je projekat “Prva regionalna optička mreža u Republici Srbiji”.Partneri- lokalne samouprave, zajedno sa poslovnim i civilnim sektorom, formirali su radnu grupu za planiranje i razvoj projekta “Prva regionalna optička mreža u Republici Srbiji”. Jedan od članova radne grupe je predstavnik naše kompanije, a naša kompanija je potpisala ugovor o saradnji u oktobru 2011. Ovaj projekat je veoma važan za naš mikroregion i grad Novi Sad, gde je već izgrađeno 100km lokalne optičke mreže i uloženo više od 50 miliona dinara za građevinske radove u poslednje tri godine. Ova studija je nastala kao rezultat istraživanja stanja i planova razvoja širokopojasnih telekomunikacija u opštinama Temerin, Beočin i Sremski Karlovci. Studija teži da podrži razvoj širokopojasnog pristupa na području ovih opština, imajući u vidu pre svega potrebe i poboljšanje života građana i poslovanja privrednih subjekata u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini (u daljem tekstu-AP Vojvodina). Ovom studijom definisani su ciljevi koji odražavaju potrebu da AP Vojvodina prati razvoj Evropske Unije i okruženja. Njen cilj je da stvori uslove za privlačenje investicija u ovu oblast, edukaciju građana i preduzetnika koji treba da koriste prednosti ovakvih mreža i njihovih sadržaja, kao i efikasnije poslovanje privrednih subjekata. Studija izvodljivosti u opštinama Temerin, Beočin i Sremski Karlovci ima za cilj da utiče na razvoj širokopojasnih telekomunikacija u AP Vojvodini, i ostalim regionima Republike Srbije.

Jul 2012. god.

6 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

1.1 Ciljevi izrade studije

Cilj studije izvodljivosti je da utvrdi stepen izvodljivosti i opravdanosti predloženog idejnog rešenja projekta kako bi se optička mreža grada Novog Sada proširila sa optičkom mrežom opština Temerin, Beočin i Sremski Karlovci. Sastavni deo ove studije je idejno rešenje razvoja regionalne optičke mreže. Studija sadrži tehničke pripreme koje su neophodne za razvoj regionalne optičke mreže, prve te vrste u Republici Srbiji.Studija je bazirana na oceni sadašnjeg/trenutnog stanja širokopojasne telekomunikacione mreže u predloženim lokalnim samoupravama i mogućnosti pristupa novim tehnologijama. Predlog razvoja širokopojasnih telekomunikacija odnosi se na sve segmente društva i insistira na ravnomernom razvoju.

1.2 Zadatak izrade studije

Studijom izvodljivosti u opštinama Temerin, Beočin i Sremski Karlovci određuje se naročito prostorna, ekološka, društvena, finansijska, tržišna i ekonomska opravdanost investicije za uvodjenje FTTH (Fiber To The Home) pristupne mreže, razrađena idejnim projektom, na osnovu koje se donosi odluka o opravdanosti ulaganja i pokretanja postupka za izdavanje odobrenja za izgradnju. Izgradnja lokalnih FTTH mreža u opštinama Temerin, Beočin i Sremski Karlovci i povezivanje sa FTTH mrežom grada Novog Sada dovešće do stvaranja javne regionalne mreže usled čega će doći do uštede sredstava u lokalnim javnim preduzećima, školama, dečijim vrtićima, bibliotekama, bolnicama, zdravstvenim ustanovama, i drugim službama i ustanovama od interesa za opštine. Sve ovo dovodi do podizanja kvaliteta komunalnih usluga na viši nivo što će obezbediti svrhu i ekonomičnost ulaganja u ove opštine, a građanima će biti dostupni razni napredni servisi preko FTTH mreže poput: e-zdravstva, elektronske uprave, video nadzora i sl.

1.3 Osnovni pojmovi o širokopojasnim mrežama

Pojam “širokopojasni” označava stalni pristup telekomunikacionoj mreži, značajno brži od dial- up pristupa. Pri tome podržava isporuku novih sadržaja, aplikacija i servisa. Mnoge važeće definicije vezuju se za brzinu (veličinu protoka) koja je veća od 64, 128, 256 kbit/s, ili 2 Mbit/s. U svakom slučaju, brzina evoluira sa zahtevima aplikacija za veličinom protoka, tako da svaka takva definicija brzo zastareva. Širokopojasni pristup jeste tehnologija koja je razvijena da podrži isporuku novih interaktivnih usluga velikog protoka sa neprekidnom konekcijom. Dozvoljava istovremeno korišćenje servisa prenosa govora, zvuka, video sadržaja i podataka. Širokopojasne telekomunikacije obezbeđene su na nacionalnoj i međunarodnoj backbone mreži preko optičkih kablova velikog kapaciteta. Kao usko grlo za širokopojasni pristup smatra se

7 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

“poslednji kilometar” do krajnjeg korisnika. Stoga je potrebno izvršiti infrastrukturne promene da se svim rezidencijalnim i malim/srednjim preduzećima omogući širokopojasni pristup.

1.4 Prednosti širokopojasnih mreža

Internet je jedna od najznačajnijih inovacija današnjeg vremena. Doneo je značajne koristi ekonomiji i društvu. Uticaj širokopojasnog pristupa Internetu sve je izraženiji. Pre svega jasno je da mogućnost razmene informacija velikim brzinama predstavlja ključ za budući razvoj novih usluga. Količina prenetih podataka je velika, a prenos se obavlja gotovo trenutno. Ove osobine daju mogućnost korisnicima novih usluga da ih koriste nezavisno od svoje lokacije. Širokopojasni pristup omogućava domaćinstvima i privrednim subjektima moderne servise (e- uprava, e-zdravstvo, e-obrazovanje, e-poslovanje, e-trgovina itd.), poboljšavajući kvalitet života. Od značaja je i razvoj ruralnih i udaljenih oblasti i njihovo osposobljavanje za uključivanje u informaciono društvo. Razvoj širokopojasnog pristupa u ruralnim oblastima bitan je za povezivanje poljoprivrednika i privrednika na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Pomaže razvoju ekonomije ruralnih područja i omogućava kvalitetan život i rad ljudi u njima. Širokopojasni pristup smanjuje jaz između urbanih i ruralnih područja. Širokopojasne komunikacije omogućavaju nove aplikacije. Pri tome se povećavaju kapaciteti postojećih pristupnih mreža. Stimulišući rast ekonomije kroz nove servise i otvorenost za investicije stvaraju uslove za otvaranje novih radnih mesta. Povećavaju se produktivnost postojećih procesa rada, prihodi i brzina povrata investicija. Širokopojasne telekomunikacije predstavljaju platformu koja može da omogući servise koji drugačije ne mogu da se ponude. One otvaraju nove mogućnosti koje će doprineti razvoju društva, čak i ako se u ovom trenutku ne mogu sagledati. Razvoj širokopojasnog pristupa već je pomogao povećanju efikasnosti u mnogim oblastima ljudskog života. Na primer:  Servis e-uprava unapređuje, olakšava i povećava dostupnost i obim komunikacije državne administracije sa građanima i poslovnim ljudima. Kvalitetni servisi povećavaju efikasnost rada javnih administracija  Kroz e-obrazovanje utiče se na procese učenja. Svakome ko ima širokopojasni pristup pruža nove sadržaje i metode rada. Obrazovanje i znanje postaju dostupni svima.  Medicina na daljinu ili e-zdravstvo, svojim aplikacijama premošćava vreme i udaljenost. Svim članovima zajednice pruža brze i kvalitetne usluge. Stanovnicima ruralnih područja omogućava dostupnost istih medicinskih ekspertiza kao i onima u urbanim područjima  e-trgovinom se od kuće tj. sa udaljenog mesta obavlja trgovina i plaćanje. Štedi se vreme i smanjuju transportni troškovi.

Uvođenje širokopojasnog pristupa ne odnosi se samo na povećanje brzine pristupa,povećanje količine informacija i pojednostavljanje aktivnosti koje su bile ograničene nekim razlogom.

8 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Dostupnost širokopojasnih servisa omogućava lokalnim zajednicama lakše privlačenje investitora. Širokopojasni pristup Internetu pruža sledeće mogućnosti:  lakše i brže pretraživanje informacija – informacije su dostupne bez vremenskog i geografskog ograničenja  omogućavanje učenja tokom čitavog života bez geografskih i socijalnih ograničenja,  pojednostavljenje komunikacije između građana, preduzeća, javnih institucija i drugih organizacija  stvaranje novih mogućnosti za tržište radne snage,  efikasnije upravljanje preduzećima, posebno malim i srednjim,nove mogućnosti zabave, unapređenje kulturnog života  unapređenje kvaliteta života ljudi u ruralnim i udaljenim oblastima, uključujući i podršku za razvoj turizma.

Pokretači razvoja širokopojasnih telekomunikacija su:

1. Kvalitet servisa- Korisnici imaju potrebu za praktičnim iskustvima u korišćenju širokopojasnog pristupa i njegovih pogodnosti. Iskustvo onih koji ga koriste značajno je za njegovu popularizaciju. Zbog toga davaoci usluga imaju veliku odgovornost za kvalitet servisa koje pružaju 2. Raznovrsnost sadržaja i servisa- Potrebno je ponuditi korisnicima što veći broj distributivnih i interaktivnih servisa 3. Konkurencija- Stvoriti uslove za nadmetanje investitora u izgradnji i razvoju širokopojasne infrastrukture, kao i u ponudi sadržaja i usluga. Takvo okruženje doprinosi porastu broja korisnika, a dovodi i do tržišne regulacije u oblasti cena 4. Obrazovanje- Potrebno je osmisliti i organizovati obrazovanje članova zajednice, podsticati njihovo interesovanje za nove tehnologije i upoznavanje sa njima. Postojeće korisnike dial-up pristupa upoznati sa prednostima širokopojasnog pristupa 5. Konvergencija tehnologija- Razvoj novih tehnologija vodi ka zajedničkoj platformi koja će omogućiti dostupnost svih servisa 6. Javna dostupnost- Povećati broj servisa i pristupnih tačaka. Nastojati da se širokopojasni pristup omogući korisnicima u svim javnim institucijama i na javnim mestima 7. Pokrivenost- Potrebno je izgraditi takvu infrastrukturu koja će omogućiti širokopojasni pristup svim domaćinstvima i privrednim subjektima.

Ograničenja širokopojasnog pristupa

Širokopojasni pristup smatra se i tipom pristupa u kome se koriste usluge koje nisu ograničene vrstom ili vremenom korišćenja (npr. nema uskog grla između korisnika i davaoca usluga i različitih izvora u mreži, usluga je dostupna stalno). Glavni parametar za širokopojasni pristup uključuje nominalni protok i efektivni protok, i između ove dve vrednosti ne bi trebalo da bude velikih razlika, inače bi korisnici bili značajno

9 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs ograničeni i oštećeni. Predlaže se da efektivni protok nikada ne sme da padne ispod 80% od nominalnog. Najčešća ograničenja su u količini podataka koja se mogu preneti u određenom vremenskom periodu (npr. nedeljno, mesečno). Trenutno stanje ne zadovoljava odnos između ekonomskih i tehničkih aspekata i zahteva korisnika. Sa druge strane, očekuje se da će vremenom nestati ograničenja prema korisnicima.

1.5 Osnovna dokumentacija korišćena tokom izrade studije

Finansijska kriza 2008.godine pokazala je određene strukturne slabosti u evropskoj privredi. Evropska strategija do 2020.godine, koju je pokrenula Evropska komisija 2010.godine, predstavlja jedan od odgovora na ovu krizu. Ona postavlja ciljeve u pogledu radnih mesta, produktivnosti i socijalne kohezije. Digitalna agenda za Evropu čini deo Evropske strategije za 2020.godinu i jedna je od sedam vodećih inicijativa te strategije. Uprava za Digitalnu agendu Republike Srbije razvila je Strategiju za razvoj elektronskih komunikacija 2010-2020. i Strategiju razvoja informacionog društva 2010-2020. Ove strategije čine Digitalnu agendu za Republiku Srbiju. Evropska komisija je 8.decembra 2010.godine (saopštenje komisije - Strategija EU za Dunavski region) predložila Strategiju da se podstakne razvoj Dunavske regije. Zemlje članice su usvojile Strategiju EU za razvoj Dunavskog regiona na Savetu za opšte poslove (General Affairs Council) 13. aprila 2011. Jedna od prioritetnih oblasti Dunavske strategije je razvoj društva kroz istraživanje, obrazovanje i informacione tehnologije. Glavna preporuka Pokrajinske strategije razvoja širokopojasnih telekomunikacionih mreža 2007- 2010. je značaj razvoja IKT (Informaciono-Komunikacione Tehnologije) infrastrukture. Tokom izrade dokumenta takodje su korišćeni podaci: - Republičkog zavoda za statistiku - Strategija razvoja i korišćenja širokopojasnih telekomunikacionih mrežagrada Novog Sada - Strategija razvoja i korišćenja širokopojasnih telekomunikacionih mreža AP Vojvodine u periodu od 2007. do 2010. godine - Strategija razvoja i korišćenja širokopojasnog pristupa u AP Vojvodini za period od 2012. do 2015. godine - Prostorni planovi lokalnih samouprava izdatih od strane Zavoda za urbanizam

10 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

1.6 Prikaz postojećih tehnologija u širokopojasnim mrežama

Širokopojasni servisi isporučuju se korišćenjem različitih tehnologija u telekomunikacionoj mreži ili njihovom kombinacijom. Tehnologije mogu biti zasnovane na fiksnom (žičnom i optičkom) ili bežičnom (radio i satelitskom) prenosu. Mogu se dopunjavati ili zamenjivati jedna drugu zavisno od konkretne situacije. Svaka ima svoje karakteristike i drugačiji uticaj na kapacitet i sposobnost transportne i pristupne mreže. Tehnološke inovacije doprinose poboljšanju performansi postojećih tehnologija, omogućavajući pojavu novih mreža na tržištu. Time se smanjuju troškovi izgradnje i održavanja. Važnost novih bežičnih tehnologija ogleda se u njihovom znatno jednostavnijem i bržem postavljanju, a njihovi kapaciteti ubrzano prilaze kapacitetima fiksnih tehnologija. Optimalno kombinovanje postojećih tehnologija zavisi od posebnosti svake lokacije. Ukupni troškovi korišćenja pojedinih tehnologija direktno zavise od broja i razuđenosti korisnika i udaljenosti od servisnog centra. Za slabo naseljena i izolovana područja gde geografski uslovi to dozvoljavaju, dobar izbor je bežični pristup. Fiksni pristup je bolji za velike i manje gradove. Nijedna od tehnologija ne daje najbolje rezultate u svim situacijama. Optimum treba tražiti u kombinovanju tehnologija i u rešenjima koja se mogu najbolje primeniti na lokalnom nivou. Zahvaljujući snažnom razvoju tehnologija omogućen je širokopojasni pristup. Razvoj xDSL (Digital Subscriber Loop) i kablovskih modema doprineli su unapređenju postojećih mreža. Različite tehnologije egzistiraju zajedno, dopunjujući jedna drugu i obezbeđujući time potrebne uslove za davanje širokopojasnih servisa. Sadašnji širokopojasni pristup obezbeđuje se preko postojeće infrastrukture i to:  mreže (simetrične parice) koristeći xDSL tehnologiju ili  kablovsko-distributivnog sistema- hibridna optičko-koaksijalna mreža, HFC, (Hybrid Fiber-Coaxial) poznatog kao kablovske TV mreže (CATV – Cable TV), koristeći kablovske modeme. Pristup se može obezbediti i preko novih mreža, bilo fiksnih ili bežičnih. Bežične tehnologije uključuju fiksne bežične sisteme, mobilne bežične sisteme, fiksne satelitske sisteme i bežične lokalne mreže. Jedna od mogućnosti jeste i postojeća električna distributivna mreža (PLC – Power Line Communications). Sa aspekta tehnologije pristupa, mogu se uočiti dva osnovna trenda:  razvoj sistema sa provodnicima (bakarnim paricama, koaksijalnim kablovima ili optičkim kablovima-vlaknima)  razvoj bežičnih sistema. Tehnologije pristupa u širokopojasnim mrežama prikazane su na Slici 1.1. Kod sistema sa provodnicima, postoje četiri osnovne varijante mreža:  Mreže zasnovane na bakarnim paricama  Hhibridne optičke i koaksijalne mreže

11 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

 Optičke mreže  Mreže po energetskim vodovima (PLC, Powel Line Connection) Kod bežičnih sistema postoji osnovna podela na:  Fiksne bežične mreže  Mobilne/pokretne (nomadic) bežične mreže i  Satelitske mreže

Najznačajnije su sledeće razlike između pojedinih tehnologija:  Kapacitet (ostvarive brzine prenosa)  Troškovi instalacije sistema i cena korišćenja sistema

Širokopojasni pristup

Mreže sa bakrom Optičke mreže xDSL, CATV FTTx

Fiksne bežične mreže Mobilne bežične mreže WLAN, WiMAX EDGE, UMTS

Satelitske mreže V-SAT Slika 1.1Pregled tehnologija širokopojasnog pristupa Kapacitet pojedinih tehnologija i najčešće korišćenih standardaprikazan je na Slici 1.2

FTTx

802.11b (Wi-Fi) 802.11a, g, e

802.16 (WiMAX)

CATV Tehnologije

VDSL VDSL2+

ADSL ADSL2 ADSL2+ xDSL kablovski bežični optički SDSL SHDSL 4W Protok (Mbit/s) 1 5 10 50 100 500 1000

Video na PC, LDTV, VoD, SDTV, videotelefon, jednostavne interaktivne igre, Multimedijalni sadržaji, TV/VoD, HDTV igre, učenje i obuka, videokonferencija, Servisi e-mail, kontrolni sistemi peer to peer

Slika 1.2 Poređenje kapaciteta različitih širokopojasnih tehnologija Troškovi instalacije i korišćenja sistema veoma se teško moguuporedno prikazati na jednom dijagramu, pošto na troškove utiču brojni faktori. Među ovim faktorima ogroman značaj imaju:  broj potencijalnih pretplatnika na području od interesa  vrsta i obim radova potrebnih za postavljanje sistema

12 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

 mogućnost proširivanja kapaciteta sistema  mogućnost nadogradnje sistema, itd. Zbog toga je neophodno da se za svaku mrežu u fazi projektovanja posebno vrši proračun i analiza troškova instalacije i korišćenja.

1.6.1 Opis pojedinih tehnologija

1. Digitalna pretplatnička linija

Digitalna pretplatnička linija, poznata kao xDSL, predstavlja familiju modemskih standarda za širokopojasni pristup putem telefonskih parica. Ove tehnologije projektovane su tako da unaprede postojeće telefonske mreže i omoguće širokopojasni pristup Internetu. Korišćenjem visokih frekvencija i naprednih tehnika obrade signala, xDSL tehnologije omogućavaju mnogo veće brzine pristupa. Najrasprostranjenije su brzine do 2 Mbit/s, što je nekoliko desetina puta brže od dial-up modema, a u EU se postavljaju i modemi za brzine preko 100 Mbit/s. Ovo znači da se korisnicima omogućavaju i širokopojasni servisi i bez upotrebe optičkih sistema. Slovo x označava različite varijante DSL tehnologije. Sve varijante omogućavaju interaktivan rad, a imaju i svoje posebnosti:  HDSL (High data rate DSL) je tehnologija koja omogućavabrzinu prenosa podataka od 2 Mbit/s. Koristi dve bakarne parice. Domet je ograničen na 4-5 km na parici prečnika 0,5 mm.  SHDSL (Symmetric High data rate DSL) je standard za simetrični DSL. Ima mogućnost prilagođavanja protoka u zavisnosti od karakteristika linije. Brzina prenosa podataka ide od 192 kbit/s do 2,3 Mbit/s po jednoj parici. Mogu se koristiti jedna ili dve parice na razdaljinama do 3-4 km.  ADSL (Asymmetric DSL) prenosi podatke asimetrično. Znatno je veći protok u downstream, nego u upstream smeru. Ovo zadovoljava većinu korisničkih aplikacija. ADSL koristi jednu paricu, a obezbeđuje brzinu do 9 Mbit/s. Za 2 Mbit/s razdaljina je oko 5,5 km, a za 8 Mbit/s do 3 km. U ovom trenutku to je najzastupljenija tehnologija koja omogućava širokopojasni pristup.  ADSL2/2+ povećava protok ADSL na kratkim rastojanjima. Protok iznosi oko 13,5/25 Mbit/s koliko je potrebno za Triple Play servis (govor, video i podaci) na razdaljinama do 2 km.  VDSL (Very high data rate DSL) predstavlja novu tehnologiju koja ulazi u javne mreže. Omogućava veće brzine od ADSL, ali na kratkim rastojanjima. VDSLtreba da omogući brzinu prenosa podataka do 52 Mbit/s. Maksimalne brzine postižu se na rastojanjima do 0,3 km.  VDSL2 je naredna generacija VDSL tehnologije. Projektovana je da podržiTriplePlayservis. Standardizovan je da podrži asimetričan i simetričan prenos po upredenim paricama brzinama do 200 Mbit/s. Sa rastojanjem protok brzo opada (100 Mbit/s na 0,5 km, a 50 Mbit/s na 1 km). Preko 1,5 km ponaša se kao ADSL2+.

13 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Tabela 1.1prikazuje brzine i razdaljine na kojima rade pojedine tehnologije koje koriste telefonsku paricu. Tabela 1.1 Brzine i domet xDSL

Naziv tehnologije Maksimalna brzina (Mbit/s) Domet (km) Dial-up modem 0,056 - ISDN 0,128 5-6 HDSL 2 4-5 SHDSL 2,3/4,6 3-4 ADSL 9 3-6 ADSL2/2+ 13,5/25 2/1 VDSL 52/13 0,3-1,5 VDSL2 100/50 0,5-1

DSL modemi povezani su na postojeće pretplatničke utičnice preko razdelnika signala koji razdvaja govor od prenosa podataka. Koristeći sadašnju bakarnu mrežu, to omogućava brzo i ekonomski prihvatljivo uvođenje širokopojasnog pristupa. Osnovni problem DSL sistema jeste preslušavanje koje kvari karakteristike brzine prenosa na dužim pretplatničkim linijama. Svako povećanje broja DSL sistema na pojedinačnom kablu smanjuje dostupnost i brzinu prenosa podataka. Kvalitet pristupa u velikoj meri zavisi od starosti, kvaliteta izgrađene mreže i dužine parica.

1.6.2 Kablovsko-distributivni sistemi

Za prenos TV signala koristi se HFC tehnologija i kablovski modem za pristup preko kablovsko- distributivnog sistema. Predstavlja konkurenta ADSL tehnologiji. Korisnici koriste deljeni pristup (Ethernet) tako da protok zavisi od broja priključenih korisnika. Ova kablovska infrastruktura obezbeđuje ceo opseg servisa (brzi pristup Internetu, digitalnu televiziju, video na zahtev, video nadzor, telefoniju). Kablovski širokopojasni pristup podržava brzine do 10 Mbit/s. Brzina prenosa po optičkom čvoru ograničena je brojem korisnika i redno vezanih pojačavača. Povećavanjem broja optičkih čvorova i trasa, kapacitet mreže može se povećavati prema potrebi. Novi protokoli za kablovske modeme omogućavaju operaterima da obezbede sigurnost i kvalitet pruženih servisa.

14 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

1.6.3 Elektroenergetski kablovi

PLC (Power Line Communication) tehnologija je relativno nov način širokopojasnog pristupa Internetu. Koristi mrežu elektroenergetskih distributivnih kablova iisporučuje servise do mesta stanovanja korisnika. Podržava i male LAN (Local Area Network) mreže kod korisnika, tako da nema potrebe za dodatnim kabliranjem. Javljaju se problemi usled nepredviđenih interferencija sa mobilnim komunikacijama u istom frekventnom opsegu. Pogodna je za backbone prenos.

1.6.4 Optičkemreže

Optičke mreže imaju, sa aspekta brzine prenosa, znatno veće mogućnosti od svih ostalih vrsta pristupa. Namenjene su uglavnom za povezivanje Eternet LAN mreža sa Internetom. Potreban uslov za uvođenje ovih mreža jeste dovođenje optičkih kablova do objekta korisnika. Većina stručnjaka slaže se sa ocenom da je dovođenje optike do korisnika (FTTH-Fiber To The Home) najbolje rešenje i predstavlja konačan cilj u razvoju mreže širokopojasnih telekomunikacija. U praksi se očekuje da će postavljanje optičkih sistema kod postojećih korisnika koji već imaju bakarnu instalaciju teći u nekoliko faza u kojima će se optička vlakna postepeno "približavati" objektu korisnika. Četiri osnovne varijante optičkih mreža ilustrovane su na Slici 1.3. Razlikuju se prema udaljenosti objekata operatera i korisnika, kao i mogućnosti postavljanja novih objekata i uređaja:  FTTN (Fiber to the Node)  FTTC (Fiber to the Curb)  FTTB (Fiber to the Building)  FTTH-GPON (Fiber to the Home - Gigabit Passive Optical Network)

Slika 1.3 Ilustracija varijanti optičkih mreža (FTTx)

15 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

FTTN (Fiber to the Node )je arhitektura u kombinaciji sa ADSL2+ tehnologijom. Korisnik koji nije mnogo udaljen (do 4km) od objekta u kom se nalazi optički čvor može da ostvari teoretski protok od 24 Mbit/s (up) i 3,5 Mbit/s (down). Praktično ostvarive vrednosti na maksimalnim udaljenostima znatno su manje. Arhitektura je pogodna za rezidencijalne korisnike, ili za biznis korisnike sa skromnijim zahtevima. FTTC (Fiber to the Curb) ili FTTB (Fiber to the Building) arhitektura, u kombinaciji sa ADSL2+ ili VDSL tehnologijom, u zavisnosti od dužine bakarne parice, može da ostvari protok od 250 Mbit/s za sasvim male udaljenosti (FTTB) do 100 Mbit/s za udaljenosti do 300 m. Brzine su pogodne i za biznis korisnike sa ozbiljnijim zahtevima. FTTH-GPON (Fiber to the Home - Gigabit Passive Optical Network)tehnologija sa pasivnim optičkim razdelnikom, za veći brojkorisnika po jednom vlaknu. Namenjena je rezidencijalnim i poslovnim korisnicima sa većim zahtevima. Potpuno pasivnaoptička mreža sastavljena je od vlakana i splitera. Aktivni elementinalaze se u telefonskoj centrali i u objektu korisnika. Ovu arhitekturu karakteriše izuzetna fleksibilnost, kao i ostvariva brzina prenosa do 2,5Gbit/s na udaljenostima i do 20 km. Bakarni provodnici koriste se samo za poslednjih nekoliko metara unutar prostorija korisnika. Za kvalitetan rad važan je ukupan energetski bilans unutar optičke pristupne mreže. Proračuni nisu komplikovani, a dozvoljen ukupni gubitak optičke snage iznosi približno 28 dB. Dovođenje optike do korisnika povezano je sa relativno visokim troškovima postavljanja mreže. Zbog toga procenjujemo da će broj potencijalnih korisnika u periodu koji razmatramo ostati mali i uglavnom ograničen na gradska područja i najčešće samo na novije objekte. U gradskim područjima, kao što je Novi Sad, investitori su već našli interes da postave višenamensku optičku infrastrukturu. Njena intenzivna primena očekuje se u bliskoj budućnosti.

1.6.5 Energetski vodovi

Mreže optičkih kablova po energetskim vodovima u Republici Srbiji dostigle su, prema podacima RATEL-a, dužinu od preko 5.000 km. Mreža je realizovana tako što je pri remontu postojećih i izgradnji novih dalekovoda ugrađen novi tip zemljovodnog užeta sa ugrađenim optičkim kablom. Optička mreža eletroprivrede poklapa se sa mrežom dalekovoda naponskih ravni 400 i 220 kV i delimično 110 i 35 kV i praktično povezuje sve važne elektroprivredne objekte u Srbiji. Mreža ima veliki kapacitet, zahvaljujući instaliranim kablovima sa 48 vlakana. Osnovna namena ove mreže jeste realizacija telefonske mreže i mreže za prenos podataka elektroprivrede, zasnovane na IP tehnologiji. Značajni viškovi prenosnih kapaciteta naći će svoju primenu na magistralnim pravcima, ali u ovom trenutku nisu interesantni za povezivanje krajnjih korisnika i ostvarivanja širokopojasnog pristupa. Sistemi koji za prenos podataka koriste niskonaponsku električnu mrežu do krajnjih korisnika, osim raznih eksperimenata, nisu našli praktičnu primenu. Prema podacima dostupnim u literaturi, brzina prenosa ostvariva ovom tehnikom ne premašuje 600 kbit/s i ovakvi sistemi nisu konkurentni ni za aktuelne, a kamoli za buduće potrebe krajnjih korisnika.

16 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

1.6.6 Bežični širokopojasni pristup

Omogućava bežični pristup Internetu preko radio talasa, zamenjujući deo fiksne telekomunikacione mreže. Ova tehnologija omogućava dostupnost svuda, tako što eliminiše potrebu za fizičkim kablom.WiMax tehnologija omogućava protoke do 70 Mbit/s na 100 km. U realnim uslovima obezbeđuje simetrično 10 Mbit/s na 10 km, a u urbanim sredinama 10 Mbit/s na svega 2 km. Ovo je nova tehnologija čije se karakteristike i cena brzo menjaju.

1.6.7 Mobilni bežični pristup

Druga generacija mobilnog bežičnog pristupa nije podržavala širokopojasni pristup Internetu. Treća generacija (UMTS – Universal Mobile Telecommunication System) projektovana je za protoke od 2 Mbit/s i stoga korisnicima omogućava širokopojasni pristup Internetu. U pripremi je i četvrta generacija čiji se maksimalni protok trenutno planira na 1 Gbit/s.Mobilni i fiksni bežični širokopojasni sistemi pružaju mogućnost razvoja širokopojasnih usluga u ruralnom području, tamo gde bi postavljanje fiksne mreže bilo ekonomski neisplativo. Od ove tehnologije tek se očekuje značajna ekspanzija.

1.6.8 Fiksni satelitski pristup

Sistemi koji podržavaju fiksni satelitski pristup koriste satelite na LEO (Lower earth orbit), MEO (Medium earth orbit) i GEO (Geostationary earth orbit) tipu orbite. Brzina protoka se kreće od 144 kbit/s do 10 Mbit/s. Nije praktičan za korišćenje u domaćinstvima, malim i srednjim preduzećima zbog visoke cene instalacije i održavanja.Mogućnosti fiksnih širokopojasnih sistema značajnije će doći do izražaja u urbanom okruženju gde je postavljanje fiksne infrastrukture relativno jeftinije nego u ruralnom području, imajući u vidu koncentraciju korisnika, tj. broj korisnika po jedinici površine.

1.6.9 Bežične lokalne mreže ili Wi-Fi

Sistemi za bežične lokane mreže poznati kao WLAN, primarno projektovani za lokalne računarske mreže, osposobljeni su za Internet pristup i poznati pod nazivom Wi-Fi (Wireless Fidelity). Na razdaljinama do 100 m omogućavaju protok od 1 do 54 Mbit/s. Problem kod ove tehnologije jeste pouzdanost i sigurnost. Prosečan protok je oko 700 kbit/s.

17 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

2 Društveno-ekonomska analiza

Ovaj odeljak studije izvodljivosti prikazuje demo-geografsku analizu opština Temerin, Beočin i Sremski Karlovci kao i tehničke aspekte postojećeg sistema za upravljanje izgradnjom FTTH mreže.

2.1 Generalni prikaz – stanovništvo i privreda

Autonomna Pokrajina, severna pokrajina Republike Srbije prostire se u Panonskoj niziji sa površinom od 21.506km², na kojoj živi nešto više od dva miliona stanovnika. Glavni grad je Novi Sad. Geografski je podeljena na Srem, i Bačku, a koji su sa svoje strane administrativno podeljeni na okruge: Severnobački, Južnobački, Zapadnobački, Severnobanatski, Srednjebanatski, Južnobanatski i Sremski okrug.

Slika 2.1 Generalni prikaz AP Vojvodina po okruzima

Prema poslednjem popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji 2011.godine Autonomna Pokrajina Vojvodina ima 1.916.889stanovnika, što čini 26,9% od ukupnog broja stanovnika Republike Srbije. U Vojvodini je privreda zasnovana na velikom bogatstvu kvalitetnog obradivog zemljišta, koje zahvata 84 % njene površine. Postoji i snažna bazična industrija, koja proizvodi mašine za obradu metala, električne uređaje i kablove, građevinske materijale, naftne derivate, hemijske proizvode, elektromotore, roto papir i dr. Razvijena je i industrija proizvoda visokog nivoa obrade, poput zubarske opreme, vozila, farmaceutskih proizvoda, porcelana i dr.

18 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

U Tabeli 2.1 dat je prikaz broja opština i naselja unutar okruga AP Vojvodina, a u Tabeli 2.2 izdvojen je Južnobački okrug sa pripadajućim opštinama i površinom koju te opštine zauzimaju.

Tabela 2.1Number of municipalities and settlements within the district Površina Naziv teritorije Opštine Naselja km2 Severnobački okrug 1784 3 45 Srednjebanatski okrug 3254 5 55 Severnobanatski okrug 2328 6 50 Južnobanatski okrug 4250 8 94 Zapadnobački okrug 2419 4 37 Južnobački okrug 4015 12 77 Sremski okrug 3485 7 109

Tabela 2.2Južnobački okrug sa opštinama Naziv opštine Površina km² Broj naselja Ukupno 4015 77 Bač 365 6 Bačka Palanka 579 14 Bački Petrovac 158 4 Beočin 183 8 Bečej 487 5 Vrbas 376 7 Žabalj 400 4 Novi Sad -grad 699 16 284 3 Sremski Karlovci 50,8 1 Temerin 168,8 3 262 6

19 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Temerin

Temerin se nalazi u jugoistočnom delu Bačke, oko 20 km severno od Novog Sada i sedište je istoimene opštine koju još čine i naselja Temerin, Bački Jarak i . Na 110,6 km² postoji 7.041stambena jedinica i 19.613 stanovnika, što je prosečno 177 stanovnika/ km².

Slika 2.2Mapa Temerina

Slika 2.3Mapa Siriga

Slika 2.4Mapa Bačkog Jarka

20 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Prema rezultatima popisa stanovništva, od kraja Drugog svetskog rata, broj stanovnika u opštini Temerin se uvećava. Broj stanovnika opštine je od 1948. do 2011. godine, prema metodologiji popisa stanovništva koji su prethodili popisu 2011.godine, porastao 1,17 puta. Analiza kretanja broja stanovnika u naseljima opštine Temerin pokazuje da se od 1948. do 2011. godine u Bačkom Jarku broj stanovnika više nego udvostručio (2,32 puta), kao i u Sirigu (2,13 puta), dok je u naselju Temerin porastao 1,7 puta (Tabela 2.3.). Uvećanje broja stanovnika u svim naseljima neke opštine nije česta pojava na teritoriji Vojvodine. Pretpostavlja se da je blizina Novog Sada pozitivno uticala na to da se stanovništvo odlučuje za naseljavanje ovog prostora, iako se po popisu iz 2011.godine primećuje blago smanjenje broja stanovnika.

Tabela 2.3Kretanje broja stanovnika u opštini Temerin Godine popisa Naselja 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2002 2011 Bački Jarak 2.438 2.544 3.362 3.858 5.396 5.426 6.221 5.667 Sirig 1.381 1.992 2.269 2.210 2.286 2.542 3.087 2.947 Temerin 11.438 11.621 12.705 13.584 14.875 16.971 19.216 19.613 UKUPNO 15.257 16.157 18.336 19.643 22.557 24.939 29.232 28.227 Vojvodina 1.640.599 1.698.640 1.854.971 1.952.560 2.034.782 2.013.889 2.098.779 1.916.889 Udeo opštinskog stanovništva u stanovništvu 0,9 1 1 1 1,1 1,2 1,4 1,47 Vojvodine

Prosečna starost stanovništva opštine Temerin iznosi 38,3 godine (Tabela 2.4.). Samo Sirig ima nešto mlađe stanovništvo. Po kriterijumu Ujedinjenih Nacija stanovništvo opštine Temerin je staro jer starosna kategorija od 65 i više godina ima udeo veći od 7%.

Tabela 2.4Prosečna starost, starosne grupe i indeks starenja u opštini Temerin Udeo (%) Naselja Prosečna starost 0-14 15-45 65+ Bački Jarak 38.7 16.3 70.1 13.5 Sirig 37.7 17.9 68.4 13.7 Temerin 38.3 16.9 69.8 13.3 Opština 38.3 16.9 69.7 13.4

Starosna grupa najstarijeg stanovništva, 65 i vise godina, je još uvek manja od grupe najmlađeg stanovništva. Međutim, za normalni populacioni razvitak opštine Temerin potrebno je raditi na povećanju grupe najmlađeg stanovništva. U opštini Temerin, aktivno stanovništvo čini više od 2/5. Izdržavano stanovništvo ima značajan udeo od 38%. Međutim, imajući u vidu podatke dobijene analizom starosne strukture, može se zaključiti da se u kategoriji izdržavanog stanovništva nalaze i stara lica bez primanja. Udeo stanovništva koji imaju lične prihode dostiže 17%. Prema podacima dobijenim u

21 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs opštinskomzavodu za zapošljavanje, ukupan broj nezaposlenih se u protekle tri godine redukovao za oko 1,8 puta. Žene predstavljaju većinu nezaposlenog stanovništva i njihov udeo se tokom proteklih pet godina kretao od 58,6% do 59,3%. Tabela 2.5Odnos žena u ukupnom nezaposlenom stanovništva Godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. UKUPNO 3.789 4.002 4.052 2.363 2.302 % u stanovništvu 15-65 godina 19.2 20.3 20.5 12 11.7 Žene 2220 2273 2371 1401 1314 % 58.6 56.8 58.5 59.3 57.1

Prema kriterijumu starosti većina, 24,7% nezaposlenog stanovništva opštine Temerin se 2004. godine nalazi u starosnoj kategoriji od 31-40 godina. Međutim, 2008.godine 26,1% nezaposlenih registrovan je u starosnoj kategoriji preko 50 godina- Grafik 2.1. Porast udela nezaposlenog stanovništva je porastao u najmlađoj i najstarijoj starosnoj kategoriji, do 18 godina i preko 50 godina.

2008.

1,10% 13,40% Do 18 godina 26,10% 11,60% 19-25 godina 26-30 godina 22,80% 24,80% 31-40 godina 31-40 godina Preko 50 godina

Grafik2.1.Nezaposleni u opštini Temerin prema starosti, 2008.godine

Beočin

Beočin je gradsko naselje u opštini Beočin u Južnobačkom okrugu. Prema popisu iz 2011.godinebroj stanovnika je bio 7.800. Mesto se nalazi u severnom Sremu, na obroncima Fruške gore i desne strane Dunava. Posle Drugog svetskog rata Beočin se širi na gradnjom višespratnih zgrada. Beočin postaje veći i važniji od Beočin sela, kao što će postati važan centar i za okolna sela. Zbog velikog priliva stanovništva, zbog potražnje radnika za rad u fabrici cementa, u Beočinu ima malo starog lokalnog stanovništva. U naselju Beočin živi 6.221 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,3 godine (35,7 kod muškaraca i 38,8 kod žena). U naselju ima 2.705 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,9.

22 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika – Grafik 2.2.

Grafik promene broja stanovnika tokom 2O. veka 10000 8000 6000 4000 2000 0 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.

Grafik 2.2. Promena broja stanovnika tokom 20-og veka Pored Beočina opštini pripadaju i naselja Beočin selo, Banoštor, Grabovo, , Rakovac, Sviloš, i Čerević - Slika 2.5.

Slika 2.5. Mapa Beočina sa okolnim naseljima

Sremski Karlovci

Sremski Karlovci se nalaze u Sremu na površini od 50,8 km², sa 3.024domaćinstva,odnosno 8.839 stanovnika iliprosečno 174 stanovnika/ km². Sremski Karlovci su gradsko naselje u opštini Sremski Karlovci u Južnobačkom okrugu, ali pripadaju istorijskoj oblasti Srem. Nalaze se na desnoj obali reke Dunav, 10km od Novog Sada i 4 km od Petrovaradina. Sremski Karlovci su jedino naselje u opštini Sremski Karlovci, gde živi 7.105 punoletnih stanovnika, a prosecna starost stanovnistva iznosi 39,8 godinan (38,5 kod muškaraca i 41,1 kod žena) – Tabela 2.6. Prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,9. Tabela 2.6 Starosna struktura stanovništva u opštini Sremski Karlovci Mlađi Mlađi Stadijum Prosečna od 20 od 40 Stari 60 ili Indeks Opština demografske starost godina godina više (%) starenja starosti (godine) (%) (%)

Sremski Karlovci 5 38.3 24.6 52.4 19.3 0.784

23 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Na Grafiku 2.3. dat je prikaz promene broja stanovnika tokom 20-og veka u opštini Sremski Karlovci

Grafik promene broja stanovnika tokom 2O. veka 10000 8000 6000 4000 2000 0 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2002.

Grafik 2.3. Promena broja stanovnika tokom 20-og veka

Privreda

Sudeći po broju preduzeća u ukupnom broju preduzeća, najrazvijenije privredne delatnosti u opštinama Temerin, Beočin i Sremski Karlovci od 2001. do 2008.godine su trgovina (37,8%), industrija i rudarstvo (26,09), poljoprivreda i ribarstvo, kao i finansijske i druge usluge (13,04%) u ukupnom broju preduzeća. Slede saobraćaj i veze (6,52), zanatstvo i lične usluge (5,07%) i građevinarstvo (3,62%). U ovim opštinama mogu se uočiti brojni i raznovrsni faktori privrednog razvoja, kao i značajni potencijali za privredni razvoj. Najznačajniji prirodni potencijal predstavlja veoma plodno poljoprivredno zemljište pogodno za navodnjavanje i proizvodnju različitih ratarskih i povrtarskih kultura. Prema prostornom planu Republike Srbije, opštine se nalaze u pojasu intezivnog razvoja prvog značaja, što stvara dobre mogućnosti za budući razvoj. O izuzetnom geografskom položaju opština svedoči blizina Novog Sada (Temerin 20km, Beočin 15 km i Sremski Karlovci 10 km). Analiza je pokazala da okosnicu privredne strukture u opštinama Temerin, Beočin i Sremski Karlovci čine prerađivačka industrija, trgovina i poljoprivreda, u kojima deluju srednja i mala preduzeća i razvijeni preduzetnički sektor. Ove opštine i sada imaju relativno dobro razvijenu saobraćajnu infrastrukturu (železnička pruga, regionalni put, čenejski aerodrom u blizini Siriga…), a prostornim planom Republike Srbije predviđen je intezivni razvoj drumskog i železničkog saobraćaja. Poslovno okruženje prvenstveno je uslovljeno faktorima koji su izvan kontrole lokalne samouprave, pre svega privredno-sistemskim propisima i merama ekonomske politike Republike i Pokrajne. Uobičajeno, te mere su: podsticanje razvoja malih i srednjih preduzeća, osnivanje novih preduzeća, promocija stranih i domaćih investicija, razvoj “teške” poslovne infrastrukture (izgradnja i popravka lokalnih puteva, izgradnja i rekonstrukcija poslovnog prostora, komunalne infrastrukture i slično), razvoj “meke” poslovne infrastrukture (obezbeđenje obrazovanja i

24 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs treninga potencijalnim i aktuelnim preduzetnicima, podrška istraživanju i razvoju poslovnih asocijacija, omogućavanje poslovnog povezivanja, poboljšanje kvaliteta života itd).

2.2 Pokazatelji razvijenosti informacionog društva u Srbiji i AP Vojvodini

Podaci o broju korisnika Interneta dostupni su samo iz dokumenataRATEL-a, za teritoriju cele Srbije. U Tabeli 2.7. dat je pregled broja pretplatnika prema načinu pristupa Internetu, za Republiku Srbiju. Podaci su zaokruženi na cele hiljade, radi preglednosti.

Tabela 2.7 Pregled broja pretplatnika prema načinu pristupa Internetu, za Republiku Srbiju Kablovski Bežični Mobilni Pretplatnici Godina Dial-up ADSL modem pristup internet 3G 2007 692.000 132.000 88.000 36.000 0 257.000 2008 397.000 268.000 151.000 48.000 25.000 738.000 2009 252.000 351.000 188.000 46.000 101.000 762.000 2010 121.000 537.000 261.000 58.000 131.000 1.292.000

Prema podacima iz 2010. god. (RATEL, Pregled tržišta 2010.) fiksni širokopojasni pristup Internetu poseduje 12,8% stanovnika. ITU procenjuje da je ovaj procenat znatno manji, 8,49%. Zbog očekivanog značajnog pada broja dial-up korisnika u odnosu na prethodne godine, može se uočiti značajan porast broja korisnika kod svih drugih načina pristupa Internetu.Broj 3G pretplatnika ne koristi se u izračunavanju procenta fiksnog širokopojasnog pristupa Internetu. Kad se ovi pretplatnici uzmu u obzir, procenat stanovništva koji poseduje pristup Internetu iznosi 30,35 %.

U Tabeli 2.8 dat je procentualan pregled značajnijih aktivnosti u vezi sa korišćenjem Interneta u domaćinstvima, prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srbije.

Bez obzira na konstantan rast svih aktivnosti: posedovanja računara, korišćenja Interneta i širokopojasnog pristupa Internetu, moguća je i pojava zasićenja i prestanka rasta ovih pokazatelja.

Tabela 2.8Aktivnosti u vezi sa ICT tehnologijama u Republici Srbiji u domaćinstvima (%) Internet u Širokopojasni Internet u Godina Posedovanje računara u domaćinstvima (%) domaćinstvu domaćinstvu 2006 29,6 19,8 - 2007 34,4 29,2 8,1 2008 41,5 34,0 13,0 2009 46,1 37,9 23,0 2010 52,9 41,8 27,8 2011 53,0 42,0 28,8

25 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

U Tabeli 2.9 dat je procentualan pregled navika kod pojedinaca u vezisa korišćenjem Interneta, takođe prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srbije.

Korišćenje računara i Interneta pokazuje stalan rast i ovi procenti će verovatno i u godinama koje dolaze pokazivati da i dalje sve veći procenat građana koristi računare i Internet.

Tabela 2.9Aktivnosti u vezi sa IKT tehnologijama u Republici Srbiji kod pojedinaca (%)

Godina Nikad nije koristio računar (%) Nikad nije koristio Internet (%) 2006 56,8 68,4 2007 52,3 65,4 2008 48,0 59,2 2009 44,7 56,4 2010 43,7 54,1 2011 40,1 53,0

Za AP Vojvodinu bili su dostupni samo neki podaci, uglavnom u Opštinskim godišnjacima Republike Srbije, u izdanju Republičkog zavoda za statistiku. U Tabeli 2.10. dat je pregled broja pretplatnika fiksne telefonije za okruge i Pokrajinu u celini, za period od 2004. do 2010. godine (Podaci iz Opštinskih godišnjaka RS, 2011. god., RZS). Lako se uočava da je rast do 2008. godine bio konstantan u svim okruzima, a da je posle toga došlo do izvesnog zasićenja i oscilovanja broja pretplatnika.

Tabela 2.10 Broj pretplatnika fiksne telefonije Godina/Oblast 2010 2009 2008 2007 2006 2005 2004 Zapadna Bačka 74.211 76.177 74.647 71.374 74.227 71.946 67.112 Južna Bačka 269.543 271.864 273.622 263.597 245.673 233.487 220.84 Severna Bačka 70,825 71.137 70.040 66.763 61.885 58.690 59.871 Južni Banat 108.462 109.808 108.860 106.561 103.193 99.631 90.122 Srednji Banat 73.079 74.555 74.104 73.679 71.949 69.222 65.367 Severni Banat 54.625 55.975 53.99 63.218 55.114 51.387 46.529 Srem 114.142 114.048 113.925 109.636 102.723 97.985 92.773 Vojvodina 764.887 773.564 769.188 754.828 714.764 682.148 642.614

Ako se broj pretplatnika uporedi sa brojem domaćinstava i stanovnika,kao u Tabeli 2.11. za 2010. godinu, pokazuje se da je broj pretplatnika po domaćinstvu u proseku malo veći od 1. Nije bilo moguće izdvajanje podataka o poslovnim pretplatnicima, ali oni ne menjaju značajno dobijene rezultate.

26 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Tabela 2.11Broj pretplatnika fiksne telefonije i podaci o domaćinstvima i stanovnicima Broj Prosek broja Pretplatnici Domaćins pretplatnika Oblast Stanovnika članova 2010 tva po domaćinstva domaćinsvu Zapadna Bačka 74.211 69.366 187.581 2,7 1,07 Južna Bačka 269.543 222.164 607.835 2,74 1,21 Severna Bačka 70,825 70.939 185.552 2,62 1 Južni Banat 108.462 102.494 291.327 2,84 1,06 Srednji Banat 73.079 69.362 186.851 2,69 1,05 Severni Banat 54.625 57.127 146.69 2,57 0,96 Srem 114.142 105.985 311.053 2,93 1,08 Vojvodina 764.887 697.437 1.916.889 2,75 1,1

2.3 Korišćenje Interneta

U okviru istraživanja razvoja Interenta na području Srbije i AP Vojvodinesmatrali smo da je izuzetno značajno da sagledamo aktuelnu situaciju u obasti korišćenja širokopojasnog Interneta. Republički zavod za statistiku Srbije izvršio je istraživanje na temu upotrebe IKT u domaćinstvima i u preduzećima. Istraživanje je izvršeno u toku aprila meseca 2010. godine. Ciljna populacija bila je, za oblast domaćinstva, sva domaćinstva sa bar jednim članom između 16. i 74. godine života, a za pojedince, svi između 16. i 74. godine života. S obzirom na moguće značajne promene u potrebama i navikama korisnika Interneta u proteklom periodu od aprila 2010. do decembra 2011. (period od 20 meseci), za potrebe ovog istraživanja ponovljeno je slično ispitivanje. Uslovi i metodologija anketiranja donekle su prilagođeni praktičnim mogućnostima. Sve ankete realizovane su preko anketnih upitnika razvijenih i dostupnih na Internetu. Svesni smo izvesne ograničenosti ovih rezultata, pošto su anketni upitnici dostupni samo korisnicima Interneta.

2.3.1 Navike i potrebe korisnika telekomunikacionih usluga

Korisnici telekomunikacionih usluga su svi građani starosti iznad 15 godina. Pokušali smo da sagledamo kakva je aktuelna situacija sa načinom i obimom primene računara, telefona, širokopojasnih telekomunikacija, kao i drugih savremenih telekomunikacionih sistema. Osnovni rezultati dati su u tabelama u nastavku.

Od ukupno anketiranih 1.454 korisnika, zbog raznih grešaka i preskakanja odgovora, zbir odgovora po pitanjima uglavnom odstupa od ovog broja. Odstupanja su uglavnom manja od 2% i praktično ne utiču na ukupne rezultate ankete.

Od ukupnog broja ispitanika, 62% bili su muškarci, a 38% žene. Ostali značajniji rezultati dati su u tabelama u nastavku.

27 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Tabela 2.12 Starost ispitanika Godine Procenat Broj odgovora 15-25 35,3% 511 26-30 26,3% 381 31-35 13,9% 202 36-40 8,4% 121 41-45 5,2% 75 46-50 4,0% 58 51-55 3,5% 50 56-60 1,9% 27 više od 60 1,7% 24

Tabela 2.13Broj članova domaćinstva Broj Procenat (%) Broj odgovora Jedan 10,5 151 Dva 24,9 358 Tri 23,9 344 Četiri 29 417 Pet 8,8 127 Više od 5 2,9 41

Tabela 2.14Koliko računara se koristi u domaćinstvu Broj Procenat (%) Broj odgovora Nema 0,3 4 Jedan 35,3 506 Dva 40,7 583 Tri 16,2 233 Više od četiri 7,5 108

Interesantno je da među odgovorima ima nekoliko domaćinstava sajednim članom i tri računara, a u celini ne postoji snažna korelacija između broja članova domaćinstva i broja računara.

Tabela 2.15Koliko fiksnih telefonskih linija ima domaćinstvo Broj Procenat (%) Broj odgovora Nema 9,9 142 Jedan 71,1 1022 Dva 16,3 234 Tri 1,9 27 Više od tri 0,8 12

28 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Gotovo 10% anketiranih domaćinstava nema fiksnu telefonsku liniju. Ovaj podatak ukazuje na novije trendove i značajno okretanje korisnika prema mobilnom telefonskom saobraćaju. Ovakve podatke nismo našli u anketi Republičkog zavoda za statistiku jer su oni vršili telefonsku anketu koja praktično podrazumeva da svi anketirani poseduju telefonsku liniju. Značaj i tačnost ovog rezultata potvrđuju podaci o broju pretplatnika po regionima u Vojvodini, dati u Tabeli 2.10. Na Grafiku 2.4 dat je procentualni prikaz broja mobilnih telefona po domaćinstvu.

0% 6,7% Nema 44% 26,5% Jedan Dva 22,8% Tri više od tri

Grafik 2.4Koliko mobilnih telefona ima domaćinstvo

Nema domaćinstava bez mobilnog telefona. Analizirali smo korelaciju između broja članova domaćinstva i broja mobilnih telefona.

Ova korelacija pokazana je u Tabeli 2.16. Iako je uglavnom broj članova domaćinstva jednak broju mobilnih telefona, postoje i interesantna odstupanja, čak i slučajevi da jedini član domaćinstva ima tri i više telefona.

Tabela 2.16Koliko mobilnih telefona ima domaćinstvo? Broj članova domaćinstva Procenat Jedan Dva Tri Četiri Pet Nema 0 0 0 0 0 0,0% Jedan 86 5 5 1 0 6,7% Dva 51 213 67 44 6 26,5% Tri 8 97 158 49 8 22,8% Više od tri 3 43 110 323 112 44%

Tabela 2.17Da li domaćinstvo ima pristup Internetu kod kuće? Procenat Broj odgovora DA 97% 1.382 NE 3% 43

Osnovni zaključak koji može da se izvede jeste da je fiksna telefonija udomaćinstvima u AP Vojvodini dostigla određeni nivo zasićenosti i da neko vreme sigurno neće dolaziti do značajnije promene broja pretplatnika. Razlog pretežno leži u snažnoj ekspanziji mobilne telefonije koja se

29 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs dešavala u isto vreme, kao i sve većoj upotrebi Interneta koji je za potrebe komunikacija (naročito kod međunarodnog saobraćaja i kod komunikacija među mladim korisnicima) postao veoma konkurentan fiksnoj telefoniji.

U Tabeli 2.18. dato je poređenje broja pretplatnika i procenjenog broja instaliranih ADSL linija za 2010. godinu. Može se uočiti velika neravnomernost među regionima, sa značajnom prednosti Severne Bačke u odnosu na ostale okruge, a naročito na najslabije rezultate u Severnom Banatu. Iz ovih podataka može se uočiti i koliki je aktuelni potencijal Telekoma u smislu povećanja broja korisnika fiksnog širokopojasnog pristupa.

Tabela 2.18. Broj instaliranih ADSL linija i % u odnosu na broj pretplatnika u 2010. god. % pretplatnika koji mogu Oblast Pretplatnici 2010 Instaliran ADSL da koriste ADSL Zapadna Bačka 74.211 17.000 23% Južna Bačka 269.543 90.000 34% Severna Bačka 70.825 31.000 44% Južni Banat 108.462 30.000 28% Srednji Banat 73.079 16.000 22% Severni Banat 54.625 7.000 13% Srem 114.142 33.000 29% VOJVODINA 64.887 223.000 30%

Troškovi su najjači razlog za neposedovanje pristupa Internetu, ali skorojedna četvrtina ispitanika tvrdi da nema tehničkih mogućnosti za pristupInternetu.

Rezultati odgovora ispitanika na pitanje kako ostvarujete pristup Internetu kod kuće, pokazuju da najveći broj korisnika Interneta, pristup ostvaruje putem računara - Tabela 2.19

Tabela 2.19Način ostvarivanja pristupa Internetu od kuće Procenat Broj odgovora Preko računara 96,50% 1.350 Preko mobilnog telefona 27,50% 385 Preko televizora sa Internet priključkom 4,10% 57

Veliki broj domaćinstava koristi više od jednog načina za pristupInternetu, a broj TV aparata novije generacije, sa mrežnom karticom, nijezanemariv. U anketi RZS pre 20 meseci ovaj procenat iznosio je samo 0,1%.Ostali podaci veoma se malo razlikuju od ankete RZS.

30 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Rezultati odgovora ispitanika na pitanje koju vrstu pristupnog servisa za Internet koriste kod kuće su dati na Grafiku 2.5, a brzine prenosa koje koriste dati su u Tabeli 2.20.

0,70% Analogni modem (dial-up 12,40% 2,20% 1,30% preko telef. linije) ISDN

14,70% DSL (ADSL, SDSL, VDSL i sl) 55,80% Modem preko kablovske 33,30% televizije Preko mobilnog telefona

Bežični pristup preko mobilnog provajdera Ne znam

Grafik 2.5Pristupni servisi za Internet od kuće

Očigledno su analogni modemi i ISDN veoma malo zastupljeni, a bežičnipristup i upotreba mobilnog telefona postaju sve značajniji. I ovi rezultati seznačajno razlikuju od ranijih podataka koje je prikupio RZS.

Tabela 2.20Brzine prenosa koje se koriste Brzine prenosa Procenat do 64 kbps 1,70% do 512 kbps 5,40% do 1024 kbps 17,40% do 2048 kbps 19,70% do 4096 kbps 26,00% do 8192 kbps 11,50% do 16384 kbps 1,40% više od 16384 kbps 1,20% nisam siguran 15,80%

Korišćene brzine ukazuju na mogućnosti provajdera i sistema s jednestrane i potrebe korisnika sa druge strane.Značajan broj korisnika ne zna koju brzinu koristi. Verovatno oni ličnonisu ugovarali uslugu sa operaterima, ili kod njih ne postoji izražen interesza tehničke detalje ovog tipa. 12,8% korisnika koristi ograničen protok, dok 87,2% korisnika koristi flat rate (neograničeni protok), što ukazuje da smo po vrsti protoka veoma bliski zahtevima za širokopojasnim pristupom.

31 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Prema odgovorima na pitanje o načinu povezivanja na Internet- Grafik 2.6, najveći broj poslovnih korisnika vezu sa Internetom ostvaruje preko Telekoma ili Oriona.

0,20% Preko Telekoma ili 5,40% 3,60% Oriona

Preko kablovskog 22,40% provajdera

56,70% U posebnoj mreži 13,40% (npr. Akademska mreža) Preko mobilnog provajdera

Grafik 2.6Način povezivanja na Internet Primena Interneta je veoma raznovrsna, ali i dalje velik procenatkompanija ne vrši prodaju svojih proizvoda i usluga, i ne ostvarujedvosmernu komunikaciju sa klijentima preko Interneta.Telefoniranje preko Interneta ne koristi se ili se veoma malo koristi upreko 40% slučajeva, 36,8% pruža usluge preko Interneta, ali je 28,8% ispitanika izjavilo da im je potrebna posebna obuka u korišćenju Interneta za povećanje profita (Tabela 2.21, Tabela 2.22, Tabela 2.23). Tabela 2.21Način i obim primene Interneta u poslu ispitanika Ne Veoma Veoma Usluge/odgovori Koristimo Koristimo koristimo malo mnogo Online bankarske i slične usluge 108 47 159 100 414 Web sajt bez dvosmerne 62 45 209 87 403 komunikacije sa korisnicima Web sajt sa dvosmernom 96 53 170 101 420 komunikacijom sa korisnicima Kupovina materijala i proizvoda 178 78 93 41 390

Prodaja proizvoda 170 37 113 86 406 Korisnički servis sa kupcima i 97 40 151 142 430 korisnicima usluga Privatna i službena komunikacija 14 7 92 356 469 preko elektronske pošte VoIP, telefoniranje preko 161 52 106 96 415 Interneta Razvoj i prodaja softvera 231 45 71 48 395

32 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Tabela 2.22Ostvarivanje prihoda zahvaljujući postojanju Interneta Da, ne 4 do 9 do 6 do Više od Broj Aktivnosti Ne Do 3% znam 8% 15% 25% 25% odgovora Prodaja preko 183 136 7 15 10 5 52 418 Interneta Izvoz ostvaren 216 111 7 4 6 4 40 388 preko Interneta Pružanje usluga preko 132 159 9 10 16 19 87 432 Interneta Novčani promet preko 177 146 5 11 6 7 37 389 Interneta

Tabela 2.23Potrebe za posebnom obukom u korišćenju Interneta za povećanje profita Odgovori Procenat (%) Broj odgovora Da 28,8 137 Ne 55,9 266 Ne znam 15,3 73

2.3.2 IT usluge

U nastavku upitnika ispitanici su se izjasnili da bi univerzalna usluga širokopojasnih telekomunikacija, dostupna svakom stanovniku AP Vojvodine, trebalo da bude prenos govora, podataka i slike - Grafik 2.7

78,10% 83,20% 100,00% 80,00% 60,00% Uzorak 40,00% Novi Sad 3,60% 1,20% 20,00% 0,00% Prenos govora Prenos govora, podataka i slike

Grafik 2.7 Definisanje univerzalne usluge širokopojasnih telekomunikacija u AP Vojvodini

Dalje, ispitanici su se izjasnili da sada gledaju oko 20, ali bi želeli da imaju na raspolaganju i više od 60 TV programa, uz istovremeno gledanje čak 4 TV programa. Nešto je umereniji stav

33 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs bio građana Novog Sada, koji su se izjasnili da im je raspoloživo oko 16, a da bi želeli oko 40 TV programa, a istovremeno bi gledali 2 TV programa. Velika većina ispitanika (oko 80%), želela bi da ima mogućnost da gleda filmove ili drugi program po svom izboru i u trenutku koji njima odgovara (Grafik 2.8).

77,10% 82,10% 100,00%

80,00%

60,00% Uzorak Novi Sad 40,00% 11,90% 11,00% 20,00%

0,00% NE DA

Grafik 2.8Mogućnost gledanja programa po želji Ispitanici su se izjasnili i o visini cene koju bi bili u stanju da plate, da bi imali mogućnost da gledaju film ili drugi program po svom izboru i u trenutku koji njima odgovara. Građani AP Vojvodine su spremni da plate oko 5 EUR, dok su građani Novog Sada spremni i na nešto veći iznos, od 5,45 EUR, za ovakvu uslugu širokopojasnih telekomunikacija. Ispitanici su se izjasnili i po pitanju telefoniranja preko Interneta – najveći broj njih nije koristio tu uslugu, ali bi, pod određenim uslovima, većina njih želela da je koristi. (Grafik 2.9). Kada je u pitanju televizija visoke rezolucije, većina ispitanika nije spremna da izdvoji 2.000 do 3.000 dinara za pretplatu, koja bi im obezbedila i tu uslugu.

350 300 250 200 150 Uzorak-DA 100 Novi Sad-DA 50 Uzorak-NE 0 Novi Sad-NE Da li biste koristili Da li redovno Da li ste ikad Da li biste koristili uslugu telefoniranja koristite uslugu koristili uslugu televiziju visoke preko Interneta, telefoniranja preko telefoniranja preko rezolucije ako bi koja je jeftinija od Interneta? Interneta? cena pretplate bila klasične ali slabijeg od 2000 do 3000 kvaliteta? din

Grafik 2.9Mogućnost korišćenja usluga telefoniranja preko Interneta i televizije visoke rezolucije

34 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Posebno je interesantan , za kreiranje strateškog dokumenta o korišćenju širokopojasnih telekomunikacija u AP Vojvodini, stav skoro polovine ispitanika da NE žele da koriste zdravstvene usluge preko Interneta. Odgovor na ovo pitanje može da se komentariše i stavom da skoro polovina ispitanika ŽELI da koristi zdravstvene usluge preko Interneta, ali je negativan stav značajan kao generalni pristup potencijalnih korisnika prema ključnim uslugama u kojima Internet može da doprinese većem kvalitetu života građana. Novosađani su više zainteresovani za ovu uslugu što može da znači da su bolje edukovani o njoj ili su osetili njen uticaj. Pojašnjenje situacije oko (ne)spremnosti građana AP Vojvodine, kada je u pitanju televizija visoke rezolucije, da izdvoji2.000 do 3.000 dinara za pretplatu, ilustrovano je na Grafiku 2.10. Takođe, na Grafiku 2.10 pokazana je spemnost građana da plate cenu od 800 do 1.500 dinara mesečno, za gledanje TV visoke rezolucije i 1.000 do 2.000 dinara za objedinjenu komunikacionu uslugu (telefon, istovremeno gledanje 3 TV programa, prenos podataka brzinama od 20 Mbit/s).

68,80% 70,00% 63,20% 64,60% 61% 62,80% 61,60% 59% 60,00% 51,30% 48,70% 48,40% 41% 50,00% 35,60% 39% 37,20% 31,30% 40,00% 35,40%

30,00%

20,00%

10,00%

0,00% Da li bi ste koristili Da li bi ste koristili Da li ste spremni Da li ste spremni televiziju visoke televiziju visoke da platite između da platite između rezolucije ako bi rezolucije ako bi 2.000 i 3.000 1.000 i 2.000 cena pretplate bila cena pretplate bila dinara mesečno za dinara mesečno za od 1.000 do 2.000 od 800 do 1.500 din objedinjenu objedinjenu din mesečno mesečno komunikacionu komunikacionu uslugu uslugu Uzorak-DA Novi Sad-DA Uzorak-NE Novi Sad-NE

Grafik 2.10 Korišćenje TV visoke rezolucije i cena koju su korisnici spremni da plate za objedinjene usluge Ispitanici su se izjasnili i o ceni koju su spremni da plate za instaliranje video nadzora svog doma, kao i za mesečni iznos za tu uslugu (Grafik 2.11).

35 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Za instalaciju su spremni da plate 8.605 dinara (stanovnici Novog Sada i čitavih 10.733 dinara), a za mesečnu pretplatu za video nadzor su spremni da izdvoje nešto više od 700 dinara.

15.000,00 Din. 8.605,00 Din. 10.733,00 Din.

10.000,00 Din. 752,00 Din. 5.000,00 Din. 726,00 Din.

- Din. Koliko ste spremni da platite Koliko ste spremni da platite za instaliranje video nadzora za mesečne troškove Vašeg doma? kompletnog video nadzora Uzorak Vašeg doma? Novi Sad

Grafik 2.11 Korišćenje usluge video nadzora preko interneta Iako izneti podaci već sami po sebi ukazuju na to koliko je situacija nepovoljna, posebnu težinu dobijaju ukoliko ih uporedimo sa procentima korisnika u zemljama u našem neposrednom okruženju koje su se suočavale sa sličnim početnim problemima kao i mi. Mada su postojale izvesne metodološke razlike među istraživanjima o stanju u zemljama u okruženju, izneti podaci ipak mogu poslužiti kao osnovni reper za sagledavanje stanja u kome se Srbija nalazi. Znatno viši procenti korisnika u Sloveniji (54%) i Hrvatskoj (45%) posledica su strateškog rada i nastojanja da se se razvija informaciono društvo. Ono što nam može poslužiti i kao putokaz i kao ohrabrenje svakako je situacija u Makedoniji, u kojoj je zabeležen znatan porast broja korisnika zahvaljujući realizaciji projekta pod pokroviteljstvom USAID-a “Macedonia Connects”.

2.4 Broj korisnika i njihova disperzija na urbana i ruralna područja za sve vrste usluga

Podaci o broju stanovnika i broju domaćinstava uzeti su iz izveštaja Zavoda za statistiku, Republike Srbije, iz studije “Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema popisu 2011.god.” Podaci o broju telefonskih priključaka korišćeni su iz izveštaja kojima raspolaže Izvršno veće AP Vojvodine. Ostali podaci dobijeni su iz dva odvojena istraživanja. Prvo je obavljeno u četvrtom kvartalu 2006. god. Dalo je zbirnu sliku o vrstama i broju usluga koje su pružane u 2005/2006. god. Drugo istraživanje urađeno je u četvrtom kvartalu 2011. god. kao procena rezultata koji seočekuju 2020.god. U Tabeli 2.24. su prikazani rezultati dobijeni tim istraživanjem.

36 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Tabela 2.24 Podaci o broju korisnika usluga na teritoriji AP Vojvodine

Podaci o broju korisnika usluga na teritoriji AP Vojvodina:

U 2005/2006. god Procene za 2020. god Broj korisnika u Broj korisnika u Vrsta usluge Ukupan broj Ukupan broj urbanism urbanism korisnika korisnika područjima područjima PSTN telefonija 738.227 590.582 990.000 680.000 ISDN bazni pristup 13.887 13.193 20.500 16.000 GSM 600.000 300.000 850.000 450.000 GPRS 60.000 60.000 115.000 90.000 EDGE 600.000 350.000 IP telefonija(VoIP) 351.000 150.000 Video telefonija 70.000 10.000 Video konferencija 150.000 80.000 Primarni ISDN 500 500 2000 1200 UMTS 100 100 500.000 500.000 ADSL 1.048 1.048 300.000 180.000 VDSL 30 25 Triple-play (Internet, TV, 120.000 80.250 telefon) Prenos podataka mimo 300 250 720 519 Interneta brz.do 2 Mbit/s Prenos podataka mimo Interneta brz. od 2-20 20 20 105 104 Mbit/s Prenos podataka mimo Interneta brz. Preko 20.000 16.000 20Mbit/s Pristup Internetu 67.172 44.782 brzinama do 2 Mbit/s Pristup Internatu brzinama od 2 Mbit/s to 6 3 400.500 271.350 20 Mbit / s Prenos podataka Interneta brz. preko 20 5000 3000 Mbit/s Virtual Private Network 13 11 1500 600 (VPN) Distribucija TV signala

do 10 kanala Distribucija TV signala 283.575 180.236 44.500 32.200 od 10 do 75 kanala Distribucija TV signala 20.000 17.000 preko 75 kanala IP TV 100.000 80.000 Video on Demand-Video 5.000 4.000 na zahtev E-ekonomija, E- 150.000 100.000 commerce, E-banking E-uprava 10.000 7.000

37 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

E-learning-učenje na 20.000 15.000 daljinu Video nadzor 150.000 110.000 Daljinsko upravljanje u industrijskim 1000 300 postrojenjima

Interaktivne igre 150.000 120.000 Distribucija muzike i 50.000 30.000 zvučnog signala Televizija visoke 150.000 120.000 rezolucije HDTV Interaktivna digitalna 30.000 20.000 televizija Web/mail hosting 160 150 3.000 2.500 services Frame Relay 450 Kablovski Internet 23.127 20.523 40.000 27.000 UKUPNO 1.788,585 1.211,398 5.419,857 3.614,050

Južnobačka regija, sa Novim Sadom kao najvećim urbanim centrom, u ovom trenutku čini oko 1/3 telekomunikacionog tržišta u Pokrajini. Tabela 2.25predstavlja procenu broja korisnika po regijama u AP Vojvodini za 2020.godinu.

Tabela 2.25 Procena broja korisnika po regijama u AP Vojvodini za 2020.godinu. Procena broja korisnika po regijama u odnosu na ukupan broj korisnika na teritoriji AP Vojvodine REGIJA: Procena za 2020. god. Južno-bačka 35.6 % Zapadno-bačka 8.5 % Severno-bačka 11.0 % Severno-banatska 5.5 % Srednje-banatska 6.8 % Južno-banatska 15.5 % Sremska 17.1 % UKUPNO KORISNIKA (%) 100.0 % Broj preduzeća – provajdera usluga 5 UKUPNO KORISNIKA 5.419,857

Grafički prikaz procene broja korisnika za 2020.godinu dat je na Grafiku 2.12.

38 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Procena za 2020. god.

Južno-bačka 17,10% 35,60% Zapadno-bačka

15,50% Severno-bačka Severno-banatska Srednje-banatska 11,00% 6,80% Južno-banatska 8,50% 5,50% Sremska

Grafik 2.12 Procena broja korisnika po regijama u AP Vojvodina za 2020. godinu

2.4.1 Sagledavanje načina podele tržišta širokopojasnih telekomunikacionih usluga po vrsti usluge i broju korisnika

Sa aspekta podele tržišta mogu se uočiti dva osnovna trenda: razvoj fiksnih i mobilnih sistema. Među fiksnim sistemima u snažnoj ekspanziji je ADSL, prvenstveno po postojećim bakarnim provodnicima. Razvoj optičkih mreža značajno zavisi od postavljanja optičke mreže do korisnika. Opredeljenje za postavljanje optičkih provodnika do korisnika povezano je sa velikim investicijama i ima sagledivu perspektivu samo kod novih objekata. Postavljanje mreže do postojećih objekata u ovom trenutku se ne očekuje. Intenzivan je razvoj širokopojasnog pristupa preko kablovskog Interneta po kablovsko- distributivnim mrežama (KDS). Nove KDS mreže najviše se optikom približavaju korisnicima u izgrađenim delovima uglavnom urbanih, a znatno ređe ruralnih područja, što zavisi od mesta postavljanja optičkih čvorova. Nova, jeftinija tehnologija mini optičkih čvorova približava optiku korisniku. Među mobilnim sistemima najveću perspektivu imaju proširenja GSM, tj. dodavanje GPRS, EDGE i UMTS tehnologija postojećoj mreži. Mogućnosti fiksnih širokopojasnih sistema i usluga značajnije će doći do izražaja u urbanom okruženju gde je postavljanje fiksne infrastrukture relativno jeftinije nego u ruralnom području, imajući u vidu udaljenost između kućai dužine kablova. Mobilni širokopojasni sistemi i usluge, osim mobilnih usluga u urbanom području, pružaju mogućnost razvoja širokopojasnih usluga u ruralnom području, tamo gde bi postavljanje fiksne mreže bilo ekonomski neisplativo. Ova tehnologija nije dovoljno zastupljena s obzirom na mogućnosti. Izrazita je neravnomernost u pokrivenosti teritorije uslugama. Ruralna područja su u mnogo nepovoljnijem položaju. Uglavnom se koristi dial-up konekcija. Kablovsko-distributivni sistemi

39 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs počinju da dolaze u manja mesta. Njihove mreže uglavnom su vazdušnog tipa. Neki od njih nude i konekciju na Internet. Dodele prava na pokrivanje određenih područja kablovsko-distributivnim sistemom vrše se na osnovu tendera lokalne samouprave u kojima učestvuju često nedovoljno obučeni ljudi za ovu oblast. Odabir se tada vrši prema sasvim neadekvatnim kriterijumima, pri čemu se uglavnom ne vodi računa o budućem kvalitetu mreže, niti o uvođenju novih usluga. Takva ponašanja moguća su jer odobrenja za izgradnju daju upravoorgani te lokalne samouprave. O kvalitetu tek počinje da vodi računa RATEL.

40 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

3 Ciljevi i svrha investiranja

Većina ljudi u Srbiji danas nema pristup širokopojasnim mrežama. Veliki broj dece školskog uzrasta nemaju kućni pristup ovom primarnom alatu za istraživanje. Rad na poslu sve više zahteva poznavanje Interneta. Broj ljudi koji koriste High – speed Internet na poslu porastao je za preko 50% u periodu od 2007. do 2011.godine i broj radnih mesta u informacionim i telekomunikacionim tehnologijama raste 50% brže nego u drugim sektorima. Plan je da korisnici imaju pristup brzinama od barem 100 Mbit/s za download i barem 50 Mbit/s za upload do 2020.godine. Informacione telekomunikacione tehnologije (IKT) imaju značajan ekonomski uticaj kao što je to prikazano u analizi OECD-a (Organisation for Economic Co-operation and Development). Uticaji širokopojasnih mreža su vrlo veliki i izbor mora da se donese u skladu sa oblastima koje pokrivaju. Ovaj projekat pre svega razmatra ekonomski uticaj širokopojasnih mreža i ne uzima detaljno u obzir društvene uticaje. Glavni cilj je uticaj na preduzeća, putem produktivnosti i organizacionih inovacija, povećavanjem konkurencije i globalizacijom sve većeg broja poslova, naročito usluga. Sve će to uticati kako na zaposlenost tako i na fleksibilnost tržišta rada. Širokopojasne telekomunikacije su postale sastavni deo skoro svakog aspekta privrede. Npr. tradicionalne telekomunikacije se sve češće odvijaju preko širokopojasnih telekomunikacionih mreža, naročito u IP mrežama. Javna infrastruktura sve više zavisi od širokopojasnih mreža, od kontrole semafora, preko kontrole kanalizacionih sistema, kao i mnogih vidova saobraćaja, drumskog i železničkog transporta i logističkih sistema upravljanja. Sve više sama Vlada održava odnose putem Interneta sa građanima i preduzećima kroz pružanje servisa kao što su: e- uprava (npr. aplikacije za izdavanje dozvola, poreski organi, pružanje informacija i dr.). Većina ovih usluga nisu razvijene u mikroregionu grada Novog Sada. Mnogi aspekti poslovanja u modernom svetu se sada odvijaju preko širokopojasne komunikacione mreže, npr. upravljanje lancem snadbevanja, fleet management, e- fakturisanje, korisnički servis, call centri, online platni sistemi, e-komerc, koordinacija proizvodnih procesa kako unutar preduzeća tako i između preduzeća i veza radnika sa svojim poslodavcima putem mobilnih mreža. Neki od ovih servisa savremenog poslovanja nisu u potpunosti razvijeni u mikroregionu grada Novog Sada gde su glavni problemi vezani za IKT tehnologije i širokopojasne mreže:  Nedostatak investicija za izgradnju mreže  Nedovoljno istraživanje i inovacije  Nedostatak digitalne pismenosti  Rast Internet kriminala i rizik od upada na slabo zaštićene mreže  Propuštene mogućnosti u rešavanju društvenih problema

41 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

3.1 Društveni ciljevi

Širokopojasne mreže utiču na društvena poboljšanja, npr. omogućavaju fleksibilnost u radu (smanjuju troškove putovanja i štede vreme) što može doprineti smanjenju zagušenja i zagađenja sa kojima se suočavaju veliki gradovi. Ovi faktori bi trebali da utiču na poboljšanje socijalnog života zaposlenih više od svih efekata koji utiču na zapošljavanje. Širokopojasne mreže takođe stvaraju pogodnosti za potrošače smanjenjem troškova pretraživanja i informisanja, i obezbeđuju bolji pristup informacijama, što olakšava poređenje cena, njihovo smanjivanje i podizanje konkurencije. Ona takođe omogućava veću prilagodljivost roba i usluga i povećanje kvaliteta proizvoda. Uopšteno gledano, širokopojasne mreže menjaju ulogu pojedinca u proizvodnji, olakšavaju korisniku uvođenje inovacija i razvoj korisničkih sadržaja.

Obrazovanje

Ekonomske prednosti FTTH mreža su velike. AP Vojvodina će na ovaj način imati mogućnost da privuče nove investicije. Ušteda kod korisnika bi mogla da proizvede povećanje prihoda unutar zajednice, a postojeći poslovi bi bili konkurentniji i prosperitetniji. Državni obrazovni sistem uspešno razvija radnu snagu za industrijsko doba, međutim, obrazovni sistem u celini suočava se sa velikim izazovima. Širokopojasne mreže mogu da budu bitan faktor za pomoć vaspitačima, roditeljima i učenicima koji se susreću sa velikim izazovima u obrazovanju. Ekonomska dobit države i njen dugoročni uspeh zavisi od poboljšanja uslova učenja za sve studente, i rešenja zasnovana na širokopojasnom internetu omogući će usavršavanje modela razvoja obrazovanja.

Građansko angažovanje

Razvoj FTTH će omogućiti građanima da lakše dele informacije. Takođe, pristup širokopojasnim mrežama podstaći će građane da se sve više angažuju u lokalnoj samoupravi.

Energija i uticaj na životnu sredinu

Istraživanja Saveta Evrope za FTTH pokazuju da će FTTH mreže imati izuzetno pozitivan uticaj na životnu sredinu u narednih 15 godina, za razliku od područja na kojima neće biti zastupljena ova mreža. Sirovina koja se koristi za proizvodnju opreme, način na koji se ona transportuje i njena implementacija lako se kompenzuje sa dostupnim uslugama FTTH mreže. Širokopojasne mreže i napredne komunikacije imaće važnu ulogu u postizanju nacionalnih ciljeva energetske nezavisnosti i efikasnosti. Rezultat toga su pametne kuće i preduzeća koji bi na taj način mogla da koriste mogućnosti naprednih tehnologija kao što su: upravljanje svetlima (gašenje, paljenje), termostatima, aparatima i uređajima i na taj način bipovećali produktivnost a smanjili troškove. Širokopojasne mreže na ovaj način ne mogu da reše problem energije zemlje i ekološke probleme, ali predstavljaju važan deo rešenja.

42 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Plan je da se izgradi moderna mreža koja omogućava energetsku efikasnost i široko korišćenje obnovljivih izvora energije kao i korišćenje plug-in električnih vozila koji bi smanjili zavisnost od fosilnih goriva i nafte. Ova mreža detektuje probleme i automatski lokalizuje ispade, što energetski sistem čini otpornijim na prirodne katastrofe.

Zdravstvo

Širokopojasne mreže nisu rešenje za sve. Ipak, postoji skup mogućih razvijenih širokopojasnih rešenja koja mogu imati važnu ulogu u razmatranju zahteva da se bave i problemima zdravstva. Ova rešenja, obično definisana kao zdravstvene informacione tehnologije, imaju potencijal da poboljšaju rezultat zdravstvene usluge, istovremeno kontrolišući troškove i proširujući opseg delovanja zdravstvenih radnika. Pored toga, pored inovacija i preduzetničke aktivnosti, informacione tehnologije u zdravstvu mogu poslužiti kao pokretač za otvaranje novih radnih mesta i globalne konkurentnosti. Širokopojasni pristup je neophodan za zdravstvene radnike u sledećim oblastima: elektronska zdravstvena evidencija, video konsultacije i daljinski monitoring pacijenata. Lekari navode da Elektronska zdravstvena evidencija (EHR- Electronic health records) pomaže u poboljšanju brige o zdravlju pacijenata na više načina. Elektronsko-zdravstvene usluge olakšavaju naručivanje laboratorijskih testova i smanjuju mogućnost greške. Takođe, obezbeđuju lakši pristup laboratorijskim informacijama i poboljšavaju preventivnu negu. Potencijalne prevencije bolesti i bolje upravljanje postojećim uslovima, mogu da obezbede dvostruko bolje rezultate u zdravstvu.

Širokopojasne mreže i video-konsultacije

Video konsultacije su posebno korisne za proširivanje dometa nedovoljno razvijenih usluga, namenjenih pacijentima koji žive u ruralnim područjima. Pored povećanja zaštite, tamo gde to inače nije bilo moguće, video-konsultacije u kombinaciji sa tehnologijom čuvanja i prosleđivanja podataka (npr. slanje slika doktorima specijalistima umesto da pacijenti moraju da putuju do doktora da bi mu dostavili snimke) može da dovede do značajne uštede vremena i novca pacijenta. Takođe, korišćenjem ovih tehnologija, ušteda je moguća i kod pacijenata iz popravnih i staračkih domova, gde je kretanje pacijenata ograničeno. Programi, aplikacije i usluge u širokopojasnim komunikacijama u opštinama Temerin, Beočin i Sremski Karlovci bili bi:  Virtuelni lekarski pregled i nadzor- pacijentima je moguće obezbediti zdravstvenu zaštitu iz daljine, u kombinaciji sa visokom rezolucijom digitalnih video zapisa; ova usluga je od velikog značaja za dijagnostiku bolesti  Video nadzor kao usluga- video nadzor objekata i/ili praćenje aktivnosti na poslu sa minimalnim znanjem informacionih komunikacionih tehnologija  Virtuelna geronto usluga- pomoć starijim i nemoćnim ljudima kroz komunikaciju u realnom vremenu, uz korišćenje digitalnog videa i ozvučenja

43 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

 Virtuelni pregled i praćenje postrojenja i opreme - video nadzor tehničkih procesa i mašina, sa mogućnošću upravljanja i komunikacije, sa visokom rezolucijom digitalnog videa u realnom vremenu  Razmena resursa - skladištenje podataka preko mreže  Poljoprivredni nadzor- nadzor poljoprivrednih površina tokom uzgajanja različitih kultura, kao nadzor procesa proizvodnje hrane  Online škola–pruža mogućnost učenicimadapohađaju nastavu od kuće i pri tome aktivno učestvuju u nastavi  Javni nadzor- nadzor predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, fakulteta, univerziteta, bolnica i drugih javnih institucija od značaja  Virtuelna mobilna kamera- virtuelno zapažanje izabranih turističkih objekata, gradova i gasovodnih objekata, individualno pozicioniranje u prostoru  Projektovanje- Rad na projektovanju prostora zahteva brzu razmenu informacija kada se bliži vreme kraja realizacije projekta. U tim trenucima projektant je nekada u situaciji da napravi finalne izmene za jako kratko vreme  Virtuelni poslovni sastanci- video konferencije za razmenu podataka i informacija od značaja za poslovne saradnike  Video nadzor događaja- uživo pokrivenost svih važnih dešavanja za jednu zajednicu, kao što su sportski događaji, kulturne manifestacije i dr.  Virtuelni koncert- gledanje koncerata i drugih kulturnih manifestacija sa mogućnošću razmene informacija sa ostalim gledaocima  Arhitektura- interaktivni rad na arhitektonskim projektima i u drugim oblastima gde se zahteva timski rad  Video na zahtev- gledanje televizije, filmova, u vreme kada korisnik to poželi, snimanje sadržaja itd.  Konstrukcije- interaktivni rad na građevinskim projektima i drugim oblastima gde se zahteva timski rad Sadržaji koji se nude korisnicima Interneta veoma su raznovrsni i generišu se na mnogo različitih, komercijalnih i nekomercijalnih načina. Strukturu ponuđenog sadržaja veoma je teško detaljno analizirati, a detaljniji pregled bio bi veoma obiman i uglavnom nepotpun. Različite komercijalne sadržaje generišu kompanije koje u tome pronalaze interes, sa osnovnim ciljem da svoje usluge prodaju korisnicima Interneta. Nekomercijalni sadržaj može da se podeli u mnogo kategorija. U Tabeli 3.1 prikazana je primena širokopojasnog pristupa prema brzinama za različite usluge.

44 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Tabela 3.1 Usluge širokopojasnog pristupa prema brzinama 500 Kbit/s do 1 Mbit/s 5 Mbit/s do 10 Mbit/s 100 Mbit/s do 1Gbit/s Razmena velikih fajlova (tekst, Telefoniranje preko Interneta (VoIP) slike, fotografije, video snimci, HD Telemedicina muzika i sl.) IPTV standardnog kvaliteta sa Višestruki edukativni Elektronska pošta više kanala servisi Pretraživanje Interneta (jednostavniji Video na zahtev, standardnog Video na zahtev, visokog sajtovi) kvaliteta kvaliteta Slušanje muzike Preuzimanje HD video signala Veoma složene igre Prenos video signala lošijeg kvaliteta Igre (visoka kompresija) Pronalaženje podataka o ponudi Razmena osnovnih medicinskih

robe i usluga podataka Pronalaženje zdravstvenog sadržaja (podataka o povredama, bolestima, Osnovna daljinska dijagnostika prehrani, poboljšanju zdravlja, itd.) Čitanje novina i časopisa koji su Daljinsko obrazovanje dostupni online 1 Mbit/s do 5 Mbit/s 10 Mbit/s do 100 Mbit/s 1 Gbit/s do 10 Gbit/s Pretraživanje Interneta (složeniji sajtovi) e-Zdravstvo (telemedicina) Istraživačke aplikacije Prenos kvalitetnog video Elektronska pošta sa velikim signala u bioskopskom prilozima Obrazovni servisi kvalitetu e-zdravstvo (daljinski nadzor naučnih i Daljinski nadzor Video visoke rezolucije medicinskih uređaja) Daljinska vizuelizacija i Razmena fajlova IPTV visokog kvaliteta virtuelna stvarnost Online bankarstvo Složene igre Traženje posla i slanje prijava za Daljinski nadzor visokog posao, kvaliteta e-Uprava (eGovernment-preuzimanje podataka sa web sajtova vladinih organizacija, preuzimanje formulara i slanje popunjenih formulara)

Težište je stavljeno u postupke koje u vezi sa podsticanjem razvoja sadržaja ponuđenog na Internetu treba da pokrenu i stimulišu opštine, gradovi sa svojim upravama i organizacije na koje one mogu da utiču. Postoji potreba za razvojem ponude koja će korisnicima doneti različite koristi, uštede i omogućiti stvaranje profita, i na taj način opravdati i ulaganja i napore učinjene u pravcu razvoja širokopojasnog pristupa.Javni i privatni sektor moraju da zajednički pokrenu inicijative

45 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs zaobogaćivanje sadržaja, prvenstveno u pravcu razvoja e-uprave, e-obrazovanja,e-trgovine, e- bankarstva i e-zdravstva.

3.2 Ekonomski ciljevi

Širokopojasne mreže su sastavni deo privrede. Kako se tehnologija razvija i povećava propusni opseg, povećava se mogućnost da širokopojasne mreže deluju kao pokretač strukturnih promena u privredi utičući na sve veći broj sektora i delatnosti. Direktni efekti su posledica ulaganja u tehnologiju i infrastrukturu. Indirektni efekti dolaze od uticaja širokopojasnih mreža na vodeće faktore razvoja kao što su: inovacija, konkurencija i globalizacija. Širokopojasne mreže podstiču razvoj novih pronalazaka, novih i poboljšanih roba i usluga, novih procesa, novih biznis modela, novih investicija, što povećava konkurentnost i fleksibilnost privrde mikroregiona. Brojni aspekti proizvodnje, isporuke i potrošnje, koordinacije i organizacije sada se odvijaju preko širokopojasnih komunikacionih mreža. Širokopojasne mreže dovode do povećanja bezbednosti privatnosti korisnika štiteći sve što je od važnosti za korisnika. IKT je globalizacijom usluga imao fundamentalni značaj na način rada u privredi i na globalnu raspodelu resursa, rast produktivnosti na osnovu širenja tržišta, povećanje efikasnosti poslovanja i jačanju konkurencije. Širokopojasne mreže, takođe, mogu da omoguće malim i srednjim preduzećima da sarađuju ili konkurišu većim preduzećima u širem spektru tržišta, da se reorganizuju i pruže usluge koje predhodno nisu nudili.Ovo je delom rezultat brzih promena prirode posla u digitalnom dobu. Agencija Radne Statistike predviđa da će poslovi zasnovani na Internetu i informaciono- komunikacionim tehnologijama- IKT, kao što su poslovi koje obavljaju analitičari računarskog sistema, administratori baze podataka i radnici u medijima i komunikacijama, porasti za 25% u periodu od 2008 – 2018. godine, što je 2.5 puta brže nego u drugim granama privrede. Prisustvo širokopojasnih mreža će omogućiti otvaranje novih radnih mesta i povećati šanse za uspeh. Bez širokopojasnog interneta rizikuje se da se veliki broj mladih ljudi preseli u veće i bolje povezane gradove. Istraživanja su pokazala da ulaganje opština u širokopojasne mreže ima veliki uticaj na privredni rast. Izgradnja optičkih mreža do bolnica, škola, privatnih preduzeća dovešće do duplo bržeg privrednog rasta. Regionalna optička mreža podiže nivo međuopštinske saradnje stvaranjem infrastrukture koja ima neograničenu mogućnost nadogradnje kao i sposobnost da pruži podršku velikom broju javnih i privatnih sektora. Takođe, regionalna optička mreža će doprineti unapređenju međuopštinskog poslovanja kroz:  omogućavanje razvoja i rasta malih preduzeća  omogućavanje otvaranja novih radnih mesta  pružanje podrške preduzećima sa potebama za vrlo velikim propusnim opsegom, poput digitalnih medija i razvoj sofvera

46 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

 privlačenje investitora i zadržavanje postojećih preduzeća  omogućavanje obrazovanja radne snage  omogućavanje rada od kuće  stimulisanje privredne delatnosti  doprinos poboljšanju komunikacije između javnog, privatnog i neprofitnog sektora i većoj odgovornosti u pružanju javnih usluga lokalnih samouprava.

47 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

4 Metodološke osnove izrade studije izvodljivosti

4.1 Evropski okvir razvoja širokopojasne telekomunikacione mreže

Evropska Unija ima nameru da osigura dostupnost minimalnog skupa visoko-kvalitetnih usluga svim korisnicima. Ove usluge biće raspoložive po pristupačnim cenama, bez obzira na operatora koji ih obezbeđuje. Iz tog razloga, EU je propisala koje se usluge smatraju obaveznima, kao i šta moraju da ispune operatori koji obezbeđuju pojedine obavezne usluge. Pored ovoga, EU je ustanovila i prava krajnjih korisnika. Direktiva Evropskog Parlamenta i Saveta 2002/22/EC od 07. marta 2002. god. definiše univerzalan servis i prava korisnika koja se odnose na elektronsku komunikacionu mrežu i servise [Universal Service Directive, Official Journal L 108 of 24 April 2002]. Ova direktiva je za sada jedini dokument kojim se reguliše i normira univerzalni servis u okviru EU. “Univerzalan servis” podrazumeva obavezu koja se uvodi jednom ili većem broju operatora elektronske komunikacione mreže i/ili servisa. Njime se definiše minimalni skup usluga dostupan svim korisnicima po pristupačnim cenama, bez obzira na njihovu lokaciju na nacionalnoj teritoriji. Prema ovoj Direktivi, obaveze koje se odnose na univerzalni servis su:  Pristup uslugama javne fiksne telefonske mreže – osnovni zahtev univerzalnog servisa jeste omogućavanje pristupa javnoj telefonskoj mreži na fiksnoj lokaciji po pristupačnim cenama. Veza sa javnom telefonskom mrežom mora imati mogućnost prenosa podataka u govornom opsegu, kako bi se obezbedio kvalitetan pristup Internetu  Dostupnost univerzalnog servisa – država koja primenjuje ovu Direktivu mora da obezbedi da telekomunikacioni servis bude dostupan svim korisnicima na teritoriji države po pristupačnim cenama i sa definisanim nivoom kvaliteta, bez obzira na lokaciju  Javne telefonske govornice – nacionalna regulatorna tela moraju biti u mogućnosti da uvedu obavezu operatorima da obezbede javne telefonske govornice (javno dostupne telefone čije se korišćenje plaća). Operator mora da zadovolji potrebe krajnjih korisnika u pogledu kvaliteta servisa, geografske pokrivenosti, broja govornica i dostupnosti osobama sa invaliditetom  Telefonski imenik i usluga pretraživanja – korisnicima mora biti dostupan bar jedan sveobuhvatan telefonski imenik, ažuriran najmanje jednom godišnje. Slično tome, korisnicima mora biti dostupna bar jedna usluga pretraživanja telefonskog imenika. Imenik mora biti dostupan i korisnicima javnih telefonskih govornica

48 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

 Posebne mere za osobe sa invaliditetom – termin “univerzalan” podrazumeva da država mora da obezbedi servis svima. To znači da i osobe sa invaliditetom mogu da koriste uslugu koja je u skladu sa njihovim potrebama  Određivanje operatora univerzalnog servisa – država mora da odredi jednog ili više operatora koji će garantovati ponudu univerzalnog servisa. Država može, takođe, da ustanovi različite operatore koji će obezbeđivati različite elemente univerzalnog servisa i/ili pokrivati različite delove nacionalne teritorije  Pristupačne cene – država će osigurati da korisnici sa malim primanjima imaju mogućnost korišćenja univerzalnog servisa po specijalnim (nižim) tarifama ili će im pružiti posebnu pomoć kako bi ti korisnici imali pristup univerzalnom servisu i kako bi ga koristili. Pored ovoga, država će moći da zahteva od preduzeća koja obezbeđuju univerzalni servis da ujednače cene i da po jednakim cenama nude servis bez obzira na lokaciju korisnika  Kvalitet servisa – nacionalna regulatorna tela moraju posebnim propisom da ustanove kvalitet univerzalnog servisa koji pružaju operatori koji ga nude. Ona moraju i da nadgledaju da li je ovaj propis zadovoljen  Finansiranje obaveza univerzalnog servisa – pošto troškovi obezbeđivanja univerzalnog servisa po pristupačnim cenama mogu da budu veliki, neophodno je da postoje mehanizmi nadoknade eventualnih gubitaka operatorima, nastalih usled obezbeđivanja univerzalnog servisa. To može da podrazumeva obezbeđivanje javnih fondova i/ili mehanizama raspodele troškova između operatora elektronskih komunikacionih mreža i servisa. Osnovna prava korisnika univerzalnog servisa jesu:  Pravo na posedovanje ugovora u kojem se korisnik pretplaćuje na uslugu koja obezbeđuje povezivanje i/ili pristup javnoj telekomunikacionoj mreži. Ugovor mora da sadrži minimalan skup informacija (npr. identitet i adresu ponuđača, vrstu usluge, trajanje ugovora i uslove produžavanja ugovora, kvalitet usluge, procedure upućivanja žalbi itd)  Obezbeđivanje, od strane operatora, transparentnih i ažuriranih informacija o cenama i tarifama koje se primenjuju za određenu uslugu  Objavljivanje, od strane operatora, adekvatnih i ažuriranih informacija koje se odnose na kvalitet ponuđenih usluga  Garancija da će, u slučaju katastrofalnog ispada mreže ili u slučajevima više sile, biti omogućen pristup javnoj telekomunikacionoj mreži svim korisnicima  Obezbeđivanje servisa pretraživanja imenika korisnika univerzalnog servisa od strane operatora.

49 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Pored ovoga postoje još neki aspekti koji se odnose na univerzalni servis:  Pozivanje broja hitne službe mora biti besplatno  Portabilnost broja – mogućnost zadržavanja telefonskog broja kada se promeni operator. Ovo se odnosi na brojeve korisnika fiksne telefonske usluge i brojeve korisnika mobilne telefonske usluge  Država može da uvede obavezu prenosa radio i televizijskih distributivnih kanala i servisa operatorima koji pod njenom jurisdikcijom obezbeđuju elektronsku komunikacionu mrežu. U EU je u toku postupak revizije ove Direktive, kojom bi se širokopojasni pristup uključio u univerzalni servis.

4.2 Postojeća zakonska regulativa u Republici Srbiji

Zakoni kojima se regulišu tehnološki i pravni aspekti izgradnje i eksploatacije telekomunikacione infrastrukture su:  Zakon o telekomunikacijama (Službeni glasnik Republike Srbije broj 44/2003 i 36/2006)  Zakon o radiodifuziji (Službeni glasnik Republike Srbije broj 42/2002, 97/2004, 76/2005 i 79/2005)  Zakon o poštanskim, telegrafskim i telefonskim uslugama (Službeni glasnik SRJ broj 2/86 i 26/90)

Zakoni kojima se regulišu investicioni, urbanistički, građevinski i ekološki aspekti izgradnje telekomunikacione infrastrukture su:  Zakon o planiranju i izgradnji (Službeni glasnik Republike Srbije broj 47/2003 i 34/2006);  Zakon o zaštiti životne sredine (Službeni glasnik Republike Srbije 135/2004).

4.3 Način primene postojeće zakonske regulative u Republici Srbiji

Postojeća zakonska regulativa je zastarela, kako za oblast izgradnje, tako i eksploatacije telekomunikacione infrastrukture, pri čemu je često nedorečena i kontradiktorna. Po pozitivnim zakonskim propisima postoji konfuzija u podeli nadležnosti među različitim državnim ministarstvima i agencijama, i to tako da postoje nedorečene situacije, situacije za koje niko nije nadležan, situacije sa višestrukom nadležnošću i nerešive situacije u kojima postoji kontradiktornost među različitim propisima. Ovo se naročito odnosi na Ministarstvo nadležno za poslove telekomunikacija, Republičku agenciju za telekomunikacije (RATEL) i Republičku radiodifuznu agenciju (RRA).

50 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Zakon o planiranju i izgradnji nije prilagođen oblasti telekomunikacija. Njegova primena je kočnica legalne izgradnje kvalitetne telekomunikacione infrastrukture i dinamičnog razvoja telekomunikacija. On predstavlja ogromnu smetnju novim investicijama i razvoju tržišne utakmice. Generator nedoumica pri investicionoj izgradnji jeste nepostojanje jasnih propisa kojima se definiše deo investicione izgradnje telekomunikacione infrastrukture koji zadire u domen urbanizma i građevinarstva. To se odnosi na izgradnju kablovske infrastrukture, antenskih stubova, kontejnerskih objekata za smeštaj telekomunikacione opreme i dr. Odobrenje za gradnju koje je osnova legalne izgradnje u oblasti telekomunikacija podrazumeva niz aktivnosti koje prosečno traju oko godinu dana. Ova procedura je kraća za ruralna područja, a naročito mukotrpna i duga za gradove. Cena za dobijanje geodetskih podloga je ogromna i značajno poskupljuje investiciju širokopojasnog pristupa. One su veoma kratkog roka važenja i moraju se ponovo platiti ukoliko postoji potreba za funkcionalnim proširenjem na istom području. Regulisanje vlasništva nad parcelama je često nemoguće realizovati, jer je potrebno skupiti saglasnosti svih vlasnika parcela koji su često potpuno nedostupni (preminuli, u inostranstvu, ne žele da daju). Zakonodavac nije predvideo zakonsku proceduru za forsiranje izgradnje telekomunikacione infrastrukture u slučajevima opstrukcije, već je propisao sprovođenje opšte pravne procedure. Procedura oko legalne izgradnje u sadašnjim uslovima iziskuje ogromnu energiju, velika finansijska sredstva i ne garantuje siguran ishod. Svi u lancu postavljaju se kao veliki neprijatelji investitora. Isuviše duga i skupa procedura čini investiciju u širokopojasne telekomunikacije neisplativom. Dobijanje odobrenja za izgradnju podrazumeva dobijanje i/ili izradu:  Geodetskih podloga parcela na kojima se gradi infrastruktura  Idejnog projekta  Akta o urbanističkim uslovima koji izdaje organ lokalne samouprave  Saglasnosti svih komunalnih preduzeća (elektroprivreda, toplana, vodovod i kanalizacija, Telekom, gas, put, direkcije za puteve, železnica, itd)  Zemljišno-knjižnih uložaka (posedovni listovi) za sve parcele na predmetnom području  Saglasnosti svih vlasnika parcela na predmetnom području.

Prijava početka izvođenja radova uslovljena je posedovanjem:  Glavnog projekta sa izveštajem o tehničkoj kontroli  Odobrenja za izgradnju  Dokaza o uređenju odnosa u pogledu plaćanja naknade za uređenje građevinskog zemljišta  Ugovora sa izvođačem radova  Dozvole za raskopavanje  Dozvole za regulisanje saobraćaja.

Upotrebna dozvola, kojom se objekat može pustiti u eksploataciju, dobija se nakon tehničkog pregleda koji uključuje konačne saglasnosti svih komunalnih preduzeća (elektroprivreda,

51 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs toplana, vodovod i kanalizacija, Telekom, gas, put, direkcije za puteve, železnica, itd.) i tehnološkog sertifikata RATEL-a. Sve je vezano za plaćanje nemalih taksi. Razlozi za isuviše veliku dužinu procesa legalne izgradnje telekomunikacione infrastrukture su:  Neusklađenost i protivrečnost zakonske regulative  Komplikovana i neefikasna procedura u organima javne uprave  Nepostojanje detaljnih urbanističkih planova za koridore, trase i lokacije za objekte telekomunikacione infrastrukture  Zastarela tehnologija pohranjivanja i obrade podataka o položaju podzemnih instalacija, koja ima za posledicu nepostojanje, nepotpunost i netačnost podataka o položaju podzemnih instalacija  Nelojalna konkurencija i monopolsko ponašanje na tržištu telekomunikacionih usluga  Nepostojanje elemenata elektronske razmene podataka o izmenama u infrastrukturi javnih preduzeća, što dovodi do neažurnosti stanja kod svakog od njih (svaka izgradnja podrazumeva potpun i trenutni uvid u podatke o infrastrukturi svih javnih preduzeća)  Mešanje i dupliranje nadležnosti Zakona o planiranju i izgradnji i Zakona o telekomunikacijama.

Izvršno veće AP Vojvodine će preuzeti mere za stvaranje povoljne poslovne klime, razvoj konkurencije i stvaranje potrebnih uslova za razvoj širokopojasnih telekomunikacija u AP Vojvodini. AP Vojvodina će insistirati na onemogućavanju svakog monopola u oblasti širokopojasnih telekomunikacija. Preduslov za rad u zdravim uslovima tržišne konkurencije stvoren je osnivanjem Republičke agencije za telekomunikacije (RATEL). Univerzalni servis utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove telekomunikacija na predlog Republičke agencije za telekomunikacije (čl. 6. stav1. tačka 5.). Zakon o telekomunikacijama Republike Srbije “univerzalni servis” definiše kao skup osnovnih telekomunikacionih usluga određenog kvaliteta i obima koje treba da budu dostupne svima u okviru javnih telekomunikacionih mreža na teritoriji Republike Srbije, po prihvatljivim cenama [Član 49 Zakona o telekomunikacijama RS]. Zakonom je definisan početni obim univerzalnog servisa kao:  Pristup uslugama javne fiksne telefonske mreže, uključujući i usluge prenosa podataka u govornom opsegu koja obezbeđuje kvalitetan pristup Internetu  Posebne mere koje invalidima i socijalno ugroženim korisnicima osiguravaju jednake mogućnosti pristupa javnoj govornoj usluzi  Besplatan pristup službama za hitne intervencije  Uslugu javnih telefonskih govornica  Pristup uslugama operatora na telefonskoj centralii službama obaveštenja

Po pitanju univerzalnog servisa, zakonodavac je u Srbiji ostavio da se podzakonskim aktima regulišu dodatne usluge u okviru univerzalnog servisa. Ove podzakonske akte donosi Ministarstvo zaduženo za poslove telekomunikacija, napredlogRepubličke agencije za telekomunikacije (RATEL).

52 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

RATEL prati dostignuti nivo realizacije univerzalnog servisa i kada oceni da su se stekli uslovi, predlaže Ministarstvu da donese odluku o unapređivanju univerzalnog servisa. Ova odluka sadrži (Član 51. Zakona o telekomunikacijama):  Identifikaciju i opis usluge koja će se u buduće pružati kao univerzalni servis, pod uslovom da su ispunjeni svi osnovni zahtevi za povezivanje na javnu telekomunikacionu mrežu na određenoj lokaciji  Način izbora javnog telekomunikacionog operatora koji će pružati takvu uslugu, uz obavezu Agencije da odluku o izboru javno objavi  Način određivanja najviših cena usluga koje su obuhvaćene univerzalnim servisom, koje se obrazuju na troškovnom principu uz obavezu javnog telekomunikacionog operatora da usluge budu prustupačne a cene uprosečene po regionima  Mehanizam nadoknade troškova javnim telekomunikacionim operatorima koji pružaju univerzalan servis  Opis podataka koje javni telekomunikacioni operatori moraju da dostave Agenciji radi obračunavanja troškova pružanja usluga koje su obuhvaćene univerzalnim servisom, primenom sistema obračuna troškova, u skladu sa Međunarodnim standardima  Zahtev da javni telekomunikacioni operatori koji pružaju univerzalni servis obezbede reviziju svojih godišnjih obračuna, u skladu sa prihvaćenim međunarodnim standardima za obračunavanje, odnosno reviziju  Obavezuju javnog telekomunikacionog operatora da najmanje jednom godišnje, a po potrebi češće objavljuje izveštaje o uspostavljanju novih veza preko kojih se usluge koje su obuhvaćene univerzalnim servisom pružaju i druge uslove koji se odnose na obezbeđivanje univerzalnog servisa.

Imajući u vidu značaj širokopojasnog pristupa za jednu državu, kao i dostignuti nivo razvoja telekomunikacija, predlaže se da se u definisanje univerzalnog telekomunikacionog servisa uključe i delovi koji se odnose na širokopojasni pristup:  Univerzalna širokopojasna telekomunikaciona usluga treba da bude dostupna svakom potencijalnom korisniku. Ona treba da obezbedi minimalni efektivni protok od 256 kbit/s u downstreamu i 128 kbit/s u upstreamu. Korisniku treba osigurati efektivnu uslugu tj. osiguran najmanje navedeni protok i stalnu povezanost na mrežu (flat rate), kao i kvalitet servisa uz prihvatljive cene  Na određenoj teritoriji, svakom potencijalnom korisniku treba omogućiti kvalitetan pristup radio i TV programima koji su dobili dozvolu za pokrivanje te teritorije  Univerzalni servis utvrđuje Ministarstvo nadležno za poslove telekomunikacija na predlog Republičke agencije za telekomunikacije (Zakon o telekomunikacijama Republike Srbije, čl. 6, tačka 5). U Strategiji razvoja telekomunikacija Republike Srbije u periodu od 2006. do 2010. god, u članu 6.8, tačka 2 pominje se mogućnost promene liste osnovnih usluga javnog servisa imajući u vidu potrebe i ekonomsku razvijenost različitih regiona Republike Srbije.

53 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Zakon o telekomunikacijama Ovaj Zakon bi morao da uvaži uticaj AP Vojvodine na formiranje politike u ovoj oblasti. Predlaže se formiranje novog ekspertskog savetodavnog tela na nivou Vojvodine čije odluke bi morale da se uvaže u procedurama donošenja republičke strategije i politike. Ono bi predlagalo regulativu i mere RATEL-u. Ono bi moralo da bude uključeno u izradu ukupne strategije razvoja Pokrajine gde bi u sklopu demografskog i ekonomskog razvoja promovisalo pojedine mere i akcije imajući u vidu vrlo značajnu oblast širokopojasnih telekomunikacija. Predlaže se sledeće:

 Izrada Strategije razvoja telekomunikacija u Republici Srbiji morala bi da se realizuje zajedno sa nadležnim organom AP Vojvodine (novo ekspertsko savetodavno telo)  Lista osnovnih usluga koje treba da pruže operatori javnih fiksnih telekomunikacionih mreža treba da se formira za građane Srbije imajući u vidu specifičnosti regiona  Realizacija bi morala da se nadzire zajedno sa nadležnim organima AP Vojvodine.

Imajući u vidu dinamiku razvoja oblasti telekomunikacija treba doneti poseban Zakon o izgradnji telekomunikacione infrastrukture, usklađen sa Zakonom o telekomunikacijama i Zakonom o planiranju i izgradnji. On treba da obuhvata izgradnju telekomunikacionih mreža i ugradnju telekomunikacione opreme. Alternativno ova pitanja mogu se rešiti i dopunama postojećeg Zakona o planiranju i izgradnji. Iz Zakona o planiranju i izgradnji treba izuzeti, kao predmet regulisanja, proširenje kapaciteta telekomunikacionih sistema u postojećoj kablovskoj kanalizaciji, na postojećim stubovima za vazdušne vodove, na postojećim antenskim stubovima, u postojećim kontejnerima i zgradama. To praktično znači da npr. provlačenje novog telekomunikacionog kabla kroz postojeću kablovsku kanalizaciju, dodavanje novih antena na postojeći stub, proširenje broja ormana ili elektronskih modula, treba u procesu dobijanja upotrebne dozvole da prođe samo tehničku proveru koju vrši RATEL.

4.4 Urbanistička planska dokumenta lokalnih samouprava

Kako saradnja između opština nije na zadovoljavajućem nivou stiče se utisak da do stručnjaka u odeljenjima koja se bave prostornim planiranjem još uvek nije doprla svest o važnosti digitalizacije i elektronskog prenosa podataka, kao i centralizacije baza podataka, koja ubrzava sve birokratske procese.Počev od zakazivanja pregleda u domovima zdravlja do pribavljanja građevinskih dozvola za potencijalne investitore i dalje do servisa koji su tek u povoju, ali koji će u vrlo kratkom vremenskom roku početi da se primenjuju u praksi. Cilj dugoročnog planiranja koji uključuje ovu vrstu ulaganja ima višestruke efekte na opštinski i međuopštinski razvoj, prvenstveno u obezbeđivanju mikroklime za privlačenje novih investitora i priliv svežeg kapitala. Delovanjem Privredne komore moglo bi da se utiče na svest lokalnih samouprava kroz stručna predavanja i slične načine informisanja o značaju novih tehnologija.

54 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Potrebno je obavezati organe lokalne samouprave da finansiraju izradu detaljnih urbanističkih planova za koridore, trase i lokacije objekata telekomunikacione infrastrukture. Ona mora da razreši pitanje vlasništva unutar koridora čime će se značajno ubrzati izgradnja telekomunikacione infrastrukture i učiniti jeftinijom. U lokalnoj samoupravi razviti svest da je telekomunikaciona infrastruktura jednako važna kao energetska, vodovodna i druge. Pored toga, treba razviti svest da ne treba lokalna samouprava pasivno da se prepusti dobroj volji i komercijalnim motivima telekomunikacionih operatora. Izradom dobrih planova, ubrzanjem dobijanja dozvola za izgradnju i koordinisanom izgradnjom podzemnih instalacija treba privući telekom operatore. Izrada detaljnih urbanističkih planova za objekte telekomunikacione infrastrukture omogućila bi da se dozvole za izgradnju dobiju takoreći istovremeno sa podnošenjem zahteva i davanjem dokaza o posedovanju licence i finansijskih izvora za izgradnju. Po ugledu na napredne urbane sredine iz Evrope, lokalna samouprava treba da izgradi sopstvenu otvorenu širokopojasnu telekomunikacionu infrastrukturu. Organi lokalne samouprave (opštine i mesne zajednice) mogu da koriste sledeće modele: 1. Koristiti svaku priliku pri rekonstrukciji ulica da se izgradi sopstvena kvalitetna kablovska infrastruktura, sopstvenim sredstvima ili sredstvima raznih fondova, nevladinih organizacija ili izvođača radova, ukoliko je kopanje ulica rezultat njihove inicijative. Ona mora svim zainteresovanima biti dostupna pod istim uslovima 2. Prilikom izdavanja dozvola za gradnju, investitore usloviti izgradnjom infrastrukture koju moraju da predaju u vlasništvo lokalne samouprave 3. Samodoprinosima na nivou lokalne samouprave može se finansiratiizgradnja sopstvene infrastrukture čiji bi se kasniji prihodi koristili za dobrobit građana te sredine 4. Izvršno veće AP Vojvodine će pomoći izgradnju infrastrukture u nerazvijenim lokalnim zajednicama,kroz poseban program 5. Isti pristup Izvršno veće AP Vojvodine će imati kada je u pitanju prenosna (backbone)mreža 6. Izvršno veće AP Vojvodine će zajedno sa organima lokalnih samouprava realizovati sledeći projekat: “Snimanje postojećeg stanja celokupne infrastrukture i izrada urbanističkih koridora za telekomunikacione mreže”

Ovim bi se evidentiralo postojeće stanje infrastrukture koje je neažurno i prouzrokuje usporavanje izgradnje i velike štete. Postojanje unapred kreiranih koridora za telekomunikacione mreže sa unapred obezbeđenim saglasnostima komunalnih preduzeća omogućilo bi trenutno izdavanje odobrenja za izgradnju i povećalo atraktivnost investiranja u ovu oblast. Takodje je neophodno omogućiti dobijanje geodetskih podloga sa ucrtanom infrastrukturom od strane Republičkog geodetskog zavoda u roku od par dana. Uticati na smanjenje taksi za dobijanje ovih podloga i produženje njihovih važnosti. Trenutno one izuzetno poskupljuju razvoj telekomunikacione infrastrukture u AP Vojvodini.

55 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

5 FTTH mreža u opštinama Temerin, Beočin i Sremski Karlovci

Danas su širokopojasne usluge u velikom broju zemalja uključene u grupu osnovnih telekomunikacionih usluga. Nedavna istraživanja širokopojasnosti u Evropskoj Uniji pokazala su sledeće:  Porast veličine kojom se izražava iznosširokopojasne brzine godišnje dostiže 50%  Porast broja velikih širokopojasnih potrošača po domaćinstvu iznosi 20% godišnje  Saobraćaj koji ostvare domaćinstva sa FTTHpristupom tri puta je veći u odnosu na ADSL. Postoji više širokopojasnih tehnologija, s tim da je optička pristupna mreža do kuće (FTTH - Fiber To The Home) jedino rešenje koje dugoročno podržava zahtev za velikim kapacitetom komunikacionih mreža. Sigurno je da će FTTH mreža uskoro biti jedna od četiri komunalne usluge tako da je njihova izgradnja neminovnost. Danas na hiljade domaćinstava širom sveta ima pristup različitim širokopojasnim servisima preko FTTH tehnologije. Ona omogućava tzv. “Triple Playservis”, odnosno istovremeni prenos glasa, videa i podataka. Na ovaj način mnogim korisnicima se omogućava pristup različitim servisima. Mreže bazirane na optičkim vlaknima su se razvijale usled potreba korisnika za multimedijalnim servisima koji su brzi, pouzdani i kvalitetni. Da bi se odgovorilo na te zahteve neophodne su dvosmerne, širokopojasne i fleksibilne mreže. FTTH omogućava provajderima da ponude različite informacionei zabavne servise, što uključuje prenos govora, pristup internetu sa velikim protokom, širokopojasnu kablovsku televiziju, širokopojasnu satelitsku televiziju, interaktivni dvosmerni prenos video zapisa itd. Svi ovi servisi se obezbeđuju preko optičke mreže koja se razvlači do lokacije samog korisnika.

Na Slici 5.1 prikazan je tehnološki razvoj implementacije optičkog vlakna u pretplatničkoj mreži. Najdirektniji pristup jeste point-to-point topologija, odnosno po jedno vlakno od centralnog čvorišta do svakog korisnika.

56 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Slika 5.1Tehnološki razvoj FTTH aplikacije (vlakno je označeno zelenom, a bakar crnom linijom)

57 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

5.1 Analiza lokacija izgradnje FTTH mreže

Izgradnja lokalnih FTTH mreža u Temerinu (20km od Novog Sada), Beočinu (15km od Novog Sada) i Sremskim Karlovcima (10km od Novog Sada) kao i povezivanje sa FTTH mrežom grada Novog Sada dovešće do podizanja kvaliteta komunalnih usluga na viši nivo što će obezbediti svrhu i ekonomičnost ulaganja u ove opštine. Tabela 5.1predstavlja relevantne demo-geografske informacije za opštine Temerin, Beočin i Sremske Karlovce.

Table 5.1Demo-geografski podaci za opštineTemerin, Beočin i SremskiKarlovci

Prosečna gustina Broj Površina Ukupan broj Ukupan broj Naselja u Opština naseljenosti stanovnika (km²) domaćinstava stanova opštini (stanovnika/km²)

Beočin selo, Banostor, Grabovo, Lug, Beočin 15.630 183 5.577 8.001 85,4 Rakovac, Sviloš, Susek, Čerević

Temerin, Sirig, Temerin 28.227 168,88 9.256 10.043 167,1 Bački Jarak Sremski Sremski 8.722 50,8 3.024 4.925 171,6 Karlovci Karlovci

Statistički podaci za opštine Temerin, Beočin i Sremski Karlovci- Južno Bački region, većim delom su uzeti iz rezultata popisa stanovnika 2011.godine. Analizirajući ove statističke podatke dolazimo do zaključka da ove tri opštine pripadaju grupi urbanih naselja i kao takve imaju preduslov za izgradnju FTTH mreže.

Opština Temerin se prostire na površini od 168,88 km². Graniči se sa opštinama Žabalj na istoku, Srbobran na severu, Vrbas na zapadu i Novi Sad na jugu. Izuzetno povoljan geografski položaj uslovile su važnije saobraćajnice koje prolaze kroz Temerin i temerinsku opštinu. U samom Temerinu seku se regionalni putevi R-104 (Odžaci--Sirig-Temerin-Žabalj) i R- 120 (Novi Sad-Temerin-Bečej-). Pored ovih regionalnih puteva, kroz teritoriju opštine prolaze međunarodni put E-75 (Beograd- Novi Sad--mađarska granica) i M-22. Kroz Temerin prolazi železnička pruga od Novog Sada ka Žablju, Bečeju i Senti. Opština Beočin seprostire na površini od 183 km², nalazi se između gradova Novi Sad i , na desnoj obali Dunava. Beočinska opština ima izuzetno povoljan položaj i saobraćajno je dobro povezana. Kroz Beočin prolazi državni put drugog reda, Br.107, koji vodi od Novog Sada preko Beočina do državne granice sa Republikom Hrvatskom.

58 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Opština Sremski Karlovci se prostire na površini od 50,8 km². Nalazi se u severoistočnom delu Srema, na reci Dunav, na magistralnom putu Novi Sad-Inđija-Beograd, na železničkoj pruzi Novi Sad-Beograd, na severo-istočnim padinama Nacionalnog parka Fruška .

5.2 Značaj i funkcije izgradnje FTTH mreža u opštinama

Otvoreni širokopojasni pristup treba da omogući slobodnu konkurenciju nezavisnih isporučioca usluga koje se ostvaruju preko širokopojasnog pristupa, a koji nemaju sopstvenu pristupnu infrastrukturu.Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Srbiji određeno je da minimalan protok za širokopojasni pristup treba da bude 4 Mb/s za fiksnu mrežu, odnosno 512 Kb/s u slučaju mobilnog pristupa. Širokopojasni pristup sledeće generacije zasniva se na optičkim vlaknima kao glavnoj tehnologiji za povezivanje korisnika, uključujući domaćinstva, čime se omogućavaju protoci od preko 100 Mb/s. Kroz takav širokopojasni pristup, domaćinstvo ima mogućnost da istovremeno prima, odnosno šalje, više audio i video zapisa visoke definicije u realnom vremenu, uključujući prijem radio i TV programa, video konferencije, glasovnu komunikaciju i razne interaktivne usluge koje uključuju prenos audio i video zapisa. Važan segment razvoja širokopojasnog pristupa je mobilni širokopojasni pristup kojim se omogućava pristup Internetu sa mobilnih uređaja i prenosnih računara nezavisno od lokacije na kojoj se korisnik nalazi. Razvojem širokopojasnog pristupa potrebno je postići da cene i uslovi pristupa Internetu u Republici Srbiji budu bliski proseku EU za sve brzine protoka. Telekomunikacionom infrastrukturomopština Temerin, Beočin i Sremski Karlovci obuhvaćeni su:  Telekomunikacioni objekti  Telefonske centrale  Spoljni putevi i primarna mreža u naseljima Sekundarna mreža nije na zadovoljavajućem nivou. Veliki deo mreže je izgrađen nadzemno i nedovoljnog je kapaciteta. U naseljima je izvršena automatizacija i digitalizacija telekomunikacione opreme i sistema. Kvalitetan prijem televizijskih programa omogućen je uvođenjem kablovskog distributivnog sistema (SBB). Za kvalitetno odvijanje telekomunikacionog saobraćaja na području opština Temerin, Beočin i Sremski Karlovci, uz sve glavne i lokalne putne pravce potrebno je izgraditi kvalitetne spojne puteve optičkim kablovskim vezama. Sistem prenosa treba da se odvija preko digitalnih automatskih telefonskih centrala dovoljnog kapaciteta koje treba postaviti u svim naseljima. Za svako domaćinstvo obezbediti po jedan direktan telefonski priključak kao i dovoljan broj priključaka za sve privredne subjekte. U svim naseljima potrebno je izgraditi primarnu i sekundarnu kablovsku mrežu. Izgradnjom antenskih sistema i baznih stanica mobilne telefonije omogućuje se rad ovog sistema telekomunikacija na teritoriji ovih opština.

59 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Opština Temerin Prema poslednjimistraživanjima najrazvijenije deltanosti su: trgovina (44 preduzeća), industrija i rudarstvo (36 preduzeća), poljoprivreda, ribarstvo, finansijske i druge usluge (svaka 18 preduzeća), saobraćaj i veze (9 preduzeća), zanatstvo, lične usluge (7 preduzeća) i građevinarstvo (5 preduzeća). Prema podacima iz 2008.godine u Temerinu je bilo 1.115 preduzetnika dok poslove od javnog interesa obavljaju 3 javna preduzeća - JKP “Temerin” (komunalne delatnosti), JP “Gas” (distribucija gasa i servisiranje opreme i infrastrukture za distribuciju gasa), i JP “Direkcija za urbanizam i izgradnju (poslovi projektovanja i urbanizma). U opštini Temerin mogu se uočiti brojni faktori privrednog razvoja kao i značajni potencijali za privredni razvoj (prirodni, ekonomski i faktori poslovnog okruženja). Imajući u vidu značaj ovih delatnosti i uticaj širokopojasnih mreža na njihov razvoj, možemo zaključiti da bi njihova implementacija mogla da obezbedi lakše i ekonomičnije poslovanje uz stvaranje novih poslovnih mogućnosti i sprečavanje odliva stanovnika u veće gradove.

Opština Beočin

Spada u red industrijski razvijenijih opština u Vojvodini zahvaljujući fabrici cementa osnovanoj 1839.godine-najstarijoj i najvećoj fabrici cementa na Balkanu. Kompanija Alas Rakovac, deo Asamer holdinga pronašla je interes u ovoj opštini kao vlasnik rudnika kamena. Na teritoriji opštine prema poslednjim istraživanjima registrovano je 531 poljoprivredno gazdinstvo i 4 preduzeća. Među najrazvijenijim delatnostima su: trgovina (26 preduzeća), industrija i rudarstvo (9 preduzeća), poljoprivreda i ribarstvo, (5 preduzeća), finansijske i druge usluge (9 preduzeća), saobraćaj i veze (5 preduzeća), zanatstvo i usluge (1 preduzeće) i građevinarstvo (2 preduzeća). U opštini Beočin zabeležena je tendencija rasta broja stambenih jedinica i priliva stanovništva, zahvaljujući razvoju privrede i blizini Novom Sadu kao glavnom regionalnom centru, pa se kao rezultat toga javlja i potreba za unapređenjem telekomunikacione infrastrukture.

Opština Sremski Karlovci

Glavni prirodni resursi opštine Sremski Karlovci su obradivo poljoprivredno zemljište za vinogradarstvo i voćarstvo, reka Dunav i Nacionalni park Fruška Gora. Glavne privrednedelatnosti su: prerada voća i grožđa - proizvodnja vina i žestokih pića, kulturni i religiozni turizam. Među značajnijim preduzećima su: Agrotehna AD, Ac-komerc, Zemljoradnička zadruga, Panteks AD, Stražilovo IGM AD. Privredni razvoj Sremskih Karlovaca podrazumeva apsolutno iskorišćavanje povoljnog geografskog položaja blizine Novog Sada i Fruške Gore, ulaganje u vinogradarstvo i voćarstvo, kulturni i sakralni-hodočasnički turizam kao i izgradnju univerzitetskog naselja. Među najrazvijenijim delatnostima su: trgovina (17 preduzeća), industrija i rudarstvo (11 preduzeća), poljoprivreda i ribarstvo, (3 preduzeća), finansijske i druge usluge (4 preduzeća), saobraćaj i veze (2 preduzeća), zanatstvo i usluge (2 preduzeće) i građevinarstvo (4 preduzeća).

60 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Podsticanje razvoja širokopojasnih mreža u poslovanju malih i srednjih preduzeća ovih opština doprinelo bi povećanju nivoa konkurentnosti nacionalne ekonomije. Internet kao kanal prodaje i komunikacije sa potrošačima i partnerima ima poseban značaj za mala i srednja preduzeća koja su često usmerena na određenu tržišnu grupu i manje su im dostupne velike prodajne mreže. U okviru javnog sektora postoje značajne potrebe za elektronskim komunikacijama i značajni komunikacioni resursi kojima upravlja javni sektor, a mogućnost efikasne elektronske komunikacije od suštinske je važnosti za razvoj i reformu javnog sektora (zdravstvo, sudstvo, komunalna preduzeća, gradske uprave, škole itd.)

5.3 Plan izradnje FTTH mreže

FTTH mrežu projektovati kao “otvorenu” mrežu (Open access network).  Projektom prve faze - Izgradnje optičke infrastrukture predviđa se povezivanje javnih preduzeća, obrazovnih ustanova, ustanova kulture, zdravstvenih ustanova, mesnih zajednica, trafo-stanica, podstanica grejanja itd. na teritoriji naselja Temerin u opštini Temerin, naselja Beočin u opštini Beočin i užeg građevinskog područja opštine Sremski Karlovci. Pri tom planirati potrebne kapacitete čvorišta mreže, cevi i kablova na izgrađenim deonicama tako da zadovolje zahtevane kapacitete ostalih faza izgradnje, tj. da ne dođe do ponavljanja radova na već izgrađenim deonicama mreže u kasnijim fazama. U ovoj fazi takođe projektovati povezivanje Temerina, Beočina i Sremskih Karlovaca sa Novim Sadom na teritoriji katastarskog područja navedenih opština  Projektom druge faze - Izgradnje optičke infrastrukturepredvidetipovezivanje na optičku infrastrukturu objekata od značaja u prigradskim naseljima opština Temerin, Beočin i Sremski Karlovci: povezivanje ispostava javnih preduzeća, obrazovnih ustanova, ustanova kulture, zdravstvenih ustanova, mesnih zajednica, trafostanica, i dr.  Projektomtreće faze- Izgradnje optičke infrastrukture predvideti povezivanje na optičku infrastrukturu svih rezidencijalnih i poslovnih korisnika na teritoriji opštinaTemerin, Beočin i Sremski Karlovci. Optička mreža treba da zadovolji sledeće zahteve:  da ima fleksibilnu mrežnu arhitekturu tako da se može prilagoditi budućim potrebama  da omogući jednostavno proširenje i nadogradnju mreže u budućnosti  da obezbedi minimalno dva vlakna do svakog korisnika  da rezidencijalnim korisnicima omogući propusni opseg 100 Mbps /100Mbps, nakon završetka treće faze izgradnje  da za male poslovne korisnike koji su navedeni omogući propusni opseg 1000 Mbps /1000Mbps  da za velike poslovne korisnike koji su navedeni obezbedi mogućnost “dark fiber” usluge  sva aktivna oprema mora biti standardizovana, da poseduje odgovarajuće serifikate regulacionih tela.

61 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Idejni projekat mora da:  obuhvati projektovanje potrebnih građevinskih radova na postavljanju PE cevi na planiranoj trasi, projektovanje malih standardizovanih šahtova na trasi PE cevi, kao i uvodne cevi u objekte korisnika mreže i komunikacionih čvorišta. Izračunati potreban broj cevi koje treba da se polože u rov tako da omogući povezivanje svih postojećih i planiranih objekata korisnika na komunikaciono čvorište mreže  obuhvati izbor optičkih kablova po nameni, kvalitetu i kapacitetu, zatim tehniku njihovog uvlačenja u cevi, izbor spojnica za izrade nastavaka na kablovima. Povezivanje Temerina, Beočina i Sremskih Karlovaca sa Novim Sadom planirati sa optičkim kablom odgovarajućeg kapaciteta koji se uduvava u cev PE fi 40mm položenu u iskopan rov  obuhvati projektovanje topologije mreže, broj neophodnih čvorišta, izbor aktivne i pasivne opreme u čvorištima i kod korisnika kao i neophodan softver. Takođe obuhvatiti tehnologije prenosa, način terminacije, neophodnu redundantnost i pouzdanost mreže, klimatizaciju prostorija, rezervno autonomno napajanje kao i sigurnosni sistem za obezbeđenje objekata od neželjenih upada. Optički čvor mora da bude odgovarajuće veličine tako da omogući završavanje svih kablova (dolaznih i odlaznih), svih kablova koji dolaze od potencijalnih drugih operatora kao i da omogući smeštaj aktivne i pasivne opreme mreže i potencijalnih operatora. Povezivanje Temerina, Beočina i Sremskih Karlovaca sa Novim Sadom planirati sa minimalno dve cevi PE fi 40mm položene u iskopan rov. Bar jedna cev treba da bude rezervna za eventualne buduće potrebe. Cevi se polažu na dubinu od minimalno 1,2m van naseljenog mesta i na minimalno 1m u naseljenom mestu. Planirati postavljanje polietilenskih (PE) cevi prečnika 40mm, kvaliteta za radni nadpritisak od 6 bara. Cevi projektovati u trotoaru ili zelenoj površini, na dubini od oko 100cm, odnosno min 120cm ispod kolovoza. Takođe projektom dati i rešenje za raspored revizionih šahtova duž trase pomenutih cevi, na rastojanju od 60 do 150m, u zavisnosti od lokalnih prilika. U blizini prelaza saobraćajnica projektovati revizioni šaht sa obe strane saobraćajnice. Prelaze saobraćajnica projektovati sa najmanje dve PVC cevi prečnika 110mm na propisanoj dubini ispod površine kolovoza. Visinsku razliku cevi u trotoaru i cevi ispod saobraćajnice kompenzovati u revizionim šahtovima sa obe strane saobraćajnice. Optička mreža mora se planirati kao podzemna gde su kablovi uvučeni u cevi koje su položene u zemlju a nikako sa kablovima koji se polažu direktno u zemlju. U glavnoj i distributivnoj mreži projektovati singlmodna optička vlakna čije karakteristike moraju biti u skladu sa odgovarajućim ITU G.652D a u pristupnoj mreži singlmodna vlakna usklađena sa ITU G.652D i G.657 A1 preporukama. Topologiju FTTH mreža u navedenim mestima predvideti tako da se mreža sastoji iz glavne, distributivne i pristupne mreže. Glavna optička mreža treba da povezuje glavno čvorište u kojem se nalazi aktivna oprema sa distributivnim čvorištima mreže koja mogu biti aktivna ili pasivna. Takođe predvideti da ovaj deo mreže povezuje lokalnu FTTH mrežu sa FTTH mrežom Novog Sada, kao i da omogući povezivanje sa drugim elektronskim mrežama. Distributivna i pristupna mreža određenog područja treba da se projektuju tako da omoguće povezivanje svih postojećih i planiranih objekata. Od svakog objekta do najbližeg aktivnog čvorišta (distributivnog ili pristupnog)

62 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs planirati minimalno kapacitet od 2 optička vlakna. Korisnički objekti su sve stambene jedinice (individualna domaćinstva, stanovi u stambenim zgradama i sl) zatim škole, vrtići, zdravstvene ustanove, poslovni objekti, ustanove kulture i druge javne ustanove, semafori, fiksne wireless mrežne antene, sigurnosni sistemi poput sistema video nadzora, alarmnih sistema, trafostanice, podstanice grejanja i dr.

63 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

5.4 Grafičkiprikaz lokacija

Slika 5.2. Grafički prikaz planirane mreže u Temerinu

64 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Slika 5.3. Grafički prikaz planirane mreže u Beočinu

Slika 5.4. Grafički prikaz planirane mreže u Sremskim Karlovcima

65 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

5.4.1 Vreme izgradnje projekta

Planira se da radovi na izgradnji FTTH mreže na području grada Novog Sada započnu krajem 2012. godine. Planirano vreme realizacije projekta je 6 godina, tako da se očekuje da do kraja 2018.godine Novi Sad u potpunosti bude pokriven optičkom mrežom. Kako bi se podstakao lokalni razvoj i međuopštinska saradnja, planirano je da se opštine Temerin, Beočin i Sremski Karlovci priključe na optičku mrežu grada Novog Sada. To bi bile samo tehničke pripreme koje bi dovele do razvoja regionalne optičke mreže. Planirana realizacija projekta FTTH (Fiber To The Home) u opštinama Temerin, Beočin i Sremski Karlovci i njihovo priklučenje na FTTH mrežu Novog Sada je 2020.godina.

6 Tehnička rešenja

6.1 Proces izrade idejnog projekta

Idejni projekat je urađen u skladu sa zakonima o telekomunikacijama, zakonima kojima se regulišu investicioni, urbanistički, građevinski i ekološki aspekti izgradnje telekomunikacione infrastrukture (Zakon o planiranju i izgradnji, Zakon o zaštiti životne sredine) i u skladu sa zakonima koji predviđaju mere bezbednosti i zaštitu na radu. Celokupna studija se oslanja na stručno mišljenje inženjera iz oblasti telekomunikacija koji su radom na terenu snimili postojeće stanje u ovim opštinama i ukazali na moguće probleme dajući predloge njihovog rešenja. U planovima je obeležena svaka ulica i objekat od značaja u opštinama Temerin, Beočin i Sremski Karlovci, kao i moguće prepreke i problemi koji bi se mogli javiti pri izvođenju radova. Prilikom izrade Idejnog projekta vodili smo se podacima dobijenim istraživanjem i podacima koje smo dobili od nadležnih organa javnih sektora. Podaci o broju stanovnika u AP Vojvodini i opštinama Temerin, Beočin i Sremski Karlovci preuzeti su od Republičkog zavoda za statistiku. Ovaj zavod sproveo je i detaljnu analizu potreba za širokopojasnim telekomunikacijama u AP Vojvodini za period od 2012.do 2015.godine koja nam je omogućila da sagledamo kako je tekao razvoj informaciono komunikacionih tehnologija u AP Vojvodini do danas. Saradnja sa JKP “Informatika” Novi Sad obezbedila nam je podatke vezane za trenutno stanje telekomunikacione mreže u opštini Novi Sad. Prve podatke smo prikupili na sastancima sa radnim grupama u opštinama. Radne grupe su već ranije bile upoznatesa vrednošću i značajem izrade Projekta. Na prvom sastanku razmatrali smo sledeća pitanja:  postojeće stanje(tj. da li Grad već ima postojeće mreže u vlasništvu ili u dugoročnom zakupu i sl.)  da li postoje objekti u kojima bismo mogli smestiti čvorista mreže - spisak svih gradskih objekata

66 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

 da li postoji digitalizovana podloga grada (uputili su nas na Zavod za Urbanizam Vojvodine koji mo že da izda opštini na zahtev važeći prostorni plan u AUTOCAD-u )  da li postoji spisak adresa stambenih i poslovnih objekata (objedinjena baza podataka ili spisak koji može da pomogne pri projektovanju)  da li postoji objedinjen KATKOM (Katastar komunalne infrastrukture)podzemnih instalacija  da li postoje zaštićene gradske zone tj. zone za koje je problematično dobiti dozvolu za kopanje(zone pod zaštitom države, arheolosko nalazište ili je skoro postavljan novi asfalt koji je pod garancijom i sl.)

U opštini Sremski Karlovci, od Odeljenja za urbanizam i građevinsko zemljište dobili smo neke već postojeće prostorne planove delova grada koje su imali za neke druge projekte, plan grada sa delovima koji su pod zaštitom Zavoda za spomenike i predlog prostorije koja bi mogla biti centralno čvorište. Od Uprava za urbanizam i prostorno planiranje u opštinama Temerin i Beočin smo, takođe, dobili podatke o postojećem stanju, Prostorni plan kao i obaveštenje o zaštićenim gradskim zonama. Ono što se ispostavilo kao problem u svim opštinama je to što ne postoji objedinjeni KATKOM i objedinjena baza podataka stambenih i poslovnih objekata.

67 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

6.2 Prikaz tehničkih rešenja

Projektom je predviđeno povezivanje svih institucija i objekata od javnog značaja u gradovima Temerin, Beočin i Sremski Karlovci preko singlmodnih optičkih vlakana i to minimalno četiri vlakna ka svim lokacijama korisnika koji su predviđeni da se priključe na mrežu u prvoj fazi. Lokacije se povezuju na najbliži optički razdelnik ili distributivnu spojnicu preko kojih se svaka lokacija povezuje na aktivnu opremu u glavnom čvorištu. Povezivanje lokacija je obezbeđeno korišćenjem Active EthernetPoint-to-Point mrežne topologije preko full duplex komunikacije brzine 1 Gbps ka svakoj lokaciji. Sistem je sposoban da obezbedi Layer2 (L2) point-to-point, point-to-mutlipoint kao i multipoint-to-multipoint servise. Pristup internet servisima,servisima L3VPN-a obezbeđen je povezivanjem sa optičkom komunikacionom mrežom u Novom Sadu preko redundantnih 10 Gbps uplink-ova. Sistem projektovati tako da se nakon prve faze sastoji iz dva funkcionalna nivoa: Pristupni ili Access nivo je nivo na kojem se nalaze čvorišta na koja su priključeni korisnici. Lokacija čvorišta je definisana položajem samih korisnika. Svakom korisniku je obezbeđen pristup telekomukacionom sistemu brzinom od minimalno 100 Mbps. Korisnici sistema su definisani na osnovu predviđenih i očekivanih protoka koje bi mogli koristiti, sa stanovišta njihovih zahteva za visokom zaštitom podataka, lokacija na kojim se nalaze kao i servisima koje koriste. Na osnovu klasifikacije korisnika, predložena je sledeća pristupna aktivna i pasivna oprema: Cisco 3560CG-8TC-S Switch sa 8 Gbps Ethernet portova i dva 1000Base lx10 optička modula za korisnike kao što su javna preduzeća, obrazovne ustanove, ustanove kulture, zdravstvene ustanova, mesne zajednice (u daljem tekstu Korisnici Tipa-A). Predviđeno je povezivanje jednog ili više korisnika preko jednog sviča pristupnog nivoa. Svakom korisniku je dodeljen minimalno jedan 100/1000Base-T port. Za korisnike Tipa-A je predviđeno povezivanje na aktivnu opremu višeg nivoa linkovima brzine 1 Gbps koristeći 1000Base-lx10 trasportnu tehnologiju. Neprekidno napajanje za aktivnu opremu u slučaju nestanka električne energije obezbeđuje UPS snage 700 VA čime je obezbeđena autonomija od minimalno 1 sat. Sva neophodna oprema za povezivanje korisnika ovog tipa instalirana je u nazidnom 19 inch rack ormanu dimenzija 9U.Fiber Optička vlakna terminirati na Optički Patch Panel i to za svakog korisnika sa minimalno četiri SC/APC konektora, dok vezu sa lokalnim mrežama terminirati na Patch Panel kategorije 6e.

Slika 6.1Cisco 3560CG-8TC-S Switch Slika 6.2 Izgled komunikacionog ormana

68 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

zakorisnike Tipa-A Industrial Ethernet Switch 4ports+ 2 T/Sfp Uplinks (Cisco IE-3000-4TC) namenjen za povezivanje semaforskih uređaja na raskrsnicama, fiksnih wireless mrežnih antena, sigurnosnih sistema poput sistema video nadzora, alarmnih sistema, trafostanica, podstanica grejanja, gasnih stanica, parking prostora, otvorenih bazena i grobalja (u daljem tekstu Korisnici Tipa-B). Pozicija samih korisnika, kao i uslovi u kojima će se nalaziti oprema diktira implementaciju opreme otporne na razne spoljašnje uticaje kao sto su temperatura, vlaga, mehanički uticaji i slično. Predviđeno je povezivanje jednog ili više korisnika preko jednog sviča pristupnog nivoa. Korisnici Tipa-B se povezuju na aktivnu opremu višeg nivoa linkovima brzine 1 Gbps, dok su za povezivanje samih uređaja (semaforskih uređaja na raskrsnicama, fiksnih wireless mrežnih antena, sigurnosnih sistema poput sistema video nadzora, alarmnih sistema, trafostanica, podstanica grejanjai sl.) obezbeđena četiri 10/100Base-TX porta. Neprekidno napajanje za aktivnu opremu u slučaju nestanka električne energije obezbeđuje UPS snage 700 VA čime je obezbeđena autonomija od minimalno 1 sat. Sva neophodna oprema za povezivanje korisnika ovog tipa instalirana je u samostojećem industrijskom IP66 ormanu dimenzija 500 x 750 x 320. (ŠxVxD). Za povezivanje semaforskih kontrolera predviđena je instalacija opreme u postojeće semaforske ormane. Fiber Optička vlakna u ormanima terminirati u završnoj optičkoj kutiji i to na minimalno četiri SC/APC konektora.Sva neophodna oprema za povezivanje korisnika Tipa-B montira se na DIN šinu.

Slika 6.3Cisco Industrial Ethernet Switch Slika 6.4 IP66 samostojeći orman

Potencijalna uska grla za aplikacije koje su netolerantne na gubitke, kašnjenja kao i varijacije kašnjenja paketa moraju biti rešena QoS servisima koji se baziraju na otvorenom standardu. Preporuka je da se sva eventualna ograničenja protoka, QoS servise, klasifikaciju i markiranje obavljaju na aktivnoj opremi pristupnog nivoa. Takođe, poželjna je implementacija Port Security funkcionalnosti kao i limitiranje na maksimalno 5 MAC adresa po jednom portu. Za aktivnu opremu pristupnog nivoa, kreiran je poseban VLAN za menadžment uređaja, preko koga je jedino moguće upravljanje i nadgledanje sistema. Preporuka je da se pristup komandnoj liniji uređaja obavlja preko SSH protokola. Menadžment opreme obezbeđen je korišćenjem SNMPv3 protokola koji podržava autentifikaciju i enkripciju SNMP poruka.Transportni nivo je nivo na kome se agregira aktivna oprema svih korisnika pristupnog novoa. Oprema ovog nivoa instalira se u centralnom čvorištu u telekomunikacionom kontejneru postavljenom u ovu svrhu u Novosadskoj ulici 326. Prilikom odabira čvorišta vodilo se računa da kontejner bude instaliran na Opštinskom vlasništvu, da

69 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs zadovoljava tehničke zahteve sve tri faze implementacije optičke infrastrukture kao i da bude pozicionirana tako da na najlakši način omogući povezivanje objekata prve faze. Kontejner mora biti izgrađen od kvalitetnih materijala koji u potpunosti zadovoljavaju standard ISO1161. Pod objektom je potrebno je izgraditi betonski šaht dimenzija 2,5x2,5x1,9m za uvod telekomunikacionih kablova. Dimenzije kontejnera zavise od količine opreme ugrađene za potrebe komunikacionog čvorišta. Standardne dimenzije su 6055x3000x2591mm (DxŠxV). Sistem za besprekidno napajanje obezbeđen je instalacijom GE UPS Match 2200 VAuz eksterni baterijski set za autonomiju 8 h na 146 W, a u kasnijim fazama izgradnje kombinaciju UPS-a (Un interruptable Power Supply) i dizel agregata.Ovaj prostor bi takođe trebalo da obezbedi mogućnost kontrole pristupa na taj način da samo ovlašćena lica korištenjem magnetnih kartica imaju pristup prostoriji.

Slika 6.5Tipičan izgled telekomunikacionog kontejnera

Transportni nivo se sastoji od dva visoko-funkcionalna Extreme Networks x480-48x L3 sviča konfigurisanih u stek. Stek konfigurisati tako da jedan svič u steku bude Master, a drugi Backup node, čime se ostvaruje redundansa na nivou steka. Za korisnike od vitalnog značaja, kao što su Policija i Dom zdravlja, obezbeđeni su redundantni linkovi koji se terminiraju na različite svičeve steka. Veza ka svakom korisniku prve faze je omogućena preko 1 Gbps optičkih linkova implementacijom VLAN ili VMAN servisa. Jedan ili više korisnika deli jedan VLAN broadcast domen. Veza ka Optičkoj telekomunikacionoj mreži grada Novog Sada se obavlja preko dva agregirana 10 Gbps linka korištenjem IEEE 802.1axLink Aggregation Control Protocol (LACP). Ovi 10 Gbps portovi predstavljaju trunk portove za određeni broj korisnika optičke infrastructure u Temerinu.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 Solid ON = Link Blinking = Activity

MGMT 1 Stack FAN 2 Management PSU-1 3 PSU-2 4

USB TM CONSOLE STACK NO. Summit X480-48x

Slika 6.6 Izgled komunikacionog 42U ormana Distributivnog nivoa

70 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Podrška za 12x10 Gbps portova po steku, MPLS funkcionalnost kao i propusna moć ovih agregacionih svičeva pruža garanciju za nesmetano funkcionisanje svih servisa na nivou Opštine u narednim godinama. Veza ka Novom Sadu se obavlja korištenjem transportnih modula 10GBASE-ER XFP 1550nm za dužine do 40km. Konfiguracija i nadgledanje svičeva ovog nivoa obavlja se preko Out-of-Band management porta. Za nadgledanje celokupne optičke telekomunikacione mreže neophodno je implementirati Network management software. Isto tako, poželjna je instalacija kolektora syslog poruka mrežne opreme koji se koristi za analizu sistemskih događaja na mreži i blagovremeno reagovanje na događaje koji mogu stvoriti potencijalne probleme na mreži. U tu svrhu neophodna je instalacija sviča za menadžment i servera neophodnih za instalaciju NMS i Syslog softvera. Detekcija problema na mreži se izvršava u realnom vremenu uz istovremeno prosleđivanje alarma/notifikacija odgovornim osobama za funkcionisanje mreže preko e-mail i sms servisa.Tehničkim rešenjem je definisano polaganje optičkih kablova za ostvarenje telekomunikacionih veza. Optički kablovi se polažu u zaštitne PE (polietilenske) cevi Ø40 mm duž trase polaganja. Broj radnih PE cevi cev Ø40 mm koje se polažu u rov izračunava se u zavisnosti od broja kablova koji su potrebni da se pokriju svi zahtevi iz projektnog zadatka u sve tri faze izgradnje. Na izračunati broj cevi dodaje se jedna rezervna cev koja će se koristiti i kao manipulativna u slučaju potrebe. Izuzetak su privodi do objekata gde se planira 1 x PE cev Ø40mm. Radna cev je projektovana za polaganje optičkog kabla u sklopu glavne i distributivne mreže. Manipulativna cev je rezerva u koju se uvlači novi optički kabl na određenom kablovskom rasponu, kada kabl u radnoj cevi treba zameniti zbog smetnje, dotrajalosti i sl. Rezervna cev je rezerva za proširenje kapaciteta optičke veze (za polaganje novog kabla kojim se uvećava kapacitet). Radne i rezervne cevi na lokalnom nivou služe za priključenje korisnika na kablovsku komunalnu infrastrukturu, tako što će se kroz postavljenu cev, od okna na kojem se korisnik priključi, priključni optički kabel voditi do optičkog čvora (bez ponovnog prokopavanja površina).

6.2.1 Grafički prikaz varijanti rešenja

Radovi predviđeni ovim projektom moraju biti izvedeni kvalitetno, od strane ovlašćenih izvođača, prema važećim propisima, sa materijalom izrađenim i atestiranim prema tehničkim propisima i normativima ZJPTT. Radovi se moraju izvesti u što kraćem roku, a trajanje radova ovog obima ne sme da prekorači 90 dana od dana otvaranja gradilišta. Izvođač radova se mora pridržavati projekta i dobijenih saglasnosti. Svaka izmena mora prethodno biti odobrena i potpisana od strane projektanta. Za sva nepridržavanja izvođač sam snosi odgovornost za nastalu štetu proisteklu iz toga. Izvođač mora voditi građevinsku knjigu i građevinski dnevnik, a isti mora biti redovno overen od nadzornog organa koji vodi objekat. Posao se mora organizovati tako da teče bez zastoja. Samo pravilnom organizacijom posla isti će se završiti u određenom roku, a posao se ne sme počinjati ako sav potreban materijal nije prethodno obezbeđen. Pre početka radova izvođač treba da upozna sve zainteresovane koji imaju

71 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs instalacije uz trasu, o početku radova i stalno da sarađuje sa njima kako ne bi došlo do oštećenja istih. Obaveza izvođača je da pravilno obeleži i obezbedi gradilište, kako bi se izbegle nesreće. Na putu se ne smeju ostavljati vozila, oprema i materijal. Ako je to neizbežno, moraju se obeležiti znacima za upozorenje i važećim saobraćajnim znacima prema Zakonu o bezbednosti saobraćaja. Iskopan rov mora biti zatrpan sa nabijanjem u slojevima, a višak zemlje uklonjen i isplaniran. Za transport javnim putevima treba obezbediti saobraćajnu miliciju, ukoliko izvođač smatra da bi saobraćaj mogao biti ugrožen. Izvođač mora obezbediti priručna gradilišna skladišta, na koja treba složiti kablove prema redosledu polaganja, tako da se bubnjevima može prići radi ispitivanja i korišćenja. Prilikom preuzimanja kablova i pribora od investitora ili iz fabrike, izvođač mora izvršiti kontrolu kablova na bubnjevima, merenjem optičkim reflektometrom na svim vlaknima i vizuelnim pregledom kablova i pribora na svim isporučenim količinama. Obaveza izvođača radova je da sarađuje sa imaocima drugih infrastrukturnih objekata, da se pridržava uslova datih u njihovim saglasnostima i da vodi računa da se drugi objekti ne oštete. Ukoliko je neophodno izvršiti izmeštanje drugih objekata a radovi nisu predviđeni projektom, potrebno je izvršiti konsultaciju sa projektantom i dobiti odobrenje od investitora. Izvođač radova mora se prilikom polaganja i montaže kabla pridržavati uputstva o polaganju i montaži optičkih kablova, PTT Vesnik 4/89 i 33/91. Tokom izvođenja radova potrebno je obezbediti snimanje kabla u otvorenom rovu od strane ovlašćene organizacije. Po završetku radova na polaganju i montaži kabla, treba uraditi tzv. projekat izvedenog stanja, sa geodetskom situacijom trase i protokolom svih potrebnih merenja. Organizaciji radova na gradilištu posvetiti posebnu pažnju i iste izvesti po predviđenom planu kako bi se izbeglo povećanje troškova. Broj osoblja koji se angažuju na radovima zavisi od postavljenih rokova, prirode terena, primenjene mehanizacije, kao i od atmosferskih, vodoprivrednih, saobraćajnih, energetskih i drugih uslova.

6.2.2 Izbor trase

Izbor trase optičkih kablova pri projektovanju, kao i trasiranje pre početka radova su od izuzetnog uticaja na kvalitetan tok izvođenja radova i na konačni kvalitet izgrađenog objekta, pa tome treba posvetiti dužnu pažnju. Pri izboru trase uzeti u obzir sadašnje i perspektivne urbanističke planove, geografske i topografske uslove, sastav tla, mogućnost mašinskog iskopa rova, stanje komunalne infrastrukture, s čime u vezi je poštovanje minimalnih rastojanja pri paralelnom vođenju i ukrštanju telefonskih kablova sa drugim instalacijama, o čemu treba konsultovati “Uputstvo o građenju mesnih kablovskih mreža”(tu su dati podaci za minimalna rastojanja između raznorodnih instalacija) i “Uputstvo o polaganju i montaži optičkih kablova”. U nedostatku tačnih podataka o vrsti zemljišta i drugim podzemnim objektima treba napraviti 3 - 5 uskih poprečnih rovova (šliceva), na svakih 100m trase. Za otkrivanje nekih podzemnih objekata može se koristiti i tragač kablova. Kod prelaza preko ulica i puteva, ugao prelaza treba da je pod pravim uglom, a nikako manje od 45 stepeni. Kao direktna zaštita optičkih kablova u rovu, koriste se PE cevi. Kao indirektna zaštita koriste se polucevi, PVC cevi i pozor traka, a u izuzetnim slučajevima i pokrivka (PVC štitnik, opeka ili čak i betonske ploče). Ukoliko se koristi

72 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs pokrivka, ne postavlja se direktno na PE cevi sa optičkim kablom, već između ima tampon peska ili sitne zemlje. Pozor traka se postavlja 30 - 40cm iznad ose kabla, tj PE cevi. Zaštita uvlačenjem u PVC cevi Ø110mm, koristi se po posebnoj potrebi u sledećim slučajevima:  pri ukrštanja kabla sa putem  u slučaju nemogućnosti ispunjenja minimalnog dozvoljenog odstojanja optičkog kabla u PE cevi, od drugog objekta i  pri povećanoj mogućnosti mehaničke povrede kabla. Nakon određivanja i obeležavanja trase na određenom potezu, pristupa se iskopu rova. Rov u koji se polaže kabel kopa se ručno kao otvoren rov. Na svim prelazima ispod saobraćajnica postavljaju se cevi PVC Ø110mm u koje se uvlače cevi PE Ø40mm. Rovovi u trotoaru i u zelenoj površini kopaju se sa vertikalnim zidovima, dubine 1.0m. Širina rova je 0.4 m, a sve to važi za zemljištie III-IV kategorije kakvo se nalazi na predmetnoj trasi.

73 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Pre polaganja cevi u rov, dno treba fino planirati i pokriti posteljicom od peska ili rastresite zemlje. Rov se obeležava upozoravajućom PTT trakom, pešački prelazi obezbeđuju pešačkimmostovima sa ogradom a po potrebi noću se označavaju svetlećim znakom upozorenja. Na sledećim crtežima predstavljeni su poprečni profili rovova za različite kategorije saobraćaja i podužni profil pružanja kablova

74 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

6.2.3 Polaganje PE cevi Ø40mm u zemlju i uvlačenje PE cevi Ø40mm u PVC cevi Ø110mm na prelazima ispod puteva

Polaganje u zemlju PE cevi malog prečnika Ø40mm obezbeđuje efikasno provlačenje optičkog kabla uz najmanja fizička naprezanja istog, kao i mogućnost zamene oštećenog kabla, bez velikih zemljanih radova. Polietilenska cev malog prečnika mora biti u svemu u skladu sa tehničkim uslovima za ovu vrstu i namenu cevi (prema Tehničkim uslovima za PE cevi malog prečnika za kablovsku TT kanalizaciju, PTT Vesnik 25/87). Pre polaganja cevi dno rova treba izravnati i očistiti, kao i pokriti posteljicom od peska ili rastresite zemlje. Visina posteljice treba da je 5cm. Kabel je potrebno položiti u PE cev 40/34 radi zaštite i eventualne kasnije intervencije na kablu. Projektom je predviđeno da cev kroz koju će se provući kabel bude položena prema situaciji u prilogu. Cevi se polažu direktno sa doboša smeštenog na prikolici ili pak ručno, za šta treba obezbediti dovoljan broj ljudi i pomoćni alat za razmotavanje cevi. Cevi se u rov polažu jedna pored druge. Posle polaganja, cevi se prvo zatrpavaju peskom, a nakon sabijanja sloja od 10 do 15cm može se nastaviti zatrpavanje i ostalim iskopanim materijalom (ne vraćati šut, kamenje i sl.), uz sabijanje rova u slojevima. Iznad PE cevi potrebno je položiti identifikacioni provodnik ili opomensku traku od metalizirane folije ili opomensku traku sa ugrađenim metalnim provodnikom. Pri polaganju cevi u iskopan rov treba obratiti pažnju da se radovi ne izvode pri temperaturama nižim od 5°C, kako bi se eliminisala krutost cevi odnosno izbeglo deformisanje i oštećenje istih. Takođe, prilikom polaganja cevi u iskopan rov, treba voditi računa da ne dođe do nepotrebnog uvijanja cevi u rovu +(jer se time otežava uvlačenje kabla u cev). Zbog toga postavljene cevi u rovu treba formirati i ispraviti deonično, a takođe deonično i zatrpavati. Krajeve PE cevi u oknima osigurati od pomeranja odgovarajućim držačima, pocinkovanim šelnama.U oknima gde se izrađuje nastavak ili ostavlja rezerva na 10 do 15cm od gornje ploče treba ugraditi konzole na rastojanju od 0.5m na sva četiri zida. Pri uvlačenju PE cevi takođe obratiti pažnju da se radovi ne izvode pri temperaturama nižim od 5°C, kako bi se eliminisala krutost cevi odnosno izbeglo upredanje, deformisanje i ostećenje istih.

Slika 6.7Okno

75 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Za uvlačenje PE cevi malog prečnika koristi se posebna vučna glava sa hvataljkama za male cevi ili kablovska čarapa. U cilju lakšeg uvlačenja PE cevi, postojeće cevi 110mm treba očistiti i proveriti njihovu prohodnost. Prilikom uvlačenja koristi se parafinsko ulje ili mast radi smanjenja sile trenja između cevi 110mm i 40mm. PE cevi se povlače vučnom mašinom ili vitlom, slično klasičnim TF kablovima, veoma pažljivo. PE cevi se uvlače od okna do okna (po rasponima). Prilikom uvlačenja tri cevi, treba svaku posebno obeležiti(različitim bojama), kako bi se u oknima raspoznala koja je koja cev. Voditi računa o tome da se posle uvlačenja PE cevi iste provere radi utvrđivanja prohodnosti, tj. da se pri uvlačenju nije desila deformacija cevi (naknadno se neće moći uvući optički kabl). Nakon provere i konstatovanja prohodnosti PE cevi zatvoriti ih radi sprečavanja prodiranja vode i mulja. Za zatvaranje koristiti čepove od termoskupljajućeg polietilena ili gume. Zbog gore navedenih razloga cevi 110mm u koju su uvučene tri PE cevi 40mm zatvoriti fiksirajućim prstenom 110/3 (40X3). Spojevi na cevima mogu biti nerastavljivi i rastavljivi. Nerastavljivo spajanje se može ostvariti električnim varenjem uz upotrebu odgovarajuće spojnice i aparature. Kod rastavljivih spojeva se uzimaju prave spojnice, kao vodovodne spojnice, standardnih dimenzija, tj. dimenzija prema dimenziji cevi. Krajevi cevi se iseku na tačnu meru kako bi se mogla ubaciti spojnica. Oba holendera spojnice se navuku na cev, koji se zatim malo zagreju. Specijalnim ključevima se spaja telo spojnice sa holenderom i ostvaruje se potrebno spajanje cevi. Bez obzira na vrstu spoja na mestu spoja ne sme se stvarati krivina malog poluprečnika. Spojnice treba obavezno da su atestirane za ovakve potrebe. Spojnice za PE cevi obično nisu posebno otporne na aksijalne sile zatezanja. Nakon uvučenog optičkog kabla u PE cevi, PE cevi spojiti u svakom oknu i proveriti nepropusnost cevi i spojeva sa natpritiskom vazduha 3-5 bara. Kontrolom pada pritiska u intervalu od jednog sata kontroliše se dihtovanje cevi.

Izrada prelaza

Prelazi se grade podbušivanjem ili prekopavanjem. To zavisi od važnosti puta preko kojeg se radi kablovski prelaz, odnosno uslova koje daje vlasnik tog objekta.

Slika 6.8Prelaz

76 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Na mestima ukrštanja trase optičkog kabla sa putevima, cevovodima, i sl. i gde kabl nije lako pristupačan da se ne može izvršiti brza intervencija na njemu, potrebno je isti postaviti u zaštitnu cev na većoj dubini nego na trasi optičkog kabla u trotoaru. Polietilenska cev se postavlja duž cele trase tako da se kontinualno pruža i ispod prelaza, ali na većoj dubini od uobičajene u trotoaru. Koristi se polietilenska cev, od polietilena grupe 3 (relativno tvrda polietilenska cev) spoljašnjeg prečnika Ø40mm i debljine zida 3-4mm. Dubina ukopavanja cevi je najmanje 1.2m ispod projektovane površine kolovoza. Prelazi ispod puteva sa asfaltnim, betonskim ili drugim čvrstim kolovoznim zastorom se izvode hidrauličnim podbušivanjem i utiskivanjem PE cevi malog prečnika u izrađenu bušotinu. U slučaju da je put takav da podbušivanje ne može da se izvede usled postojanja ostalih instalacija i komplikacije izvođenja podbušivanja, polaganje cevi će se izvršiti kopanjem u kolovozu. U tom slučaju ceo proces se izvodi prema propisima o raskopima javnih površina. U tom slučaju PE cevi se postavljaju u PVC cevi 110 tako da se obezbeđuju od mogućeg nagnječenja. Maksimalan broj PE cevi 40mm koji stane u PVC cev 110mm je tri.

Uvod kablova u objekte

Ovo je poseban način polaganja optičkog kabla, koji zavisi od lokalnih uslova u svakom objektu. Uvod zavisi pre svega od arhitektonskih rešenja zgrade. Kako je optički kabl lak, malih dimanzija, sa malim poluprečnikom savijanja, moguće ga je voditi kroz sve postojeće cevi, prolaze, rostove i kanale. Treba napomenuti da optički kablovi koji se vode po objektima treba da su sa PVC omotačem ili omotačem od negorivog polietilena. U ovom projektu objekti u kojima završavaju optički kablovi su javni objekti u kojima je stalno prisutan veći broj ljudi, pa treba sprečiti mogućnost brzog širenja požara preko kabla. Međuspratne otvore potrebno je nakon postavljanja kabla zatvoriti masom za sprečavanje širenja požara. Uvod optičkog kabla u čvorište vrši se iz uvodnog okna ili kroz postavljenu uvodnu cev iz najbližeg susednog okna (šahta). Na uvodu u zgrade optički kabl je u PE cevi i šelniran je na zid. Rezerva optičkog kabla na uvodu (za eventualnu naknadnu preradu optičke završne kutije ili optičkog ranžirnog panela) može se ostaviti jedino u uvodnom oknu, u koturu fiksiranom na plafon okna, najmanjeg prečnika savijanja od oko 60 cm.

Označavanje optičkih kablova

Radi lakše identifikacije optički kablovi moraju biti označeni u objektima, galerijama i privodnim kanalizacijama. Oznaka se nanosi na plastičnu pločicu pogodnih dimenzija, koja se pričvršćuje za kabl. Oznaka mora da sadrži:  naziv relacije  tip, vrstu i kapacitet kabla  godinu izgradnje

77 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Takođe, na svakom nastavku kabla, kao i na PATCH panelu, mora biti označen redosled optičkih vlakana. Pored toga, nosač optičkih konektora mora biti tako obeležen da se bez teškoća, lako i brzo može pronaći optičko vlakno određene relacije.

Montaža kabla

Montaža optičkog kabla sastoji se u izradi nastavaka na kablovskim dužinama optičkog kabla, uvođenju kabla u optičke patch panele ili završne optičke kutije i merenjima na optičkom kablu. Nastavljanje kablovskih dužina optičkog kabla sastoji se u spajanju optičkih niti i spajanju omotača kabla. Spajanje optičkih niti može se izvršiti zavarivanjem, pomoću posebnog uređaja za spajanje optičkih vlakana ili uz pomoć mehaničke spojnice za optičko vlakno. Obzirom da su domaći izvođači radova opremljeni uređajima za zavarivanje optičkih vlakana, a da je i slabljenje ovakvog spoja manje nego na mehaničkim spojevima, biće korišćena metoda zavarivanja optičkih vlakana. Nakon izrade spojeva na optičkim vlaknima, a pre konačnog prespajanja omotača (pre zatvaranja spojnice), neophodno je proveriti kvalitet izrađenih spojeva na optičkim vlaknima. To se čini merenjem, kako u toku izrade pojedinog spoja na samoj mašini za zavarivanje optičkih vlakana, tako i nakon slaganja rezerve niti u montažne module u spojnici, merenjem reflektometrom sa udaljenog kraja kabla. Tek nakon provere kvaliteta spojeva optičkih vlakana može se pristupiti konačnom prespajanju omotača kabla (zatvaranju spojnice). Kod izrade nastavaka odnosno spajanja kablovskih dužina, potrebno je to raditi izvan TT okna ili rupe za nastavak u zemlji. Najpogodnije da se to radi u namenskom vozilu ili u za to pripremljenom šatoru, bez prisustva prašine, strujanja vazduha, nagle promene temperature, atmosferskih padavina i sl., a kako bi se ostvario kvalitetan spoj. Za ovakav rad postoji rezerva preklopljenog kabla koji se nakon izrade spoja slaže uz nastavak. Zaštita nastavka, ukoliko je on u TT oknu, je takva da se spojnica postavlja pri vrhu okna na konzole van lakog domašaja. Svi ovi radovi moraju biti izvedeni prema postojećim uputstvima, sa opremom koja je atestirana prema tehničkim uslovima ZJPTT, kvalitetno i od strane ovlašćenih izvođača koji imaju reference za ovu vrstu radova.

Izbor montažnog materijala

Montažni materijal u sistemima od kojih se zahteva visoka pouzdanost mora biti izuzetnog kvaliteta. Tendencija je da se kvalitetnim materijalom i primenom razvijene tehnologije u maksimalnoj meri isključe manuelne sposobnosti čoveka koje često mogu da budu ograničavajući faktor. Spojnice, moduli, kasete i konektori su birani tako da je greška u montaži zbog ljudskog faktora svedena na najmanju moguću meru.

Uvođenje kabla u optičke patch panele

Uvođenju kabla u optičke patch panele prethodi postupak montaže optičkog patch panela u RACK orman koji se izvodi prema Uputstvu za montažu proizvođača.

78 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Kabl se u optički patch panel uvodi odozgo, a montaža se sastoji iz dve faze. Prva faza je obrada kraja kabla na isti način kako se to radi i prilikom pripreme kabla za nastavljanje, a zatim sledi uvođenje kabla u optički patch panel kroz za to predviđeni otvor. Druga faza je zavarivanje vlakana iz kabla na optička vlakna završena optičkim konektorom, formiranje nastavljenih vlakana u za to predviđen prostor i montaža konektora na predviđeni nosač.

Merenja na kablu

U cilju postizanja propisanih karakteristika prenosnog puta moraju se na kablovima izvršiti odgovarajuća merenja. Ono što treba proveriti radi konstatovanja da je optički kabl proizveden i montiran na način koji obezbeđuje kvalitetno funcionisanje optičkog kabla u radnom veku, su sledeća merenja:  pre polaganja kabla  nakon polaganja optičkog kabla  neposredno nakon nastavljanja fabričkih dužina, radi provere slabljenja spoja, pri kontroli kvaliteta cele izgrađene optičke kablovske linije.

Pre polaganja, dok su kablovi još na bubnju, treba izvršiti merenja: optičke dužine (m) ipodužnog slabljenja (dB/km) na talasnim dužinama 1300 nm i 1550 nm. Merenja vršiti optičkim reflektometrom po svakom vlaknu uz korišćenje vrednosti za indeks prelamanja iz priložene atestne dokumentacije, a dobijene rezultate treba uporediti sa vrednostima iz priložene atestne dokumentacije i ako nema velikih odstupanja može se pristupiti polaganju kablova. U protivnom, neispravne kablove izdvojiti i zameniti odgovarajućim ispravnim. Nakon polaganja optičkog kabla treba ponovo izvršiti navedena merenja svih optičkih vlakana po položenoj fabričkoj dužini kabla. Dobijeni rezultati se upoređuju sa rezultatima merenja pre polaganja kablova i vrednostima iz atestne dokumentacije. Važno je izvršiti upoređenje međusobnih dužina vlakana po svakoj položenoj fabričkoj dužini kabla i ukoliko izmerene vrednosti međusobnih dužina vlakana odstupaju više od 0,2%, to ukazuje na nedozvoljena naprezanja optičkog kabla pri polaganju fabričke dužine. Takođe, odstupanje izmerenog podužnog slabljenja od atestne vrednosti za više od 0,05 dB/km je neprihvatljivo. Posle izrade spoja na optičkom kablu, izvršiti merenje optičke dužine i podužnog slabljenja svih vlakana. Ova merenja vršiti u oba smera kabla, u II i III optičkom prozoru. Granične vrednosti za slabljenje spojeva su takve da prosečna vrednost slabljenja spojeva na regeneratorskoj deonici na 1300 nm nije veća od 0,1 dB (po spoju), s tim da pojedinačna maksimalna vrednost slabljenja spoja ne prelazi 0,25 dB. Istovremeno, dobijena vrednost slabljenja na spoju na 1550 nm ne sme da bude veća od 0,05 dB u odnosu na vrednost istog spoja na 1300 nm. Ukoliko izmerene vrednosti ne zadovolje date kriterijume, spoj treba prekinuti i spajanje ponavljati do dobijanja korektnog rezultata, a maksimalno 6 puta. Ukoliko se ni tada ne dobiju zahtevani rezultati, prekinuti ponavljanje spajanja, a u mernom protokolu evidentirati da je dobijena vrednost veća od propisane. Sve dobijene rezultate prilikom pomenutih merenja srediti tabelarno i priložiti uz dokumentaciju izvedenog stanja, kao merni protokol.

79 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Nakon spajanja kabla pristupiti kontroli kvaliteta izgrađene deonice. Prvo, na celoj deonici izvršiti merenje slabljenja svih spojeva na 1300 i 1550 nm, u oba smera i dobijene vrednosti dati tabelarno. Takođe, izvršiti u jednom smeru merenje slabljenja za svaku dužinu kabla između spojeva i rezultate u dB/km dati tabelarno. Zatim, stabilisanim optičkim izvorom i meračem optičke snage izvršiti merenje ukupnog slabljenja, u oba smera na 1300 nm i na 1550 nm. Posebno obratiti pažnju na čistoću konektora prilikom izvođenja ovih merenja. Svi mereni rezultati sređuju se u posebne tabele, čija je forma data u Uputstvu o merenjima na telekomunikacionim linijama sa optičkim vlaknima (PTT Vesnik 12/91), a na formatu A4, te isti čine protokol merenja, odnosno deo dokumentacije izvedenog stanja.

Osnovne karakteristike optičkog kabla

Tip kabla se određuje u funkciji karakteristika samog kabla, kapaciteta sistema koji po njemu moraju da rade i realnih fizičkih veličina koje deluju na kabel u vremenu. Za privodne kablove do objekata projektovani su optički indoor/outdoor kablovi. Ovi kablovi su namenjeni prvenstveno za unutrašnju montažu u objektima, ali se mogu koristiti i za primenu van objekata. Predviđeno je njihovo polaganje po kablovskim rostovima, kablovskim kanalima, kao i uvlačenje u odgovarajuće PVC zaštitne cevi unutar objekata kao i provlačenje kroz cevi kablovske kanalizacije na deonici od objekta do okna u kojem se vrši spajanje na postojeći optički kabl. Optički indoor/outdoor kablovi treba da budu tanki, robusni, pogodni i za horizontalno i za vertikalno polaganje. Konstrukcija privodnih kablova u ovom projektu je od šest i dvanaest vlakana u cevčici kao vidu sekundarne zaštite (“Loose tube” konstrukcija sa jednom cevčicom) i bez centralnog nosećeg elementa:  Primarna zaštita 250 μm (tip vlakna 9/125 μm) se nanosi iznad omotača optičkog vlakna sa odgovarajućim kolor kodom.  Sekundarna zaštita je izvedena u obliku cevčice (slobodna konstrukcija).  Periferni rasteretni element treba da bude izrađen od staklenih aramidnih vlakana.  Spoljašnji omotač treba da zaštiti optičko vlakno, primarnu i sekundarnu zaštitu i periferni rasteretni elemento d mehaničkih i klimatskih uticaja okoline. Takođe treba da poveća otpornost kabla na aksijalna i bočna opterećenja. Omotač u pogledu gorenja i podržavanja gorenja je izrađen u skladu sa standardima IEC 60332 odnosno UL 910 i UL 1666 koji propisuju otpornost kablova na gorenje i širenje vatre i emisiju dima i štetnih supstanci. Projektovani privodni kablovi su sa omotačem od “halogenfree” materijala (LSZH – LOW SMOKE ZERO HALOGEN). Za glavne i distributivne kablove projektovani su optički outdoor kablovi.Ovi kablovi su predviđeni za uvlačenje u PE cevi u glavnoj i distributivnoj mreži. Konstrukcija kabla je “Loose” tube, sa više cevčica i sa centralnim rasteretnim elementom.

80 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Mehaničke karakteristike kablova:

Minimalni poluprečnik savijanja privodnog kabla za kablove sa vlaknima po ITU-T preporuci G.657.A je 15mm bez degradacija karakteristika vlakana. Za glavne i distributivne kablove korišćen je tip kabla sa vlaknima po ITU-T preporuci G.652.D i za njih je minimalni poluprečnik savijanja 20D, gde je D prečnik kabla. Maksimalna dozvoljena vučna sila za privodne kablove ne sme biti manja od 500N. U ovom projektu je izabran privodni kabl sa dozvoljenom vučnom silom 1750N. Za glavne i distributivne kablove izabran je kabl sa sa dozvoljenom vučnom silom 9000N. Maksimalna dozvoljena vučna sila se definiše kao maksimalna sila istezanja kabla pri kojoj još uvek ne dolazi do istezanja optičkih vlakana.

Razlozi za izbor optičkog kabla su sledeći:

 male dimenzije i težine optičkih kablova,  lako manipulisanje optičkim kablovima,  veliki bitski protok koji omogućavaju optički kablovi,  mala količina kablova potrebna da se realizuje jedan ovakav sistem,  prihvatljiva cena,  povoljan odnos cena/perfomanse.

Količina upotrebljenih vlakana projektovana je tako da zadovoljava sve kriterijume postavljene u projektnom zadatku. Ovaj optički kabl nema metalnih elemenata i kao takav uvlači se celom dužinom u PE cev Fi 40/34 mm. Kod izbora tipa i kapaciteta optičkog kabla vođeno je računa o činjenici da sa porastom broja vlakana u optičkom kablu cena kabla raste znatno sporije od povećanja broja vlakana, te je i sa ovog stanovišta opravdano planirati kabel većeg kapaciteta.

81 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

7 Ekološki aspekti

7.1 Mehaničke opasnosti i mere zaštite

Prilikom izvođenja radova na polaganju i montaži optičkih kablova mogu nastati opasnosti po radnike koji učestvuju u izgradnji kablovske mreže ili može doći u opasnost sam objekat koji se gradi ili pak korisnici objekta ili čak i slučajni prolaznici. Da bi se sprečila pojava mogućih opasnosti i eliminisale eventualne nepovoljne posledice, potrebno je pridržavati se pravila zaštite na radu. Obaveza izvođača radova i osoblja na izgradnji da se pridržava Zakona o zaštiti na radu (SL.Glasnik br. 42/91.), a osoblje na gradilištu da se pridržava i Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu. Mehaničke opasnosti se uglavnom javljaju prilikom radova na polaganju i montaži PE cevi i optičkih kablova. Da bi se ove opasnosti sprečile potrebno je pored pažnje i budnosti pri obavljanju svih poslova u radu primenjivati i odgovarajući materijal i radove izvoditi odgovarajućim alatom namenjenim i atestiranim za ovu vrstu radova. Dozvoljeno je korišćenje samo ispravnog alata i materijala što zahteva permanentne i periodične provere. Izvođač radova mora voditi računa o pravilnoj upotrebi alata i primenjenosti mera zaštite na radu. Transport bubnjeva PE cevi i optičkih kablova može se vršiti kamionom ili kablovskom prikolicom. Ako se bubnjevi transportuju kamionima, bubnjevi moraju biti osigurani podupiračima i vezani. Prilikom utovara i istovara bubnjeva na kamion koriste se utovarno istovarna rampa ili dizalice odgovarajuće nosivosti (kran, mehanička ruka, viljuškar i sl.). Prilikom manipulisanja dizalicom radnici se obavezno udaljuju ispod dizalice ili tereta, a teret mora biti osiguran od pada sa dizalice ili rampe. Prilikom transportovanja kablova kamionom NIJE DOZVOLJENO izbacivanje bubnjeva sa kamiona već je dozvoljen gore opisan način. Pošto je na gradilištu teže obezbediti kran, dizalicu, mehaničku ruku i sl. preporučuje se transport, posebno težih bubnjeva, kablovskom prikolicom. Kablovska prikolica treba da je odgovarajuće nosivosti, da ima osiguranje tereta i sistem za podizanje i spuštanje bubnja. Prilikom transporta bubnjeva vozilo za transport se kreće smanjenom brzinom i mora biti obeleženo na odgovarajući način. Radnici koji vrše transport i utovar i istovar moraju koristiti zaštitnu opremu, zaštitne rukavice, šlem i sl. Nije dozvoljen transport radnika ili drugog osoblja u teretnom sanduku ili na kablovskoj prikolici. Ukoliko se radovi izvode u neposrednoj blizini kolovoza ili na samom kolovozu, potrebno je odgovarajućim saobraćajnim znacima usmeriti saobraćaj tako da se ne ugrožava bezbednost kako samog saobraćaja tako i bezbednost radnika koji izvode radove. Po potrebi angažovati i saobraćajnu miliciju. Samo gradilište obezbediti ogradama, upozoravajućim trakama i odgovarajućim saobraćajnim znacima. Ukoliko je saobraćaj ugrožen i noću(ako radovi u blizini saobraćajnice traju više dana) mesto radova se mora osvetliti i koristiti reflektujući i osvetljeni

82 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs saobraćajni znaci. U cilju zaštite prolaznika, pešaka, rov treba ograditi i obeležiti, a na prelazima ulica i kućnim ulazima postaviti privremene mostove od dasaka, sa ogradom, a čvrsto oslonjene na nedirnuto zemljište. Posebno kritična mesta su kablovska okna. Pri izgradnji se mora voditi računa da rupa za okno bude označena i ograđena, da bi se sprečio pad prolaznika, pešaka u rupu. Izgrađena kablovska okna nikada ne treba ostaviti otvorena, ako nisu pažljivo obezbeđena. Oko otvora se postavlja montažna ograda, a pored otvora treba da se uvek nalazi bar po jedan radnik, koji će paziti da neko od prolaznika ne padne u šaht a ujedno će dodavati alat i materijal radnicima u oknu. Alat i materijal se postavlja dalje od otvora okna, najmanje pola metra, da se ne bi desilo da padne u okno i povredi radnike koji u njemu rade. Radnici koji rade na polaganju PE cevi i optičkih kablova, na montaži kablova i sl. moraju biti kvalifikovani za vrstu posla koju rade i moraju posedovati odgovarajuću zaštitnu opremu, odeću i obuću, a takođe se moraju pridržavati svih mera zaštite na radu. Izvođač je dužan da pre svega obezbedi gradilište, da na gradilištu pribavi priručnu apoteku, i da se raspita za najbližu zdravstvenu ustanovu koja može pružiti prvu pomoć kod eventualne nezgode.

7.1.1 Opasnosti od dejstva električne struje i mere zaštite

Kod radova na izgradnji i održavanju kablovskih okana i PE cevi postoji opasnost od kontakta sa naponima opasnim po život i zdravlje ljudi, a takođe opasnim i štetnim za instrumente i opremu koja se pri radovima koristi. Kod radova u blizini dalekovoda, EE objekata, obratiti pažnju na mogućnost nedozvoljenog približavanja ili direktnog dodira alatom ili opremom sa visokim naponom, što može izazvati električno pražnjenje. Kod iskopa rova mora se voditi računa o podzemnim EE kablovima i radove izvoditi tek kada postoje podaci o njihovom položaju. Prilikom polaganja PE cevi voditi računa o minimalnom dozvoljenom rastojanju prema elektoenergetskim kablovima. Ova rastojanja su definisana u saglasnosti elektrodistribucije, a s tim u vezi treba konsultovati “Uputstvo o građenju mesnih kablovskih mreža”. Nije dozvoljeno mašinsko podbušivanje na mestima gde postoje EE kablovi, jer postoji opasnost od nekontrolisanog skretanja burgije i slučajnog oštećenja EE kabla, odnosno od opasnosti za ljude i mašine. Radnici na mašini za bušenje uvek treba da budu u zaštitnoj izolacionoj obući i sa izolacionim zaštitnim rukavicama. Najpovoljnije je pri radovima u blizini EE kablova iste isključiti sa naponske mreže. Kod izrade okana u blizini EE postrojenja, trafo stanice, elektrificirane železničke pruge ili dalekovoda, radnici treba da stoje na izolacionoj podlozi.Merni instrumenti se moraju propisno uzemljivati, a alat i pomoćni pribor moraju biti ispravni. Rukovodilac radova je obavezan da prisustvuje i kontroliše rad koji se izvodi ispod ili pored energetskih postrojenja, kao i da kontroliše primenu zaštitnih mera od električnog udara.

83 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

7.2 Opasnosti od požara i eksplozije i mere zaštite

Osoblje koje radi na izgradnji mreže izloženo je požarnim i eksplozivnim opasnostima, jer pri radu koristi sredstva punjena eksplozivnim i zapaljivim sredstvima. Prisutnost zemnog gasa u TT kanalizaciji predstavlja potencijalnu opasnost od eksplozije. Iz ovih razloga treba, pre početka rada, obratiti pažnju na:pravilno provetravanje okna; proveru prisutnosti otrovnih i zapaljivih gasova i para pre silaska u okno; način upotrebe let-lampi. Provetravanje okna se vrši otvaranjem i susednih okana u cilju stvaranja promaje.U okno se silazi merdevinama.Dok se ne utvrdi sa sigurnošću da u oknu nema zapaljivih gasova, nije dozvoljeno unositi let-lampu na benzin, odnosno otvoreni plamen uopšte. Pogotovo je strogo zabranjeno vršiti paljenje i pripremu let-lampi na benzin u oknu i galeriji, već se priprema mora obaviti van okna i galerije. Benzinske kante se ne smeju držati u oknu za vreme, kao ni pre i posle rada. Isto važi za bilo kakav zapaljivi materijal.Kod radova sa gasnim lampama, bocu obavezno držati dalje od rova u kom se vrše radovi.Zabranjuje se ostavljanje i skladištenje materijala koji može izazvati požar i eksploziju u prostorijama za uređaje.Rukovodilac radova se mora brinuti o ispravnosti alata koji se koristi, a koji može izazvati požar ili eksploziju.

7.3 Hemijske opasnosti i mere zaštite

To su najintenzivnije i najpodmuklije opasnosti koje se mogu pojaviti tokom rada na polaganju i montaži i postavljanju PE cevi i optičkih kablova. Pojava im se teško uočava, a posledice mogu biti trenutne (gušenje) ili se osete tek kasnije čak i posle više godina, kao teško narušavanje zdravlja. Najčešći uzročnici hemijskih opasnosti su: podzemni otrovni gasovi, koji se mogu pojaviti u oknima (sumporvodonik, metan, isparenja otpadnih voda, hemikalije i dr.), pare termoplastičnih PE cevi i omotača kabla kao i rastvarača, koje eventualno nastaju pri termičkoj obradi PE cevi ili čišćenju i odmašćivanju optičkog kabla. Zaštitne mere su pre početka i u toku radova provetravanje kablovskih okana, redovno čišćenje i održavanje okana, redovni kontrolni lekarski pregledi radnika, nošenje radne odeće i obuće prema HTZ propisima i održavanje lične higijene. Provetravanje okana se vrši na već opisan način. Ukoliko se zbog padavina, iznad okna drži šator, potrebno je povremeno podići šatorska krila da se okno provetri. Pre dužeg rada nad oknom, ono se mora potpuno očistiti i prema potrebi i oprati čistom vodom.

84 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

7.3.1 Biološke opasnosti i mere zaštite

Biološke opasnosti se pre svega pojavljuju zbog prljavštine u oknima, zatim zbog prljavih ruku, zagađene hrane i prisustva raznih organskih otpadaka, koji trunu i koji mogu izazvati prenošenje raznih zaraznih bolesti. Zaštitne mere se pre svega odnose u sprovođenju lične higijene i higijene radnog mesta. Mesto gde se radi(okno) treba da je čisto. Hranu ne unositi u kablovsko okno. Za vreme rada ne jesti i ne pušiti. U slučaju potrebe za hranom ili vodom i sl. prekinuti rad, izaći iz okna i najpre dobro oprati ruke.

7.3.2 Opasnosti od dejstva lasera

Prilikom nastavljanja optičkih vlakana laserskim uređajem potrebno je zaštititi osoblje od oštećenja organa čula vida zbog štetnog dejstva laserskog snopa relativno velike snage.Ne sme se dozvoliti upad snopa pod pravim uglom te radnik koji obavlja poslove nastavljanja mora o tome voditi računa. Prilikom montaže, umeravanja i tokom eksploatacije uređaja sa laser diodama potrebna je izuzetna opreznost jer zaštita ljudi od laserskog zračenja nije efikasna, posebno na otvorenim optičkim konektorima ili na krajevima staklenog vlakna u slučaju greške(ispada regulacije i odspojenja lasera). Na uređaje treba nalepiti upozorenje u vidu trouglastog crno-žutog znaka sa slike. Znak treba da upozori ljude da se ne izlažu laserskom zraku. Proizvođači linijskih sistema na svojim jedinicama(karticama) imaju tu oznaku.

85 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

8 Ekonomski aspekti

8.1 Specifikacija i opis potrebnih troškova

Tabela 8.1 Objekti od značaja za uvođenje FTTH mreže u I fazi izvođenja radova u Temerinu

23 Elektrovojvodina - stari objekat Br. Objekat 24 Agencija za razvoj opštine Temerin 25 SAT pro - distribucija radio i tv programa 1 Veterinarska stanica 26 Kulturno – informаtivni centаr 2 JKP - Vodovod „Lukijаn Mušicki“ (dom kulture, radio 3 Dom zdravlja Temerin)

4 O.Š. “Kokai Imre” 27 Vojvođanska banka 5 Banka Intesa 28 Crveni krst Temerin – Opštinska organizacija 6 JKP "Temerin" 29 Meridian banka 7 ERSTE banka 30 Opštinska geodetska uprava - Katastar 8 O.Š. “Petar Kočić” nepokretnosti 9 Tehnička Škola 31 Opštinska uprava 9a Tehnička Škola- drugi objekat 32 Opštinski sudija za prekršaje 10 Kompleks bazena – JKP Temerin 33 Toplana objekat 11 Dom zdravlja 34 Skupština opštine 11a Dom zdravlja 35 Matična služba 12 Predškolska ustanova “Veljko 36 PTT Vlahović” 37 AIK banka 13 Kancelarija za Mlade - Temerin 38 Kvantaš pijaca, stočna pijaca, vašarište 14 FK "Sloga" 39 Raiffeisen bank 15 FK "TSK" 40 Procredit bank 16 Sportska hala 41 OTP banka 17 Dom zdravlja 42 Opštinski sud 18 Mesna zajednica - Staro Đurđevo 43 Razvojne banke Vojvodine 19 PTT 44 Biblioteka “Sirmai Karolj“ 20 Elektrovojvodina 45 BIVŠI SDK 21 JP "Direkcija za izgradnju i urbanizam opštine Temerin" 46 Centar za socijalni rad opštine Temerin 22 Alpha bank 47 MUP

86 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

48 Prva Mesna zajednica - Temerin 69 O.Š. “Kokai Imre” 49 JP "Gas" 70 Predškolska ustanova “Veljko Vlahović” 50 Benzinska pumpa - “Luk Oil” 71 O.Š. “Petar Kočić” 51 Međumesna autobuska stanica 72 Predškolska ustanova “Veljko 52 Apoteka Vlahović” 53 Groblje 73 Vatrogasni dom 54 Verski objekat 74 Javno kupatilo 55 Groblje 75 Nacionalna služba za zapošljavanje - 56 Mini ZOO vrt ogranak Temerin

57 Železnička stanica 76 Republički fond za zdravstvo - ogranak Temerin 58 Semafor 1 77 Verski objekat 59 Semafor 2 78 Verski objekat 60 Semafor 3 79 Zelena pijaca 61 Semafor 4 80 Objekat JKPa 62 Semafor 5 81 Groblje 63 Semafor 6 82 Verski objekat 64 Semafor 7 83 Verski objekat 65 Gerontološke kuće (Kolektivno stanovanje) 84 Antenski stub 66 Gerontološke kuće (Kolektivno REZ Rezerva ka Bečeju nastavak N24 stanovanje) REZ Rezerva ka Sirigu nastavak N10 67 Gerontološke kuće (Kolektivno REZ Rezerva ka Žablju nastavak N29 stanovanje) REZ 68 Gerontološke kuće (Kolektivno Rezerva ka Novom Sadu nastavak stanovanje) N16

87 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

8.2 Proračun potrebnih ulaganja za izgradnju FTTH mreže do čvorišta

Tabela 8.2Proračun za radove u Temerinu 1 Trasiranje m 5,80 25.554,00 148.213,20 2 Raskrčivanje šiblja i sitnog rastinja m2 96,66 400,00 38.664,00 Sklanjanje sa trase šuta, kamena i drugog 3 m3 251,66 80,00 20.132,80 gradjevinskog materijala Nivelisanje neravnog terena usled nasipa, nanosa i 4 m3 402,80 110,00 44.308,00 slično 5 Sečenje asfalta/betona u trotoaru, po liniji m 143,37 2.250,00 322.582,50 Rušenje asfaltnog trotoara sa ili bez betonske 6 m2 681,16 340,00 231.594,40 podloge debljine do d=15 cm 7 Rušenje betonskog trotoara debljine do d=15cm m2 514,10 230,00 118.243,00 Rušenje Betonskih ploča (svih vrsta) na pesku, 8 m2 54,68 310,00 16.950,80 Turske kaldrme, Opeka pljoštimice na pesku 9 Sečenje asfalta/betona u kolovozu, po liniji m 291,10 1.080,00 314.388,00 Rušenje kolovoznog asfalta na betonskoj podlozi 10 m2 1.653,07 270,00 446.328,90 debljine kolovoza d=15-25cm 11 Rušenje betonskog kolovoza debljine d=15-25cm m2 1.285,22 50,00 64.261,00 12 Rušenje ivičnjaka m 365,16 60,00 21.909,60 Rušenje nearmiranog betona/stena debljine preko 13 m3 10.958,12 10,00 109.581,20 d=25cm 14 Rušenje zidova od opeke d=12,5 cm m2 142,13 14,00 1.989,82 Betoniranje trotoara betonom MB-20, d=10 cm sa 15 m2 549,08 230,00 126.288,40 prethodnom izradom tampona od šljunka d = 10cm Opravka trotoara od betonskih ploča (svih vrsta) na 16 m2 329,45 310,00 102.129,50 pesku

17 Opravka ivičnjaka m 603,99 60,00 36.239,40

18 Iskop zemlje dubine do 2m u zemlji III kategorije m3 510,18 225,23 114.907,84 19 Iskop zemlje dubine do 2m u zemlji IV kategorije m3 816,32 58,80 47.999,62 Ručni iskop rova dimenzije 0,4x1,0 m u zemlji III 20 m 204,08 16.250,00 3.316.300,00 kategorije po novoj trasi Ručni iskop rova dimenzije 0,4x1,0 m u zemlji IV 21 m 326,52 4.540,00 1.482.400,80 kategorije po novoj trasi Ručni iskop rova dimenzije 0,4x1,2 m u zemlji III 22 m 228,12 650,00 148.278,00 kategorije po novoj trasi Ručni iskop rova dimenzije 0,4x1,2 m u zemlji IV 23 m 391,83 60,00 23.509,80 kategorije po novoj trasi

88 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Mašinski iskop rova dimenzije 0,25x1,2 m u zemlji 24 m 228,12 1.955,00 445.974,60 III kategorije po novoj trasi Zatrpavanje rova ,TT kanalizacije i prostora uz 25 m3 272,10 1.103,92 300.376,63 okno peskom sa nabijanjem i polivanjem vodom Zatrpavanje rova, TT kanalizacije i prostora uz 26 okno šljunkom/tucanikom sa nabijanjem i m3 306,11 363,28 111.203,64 polivanjem vodom 27 Zatrpavanje zemljom bez nabijanja m3 102,03 100,00 10.203,00 Zatrpavanje rova dimenzija 0,4x1,0 m sa 28 m 108,83 18.250,00 1.986.147,50 nabijanjem zemlje u slojevima Zatrpavanje rova dimenzija 0,4x1,2 m sa 29 m 130,60 200,00 26.120,00 nabijanjem zemlje u slojevima Zatrpavanje rova dimenzija 0,25x1,2 m sa 30 m 81,62 1.955,00 159.567,10 nabijanjem zemlje u slojevima Razastiranje peska u rov, 6m3 na 100m rova (za 31 m 17,49 800,00 13.992,00 rov 0,4m) Ugradnja privodnog montažnog okna PO - 1, bez 32 kom 2.603,12 89,00 231.677,68 poklopca Ugradnja distributivnog montažnog okna DO - 1, 33 kom 4.130,69 23,00 95.005,87 bez poklopca Ugradnja distributivnog montažnog okna DO - 2, 34 kom 5.767,38 8,00 46.139,04 bez poklopca Ugradnja telefonskog poklopca za montažna okna 35 kom 1.201,44 91,00 109.331,04 (PO-2, DO-1, DO-2, DO-3) 36 Ugradnja lakog telefonskog poklopca PO-1 kom 667,48 29,00 19.356,92 Polaganje 1 cevi do f 50 mm u iskopani rov za 37 m 18,02 2.205,00 39.734,10 izgradnju TK kanalizacije Polaganje 2 cevi do f50 mm u iskopani rov za 38 m 28,83 12.469,00 359.481,27 izgradnju TK kanalizacije Polaganje 3 cevi do f 50 mm u iskopani rov za 39 m 44,68 23.499,00 1.049.935,32 izgradnju TK kanalizacije Uvlačenje 1 PE cevi do f 50 mm u slobodnu / 40 m 64,23 4.190,00 269.123,70 zauzetu cev u kablovskoj kanalizaciji ili na prelazu Polaganje jedne PE/PVC cevi prečnika preko fi 50 41 mm do fi 110mm u iskopan rov za izgradnju TK m 19,78 1.164,00 23.023,92 kanalizacije Izrada levka kablovske TT kanalizacije za 1 cev f 42 kom 467,69 140,00 65.476,60 110 mm Izrada levka kablovske TT kanalizacije za 2 cevi f 43 kom 623,58 46,00 28.684,68 110 mm Izrada uvoda od 1 cevi do f 50 mm u zid od opeke 44 debljine do d=50 cm , sa probijanjem i popravkom kom 1.588,59 20,00 31.771,80 zida

89 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Izrada uvoda od 1 cevi preko f50 do 110 mm u zid 45 od opeke debljine d=50 cm, sa probijanjem i kom 1.985,79 20,00 39.715,80 popravkom zida

Izrada uvoda od 1 cevi do f 50 mm u zid od betona 46 kom 2.155,98 20,00 43.119,60 debljine do d=50 cm , sa probijanjem i popravkom

47 Polaganje FeZn cevi do f 100 mm u iskopan rov m 52,33 18,00 941,94

Izrada prelaza ispod potoka prekopavanjem i 48 m 755,59 21,00 15.867,39 postavljanjem do 2 cevi

Izrada prelaza ispod puteva i drugih površina 49 bušenjem i ugradnjom jedne cevi do f 110 mm sa m 1.235,82 200,00 247.164,00 pripremnim radovima

Podbušivanje ispod površina širine do 6m bez 50 m 546,65 1.900,00 1.038.635,00 ugradnje cevi, sa pripremnim radovima

Montaža metalne cevi preko f100 mm do f 150 po 51 zidu ili parapetu mosta na visini do 3m sa m 795,27 12,00 9.543,24 fiksiranjem šelnom

52 Zaptivanje cevi do Fi 50mm kom 19,55 1.000,00 19.550,00

53 Zaptivanje cevi preko Fi 50mm kom 43,73 50,00 2.186,50

Postavljanje betonskog stubića ili metalne pločice 54 kom 218,66 10,00 2.186,60 za obeležavanje trase kabla

Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom zida do 55 kom 92,11 20,00 1.842,20 12,5 cm zid od opeka Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom zida do 56 kom 307,09 15,00 4.606,35 12,5 cm zid od betona Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom zida do 25 57 kom 138,19 15,00 2.072,85 cm zid od opeke Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom zida do 25 58 kom 414,57 20,00 8.291,40 cm zid od betona Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom zida do 50 59 kom 737,01 10,00 7.370,10 cm zid od betona

Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom zida do 50 60 kom 245,66 10,00 2.456,60 cm zid od opeke

Iskop i zatrpavanje proširenja za izradu nastavka 61 kom 498,48 210,00 104.680,80 na PE cevima u zemlji III kategorije Polaganje PVC trake sa metalnim elementom za 62 m 4,48 25.840,00 115.763,20 detekciju trase u iskopani rov (sa spajanjem trake) Uvlačenje PVC trake sa metalnom elementom za 63 m 10,70 510,00 5.457,00 detekciju trase u cev Polaganje optičkog kabla ili optičkog kabla u 64 rebrastoj cevi po zidu sa šelnovanjem ili m 217,69 1.800,00 391.842,00 kanalicama

90 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Polaganje optičkog kabla ili optičkog kabla u rebrastoj cevi po kablovskom regalu, tehničkom 65 m 103,33 720,00 74.397,60 kanalu, tt galeriji, duplom podu i spuštenom plafonu u unutrašnjosti objekta 66 Montaža spojnice za cevi do f50 mm kom 231,40 400,00 92.560,00 67 Ugradnja konzole za OK kom 207,64 480,00 99.667,20 Ugradnja elemenata za fiksiranje krajeva PE cevi u 68 kom 275,14 400,00 110.056,00 oknima Uvlačenje ili uduvavanje optičkog kabla kapaciteta 69 m 60,62 30.010,00 1.819.206,20 do 96 vlakana u cev položenu u rov Uvlačenje ili uduvavanje optičkog kabla kapaciteta 70 m 89,87 3.400,00 305.558,00 preko 96 vlakana u cev položenu u rov 71 Uvlačenje optičkog kabla u rebrasto crevo m 91,19 2.520,00 229.798,80 Obeležavanje optičkog kabla sa isporukom pločice 72 kom 163,24 200,00 32.648,00 (kartice) Obrada kraja optičkog kabla kapaciteta do 96 vlakana zbog izrade nastavka ili završavanja kabla 73 kom 3.810,39 222,00 845.906,58 na optičkom razdelniku (ZOK-u), obračun po kraju kabla Obrada kraja optičkog kabla kapaciteta preko 96 vlakana zbog izrade nastavka ili završavanja kabla 74 kom 5.080,53 18,00 91.449,54 na optičkom razdelniku (ZOK-u), obračun po kraju kabla Izrada spoja na optičkom vlaknu a u nastavku, 75 ZOK-u i na optičkom razdelniku sa proverom kom 296,36 3.684,00 1.091.790,24 slabljenja spoja, obračun po spoju Izrada temelja za telekomunikacioni kontejner 76 dimenzija 6,0x3,0m (komplet sa isporukom kom 130.000,00 1,00 130.000,00 materijala za izradu temelja) Montaža telekomunikacionog kontejnera dimenzija 77 kom 350.000,00 1,00 350.000,00 6,0x3,0m na pripremljene temelje Ugradnja samostojećeg ormana, 700x500x250mm, 78 kom 10.000,00 8,00 80.000,00 sa izradom betonskog postolja (komplet ekipiran) 79 Montaža REK ormana na zid kom 4.700,00 76,00 357.200,00 80 Montaža REK ormana samostojeceg kom 3.500,00 1,00 3.500,00 81 Montaža UPS-a kom 700,00 68,00 47.600,00 82 Montaža KUCISTA 3+1 HE PATCH PANEL kom 700,00 6,00 4.200,00 83 Montaža modula 6SCDX/APC E9 kom 1.500,00 64,00 96.000,00 Montaža umetka opto razdelnika/patch 84 kom 608,83 83,00 50.532,89 panela/ZOK-a 85 Montaža RING PANEL-a 1U kom 240,00 139,00 33.360,00 86 Montaža RAZVODNOG PANEL- a 220V kom 240,00 68,00 16.320,00 87 Montaža SWITCH-a u orman kom 240,00 86,00 20.640,00

91 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

88 Instalacija Windows servera kom 11.000,00 1,00 11.000,00 89 Instalacija PRTG NMS software-a kom 11.000,00 1,00 11.000,00 90 Instalacija Kiwi Syslog servera kom 11.000,00 1,00 11.000,00 91 Ugradnja IBM servera u orman kom 240,00 1,00 240,00 Konfigurisanje Access SWITCH-a prilikom 92 kom 6300 83,00 522.900,00 puštanja sistema Konfigurisanje menadžment SWITCH-a prilikom 93 kom 6300 1,00 6.300,00 puštanja sistema Konfigurisanje distributivnog SWITCH-a prilikom 94 kom 50000 2,00 100.000,00 puštanja sistema 95 Montaža MINIGBIC MODUL-a kom 150 268,00 40.200,00 96 Montaža napojne zaštitne jedinice u RACK orman kom 240 77,00 18.480,00 97 Montaža prespojnog kabla (patch kord) u ormanu kom 65 254,00 16.510,00 Montaža "PIGTAIL"-a od 1,5 m i adaptera za 98 kom 153,22 352,00 53.933,44 konektor u kutiji ili razdelniku Električna merenja optičkog kabla na dobošu pre 99 polaganja sa evidentiranjem izmerenih vrednosti kom 127,02 828,00 105.172,56 po vlaknu Završna električna merenja na optičkom kablu na 100 kom 307,42 720,00 221.342,40 mernoj deonici po vlaknu Izrada protokola završnih opto-električnih merenja na optičkom kablu na mernoj deonici sa 101 kom 23,19 768,00 17.809,92 nastavcima, obačun po spoju na optičkom vlaknu u nastavku

RADOVI NA NENORMIRANIM

POSLOVIMA 102 NK radnik h 232,74 816,00 189.915,84 103 PK radnik h 299,17 816,00 244.122,72 104 Tehničar h 664,93 656,00 436.194,08 105 Inženjer h 886,56 336,00 297.884,16

OSTALI TROŠKOVI Izrada tehničke dokumentacije izvedenog stanja - 106 kom 2.215,35 120,00 265.842,00 za kablovska TTokna Izrada tehničke dokumentacije za rezevne PE cevi 107 m 7,32 101.830,00 745.395,60 položene u rov Izrada tehničke evidencije izvedenog stanja za 108 m 24,87 35.930,00 893.579,10 nove trase optičkih kablova 109 Transportni troškovi i organizacija gradilišta % 15,50 3.870.975,03 110 Utovar i odvoz viška zemlje i ostalog materijala m3 723,46 2.100,00 1.519.266,00

USLUGE DRUGIH 111 Geodetska snimanja sa kartiranjem m 60,00 25.554,00 1.533.240,00

92 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

112 Geodetsko obeležavanje m 13,00 10.200,00 132.600,00 113 Opravka asfaltnih površina - trotoar m2 1.500,00 350,00 525.000,00 114 Opravka asfaltnih površina - kolovoz m2 3.000,00 280,00 840.000,00 115 Priključak čvorišta mreže na EE mrežu komplet 350.000,00 1,00 350.000,00 116 Provera sabijenosti tla kom 2.500,00 110,00 275.000,00 117 Vraćanje zelenih površina u prvobitno stanje m2 450,00 900,00 405.000,00

UKUPNA VREDNOST RADOVA (DIN) 34.425.113,46 PDV 18% 6.196.520,42 Ukupno 40.621.633,88

Tabela 8.3 Troškovi materijala i opreme Jed. RB Naziv materijala Jed.cena Količina Ukupno (din) mere OPT. SM KABEL 1X6 DQ100N E9/125, 1 m 90,00 14.730,00 1.325.700,00 G657A, indoor/outdoor OPT. SM KABEL 1X12 DQ100N E9/125, 2 m 115,00 420,00 48.300,00 G657A, indoor/outdoor

OPT. SM KABEL 2X12 DQ100N E9/125, 3 m 170,00 2.050,00 348.500,00 G652D, outdoor

OPT. SM KABEL 4X12 DQ100N E9/125 , 4 m 210,00 10.950,00 2.299.500,00 G652D, outdoor OPT. SM KABEL 8X12 DQ100N E9/125, 5 m 295,00 4.380,00 1.292.100,00 G652D, outdoor OPT. SM KABEL 12X12 DQ100N E9/125, 6 m 400,00 2.480,00 992.000,00 G652D, outdoor OPT. SM KABEL 24X12 DQ100N E9/125, 7 m 690,00 920,00 634.800,00 G652D, outdoor 9U NAZIDNI ORMAN, 19" 8 kom 10.000,00 68,00 680.000,00 /600*435*500MM 42U/19" rack orman stojeći A38042, metalna 9 perforirana vrata sa bravom, dim. kom 80.000,00 1,00 80.000,00 800x1000x2000mm, do 800kg Samostojeći orman za spoljnju montažu, 700x500x250mm IP65 Poliester-fiberglas, 10 kom 55.000,00 8,00 440.000,00 Schneider (komplet sa montažom i isporukom postolja ,DIN Šinom i nosačem opreme) Telekomunikacioni kontejner dimenzija 11 kom 800.000,00 1,00 800.000,00 6,0x3,0m

12 KUCISTE 3+1 HE (PATCH PANEL) kom 19.437,20 6,00 116.623,20

13 MODUL 6SCDX/APC E9 kom 22.190,49 64,00 1.420.191,36

93 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

RING PANEL 1U (Nosač kabla sa 14 kom 693,00 139,00 96.327,00 obujmicama) RAZVODNI PANEL 220V, SA 7 UT. 15 kom 1.824,90 68,00 124.093,20 MESTA I PREKIDAČEM

16 Napojna zaštitna jedinica za Rack ormane kom 4.800,00 77,00 369.600,00

FO PATCH PANEL SA 12 SL. ZA DUPLEX 17 kom 3.500,00 68,00 238.000,00 ADAPTERE SC/ST Završna optička kutija sa 8 sl. za duplex 18 kom 4.000,00 15,00 60.000,00 adaptere SC 19 UTP patch kabl, 2m kom 50,00 84,00 4.200,00 Modul RJ-45 kat. 6A UTP 20 kom 500,00 138,00 69.000,00 Tooless,Telegärtner Fiber duplex patch SC/APC-LC 2m, 21 kom 2.600,00 170,00 442.000,00 singlemode 9/125 Pigtail singlemode SC/APC simplex 9/125 22 kom 600,00 352,00 211.200,00 mikrona duž. 2m 23 Estreme x480-48x switch Kom 1.440.000,00 2,00 2.880.000,00 24 10GBASE-ER XFP 1550nm kom 120.000,00 2,00 240.000,00

25 1000Base-lx10 SFP za x480 kom 12.000,00 96,00 1.152.000,00

26 Stacking cable 1m kom 20.000,00 2,00 40.000,00 27 Cisco 3560CG-8TC-S Switch kom 105.000,00 68,00 7.140.000,00 28 Cisco IE-3000-4TC kom 105.000,00 15,00 1.575.000,00 29 Cisco IE3000 Power Expansion Module kom 20.000,00 15,00 300.000,00 30 Cisco 1000Base-lx10 SFP Kom 12.000,00 166,00 1.992.000,00 31 UPS Ge ML 700 kom 21.000,00 68,00 1.428.000,00 32 IBM server X3550M3 kom 330.000,00 1,00 330.000,00 33 Switch za managament Lynksys SRW-208 kom 30.000,00 1,00 30.000,00 34 Ge UPS Match 2200 VA kom 60.000,00 1,00 60.000,00 35 Extrerni baterijski set za Match 2200VA kom 50.000,00 1,00 50.000,00 36 NMS PRTG do 1000 seznora kom 185.000,00 1,00 185.000,00 37 Kiwi Syslog server kom 21.000,00 1,00 21.000,00 38 Windows 2008 Server R2 standard kom 110.000,00 1,00 110.000,00 SPOJNICA FDN 3584 HELLERMA- 39 kom 30.000,00 25,00 750.000,00 KOMPLET SPOJNICA UFC 2834 HELLERMA- 40 kom 45.000,00 6,00 270.000,00 KOMPLET Cevčice termoskupljajuće za zaštitu optičkog 41 paket 1.512,00 40,00 60.480,00 spoja 45mm (100kom) 42 SAPA cevi - plastificirane, fi 13 m 135,00 2.520,00 340.200,00

94 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

43 Vezica za fiksiranje kabla 203 mm kom 10,00 1.000,00 10.000,00 Traka za identifikaciju sa metalnim 44 m 21,00 26.350,00 553.350,00 elementom 45 Konzola za optički kabl kom 120,00 480,00 57.600,00 46 Čep za PE cev fi 40mm kom 30,00 1.000,00 30.000,00 47 Spojnica za PE cevi Fi 40 mm kom 300,00 400,00 120.000,00 Cev PEHD dvoslojna korugovana Fi 48 8,00 10.400,00 110x6000 kom 1.300,00 Spojnica sa gumicom za cev PEHD fi 110mm 49 8,00 560,00 dvoslojno korugovana kom 70,00 50 Cev PVC Fi 110 mm/6m kom 1.380,00 220,00 303.600,00 51 Cev FeZn Fi 110 mm/6m kom 4.800,00 9,00 43.200,00 52 Češalj za 4 cevi PVC cevi Fi 110mm kom 70,00 60,00 4.200,00 53 Čep za PVC cev fi 110mm kom 55,00 50,00 2.750,00 54 Uvodnik TK-110/500 kom 180,00 220,00 39.600,00 55 Prsten fiksirajući Fi 110/3 (40X3) kom 350,00 400,00 140.000,00 56 Cev PE 40mm m 62,00 101.830,00 6.313.460,00 57 Stubić betonski sa oznakom OK kom 630,00 10,00 6.300,00 58 Privodno okno PO-1 kom 24.000,00 89,00 2.136.000,00 59 Distributivno okno DO-1 kom 27.000,00 23,00 621.000,00 60 Distributivno okno DO-2 kom 30.000,00 8,00 240.000,00 61 Poklopac za montažno okno PO - 1 sa ramom kom 19.000,00 89,00 1.691.000,00 62 Poklopac za montažno okno DO - 1 sa ramom kom 38.000,00 23,00 874.000,00 63 Poklopac za montažno okno DO - 2 sa ramom kom 48.000,00 8,00 384.000,00 64 PESAK m3 730,00 1.335,00 974.550,00 65 ŠLJUNAK m3 1.200,00 120,00 144.000,00 66 TUCANIK m3 2.300,00 400,00 920.000,00 67 BETON MB-20 m3 7.100,00 25,00 177.500,00 UKUPNA VREDNOST MATERIJALA (DIN) 46.842.884,76 PDV 18% 8.431.719,26 Ukupno 55.274.604,02

Rekapitulacija

UKUPNO RAD+MATERIJAL (DIN) Ukupno (bez PDV-a) 81.267.998,22 PDV 18% 14.628.239,68 Ukupno(sa PDV-om) 95.896.237,90

95 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Tabela 8.4Objekti od značaja za uvođenje FTTH mreže u I fazi izvođenja radova u Beočinu:

14c Centar za socijalni rad Br. Objekat 14d Kancelarija za mlade

1 Pijaca 15a JP "Sportsko Poslovni 2 FK "Cement" Centar Beočin" 15b Podstanica Toplane 3a Javno komunalno preduzeće "Beočin" za 16 Stolarska radionica komunalne usluge 3b Javno komunalno 17 Adamović - metalska preduzeće "Beočin" - industrija garaža i radionica 18a Podstanica Toplane 4 Dvorac Orenštajn – Špicer (poznatijeg kao 18b Erste banka "Stari dvorac")

5 Predškolska ustanova 19 Autobuska stanica „Ljuba Stanković“ Beočin

6 Automatska merna 20 Rimokatolička crkva stanica za merenje Svete Barbare u Beočinu kvaliteta vazduha 21 Podstanica Toplane 7 Vatrogasna stanica 22a Mesna zajednica Beočin 8 Železnička stanica - Grad Beočin teretna 22b Crveni krst 9 Trafo stanica 23 Opštinska uprava opštine Beočin 10a Osnovna škola „Jovan Grčić Milenko" - stari 24 Podstanica Toplane objekat 25 Gas MRS 10b Podstanica Toplane 26 AD “Podunavlje” 11 Fabrika vode 27 Srpska pravoslavna crkva Svetog Vasilija 12 KarinKomerc Ostroškog

13 Železnička stanica 28a Osnovni sud u Novom Sadu - Sudska jedinica u 14a Javno komunalno Beočinu preduzeće Toplana Beočin 28b Ministarstvo finansija 14b JP "Građevinsko 28c Katastar zemljište i putna 28d Podstanica Toplane privreda" 29 Dom Zdravlja “Dr Dusan Savic Doda”

96 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

29a Dom Zdravlja “Dr 42 Podstanica Toplane Dusan Savic Doda” 30 Lafarge – Beočinska 43 Podstanica Toplane Fabrika Cementa 44 Podstanica Toplane 31a Opštinski uslužni centar (matičar i sl.) 45 Podstanica Toplane 31b Biblioteka 46 Podstanica Toplane 31c RTV Beočin

31d Kulturno umetničko 47 Podstanica Toplane društvo “Brile”

31e Bina za predstave u 48 Podstanica Toplane Domu kulture 49 Podstanica Toplane 31f Podstanica Toplane

32a Osnovna škola „Jovan 50 Podstanica Toplane Grčić Milenko" - novi objekat 51 Trafo stanica 32b Podstanica Toplane 52 Turistička organizacija 33 Trafo stanica 34 Trafo stanica 53 DDOR Novi sad - Poslovnica 35 Trafo stanica 54 Trafo stanica

36 Policijska stanica 55 Podstanica Toplane, 37a Pošta Gasna stanica 37b SIZ 56 Konkordija

37c Elektrovojvodina 57 DAK - izrada betonskih elemenata 37d Banka Intesa 58 Reming kotlovi 37e Kablovska "Kopernikus"

38 Trafo stanica 59 Topka - izrada PVC folija 39 Toplana POGON 60 Klanica 61 Trafo stanica 40 Podstanica Toplane 62 Trafo stanica 41 Podstanica Toplane

97 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Tabela 8.5 Proračun za ra dove u Beočinu

Jed. R.Br. Vrsta rada Jed. cena Količina Ukupno (din) mere 1 Trasiranje m 5,80 13.096,00 75.956,80 2 Raskrčivanje šiblja i sitnog rastinja m2 96,66 200,00 19.332,00 Sklanjanje sa trase šuta, kamena i drugog 3 m3 251,66 30,00 7.549,80 gradjevinskog materijala Nivelisanje neravnog terena usled nasipa, 4 m3 402,80 50,00 20.140,00 nanosa i slično 5 Sečenje asfalta/betona u trotoaru, po liniji m 143,37 922,00 132.187,14 Rušenje asfaltnog trotoara sa ili bez 6 m2 681,16 144,40 98.359,50 betonske podloge debljine do d=15 cm Rušenje betonskog trotoara debljine do 7 m2 514,10 80,00 41.128,00 d=15cm Rušenje Betonskih ploča (svih vrsta) na 8 pesku, Turske kaldrme, Opeka pljoštimice m2 54,68 160,00 8.748,80 na pesku 9 Sečenje asfalta/betona u kolovozu, po liniji m 291,10 642,00 186.886,20 Rušenje kolovoznog asfalta na betonskoj 10 m2 1.653,07 135,50 223.990,99 podlozi debljine kolovoza d=15-25cm Rušenje betonskog kolovoza debljine 11 m2 1.285,22 25,00 32.130,50 d=15-25cm 12 Rušenje ivičnjaka m 365,16 50,00 18.258,00 Rušenje nearmiranog betona/stena debljine 13 m3 10.958,12 7,00 76.706,84 preko d=25cm 14 Rušenje zidova od opeke d=12,5 cm m2 142,13 5,00 710,65 Betoniranje trotoara betonom MB-20, 15 d=10 cm sa prethodnom izradom tampona m2 549,08 80,00 43.926,40 od šljunka d = 10 cm Opravka trotoara od betonskih ploča (svih 16 m2 329,45 160,00 52.712,00 vrsta) na pesku 17 Opravka ivičnjaka m 603,99 50,00 30.199,50 Iskop zemlje dubine do 2m u zemlji III 18 m3 510,18 123,17 62.838,87 kategorije Iskop zemlje dubine do 2m u zemlji IV 19 m3 816,32 54,92 44.832,29 kategorije Ručni iskop rova dimenzije 0,4x1,0 m u 20 m 204,08 8.156,00 1.664.476,48 zemlji III kategorije po novoj trasi Ručni iskop rova dimenzije 0,4x1,0 m u 21 m 326,52 2.120,00 692.222,40 zemlji IV kategorije po novoj trasi Ručni iskop rova dimenzije 0,4x1,2 m u 22 m 228,12 500,00 114.060,00 zemlji III kategorije po novoj trasi

98 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Ručni iskop rova dimenzije 0,4x1,2 m u 23 m 391,83 291,00 114.022,53 zemlji IV kategorije po novoj trasi Mašinski iskop rova dimenzije 0,25x1,2 m 24 m 228,12 1.000,00 228.120,00 u zemlji III kategorije po novoj trasi Zatrpavanje rova ,TT kanalizacije i 25 prostora uz okno peskom sa nabijanjem i m3 272,10 410,11 111.590,93 polivanjem vodom Zatrpavanje rova, TT kanalizacije i 26 prostora uz okno šljunkom/tucanikom sa m3 306,11 141,01 43.164,57 nabijanjem i polivanjem vodom 27 Zatrpavanje zemljom bez nabijanja m3 102,03 100,00 10.203,00 Zatrpavanje rova dimenzija 0,4x1,0 m sa 28 m 108,83 9.576,00 1.042.156,08 nabijanjem zemlje u slojevima Zatrpavanje rova dimenzija 0,4x1,2 m sa 29 m 130,60 470,00 61.382,00 nabijanjem zemlje u slojevima Zatrpavanje rova dimenzija 0,25x1,2 m sa 30 m 81,62 1.000,00 81.620,00 nabijanjem zemlje u slojevima Razastiranje peska u rov, 6m3 na 100m 31 m 17,49 400,00 6.996,00 rova (za rov 0,4m) Ugradnja privodnog montažnog okna PO - 32 kom 2.603,12 32,00 83.299,84 1, bez poklopca Ugradnja distributivnog montažnog okna 33 kom 4.130,69 26,00 107.397,94 DO - 1, bez poklopca Ugradnja distributivnog montažnog okna 34 kom 5.767,38 6,00 34.604,28 DO - 2, bez poklopca Ugradnja telefonskog poklopca za 35 kom 1.201,44 32,00 38.446,08 montažna okna (PO-2, DO-1, DO-2, DO3) 36 Ugradnja lakog telefonskog poklopca PO1 kom 667,48 32,00 21.359,36 Polaganje 1 cevi do f 50 mm u iskopani 37 m 18,02 702,00 12.650,04 rov za izgradnju TK kanalizacije Polaganje 2 cevi do f 50 mm u iskopani 38 m 28,83 8.464,00 244.017,12 rov za izgradnju TK kanalizacije Polaganje 3 cevi do f 50 mm u iskopani 39 m 44,68 4.469,00 199.674,92 rov za izgradnju TK kanalizacije Uvlačenje 1 PE cevi do f 50 mm u 40 slobodnu/zauzetu cev u kablovskoj m 64,23 1.203,00 77.268,69 kanalizaciji ili na prelazu Polaganje jedne PE/PVC cevi prečnika 41 preko fi 50 mm do fi 110mm u iskopan rov m 19,78 451,00 8.920,78 za izgradnju TK kanalizacije Izrada levka kablovske TT kanalizacije za 42 kom 467,69 70,00 32.738,30 1 cev f 110 mm Izrada levka kablovske TT kanalizacije za 43 kom 623,58 20,00 12.471,60 2 cevi f 110 mm

99 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Izrada uvoda od 1 cevi do f 50 mm u zid 44 od opeke debljine do d=50 cm , sa kom 1.588,59 10,00 15.885,90 probijanjem i popravkom zida Izrada uvoda od 1 cevi preko f50 do 110 45 mm u zid od opeke debljine d=50 cm , sa kom 1.985,79 10,00 19.857,90 probijanjem i popravkom zida Izrada uvoda od 1 cevi do f 50 mm u zid 46 od betona debljine do d=50 cm , sa kom 2.155,98 10,00 21.559,80 probijanjem i popravkom zida Polaganje FeZn cevi do f 100 mm u 47 m 52,33 12,00 627,96 iskopan rov Izrada prelaza ispod potoka 48 m 755,59 42,00 31.734,78 prekopavanjem i postavljanjem do 2 cevi Izrada prelaza ispod puteva i drugih 49 površina bušenjem i ugradnjom jedne cevi m 1.235,82 84,00 103.808,88 do f 110 mm sa pripremnim radovima Podbušivanje ispod površina širine do 6m 50 bez ugradnje cevi, sa pripremnim m 546,65 844,00 461.372,60 radovima Montaža metalne cevi preko f100 mm do f 51 150 po zidu ili parapetu mosta na visini do m 795,27 44,00 34.991,88 3m sa fiksiranjem šelnom

52 Zaptivanje cevi do Fi 50mm kom 19,55 400,00 7.820,00

53 Zaptivanje cevi preko Fi 50mm kom 43,73 20,00 874,60

Postavljanje betonskog stubića ili metalne 54 kom 218,66 50,00 10.933,00 pločice za obeležavanje trase kabla Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom 55 kom 92,11 10,00 921,10 zida do 12,5 cm zid od opeka Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom 56 kom 307,09 15,00 4.606,35 zida do 12,5 cm zid od betona Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom 57 kom 138,19 15,00 2.072,85 zida do 25 cm zid od opeke Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom 58 kom 414,57 15,00 6.218,55 zida do 25 cm zid od betona Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom 59 kom 737,01 5,00 3.685,05 zida do 50 cm zid od betona Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom 60 kom 245,66 5,00 1.228,30 zida do 50 cm zid od opeke Iskop i zatrpavanje proširenja za izradu 61 nastavka na PE cevima u zemlji III kom 498,48 100,00 49.848,00 kategorije Ugradnja betonskog stubića za 62 kom 296,74 20,00 5.934,80 obeležavanje trase sa bojenjem

100 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Polaganje PVC trake sa metalnim 63 elementom za detekciju trase u iskopani m 4,48 13.200,00 59.136,00 rov (sa spajanjem trake) Uvlačenje PVC trake sa metalnom 64 m 10,70 400,00 4.280,00 elementom za detekciju trase u cev Polaganje optičkog kabla ili optičkog 65 kabla u rebrastoj cevi po zidu sa m 217,69 1.000,00 217.690,00 šelnovanjem ili kanalicama Polaganje optičkog kabla ili optičkog kabla u rebrastoj cevi po kablovskom 66 regalu, tehničkom kanalu, tt galeriji, m 103,33 860,00 88.863,80 duplom podu i spuštenom plafonu u unutrašnjosti objekta 67 Montaža spojnice za cevi do f50 mm kom 231,40 200,00 46.280,00 68 Ugradnja konzole za OK kom 207,64 256,00 53.155,84 Ugradnja elemenata za fiksiranje krajeva 69 kom 275,14 200,00 55.028,00 PE cevi u oknima Uvlačenje ili uduvavanje optičkog kabla 70 kapaciteta do 96 vlakana u cev položenu u m 60,62 19.720,00 1.195.426,40 rov Uvlačenje ili uduvavanje optičkog kabla 71 kapaciteta preko 96 vlakana u cev m 89,87 1.730,00 155.475,10 položenu u rov 72 Uvlačenje optičkog kabla u rebrasto crevo m 91,19 1.860,00 169.613,40 Obeležavanje optičkog kabla sa isporukom 73 kom 163,24 150,00 24.486,00 pločice (kartice) Obrada kraja optičkog kabla kapaciteta do 96 vlakana zbog izrade nastavka ili 74 kom 3.810,39 154,00 586.800,06 završavanja kabla na optičkom razdelniku (ZOK-u), obračun po kraju kabla Obrada kraja optičkog kabla kapaciteta preko 96 vlakana zbog izrade nastavka ili 75 kom 5.080,53 10,00 50.805,30 završavanja kabla na optičkom razdelniku (ZOK-u), obračun po kraju kabla Izrada spoja na optičkom vlaknu a u nastavku, ZOK-u i na optičkom 76 kom 296,36 1.718,00 509.146,48 razdelniku sa proverom slabljenja spoja, obračun po spoju 77 Montaža REK ormana na zid kom 4.700,00 36,00 169.200,00 78 Montaža REK ormana samostojeceg kom 3.500,00 1,00 3.500,00 79 Montaža ITO ormana kom 4.700,00 29,00 136.300,00 80 Montaža UPS-a kom 700,00 66,00 46.200,00 Montaža KUCISTA 3+1 HE (PATCH 81 kom 700,00 6,00 4.200,00 PANEL)

101 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

82 Montaža modula 6SCDX/APC E9 kom 1.500,00 44,00 66.000,00

Montaža umetka opto razdelnika ili patch 83 kom 608,83 106,00 64.535,98 panela 84 Montaža RING PANEL-a 1U kom 240,00 75,00 18.000,00

85 Montaža RAZVODNOG PANEL- a 220V kom 240,00 36,00 8.640,00

86 Montaža SWITCH-a u RACK orman kom 240,00 38,00 9.120,00

87 Montaža SWITCH-a u ITO orman kom 240,00 29,00 6.960,00

88 Instalacija Windows servera kom 11.000,00 1,00 11.000,00 89 Instalacija PRTG NMS software-a kom 11.000,00 1,00 11.000,00 90 Instalacija Kiwi Syslog servera kom 11.000,00 1,00 11.000,00 91 Ugradnja IBM servera u orman kom 240,00 1,00 240,00 Konfigurisanje Access SWITCH-a 92 kom 6300 75,00 472.500,00 prilikom puštanja sistema Konfigurisanje menadžment SWITCH-a 93 kom 6300 1,00 6.300,00 prilikom puštanja sistema Konfigurisanje distributivnog SWITCH-a 94 kom 50000 2,00 100.000,00 prilikom puštanja sistema 95 Montaža MINIGBIC MODUL-a kom 150 228,00 34.200,00 Montaža napojne zaštitne jedinice u 96 kom 240 66,00 15.840,00 RACK orman Montaža prespojnog kabla (patch kord) u 97 kom 65 100,00 6.500,00 ormanu Montaža "PIGTAIL"-a od 1,5 m i 98 kom 153,22 150,00 22.983,00 adaptera za konektor u kutiji ili razdelniku Električna merenja optičkog kabla na 99 dobošu pre polaganja sa evidentiranjem kom 127,02 666,00 84.595,32 izmerenih vrednosti po vlaknu Završna električna merenja na optičkom 100 kom 307,42 720,00 221.342,40 kablu na mernoj deonici po vlaknu Izrada protokola završnih opto-električnih merenja na optičkom kablu na mernoj 101 kom 23,19 1.388,00 32.187,72 deonici sa nastavcima, obačun po spoju na optičkom vlaknu u nastavku RADOVI NA NENORMIRANIM

POSLOVIMA 102 NK radnik h 232,74 480,00 111.715,20 103 PK radnik h 299,17 480,00 143.601,60 104 Tehničar h 664,93 320,00 212.777,60 105 Inženjer h 886,56 160,00 141.849,60

102 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

OSTALI TROŠKOVI Izrada tehničke dokumentacije izvedenog 106 kom 2.215,35 64,00 141.782,40 stanja - za kablovska TTokna Izrada tehničke dokumentacije za rezevne 107 m 7,32 32.240,00 235.996,80 PE cevi položene u rov Izrada tehničke evidencije izvedenog 108 m 24,87 23.310,00 579.719,70 stanja za nove trase optičkih kablova Transportni troškovi i organizacija 109 % 15,50 2.069.159,05 gradilišta Utovar i odvoz viška zemlje i ostalog 110 m3 723,46 850,00 614.941,00 materijala

USLUGE DRUGIH 111 Geodetska snimanja sa kartiranjem m 60,00 13.096,00 785.760,00 112 Geodetsko obeležavanje m 13,00 4.000,00 52.000,00 113 Opravka asfaltnih površina - trotoar m2 1.500,00 160,00 240.000,00 114 Opravka asfaltnih površina - kolovoz m2 3.000,00 150,00 450.000,00 115 Provera sabijenosti tla kom 2.500,00 50,00 125.000,00 Vraćanje zelenih površina u prvobitno 116 m2 450,00 200,00 90.000,00 stanje

UKUPNA VREDNOST RADOVA 17.776.273,27 (DIN) PDV 18% 3.199.729,19 Ukupno 20.976.002,46

Tabela 8.6Troškovi materijala i opreme

Jed. RB Naziv materijala Jed. cena Količina Ukupno (din) mere

OPT. SM KABEL 1X6 DQ100N E9/125 , 1 m 90,00 8600 774.000,00 G657A, indoor/outdoor

OPT. SM KABEL 1X12 DQ100N E9/125, 2 m 115,00 1890 217.350,00 G657A, indoor/outdoor OPT. SM KABEL 2X12 DQ100N E9/125, 3 m 170,00 780 132.600,00 G652D, outdoor OPT. SM KABEL 4X12 DQ100N E9/125 4 m 210,00 8130 1.707.300,00 , G652D, outdoor OPT. SM KABEL 8X12 DQ100N E9/125, 5 m 295,00 2180 643.100,00 G652D, outdoor OPT. SM KABEL 12X12 DQ100N 6 m 400,00 1250 500.000,00 E9/125, G652D, outdoor OPT. SM KABEL 24X12 DQ100N 7 m 690,00 480 331.200,00 E9/125, G652D, outdoor

103 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

9U NAZIDNI ORMAN, 19" 8 kom 10.000,00 36 360.000,00 /600*435*500MM 32U NAZIDNI ORMAN, 19" 9 kom 35.000,00 1 35.000,00 /600*800*1600MM ITO orman za spoljnu montažu IP66 (sa 10 AC/DC adapterom 48V i sitnim kom 12.500,00 29 362.500,00 instalacionim materijalom) 11 KUCISTE 3+1 HE (PATCH PANEL) kom 19.437,20 6 116.623,20 12 MODUL 6SCDX/APC E9 kom 22.190,49 44 976.381,56 RING PANEL 1U (Nosač kabla sa 13 kom 693,00 75 51.975,00 obujmicama) RAZVODNI PANEL 220V, SA 7 UT. 14 kom 1.824,90 36 65.696,40 MESTA I PREKIDAČEM 15 Napojna zaštitna jedinica za Rack ormane kom 4.800,00 66 316.800,00 FO PATCH PANEL SA 12 SL. ZA 16 kom 3.500,00 70 245.000,00 DUPLEX ADAPTERE SC/ST 17 FO PATCH KABLOVI kom 2.600,00 100 260.000,00 Patch panel 19"/1U sa 24 slota za module - 18 kom 3.000,00 36 108.000,00 komplet 19 Estreme x480-48x switch Kom 1.440.000,00 2 2.880.000,00 20 10GBASE-ER XFP 1550nm kom 120.000,00 2 240.000,00 21 1000Base-lx10 SFP za x480 kom 12.000,00 96 1.152.000,00 22 stacking cable 1m kom 20.000,00 2 40.000,00 23 Cisco 3560CG-8TC-S Switch kom 105.000,00 36 3.780.000,00 24 Cisco IE-3000-4TC kom 105.000,00 29 3.045.000,00 25 Cisco IE3000 Power Expansion Module kom 20.000,00 29 580.000,00 26 Cisco 1000Base-lx10 SFP Kom 12.000,00 130 1.560.000,00 27 UPS Ge ML 700 kom 21.000,00 65 1.365.000,00 28 IBM server X3550M3 kom 330.000,00 1 330.000,00 29 Switch za managament Lynksys SRW-208 kom 30.000,00 1 30.000,00 30 Ge UPS Match 2200 VA kom 60.000,00 1 60.000,00 31 Extrerni baterijski set za Match 2200VA kom 50.000,00 1 50.000,00 32 NMS PRTG do 1000 seznora kom 185.000,00 1 185.000,00 33 Kiwi Syslog server kom 21.000,00 1 21.000,00 34 Windows 2008 Server R2 standard kom 110.000,00 1 110.000,00 SPOJNICA FDN 3584 HELLERMA- 35 kom 30.000,00 12 360.000,00 KOMPLET SPOJNICA UFC 2834 HELLERMA- 36 kom 45.000,00 4 180.000,00 KOMPLET

104 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Cevčice termoskupljajuće za zaštitu 37 paket 1.512,00 180 272.160,00 optičkog spoja 45mm (100kom) 38 SAPA cevi - plastificirane, fi 13 m 135,00 1860 251.100,00 39 Vezica za fiksiranje kabla 203 mm kom 10,00 500 5.000,00 Traka za identifikaciju sa metalnim 40 m 21,00 13600 285.600,00 elementom 41 Konzola za optički kabl kom 120,00 256 30.720,00 42 Čep za PE cev fi 40mm kom 30,00 400 12.000,00 43 Spojnica za PE cevi Fi 40 mm kom 300,00 200 60.000,00 Cev PEHD dvoslojna korugovana Fi 44 5 6.500,00 110x6000 kom 1.300,00 Spojnica sa gumicom za cev PEHD fi 45 5 350,00 110mm dvoslojno korugovana kom 70,00 46 Cev PVC Fi 110 mm/6m kom 1.380,00 90 124.200,00 47 Cev FeZn Fi 110 mm/6m kom 4.800,00 17 81.600,00 48 Češalj za 4 cevi PVC cevi Fi 110mm kom 70,00 20 1.400,00 49 Čep za PVC cev fi 110mm kom 55,00 20 1.100,00 50 Uvodnik TK-110/500 kom 180,00 110 19.800,00 51 Prsten fiksirajući Fi 110/3 (40X3) kom 350,00 200 70.000,00 52 Cev PE 40mm m 62,00 32240 1.998.880,00 53 Stubić betonski sa oznakom OK kom 630,00 70 44.100,00 54 Privodno okno PO-1 kom 24.000,00 31 744.000,00 55 Distributivno okno DO-1 kom 27.000,00 26 702.000,00 56 Distributivno okno DO-2 kom 30.000,00 6 180.000,00 Poklopac za montažno okno PO - 1 sa 57 32 608.000,00 ramom kom 19.000,00 Poklopac za montažno okno DO - 1 sa 58 26 988.000,00 ramom kom 38.000,00 Poklopac za montažno okno DO - 2 sa 59 6 288.000,00 ramom kom 48.000,00 60 PESAK m3 730,00 500 365.000,00 61 ŠLJUNAK m3 1.200,00 60 72.000,00 62 TUCANIK m3 2.300,00 160 368.000,00 63 BETON MB-20 m3 7.100,00 10 71.000,00 UKUPNA VREDNOST MATERIJALA (DIN) 30.822.036,16 PDV 18% 5.547.966,51 Ukupno 36.370.002,67

105 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Rekapitulacija

UKUPNO RAD+MATERIJAL (DIN) Ukupno (bez PDV-a) 48.598.309,43 PDV 18% 8.747.695,70 Ukupno(sa PDV-om) 57.346.005,13

Tabela 8.7Objekti od značaja za uvođenje FTTH mreže u I fazi izvođenja radova u Sremskim Karlovcima: 24 Fabrika sveća

Br. Objekat 25 Pijaca 26 Donja crkva – posvećena Sv. apostolima Petru i Pavlu 1 Železnička stanica 27 Erste banka 2 Riblji restoran "Dunav" 28 Benzinska pumpa "Nis Nap Petrol" 3 Lovačko društvo "Stražilovo" 29 Stanica milicije 4 DZ "Ambulanta Sremski Karlovci" 29a Stanica milicije 5 Autobuska stanica 30 Učiteljski internat 6 PU "Kockica" 31 Vatrogasni dom 7 Zgrada Crkveno-narodnih fondova 32 Dvorska bašta - gradski park + 8 Bogoslovski seminar košarkaški i sportski tereni Galerija instituta Srpskog naroda 9 33 Arhiv SANU-a – ogranak arhiva "Stefaneum" Srpske akademije nauka i umetnosti Tržni centar 10 34 Karlovačka bogoslovija Fakultet za menadzment 11 35 Banka Intesa Fudbalski teren 12 36 Galerija "Paleta" OŠ "23.oktobar" 13 37 Turistička organizacija opštine 14 Muzej grada Novog Sada - Zavičajna Sremski Karlovci zbirka Sremski Karlovci 38 Galerija Kulturnog centra Pošta "Sremski Karlovci" 15 39 IP Kairos doo 16 Hotel Turist knjižara/galerija/antikvarnica/suvenir nica 17 Opština Sremski Karlovci (Gradska kuća) - Magistrat 40 Riznica u Patrijaršijskom dvoru

18 Karlovačka gimnazija 41 Gornja crkva – posvećena Vavedenju presvete Bogorodice 19 Pokret gorana i volonterski centar Vojvodine - „Ekološki centar“ – 42 Muzej pčelarstva Hostel 43 Atelje ”Čardak’’ Rimokatolička crkva - crkva Svetog 20 44 Crkva Sv. Marije u službi mira Trojstva (Kapela mira) Saborna crkva Svetog Nikole 21 45 Visoka škola strukovnih studija Patrijaršijski dvor 22 46 Planirane javne službe 23 Stara patrijaršija

106 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

47 Planirano poslovanje 48 Planirano poslovanje 49 Planirano poslovanje 50 Planirana tržnica 51 Stambeno-poslovni objekat 52 Sportsko-turistički kompleks sa pratećim objektima 53 Vidikovac sa amfiteatrom i pratećim objektima

54 Dekanat budućeg univerziteta 55 Hotel Prezident 56 Parking planiran za sadržaje gradskog centra 57 Planiran novi centar (hoteli, restorani, poslovni objekti...) 58 F@m (Fakultet za menadžment) 59 Planirano obrazovanje - poslovanje 60 Planirano obrazovanje - poslovanje 61 Planirano obrazovanje - poslovanje 62 Dvorska bašta - planirani kompleks (art hotel, poslastičanice...) 63 Planirani vrtić 64 Planirana osnovna škola 65 Sadržaji iz oblasti obrazovanja - planirano

66 Kompleks instituta za vinogradarstvo 67 Vinarija Bajilo 68 Pravoslavno groblje 69 Katoličko groble

107 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Tabela 8.8 Proračun radova u Sremskim Karlovcima

Jed. R.Br. Vrsta rada Jed. cena Količina Ukupno (din) mere 1 Trasiranje m 5,80 11.963,00 69.385,40 2 Raskrčivanje šiblja i sitnog rastinja m2 96,66 150,00 14.499,00 Sklanjanje sa trase šuta, kamena i drugog 3 m3 251,66 50,00 12.583,00 gradjevinskog materijala Nivelisanje neravnog terena usled nasipa, nanosa 4 m3 402,80 60,00 24.168,00 i slično 5 Sečenje asfalta/betona u trotoaru, po liniji m 143,37 4.936,00 707.674,32 Rušenje asfaltnog trotoara sa ili bez betonske 6 m2 681,16 984,00 670.261,44 podloge debljine do d=15 cm 7 Rušenje betonskog trotoara debljine do d=15cm m2 514,10 225,00 115.672,50 Rušenje Betonskih ploča (svih vrsta) na pesku, 8 m2 54,68 25,00 1.367,00 Turske kaldrme, Opeka pljoštimice na pesku 9 Sečenje asfalta/betona u kolovozu, po liniji m 291,10 1.330,00 387.163,00 Rušenje kolovoznog asfalta na betonskoj podlozi 10 m2 1.653,07 332,50 549.645,78 debljine kolovoza d=15-25cm 11 Rušenje betonskog kolovoza debljine d=15-25cm m2 1.285,22 50,00 64.261,00 12 Rušenje ivičnjaka m 365,16 50,00 18.258,00 Rušenje nearmiranog betona/stena debljine preko 13 m3 10.958,12 10,00 109.581,20 d=25cm 14 Rušenje zidova od opeke d=12,5 cm m2 142,13 15,00 2.131,95 Betoniranje trotoara betonom MB-20, d=10 cm 15 sa prethodnom izradom tampona od šljunka d = m2 549,08 225,00 123.543,00 10 cm Opravka trotoara od betonskih ploča (svih vrsta) 16 m2 329,45 25,00 8.236,25 na pesku 17 Opravka ivičnjaka m 603,99 50,00 30.199,50 18 Iskop zemlje dubine do 2m u zemlji III kategorije m3 510,18 241,13 123.019,70 19 Iskop zemlje dubine do 2m u zemlji IV kategorije m3 816,32 20,00 16.326,40 Ručni iskop rova dimenzije 0,4x1,0 m u zemlji 20 m 204,08 7.148,00 1.458.763,84 III kategorije po novoj trasi Ručni iskop rova dimenzije 0,4x1,0 m u zemlji 21 m 326,52 2.300,00 750.996,00 IV kategorije po novoj trasi Ručni iskop rova dimenzije 0,4x1,2 m u zemlji 22 m 228,12 365,00 83.263,80 III kategorije po novoj trasi Ručni iskop rova dimenzije 0,4x1,2 m u zemlji 23 m 391,83 300,00 117.549,00 IV kategorije po novoj trasi

108 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Mašinski iskop rova dimenzije 0,25x1,2 m u 24 m 228,12 350,00 79.842,00 zemlji III kategorije po novoj trasi Zatrpavanje rova ,TT kanalizacije i prostora uz 25 m3 272,10 1.200,89 326.762,17 okno peskom sa nabijanjem i polivanjem vodom Zatrpavanje rova, TT kanalizacije i prostora uz 26 okno šljunkom/tucanikom sa nabijanjem i m3 306,11 385,11 117.886,02 polivanjem vodom

27 Zatrpavanje zemljom bez nabijanja m3 102,03 50,00 5.101,50

Zatrpavanje rova dimenzija 0,4x1,0 m sa 28 m 108,83 6.980,00 759.633,40 nabijanjem zemlje u slojevima Zatrpavanje rova dimenzija 0,25x1,2 m sa 29 m 81,62 350,00 28.567,00 nabijanjem zemlje u slojevima

Razastiranje peska u rov, 6m3 na 100m rova (za 30 m 17,49 400,00 6.996,00 rov 0,4m)

Ugradnja privodnog montažnog okna PO - 1, bez 31 kom 2.603,12 17 44.253,04 poklopca Ugradnja distributivnog montažnog okna DO - 1, 32 kom 4.130,69 81 334.585,89 bez poklopca Ugradnja distributivnog montažnog okna DO - 2, 33 kom 5.767,38 9 51.906,42 bez poklopca Ugradnja telefonskog poklopca za montažna 34 kom 1.201,44 90,00 108.129,60 okna (PO-2, DO-1, DO-2, DO-3)

35 Ugradnja lakog telefonskog poklopca PO-1 kom 667,48 17,00 11.347,16

Polaganje 1 cevi do f 50 mm u iskopani rov za 36 m 18,02 2.441,00 43.986,82 izgradnju TK kanalizacije Polaganje 2 cevi do f 50 mm u iskopani rov za 37 m 28,83 5.570,00 160.583,10 izgradnju TK kanalizacije Polaganje 3 cevi do f 50 mm u iskopani rov za 38 m 44,68 7.785,00 347.833,80 izgradnju TK kanalizacije Uvlačenje 1 PE cevi do f 50 mm u slobodnu / 39 zauzetu cev u kablovskoj kanalizaciji ili na m 64,23 1.995,00 128.138,85 prelazu Polaganje jedne PE/PVC cevi prečnika preko fi 40 50 mm do fi 110mm u iskopan rov za izgradnju m 19,78 1.105,00 21.856,90 TK kanalizacije Izrada levka kablovske TT kanalizacije za 1 cev f 41 kom 467,69 120,00 56.122,80 110 mm Izrada levka kablovske TT kanalizacije za 2 cevi 42 kom 623,58 20,00 12.471,60 f 110 mm Izrada uvoda od 1 cevi do f 50 mm u zid od 43 opeke debljine do d=50 cm , sa probijanjem i kom 1.588,59 20,00 31.771,80 popravkom zida

109 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Izrada uvoda od 1 cevi preko f50 do 110 mm u 44 zid od opeke debljine d=50 cm , sa probijanjem i kom 1.985,79 20,00 39.715,80 popravkom zida Izrada uvoda od 1 cevi do f 50 mm u zid od 45 betona debljine do d=50 cm , sa probijanjem i kom 2.155,98 20,00 43.119,60 popravkom zida

46 Polaganje FeZn cevi do f 100 mm u iskopan rov m 52,33 18,00 941,94

Izrada prelaza ispod potoka prekopavanjem i 47 m 755,59 15,00 11.333,85 postavljanjem do 2 cevi Izrada prelaza ispod puteva i drugih površina 48 bušenjem i ugradnjom jedne cevi do f 110 mm m 1.235,82 65,00 80.328,30 sa pripremnim radovima Podbušivanje ispod površina širine do 6m bez 49 m 546,65 1.500,00 819.975,00 ugradnje cevi, sa pripremnim radovima Montaža metalne cevi preko f100 mm do f 150 50 po zidu ili parapetu mosta na visini do 3m sa m 795,27 18,00 14.314,86 fiksiranjem šelnom

51 Zaptivanje cevi do Fi 50mm kom 19,55 1.000,00 19.550,00

52 Zaptivanje cevi preko Fi 50mm kom 43,73 200,00 8.746,00 Postavljanje betonskog stubića ili metalne pločice 53 kom 218,66 50,00 10.933,00 za obeležavanje trase kabla Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom zida do 54 kom 92,11 10,00 921,10 12,5 cm zid od opeka Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom zida do 55 kom 307,09 15,00 4.606,35 12,5 cm zid od betona Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom zida do 56 kom 138,19 15,00 2.072,85 25 cm zid od opeke Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom zida do 57 kom 414,57 20,00 8.291,40 25 cm zid od betona Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom zida do 58 kom 737,01 10,00 7.370,10 50 cm zid od betona Bušenje rupa do f40 u zidu sa opravkom zida do 59 kom 245,66 10,00 2.456,60 50 cm zid od opeke Iskop i zatrpavanje proširenja za izradu nastavka 60 kom 498,48 100,00 49.848,00 na PE cevima u zemlji III kategorije Polaganje PVC trake sa metalnim elementom za 61 detekciju trase u iskopani rov (sa spajanjem m 4,48 12.100,00 54.208,00 trake) Uvlačenje PVC trake sa metalnom elementom za 62 m 10,70 250,00 2.675,00 detekciju trase u cev Polaganje optičkog kabla ili optičkog kabla u 63 rebrastoj cevi po zidu sa šelnovanjem ili m 217,69 1.400,00 304.766,00 kanalicama

110 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Polaganje optičkog kabla ili optičkog kabla u rebrastoj cevi po kablovskom regalu, tehničkom 64 m 103,33 700,00 72.331,00 kanalu, tt galeriji, duplom podu i spuštenom plafonu u unutrašnjosti objekta

65 Montaža spojnice za cevi do f50 mm kom 231,40 200,00 46.280,00

66 Ugradnja konzole za OK kom 207,64 300,00 62.292,00

Ugradnja elemenata za fiksiranje krajeva PE cevi 67 kom 275,14 300,00 82.542,00 u oknima Uvlačenje ili uduvavanje optičkog kabla 68 m 60,62 21.471,00 1.301.572,02 kapaciteta do 96 vlakana u cev položenu u rov Uvlačenje ili uduvavanje optičkog kabla 69 kapaciteta preko 96 vlakana u cev položenu u m 89,87 2.304,00 207.060,48 rov

70 Uvlačenje optičkog kabla u rebrasto crevo m 91,19 2.100,00 191.499,00

Obeležavanje optičkog kabla sa isporukom 71 kom 163,24 186,00 30.362,64 pločice (kartice) Obrada kraja optičkog kabla kapaciteta do 96 vlakana zbog izrade nastavka ili završavanja 72 kom 3.810,39 168,00 640.145,52 kabla na optičkom razdelniku (ZOK-u), obračun po kraju kabla Obrada kraja optičkog kabla kapaciteta preko 96 vlakana zbog izrade nastavka ili završavanja 73 kom 5.080,53 10,00 50.805,30 kabla na optičkom razdelniku (ZOK-u), obračun po kraju kabla Izrada spoja na optičkom vlaknu a u nastavku, 74 ZOK-u i na optičkom razdelniku sa proverom kom 296,36 2.140,00 634.210,40 slabljenja spoja, obračun po spoju Ugradnja samostojećeg ormana, 75 700x500x250mm, sa izradom betonskog postolja kom 10.000,00 3,00 30.000,00 (komplet ekipiran)

76 Montaža REK ormana na zid kom 4.700,00 66,00 310.200,00

77 Montaža REK ormana samostojeceg kom 3.500,00 1,00 3.500,00 78 Montaža UPS-a kom 700,00 69,00 48.300,00 79 Montaža KUCISTA 3+1 HE (PATCH PANEL) kom 700,00 5,00 3.500,00 80 Montaža modula 6SCDX/APC E9 kom 1.500,00 56,00 84.000,00 81 Montaža umetka opto razdelnika ili patch panela kom 608,83 3,00 1.826,49 82 Montaža RING PANEL-a 1U kom 240,00 175,00 42.000,00 83 Montaža RAZVODNOG PANEL- a 220V kom 240,00 66,00 15.840,00 84 Montaža SWITCH-a u orman kom 240,00 72,00 17.280,00 85 Instalacija Windows servera kom 11.000,00 1,00 11.000,00 86 Instalacija PRTG NMS software-a kom 11.000,00 1,00 11.000,00

111 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

87 Instalacija Kiwi Syslog servera kom 11.000,00 1,00 11.000,00 88 Ugradnja IBM servera u orman kom 240,00 1,00 240,00 Konfigurisanje Access SWITCH-a prilikom 89 kom 6300 69,00 434.700,00 puštanja sistema Konfigurisanje menadžment SWITCH-a 90 kom 6300 1,00 6.300,00 prilikom puštanja sistema Konfigurisanje distributivnog SWITCH-a 91 kom 50000 2,00 100.000,00 prilikom puštanja sistema 92 Montaža MINIGBIC MODUL-a kom 150 230,00 34.500,00 Montaža napojne zaštitne jedinice u RACK 93 kom 240 70,00 16.800,00 orman 94 Montaža prespojnog kabla (patch kord) u ormanu kom 65 239,00 15.535,00 Montaža "PIGTAIL"-a od 1,5 m i adaptera za 95 kom 153,22 360,00 55.159,20 konektor u kutiji ili razdelniku Električna merenja optičkog kabla na dobošu pre 96 polaganja sa evidentiranjem izmerenih vrednosti kom 127,02 678,00 86.119,56 po vlaknu Završna električna merenja na optičkom kablu na 97 kom 307,42 552,00 169.695,84 mernoj deonici po vlaknu Izrada protokola završnih opto-električnih merenja na optičkom kablu na mernoj deonici sa 98 kom 23,19 1.108,00 25.694,52 nastavcima, obačun po spoju na optičkom vlaknu u nastavku RADOVI NA NENORMIRANIM

POSLOVIMA 99 NK radnik h 232,74 400,00 93.096,00 100 PK radnik h 299,17 400,00 119.668,00 101 Tehničar h 664,93 320,00 212.777,60 102 Inženjer h 886,56 180,00 159.580,80

OSTALI TROŠKOVI Izrada tehničke dokumentacije izvedenog stanja - 103 kom 2.215,35 107,00 237.042,45 za kablovska TT okna Izrada tehničke dokumentacije za rezevne PE 104 m 7,32 38.931,00 284.974,92 cevi položene u rov Izrada tehničke evidencije izvedenog stanja za 105 m 24,87 25.875,00 643.511,25 nove trase optičkih kablova 106 Transportni troškovi i organizacija gradilišta % 15,50 2.515.098,31 107 Utovar i odvoz viška zemlje i ostalog materijala m3 723,46 2.350,00 1.700.131,00 USLUGE DRUGIH 108 Geodetska snimanja sa kartiranjem m 60,00 11.963,00 717.780,00 109 Geodetsko obeležavanje m 13,00 2.000,00 26.000,00

112 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

110 Opravka asfaltnih površina - trotoar m2 1.500,00 1.000,00 1.500.000,00 111 Opravka asfaltnih površina - kolovoz m2 3.000,00 350,00 1.050.000,00 112 Provera sabijenosti tla kom 2.500,00 150,00 375.000,00 113 Vraćanje zelenih površina u prvobitno stanje m2 450,00 300,00 135.000,00 UKUPNA VREDNOST RADOVA (DIN) 24.245.450,00 PDV 4.364.181,00 18% Ukupno 28.609.631,00 Tabela 8.9 Troškovi materijala i opreme

R.B Jed. Ukupno Naziv materijala Jed.cena Količina r. mere (din)

OPT. SM KABEL 1X6 DQ100N E9/125, G657A, 1 m 90,00 12421 1.117.890,00 indoor/outdoor

OPT. SM KABEL 1X12 DQ100N E9/125, G657A, 2 m 115,00 2962 340.630,00 indoor/outdoor

OPT. SM KABEL 2X12 DQ100N E9/125, G652D, 3 m 170,00 1914 325.380,00 outdoor OPT. SM KABEL 4X12 DQ100N E9/125 , G652D, 4 m 210,00 5118 1.074.780,00 outdoor OPT. SM KABEL 8X12 DQ100N E9/125, G652D, 5 m 295,00 1156 341.020,00 outdoor OPT. SM KABEL 12X12 DQ100N E9/125, 6 m 400,00 2304 921.600,00 G652D, outdoor 7 9U NAZIDNI ORMAN, 19" /600*435*500MM kom 10.000,00 66 660.000,00 42U/19" rack orman stojeći A38042, metalna 8 perforirana vrata sa bravom, dim. kom 80.000,00 1 80.000,00 800x1000x2000mm, do 800kg Samostojeći orman za spoljnju montažu, 700x500x250mm IP65 Poliester-fiberglas, 9 kom 55.000,00 3 165.000,00 Schneider (komplet sa montažom i isporukom postolja ,DIN Šinom i nosačem opreme) 10 KUCISTE 3+1 HE (PATCH PANEL) kom 19.437,20 5 97.186,00 11 MODUL 6SCDX/APC E9 kom 22.190,49 56 1.242.667,44 12 RING PANEL 1U (Nosač kabla sa obujmicama) kom 693,00 175 121.275,00 RAZVODNI PANEL 220V, SA 7 UT. MESTA I 13 kom 1.824,90 66 120.443,40 PREKIDAČEM

14 Napojna zaštitna jedinica za Rack ormane kom 4.800,00 70 336.000,00

FO PATCH PANEL SA 12 SL. ZA DUPLEX 15 kom 3.500,00 67 234.500,00 ADAPTERE SC/ST

16 Završna optička kutija sa 8 sl. za duplex adaptere SC kom 4.000,00 3 12.000,00

113 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

17 UTP patch kabl, 2m kom 50,00 69 3.450,00 18 Modul RJ-45 kat. 6A UTP Tooless,Telegärtner kom 500,00 132 66.000,00 Fiber duplex patch SC/APC-LC 2m, singlemode 19 kom 2.600,00 140 364.000,00 9/125 Pigtail singlemode SC/APC simplex 9/125 mikrona 20 kom 600,00 360 216.000,00 duž. 2m 21 Estreme x480-48x switch Kom 1.440.000,00 2 2.880.000,00 22 10GBASE-ER XFP 1550nm kom 120.000,00 2 240.000,00 23 1000Base-lx10 SFP za x480 kom 12.000,00 96 1.152.000,00 24 Stacking cable 1m kom 20.000,00 2 40.000,00 25 Cisco 3560CG-8TC-S Switch kom 105.000,00 66 6.930.000,00 26 Cisco IE-3000-4TC kom 105.000,00 3 315.000,00 27 Cisco IE3000 Power Expansion Module kom 20.000,00 3 60.000,00 28 Cisco 1000Base-lx10 SFP Kom 12.000,00 132 1.584.000,00 29 UPS Ge ML 700 kom 21.000,00 69 1.449.000,00 30 IBM server X3550M3 kom 330.000,00 1 330.000,00 31 Switch za managament Lynksys SRW-208 kom 30.000,00 1 30.000,00 32 Ge UPS Match 2200 VA kom 60.000,00 1 60.000,00 33 Extrerni baterijski set za Match 2200VA kom 50.000,00 1 50.000,00 34 NMS PRTG do 1000 seznora kom 185.000,00 1 185.000,00 35 Kiwi Syslog server kom 21.000,00 1 21.000,00 36 Windows 2008 Server R2 standard kom 110.000,00 1 110.000,00

37 SPOJNICA FDN 3584 HELLERMA-KOMPLET kom 30.000,00 15 450.000,00

38 SPOJNICA FML 3076 HELLERMA-KOMPLET kom 28.000,00 2 56.000,00 Cevčice termoskupljajuće za zaštitu optičkog spoja 39 paket 1.512,00 22 33.264,00 45mm (100kom) 40 SAPA cevi - plastificirane, fi 13 m 135,00 2100 283.500,00 41 Vezica za fiksiranje kabla 203 mm kom 10,00 500 5.000,00 42 Traka za identifikaciju sa metalnim elementom m 21,00 12350 259.350,00 43 Konzola za optički kabl kom 120,00 300 36.000,00 44 Čep za PE cev fi 40mm kom 30,00 1000 30.000,00 45 Spojnica za PE cevi Fi 40 mm kom 300,00 200 60.000,00 46 Cev PEHD dvoslojna korugovana Fi 110x6000 kom 1.300,00 10 13.000,00 Spojnica sa gumicom za cev PEHD fi 110mm 47 10 700,00 dvoslojno korugovana kom 70,00 48 Cev PVC Fi 110 mm/6m kom 1.380,00 185 255.300,00 49 Cev FeZn Fi 110 mm/6m kom 4.800,00 6 28.800,00

114 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

50 Češalj za 4 cevi PVC cevi Fi 110mm kom 70,00 20 1.400,00 51 Čep za PVC cev fi 110mm kom 55,00 200 11.000,00 52 Uvodnik TK-110/500 kom 180,00 150 27.000,00 53 Prsten fiksirajući Fi 110/3 (40X3) kom 350,00 300 105.000,00 38.931,0 54 Cev PE 40mm 2.413.722,00 m 62,00 0 55 Stubić betonski sa oznakom OK kom 630,00 50 31.500,00 56 Privodno okno PO-1 kom 24.000,00 17 408.000,00 57 Distributivno okno DO-1 kom 27.000,00 81 2.187.000,00 58 Distributivno okno DO-2 kom 30.000,00 9 270.000,00 59 Poklopac za montažno okno PO - 1 sa ramom kom 19.000,00 17 323.000,00 60 Poklopac za montažno okno DO - 1 sa ramom kom 38.000,00 81 3.078.000,00 61 Poklopac za montažno okno DO - 2 sa ramom kom 48.000,00 9 432.000,00 62 PESAK m3 730,00 1410 1.029.300,00 63 ŠLJUNAK m3 1.200,00 110 132.000,00 64 TUCANIK m3 2.300,00 425 977.500,00 65 BETON MB-20 m3 7.100,00 23 163.300,00

36.376.457,8 UKUPNA VREDNOST MATERIJALA (DIN) 4 PDV 6.547.762,41 18%

42.924.220,2 Ukupno 5 Rekapitulacija

UKUPNO RAD+MATERIJAL (DIN) Ukupno (bez PDV-a) 60.621.907,84 PDV 18% 10.911.943,41 Ukupno(sa PDV-om) 71.533.851,25

115 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

8.3 Predlog izvora finansiranja

Obzirom na novonastale potrebe za širokopojasnima telekomunikacionim uslugama, pokrivenost pristupne telekomunikacione mreže optikom je gotovo zanemariva. Uvođenje optičkog pristupa je izuzetno intenzivna aktivnost što se tiče ulaganja u infrastrukturu. Povrat investicija se ne može očekivati u nekom kraćem periodu, već treba računati barem dvostruko duži vremenski period. Finansiranje izgradnje FTTH mreže vrši se pre svega sredstvima opština. U cilju sprovođenja projekta izgradnje FTTH mreže u opštinama Temerin, Beočin i Sremski Karlovci potrebno je da opštine obezbede deo sredstava finansiranja. Ta sredstva se mogu obezbediti:  Raspisivanjem tendera za izbor privatnog partnera koji postaje suvlasnik infrastrukture proporcionalno visini svojih investiranih sredstava. Grad bi postao vlasnik mreže, a svi servisi od interesa za grad i dalje bi bili besplatni.  Iskoristiti fondove Evropske Unije za finansiranje (npr. CIP- Competitiveness and Innovation Framework Programme, CIP EIP- Entrepreneurship and Innovation Programme, ICT PSP- Information and Communication Tehnologies Policy Support Programe, EEI- Intelegent Energy Europe…)

Zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za pristupanje EU (u koje, kao potencijalni kandidat, spada i Republika Srbija) dostupna su određena sredstva koja se plasiraju kroz različite finansijske instrumente. Ti finansijski instrumenti se mogu podeliti na eksterne i interne programe ili fondove. Eksterni programi ili fondovi su svi oni finansijski instrumenti čija sredstva mogu da koriste zemlje koje nisu članice EU, odnosno, zemlje kandidati za EU, zemlje potencijalni kandidati, ali i zemlje u razvoju koje se ne nalaze na evropskom kontinentu. U evropskim zemljama većinu projekata izgradnje FTTH mreža pokrenule su komunalna preduzeća u vlasništvu gradske ili regionalne uprave. Glavni motiv za pokretanje takvih projekata je želja gradske ili regionalne uprave da se unapredi socijalni i ekonomski položaj grada ili regije. Ove inicijative su motivisane željom da se poboljša pristup širokopojasnim uslugama. Mreže se temelje na načelu otvorenog pristupa, preduzeća u vlasništvu grada nisu pružaoci usluga već nude usluge mrežnog operatora (pasivna infrastruktura) na temelju jednakosti i otvorenosti. Cilj je osigurati i promovisatiefikasnu i održivu tržišnukonkurenciju sa jednakim mogućnostima za sve operatere.

116 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

9 Tržišni aspekti

Svi aktuelni internet provajderi nude brzine prenosa od 1Mbps do 40Mbps. Međutim, kada korisnici koriste internet uisto vreme, brzina protoka se smanjuje. Stvarne brzine za upload i download su niže od reklamiranih brizina. Istraživanja pokazuju da je prosečna brzina prenosa podataka (download, upload) u Srbiji 3Mbps, ili 40-50% stvarne brzine na koju su se korisnici pretplatili. Uvođenjem FTTH mreže predviđa se da će početna brzina download-a i upload-a biti 10Mbps. Ovo je realna brzina, jer svako domaćinstvo i preduzeće će imati svoju optičku liniju. Većina internet provajdera nudi širokopojasni pristup koristeći infrastrukturu “Telekoma Srbije”. Korisnik je dužan da plati naknadu za priključak na mrežu, koja nekada može da bude visoka. Neki provajderi internet usluga nude bežično povezivanje, tamo gde ADSL i kablovski internet nisu mogući. Uvođenje bežičnog interneta je prilično skupo, okvirno od 30 do 900 eura. Kablovski provajderi nude širokopojasne mreže preko infrastrukture koja je povezana na infrastrukturu Telekoma. Glavni preduslov za pristup kablovskom internetu je postojanje kablovske televizije. Za neke korisnike kablovske televizije pretplata na priključak nije zanemarljiva i predstavlja visok procenat ukupne cene kablovske infrastrukture. Najveći kablovski operateri u Srbiji su PTT i SBB. U većini slučajeva oni korisnicima daju besplatno modem za korišćenje ili zakup za nižu cenu. Izuzev PTT-a ostali provajderi su u privatnom vlasništvu. Privatne mreže su lošijeg kvaliteta, uglavnom instalirane kroz vazduh. Kablovski operateri pokrivaju uglavnom veće gradove.Javna preduzeća iz oblasti saobraćaja i energetike razvijaju vlastitu infrastrukturu koja u budućnosti može da se koristi kao osnova za izgradnju optičke mreže.

9.1 Analiza operatora telekomunikacionih usluga u AP Vojvodini

Na osnovu Upitnika koji je namenjen svim provajderima telekomunikacionih i informacionih usluga koji svoje delatnosti obavljaju barem delom na teritoriji AP Vojvodine, dobijeni su odgovori koji su omogućili sledeće:  Analizu postojećeg stanja u oblasti telekomunikacija na području AP Vojvodine  Sagledavanje potreba za širokopojasnim telekomunikacionim uslugama na području AP Vojvodine  Sintezu projekcije razvoja širokopojasnih telekomunikacionih mreža na području AP Vojvodine.

117 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Tabela 9.1 Rezultat ankete ispitanih preduzeća o telekomunikacionim uslugama

Broj anketiranih preduzeća koja su popunila upitnik (ili neke njegove delove): 9 Broj anketiranih preduzeća koja poseduju međunarodni sertifikat standarda kontrole 0 kvaliteta:

Telekom operator 2 Osnovna Provajder Internet usluga (ISP) 3 delatnost Operator kablovsko-ditributivnog sistema (SBB) 1 anketiranih preduzeća Televizija 2 Radiodifuzija, novinska i izdavačka delatnost 3 Napomena: Anketirana preduzeća su mogla da se izjasne za više delatnosti, otuda je zbir delatnosti veći od broja anketiranih preduzeća.

Tabela 9.2Broj zaposlenih u preduzeću na teritoriji AP Vojvodine: Godina 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Broj odgovora / preduzeća 3 3 3 3 6 8 3 2 2 3 Ukupan broj zaposlenih 37 45 48 42 1632 2679 1277 29 30 29 Broj odgovora / preduzeća 3 3 3 3 6 4 4 4 4 2 Broj zaposlenih sa VSS 7 9 9 9 337 34 34 34 34 7

Napomena: Anketirana preduzeća su, uglavnom, dala podatke za period 2005-2007. god, otuda podaci u ovoj tabeli za prethodne i godine posle ovog perioda nisu međusobno uporedivi. Tabela 9.3 Prihod ispitanih preduzeća Ukupan prihod preduzeća U ekvivalentnom iznosu u EUR Broj odgovora / preduzeća 2004. god. 12.759.995 5 2005. god. 145.617.101 5 plan za 2006. god. 152.454.719 5 plan za 2007. god. 180.215.000 2 plan za 2008. god. 190.320.000 2 plan za 2009. god. 200.480.000 2 plan za 2010. god. 220.730.000 2

118 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Tabela 9.4 Ukupan profit ispitanih preduzeća

Ukupan PROFIT preduzeća U ekvivalentnom iznosu u EUR Broj odgovora / preduzeća 2004. god. 2.000 1 2005. god. 2.800 1 plan za 2006. god. 5.000 1 plan za 2007. god. 10,000 1 plan za 2008. god. 19.000 1 plan za 2009. god. 33.000 1 plan za 2010. god. 55.000 1

Tabela 9.5 Ocena značaja izvora konkurentskeprednosti

1-bez značaja; 2-od malog značaja; 3-značajan; 4-veoma Ocena značaja za Broj odgovora / značajan; 5-izuzetno značajan tržište AP preduzeća Vojvodine Ukupni prenosni kapacitet 4,4 5 Ukupni pristupni kapacitet 4,4 5 Broj korisnika 4,0 5 Geografska pokrivenost potencijalnog tržišta 4,0 5 Konkurentna cena proizvoda/usluga 4,6 5 Dobar kvalitet 4,8 6 Brzina dobijanja priključka 4,0 5 Brzina otklanjanja ispada mreže 4,2 5 Diversifikacija – širenje asortimana proizvoda/usluga 3,8 5 Veličina firme 4,0 5 Ranije stečeni ugled 4,8 6 Manja udaljenost od tržišta u odnosu na ključnu konkurenciju 2,8 4

Tabela 9.6 Ocena značaja izvora konkurentskeslabosti

1-bez značaja; 2-od malog značaja; 3-značajan; 4-veoma Ocena značaja za Broj odgovora / značajan; 5-izuzetno značajan tržište AP preduzeća Vojvodine Pristup telekomunikacionim resursima 3,2 5 Korisnički servis (customer service) 2,5 4 Dostupnost kvalitetne radne snage 2,4 5 Slab marketing 3,3 6

119 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Tabela 9.7Odnosi sa stranim partnerima Broj odgovora / preduzeća Preduzeće potpuno u vlasništvu stranog partnera 0 Preduzeće delimično u vlasništvu stranog partnera 1 Joint venture 0 Autorizovani distributer 1 Licencni ugovor 1 Prodavac koji pruža značajnu tehničku podršku pre prodaje 0

Tabela 9.8Ocena značaja veza sa stranim partnerom u ponuđenim funkcijama partnerstva 1-bez značaja; 2-od malog značaja; 3-značajan; 4-veoma Broj Ocena značaja za tržište značajan; 5-izuzetno značajan odgovora / AP Vojvodine preduzeća Usluga 3.3 3 Marketing 2.7 3 Kvalitet 3.0 3 Prodaja 2.0 3

Tabela 9.9Tehnologije prenosa koje koriste preduzeća Tehnologije prenosa Broj preduzeća TDM/SDH 2 IPV6 0 Radio-relejne veze 4 Frame Relay 4 MPLS 2 Satelitske veze 2 ATM 2 Ethernet 5 Bežični prenos 3

120 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

9.2 Analiza ponude operatera telekomunikacionih usluga

Tabela 9.10 Prikazuje cene širokopojasnih usluga u AP Vojvodini- maj 2012 Mesečna pretplata u dinarima za protok u kbit/s Operater (downstream/upstream – flat rate) 1024/128 1536/256 4096/512 6144/1024 8192/1024 Telekom 1.532,82. 2.122,82 3.811,40 4.165,40 PTT 980,00 1.540,00 2.100,00 2.800,00 SBB 3.900,00 NEOBEE 1.350,00 2.372,88 EUNET 1.450,00 1.560,00 2.790,00 4.290,00 5.290,00

Istraživanja pokazuju da provajderi nude usluge sličnog kvaliteta sa malim varijacijama cene. Odnedavno, operateri korisnicima nude integrisane usluge, tzv. “Triple Play Service”, HIS (High Speed Internet, IP TV/VoD I VoIP (Voice Over IP), što je prikazano u Tabeli 9.11 Tabela 9.11 Cene integrisanih usluga Operater USLUGE CENA Fiksna telefonska linija, neograničen pristup Internetu brzine Telekom prenosa podataka 6144/1024 Kb /s + WiFi modem + mobilna 3.024,00 din. postpaid tarifa + IPTV televizija (IPTV osnocni paket TV kanala) Super S Plus HD Mix Speed Internet 10 Mb / s, D3 Package: Hit, SBB 3.400,00 din. HBO Premium, HD, D3 paket GO, Wi-Fi ruter

9.3 Pregled problema u pogledu kvantiteta i kvaliteta pružanih usluga

Pregled problema u pogledu kvantiteta pružanih usluga;  Nedovoljna ponuda širokopojasnih usluga  Nemogućnost izbora širokopojasnih usluga  Nemogućnost dobijanja usluge u regionima gde to davaocu usluge nije isplativo  Neravnomerna regionalna zastupljenost širokopojasnih usluga (ekonomski i geografski razlozi). Pregled problema u pogledu kvaliteta pružanih usluga:  Nemogućnost dobijanja usluge uopšte  Nedobijanje usluge u željenom i/ili ugovorenom roku  Nemogućnost dobijanja usluge željenog i/ili ugovorenog protoka  Nepouzdanost usluge  Ne postoji sistem za praćenje kvaliteta usluge koju je davalac usluge prema ugovoru sa korisnikom dužan da obezbedi.

121 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Ostali problemi:  Troškovi širokopojasnog pristupa još uvek su visoki  Nedovoljan broj računara i pristupa Internetu u obrazovnim institucijama (škole i fakulteti)  Nepostojanje adekvatne konkurencije koja bi ubrzala razvoj modernih mreža i modernih usluga i ponudila ih korisnicima po pristupačnim cenama  Kašnjenje u izgradnji infrastrukture za implementaciju novih tehnologija  Nedovoljna obrazovanost stanovništva o načinu korišćenja i mogućnostima širokopojasnih telekomunikacija  Zabrinutost zbog sadržaja koji se nalazi na Internetu i zbog računarskih napada  Organi uprave različitih nivoa uglavnom kasne sa korišćenjem širokopojasnih tehnologija i Interneta (e-uprava i slično)  Nedovoljna motivisanost preduzeća da koriste prednosti širokopojasnih komunikacija.

9.4 Ocena tržišne efikasnosti

Tabela 9.12 Rang lista odgovora stručnjaka, formirana prema oceni značajnosti za AP Vojvodinu u periodu 2012. god. Ocena značaj-nosti za AP Tehnologije u pristupnoj mreži za koje se očekuje da će biti Vojvodinu: od 5–vrlo Rang dominantne u oblasti širokopojasnih telekomunikacija značajno; do 1–bez značaja 1 WiMAX 5 1 xDSL – ADSL 2+ 5 1 Mesh PTP, PMP radio linkovi (iznad 20 GHz) velikog 5 protoka (>100 Mbit/s) 1 MSAN/DSLAM 5 1 Point to multipoint radio (WLL, WiMAX, ...) 5 1 Bakarna parica 5 1 Simetrične parice 5 2 Kablovski modemi u kombinaciji sa HFC 4 2 UMTS TDD, prelazno HSDPA, EVDO 4 2 Optička pristupna mreža 4 2 Bežična pristupna mreža 4 2 WiFi 4 2 HFC mreže 4 2 HSDPA/HSUPA/LTE 4 3 3G Mobilna (UMTS) 3

122 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Ocena značaj-nosti za AP Tehnologije u pristupnoj mreži za koje se očekuje da će biti Vojvodinu: od 5–vrlo Rang dominantne u oblasti širokopojasnih telekomunikacija značajno; do 1–bez značaja 3 DSL 3 3 Nelicirani 60 GHz point to point radio ultra velikog kapaciteta 3 1Gbit/s) 3 Elektrodistributivna mreža kao TK pristupna mreža 3 3 ISDN 3 3 FWA 3 4 PLC 2 4 Cable 2 4 Optička vlakna 2 4 3G 2 4 FTTH (GPOT, EPOT) 2 5 Sve ostale 1 5 Kablovska pristupna mreža 1 5 Mobilna telefonska mreža kao alternativna pristupnoj mreži 1

Tabela 9.13Rang lista odgovora stručnjaka, formirana prema oceni značajnosti u kojoj postojeće tehnologije u pristupnoj mreži koče/usporavaju uvođenje širokopojasnih telekomunikacija u AP Vojvodini: Ocena značajnosti: Postojeće tehnologije koje u pristupnoj mreži koče / usporavaju Rang od 5 – vrlo značajno; uvođenje širokopojasnih telekomunikacija: do 1 – bez značaja 1. Velika količina neprodatih ISDN priključaka u Telekomu Srbija 5 2. Usporena implementacija servisa u MPLS mreži Telekoma Srbija 5 3. Nepostojanje konkurencije u operatorskom biznisu 5 4. POTS 5 5. Analogna telefonija 5 6. Pristupna mreža izgrađena na NF kablovima 5 7. Postojanje dvojnika 5 8. Simetrične parice 5 9. Žična telefonija i monopol Telekoma u svim vrstama telekomunikacija 5 10. Dugačke pretplatničke petlje 4 11. Bežičan prenos 4

123 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

12. Nepostojanje adekvatne infrastrukture (zastarele i predugačke parice) 3 13. Izgradnja čisto koaksijalnih mreža, a ne HFC 2

Ciljne grupe kojima trebaju širokopojasne telekomunikacije

Tabela 9.14Rang lista odgovora stručnjaka, formirana prema oceni značajnosti za AP Vojvodinu: Ocena značajnosti za trži- Procena učešća ciljne Ciljne grupe kojima trebaju šte širokopojasnih TK kod grupe u ukupnom Rang širokopojasne telekomunikacije: nas: od 5 – vrlo značajno; tržištu širokopojasnih do 1 – bez značaja TK kod nas *) 1 Operatori fiksne telefonije 5 60% 1 Internet servis provajderi 5 25% 1 Biznis korisnici 5 84% 1 Rezidencijalni korisnici 5 30% 1 Tinejdžeri (igre, filmovi na zahtev) 5 1 Prosvetno-obrazovne i naučne ustanove 5 5% 1 Internet korisnici 5 1 Mala i srednja preduzeća 5 1 Zdravstvene ustanove 5 1% 1 Studenti/đaci 5 30% 1 Visoko-obrazovani 5 30% 2 Operatori mobilne telefonije 4 0% 2 Poslovni korisnici 4 10% 2 Univerziteti 4 20% 2 Mladi 4 2 Zabava (različite starosne grupe) 4 20% 3 Mobilni korisnici 3 10% 3 Uprava, od nivoa republike do opštine 3 20% 3 Funkcionalni sistemi 3 10% 3 Sva ostala fizička lica 3 7% 4 Turistički radnici 4 Arhitektura, građevina i geodezija

124 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Tabela 9.15 Procena učešća ciljne grupe u svetu i kod nas Ocena značajnosti za Procena učešća Procena učešća tržište širokopojasnih ciljne grupe u ciljne grupe u Ciljne grupe kojima trebaju R.b. TK kod nas: od 5 – ukupnom tržištu ukupnom tržištu širokopojasne telekomunikacije: vrlo značajno; do 1 – širokopojasnih širokopojasnih bez značaja TK u svetu TK kod nas 1. Operatori fiksne telefonije 5 40% 60% 2. Operatori mobilne telefonije 4 15% 0% 3. Mobilni korisnici 3 30% 10 % 4. Internet servis provajderi 5 30% 25% 5. Poslovni korisnici 4 10% 10% 6. Veliki poslovni korisnici 5 7. Biznis korisnici 5 70% 84% 8. SOHO i Rezidencijalni korisnici 3 5% 5% 9. Rezidencijalni korisnici 4 30% 50 % 10. Uprava, od nivoa republike do 3 10% (u EU 20% opštine 100%) 11. Funkcionalni sistemi 3 5% (svi veći 10% funk. sistemi) 12. Univerziteti 4 20% 20 % 13. Tinejdžeri (Igre, filmovi na 5 zahtev) 14. Turistički radnici 15. Arhitektura, građevina i geodezija 16. Prosvetno-obrazovne i naučne 5 5% 5% ustanove 17. Naučno obrazovne institucije 5 18. Internet korisnici 5 19. Mala i srednja preduzeća 4 20. Mladi 4 21. Zdravstvene ustanove 5 5% 1% 22. Studenti i učenici 4 5% 3% 23. Sva ostala fizička lica 3 15% 7% 24. Visoko-obrazovani 5 30% 30% 25. Zabava (različite starosne grupe) 4 20% 20%

125 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Tabela 9.16Usluge koje, po mišljenju eksperata, čine ponudu širokopojasnih telekomunikacija u AP Vojvodini: Šta sve treba da bude uključeno u univerzalnu širokopojasnu uslugu – ono što je neophodno R.b. obezbediti za svako domaćinstvo? 1. Brzi Internet 2. IPTV 3. VoIP 4. Usluga telefonije

5. Pristup Internetu 256/64 kbit/s (ali je nemoguće za svako domaćinstvo već za svako naseljeno mesto preko 100 stanovnika) 6. Pristup opštim informacionim bazama podataka 7. Video streaming 8. Gaming 9. Lokalni serveri sa zabavnim sadržajem (filmovi, muzika, igre) 10. Turistički podaci, mape i sl. 11. Enciklopedije i edukativan softver na srpskom jeziku 12. Pristup Internetu velikim brzinama 13. Kupovina na daljinu 14. Kablovska televizija

15. Minimalni set dat zakonom za vrlo razuđena područja sa jednim širokopojasnim pristupom u školi ili mesnoj zajednici 16. Širokopojasni pristup 17. Prenos glasa 18. Prenos podataka 19. Prenos slike

126 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

9.5 Potrebna regulativa koja će obezbediti uvođenje i funkcionisanje dolazećih tehnologija kod nas

U Tabeli 9.17su navedene oblasti/problematika koja treba da bude regulisana odgovarajućim zakonima i drugim pravnim aktima, da bi se obezbedilo uvođenje i funkcionisanje dolazećih tehnologija u AP Vojvodini, koje su neophodne za širenje i korišćenje širokopojasnih telekomunikacija kod nas, i to prema oceni značajnosti koju su dali eksperti:

Ocena značajnosti: Kakva je regulativa potrebna, koja će obezbediti uvođenje i Rang od 5 – vrlo značajno; funkcionisanje dolazećih tehnologija kod nas? do 1 – bez značaja 1 Definisanje pravilnika za interkonekciju različitih operatora 5 1 Regulisanje TV prava za Telekom i kablovske operatore 5 1 Tarifna politika 5 1 Regulativa EU, ali ne starija od 1999. god. (regulacioni okvir iz 2002) 5 1 Regulativa koja definiše cene usluga 5 1 Regulativa koja definiše pristupe pojedinim servisima 5 1 Ubrzanje postupka dobijanja dozvola 5 1 Regulisanje dozvoljenog frekvencijskog opsega 5 1 Otvaranje tržišta US sa neutralnim pristupom 5 1 Nov zakon o investicionoj izgradnji u oblasti telekomunikacija 5 1 Prenos vlasništva nad TT kanalizacijom lokalnoj samoupravi 5 1 Ukidanje monopola Telekoma Srbija 5 1 Nov zakon o investicionoj izgradnji u oblasti telekomunikacija 5 2 Frekvencijske dozvole 4 2 Regulisanje dozvoljenih spektralnih gustina snaga 4 2 Uz prethodno strogo sankcionisanje izgradnje bez dozvola i licence, tj 4 nelojalne konkurencije 3 Zakon ili uredba koji omogućuje i olakšava strana ulaganja 3 3 Zakon o tarifiranju

127 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

9.6 Regulativa koja onemogućava/otežava uvođenje dolazećih tehnologija kod nas

U Tabeli 9.18 su navedeni postojeći/važeći zakoni i druga pravna akta, koja onemogućavaju/otežavaju uvođenje i funkcionisanje dolazećih tehnologija u AP Vojvodini, koje su neophodne za uvođenje, širenje i korišćenje širokopojasnih telekomunikacija kod nas, i to prema oceni značajnosti koju su dali eksperti:

Ocena značajnosti: od 5 – Rang Koja postojeća regulativa otežava uvođenje dolazećih tehnologija kod nas? vrlo značajno; do 1 – bez značaja 1 Domaća regulativa otežava uvođenje navedenih tehnologija 5 1 ADSL2+ – samo jedan vlasnik bakarne infrastrukture, nema odvezivanja 5 lokalne petlje, nema konkurencije, nema dostizanja nivoa EU; 1 Zakon o planiranju i izgradnji 5 1 Cene Republičkog geodetskog zavoda 5 2 WiMAX – 802.16.e standard može, ali ne mora da bude prihvaćen u smislu 4 širine kanala (treba min. 5 MHz, za sada u planu raspodele 3.5 MHz); za stan. 802.16d država hoće da polovinu spektra da monopolskom operatoru bez naknade, a drugima da oduzme i deli regionalno; 2 Pravila Zavoda za urbanizam 4 3 Kablovski modemi – kablovski operatori ne mogu da povežu svoje izolovane 3 mreže u regionalne i nacionalne, jer ne mogu lako da dođu do alternativne infrastukture 3 Dozvole za emitovanje programa 3 3 Ograničenje emisione snage za dati opseg kod DS SS sistema prenosa 3 3 Zakon o sistemima veza 3 4 Efikasno izdavanje dozvola/licenci za bežični prenos 4 Inertnost Telekomunikacione agencije 4 Nepotpuna nezavisnost RATEL-a 4 Zakon o izgradnji 4 Zakon koji je EU okvir 1998 4 Akcioni plan Strategije

128 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Mišljenje stručnjaka o ulozi stranih investitora Strani invstitori smatraju da širokopojasne telekomunikacije mogu da izvuku profit, stoga će i ulagati u njih. Naravno, prvo u najprofitabilnije tehnologije, a to su mobilna telefonija druge i treće generacije. Strani investitori će doneti nova znanja, nove usluge i omogućiti brže uključivanje u globalnu mrežu, kao i obuku domaće radne snage. Strani investitori su zainteresovani za ulazak na naše tržište širokopojasnih telekomunikacija zbog trenutno dobrih prihoda u ovoj oblasti. To potencijalno može pozitivno uticati i pomoći u poboljšanju kvaliteta ponuđenih usluga uz istovremeno smanjenje monopola.

129 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

10 Finansijska analiza i procena finansijske izvodljivosti

U razvoju usluga širokopojasnog pristupa, prvenstveno se značaj pridaje delovanju slobodnog tržišta. Za područja u kojima ne postoji dovoljan komercijalni interes za ulaganje u infrastukturu širokopojasnog pristupa, potrebno je obezbediti državna podsticajna sredstva i odgovarajuće administrativne kapacitete (nadležna tela za elektronske komunikacije, razvoj informacionog društva, regionalni razvoj, ruralni razvoj, privredu itd.) za pripremu i sprovođenje projekta na osnovu kojih bi se iskoristila sredstva iz Fondova Evropske Unije i drugih izvora sredstava. (Evropska banka za obnovu i razvoj ili Evropska investiciona banka i dr.) U svrhu smanjivanja digitalnog jaza između regija Republike Srbije, kao i unutar samih opština potrebno je podsticati ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu, nezavisno od pristupne tehnologije, sa posebnim naglaskom na slabo razvijene opštine kojima bi izgradnja FTTH mreže omogućila razvoj i međuopštinsko povezivanje na gradsku mrežu. Ostvarivanje cilja od 50% dostupnosti širokopojasnog pristupa (brzine od najmanje 30 Mbit/s) do kraja 2020. godine biće teško ostvarivo bez značajnog udela države, lokalne i regionalne samouprave. U slučaju da već postoji izgrađena elektronska komunikaciona infrastruktura, troškovi izgradnje optičke mreže bili bi manji, a samim tim i cena po priključku. Osnovni preduslov za razvoj najsavremenijih tehnologija širokopojasnog pristupa je osiguranje izgradnje infrastrukture komunikacijskih mreža. Stoga je neophodno da se elektronska komunikaciona infrastruktura i povezana oprema planira u dokumentima prostornog uređenja na način da se ne ograničava njen razvoj, kako u ruralnim i slabo naseljenim područjima, tako i u razvijenim područjima, a naročito u gradskim. Prema preporukama Evropske komisije, a u svrhu dostizanja ciljeva iz Digitalne agende za Evropu, potrebno je uložiti znatna sredstva kako bi do 2020. godine sva domaćinstva u Evropskoj Uniji imala uslugu širokopojasnog pristupa internetu brzine do 30 Mbit/s.

130 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

10.1 Izbor finansijskog modela za izgradnju FTTH mreže

U prvoj fazi izgradnje FTTH mreže korisnik mora da bude motivisan da donese odluku o izboru mreže, tako da vreme i energija moraju da budu maksimalno iskorišćeni u ovoj fazi planiranja na marketing i pridobijanje poverenja korisnika. Lokalna vlast u Republici Srbiji odgovorna je za obezbeđivanje adekvatne infrastrukture u cilju podržavanja postojećih i podsticanja novih poslovnih poduhvata na svojoj teritoriji.Planiranje lokalnog razvoja na osnovu javnih prihoda predstavlja slabu osnovu za razvoj lokalne zajednice. Danas je zbog toga neophodno budžetsko finansiranje upotpuniti savremenim metodama tržišnog finansiranja, korišćenjem finansijske aktive i uspostavljanjem javno-privatnog partnerstva u izgradnji lokalne infrastrukture. Investicije snažno zavise od lokalne razvijenosti pojedinih opština. Da li će potencijalni investitor biti zainteresovan za izgradnju FTTH mreže zavisi od brojnih faktora, uključujući i model poslovanja, konkurenciju na lokalnom nivou, demografiju i gustinu naseljenosti. Postojeća lokalna situacija u vezi sa investicionim mogućnostima i konkurencijom može značajno varirati od mesta do mesta. U oblastima gde je teško izvodljivo finansiranje izgradnje FTTH mreže, učešće javnog sektora može da bude realna opcija za obezbeđivanje finansijskih sredstava. Izgradnja FTTH mreže je od suštinskog značaja za razvoj regiona. FTTH poslovanje zahteva najmanje dve vrste povraćaja investicija: jedan je usmeren prema FTTH investitorima, a drugi prema zajednicama i preduzećima koja deluju na lokalnom nivou. Obe imaju koristi od mreže nove generacije. Stečena korist usled izgradnje FTTH mreže prevazilazi troškove njene realizacije. Ulaganje finansijskih sredstava u izgradnju FTTH mreže predstavlja dobru investiciju, kako za investitora tako i za zajednicu. Investitor može očekivati povraćaj sredstava shodno trajanju mreže, dok će zajednica imati koristi od boljeg povezivanja i novih usluga koje će biti omogućene uvođenjem FTTH mreže. Javno-privatno partnerstvo (JPP) je oblik saradnje između privatnih i javnih partnera koji zajedno rade na implementaciji investicionih projekata i pružanju javnih usluga. To mogu biti svi infrastrukturni projekti iz nadležnosti loakalne vlasti: izgradnja lokalnih puteva, mostova, tunela, ulica, komunalne infrastrukture, škola, sportskih i socijalnih objekata i dr. Svrha saradnje između javnog i privatnog sektora je stvaranje dodatne vrednosti kroz: investiranje, podsticanje inovacija i povećanje efikasnosti u pružanju javnih usluga. Lokalna vlast dobija mogućnost pružanja višeg kvaliteta usluga po istoj ili kvaliteta usluga po nižoj ceni. Uključivanjem privatnog sektora u finansiranje, izgradnju i upravljanje infrastrukturnim projektima lokalna vlast može da postigne:  optimizaciju kapitalnih investicionih rashoda ocenom finansijske isplativosti projekta, na osnovu obračuna ukupnih rashoda tokom veka trajanja projekta  procenu koristi od sprovođenja projekta JPP u odnosu na klasičnu javnu nabavku radova i usluga prilikom izbora partnera i ugovaranja JPP I prenošenje dela rizika realizacije projekta na privatni sektor u skladu sa načelima transparentnosti i proporcionalnosti.

Različite modele uključivanja privatnog partnera u razvoj lokalne infrastrukture možemo svrstati u dve osnovne grupe:ugovorno i institucionalno Javno Privatno Prtnerstvo (JPP). Institucionalno JPP podrazumeva zajedničko ulaganje lokalne vlasti i privatnog partnera u zajedničko privredno društvo radi realizacije javnog projekta i pružanja javnih usluga.

131 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Ugovorno JPP je ono u kojem se međusobni odnos prava i obaveza lokalne vlasti i privatnog partnera uređuje javnim ugovorom koji se sklapa na određeno vreme. Ugovorna JPP najprikladnija su za izgradnju infrastrukture i javnih objekata. JPP kao finansijski instrument za izgradnju infrastrukture i pružanje usluga može imati različite modele, zavisno od raspodele rizika i vlasništva nad imovinom I sredstvima. Tri glavna modela su:  projekti JPP u kojima krajnji korisnici plaćaju naknade privatnom partneru  projekti JPP u kojima lokalna samouprava plaća naknade privatnom partneru i  projekti JPP sa delimičnim komercijalnim korišćenjem.

Za realizaciju ovih modela JPP privatni partner osniva društvo posebne namene (DPN) koje je zaduženo isključivo za realizaciju javnog ugovora o JPP (npr. Finansiranje, izgradnju, održavanje i upravljanje ugovornim objektom). Radi izvršavanje ugovornih obaveza privatni partner može formirati konzorcijum s drugim pravnim licima. U funkcionisanju DPN mogu biti uključeni investitori i finansijske institucije koji obezbeđuju srestva za finansiranje projekat JPP Za projekat izgradnje FTTH mreže u opštinama Temerin, Beočin i Sremski Karlovci uzet je kao reper model “Projekti javno-privatnog partnerstva koji se naplaćuju od krajnjih korisnika”. Ovo je model JPP gde privatni partner preuzima obavezu projektovanja, izgradnje, održavanja i upravljanja ugovorenim objektom uz pružanje i naplatu usluge krajnjim korisnicima. Ukupna investicija privatnog partnera se vraća iz naknade za korišćenje infrastrukture ili cene usluge, koju krajnji korisnici plaćaju direktno DPN-u (Društvo za posebne namene).

Visina, način naplate i korekcije cene usluge definisani su u ugovoru o projektu JPP. Privatni partner pored rizika finansiranja i izgradnje preuzima i rizik tražnje, povezan sa korišćenjem projekta kako bi imao predvidive prihode. Izgrađena infrastruktura se prenosi u vlasništvo lokalnoj samoupravi, obično na kraju ugovora o JPP.

Ukoliko naknade koje plaćaju krajnji korisnici nisu dovoljne za pokriće ukupnih troškova projekta, lokalna samouprava može podržati realizaciju projekta JPP plaćanjem kapitalne subvencije tokom izgradnje ili plaćanjem naknade za dostupnost objekta ili subvencionisanjem korisnika usluga.

Zbog većeg rizika koji preuzima privatni sektor ovakvi projekti zahtevaju posebnu pripremu i uređivanje niza pitanja povezanih sa mogućnostima finansiranja.

Sprovođenje projekta JPP u cilju razvoja lokalne infrastrukture predstavlja proces koji se razlikuje od tradicionalne nabavke radova i usluga za izgradnju infrastrukturnih i drugih javnih objekata. Ovaj proces počinje identifikacijom projekta i modela JPP sa aspekta finansijske izvodljivosti i podele odgovornosti, rizika i prihoda. On se nastavlja sprovođenjem javne procedure izbora privatnog partnera i zaključivanjem ugovora o JPP. Završava se praćenjem i utvrđivanjem postignutih rezultata projekta JPP.

132 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Finansiranje projekta javno-privatnog partnerstva Osnovni princip finansiranja projekta JPP jeste da se investirana sredstva otplaćuju iz prihoda projekta, nezavisno od kreditne sposobnosti svakog partnera i investitora. Iz tog razloga projekat JPP sprovodi društvo posebne namene (DPN), koje obično ima manju kapitalnu osnovu nego partneri koji su ga osnovali. Glavni izvori finansiranja projekata JPP mogu biti:  Kapital (akcijski kapital ili podređeni dug) koji snosi najveći operativni i finansijski rizik projekta, pa je njegov finansijski prinos najviši  Krediti komercijalnih banka i međunarodnih finansijskih institucija  Obveznice  Sredstva iz budžeta lokalne vlasti  Inostrane donacije

133 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

10.2 Finansijski model: 15godina + 6godina, 6 eura

Finansijski model “15godina+6godina, 6 eura” predstavlja model po kome se procenjuje ukupna vrednost investicije za uvođenje FTTH mreže od distribucionih čvorova do rezidencijanih korisnika u opštinama Temerin, Beočin i Sremski Karlovci. Model podrazumeva 6 godina izgradnje i 15 godina povraćaja uloženih sredstavasa cenom od 6 eura za mesečno iznajmljivanje kabla. Modelom se pretpostavlja da bi udeo privatnog partnera u prihodima od iznajmljivanja kabla iznosio 85%, dok bi udeo opštinebio 15%. U sledećim tabelama su prikazani podaci o strukturi stambenih jedinica i finansijske pretpostavke uz predstavljanje modela “Privatni partner” kao mogućnost obezbeđivanja ostatka potrebnih sredstava za izgradnju FTTH mreže u opštinama Temerin, Beočin i Sremskim Karlovcima. U ukupnu vrednost investicije uračunati su troškovi I faze izgradnje FTTH mreže, koji su dati predmerom i predračunom, a odnose se na troškove materijala, radova i opreme (Tabela 8.2, 8.3, 8.5, 8.6, 8.8, 8.9).

Opština Temerin Tabela 10.1 BROJ/TIP STAMBENIH JEDINICA Ukupan broj stambenih jedinica u Temerinu (grad+prigradska naselja) 10.043 Prosečan broj stambenih jedinica po stambenoj zgradi 24 Broj stambenih jedinica u gradu 7.041 Procentualno stanova u gradu 69,6% Broj stambenih zgrada u gradu 23 Broj kuća u gradu 6.488 Broj stambenih jedinica u prigradskim naseljima 3.002 Procentualno stanova u prigradskim naseljima 30,4% Broj stambenih zgrada u prigradskim naseljima 10 Broj kuća u prigradskim naseljima 2.768 Ukupan br stanova 787 Ukupan br zgrada 33 Ukupan br kuća 9.256 STRUKTURA STAMBENIH ZGRADA

Prosečna dužina optičkog kabla u metrima do svake stambene zgrade 10 Prosečan br stanova po zgradi 24 Prosečan br spratova 6 Prosečan br stanova po spratu 4 Prosečna visina sprata u metrima 3 Prosečno metara kabla po svakom stanu na spratu horizontalno 10 Ukupno metara kabla po zgradi 492 STRUKTURA KUĆA

Prosečna dužina optičkog kabla u metrima do svake kuće 50 Ukupna dužina kabla unutar kuće 10

Iz tabele 10.1 se vidi da je ukupan broj stambenih jedinica u opštini Temerin 10.043, od čega je 70,1% stambenih jedinica u gradu, a 29,9% u prigradskim naseljima. U opštini Temerin se nalaze 33 stambene zgrade sa prosečno 24 stambene jedinice.

134 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Pretpostavili smo da je prosečna dužina optičkog kabla do svake stambene zgrade 10m (računajući dužinu kabla od distribucionog optičkog čvora do zgrade), do kuće 50m (računajući dužinu kabla od distribucionog optičkog čvora do kuće) i prosečan broj spratova u zgradi 6 sa po 4 stana na svakom spratu, što pokazuje da je ukupna dužina kabla po zgradi 492m - Tabela 10.1

Opisanim finansijskim modelom došli smo do ukupne investicije za opštinu Temerin, uz pretpostavku da bi udeo privatnog partnera bio 85%. Predviđeno je da cena za Optical Network Termination(ONT- media converter koji se instalira bilo spolja ili unutar prostorije i vrši konvertovanjeoptike na bakar) i cena za aktivnu opremu bude 85 eura. Pretpostavlja se da će 85% stambenih jedinica na području grada i 50% stambenih jedinica u prigradskim naseljima koristi ugluge FTTH-Tabela 10.2

Tabela 10.2 FINANSIJSKE PRETPOSTAVKE Cena mesečnog iznajmljivanja kabla (EUR) 6,0 Godišnji rast cene mesečnog iznajmljivanja kabla po stopi euro inflacije 2,5% Udeo privatnog partnera u prihodima od iznajmljivanja kabla 85% Udeoopštine u prihodima od iznajmljivanja kabla 15% Cena implementacije kabla po metru do zgrade/kuće (EUR) 6,5 Cena implementacije kabla po metru unutar zgrade/kuće (horizontalno I vertikalno) (EUR) 2 Cena kabla po metru (EUR) 1 ONT (Optical Network Termination) po stambenoj jedinici (EUR) 85 Godišnji procentualni pad cena ONT 10% Aktivna oprema za čvorista po domaćinstvu (EUR) 85 Godišnji procentualni pad cena OLT 10% Procenat stambenih jedinica na području grada koje ce koristiti usluge FFTH 85% Procenat stambenih jedinica u prigradskim naseljima koje će koristiti usluge FFTH 50% Broj stambenih jedinica na području grada koje ce koristiti usluge FFTH 5.985 Broj stambenih jedinica u prigradskim naseljima koje će koristiti usluge FFTH 1.501 Ukupan broj stambenih jedinica koje će koristiti usluge FFTH 7.486 Ukupan trošak priključka po stanu (EUR) 213,71 Ukupan trošak priključka po kući (EUR) 515,00 Prosečan ponderisan trošak priključka po stambenoj jedinici (EUR) 491,39 Ukupna vrednost investicije (EUR) 5.822.232

Uvrstivši ove podatke došli smo do cene od 213,71 eura za trošak priključka po stanu, i 515eura za trošak priključka po kući. Ukupna vrednost investicije iznosila bi 5.822.232 eura što je predstavljeno modelom “privatnog partnera” u Tabeli 10.3 gde je prikazana raspodela investicionih troškova od 2012. do 2018.godine.

Tabela 10.3 Privatni partner 2012E 2013E 2014E 2015E 2016E 2017E 2018E 2019E model (EUR) 334.650 720.480 862.761 1.043.815 1.209.636 889.870 761.021 0

Cena implementacije 106.647 348.147 522.745 591.745 698.392 522.745 437.516 optičkih kablova Cena implementacije kabla unutar 2.952 2.952 4.920 4.920 7.872 4.920 3.936 stambenih zgrada (EUR) Cena implementacije kabla do stambenih 195 195 325 325 520 325 260

zgrada (EUR)

135 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Cena implementacije kabla unutar kuce 6.000 20.000 30.000 34.000 40.000 30.000 25.120

(EUR) Cena implementacije 97.500 325.000 487.500 552.500 650.000 487.500 408.200 kabla do kuća (EUR) Cena drugog kabla da svake stambene 19.506 61.506 92.510 104.510 124.016 92.510 77.368 jedinice Cena drugog kabla unutar stambenih 1.476 1.476 2.460 2.460 3.936 2.460 1.968 zgrada (EUR) Cena drugog kabla do 30 30 50 50 80 50 40 stambenih zgrada Cena drugog kabla 3.000 10.000 15.000 17.000 20.000 15.000 12.560 unutar kuća (EUR) Cena drugog kabla do 15.000 50.000 75.000 85.000 100.000 75.000 62.800 kuća (EUR) Ukupna dužina optičkog kabla unutar 1.476 1.476 2.460 2.460 3.936 2.460 1.968 stambeni zgrada (m) Ukupna dužina optičkog kabla do 30 30 50 50 80 50 40 stambenih zgrada (m) Ukupna dužina optičkog kabla unutar 3.000 10.000 15.000 17.000 20.000 15.000 12.560 svake kuce Ukupna dužina optičkog kabla do 15.000 50.000 75.000 85.000 100.000 75.000 62.800 kuća (m) Planirani br zgrada za 3 3 5 5 8 5 4 povezivanje Planirani broj stanova 72 72 120 120 192 120 96 za povezivanje Planirani br.kuća za 300 1.000 1.500 1.700 2.000 1.500 1.256 povezivanje Planirani broj 372 1.072 1.620 1.820 2.192 1.620 1.352 priključaka ONT (Optical 26.877 69.707 94.806 95.860 103.908 39.915 30.537 Network Terminal) Aktivna oprema - 31.620 91.120 137.700 154.700 186.320 137.700 114.920 čvorista I faza izgradnje (radovi, materijal, 150.000 150.000 15.000 97.000 97.000 97.000 100.680 aktivna oprema ) Ukupna aktivna 58.497 160.827 232.506 250.560 290.228 177.615 145.457 oprema Godišnji prihodi od 9.676 48.415 123.189 222.623 343.374 443.996 507.306 544.577 iznajmljivanja kabla Broj ukupnih korisnika na kraju 158 772 1.916 3.378 5.083 6.412 7.148 7.486 godine Broj novopriključenih korisnika na kraju 158 614 1.144 1.462 1.705 1.329 736 338 godine Broj novopriključenih 0 158 456 689 774 932 398 338 korisnika u prvoj polovini godine 158 456 689 774 932 398 338 0 Ukupan broj 372 1.444 3.064 4.884 7.076 8.696 10.048 10.048 stambenih jedinica Planirani broj korisnika od ukupnog 316 911 1.377 1.547 1.863 795 676 broja domaćinstava povezanih na mrežu Cena za iznajmljivanje 6,00 6,15 6,30 6,46 6,62 6,79 6,96 7,13 optičkog kabla (eur/priključku/mesec)

136 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Neto priliv / (odliv) -324.974 -672.065 -739.572 -821.192 -866.262 -445.873 -253.715 544.577 scenario 1 PV (Present Value) za privatnog -303.714 -587.007 -603.711 -626.483 -617.633 -297.104 -158.001 316.949 partnera (EUR) IRR (Internal Rate of Return) za 8%

privatnog partnera NPV (Net Present Value) za privatnog 1.007.656 574.350 212.956

partnera (EUR) Discount Rate 5% 6% 7%

Opština Beočin

Iz tabele 10.4 se vidi da je ukupan broj stambenih jedinica u opštini Beočin 8.001, od čega je 38,1% stambenih jedinica u gradu, a 61,9% u prigradskim naseljima. U opštini Beočin se nalaze 81 stambena zgrada sa prosečno 30 stambenih jedinica. Tabela 10.4 BROJ/TIP STAMBENIH JEDINICA Ukupan broj stambenih jedinica u Beočinu (grad+prigradska naselja) 8.001 Prosečan broj stambenih jedinica po stambenoj zgradi 30 Broj stambenih jedinica u gradu 3.053 Procentualno stanova u gradu 14% Broj stambenih zgrada u gradu 12 Broj kuća u gradu 2.705 Broj stambenih jedinica u prigradskim naseljima 4.948 Procentualno stanova u prigradskim naseljima 86% Broj stambenih zgrada u prigradskim naseljima 69 Broj kuća u prigradskim naseljima 2.872 Ukupan br stanova 2.424 Ukupan br zgrada 81 Ukupan br kuća 5.577 STRUKTURA STAMBENIH ZGRADA Prosečna dužina optičkog kabla u metrima do svake stambene zgrade 10 Prosečan br stanova po zgradi 30 Prosečan br spratova 6 Prosečan br stanova po spratu 5 Prosečna visina sprata u metrima 3 Prosečno metara kabla po svakom stanu na spratu horizontalno 10 Ukupno metara kabla po zgradi 615 STRUKTURA KUĆA Prosečna dužina optičkog kabla u metrima do svake kuće 50 Ukupna dužina kabla unutar kuće 10

Uvrstivši podatke (analogno proračunu za opštinu Temerin), došli smo do podatka da vrednost investicije od predviđenog čvorišta do krajnjeg korisnika iznosi 3.796.909 eura, što je predstavljeno tabelama 10.5 i 10.6

137 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Tabela 10.5 FINANSIJSKE PRETPOSTAVKE Cena mesecnog iznajmljivanja kabla (EUR) 6,0 Godišnji rast cene mesečnog iznajmljivanja kabla po stopi euro inflacije 2,5% Udeo privatnog partnera u prihodima od iznajmljivanja kabla 85% Udeoopštine u prihodima od iznajmljivanja kabla 15% Cena implementacije kabla po metru do zgrade/kuće (EUR) 6,5 Cena implementacije kabla po metru unutar zgrade/kuće (horizontalno I vertikalno) (EUR) 2 Cena kabla po metru (EUR) 1 ONT (Optical Network Termination) po stambenoj jedinici (EUR) 85 Godišnji procentualni pad cena ONT 10% Aktivna oprema za čvorista po domaćinstvu (EUR) 85 Godišnji procentualni pad cena OLT 10% Procenat stambenih jedinica na području grada koje ce koristiti usluge FFTH 85% Procenat stambenih jedinica u prigradskim naseljima koje će koristiti usluge FFTH 50% Broj stambenih jedinica na području grada koje ce koristiti usluge FFTH 2.595 Broj stambenih jedinica u prigradskim naseljima koje će koristiti usluge FFTH 2.474 Ukupan broj stambenih jedinica koje će koristiti usluge FFTH 5.069 Ukupan trošak priključka po stanu (EUR) 213,17 Ukupan trošak priključka po kući (EUR) 515,00 Prosečan ponderisan trošak priključka po stambenoj jedinici (EUR) 423,56 Ukupna vrednost investicije (EUR) 3.796.909

Tabela 10.6 Privatni partner model 2012E 2013E 2014E 2015E 2016E 2017E 2018E 2019E (EUR)

109.825 140.628 144.708 145.752 758.805 1.569.331 927.860 0 Cena implementacije 7.770 14.245 15.540 19.425 426.950 984.130 560.900 optičkih kablova Cena implementacije kabla unutar stambenih 7.380 13.530 14.760 18.450 12.300 17.220 15.990 zgrada (EUR) Cena implementacije kabla do stambenih 390 715 780 975 650 910 845 zgrada (EUR) Cena implementacije 24.000 56.000 31.540 kabla unutar kuce (EUR) Cena implementacije 390.000 910.000 512.525 kabla do kuća (EUR) Cena drugog kabla da 3.750 6.875 7.500 9.375 78.250 176.750 102.745 svake stambene jedinice Cena drugog kabla unutar 3.690 6.765 7.380 9.225 6.150 8.610 7.995 stambenih zgrada (EUR) Cena drugog kabla do 60 110 120 150 100 140 130 stambenih zgrada (EUR) Cena drugog kabla unutar 12.000 28.000 15.770 kuća (EUR) Cena drugog kabla do 60.000 140.000 78.850 kuća (EUR) Ukupna dužina optičkog kabla unutar stambeni 3.690 6.765 7.380 9.225 6.150 8.610 7.995 zgrada (m) Ukupna dužina optičkog kabla do stambenih 60 110 120 150 100 140 130 zgrada (m) Ukupna dužina optičkog 12.000 28.000 15.770 kabla unutar svake kuce

138 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Ukupna dužina optičkog 60.000 140.000 78.850 kabla do kuća (m) Planirani br zgrada za 6 11 12 15 10 14 13 povezivanje Planirani broj stanova za 180 330 360 450 300 420 390 povezivanje Planirani br.kuća za 1.200 2.800 1.577 povezivanje Planirani broj 180 330 360 450 1.500 3.220 1.967 priključaka ONT (Optical Network 13.005 21.458 21.068 23.702 71.105 84.751 44.427 Terminal) Aktivna oprema - 15.300 28.050 30.600 38.250 127.500 273.700 167.195 čvorista I faza izgradnje (radovi, materijal, aktivna 70.000 70.000 70.000 55.000 55.000 50.000 52.593 oprema ) Ukupna aktivna oprema 28.305 49.508 51.668 61.952 198.605 358.451 211.622

Godišnji prihodi od 4.682 18.396 37.711 61.342 118.860 224.433 324.866 368.761 iznajmljivanja kabla Broj ukupnih korisnika na 77 293 587 931 1.760 3.241 4.577 5.069 kraju godine Broj novopriključenih 77 217 293 344 829 1.482 1.336 492 korisnika na kraju godine Broj novopriključenih 0 77 140 153 191 638 844 492 korisnika u prvoj polovini godine 77 140 153 191 638 844 492 0

Ukupan broj stambenih 180 510 870 1.320 2.820 6.040 8.007 8.007 jedinica Planirani broj korisnika od ukupnog broja 153 281 306 383 1.275 1.689 984 domaćinstava povezanih na mrežu Cena za iznajmljivanje optičkog kabla 6,00 6,15 6,30 6,46 6,62 6,79 6,96 7,13 (eur/priključku/mesec) Neto priliv / (odliv) -105.143 -122.233 -106.997 -84.410 -639.945 -1.344.898 -602.994 368.761 scenario 1 PV (Present Value) za privatnog partnera -98.265 -106.763 -87.342 -64.396 -456.272 -896.162 -375.515 214.622 (EUR) IRR (Internal Rate of Return) za privatnog 8% partnera NPV (Net Present Value) za privatnog 695.380 435.925 222.076 partnera (EUR) Discount Rate 5% 6% 7%

139 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Opština Sremski Karlovci

Iz Tabele 10.7 se vidi da je ukupan broj stambenih jedinica u opštini Sremski Karlovci 4.925. Ukupan broj zgrada u opštini je 95 sa prosečno 20 stambenih jedinica. Uzeto je da zgrada ima prosečno 5 spratova sa po 4 stana na svakom spratu, što pokazuje da je ukupna dužina kabla po zgradi 380 m.

Tabela 10.7 BROJ/TIP STAMBENIH JEDINICA Ukupan broj stambenih jedinica u Sremskim Karlovcima (grad+prigradska naselja) 4.925 Prosečan broj stambenih jedinica po stambenoj zgradi 20 Broj stambenih jedinica u gradu 4.925 Procentualno stanova u gradu 100% Broj stambenih zgrada u gradu 95 Broj kuća u gradu 3.025 Broj stambenih jedinica u prigradskim naseljima 0 Procentualno stanova u prigradskim naseljima 0% Broj stambenih zgrada u prigradskim naseljima 0 Broj kuća u prigradskim naseljima 0 Ukupan br stanova 1.900 Ukupan br zgrada 95 Ukupan br kuća 3.025 STRUKTURA STAMBENIH ZGRADA Prosečna dužina optičkog kabla u metrima do svake stambene zgrade 10 Prosečan br stanova po zgradi 20 Prosečan br spratova 5 Prosečan br stanova po spratu 4 Prosečna visina sprata u metrima 3 Prosečno metara kabla po svakom stanu na spratu horizontalno 10 Ukupno metara kabla po zgradi 380 STRUKTURA KUĆA Prosečna dužina optičkog kabla u metrima do svake kuće 50 Ukupna dužina kabla unutar kuće 10

Uvrstivši podatke (analogno proračunu za opštinu Temerin I Beočin), došli smo do podatka da vrednost investicije od predviđenog čvorišta do krajnjeg korisnika iznosi 2.519.490 eura, što je predstavljeno tabelama 10.8 i 10.9.

Tabela 10.8 FINANSIJSKE PRETPOSTAVKE Cena mesečnog iznajmljivanja kabla (EUR) 6,0 Godišnji rast cene mesečnog iznajmljivanja kabla po stopi euro inflacije 2,5% Udeo privatnog partnera u prihodima od iznajmljivanja kabla 85% Udeoopštine u prihodima od iznajmljivanja kabla 15% Cena implementacije kabla po metru do zgrade/kuće (EUR) 6,5 Cena implementacije kabla po metru unutar zgrade/kuće (horizontalno I vertikalno) (EUR) 2 Cena kabla po metru (EUR) 1 ONT (Optical Network Termination) po stambenoj jedinici (EUR) 85 Godišnji procentualni pad cena ONT 10% Aktivna oprema za čvorista po domaćinstvu (EUR) 85 Godišnji procentualni pad cena OLT 10% Procenat stambenih jedinica na području grada koje ce koristiti usluge FFTH 85%

140 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

Procenat stambenih jedinica u prigradskim naseljima koje će koristiti usluge FFTH 50% Broj stambenih jedinica na području grada koje ce koristiti usluge FFTH 4.186 Broj stambenih jedinica u prigradskim naseljima koje će koristiti usluge FFTH 0 Ukupan broj stambenih jedinica koje će koristiti usluge FFTH 4.186 Ukupan trošak priključka po stanu (EUR) 211,25 Ukupan trošak priključka po kući (EUR) 515,00 Prosečan ponderisan trošak priključka po stambenoj jedinici (EUR) 397,82 Ukupna vrednost investicije (EUR) 2.519.490

Tabela 10.9 Privatni partner model (EUR) 2012E 2013E 2014E 2015E 2016E 2017E 2018E 2019E 106.160 122.155 141.282 134.526 560.851 807.448 647.068 0 Cena implementacije 4.950 8.250 12.375 12.375 293.700 430.500 361.500 optičkih kablova Cena implementacije kabla unutar 4.560 7.600 11.400 11.400 8.360 15.200 15.200 stambenih zgrada (EUR) Cena implementacije kabla do stambenih 390 650 975 975 715 1.300 1.300 zgrada (EUR) Cena implementacije kabla unutar kuce 16.500 24.000 20.000

(EUR) Cena implementacije 268.125 390.000 325.000 kabla do kuća (EUR) Cena drugog kabla da svake stambene 2.340 3.900 5.850 5.850 53.790 79.800 67.800 jedinice Cena drugog kabla unutar stambenih 2.280 3.800 5.700 5.700 4.180 7.600 7.600 zgrada (EUR) Cena drugog kabla do stambenih zgrada 60 100 150 150 110 200 200 (EUR) Cena drugog kabla 8.250 12.000 10.000 unutar kuća (EUR) Cena drugog kabla do 41.250 60.000 50.000 kuća (EUR) Ukupna dužina optičkog kabla unutar 2.280 3.800 5.700 5.700 4.180 7.600 7.600 stambeni zgrada (m) Ukupna dužina optičkog kabla do 60 100 150 150 110 200 200 stambenih zgrada (m) Ukupna dužina optičkog kabla unutar 8.250 12.000 10.000

svake kuce Ukupna dužina optičkog kabla do 41.250 60.000 50.000

kuća (m) Planirani br zgrada za 6 10 15 15 11 20 20 povezivanje Planirani broj stanova 120 200 300 300 220 400 400 za povezivanje Planirani br.kuća za 825 1.200 1.000 povezivanje Planirani broj 120 200 300 300 1.045 1.600 1.400 priključaka ONT (Optical 8.670 13.005 17.557 15.801 49.536 91.148 31.621 Network Terminal) Aktivna oprema - 10.200 17.000 25.500 25.500 88.825 136.000 119.000 čvorista

141 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

I faza izgradnje (radovi, materijal, 80.000 80.000 80.000 75.000 75.000 70.000 67.147 aktivna oprema ) Ukupna aktivna 18.870 30.005 43.057 41.301 138.361 227.148 150.621 oprema Godišnji prihodi od iznajmljivanja kabla 3.121 11.731 25.687 43.135 82.829 178.524 272.271 304.540 Broj ukupnih korisnika na kraju godine 51 187 400 655 1.226 2.578 3.836 4.186 Broj novopriključenih korisnika na kraju godine 51 136 213 255 572 1.352 1.258 350 Broj novopriključenih korisnika u prvoj 0 51 85 128 128 444 908 350 polovini godine 51 85 128 128 444 908 350 0 Ukupan broj 120 320 620 920 1.965 3.565 4.965 4.965 stambenih jedinica Planirani broj korisnika od ukupnog 102 170 255 255 888 1.816 700 broja domaćinstava povezanih na mrežu Cena za iznajmljivanje 6,00 6,15 6,30 6,46 6,62 6,79 6,96 7,13 optičkog kabla (eur/priključku/mesec) Neto priliv / (odliv) - - scenario 1 103.039 -110.424 -115.595 -91.391 -478.023 628.924 -374.797 304.540 PV (Present Value) za privatnog - partnera (EUR) -96.298 -96.449 -94.360 -69.722 -340.823 419.079 -233.405 177.245 IRR (Internal Rate of Return) za privatnog partnera 11% NPV (Net Present Value) za privatnog partnera (EUR) 995.464 755.500 554.916 Discount Rate 5% 6% 7%

142 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

10.3 Analiza finansijske procene i zaključne konstatacije

Detaljnom analizom troškova priključivanja krajnjih korisnika opština Temerin, Beočin i Sremski Karlovci na FTTH mrežu Novog Sada, vodeći se modelom 15godina+6 godina, 6 eura, došli smo do zaključka da bi ukupne investicije za period od 2012. do 2018. (6godina) iznosile 12.138.632,00 eura. U drugoj polovini 2012. godine bilo bi potrebno uložiti 550.635 eura, u 2013.godini983.263eura, u 2014.godini1.148.751eura, u 2015.godini 1.324.093eura, u 2016.godini 2.529.292eura, u 2017.godini 3.266.649eura i u 2018.godini 2.335.949eura. Ukoliko pretpostavimo da saradnja ovih opština sa gradom Novim Sadom rezultuje pronalaskom partnera, koji bi bio spreman da uloži u izgradnju ove optičke mreže i koji bi u narednih 15 godina ubirao 85% profita koji bi se ostvario pružanjem širokopojasnih usluga, dolazimo do zaključka da će ove opštine u prvih 15 godina ostvariti 15% ukupnog profita kao i da će nakon 15 godina cela FTTH mreža ostati u njihovom vlasništvu, tj. tek tada se očekuje 100% dobit za pomenute opštine. Naravno, potrebno je određen procenat ovog profita svake godine uložiti na održavanje širokopojasne mreže. Iznos koji je potrebno uložiti podrazumeva troškove razvođenja optičke mreže od distribucionih čvorova do krajnjih rezidencijalnih korisnika. Evropska komisija traži način da smanji troškove izgradnje FTTH infrastrukture i olakša pristup do korisnika. Kažu da se do 80% troškova odnosi na infrastrukturne radove. Ali nisu samo investicije problem za izgradnju FTTH mreže. Podsetimo na iskustvo slabog povratka uloženog. Na drugoj strani, bežične tehnologije svojim inovacijama sve više okupiraju pažnju operatora i korisnika. Nema sumnje da je optika do kuće i do stana najbolje i konačno (end-of-game) rešenje za fiksni broadband, ali se svi investitori slažu da FTTH prilično košta. Fiksni broadband će ipak i uvek biti kvalitetniji i pouzdaniji od bežičnog pristupa. Uglavnom, FTTH pristup podrazumeva TriplePlay ponudu. Sam FTTH ne podržava govornu uslugu u formi koju poznajemo preko bakarnih parica (klasična telefonska linija POTS), ali podržava VoIP ili IP telefoniju. Već nekoliko godina unazad, govorna POTS usluga beleži konstantan pad broja korisnika. Taj trend vlada i u Srbiji. VoIP se u okviru TriplePlay paketa nudi takoreći besplatno i podrazumeva neograničeno telefoniranje u nacionalnoj mreži i velike popuste za međunarodni saobraćaj. Takav običaj smanjuje ARPU(Average revenue per user) za operatore, pored činjenice da se cene moraju smanjivati i usled konkurencije. Na fiksnu govornu uslugu nepovoljno utiče i mobilna telefonija (kanibalizacija servisa kroz fiksno-mobilnu supstituciju). Cena usluga koje bi korisnik dobijao varira u zavisnosti od onoga šta korisnik zapravo želi. Ukoliko želi samo Internet, cena će biti jeftinija, a ukoliko poželi pakete usluga kao što su Triple Play usluge, usluge video nadzora, telemedicine itd. cena će biti nešto veća. Svakako će te usluge prvih godina za 15-20% biti veće od usluga koje trenutni operateri nude na tržištu telekomunikacija, ali imajući u vidu njihov kvalitet, i zagarantovanu početnu brzinu protoka od 30Mbit/s (koja će se vremenom povećavati čak do 100 Mbit/s), sigurno je da se isplati cena koja će se plaćati. Ne treba zaboraviti finansijsku dobit koju će ove opštine ostvariti iznajmljivajući

143 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs novoizgrađenu infrastrukturu postojećim operatorima, kojima se trenutno više isplati da plaćaju rentu za optičku mrežu na mestima gde je njihova infrastruktura loša ili uopšte nije izgrađena, nego da pristupaju izgradnji nove mreže. Kako je za njih izgradnja nove mreže veliki finansijski izazov a opštine sa svojom FTTH mrežom najveći konkurent, pitanje je koliko bi se iplatilo njihovo ulaganje. Ovaj predlog bi bio najbolje finansijsko rešenje za opštine Temerin, Beočin i Sremske Karlovce, i u potpunosti je ekonomski opravdan, ali treba uzeti u obzir i slučaj da ove opštine ne pronađu partnera koji bi bio spreman da ulaže u izgradnju FTTH mreže. U tom slučaju, naš predlog je da se pristupi apliciranju evropskim fondovima namenjenim za razvoj nerazvijenih zemalja koje pretenduju da budu članice Evropske Unije (u koje spada i Srbija) i sigurni smo da će organizacije koje raspolažu ovim fondovima ozbiljno razmisliti da finansijski pomognu ovim opštinama pri realizaciji ovog projekta, jer je pozitivan račun itekako jasan. Ukoliko ni ova opcija ne uspe, poslednje rešenje je da se ove opštine zaduže podizanjem kredita u iznosu ukupne potrebne investicije i da ga u narednih 15 godina otplaćuju sredstvima koje bi ostvarili iznajmljivanjem mreže i pružanjem usluga krajnjim korisnicima. U tom slučaju, ostvarivanje profita bi bilo sporije i bio bi potreban veći broj godina dok se ne postigne situacija od 100% dobiti. Da zaključimo, optičke mreže trenutno predstavljaju najkvalitetniji i najsavršeniji medij za prenos podataka i slobodno ih možemo nazvati mrežama budućnosti. Želeći našim građanima da imaju najkvalitetnije usluge prilikom korišćenja informaciono-komunokaconih tehnologija, smatramo ovaj projekat potpuno opravdanim i u narednom periodu ekonomski isplativim.

144 Studija izvodljivosti

Projektovanje i izgradnja računarskih mreža Ćirila i Metodija 13a, Novi Sad, Srbija Tel/Fax: +381 21 66 135 66; 66 210 44 e-mail: [email protected] ; web: www.amber.co.rs

11 Literatura

1. Strategija razvoja informacionog društva u Republici Srbiji do 2020. godine, Službeni Glasnik Republike Srbije br. 51/2010, Beograd 2010 2. Strategija razvoja širokopojasnih telekomunikacionih mreža AP Vojvodine u periodu od 2007. do 2010. Godine, Βeograd 2007 3. Strategija razvoja elektronskih komunikacija u Republici Srbiji od 2010. do 2020. godine,Službeni Glasnik Republike Srbije br. 68/2010, Beograd 2010 4. A Digital Agenda for Europe, Communication from the Commission to the EuropeanParliament, The Council, The European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions, Brussels, 26.8.2010, COM(2010) 245 final/2,cEurope 2020 Strategy [Com(2010) 2020]. 5. M. Janković, V. Tintor „Tržište telekomunikacija: značaj i regulacija“, Predavanje popozivu, TELFOR 2010, Beograd, novembar 2010 6. N. Gospic, D. Bogojevic, Urban and Rural Telecommunications Development: Identification ofa Digital/Broadband Gap in Serbia, Global Communications Newsletter, page 1, June-July 2010,IEEE Communications Magazine, July 2010 7. D. Bogojević, N. Gospić, Model upravljanja razvojem širokopojasnog pristupa u Srbiji,POSTEL 2009, Beograd, decembar 2009. 8. Nataša Gospić, E-Komunikaciona infrastruktura – Osnova za privredni i društveni razvoj,Nacionalni konvent o EU, Radna grupa: Infrastruktura, Beograd, oktobar 2010,http://eukonvent.org/downloads2/101021-prezentacija_natasa_gospic.pdf 9. Fiber Optics for Government and Public Broadband: A Feasibility StudyPrepared for the City and County of San Francisco, January 2007 10. Razvoj lokalne infrastrukture kroz javno privatno partnerstvo, USAID projekat održivog lokalnog razvoja 11. http://ec.europa.eu/cip 12. http://www.cip-srbija.r 13. http://www.icip-serbia.org 14. http://www.een-srbija.rs 15. http://ec.europa.eu/enterprise/contractsgrants/calls-for-proposals/index_en.htm

145 Studija izvodljivosti