~

Faka-

Faka-

Te

English

Faka-

Fa'a-

Kuki

Maori

Airani

o

Aotearoa

Maori

Tongan

Tokelauan

Samoan

Niuean New

Cook

Zealand

Island

Maori

Maori There now live in New Zealand than in Niue itself. : Here and The Cook Island group is also hindered by the severe population loss as a result of migration, while alternatively, the population movement from Tonga and Samoa has relieved overcrowding. Migration has encouraged a movement towards a consumer lifestyle in the urban centres of these Island groups, supported by the inflow of cash remittances from relatives working in New Zealand. This momentum has upset the social and economic balance which formerly existed by luring people away from a subsistence lifestyle in the rural areas and outlying islands. For instance, the Over the past couple of decades, an isolated atolls of the are inter-relationship has grown between New struggling to maintain a tenable population, Zealand and its neighbouring Polynesian while the main island, Rarotonga, is one of nations. A liberal immigration policy, the most densely populated islands in the coupled with the attraction of education and region. Similarly, in Tonga, only 36 islands employment opportunities, has lead to New are inhabited from a potential 150, while the Zealand's growth as a Pacific centre. capital, Nuku'alofa, is burdened by over has rapidly emerged as the population. largest Polynesian city in the world. 57,462 of New Zealand's 88,827 Polynesian In Tokelau, a large sector of the population residents are Aucklanders, with their origins came to New Zealand after crops and being in the Cook Islands, Niue, Tokelau, housing were destroyed in the 1966 Tonga, or Western Samoa. hurricane. With the help of these assisted migrants, many more came to New Zealand The photographic project Polynesia: Here in a migrational chain. The three smal I atolls and There was generated in Ponsonby by of Tokelau accommodate approximately the compelling warmth and colour of the 1600 people, while 2000 Tokelauans now local Island people. The Project hopes to live in New Zealand. Although only a few promote a greater understanding of the Europeans live in Tokelau, the influence of Polynesian people living in New Zealand Western ways is widespread, yet the core of through a portrayal of the differing cultural their society remains essentially traditional. identities retained in an Auckland lifestyle. New Zealand's protectorship manages Auckland's Pacific Islanders' Educational foreign relations; customary authority Resources Centre, Pacific Is landers' and upholds village affairs. Tokelau has an Free Tongan churches, local schools, overwhelmingly Polynesian system industrial plants, urban centres, and family operating within a modern framework. and community groups all participated enthusiastically in contributing to this record The Samoan system is somewhat similar, of contemporary Polynesian life. This although Western Samoa's ties with New photographic study in Auckland was Zealand have not been of the same calibre contrasted with life in the islands of origin, to as the Cook's, Niue and Tokelau. Since 1962 provide a more comprehensive perspective. Western Samoa has been a fully The comparison of cultures in Auckland and independent state. The government Island Polynesia aims to foster a deeper incorporates the traditional chiefly matai appreciation of the situation which has system, which penetrates from the aiga emerged. (extended family group), through to . Each aiga elects at least one The Cook Islands and Niue, are Parliament responsible for family affairs, who also self-governing territories in free association matai participates in the village council. The with New Zealand. Tokelau is a New 12,600 matai democratically select the 45 Zealand dependency. The people from Samoan members of the national these three countries are New Zealand Parliament. Accordingly Samoa is divided citizens. Inevitably, they have lost a between village and family matai who significant portion of their population to New order in Zealand. effectively maintain Samoan upholding the indigenous seal of love, Three times as many Niueans, for example, honour and courtliness. Sharing is innately 1~iJ the soul of fa'a Samoa (the Samoan way) was encountered with each ethnic group, "'TI "'TI m ;,;;;: -I "'TI "'TI 0) 0) which involves social obligations and work was the cooperative spirit, sharing and ::::J (D 0) 0) responsibilities as naturally as the sharing of C A A togetherness upon which Polynesian ways (0 A 0) food , clothing and shelter. are established. Although these A 0) q> q> I s:: I photographs depict the individuality of each en 0) CJ) -I The Samoan tale is probably one of the least ::::,- )> -I private dwellings in the world; togetherness Island nation, they also imply an overriding 0 z 0) 0 0 unity which envelops all Polynesian people. , being a fundamental aspect of fa'a Samoa, :::!. C A ::::J 0) (D 3 (D (0 with an average of 11 or 12 aiga members This two year project has culminated in a ::::J 0 0 0) living under the same roof. Traditionally self-curated photographic exhibition 0) 0) Samoan houses are oval structures built consisting of 60 colour images. Individual )> C upon platforms of scoria rock, walls are captions are presented in each of the seven s:: 0 entirely open and wooden poles support the 0) r+ appropriate languages to ensure 0 (D thatched roof which is bound together by a accessibility to all, and to stress the role of , 0) plaited coconut-fibre twine. Housing styles indigenous language in the upholding of , are increasingly becoming Europeanised; tradition and cultural ways. 0 built of concrete with large open windows, 0) and painted in an extraordinary range of Essentially, Polynesia:. Here and There is a colours. celebration in the richness of Polynesian spirit and culture, presenting the lifestyle in However, in Niue, no traditional houses Au ckland and the homelands as ii exists remain after the major hurricanes of 1959 today. and 1960. A hurricane-proof, concrete-block variety replaces them, but many are vacant due to the drastic population loss. Consequently, as in the Cook Islands, traditions and social structures are rapidly CJ) -I -I becoming less evident in Niue. () z z (D 0) 0 0 The Kingdom of Tonga is not only 0 C A ::::J Anna-Louise van Rooyen (D (D (0 self-governing, like the Cook's and Niue, but 0 ~ 3 Auckland, January 1983 A 0) 0 0) 0) fully independent. It is unique in the Pacific N 0) (D ::::J C ::::J region, being one of the few countries cif ::::J associated with the British Commonwealth 0) 0) having a firmly established monarchy. The 0) ::::J ::::J 0) Tongan structure of authority imposes class ::::J distinctions upon the people; a great a. a. disparity existing between rich and poor, and between royals, nobles and s:: commoners. 0) s:: 0 0) Respect for this hierachic system is , 0, symbolised by wearing theta'ovala (fine mat wound around the waist) in the honour of God, the King and all those above and below in social rank. The presistence of tradition is a salient aspect of Tongan life and the blending of culture with modern ways is characteristic of Polynesian life in general. Early in December 1981 , Glenn Jowitt and myself began our photographic project documenting the life of these Island groups. Through the generosity of Polynesian friends in Auckland, arrangements were made to be with local families 'back home'. This approach was ideal for our involvement, as it captured the spontaneous atmosphere of island life and generated invitations to photograph cultural events, both through individual families and the village at large. A striking aspect of Polynesian life, wh ich Polynesia: i Konei e i Ko

Te au mataiti i topa ki muri, kua noo kapiti ua te tangata o Nuti Reni ete iti tangata Polynesia. Note meitaki ite ture noo ki teia enua, meitaki ite apii ete maata o te angaanga, i riro ei teia oire ko Akarana ei ngai noo anga note iti tang a ta Pacifica. Kare i roa ana kua riro mai a Akarana e kotetai oire Polynesia maata roa atu i teia nei ao, note maata o te iti tangata Polynesia i rota iaia. E 88,827 Polynesia i Nuti Reni nei, e 57,462 te noo nei ki Akarana e ko teia iti tang a ta e KuKi Airani, Niue, Tokelau, Tonga e W. Samoa. Kua tupu mai teia angaanga akaari tutu koia kote Polynesia: i konei e i ko i Ponsonby, note karakara ete tu oaoa ate iti tangata tukeke te noo nei ki reira. Kate akakoroanga maata o teia angaanga kia marama tatou ite ora anga tuketuke ote iti tangata Polynesia, te noo nei ki Nuti Reni nei, tei kore roa i ngaro. Kua oronga mai tetai au akaputuputu anga i ta ratou tauturu no teia angaanga koia oki te 'Pacific Islanders' Educational Resource Centre, 'Pacific Islanders' ete akono anga Free Tongan Churches, te au apii, ngai angaanga, oire i vao, kopu tangata e te taokotai anga ate au pa enua. Kua nenei ia te au tutu i Akarana ete pa enua Pacifica kia kite mata tatou i tetuke iteora anga i reira e konei. Kate Kuki Airani e Niue, na raua rai e aka aere ana i to raua enua, ite tauturu a Nuti Reni. Ko Tokelau, te irinaki maata nei teia enua kia Nuti Reni. Te tangata mei runga i teia enua e toru e iti tangata Nuti Reni katoa ratou. Note reira kua topa te numero o te tangata te noo nei i runga i teia au enua ki raro, e maata roa atu ratou i konei i to ratou enua. E toru taime i maata atu te iti tangata Niue i Nuti Reni i to Niue. Kate Kuki Airani rai tetai enua te manamanata nei note maata i ton a iti tangata te noo nei ki Nuti Reni. Ko Samoa e Tonga, te tauturu nei te tangata o teia nga enua, te aere mai nei ki Nuti Reni, i to raua enua kia kore e maata roa te tangata i reira. ' ,, ,, Te tuke uaatu nei te oraanga o te tangata i maramarama, mamaata te reira. ;:,:;:: ,, ,, roto i te au tapere, te irinaki nei ratou kite au Ol Ol Ol Ol I Niue, kare o Niue are tupuna e tu nei i teia C ~ 7' kai papaa, ete riro nei te moni a to ratou kopu 7' 7' tuatau, te tumu kua pururu te reira ki raro ite 7' Ol tangata e tuku nei na ratou ei oko i teia au kai. s:p s:p I uriia maata i te mataiti 1959ete mataiti 1960. s:: s:p Te akaruke nei te tangata i to ratou enua no (/) -I Kua tupau iaatu teia au are taito kite are punu )> Ol -I tetai oraanga meitaki. Te akaari anga ko z Ol 0 ete piriki. Maata ra te are te tu nei kare e 0 0 Rarotonga. Te pou nei te tangata ki ..... :::!. C 7' :J tangata i roto note mea kua akaruke ratou i to Ol 3 Rarotonga, ete aka ruke nei i to ratou anau. CD CD cc ratou enua. Tetai tua ia Niue aite kite Kuki :J 0 Angaanga maata na teia au enua rikiriki ite 0 Ol Airani note au mea te ngaro uaatu nei i runga Ol Ol tauta anga kia kore e topa te numero ote i te enua koia oki te peu tupuna. )> C tangata i tona enua ki raro. I teia nei maata s:: 0 roa te tangata te noo nei ki Rarotonga. Kua I Tonga na teia enua rai e akaaere ana iaia. Ol ,-+ aite a Tonga kia Rarotonga. I Tonga e 150 Ko teia ua te enua ite Pacific aite tona kopu 0 CD Ol enua ite katoatoa anga e 36 i noo ia ete ariki kilo Paratane. Te turanga o te tangata i :::!...... tangata. Te maata anga ote tangata te noo tonga tuke te reira koia oki tuke rai te 0 nei ~i roto ite oire maata o Tonga ko oraanga o te aronga taonga ete aronga kare Ol Nuku'alofa. o ratou taonga. E tapeka ana te tonga ite moenga rito na runga i to ratou kopapa I Tokelau, kua pou mai te maata anga o teia akaari anga i to ratou aka ngateitei i te atua, iii tangata ki Nuti Reni, te takinokino ia anga ariki ete ngateitei i to ratou taonga ete a runga i to ratou enua ete uriia ite mataiti vaiatura, ite reo-Tonga e ta'ovala. Note 1966. Note tauturu a teia au tangata, kua pakari ite peu taito o Tonga ka kite koe ite peke te patete o to ratou kopu tangata note reira tu oraanga ote iti tangata Tonga e pera aere mai ki Nuti Reni nei. I runga ite toru katoa te au enua ite pa enua Pacific, koia oki motu o Tokelau te noo nei e 1600 tangata, e aitei te ua. 2,000 Tokelau te noo nei ki Nuti Reni. -I -I Noaatu, e kare e maata ana te papaa te noo lte marama o Titema 1981 kua akamata z z (/) 0 Ol 0 0 nei ki Tokelau kua aite te oraanga o te iti maua ko Glenn Jowitt i teia angaanga nenei 0 CD C 7' :J tangata i reira mei·to te papaa. Te ngai tutu no runga i te oraanga ote tangata ite 0 ~ CD 3 CD cc meitaki ua i teia enua kare tana peu tupuna i Pacific. Na roto ite tauturu a te au taeake 7' Ol 0 Ol Ol ngaro. Te tua o te kavamani tei raro rai teia Polynesia i akarana nei, kua rauka ia maua i N :J Ol :J enua ite akaaere anga a Nuti Reni. Te te noo ki to ratou kopu tangata ite enua. Kua CJ) CD C Ol :J Ol angaanga ote oire nate au arataki te reira e riro teia e tauturu maata kia maua, note mea Ol :J aka aere. kua kite tikai maua ite oraanga ote tangata. :J Ol Aiteite te oraanga ote iti tangata Samoa ki to Tetai apinga maata ta maua i kite te tauturu 0.. :J Tokelau. Te piri anga ra o Samoa kia Nuti ate tang a ta i ta maua angaanga ete taokotai. 0.. Kare e mea ou teia note mea ko teia tikai te Reni tuke te reira mei tote Kuki Airani, Niue e oraanga ote iti tangata Polynesia. s:: Tokelau. lte mataiti 1962 kua oronga ia te E 60 tutu Ol s:: ite katoatoa te ka akaariari mana e na Samoa rai e akaaere iaia. Kua ia. E kote roa o 0 Ol teia angaanga ite rave ia angaanga kapiti ua te kavamani ete au matai anga e rua mataiti, :::!. 0 e kua ikiia teia au tutu note akaariari atu kia ..... tei iki ia no roto i to ratou kopu tangata koia kotou. Ka tata ia te tua o teia oki te aiga. Ko teia au tangata rai te ka noo ki au tutu na roto i roto i te para man i. Ka i kite kopu tangata e tai teau reo e itu kia marama te reira iti tangata. Te Mea maata kia marama te iti tangata o ratou mata ei akaaere ia ratou e pera katoa Polynesia: i Konei e i Ko ite peu tupuna ete mono ia ratou ki roto i te konitara oire. E oraanga ote Polynesia i Akarana nei ete 12,600 matai ka iki e 45 mema note enua anau. paramani. E rua turanga i Samoa, te tapere ete matai ote reira kopu tangata tei riro nana e akara ite tangata i roto ite tapere. Te mea maata i rota ite tapere kia angaanga kapiti te tangata, e kia kore e pekapeka e tupu i rotopu ia ratou. Ko Samoa ua rai te enua i teia nei ao tuke Anna-Louise van Rooyen Iona paraani are, akatuera ua te au tua o te Akarana, Tianure 1983 are, ka kite uaatu te tangata a roto ite kopapa are. Tetai taime, mei te 11 kite 12 mema o te reira kopu tangata ka noo e tai o ratou are . I Kua uriia teia Polynesia: i Konei e i Koe teia nei rate maata uaatu nei te are i Samoa Vainetutai Temaeva-Nicholls. aite kite are o te papaa. Kua peni ia te are o Samoa kite au kara tukeke, e kote au Te Moana-Nui-a-Kiwa: noho ana i Niu Tiireni. Kua manenetia ngaa Konei Motu Kuki e te hekenga nui ki Niu Tiireni, aa Taawhaahi Engari kei Tonga, kei Hamoa hoki, he maha rawa ngaa taangata, aa, he mea tino pai te hekenga mai ki teenei motu, he rongoa mote opurunga. Na ·teenei hekenga mai, kua tupu te whakaaro ki te mahi hoko taonga i ngaa taaone o ngaa moutere, aa, ka taea teenei I ngaa rua tekau tau kua pahure nei kua tupu tuuhaere e ngaa moni e tonoa atu e ngaa te tuuranga iwi i waenga o ngaa iwi e noho whanaunga e mahi ana i Niu Tiireni. Kua ana i Niu Tiireni me ngaa iwi o Te tahuritia te whakaritenga o te oranga o ngaa Moana-Nui-a-Kiwa. Na ngaa ture ngaawari IwI , note mea, kua paatoia mai ngaa iwi i te mo ngaa taangata e haere mai nei i taawahi nohanga uaua o te whenua me ngaa moutere ki teenei motu, na te maatauranga, na te o waho kia haere mai ki ngaa taaone. Hei mahi moni hoki, he waahi nui a Niu Tiireni tauira, kei ngaa motu iti o waho o Rarotonga, inaianei mo ngaa iwi o Te e oke ana ngaa iwi o reira kite pupuri atu kite Moana-Nui-a-Kiwa. Ko te nuinga o ngaa iwi rawenga o ngaa taangata. Engari , kei o te Moana-Nui-a-Kiwa i te ao katoa e noho Rarotonga rawa te nuinga o ngaa taangata o ana i Aakarana ne i. E 88-827 ngaa taangata taua rohe. Rite tonu teenei ki a Tonga. o te Moana-Nui-a-Kiwa e noho ana i Niu Ahakoa 150 ngaa motu i reira, ko 36anake e Tiireni, aa, e 57,462 e noho ana i Aakarana. nohoia ana e ngaa taangata. Heoi, kei te Kua tae mai eenei taangata i Ngaa Motu taaone nui , kei Nuku'aloga, he kikii rawa i te Kuki, i Niue, i Tokelau, i Tonga, i Haamoa tangata. raanei. Mo te taha e paa ana Na te aroha nui me ngaa kara maha o ngaa ki Tokelau, he maha ngaa taangata i heke IwI o ngaa moutere e noho atu nei i mai ki Niu Tiireni i muri atu i te whakangaronga Ponsonby, kua tiimata ai teenei mahi o ngaa whare me whakaahua e kiia nei ko Te ngaa maara e te taupoki o te tau 1966. I aawhinatia eenei kaiheke Moana-Nui-a-kiwa : konei, aa , taawaahi, Ma , aa, kaatahi raatou ka awhina atu ki aa raatou eenei whakaahua o ngaa tikanga rerekee e whanaunga kia heke mai nei ki Niu. Tiireni. No reira ka mauria tonu ana e ia iwi , e ia iwi i Aakarana tiimataria he tiini heke. Etoru ngaa motu iti o nei, ka whakatupuria te tino moohiotanga o Tokelau te ao katoa ki ngaa iwi o te , aa, e 1600 ngaa taangata e noho ana i reira. Heoi Moana-Nui-a-Kiwa e noho mai nei i , 2000 ngaa taangata Tokelau e noho ana i Niu Tiireni inaianei. Aotearoa. Koia tonu te tuumanako o teenei Ahakoa he torutoru ngaa Paakehaa e noho tuu-mahi. He maha ngaa roopu i aawhina ana i Tokelau, kua paa atu ngaa tikanga mai ki teenei mahi, ko te Pacific Islanders' Paakehaa ki te nuinga o ngaa taangata o Educational Resource Centre, ko te haahi o reira. Heoi, ngaa ngaa IwI o te Moana-Nui-a-Kiwa, ko te haahi tikanga tuuturu o te iwi e kiia nei Free Tongan, ko ngaa kura, ngaa Tokelau, ngaa tikanga a oo raatou tuupuna. Nate maru o whare mahi, ngaa whare hui o ngaa taaone, Niu Tiireni i whakahaere te mahi whakahoa eetahI whanau me eetahi atu roopu e noho ki taawaahi; na te mana Tokelau i whakahaere te kaipakihi o te ana I Aakarana nei. I whakaritea ngaa aahuatanga o teenei mahi whakaahua i kaainga. Kei Tokelau, note Moana-Nui-a-Kiwa te tikanga aapuru, aa, e Aakarana ki ngaa aahuatanga o ngaa iwi e mahi ana teenei tikanga i te ao hoou. noho tonu ana ngaa moutere kia moohio tonu mai nei ngaa aahuatanga rerekee. Ma teenei He rite pea taa Tokelau tikanga ki taa whakaritenga ka whakatupu te moohiotanga Haamoa. Kaahore ngaa kaipakihi whakahoa tuuturu k1 te tuunga kua puta mai nei. a Haamoa-ki-uru ki Niu Tiireni nei e rite ana Kei ngaa Motu Kuki, kei Niue hoki te mana ki te pai o taa Kuki, taa Niue, taa Tokelau motuhake, aa, e waatea ana kia uru mai ki kaipakihi whakahoa ki teenei motu. Kua taea Niu Tiireni nei. E whakawhirinaki ana a e Haamoa-ki-uru te tuuhaahaa tuuturu i te tau Tokelau ki a Niu Tiireni. Ko ngaa iwi o eenei 1962. Te tikanga o te kaawanatanga o Haamoa-ki-uru te moutere e toru , ngaa iwi o Niu Tiireni hoki. tikanga o te tupuna rangatira e kiia nei ko te matai. Ko teenei He maha ngaa taangata kua ngaro mai i tikanga e paa ana ki ngaa taangata katoa, eenei moutere ki Niu Tiireni nei . mai i te hapuu e kiia nei ko teaiga tae atu ki Hei tauira mo teenei, mote tangata kotahi e te Paramete. Ka pootitia e teenaa aiga, e noho ana i Niue, e toru ana whanaunga e teena aiga, kotahi matai, e rua e toru raanei hei whakahaere i ngaa kaipakihi o te hapuu. raarangi tangata. Kate mau tonu atu ki ngaa --; ,, ,, ,, ,, Ka uru atu hoki te matai nei ki ngaa mahi o te tikanga o nehera he mea nui i te ao Tonga, (D 0) 0) 0) 0) kaunihera o te kaainga. Na ngaa matai e aa, te hanumitanga o te Tongatanga me -;,:;: -;,:;: -;,:;: 0) 0) 12,600 ka pootitia ngaa mema e 45 mote ngaa mea o te ao hoou he peenei tonu ki te 0) I q> I s:: I paramete o te motu. Na reira kua wehea atu tino aahuatanga ate ao o te 0) (/) --; --; ngaa iwi o Haamoa kite kaainga me tematai Moana-nui-a-Kiwa. 0 z 0) 0 0 , :::::, o te hapuu. E whai mana ana ngaa matai i te lteTiihemaotetau 1981, kuatiimata maaua C -;,:;: ao Haamoa, (D 3 (D aa, na raatou i hapai te arohoa, ko Glenn Jowitt i taa maatou mahi co le honore me Te 0 0 0) rangatiratanga. Ko te whakaahua, e rekoata ana i te nohanga o 0) 0) Wairua o te tikanga fa'a Samoa ko te eenei roopu o te Moana-nui-a-Kiwa. Na te )> C wehenga atu o ngaa taonga me ngaa mahi. oha o ngaa hoa moutere e noho ana i Koianei hoki te wehenga atu o te mahi mote 0 Aakarana nei, kua whakarite taa maaua r-+ hapuu, te mahi whai oranga tae atu ki te (D nohoanga ki ngaa whanaunga 'kei te 0) wehenga atu o ngaa kai, o ngaa kaakahu, o kaainga'. Ko teenei tuuhaere te mea tino tika , ngaa whare hoki. mea mo taa maatou mahi, mote mea, kua 0 E kore etaea etetangata te mahi puku i rota i taea te nohanga maahorahora o ngaa 0) te fale Haamoa. Ko le ngaatahitanga te mea moulere, aa, kua powhiritia maq.ua kite mahi nui o te Fa'a Samoa. Tekau maa tahi, tekau whakaahua ki ngaa hui whakakite e ngaa maa rua raanei ngaa taangata e noho ana i te whaanau, e ngaa hapuu hoki. kotahi. I ngaa waa o mua he "oval" ngaa Ko te aahuatanga tino koohure o ngaa whare, aa, i hangaia i rota i te papa rahoto, tikanga o ngaa iwi o te Moana-nui-a-Kiwa, ko he tuuwhera katoa ngaa pakitara, ka te tikanga mahitahi, te tikanga wehe atu i tautaawhia te tuanui rauwhare e ngaa pou ngaa laonga ki ngaa taangata katoa. Ko raakau. Na te aukaha "coconut" kua oti te eenei tuuhaere i kitea e maaua i teenaa whiriwhiri rurukutia te tuanui rauwhare. Te roopu i teenaa roopu o teenaa moutere, o (/) --; --; aahuatanga o ngaa whare o naianei he rite teenaa moutere, aa, i runga i eenei tikanga z z tonu ki taa ngaa whare Paakehaa; kua 0) 0 0 kua·whakanoho ngaa tikanga o ngaa iwi ote (D :::::, hangaia i te raima, aa, he nui ngaa matapihi C -;,:;: Moana-nui-a-Kiwa. Ahakoa ngaa ~ (D 3 (D co tuwhera, he maha hoki ngaa kara e taea te whakaahua eenei o ngaa iwi o ia motu, o ia 0) 0) whiriwhiri 0 0) mo te peita whare. motu, e tohutohu atu hoki teenei mea N :::::, 0) :::::, (D :::::, C Heoi, kei Niue, kua ngaro ngaa whare whakakotahi e paa ana ki ngaa iwi katoa o te 0) 0) peenei ki ngaa whare o nehera i ngaa Moana-nui-a-Kiwa. 0) :::::, taupoki o ngaa tau 1959 me 1960. I E rua tau te roanga o teenei mahi, aa, ka :::::, whakahokia eenei whare e ngaa whare kaha mutu. Kaatahi ka taea he mea whakakitenga atu ki ngaa taupoki, i mahia nei i le poraka 0. whakaahua o eenei whakahua e kara ana. raima. Engari, na le hekenga nui o ngaa Na le kaimahi whakaahua ngaa whakaahua laangala, e takoto kau ana eenei whare. Na nei i whiriwhiri. E 60 eenei whakaahua. Kua s:: reira, peenei lonu ki ngaa aahuatanga o 0) hoatu ngaa kupu whakamaarama i ngaa reo ngaa molu 0 kuki. E ngaro ana ngaa likanga e whilu, kia lino moohiotia ai e ngaa me ngaa ture o ~. nehera i Niue. taangala katoa ki leenei mahi, aa, kia lino Kei te kingitanga o Tonga te mana moohiolia hoki he mea lino nui te reoo ia iwi motuhake, peenei tonu ki ngaa Molu Kuki me ki toona anoo tikanga. Niue. He luuhaahaa tuuluru hoki taa Tonga. Ko te mea nui ki leenei mahi e kia nei, Te He mea nui leenei i le Moana-nui-a-Kiwa. Moana-Nui-a-Kiwa: Konei aa Taawhaahi, he Koianei teelahi o ngaa motu ruarua e whakanui i le hauora mete haumako o le whakahoa ana kite kingilanga o lngarangi, e wairua, o ngaa tikanga hoki o ngaa iwi o te hapai ana hoki i toona anoo kingilanga. Na Moana-nui-a-kiwa. Kua tukua alu te honanga te hanga ole mana i Tonga, ka wehe ai ngaa o eenei iwi i Aakarana nei, i ngaa kaainga taangata ki te roopu rangatira me te roopu hoki kei laawaahi i eenei raa. luutuuaa. He nui le rerenga keelanga o ngaa taangala whai taonga ki ngaa taangaia rawakore, o le kahu ariki, o ngaa rangatira Anna-Louise van Rooyen hoki ki ngaa tuutuuaa. Aakarana, Hanuere, 1983 Ka lirohia le maruwehi mo teenei luu haere i le kaikahu o le ta'ovala (he whaariki aalaahua i whiwhia huri noa i te hope} e Na Maakere Mutu-Grigg i whakamaori ngaa whakahonore ana ki le Alua, ki le kingi, ki kupu mo Te Moana-Nui-a-Kiwa: Konei aa ngaa taangata katoa o runga, o raro hoki i le Taawhaahi. Polinisia: Hinei mo Ko Koe liga fakalahi tolu e tokologa he tau tagata Niue ne nonofo i Niu Silani ki a lautolu ne nonofo i Niue mogonei. Kua motuhia foki Ko e uafulu tau kua mole ne tupu mai pihia e tokologa he tau tagata he Atu Kuki fakahaga e fakafetuiaga mitaki ha Niu Silani Aelani ha ko e tokologa he tau tagata kua o mo e tau atu motu Polinisia he Pasifika. Koe kehe mo e motu; ka ko lautolu mai he tau fakave~ga ha Niu Silani hagaao ke he tau kautu ha Tonga mo Samoa Lalo kua tagata o mai he tau motu kehe lafi foki ki ai ~agomatai ni ke tukuhifo ki kelekele e mo e tau fakatokatokaaga he tau puhala tokologa he tau tagata he tau atu motu ha fakaakoaga mo e mouaaga he tau gahua, lautolu ha kua tokologa lahi. kua eke ia a Niu Silani mo uho he Pasifika. Koe okehe mai he tau tagata he tau motu ha Kua tupu mafiti a Aukalana ke eke mo taha lautol u kua fakaohooho ia e tau tag a ta ke he taone he lalolagi kua mua atu e tokologa he moui tupe tuga kua kitia ai ke he tau taone ti tau tagata Polinisia ne nonofo ai. Mai he lafi atu foki ki ai e tau tupe nefakafano atu he katoa ko e 88,827 e tau tagata Polinisia ne tau magalaoa ne gahua i Niu Silani. Ko e nonofo i Niu Silani ko etoko 57,462 a lautolu mafiti he o keheaga he tau tagata mai he tau ne nonofo i Aukalana. Ko lautolu na kua o momoui fakamaaga ha lautolu kua eke ia mo mai he Atu Kuki Aelani, Niue, Tonga, fakatupetupe lahi ke he tau tutuaga he tau Tokelau mo Samoa Lalo. momoui fakamaaga ha lautolu ato pihia foki Ko e matagahua Pokiata kua fakahigoa ai ke he tau puhala moua mena ha ko e tupe Polinisia Hinei moKo kua taute ai i Ponsonby kua fakataki mai a lautolu mai he tau momoui ha ko e mafanatia mo e kehekehe he tau fakamaaga he tau motu ne nonofo ai. Tuga e tagata atu motu ne nonofo ai. Ko e kakano tau atu motu he Alu Kuki Aelani ne fa e lali ke mo e amaamanakiaga he Matagahua ke mauhifo e tokologa he tau tagata ha lautolu, fakalaulahi atu ki mua e maama mo e ka ko e uho motu ko Rarotonga ko e taha lotomatala ke he tau momoui mo e aga mo e motu kua to lahi e tokologa he tau tagata ne mahani he tau tagata Polinisia ne nonofo i nonofo ai. Ti pihia foki a Tonga, mai he 150 e Niu Silani ke he fakakiteaga mai he tau ata atu motu ko e 36 ni e atu motu ne fai tagata ne kua poki ai e tau momoui kehekehe ha nonofo ai, ka ko e taone ko Nukualofa kua lautolu ne fehagai mau ki ai he ha lautolu a molea e tokologa he tau tag a ta ne nonofo ai. tau nonofoaga kehekehe i Aukalana. Ko e Faahi Gahua Fakaakoaga he tau Tagata Atu Netokologa e tau tagata he Atu Tokelau ne o Pasifika i Aukalana, tau ekaletia kehekehe mai ki Niu Silani he mole atu he moumou he tau aoga, tau tale gahua, tau toloaga mo ~ afa e tau fua mo e tau tale ha lautolu he tau tau fakafetuiaga takitaha he tau magafaoa 1966. Ko lautolu ne o mai fakamua kua mo e tau matakau kehekehe, kua lagomatai ke he mumui mai fakahaga ki Niu kaufakalataha ni ke he matagahua nei ko e Silani he fa)u magafaoa mogo fakamui. Koe atiaga he moui faka-Polinisia. Ko e kakano tolu e atu motu ha Tokelau kua nonofo ai e he tauteaga he matagahua pokiata nei i 1600 tagata he fakatatai ke he toko 2000 ne Aukalana ke eke ia mo fakatatai atu ke he tau nonofo mogonei i Niu Silani. Pete ni ko e momoui poke tau nonofoaga he tau atu motu tokofiha e palagi ne nonofo i Tokelau ka ko e ne o mai ai e tau tagata Polinisia mo e ha moui fakapalagi kua aofia laulahi ai e tau lautolu a tau momoui mo e tau nonofoaga he momoui he tau tagata. Ka e pete foki ia, ko e motu nei. Ko e kakano he fefakatataiakiaga matapatu he fakaveaga he tau momoui he nei he tau momoui he tau tagata Polinisia i tau tagata kua tumau agaia ke he mahani mo hinei mo e tau atu motu ne omai ai ke maeke e aga fakamotu. Koe levekiaga ha Niu Silani ke fakalaulahi aki e maama mo e lotomatala kua fakamatapatu ia ke he fakafetuiaga ke ke he tau momoui he tau tagata Polinisia ha he tau fekau mo e tau motu kehekehe; ko e kua tokologa a lautolu kua nonofo ai ke he puipuiaga ke he tau momoui fakamaaga kua motu nei. toka ia ke he levekiaga he fakatufono fakamotu. Koe moui !aka-Tokelau kua Koe Atu Kuki Aelani mo Niue, kua ha i ai e mamafa lahi ke he fakaveaga he moui fakatufono pule fakamotu mo e ataina ke faka-Polinisia kua haitia ai ke he tau puhala fakafetui mo Niu Silani. Ko Tokelau kua nofo foou he vaha nei. ki lalo he pule ha Niu Silani. Koe tau tagata mai he tau atu motu nei ko lautolu kua Kua pihia foki e moui !aka-Samoa. Ko e fakahigoa ni ko e tau tagata he Kautu ha Niu fakaveaga ha Samoa Lalo mo Niu Silani kua Silani. Ti ko e kakano ha ia netokologa etau nakai tatai mo e ha Kuki Aelani , Niue mo tagata mai he tau motu ia kua nonofo ai i Niu Tokelau. Koe tau 1962 ne tu atu ai a Samoa Silani. Lalo ke he pule tutokotaha. Ko e fakatufono he motu kua fakave ai ke he moui mo e aga mo e Patuiki mo e tau lki mo e tau tagata oti ,, ,, ,, ,, fakamotu mai he tau ohi iki (matai) kua ko e felevehi he potu tanini. Koe lali ke 0) 0) 0) 0) fakatumau he moui mai fakamua ko ·e taha -;,:;; -;,:;; -;,:;; fakave ai ke he tau magafaoa i loto'he tau 0) 0) maaga ke hoko atu ke he Fono Motu matapatu kakano ha ia he moui !aka-Tonga 0) I q> I I (Palemene). Kua igatia e magafaoa mo e ke taofi aki e aga mo e mahani fakamotu mo en -I -I kotofa e tokotaha poke tokofiha e iki (matai) e fakamanaia aki e tau puhala foou mo e z 0) 0 0 ke leveki e magafaoa mo e hukui foki e mailoga mitaki e moui faka-Polinisia. C -;,:;; ::::J magafaoa ki loto he fono maaga. Koe 12,600 3 Koe mahina Tesemo 1981, ne kamataai eau CD CD cc iki kua fifili e lautolu toko 45 mai ia lautolu e 0 0) mo Glenn Jowitt e matagahua Pokiata ke 0) 0) ekepule ki loto he fono motu. Ko a moui fakakite aki e tau momoui he tau Alu Motu C ~ !aka-Samoa kua fakave ai ke he moui kehekehe kua maeke ai a maua ke atu mo e fakamaaga mo e moui fakamagafaoa kua o nonofo ai fakalataha mo e tau magafaoa fakamatapatu ia ke he levekiaga he taofiaga ' Polinisia he tau atu motu na ha ko e ha maua ke he moui fakaalofa, moui fakalilifu, mo e a fakafetuiaga fiafia mo e tau kapitiga moui mahani tokoluga. Ko e aga Polinisia ha maua i Aukalana. Ko e felagomataiaki ko e fakaveaga he moui fakafetuiaga nei ha maua ko e taha puhala !aka Samoa kua putoia ai e tau fekau mo e tau kua aoga lahi ke he gahua ha maua_ ne gahua fakamaaga ke hoko atu ke he tau fakafita ki ai ha kua ma eke a maua ke o ke he mena kai, tau mena tui mo e tau tale nonofo. tau toloaga mo e tau uiina fiafia kehekehe Ko e fale Samoa ko e taha ni a tale kua mo e maeke ai ke poki e tau ata. tokanoa he lalaolagi. Koe matapatu he moui Koe mena ne mua atu he moui faka-Polinisia faka-Samoa ko e nonofo takalataha ti ko e 11 ne tehagai mo maua he tau atu motu ke he 12 e tag a ta ka nonoto ai he taha e tale . ke.hekehe, ko e mahani mo e aga Ko e tale Samoa ko e mena talaga kautakalataha, telagomataiaki mo e nonoto fakaveliveli i luga he mata-patu ati aki e tau fakalataha ko e takaveaga mooli ha ia he -I maka. Koe ulu tale kua tau aki e tau launiu en -I moui taka-Polinisia. Pete ni ko e tau ata nei z 0 0 lalaga mo 0) e pipi aki e tau pulu fili mo e toko kua fakakite ai e tau vahega mena kehekehe C -;,:;; ::::J aki e tau pou akau. Ko e tau kaupa kua he tau atu motu takitaha, ka kua fakakite mai CD 3 CD tokanoa. Koe mogonei kua tititaki fakalahi e cc ai foki e mahani kautakalataha kua aofia oti 0) 0 0) 0) talaga he tau fale ke he talaga he tau fale ai e tau tagata Polinisia. ::::J 0) C ::::J palagi, vali simeni mo e lalahi e tau ::::J 0) fakamaama ti vali aki e tau vali lanu Koe ua e tau ne taute ai e matagahua nei ti ::::J kehekehe. ko e tau ata lanu kehekehe ne liga 60 he katoa kua hokotia ai ke he fakatataaga nei, Koe motu ko Niue, kua nakai fai tale tuai ne ko e mena tilitili ni e maua. Koe tau ata tu ai mogonei ha kua oti he moumou h~ afa takitaha kua tohia e talahauaga ke he he tau 1959 mo e 1960. Koe tau fale talaga fakatino he ata ke he tau vagahau kehekehe ke lata mo e malolo he ata mo e vali simeni ne titu ke ma eke ke maama he tokologa mo e ne talaga ke hukui aki e tau tale tuai, ka kua eke toki ia mo puhala ke lagomatai aki e tokanoa ai e loga he tau tale mogonei ha kua fakatumau he tau vagahau motu ke lagaki okehe tuai e tau tagata mo e motu. Ti ko e tau hake ki luga e tau mahani mo e tau aga momoui he tau tagata Niue kua tatai ni mo e takamotu mai he tau atu motu kehekehe. tau momoui he tau tagata Kuki Aelani ha kua mamata lahi atu ke he moui mo e aga Koe kakano mo e alito mooli he matagahua fakapalagi. nei Polinisia Hinei moKo ke fakamanatu aki e tulutuluola mitaki mo e humelie olaola he Koe kautu ha Tonga, nakai puletakamotu ke moui mo e mahani Polinisia kua takakite mai tuga a Kuki Aelani mo Niue. Kua pule ai he tau momoui ha lautolu kua nonoto ai i tutokotaha ni a ia. Kua kehe ni a ia mai he tau Aukalana mo e tau atu motu ha lautolu tuga atu motu he Pasitika ha kua fakatumau kua ha ha i ai mogonei. haana matutakiaga mo e tau kautu kua kautakalataha ki lalo he higoa he kautu Pelitania ti taha toki haana Patuiki. Koe aga Anna-Louise van Rooyen he moui taka-Tonga kua takave ia ke he Aukalana, lanuari, 1983 takavahega tagata; ti nakai tatai e moui he tau tagata muhu koloa mo e tau momoui he tau tagata nonoto gati; ti pihia toki mo e ohi Ne tohia takamua e fakamatalaaga nei Patuiki, ohi lki, mo e tau tagata noa - kua Polinisia: Hinei mo Ko ke he vagahau takavahega ni ha lautolu a tau nonofoaga. Pelitania ti liliu di e Aiao Kaulima ke he Koe fakakiteaga he fakalil ifuaga ke he Atua vagahau Niue. Ua fa'apea se manalu, ua fa'atoluina le aofa'i Polenesia: lnei ma 0 o lag_ala Niue o lo'o ua nonofo nei i NiuSila nai e o lo'o ·totoe i lolonu o lea atumotu. Ua lele na'ua fo'i lava le to'esea mai le Atu Kuki o ona lagata i lenei lava fa'amoemoe o le malaga atu i fafo ma aumau ai. Ao ni lulaga ia ua lalia ma fa'afelaia e Tonga ma Samoa, ona ua maua ai sefesoasoani mo ia alumotu ua ola a ua iliili o la laufanua. Na avea le malaga mai i NiuSila o tagata o atumotu, fa'atasi ma le fesoasoani i ni lupe mai aiga o galulue ai, ua fai lea ma pogai o se suiga i le olaga o lagala o alumotu. 0 lenei la lulaga na o'o ai ina ta'ila'iina ese mai tagata o atumolu mai se olaga sa masani ai. Ua silia hei i le luasefulu ni tausaga o se Ua fa'apea se iloa, ua lele ina le aina motu i feso'ota'iga faifai pea a NiuSila ma atumotu le Alu Kuki vagana Iona mot~ aupilo lele o Polenesia o lo'o la tua'oi ai. 0 se sa'olotoga Rarotonga ua o'o nei ina tele e o nonofo ai a maua mo i latou fai mai, atoa ma le sa' i Iia o le ua itiiti le lau'ele'ele. 0 lenei fo'i lulaga ua a'oa'oina fa'apea le maua o galuega, na o'o iai le alumotu o Tong_a. Mai Iona 150 avea ai NiuSila ma fa'atumutumuga i le motu, ua na o le 36 ua ainaina ma ua avea lea Pasefika. Ua atoa nei le 88,827 tagata ma mafua'aga ua tele ai na'ua i latou ua Polenesia i totonu o NiuSila; ma o le 57,4620 nonofo i totonu o Nukualofa. i latou o lo'o ua mau nei i Aukilani, ua avea ai Aukilani ma a'ai ua sili ona nofoia e tagata 0 se vaega tele o la gala To'elau na tu'ua lea Polenesia mai le Atu Kuki, Niue, To'elau, atumotu mo NiuSila ina ua lepetia fale ma Tonga ma Samoa i Sisifo. fa'ato'aga e le afa tele i letausaga e 1966. 0 i lalou ia na avea ma fa'ata'ila'iga na o'o ai ina 0 ni ata na pu'eina mo lenei tusitusiga, tu'ua To'elau e le tele o ona tagata mo Polenesia: i lnei ma 0, na amataina lea i NiuSila lava. E fa'apea se fuafuaga pe 1600 Ponsonby, ma ua fa'a'ato'atoaina talu ai le e o lo'o nofoia nei motu e tolu i To'elau, a ua agalelei ma le fiafia o tagata atumotu o atoa nei le 2000 ua mau i lotonu o NiuSila. nonofo ai. Ua fa'amoemoe lenei tau-mafaiga, mo se fa'amalamalamaga mo E ui ina itiiti le numera o ni tagata papa'e o iai le lautele, i tu ma aganu'u a tagata Polenesia nei i To'elau, ua fa'ateleina pea ina masani o lo'o latou tau'aveina pea i totonu o ma malamalama ona tagata i uiga ma tu Aukilani. 0 le A'oga Fesoasoani mo ta gala o fa'a-atunu'u tetele. Peita'i ane, o tu ma uiga Atumotu, o le Ekalesia o tagata o Atumotu, o fa'aleatunu'u ua leai se suiga e o'o mai i le le Ekalesia a Tonga, o a'oga ma aso nei. falefaigaluega, o aiga fa'alasi ma 0 le va ma atunu'u i fafo ua iai lea i le va'aiga fa'alapotopotoga ese'ese na latou a le malo o NiuSila; a o totonu lava o To'elau fesoasoani malosi i le sauniuniga o lenei ia, o lo'o ato'atoa ai pea tu ma aganu'u tala i le soifuaga fa'a-Polenesia i nei ona-po. fa'a-tagata Polenesia. 0 se foliga ua maua nei i ni ala ua pu'eina i Aukilani, ua fa'alusatusa lea i se ese'esega Ua fa'apea fo'i le lulaga i Samoa, vagana ai ma ata o le soifuaga i atunu'u moni, ina ia le so'otaga ma NiuSila ua le tutusa lea ma se maua se malamalamaga i ni suiga o le so'olaga o maua pea e le Atu Kuki, Niue ma soifuaga. 0 lenei fa'alusalusaga o tu ma To'elau. aganu'u i Aukilani i tu ma aganu'u o atumotu 0 le 1962 na avea ai Samoa i Sisifo ma Malo Polenesia, ua fa'amoemoe o le a laliaina ai Tuto'atasi; ma ua fa'aaogaina ai le pule ma fa'afetaia le tulaga ua iai nei. fa'a-malai i totonu o aiga ia fa'aauauina se'ia 0 le Alu Kuki ma Niue, o alumolu ia ua pulea o'o atu i faigamalo. 0 le matai o le ao lea na e i la'ua o la malo o lo'o maua pea se te pulea mata'upu fa'aleaiga atoa ma pulega so'otaga sa'oloto ma NiuSila. 0 To'elau o fa'alenu'u. lo'o iai pea i le pule'aga a NiuSila. 0 lagata 0 Samoa e 12,600 ona matai; ma o i latou ia uma lao nei alumolu etolu, o lo'otumau pea efilifili ai le 450 matai e avea ma Faipule mo i lalou o lagala NiuSila, ma ua faigofie pea le le faigamalo. ma lag a mail. NiuSila o i lalou, ma ua o'o ai ina lele lava e ua tu'ua ia alunu'u ma mau ai i 0 Samoa ua vaevaeina i nu'u; ma o le pulega NiuSila nei. a ona matai i le tausiga o nu'u, o lo'o ua tumau ai pea ona tagata i le ta'amaoni, tausi o'o atu i atumotu ona ua ma maua ma iloa o tulatono atoa ma le alota. tonu ai le a'ano o le soituaga tiatia ma le ~ matagotie o tagata o atumotu, atoa ma le 0 le alota ma le tetausii).'i, o le a'ano ma le taliaina o i ma'ua e pu'eina ata o tu q> uiga moni lea o le ta'a-Samoa ua a'atia ai le ta'aleatunu'u i totonu o aiga ma atio'aga. (/) telagolagoma'i i so'o se mea se'ia o'o lava i 0) le tetuta'ina o mea taumata ma lavalava e o'o 0 ni tulaga maoa'e i le olaga ta'a-Polenesia lava i nofoaga. ua tusia ta'atasi ai atumotu uma, ma ua tai 3 ma 'autu o aganu'u ta 'a-Polenesia, o le 0 E le taumate o le tale Samoa ua sili ona agaga tesoasoani, o le tetausia'i atoa ma le 0) tulaga ese i le lalolagi i Iona ta'alaelae. Ua matuta ta'atasi . E ui la ina o nei ata ua taua tele le nonoto ta'atasi i le ta'a-Samoa, ta 'aalia se ese'esega i ni tu ta'a-atumotu, ua ma o le matua'aga lea o le ta'i 11 po o le ta 'i ta 'ailoa tonu mai ai uiga tutusa ua a'atia uma 12 o se aiga i se tale e tasi. 0 le tausaga o ai tagata Polenesia. tale Samoa ua masani ona ta'alapotopoto ma ta 'a'u 'umi ma ua tolaina i ma'a. Ua leai ni 0 le ato'atoaga o lenei taumataiga o ni puipui vagana ni pou la'au ua lagolagoina ai tausaga se lua ua tuana'i, ua maua lea i ni tale ua atoina i lau ma ua tatauina i 'ata. Ao ata pe 60 ua ou tilitilia. Ua ta'aliliuina lenei nei aso, ua aga'i lava le tausaga o tale ina tusitusiga i ni gagana se titu, ina ia logo tausia ta'a-Papalagi , ma ua ta 'aaogaina tele malie i totogao leto'atele letaua ma leaoga le sima atoa ma ta 'amalama, ma ua vali to'i i o gagana ta'itasi, mole ta 'aauauina pea o tu ni vali lanu ese'ese lava. ma aganu'u ese'ese. A ua le toe iai nei i totonu o Niue ni tausaga 0 lenei Polenesia : i lnei ma O ua ta'aalia ai le sa masani ai i ona tale talu ai ata tetele i le maualuga ma le tamaoaiga o tu ma agaga 1959 ma le 1960. Ua tausia nei na o ni tale ta 'a-Polenesia, e pei ona va 'aia i le soituaga sima aua le puipui i ata ma matagi. Ae i Aukilani atoa ma atunu'u moni e o'o mai i le ~ peita'i, o le tele o nei tale ua le nofoia talu aso nei . (/) 0) 0 °d ona malaga ese mai o tagata. 7" ::::::, E pei lava o tulaga o iai nei i le Atu Kuki , o tu 3 CD (0 ma aganu'u ua o'o nei ina itiiti lava se 0 0) 0) 0) ::::::, va 'aiga i totonu o Niue. C ::::::, 0) 0 Tonga ua le gata ina pulea e ia Iona lava ::::::, malo ta'apei o le Atu Kuki ma Niue, a ua malo tutu'atasi lava. Ua uiga ese Tonga i totonu o Anna-Louise van Rooyen le Pasetika ona o se tasi lenei o ni atunu'u Aukilani, lanuari, 1983 itiiti lava o iai se so'otaga ma Peretania i le tumau o Iona aiga-tupu. 0 le pule'aga i Tonga ua ta'avasegaina ai 0 lenei tusitusiga na ta'aliliuina nei i le ona tagata; ua iloa manino ai e mau'oa ma e gagana Samoa e Ene R. Petaia. matitiva, ta'apea tagata taua ma i latou ua ta'a-tauva'a. 0 le ta 'aaloaloina o lenei tulaga ua ta 'aalia lea i le la 'eiina o le ta 'ovala mole vi 'iga o le Atua, le tupu aoao o e taua atoa ma e ua ta'atauva'a. 0 le tau'aveina pea o tu ma aganu'u, o le ato'atoa lea o le soituaga i Tonga; ta'atasi ma tu ta'a-onapo nei ta'apei ona maua pea lava i soituaga o tagata Polenesia. 0 le masinaoTesema i le 1981 naamataai e i ma'ua ma Glenn Jowitt ona pu'eina ni ata mo se tusi e ta'aalia ai tulaga o le soituaga i nei atumotu. Na ta'ataunu'uina nei tuatuaga ona o se tesoasoani malosi o ni uo Polenesia i totonu o Aukilani na latou ta'ateso'ota'ia aiga i atumotu o le Pasefika. Sa matua taua lenei tulaga mo i ma'ua i lo ma Polenehia: Kinei ma Kina E tuha e fakatolugia te aofakiga o tagata Niue e nonofo i luga o Niue e tagata Niue e nonofo nei i Niu Hila. Ko te Atu Kuki foki kua matua pakia lele tona aofakiga ona ko tagata kua malaga kehe mai ai. Kae ko Toga ma Samoa, kua na ona tau mama ai te aofakiga o tagata i luga o Toga ma Samoa i te aofakiga o tagata e nonofo ai ona ko na feoakiga. Kua ' fa~amalohiaJenei potopotoga -tagata e te feoakiga te agai atu kite olagajl nonofo_ fakatahi ai i ni kakai, ma e fakamalohia e na i .. tupe e lafo atu e o la!Qu kaiga e faigaluega Niu Hila. Ko tenei gaoioiga ku_? fuli ai te olaga nae mahani ai, ona kua tohina kehe te olaga mai na nuku ma na motu ki na kakai. E veia ko na motu tu-mamao o te Atu kuki, kua tau-he-nofoia e tagata.,_ kae ko Rarotoga te E hili atu i te fa-hefulu tauhaga kua tuputupu motu fakapitoa e matua tokalahi ai ia tagata ai pea te hokotaga i te va o Niu Hila ma na kua nonofo ai. E vena foki iaJog_a; mai na atunuku Polenehia e tuakoi ma ia. Ko ana motu e 150, e 36 ia motu e kaina, kae ko tulafono haoloto ma tagata feoaki i ona va Nukualofa kua matua tumu ma mafatia i ma ietahi atunuku, fakatahi ai mate lelei o na tagata e nonofo ai. akoakoga ma na avanoa ma na gal uega, kua I Tokelau, ko te vaega lahi o tagata na omai kavea ai lg tlli)u alaola o Niu Hila e fai ma ki Niu Hila ona ko te afa i te 1966. Mai te totonugalemu o te Pahefika. Kua tuputupu fehoahoani o ki latou ienei, kua omamai ai te vave ia Aukilani ma kavea ai ko te kakai tahi vaega e tokalahi ki Niu Hila. I na lama Polenehia pito lahi i te lalolagi. Mai te 88,827 motu e tolu o Tokelau, e nonofo ai na tino e tagata Polenehia i Niu Hila e toka 57,462 e tuha e 1600, kae 2000 tag§.ta Tokel~u e mau ma nonofo i Aukilani na omai i te Atu nonofo nei i Niu Hila. Etauheai ni papalagi e kuki, Niue, Tokelau, Tonga ma Samoa i nonofo i Tokelau; kae ko te olaga Sisifo. fakapapalagi kua takalahi lele ai. Kota latou Na fakaohofia te fiafia ma tenei aganuku koi kavea pea ma totonugalemu o fakaaliga-ata-puke kua takua ko te teola faka!9hi. Ef§i e Niu Hila tana puipuiga Polenehia: i Kinei ma Kina e tagata lava o na tauhi i te va ma na atunuku i fafo, kae tauhi e atumotu e nonofo i Aukilani nei. Ko te te pulega a toeaina na mea tau-nuku. E fakamoemoe ke hikitia he malamalamaga o uigakehe lele te taiga faka-Polenehia e tagata Polenehia kehekehe e mau i Niu Hila galue i loto o te taiga fakaonapo-nei i ma a latou tu ma aganuku koi tauhi pea ki ei i Tokelau. te olaga o Aukilani. Ko te Pacific Islanders' Ko te taiga a Samoa e tali vena Ko te Educational Resources Centre i Aukilani, ko hokotaga a Samoa ma Niu Hila, e veia ko te na lotu a tagata o te Pahefika, ma te Free Atu Kuki, Niue, ma Tokelau. Mai te 1962, na Tongan Church,1o na akoakojja, ko na fale kavea ai ia Samoa i Sisifo ma malo kua faigaluega, ko na centres a na pitonuku, ko matua tutokatahi lava. Kua fuhia i loto i te kaiga ma na fakapotopotoga a na atunuku malo te taiga faka-aganuku o na matai, e takitahi, kua kaufakatahi uma mate naunau i fanatu i loto o na kaiga ma tau atu ai ki te tenei tala faka-onapo-nei o te olaga Palemene. E filifili e na ~aiga takitahi ho_ faka-Polenehia. Ko tenei fakaaliga-ata-puke latou hui lelei; ko ia foki tena e feagai ma na e iloa ai te kehe o te olaga i na fenua e taupulegaa te nuku. Efilifili e na matai e toka omamai ai ke maua ai he ata manino. Kua 12,600 i he filifiliga faka-temokalahi ni hui e fakamoemoe tenei fakatuhatuhaga-aganuku toka 45 mate Palemene o te atunuku. E vena i Aukilani ma na atunuku i Polenehia ke foki te vaevaega o Samoa i na nuku ma na fakamalohia ai he lagona fiafia loloto ki te matai o na kaiga, e ki latou tauhia te tulaga tulaga kua aliali mai. moni faka-Samoa ko te alofa, mamalu ma te fakaaloalo. Ko te fetufa-aki he mea lava e Ko te Atu Kuki ma Niue ni malo kua pulea ola mai i te agaga m.Qni faka-Samoa e iJoto o ma Niu lava e ki laua mate fehokotakiga te ola fakatahi ma galulue fakatahi e veia ko Hila. Ko Tokelau he atunuku tauhi ea Niu na meakai, lavalava ma na fale e nonofo ai. Hila. Kotagata l}lai ienei fenua, ni tagata Niu Hila, ma kua mafua ai te nonofo o te Ko te fale Samoa, hove ko te fale ia e aupito tokalahiga o o latou tagata i Niu Hila. talaelae i te lalolagi katoa; ko te nonofo fakatahi ko le fakavae tena o le kikilaga o le Kua fai ma kaukau o tenei fuafuaga kua !aka-Samoa, e mahani lava oi nonofo fakatino mai i he fakaaliga o ni ata na puke faj