Jahorina Business Forum 2020 / Jahorinski poslovni forum 2020

Mladen Fulurija 1

MIKROEKONOMSKA ANALIZA INDEKSA BANJALUČKE BERZE

Apstrakt: U radu se razmatra prinos indeksa na Banjalučkoj berzi sa posebnim osvrtom na BIRS (Berzanski indeks Republike Srpske) i ERS 10 ( Indeks preduzeća Elektroprivrede Republike Srpske).Ukratko je objašnjena sama konstrukcija indeksa, način uvrštavanja akcija pojedinih emitenata u njih, kao i ostvareni prinos na mjesečnom nivou. Sve promjene u finansijskom sektoru odražavaju se na berzama, a berzanski indeksi na najefikasniji način iskazuju te fluktuacije. Ključne riječi: cjenovni indeksi, očekivani prinos, standardna devijacija, emitenti, sektorska podjela.

MICROECONOMIC ANALYSIS OF THE STOCK EXCHANGE INDEX

Abstract: The paper deals with index yield on Banja Luka Stock Exchange with special reference to BIRS (The Republic of Srpska Stock Exchange Index) and ERS 10 (Power Company Index of The Republic of Srpska). The structure of the index, the method of listing the shares of individual issuers in them, as well as the realized yield on a monthly level are briefly explained. All changes in the financial sector are reflected in stock exchanges, and stock market indices most effectively reflect these fluctuations. Keywords: price indices, expected yield, standard deviation, issuers, sectorial division.

UVOD

U posljednoj deceniji došlo je do ubrzanog razvoja finansijskog tržišta u svijetu izazvanog sve većom deregulacijom i globalizacijom (Leko, 2004), što je dosta uticalo na povećanje ulaganja u razne hartije od vrijednosti. Zbog toga je prisutan i sve veći obim trgovanja na berzama, tj. značajno je povećana kapitalizacija. Ove promjene uticale su i na razvoj finansijskog tržišta u tzv. tranzicionim zemljama, uz zapažanja da taj proces ide sporo, zbog raznih ograničenja, koja se ogledaju i u zakonodavno-pravnom okviru, kao i zbog teškoća u poslovanju samih potencijalnih učesnika na datom tržištu. I pored ovih problema, u narednom periodu bi trebalo intenzivirati aktivnosti koje bi doprinosile razvoju finansijskog sektora, a time i ukupnoj ekonomiji kao cjelini. Cilj ovog rada je da se pokaže povezanost prinosa indeksa prеduzeća Elektroprivrede Republike Srpske (ERS 10) sa prinosom Berzanskog indeksa Republike Srpske (BIRS), kao i da se ukaže na potrebu praćenja promjena na berzi koje se iskazuju kroz pojedinačne indekse. Rad se sastoji od uvoda, te cjelina Berzanski indeksi, Metodologije za formiranje, računanje i reviziju berzanskog indeksa RS, Analiza kretanja berzanskih indeksa RS, tabelarni prikazi promjena cijena i prinosa BIRS i ERS 10, kao i zaključka i literature.

1. BERZANSKI INDEKSI

Berzanski indeksi su jedan od najbitnijih pokazatelјa kretanja finansijskog tržišta, kao i cjelokupne privrede. Iako oni prate kako su se cijene kretale u prošlosti, imaju široku primjenu pri donošenju odluka o kupovini i prodaji akcija. Specifičnost berzanskih indeksa je u tome što investitor može brzo dobiti informaciju o tržišnim kretanjima i kako će to uticati na vrijednost njegovog portfolija. Analizom ovih indeksa mogu se odrediti neke zakonitosti između pojedinih indeksa i različitih sektora ekonomije što može poslužiti u svrhu prognoza budućih kretanja. Indeksi koriste ponderisane cijene akcija, ali i obime njihovog trgovanja. Izračunavaju se kao tržišna kapitalizacija, najčešće na dnevnom nivou, koja se dijeli iznosom kapitalizacije na dan konstruisanja indeksa, a tako dobijeni iznos se množi sa arbitrarno utvrđenom početnom vrijednošću indeksa.

1 Ekonomski fakultet Pale * [email protected]

321 Jahorina Business Forum 2020 / Jahorinski poslovni forum 2020

2. METODOLOGIJA ZA FORMIRANJE, RAČUNANJE I REVIZIJU BERZANSKOG INDEKSA REPUBLIKE SRPSKE

Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) se počeo izračunavati 1. 5. 2004. godine, a njegova početna vrijednost je bila 1.000,00 poena (napomenuli smo ranije da se svakom berzanskom indeksu dodaje neka početna arbitrarna vrijednost). U njegov sastav mogu biti uvrštene akcije 5-30 emitenata, s tim da se ne uklјučuju akcije investicionih fondova čije kretanje se prati posebnim indeksom. BIRS spada u cjenovne indekse (ne uklјučuje isplatu dividendi), a takođe je i terminski indeks gdje je učešće pojedinih akcija određeno tržišnom kapitalizacijom pri čemu učešće pojedinog emitenta ne prelazi 25%. U najvećoj mjeri indeks treba da pokazuje kretanje cijena akcija na Banjalučkoj berzi, a akcije moraju biti uvrštene na berzansko tržište najmanje šest mjeseci prije nego što su uvrštene u indeks.

BIRS se izračunava po formuli: (Banjalučka berza, https://www.blberza.com/, pristupljeno 25. 12. 2019. godine)

Gdje je: = 1, ..., ; = broj emitenata uvrštenih u BIRS; = dan trgovanja; = dan formiranja ili revizije BIRS-a; = trenutak prije početka računanja BIRS-a po novom sastavu; = cijena akcije emitenta na dan ; = bazna cijena akcije emitenta (cijena na dan formiranja/ revizije BIRS-a); = prilagođeni broj akcija emitenta ; pri računanju tržišne kapitalizacije uzima se prilagođeni broj akcija zbog broja akcija u vlasništvu javnosti i prilagođavanja učešća akcija u sastavu BIRS-a; = korekcioni faktor za osiguranje kontinuiteta BIRS-a;

Vrijednost BIRS-a se može prikazatii na slјedeći način:

BIRS =

U radu se analizira prinos dvaju berzanskih indeksa sa Banjalučke berze i to: · BIRS (Berzanski indeks Republike Srpske) · ERS 10 (Indeks preduzeća Elektroprivreda Republike Srpske) Vremenski period praćenja je jedna godina, tj.12 mjeseci, jer smo analizirali podatke na mjesečnom nivou. Mjesečni prinos ovih indeksa računa se preko neto sadašnjih vrijednosti prema formuli:

Pri čemu je: Rt – mjesečni prinos indeksa u razdoblјu t NAVt – neto sadašnja vrijednost indeksa u razdoblјu t NAVt-1 – neto sadašnja vrijednost indeksa u razdoblјu t-1

322 Jahorina Business Forum 2020 / Jahorinski poslovni forum 2020

Kao mjera rizika uzima se standardna devijacija mjesečnih prinosa *:

Gdje su: S – Standardna devijacija n – broj opažanja mjesečni prinos indeksa – prosječna vrijednost indeksa

Izračunat je i koeficijent varijacije zasebno za oba indeksa i to po formuli:

gdje je : S – Standardna devijacija – Srednja vrijednost prinosa Pri izračunavanju sistematskog rizika koristi se sljedeći model:

Gdje je utvrđena regresija (Šošić, 2002):

Pri čemu je:

empirijska vrijednost prinosa indeksa ERS 10 teoretska vrijednost prinosa indeksa ERS 10 – indeks BIRS – ocjena prinosa indeksa ERS 10 kada je tržište nepromijenjeno – ocjena sistematskog rizika indeksa ERS 10 – rezidualna odstupanja – greške mjerenja ocjena sistematskog rizika indeksa ERS 10

3. ANALIZA KRETANJA BERZANSKIH INDEKSA REPUBLIKE SRPSKE

U narednim tabelama prikazana su kretanja cijena akcija uvrštenih u BIRS.

Tabela 1. Pregled cijena i godišnjih promjena prinosa akcija emitenata uvrštenih u BIRS za dan 31. 12. 2017. godine i 31. 12. 2018. godine

Cijena Cijena na dan na dan Promjena Rb. Hartija Naziv firme Promet P/E 31.12.20 31.12.20 (%) 17 18. 1 BOKS-R-A Boksit a.d. Milići 0,65 0,62 -4,62% 9.809 3,22 2 BVRU-R-A ZTC Banja Vrućica a.d. Teslić 0,578 0,95 64,36% 596.481 12,02 3 CMEG-R-A Čajavec mega a.d. BL 0,57 0,51 -10,53% 3.266.088 4 EKBL-R-A Elektrokrajina a.d. BL 0,094 0,063 -32,98% 51.352 7,11 5 ELDO-R-A Elektro a.d. Doboj 0,288 0,215 -25,35% 108.791 14,07 6 HEDR-R-A Hidroelektrane na Drini a.d. 0,186 0,207 11,29% 121.371 Višegrad

323 Jahorina Business Forum 2020 / Jahorinski poslovni forum 2020

7 HELV-R-A Hidroelektrane na Vrbasu a.d. 0,261 0,3 14,94% 266.785 Mrkonjić Grad 8 HETR-R-A Hidroelektrane na Trebišnjici 0,191 0,3 57,07% 191.028 a.d. 9 KRPT-R-A Krajinapetrol a.d. BL 0,6 0,5 -16,67% 90.007 6,61 10 LjUB-R-A Rudnici želјeznice rude 0,45 0,43 -4,44% 67.775 11,52 Ljubinje a.d. Prijedor 11 MRDN-R-A Meridian a.d. BL 0,32 0,6 87,50% 2.502.182 7,70 12 NOVB-R-A Nova Banka a.d. BL 0,6 0,54 -10,00% 8.875.608 13 RITE-R-A RiTE a.d. Gacko 0,031 0,15 -51,61% 54.402 3,29 14 RTEU-R-A RiTE Uglјevik a.d. Uglјevik 0,03 0,02 -33,33% 112.566 15 TLKM-R-A Telekom Srpske a.d. BL 1,05 0,83 -20,95% 3.379.475 6,79 Izvor: (Banjalučka berza, https://www.blberza.com/, pristupljeno 25. 12. 2019. godine)

U prethodnoj tabeli dat je pregled emitenata, čije su akcije uvrštene u Berzanski indeks RS, kao i kretanje cijena tih akcija u periodu 31. 12. 2017 – 31. 12. 2018. godine. Kriterij za uvrštavanje akcija pojedinih emitenata bila je tržišna kapitalizacija, a takođe i zastupljenost po sektorima djelatnosti, od sektora energetskih sirovina, prerade, proizvodnje i distribucije električne energije do finansijsko-bankarskog sektora i turističko-ugostiteljske djelatnosti.

Tabela 2. Pregled promjena prinosa BIRS na mjesečnom nivou u periodu od 1. 12. 2017. godine do 3. 12. 2018. godine

Datum Vrijednost Apsolutna promjena Promjena (%) 1.12.2017. 543,38 3.01.2018. 573,88 30,50 5,61% 1.2.2018. 537,20 -36,68 -6,39 1.3.2018. 522,59 -14,61 -2,72 2.4.2018. 513,26 -9,33 -1,79 3.5.2018. 503,09 -10,17 -1,98 1.6.2018. 511,30 8,21 1,63 2.7.2018. 509,27 -2,03 -0,40 1.8.2018. 532,40 23,13 4,54 3.9.2018. 544,68 12,28 2,31 1.10.2018. 545,01 0,33 0,06 1.11.2018. 559,46 14,45 2,65 3.12.2018. 565,48 6,02 1,08 Izvor: obrada autora

Tabela 3. Pregled cijena i godišnjih promjena prinosa akcija emitenata uvrštenih u ERS 10 za dan 31. 12. 2017. godine i 31. 12. 2018. godine

Cijena Cijena na dan na dan Promjena Rb. Hartija Naziv firme Promet P/E 31.12.20 31.12.20 (%) 17 18. 1 EDPL-R-A Elektrodistribucija a.d. Pale 0,179 0,116 -34,09% 16.088 17,69 2 EKBL-R-A Elektrodistribucija a.d. BL 0,094 0,063 -32,98% 51.352 7,11 3 EKHC-R-A Elektrohercegovina a.d. 0,117 0,1 -14,53% 2.902 170,13 Trebinje 4 ELBJ-R-A Elektro- Bijelјina a.d. Bijelјina 0,126 0,082 -34,92% 68.968 5,60 5 ELDO-R-A Elektro doboj a.d. Doboj 0,288 0,215 -25,35% 108.791 14,07 6 HEDR-R-A Hidroelektrane na Drini a.d. 0,186 0,207 11,29% 121.371 Višegrad 7 HELV-R-A Hidroelektrane na Vrbasu a.d. 0,261 0,3 14,94% 266.785 Mrkonjić Grad 8 HETR-R-A Hidroelektrane na Trebišnјici 0,191 0,3 57,07% 191.028 a.d. Trebinje 9 RITE-R-A RiTE Gacko a.d. Gacko 0,031 0,015 -51,61% 54.402 3,29 10 RTEU-R-A RiTE Uglјevik a.d. Uglјevik 0,03 0,02 -33,33% 112.566 Izvor: (Banjalučka berza, https://www.blberza.com/, pristupljeno 25. 12. 2019. godine)

324 Jahorina Business Forum 2020 / Jahorinski poslovni forum 2020

Tabela 4. Pregled promjena prinosa ERS 10 na mjesečnom nivou u periodu od 1. 12. 2017. godine do 3. 12. 2018. godine

Datum Vrijednost Apsolutna promjena Promjena (%) 1.12.2017. 277,44 3.01.2018. 316,67 39,23 14,14% 1.2.2018. 286,86 -29,81 -9,41% 1.3.2018. 254,75 -32,11 -11,19% 2.4.2018. 351,36 -3,39 -1,33% 3.5.2018. 245,29 -6,07 -2,41% 1.6.2018. 268,06 22,77 9,28% 2.7.2018. 262,61 -5,45 -2,03% 1.8.2018. 253,22 -9,39 -3,58% 3.9.2018. 267,05 13,83 5,46% 1.10.2018. 265,53 -1,52 -0,57% 1.11.2018. 286,19 20,66 7,78% 3.12.2018. 325,05 38,86 13,58% Izvor: obrada autora

Povezanost između stopa promjene u mjesečnim prinosima dva indeksa koja smo posmatrali, moguće je analizirati koristeći linearnu regresiju. Naime, rješavajući ovaj problem, uz korištenje softverskog paketa SPSS, došlo se do sljedeće relacije: (obrada autora)

Iz prethodne jednačine vidimo da je prosječan prinos indeksa ERS10 0,96%, uz nulti prinos indeksa BIRS, a isto tako da se pri povećanju prinosa BIRS-a za 1% prosječan prinos indeksa ERS mijenja (raste) za 1,78%. Između ova dva indeksa postoji uska veza, jer su akcije pojedinih emitenata uvrštene i u jedan i u drugi indeks, što je povezano sa problemom dubine finansijskog tržišta u Republici Srpskoj.

ZAKLJUČAK

Na temelju ove analize može se uvidjeti da je prinos indeksa ERS10 pozitivno korelisan sa prinosom BIRS-a i da na osnovu toga možemo ocijeniti kretanje prinosa emitenata u tzv. elektroenergetskom sektoru Republike Srpske. Analiza se temelji na podacima datim na mjesečnom nivou, jer podaci dati na dnevnom nivou često nisu ni dostupni, zbog nepostojanja stalnog trgovanja. Iz prethodne analize vidljiva je povezanost ovih dvaju posmatranih indeksa, gdje je indeks BIRS igrao ulogu nezavisne promjenljive, tj. u njemu je bio obuhvaćen sistematski rizik, dok je prinos ERS10 zavisio od promjene BIRS-a.

325 Jahorina Business Forum 2020 / Jahorinski poslovni forum 2020

LITERATURA

Backović, T. (2006). Analiza vremenskih serija na primjeru berzanskih indeksa u Crnoj Gori, Pogorica: Preduzetnička ekonomija 12/2006. Leko, V. (2004). Finansijske institucije i tržišta I. Zagreb: Mikrorad. Popović, S. (2000): Portfolio analiza, Podgorica: Ekonomski fakultet. Horne, V. C. J. (1997). Finansijsko upravljanje i politika. Zagreb: MATE. Šoškić, D. (2007): Hartije od vrijednosti: Upravljanje portfoliom i investicioni fondovi. Beograd: Ekonomski fakultet Beograd. Šošić, I. (2002). Uvod u statistiku. Zagreb: Školska knjiga. Banjalučka berza, www.blberza.com Beogradska berza, www.belex.rs

326