Matica 2021 4.Indd

broj no. 4

travanj april 2021.

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION ISSN 1330-2140

BOSUT - RIJEKA BEZ IZVORA Posjetite stranice web portala

Hrvatske matice iseljenika! Web stranice

Mjesečna revija Hrvatske matice HMI čitaju se diljem iseljenika / Monthly magazine of the Croatian Heritage Foundation www.matis.hr svijeta, dostupne su na tri jezika (hrvatski, engleski, Godište / Volume LXXI španjolski) i bilježe stalan Broj / No. 4/2021 porast posjećenosti. Nakladnik / Publisher Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation

Za nakladnika / For Publisher Mijo Marić

Rukovoditeljica Odjela nakladništva / Head of Publishing Department Vesna Kukavica

Uredništvo / Editorial Staﬀ Ljerka Galic, Željko Rupić, Hrvoje Salopek

Tajnica / Secretary Snježana Radoš

Lektorica / Lector Sandra Ćudina

Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček Tisak / Print Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!

Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: HRVATSKA MATICA ISELJENIKA HRVATSKA MATICA ISELJENIKA n BANERI n SPONZORIRANI ČLANAK n SPONZORIRANE RUBRIKE Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefon: +385 (0)1 6115-116 tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 Telefax: +385 (0)1 6110-933 n E-mail: [email protected] mob. 099 61 15 116 E-mail: [email protected]

TEMA BROJA

ije�e u ��vat��oj � �o�u�

Naslovnica: Jednogodišnja vodena paprat plivajuća nepačka (salvinia natans) (Foto: Darko Mihelj) SADRŽAJ

Kolumne 4 Fokus: Vijesti iz Središnjeg 44 Pjesnik Boke Daniel 14 državnog ureda za Hrvate Načinović Hrvatski glazbenici izvan RH 47 Hrvatsko građansko Davor Schopf 6 500.obljetnica rođenja društvo Crne Gore 17 S. K. Istranina 48 Književnik i prevoditelj Globalna Hrvatska 8 Kraljica Katarina Kosača B. B. Bagola Vesna Kukavica 10 Izložba Hrvatska svijetu 51 Suradnja pulske gimnazije s hrvatskim školama iz 24 18 Povijesna razmišljanja o Jezični podsjetnik rijeci Bosut Budimpešte i Pečuha Sanja Vulić 21 Rijeka Bosut 52 Tečaj hrvatskoga jezika 25 200.obljetnica rođenja HBZ 26 J. Runjanina 54 Lektorat hrvatskog jezika Životinjstvo u Željeznom Nika Jakab 35 Svjetski dan kazališta 56 36 Muzički biennale Zagreb – Egzonimi 28 60 godina 58 IM Mike Mile Župan Hrvatsko riječno bilinstvo 38 59 IM Irena Vrkljan Darko Mihelj Nagrađeni slikar Mario Javoran 60 Budućnost ureda 32 40 Intervju: Andrea Dorta iz 62 Dinamo u četvrtfinalu Klikni – Idem doma! Venezuele Europske lige Vesna Kukavica 42 Nova knjiga 63 Vijesti iz sporta Lj. T. Naumove 66 Crorama

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Naručite i vi svoju Maticu jer Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Matica je most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr popunjenu narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / Ime i prezime / Name and surname other European countries 25 EUR Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Australija / Australia 70 AUD ostale prekomorske države / Grad / City other overseas countries 70 USD DEVIZNI RAČUN BROJ / Država / State Pošt. broj / Zip Code FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 Tel. Fax. SWIFT CODE: PBZGHR2X Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 E-mail ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka FOKUS

Donosimo vijesti iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. https://hrvatiizvanrh.gov.hr

Uredio: Željko Rupić

U Saboru pohvale radu Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH

Prepoznatljivost suradnje s Hrvatima izvan RH Državni tajnik Milas u Hrvatskome saboru podnio Godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2019. godinu

četvrtak, 25. ožujka, u Hr- cu i podupiru je u svim aktivnostima. "Kao čelniku Središnjega državnog vatskome saboru održa- Također, poručio je i kako će Hrvatska ureda za Hrvate izvan Republike Hrvat- na je rasprava o Godiš- poduzeti sve potrebne aktivnosti kako ske iznimno mi je drago vidjeti prepo- njem izvješću o provedbi bi hrvatska zajednica u Sloveniji dobila znatljivost suradnje s Hrvatima izvan U Strategije i Zakona o od- status nacionalne manjine. Kada je u Republike Hrvatske, a projekti koje pro- nosima Republike Hrvatske s Hrvatima pitanju hrvatski narod u Bosni i Herce- vodimo nisu samo financijska potpora, izvan Republike Hrvatske za 2019. go- govini, državni tajnik je istaknuo kako već stvaranje preduvjeta za razvoj po- dinu. Državni tajnik Zvonko Milas u svoje jednakopravan položaj Hrvata u toj tencijala i jačanje povezanosti hrvatskome uvodnom izlaganju istaknuo je kako zemlji jedan od prioriteta Vlade Repu- ga naroda diljem svijeta - našu suradnju je povezanost s našim sunarodnjacima blike Hrvatske. i zajedništvo osnažit ćemo i u sljedećem ostvarena uz politiku suradnje u pro- razdoblju te nastojati osigurati zaštitu i gramima i projektima, kao i drugim ak- UNAPRIJEDITI POLOŽAJ HRVATA U očuvanje nacionalnoga identiteta svih tivnostima koje Središnji državni ured SRBIJI Hrvata koji žive izvan granica Republike za Hrvate izvan Republike Hrvatske pro- U svom obraćanju naveo je i niz drugih Hrvatske i to uz potporu svih", naglasio vodi kako bi s Hrvatima i potomcima programa za Hrvate izvan Hrvatske, poje državni tajnik Milas. Hrvata ostvarili što čvršću povezanost put programa Korijeni, ljetne škole Do- Saborski zastupnici pohvalili su bez obzira na to gdje žive. Državni taj- movina, upisa studenata iz iseljeništva i osnaživanje veza s Hrvatima izvan Re- nik upozorio je na sramotne odluke o pripadnika hrvatske nacionalne manji- publike Hrvatske i rad Središnjega dr- uvođenju tzv. bunjevačkog jezika u služ- ne na sveučilišta u Republici Hrvatskoj žavnog ureda za Hrvate izvan Republi- benu uporabu u Subotici te zabilježene prema posebnim kvotama, zatim je na- ke Hrvatske, ali i upozorili na potrebu mnogobrojne prijetnje Hrvatima u Sr- veo važnost programa učenja hrvatsko- dodatnih napora kako bi se unaprijedio biji, posebno prema predstavnicima hr- ga jezika u Hrvatskoj u sklopu kojeg je položaj Hrvata u Srbiji i dodatno jača- vatskih institucija, a naglasio je i izosta- u 2019./2020. dodijeljeno oko 250 sti- le veze domovine i Hrvata izvan nje na nak reakcije Republike Srbije, kao i to pendija, kao i internetski tečaj učenja gospodarskom polju. n da Vlada Republike Hrvatske i Središnji hrvatskoga jezika kojem je pristupilo državni ured stoje uz hrvatsku zajedni- više od sedam tisuća korisnika.

4 MATICA travanj 2021. FOKUS

Proglašene laureatkinje Natječaja za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskome za mlade autore Najbolja je drama "Zid" Ružice Aščić odijeljene su nagrade mladim autoricama za najbolji neo- Za akademsku godinu 2020./2021. bjavljeni dramski tekst na hrvatskome jeziku za mlade au- 500 studentskih Dtore do 35 godina u sklopu Natječaja koji je raspisao HNK Mostar u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH. Laureatkinjom Natječaja proglašena je zagrebačka spisatelji- stipendija ca Ružica Aščić, prema čijoj drami pod nazivom "Zid" će HNK Mo- a temelju provedenoga Javnog natječaja star pripremiti i novu predstavu na svom repertoaru u idućoj kaza dodjelu stipendija studentima - pripad- zališnoj sezoni. Nnicima hrvatskoga naroda izvan Republi- Osim ove mlade spisateljice, HNK Mostar nagradio je još dvije ke Hrvatske - za akademsku godinu 2020./2021., drame: "Visoke frekvencije", autorice Mateje Posedi iz Nedelišća, i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike "Zakopana čuda" Monike Herceg iz Zagreba. Na Natječaj je pristi- Hrvatske dodjeljuje ove godine 500 stipendija za glo 30 dramskih tekstova, a glavna svrha bila je poticanje dramskog akademsku godinu 2020./2021., od čega 100 sti- stvaralaštva, prije svega među mladim autorima. n pendija za studij u Republici Hrvatskoj i 400 stipendija za studij u Bosni i Hercegovini. Na Javni natječaj, koji je bio raspisan od 21. prosinca 2020. godine do 20. siječnja 2021. godine, u propisanome roku zaprimljeno je 1608 prijava. Od ukupno 1205 prijava koje su zadovoljile formalne uvjete, Povjerenstvo za provedbu javnoga natječaja bodovalo je sve pristigle prijave i utvrdilo Prijedlog rang-liste 500 studenata dobitnika stipendije. Ko- načna rang-lista i konačna Odluka o dodjeli stipendija studentima - pripadnicima hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske bit će objavljena nakon za- vršetka postupka prigovora, a studenti koji ostvaru- ju pravo na stipendiju bit će obaviješteni o datumu i načinu zaključivanja ugovora o stipendiranju. n

Sporazum o suradnji Središnjega državnog ureda i Hrvatske udruge poslodavaca Dodatni impuls povratku iseljenika redinom ožujka u Središnjemu U sklopu zajedničke suradnje posebno izvan Republike Hrvatske u sklopu hrvat- državnom uredu za Hrvate izvan je dogovoreno promicanje i prepozna- ske poslovne zajednice. Ova inicijativa SRepublike Hrvatske državni taj- vanje potencijala, znanja, vještina i isku- još je jedna u nizu aktivnosti kojima Sre- nik Zvonko Milas i glavni direktor Hr- stva povratnika iz hrvatskog iseljeništva dišnji državni ured za Hrvate izvan Repu- vatske udruge poslodavaca Damir Zorić i potomaka hrvatskih iseljenika stečenih blike Hrvatske promiče povratak hrvat- potpisali su Sporazum o surad- skih iseljenika i njihovih potomaka nji. Ovim Sporazumom obje stra- u Republiku Hrvatsku. Partner- ne iskazale su svoju spremnost ska mreža Središnjega državnog za međusobnom suradnjom na ureda za Hrvate izvan Republi- aktivnostima kojima se pridono- ke Hrvatske i Hrvatska udruga si unaprjeđenju poticajnoga druš- poslodavaca omogućit će insti- tvenog i gospodarskog okruženja tucionalnu potporu korisnicima te time i sveopćeg napretka Re- programa Središnjega državnog publike Hrvatske, a čija su osobi- ureda za Hrvate izvan Republike ta važna sastavnica i posebnost Hrvatske te njihovo uključivanje Hrvati izvan Republike Hrvatske. na hrvatsko tržište rada. n

MATICA travanj 2021. 5 Godina čitanja u Hrvatskoj Prvi prevoditelj Biblije na hrvatski jezik Upravo se navršava 500. obljetnica rođenja hrvatskoga protestantskog pisca i prevoditelja Stipana (Stjepana) Konzula Istranina. Obilježavanje značajne obljetnice prilika je da se Konzulova djelatnost prikaže u novom svjetlu, na temelju izvornih dokumenata i tekstova te da ga se pozicionira na mjesto koje mu pripada u hrvatskoj književnosti i kulturi.

u progonstvo. Najprije je bio u Ljublja- autora Senfl Ludwiga tiskanu 1520. i u ni (Slovenija), a zatim u Kranju gdje je posveti napisanoj na latinskom zahva- obavljao službu protestantskog propo- ljuje na iskazanom povjerenju i radno- vjednika. me mjestu učitelja objašnjavajući razlog

foto: Angela Ilic Godine 1552. pridružio se Primožu odlaska. Na dvije stranice teksta, koje Trubaru u Njemačkoj u Rothenburgu na pokazuju lijep humanistički stil pisanja, Tauberi, a sljedeće godine se preselio završava citatom iz Psalma 117,1 na hr- zajedno s Trubarom u Kempten. Nakon vatskome jeziku s glagoljskim slovima. toga se zaposlio kao kantor i učitelj pje- Konzul je zajedno s grofom Hansom vanja u Regensburgu u glazbenoj školi Ungnadom i Trubarom organizirao rad (gimnazija Poeticum). Dana 10. siječnja slavenske protestantske tiskare u Ura- 1554. godine ženi se u Regensburgu s chu (djelovala od 1561. do 1565.) te za- Walburgom Forster, a iste godine 21. jedno s Dalmatinom, prema Trubarovim prosinca rađa im se kćer Anna. Imali su tekstovima, tiskao Tablu za dicu, luteran- još dva sina, Nikolausa (4. 1. 1559., Re- ski katekizam i Novi zavjet na hrvatskom gensburg) i Oswalda, koji se 11. 7. 1577. jeziku, odnosno Prvi i drugi del Novoga upisao na Sveučilište u Tübingenu kao Testamenta. Nakon tiskanja prvoga di- Oswaldus Consul Ratisponensis. jela, između Konzula i Trubara došlo je Godine 1557. započeo je prevođe- do nesuglasica oko kakvoće prijevoda nje Novog zavjeta na hrvatski jezik. Slo- pa su prekinuli suradnju. Iz pisama sa- venski protestanti, zajedno s Antunom znajemo da prijepor između Trubara i Dalmatinom i Grgurom Vlahovićem, po- Konzula nije bio samo teološke prirode, Stjepan Konzul Istranin, spomenik u Buzetu, zitivno su ocijenili njegove prijevode u nego je tome dobrim dijelom pridonije- rad Alojza Čargonje, postavljen je u kolovozu 1559. godine u Metliki te su la i česta svađa njihovih supruga, Bar- buzećanskom parku 3. rujna 1991. smatrali da su tekstovi razumljivi i na ši- bare i Walpurge. rem području Hrvatske, Dalmacije, Bo- Godine 1562. Konzul se uputio u Tekst: Luka Ilić/Gordana Čalić Šverko sne i Srbije. Dana 1. siječnja 1560. pokla- Istru i, pokazujući svoje prijevode i knji- (Glas Istre) Foto: Angela Ilić nja gradu Regensburgu vrijednu knjigu ge, nastojao dobiti moralnu i novčanu

oznati istarski protestant U rodnome Buzetu Stipana Konzula Istranina znaju da se u Stjepan (Stipan) Konzul starogradskoj jezgri na kući ispred župne crkve nalazi spomen-ploča Istranin, rođen 1521. u Buzetu, potekao je iz re- koja mu je posvećena, kao i bista kipara Alojza Čargonje u parku P dova popova glagoljaša. podno staroga grada, no malo je kome, izvan uskog kruga stručnjaka, O njegovu školovanju nema povijesnih podataka, samo znamo da je bio glago- poznato tko je Konzul uopće bio i zbog čega je značajan ne samo na ljaški svećenik u središnjoj Istri (Starom lokalnoj, već i regionalnoj i nacionalnoj razini. U Republici Hrvatskoj Pazinu). Zbog prihvaćanja protestantskog učenja protjeran je 1549. godine postoji više gradova koji imaju ulicu nazvanu po Konzulu kao što su te je morao napustiti svoju župu i otići Zagreb, Rijeka, Pula, Poreč, Pazin, Novigrad, Rovinj, Labin.

6 MATICA travanj 2021. donačelnik Šoprona (Ödenburg), a da- Stipan Konzul Istranin i Antun nas jedna osnovna škola i ulica u gradu nose njegovo ime. Kako joj je drugi Dalmatin su, proširujući čakavsko suprug preminuo oko 1595., Anna se narječje s kajkavskim, štokavskim, kao maćeha zalagala da Christoph do- slovenskim i crkvenoslavenskim bije dobro obrazovanje i ostane vjeran protestantizmu te se s njim dopisivala oblicima i leksikom, prvi pokušali dok je bio na studijama u austrijskom stvoriti zajednički južnoslavenski, Grazu i Italiji. Konzul je prevodio sa slovenskog, odnosno hrvatski književni jezik. njemačkog, latinskog i talijanskog jezika te bio urednik i korektor vjerskih onalno u povodu obilježavanja tradi- knjiga tiskanih na glagoljici, ćirilici i la- cijskoga pučkog sajma Subotine i Dana tinici, namijenjenih širenju reformacij- Grada Buzeta održava u rujnu, a ove

Spomen-ploča u Bad Urachu na skih ideja u hrvatskim zemljama. će se godine tematski posvetiti Konzu- hrvatskom i njemačkom Grad Buzet, najavila je dogradona- lu u petak, 3. rujna. Očekuje se sudje- čelnica Ana Pernić, za potrebe obilježa- lovanje predavača iz Njemačke i Italije potporu za rad tiskare. Nakon povratka vanja ove visoke obljetnice osnovao je te Zagreba, Rijeke, Pule i Zadra. u Njemačku, također je obilazio mno- i imenovao Počasni odbor u čijem su Izradit će se i plakat posvećen Kon- gobrojne gradove u potrazi za novča- sastavu i vanjski stručnjaci. Osnovan je zulu namijenjen školama na području nom potporom. No, nakon Ungnadove također i Programski odbor sa zadaćom cijele Istre. U suradnji s odgojno-obra- smrti u prosincu 1564. godine tiskara regionalne, nacionalne i međunarodne zovnim ustanovama buzetskog područ- više nije imala pokrovitelja. Te godi- promocije programa obilježavanja ove ja Konzul će biti uključen u kurikulume ne na vlast je došao nadvojvoda Kar- obljetnice te praćenja i usmjeravanja zavičajne nastave vrtića, osnovne i sred- lo (koji je vladao središnjom Austrijom sadržajnog dijela programa. nje škole, kao i u program ovogodišnjeg i po kome je naš grad Karlovac dobio Programske aktivnosti koje će se saziva Male glagoljske akademije "Juri ime) i situacija se znatno promijenila u na buzetskom području održavati ti- Žakan" Roč, a dio aktivnosti realizirat južnoslavenskim zemljama pod habs- jekom cijele ove godine koordinirat će će i Pučko otvoreno učilište "Augustin burškom vlašću. Karlo je bio drukčiji od Katedra Čakavskog sabora Buzet. Sre- Vivoda" i to u sklopu Zavičajnog svoga mnogo tolerantnijeg brata, cara dišnja aktivnost znanstveni je skup muzeja i Gradske knjiž- Maksimilijana II., promovirajući kato- "Buzetski dani" koji se već tradici- nice. n ličku protureformaciju. Godine 1564. započeo je s progonom protestanata i spaljivanjem njihovih knjiga u Štajer- skoj, Koruškoj, Kranjskoj, Goričkoj, Pri- morju i Pazinskoj kneževini. Konzul se 1566. godine vratio u Re- gensburg gdje je 1568. kod tiskara Ivana Purgara (Johann Burger) s Dalmatinom objavio prijevod s njemačkog Postile Jo- hannesa Brenza na latinici. Nakon Re- gensburga u travnju 1568. seli se u Želje- zno (Eisenstadt, Kismarton) u zapadnu Ugarsku na poziv tamošnjeg plemića Hansa von Weißpriacha, gdje među novopridošlim hrvatskim stanovnici- ENG ma propovijeda protestantizam. Tamo i Stjepan (Stipan) Konzul Istranin was a renowned protestant reformer born in Buzet in the north of Istra County in 1521. He came from the ranks of the priests that used the Glagolitic script umire najvjerojatnije 1579. godine. Nje- and the vernacular in their work. He was banished from his parish in 1549 for his protestant lean- gova kćer Anna (1554. - 1615.) bila je ings and forced into exile. He translated Slovenian, German, Latin and Italian works and edited re- udana za luteranskog pastora Šoprona ligious volumes printed in the Glagolitic, Cyrillic and Latin scripts that aimed to spread the refor- mation ideas in Croatian lands. He began his work on a translation of the New Testament into (Mađarska), Jakoba Rittschendela. Bu- Croatian in 1557. He moved to Željezno (Eisenstadt), then in the west of the Habsburg empire’s King- dući da je rano postala udovica, preu- dom of Hungary, at the invitation of the aristocrat Hans von Weißpriach, and preached the prot- dala se zlatara Adama Lacknera. Nje- estant creed to the Croatians newly arrived in Eisenstadt. He died there, likely in 1579. S. Konzul Istranin and Antun Dalmatin broadened the Čakavian dialect of Croatian with forms and vocabu- zin posinak Christoph Lackner (1571. lary drawn from the Kajkavian and Štokavian dialects of Croatian and from Slovenian and Church - 1631.) bio je kasnije dugogodišnji gra- Slavonic in the fi rst eff ort to create a modern southern Slavic/Croatian standard.

MATICA travanj 2021. 7 Hrvati u Rimu Legendarna bosanska kraljica Posjetitelji tijekom boravka u Rimu često navrate u baziliku Santa Maria in Aracoeli kako bi odali počast pretposljednjoj bosanskoj kraljici, blaženoj Katarini Kosači, koja je tamo pokopana. Pred glavnim oltarom veličanstvene rimske bazilike na nadgrobnoj ploči isklesan je njezin lik dok je epitaf napisan na bosančici - srednjovjekovnome bosanskom pismu i na latinskome jeziku.

Tekst i foto: Svjetlana Lipanović Kupresa, crkva sv. Tome u Vranduku, crkva sv. Katarine pokraj Jajca i velika crk- atarina Kosača rođena je va u Bobovcu koja je ostala nedovršena. u Blagaju kraj Mostara Tijekom godina Katarina je dobila (BiH) 1424. ili 1425. u obi- troje djece, sina Zigmunda, kćer Ka- telji Stjepana Vukčića Ko- tarinu i dijete koje je preminulo u 14. K sače i Jelene Balšić. Dje- godini i o kojem nema pouzdanih po- tinjstvo i ranu mladost Katarina je dataka. Prije braka s Katarinom njezin provela s braćom Vladislavom i Vlatkom suprug Stjepan živio je dugo godina s te sestrom Marom. Sudbina braće bila Vojačom, ženom iz naroda koja po taje posve različita od njezine nakon što dašnjim načelima nije bila "dostojna” su postali veziri u Turskom carstvu. postati kraljica. Iz te veze dobio je sina - člana Katarinine i Stjepanove tek osno- vane obitelji. Sjedište kraljevstva nalazilo se u Bobovcu pokraj Kraljeve Sutjeske, kao i u Jajcu, stolnome gradu. Dana 10. srpnja 1461. dramatični događaj dovodi do velikih promjena u životu kraljice. Tog dana bio je pogubljen njezin muž Stjepan Tomas kojeg je na- Spomenik u Mostaru, kipar Željko Marić slijedio Stjepan Tomašević, sin Vojače. Katarina prestaje biti kraljica i dobiva ti- Nakon što je navršila 22 godine, tulu "kraljice majke”, s tim da je nasta- sklopila je brak s prestolonasljednikom vila živjeti na dvoru kraljice Mare. Pro- Stjepanom Tomasom Kotromanićem dor Turaka u Bosnu doveo je do vojnih 26. svibnja 1446., u Milodražu kraj Foj- nice. To je dovelo do ujedinjenja Bosne U srednjovjekovnoj Bosni i i Hercegovine i jakog vojnog saveza iz- među Katarinina oca i muža. Podrijetlo Hercegovini jako rašireni vjerski imena Hercegovine, pokrajine u kojoj se pokret bogumila bio je službena nalazi Blagaj, vezano je uz oca Stjepana, koji je dobio naziv "Herzog” ili na hrvat- vjera Bosanske države. Katolička skom "vojvoda” od rimsko-njemačkog crkva smatrala je bogumilstvo cara Fridrika III. Godine 1448. Humskoj herezom koju se nastojalo zemlji nad kojom je vladao dao je ime Hercegovina, s tim da je malo promije- iskorijeniti. Kraljica Katarina, koja nio način pisanja titule koja mu se ne- je prešla na katoličku vjeru i koju obično svidjela. Vjenčanje je obavljeno po katoličkom obredu te Katarina, koja su podučila dva fratra franjevca, je dotad bila sljedbenica bogumila, pre- posvetila se njezinu širenju i lazi na katoličku vjeru. Katarininim zala- ganjem podignute su mnogobrojne cr- suzbijanju bogumilstva koje je Nadgrobna ploča u Rimu kve: crkva sv. Trojstva u Vrilima pokraj postupno nestalo.

8 MATICA travanj 2021. Nikad zaboravljenu kraljicu i njezinu tužnu sudbinu narod sukoba u kojima je poginuo Stjepan To- u Kraljevoj Sutjesci još mašević, a i sama Katarina sa svojom uvijek oplakuje; žene djecom našla se u opasnosti u mjestu Kozogradu. Bježeći pred Turcima, Kata- nose crne marame rina se najprije sklanja na Kupres oda- njoj u spomen. Česta kle pokušava bezuspješno organizirati obranu Bosne i zatim preko Stona dolazi su hodočašća u u Dubrovnik. Doživljava veliku tragedi- franjevačku crkvu ju jer su joj Turci odveli sina Zigmunda u Sutjesci, koja u ropstvo. Postoje povijesne nejasnoće o trenutku otmice njezine djece, koju joj je posvećena. više nikad nije vidjela. Princ Zigmund Sjećanje na ovu odgojen je u islamskoj vjeri te je ostvario značajnu vojnu karijeru na sultano- izvanrednu osobu vu dvoru dok se kćer Katarina udala u živi u legendama, Makedoniji. Pokopana je po islamskom obredu u Skoplju gdje joj je mauzolej pjesmama, Spomenik kraljici Katarini u Kraljevoj Sutjesci podignuo Isa-beg Isaković, osnivač Sa- običajima… rajeva. Njezina djeca spominju se u povijesti Turskog carstva s dobivenim, no- dama Paula pokopana je u hrvatskoj dvorskim damama iz njezine pratnje vim imenima kao Ishak-beg Kraljević i crkvi sv. Jeronima. i siromašnoj djeci. Na kraju, značajne Tahiri Hanuma. Budući da je kraljica bila i izbjegli- su riječi kraljice Katarine koje su odraz U Dubrovniku pod opsadom tur- ca pred turskom silom, primala je ve- njezine tuge jer je daleko od rodnoga ske vojske kraljica ostavlja mač svoga liku novčanu pomoć od pape Pavla II. i kraja: "Što sam bez domovine? Čovjek pokojnog muža kako bi ga uručili nje- pape Siksta IV. Dugo godina pokušavala bez domovine je mrtav čovjek. Tek sada zinu sinu kad se vrati iz zarobljeništva. je vratiti svoju djecu iz zatočeništva te znam što je zavičaj. Što znači biti pored Nakon toga odlazi u Rim gdje je bila se zbog toga obratila milanskom kne- domovine i ne moći se u nju vratiti? Sad primljena s velikim poštovanjem. U kro- zu Galeazzu Mariji Sforzi, koji je odbio mi je jasna definicija progonstva osuđiv- nici tih godina zabilježena je njezina pri- posuditi novac za otkup. anih rimskih pisaca koji su govorili da sutnost na raznim važnim društvenim Kraljica Katarina preminula je 25. lije progonstvo iz domovine najteža kaz- i religioznim skupovima. Jako pobožna, stopada 1478. u Rimu, a prije smrti osta- na živom čovjeku. Jer… što je čovjek bez dobra, plemenitog duha, u suradnji s vila je bosansko kraljevstvo oporučno iz domovine i bez jezika svoje domovine? franjevcima iz bazilike Santa Maria in zahvalnosti Svetoj Stolici u slučaju da joj Ovo što sam ja. Mrtav čovjek kojem je Aracoeli (na Kapitolu - najvišem od se- se djeca ne vrate iz zarobljeništva niti ostao sam taj dio svijesti kojim tu isti- dam rimskih brežuljaka) - pomagala je kršćanskoj vjeri. Podijelila je svoja dobra nu može reći.” n raznim milosrdnim djelima siromašn- s tim da je darovala crkvi sv. Jeronima om narodu. U Vječni Grad dopratili su dio novca, franjevcima kraljevski svile- ENG The queen Katarina Kosača was born in Blagaj je njezini dvorjani; jedna od dvorskih ni plašt protkan zlatom, a nakit i odjeću near Mostar (now Bosnia-Herzegovina) in 1424 or 1425 to Stjepan Vukčić Kosača and Jelena Balsić. She spent her childhood and early youth with her brothers Vladislav and Vlatko, and her sister Mara. The lives of her brothers diverged sharply from her own after they were made viziers of the Ottoman empire. On 26 May 1446, at the age of 22, she married the heir to the throne Stjepan Tomas Kotromanić at Mi- lodraž near Fojnica. She had three children: her son Sigismund, daughter Katarina and another child who died at the age of 14 for whom we do not have reliable data. Fleeing the Ottoman advance Katari- na first sought refuge in Kupres, from where she un- successfully tried to organise a defence of Bosnia, and then moved to Dubrovnik by way of Ston. The Ottomans captured Sigismund and Katarina. Hav- ing lost lands to rule the queen received significant financial aid from the Roman pontiffs Paul II and Sixtus IV. She made many unsuccessful attempts to ransom her children, including approaching the Mil- anese duke Galeazzo Maria Sforza, who rebuffed her request for a loan. Katarina Kosača died in Rome Crkva Ara Coeli u Rimu on 25 October 1478 and was buried at the Basilica of St Mary of the Altar of Heaven.

MATICA travanj 2021. 9 Uz izložbu Hrvatska svijetu Hrvati koji su mijenjali svijet Postavljanje priče o intelektualnim nomadima pozadinska je misao, ali i nit vodilja 12. veljače otvorene izložbe Hrvatska svijetu koja u Meštrovićevu paviljonu predstavlja lik i djelo trideset i osmero hrvatskih velikana koji su mijenjali svijet

postavljena u Meštrovićevu paviljonu. Osim komunikacijskih prednosti i pre- zentacijskih mogućnosti što ih prostor Doma HDLU-a nudi, Paviljon je kao oda- brano mjesto bitan i zbog svoje simbo- ličke važnosti i snage; i sam je posvećen jednom od poznatijih među predstav- ljenim intelektualnim nomadima. Cilj je izložbe bio prikazati hrvatske velikane kojima je doseg bio globalan, kaže kustosica izložbe Anita Ruso. Na izložbi je, uz četiri dodatno predstav- ljene organizacije, zastupljeno njih čak trideset i osmero i ono na čemu valja posebno čestitati autoru izložbe Draže- nu Klariću, glavnom uredniku Večernjeg

Snimio Boris Ščitar / Večernji list Pixsell ustupila Anita Ruso lista, i njezinoj kustosici Aniti Ruso ne- Cilj je izložbe bio prikazati hrvatske velikane kojima je doseg bio nametljiva je jednakost u posvećeno- globalan, kaže kustosica izložbe Anita Ruso (na slici u vodstvu izložbom) sti njihovu predstavljanju. Iako neka od imena, poput Nikole Tesle, odjeku- Izvor: Vijenac, Petra Miočić Mandić Postavljanje priče o intelektualnim ju globalnim ehom dok su druga, poput nomadima pozadinska je misao, ali i Antuna Lučića, prepoznatljivost dose- ntelektualni nomad, kako nit vodilja 12. veljače otvorene izložbe gnula u svijetu prije nego u domovi- to sjajno u knjizi L’esprit Hrvatska svijetu koja je, u suorganizaci- ni, njihovu se predstavljanju pristupa Nomade bilježi škotski pi- ji Večernjeg lista, Real grupe, Akademi- na posve istovjetan način pa su izra- sac i utemeljitelj pojma je likovnih umjetnosti i Hrvatskog druš- zi poput "najvećih" ili "najpoznatijih" u I Kenneth White, svjestan tva likovnih umjetnika, do 15. svibnja kontekstu onoga što je Hrvatska dala je činjenice da ni jedna kultura, ni jedan identitet i, samim time, ni jedna bašti- na nisu cijeli te stoga teži cjelovitoj, svjetskoj kulturi. Intelektualni nomad, kakvim ga vidi White, svjestan je granica, uvažava "brzu cestu globalizacije", no kako bi "umreženost svijeta" produbio, a ne samo ostavio kao površinski i po- vršan omotač, bira sporije ceste, ponekad stranputice. Za razliku od svojega često spominjana i problematiziranije- ga suputnika, digitalnog nomada, zača-

hurena u polje vlastite ekspertize, Snimio Matija Habljak / Večernji list Pixsell usmjerena na osobne poslovne poma- ke i određena isključivo dobrom inter- netskom vezom, intelektualni se nomad vraća osnovama, promišlja dublje i, pre- noseći ih, komadićke lokalnog pretvara Izložba ima poučnu dimenziju, što će privući školske ekskurzije u važne sastavnice sveobuhvatne slike.

10 MATICA travanj 2021. svijetu redundantni. Pohvaliti valja i ne- Nikola Šubić Zrinski vjerojatnu snagu sinergije kojom je ci- na slici Bele Čikoša jeli postav, 1200 izložaka raspoređenih Sesije iz 1895. na gotovo isto toliko četvornih metara, obavijen; pri njegovu su sastavlja- nju korišteni predmeti posuđeni iz če- trdesetak ustanova posuđivača poput Hrvatskoga školskog muzeja, Hrvat- skoga narodnog kazališta u Osijeku ili Spomen-sobe Andrije Mohorovičića pri

zagrebačkom Prirodoslovno-matema- Snimio Boris Ščitar / Večernji list Pixsell tičkom fakultetu. Crteže su i popratne ilustracije na zidovima oslikali studenti zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, što, uvjerena je kustosica Ruso, izložbi daje dodatan pečat osobnosti. Takav pečat osigurava i postavljanje kopije friza glava sa sjeverne fasade ši- benske katedrale svetog Jakova na sam početak komunikacijskog puta izložbe. "Svi su ti ljudi", uvjerena je kustosica, "ne- koć davno bili gradski uglednici i moćni- ci, no mi danas ne znamo tko su oni bili nju Vijećem Europske Unije". No pan- kulture europskih naroda utkane u su- ili čime su se bavili. Ne znamo im čak demijska su zbivanja onemogućila taj, vremenu identitetsku nadgradnju. Dra- niti imena." Stoga ovdje stoje kao opo- kao i mnoge druge (ne samo kulturne) žen Klarić i Anita Ruso prema toj su se mena. Zaboravili smo postignuća onih planove i lipanj je prešao u listopad, a činjenici, slažući narativ, odnosili s naj- dovoljno zaslužnih da im Juraj Dalma- listopad, konačno, u veljaču. I premda većim poštovanjem pa u uvodnom di- tinac posveti svoju stvaralačku pažnju. su se mogla čuti pitanja o opravdano- jelu, okupljajući velikane poput Marka Ne zaboravimo ni te ljude. sti postavljanja tako sveobuhvatna pro- Marulića, postavljaju i svetog Jeronima. jekta i otvaranja velike izložbe u zdrav- Premda svečevo rodno mjesto još nije OTKRIVANJE ZABORAVLJENOGA stveno najnepovoljnijem trenutku što s posvemašnjom sigurnošću utvrđeno, SVIJETA ga suvremena povijest pamti, možda je najizglednije je u pitanju mjesto Stridon S provođenjem projekta očuvanja od baš zato važno da izložba, kao poruka na granici ondašnje Dalmacije i Panoni- zaborava Večernji je list započeo još u nade, bude dostupna i podsjeti, osim je. Sam ga je Marulić nazvao "rođenim ljeto 2013. angažiranjem suvremenog na iscjeliteljsku snagu umjetnosti, i na na našim stranama" pa nije bilo povi- intelektualnog nomada Bože Skoke na nesalomljivost kreativne energije i ne- jesnog ni kulturološkog utemeljenja kolumnama o hrvatskim velikanima, a prekinutu protočnost ideja. njegovu izostavljanju s lente vremena njegovi su tekstovi iduće godine uko- Ne smijemo, naime, zaboraviti da se i izbacivanju iz lančanog prijenosa zna- ričeni u knjizi Hrvatski velikani. Time je hrvatski identitet na globalnoj karti isti- nja kao čimbenika hrvatskog identiteta. započelo otkrivanje zaboravljenoga svi- če višeslojnošću pomnjivo izgrađenom Sa svetim Jeronimom ulančan je i papa jeta, rođena je ideja o istraživanju dose- od brojnih vanjskih, ne uvijek i sasvim Siksto V, sin Hrvata iz Kruševica nedale- ga što su ih hrvatska kultura, znanost i prijateljskih, utjecaja pa se među sedi- ko Boke kotorske, koji je, pod svjetov- umjetnost ostavili svijetu, ali i vanjskih mentima hrvatske baštine mogu pro- nim imenom Felice Peretti, utjecaja koji su tu kulturu, unutar nje- naći fragmenti izvanjskih kultura, od odrastao u zinih geopolitičkih granica, oblikovali. rimske i ilirske do austrougarske i, u Projekt je ponovno aktualiziran serijom najnovije doba, dijeljene od dvanaest feljtona o Hrvatima koji su mijenjali svijet, lani objavljivanih u Ve- černjem listu i objedinjenih u monogra- fiji jednakog naslova. "Veliki finale pro- Odlijevi glava jekta", kazao je Klarić, "trebala je biti za sa šibenske lipanj zakazana izložba unaprijed nas- katedrale Jurja lovljena Hrvatska svijetu ili Hrvati koji su Dalmatinca mijenjali svijet. Trebao je to biti i umjet- posuđene su Snimio Boris Ščitar / Večernji list Pixsell iz Gliptoteke nički doprinos hrvatskom predsjeda- HAZU

MATICA travanj 2021. navedu na taj zaključak. Isprobati se može inačica prvoga nadzornog ure- đaja na svijetu, velocimetra istarskoga matematičara i fizičara Josipa Beluši- ća. Predstavljen na Svjetskoj izložbi u Parizu 1889, iste godine kad i Eiffelov toranj, Belušićev je izum služio za pre- cizno mjerenje brzine, što je uključiva- lo i ostale parametre poput duljine vo- žnje, broja putnika te njihovih ulazaka

Snimio Boris Ščitar / Večernji list Pixsell i silazaka s kočije. Iduće je godine pro- glašen najboljim među 127 patenata i ugrađen u sve kočije pariške komune kao pokušaj dokidanja sive ekonomije, a praktičnu primjenu ima i u suvreme- nim taksimetrima i tahografima. Na sli- čan će način posjetitelji isprobati i izum Multimedijalna izložba spaja umjetnost i znanost pionira izvan mrežne tehnologije, Kri- ževčanina Marcela Kiepacha, dinamo. naselju moliških Hrvata Grottamare, a pa ih se danas tek s poštovanjem prisje- Kao izvan muzejskih zidova, vrtnju pe- za svojeg je petogodišnjeg pontifika- ćamo, već su poslužili kao temelj bitno dala pokretat će u bicikl ugrađen dina- ta dao izgraditi samo jednu crkvu, onu olakšanom, suvremenom načinu živo- mo, a kako bi se naglasak postavio na posvećenu svetom Jeronimu. Kaptol te ta. "Vrančić je u knjizi Machinae novae snagu proizvedene energije, pedalama crkve, kao i onaj Zavoda svetog Jeroni- prikazao kako je moguće teret smanjiti će se aktivirati svjetlosni snop i kratka ma, prema papinskoj uputi mogao biti tako da se vuče samo uz pomoć šipke videoprojekcija na zidu. sačinjen isključivo od Ilira. S papinskim na kotačićima. Taj je princip nazvao je- je dvorom povezan i Gjuro Armeno Ba- dan vuče za dvojicu i preteča je današ- TESLA – OTAC ZELENE ENERGIJE, glivi, Dubrovčanin armenskoga podri- njeg kovčega na kotačićima", objašnjava ŠIBENIK – PRVI ELEKTRIFICIRAN jetla i liječnik dvaju papa, Inocenta XII. Anita Ruso. Mnogi su izlošci osmišljeni GRAD NA SVIJETU i Klementa XI, pasionirani vizionar čije tako da u posjetitelja potaknu svijest Anita Ruso ističe da je to samo malen se teze uzimaju kao začetak suvreme- o svojoj važnosti u suvremenom tre- dio interaktivnosti koja se izložbom želi ne kliničke medicine i specifične kemo- nutku ili da ih praktičnom primjenom dodatno naglasiti. Element je poseb- terapije. Kao i drugi hrvatski zaslužnici, no prisutan u kutku posvećenu Nikoli poput Ruđera Boškovića ili Fausta Vran- Model za spomenik Tesli Tesli, gdje će se moći isprobati princip čića, najvažnija je svoja djela Baglivi po- Mile Blaževića iz 2006. rada Tesline zavojnice. Tako će o Tesli stigao u onodobnim metropolama. Cilj i promisliti kao o ocu zelene energije, a jest, govori nam kustosica, bio prikaza- saznat će i da je Šibenik prvi u svijetu ti takve velikane. "Mi u Hrvatskoj ima- postao elektrificiran. Naime, iako je hi- mo mnogo velikana, no neki su djelo- drocentrala na Niagarinim slapovima vali usko, lokalno. Naš je cilj ovdje bio izgrađena prva, izgradnja infrastruk- prikazati one čiji je doseg bio globalan, ture do gradića Buffala potrajala je ne- koji su doista na neki način promijenili koliko mjeseci dok su izgradnja hidro- svijet, neovisno o tome je li njihov utje- centrale na rijeci Krki i infrastrukture za caj bio vidljiv odmah ili se širio i razvijao dovod električne energije do Šibenika godinama pa i stoljećima." tekli usporedno, što je dalmatinskom gradu donijelo prednost. VRANČIĆEV KOVČEG NA Kao vizionar čije izume ne prepo- KOTAČIĆIMA I PRVI NADZORNI znaju niti najpoduzetniji suvremeni- UREĐAJ ci predstavljen je Splićanin Antun Lu- Stoga su i neki od predstavljenih ek- čić, otac naftne industrije čijem izumu sponata, poput minijature visećeg mo- preventera Amerikanci duguju preuzi- sta, kovčega na kotačićima ili turbine iz manje prevlasti na tržištu nafte. Osim Porscheova motora, postavljeni u služ- činjenice da je u domovini gotovo pot- bi boljeg razumijevanja važnosti izuma puno nepoznat, zanimljiv je i podatak koji nisu zaglavili u ropotarnici povijesti da je Lučićevo zemljište u saveznoj dr-

12 MATICA travanj 2021. žavi Teksas, kao potencijalno ulaganje, bilo nezanimljivo i samu Rockfelleru. "Američki profesor koji nam je posudio ovaj preventer kazao nam je kako Ame- rikanci misle da smo mi na Lučića izrazito ponosni", kazala je kustosica izra- zivši nadu da ćemo, nakon izložbe, to doista i postati. Teško bi, naravno, i posve izlišno bilo svakog od 38 velikana i velikanki izdvojiti. Zanimljivo je samo spomenu-

ti zastupljenost trojca posebno važna u Snimio Matija Habljak / Večernji list Pixsell protekloj godini; Ruđera Boškovića, koji je, među mnogim stvarima, bio i otac matematičke statike; Andriju Mohoro- vičića, čije ime danas nose moho-slojevi, najveća po nekoj osobi nazvana povr- šina na Zemlji i utemeljitelja prve služ- be točnog vremena u Zagrebu; i Andri- ju Štampara, zagovaratelja preventive prije kurative i prvog promicatelja na- Faust Vrančić u svom djelu Machinae novae prvi je opisao žičaru rodnog zdravlja. Štampar je, zanimljivo, bio i filmski entuzijast, vlasnik maloga filmskog studija u kojem je, svjestan važnosti i širokih mogućnosti filmskog medija, snimao filmove o važnosti preventive. Budući da je bio dobar prijatelj Ivana Meštrovića, snimio je i cijeli proces izrade i prijevoza Indijanaca do Amerike, gdje je skulpturu vidio Tesla i, ganut njezinom porukom mira, zamo-

lio kiparskog majstora da, po njegovoj Snimio Boris Ščitar / Večernji list Pixsell smrti izradi bistu "koja će ostati na po- nos hrvatskom narodu".

DANAŠNJI VELIKANI I tako je petnaest stoljeća duga priča za- okružena sinergijom znanosti i umjetnosti. No je li doista i može li to ikad biti? "Nije to", naglašava Dražen Klarić, "bit- Odjeljak posvećen izumitelju Slavoljubu Penkali no drukčije ni danas kad veliki hrvatski umovi stvaraju izvan domovine, a drugi, kao nekoć Slavoljub Penkala, izabiru čva, postavio skulpture robusnih muška- to i eksponat na ulaznom dijelu, dekon- Hrvatsku za svoje profesionalno i privat- raca, rad kipara Marina Marinića, pred- struirani križ s južnog tornja Zagrebačke no odredište." Njima će, tim novim ve- stavnika Tarara, hrvatskih iseljenika na katedrale stradao u potresu 22. ožujka likanima, posvetiti za ožujak planiranu Novi Zeland i njihovih potomaka koje su prošle godine. Stoji tamo, kao opomena konferenciju čiji će cilj biti pokazati da Mauri, zbog brza govora i čestog izgo- ili zalog za budućnost, a stihovi Šimiće- isprepletenost svijeta nastavlja vrtnju varanja glasa r nazvali tarare. I Tarare, ve Opomene, umjesto legende, nasuš- i da je razmjena ideja ono što je ljud- baš kao Mauri, plešu oko postavljenog no mu nedostaju.n skoj vrsti, u srži, nasušno potrebno. Ta Sunca i pozdravljaju ga, simboliziraju- je intelektualna razmjena, uz migracij- ći tako da svi izumi svijeta u konačnici ENG The story of intellectual nomads is the un- sku potku, najdublje upisana u hrvatski teže jednom postignuću. derlying concept and common thread of the "Croa- identitet. Kako bi to nenametljivo prika- Skrivena je poruka, i možda manje tia to the World” exhibition opened at Zagreb’s Meštrović Pavilion on 12 February and featuring the zao, autorski je tim u početno-završni draga, da smo svim izumima unatoč work of thirty-eight Croatian greats that changed prostor izložbe, takozvanu Galeriju Ba- pred prirodom nemoćni. Podsjeća na the world.

MATICA travanj 2021. 13 Hrvatski glazbenici

zalištu. Nakon vjenčanja plesala je i u Nadilaženje granica zagrebačkom HNK, a poslije je bila soli- stica i pedagoginja Kraljevskog baleta u Winnipegu, kamo se sa suprugom do- prosječnosti selila 1955. godine. Krajem 2014. objavila je autobiografsku knjigu Dance to the Challenge (Plesom do izazova), ose- Najmlađi sin skladatelja baleta Đavo u selu Frana Lhotke, bujan prikaz svojega razvoja i sazrije- Nenad Lhotka, bio je prvak Zagrebačkog baleta od 1943. vanja kao žene. Balet joj nije u središtu do 1955. Između toga, od 1949. do 1953., boravio je u zanimanja, već teškoće koje je morala svladati na životnom putu. Zanimljiva Parizu kao solist baletne trupe Jeanine Charrat. su njezina sjećanja na dio života u Za- grebu, u okrilju obitelji Lhotka. Na pre- kretnici se našla u trenutku razvoda od Tekst: Davor Schopf Nenada, kada se plesna karijera iscrpi- la. Briga i odgovornost za dvojicu sino- ođen je 30. studenoga va prisilili su je da pronađe nov, admi- 1922. u Zagrebu. Prva sa- nistrativni posao, nakon čega su joj se znanja o baletu stekao otvorile nove mogućnosti. je preko poznanstva s Pi- Za svoja umjetnička dostignuća Ne- R jom i Pinom Mlakar. Do- nad Lhotka dobio je Republičku nagra- laskom Ane Roje i Oskara Harmoša u du za ulogu Prometeja i Saveznu na- Zagreb, oni postaju njegovi baletni uči- gradu za ulogu Romea. Godine 2009. telji. Prvi uspjeh doživio je 1943. u Đa- dobio je Nagradu hrvatskoga glumišta vlu u selu. Plesao je Mirka, u koreogra- za svekoliko umjetničko djelovanje. Go- fiji Oskara Harmoša. Bila mu je velika dine 2015. postumno je dobio Nagradu čast što je s Anom Roje mogao plesati za životno djelo udruženja Dance Mani- u baletu svojega oca. toba koje se dodjeljuje "za neizmjeran Na premijeri 1954. u obnovljenoj doprinos plesnoj umjetnosti, zbog čega izvornoj koreografiji Mlakarovih, po- će naša zajednica nastaviti rasti i cvjeta- novno je Mirko. Još jedna Lhotkina an- ti". Na samoj nagradi upisana je zahvala tologijska uloga poslijeratnog razdoblja Nenadu Lhotki "za nadilaženje granica Baleta HNK je Romeo u baletu Romeo prosječnosti, za širenje granica izvrsno- i Julija Sergeja Prokofjeva, premijerno sti i za stvaranje neograničenih moguć- postavljen 1948. u koreografiji Marga- nosti za buduće naraštaje". rete Froman. Partnerica mu je ponovno Veliko je to priznanje za pet i pol de- Ana Roje, a poslije Zlatica Stepan Bašić i setljeća što ih je Nenad Lhotka proživio Sonja Kastl, s kojima je nastupio na go- u Kanadi, gdje je umro u Winnipegu 24. stovanju Zagrebačke opere u Londonu siječnja 2011. godine. n 1955. kada je taj balet prvi put prikazan na Zapadu. Nenad Lhotka s Anom Roje u Đavlu u selu ENG Nenad Lhotka was the youngest son of Fran Kod Jeanine Charrat u Parizu proši- Lhotka, composer of the ballet Đavo u selu ("The Dev- rio je plesačko znanje, a usavršavao se il in the Village”). Nenad was the principal dancer i kod poznatih ruskih balerina Ljubov Krajem pedesetih godina Nenad with the Zagreb Ballet from 1943 to 1955. From 1949 to 1953 he was resident in Paris as a soloist with the Egorove i Olge Preobraženske. Ostva- Lhotka često gostuje u Splitskom bale- ballet troupe of Janine Charrat. In the late 1950s he rio je niz kreacija, glavne uloge u baletu, kao partner Ane Roje u Đavlu u selu was a frequent guest dancer with the Split Ballet tima Prometejeva stvorenja, Labuđe je- i Romeu i Juliji. Prema mišljenju kritičara where, in 1954, he met his future wife Jill Morse, who was attending the ballet school and dancing with the zero, Bahčisarajska fontana, Licitarsko i publike, nije smetalo to što je bio tri- theatre house in this southern Croatian city. Follow- srce i Ohridska legenda. S uspjehom je naest godina mlađi od Ane Roje, a ona ing their wedding she also danced with the Croatian gostovao u mnogobrojnim europskim i dvadesetak godina starija od Julijine National Theatre in Zagreb. The couple moved to Canada’s Winnipeg in 1955, where Jill worked as a sjevernoafričkim zemljama. U Zagrebu dobi jer su imali sposobnost prilagođa- soloist and instructor with the Royal Winnipeg Bal- je koreografirao Schmittovu Tragediju vanja i uvjerljivost plesne interpretacije. let. Nenad was the principal dancer and ballet mas- Salome, Saint-Saensov Danse macabre, U Splitu upoznaje 1954. svoju suprugu ter of the Royal Winnipeg Ballet. While in Winnipeg he choreographed his father’s Đavo u selu and, from Prokofjevljevu Klasičnu simfoniju i Luta- Jill Morse koja je polazila baletnu školu 1960, led his own school of ballet. He also directed nja, Bjelinskijeva Petra Pana. Roje - Harmoš i plesala u splitskom ka- musicals through to his retirement in 1990.

14 MATICA travanj 2021. Hrvatski glazbenici Svestrani baletni virtuoz Frane Jelinčić pripada vrlo dobrom muškom ansamblu Baleta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu s kraja 1940-ih, sastavljenom od domaćih plesača, što se poslije više nikada neće ponoviti

tić, Sulić, Bezjak, Poljaković. Većina njih scenu Trnoružicu i Suitu Rajmonda, ka- otisnula se u inozemstvo i ostvarila res- snije i Orašara. Od velikih baleta koreo- pektabilne karijere. grafirao je iGiselle, Labuđe jezero, Coppe- Godine 1949. dobio je Republičku liju, Romea i Juliju te mnoge suvremene nagradu za ulogu Mercuzija u Romeu i i kraće televizijske balete. U suradnji s Juliji. Poslije tri godine otišao je na usa- Borisom Ulrichom i Zlatkom Bourekom vršavanje u Baletnu školu Nikolaja Le- kreirao je balet Multiple Vision. Jednu se- gata u Londonu. Nakon tog usavršava- zonu surađivao je sa Zagrebačkom te- nja Frane Jelinčić ostaje u inozemstvu levizijom, u emisiji TV-magazin Antona i pleše u trupama Mone Inglesby i Ja- Martija. Surađivao je s američkim tele- nine Charrat. U Parizu nastupa čak i u vizijskim kućama PBS-om (Public Broad- Moulin Rougeu kako bi "zaradio novac casting System) u Pittsburghu i CBS-om i kupio auto". (Columbia Broadcasting System). Bio je Od 1956. najviše djeluje u SAD-u. baletni majstor Baleta Hamburške dr- Svoju posljednju baletnu ulogu, Prin- žavne opere i London Festival Balleta te ca u Labuđem jezeru, plesao je u Phila- ravnatelj The Pittsburgh Ballet Theatrea. delphiji, u dobi od 50 godina. Kao ba- Suprugu, američku balerinu Dagmar letni majstor i pedagog surađivao je s Kessler-Jelinčić, upoznao je u Philadelp- Frane Jelinčić i Nevenka mnogobrojnim inozemnim baletnim an- hiji, bila mu je studentica. Vjenčali su se Biđin u Šeherezadi, 1951. 1968. u Londonu. S kćeri Kirom živjeli Frane Jelinčić isticao se su četvrt stoljeća u Virginiji, u Radfor- Tekst: Davor Schopf virtuoznom tehnikom, du. Niz godina bio je profesor baleta na tamošnjem Sveučilištu, na College ođen je 5. srpnja 1922. u čistoćom klasičnih linija, of Visual & Performing Arts, gdje je do- Tisnu, a podrijetlom je iz poetičnim interpretacijama bio status Faculty Emeritus i gdje je, u Postira na otoku Braču. njegovu čast, osnovana školarina The U Dubrovniku je 1943. romantičnih likova i Frano Jelincic Memorial Scholarship. Iz R završio Učiteljsku školu. temperamentnim, scenski Radforda se preselio potkraj života na Baletu su ga privukle balerine koje je istočnu obalu SAD-a, u North Wildwo- kriomice promatrao s prijateljem. Pita- dojmljivim kreacijama od u New Jerseyu. Ondje mu je pepeo li su ga ne bi li i sam htio postati plesa- karakternih likova. prosut u Atlantski ocean ispred njego- čem? I postao je. ve kuće, kada je umro, 14. listopada Učenik Ane Roje, Oskara Harmoša, samblima u Engleskoj, Švedskoj, Norveš- 2005. godine. n Marije Zibine i Margarete Froman, ple- koj i Njemačkoj te diljem SAD-a, u New ENG sati je počeo 1944. u Splitu, a sljede- Yorku, Pittsburghu, Loganu (Utah), San Frano Jelinčić was part of the male ensemble of the Ballet of the Croatian National Theatre in Za- će godine postao je član Zagrebačkog Franciscu, Newarku. Baletnu pedagogiju greb in the late 1940s, composed of domestic danc- baleta. Nakon samo godinu dana uče- jednostavno je opisao: "Lijepo stopalo ers and never equalled since in its excellence. He nja kod Ane Roje postao je njezin par- božji je dar. S talentom se morate roditi, was born in Tisno on 5 July 1922 but was native to Postira on the island of Brač. From 1956 his activity tner na pozornici, u drugom činu Labu- a sve ostalo je rad. No, balet traži i inte- was focused on Radford University in the State of đeg jezera, a već 1950. plesao je s njom ligenciju kako biste sve dobro shvatili." Virginia in the United States of America where he Princa u Trnoružici. Tumačio je i glavne U dugom razdoblju izbivanja iz do- was a professor of ballet at the College of Visual and Performing Arts. He achieved the status of faculty uloge u baletima Šeherezada, Bahčisa- movine povremeno je gostovao u Zagre- emeritus and saw the Frano Jelincic Memorial Schol- rajska fontana, Bolero i Petruška. Uz nje- bu, djelujući kao plesač, baletni majstor arship established in his honour. He later moved to ga je bila zlatna generacija plesača kao i koreograf u kazalištu i na televiziji. Od the eastern coast of the USA, to North Wildwood in the State of New Jersey. He died on 14 October 2005. što su Lhotka, Harmoš, Šparemblek, Po- 1970. do 1972. bio je ravnatelj Baleta His ashes were scattered into the Atlantic Ocean dkovac, Zubčić, Poje, Reljić, braća Ser- HNK gdje je kao koreograf postavio na near his home.

MATICA travanj 2021. 15 Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture 26. lipnja – 23. srpnja 2021.

godina 70 program za osobe starije od 17 120 sati jezične nastave 19.– 30. srpnja 2021. tri jezične razine (početna, srednja, napredna) program za djecu i mlade 9 – 16 godina male skupine predavanja o hrvatskoj kulturi i povijesti raznoliki kulturni program jezične i kreativne radionice studijski izleti sportske, rekreativne i zabavne aktivnosti diploma Sveučilišne škole, ECTS-bodovi večernji program prijave do 28. svibnja 2021. iskusni i pouzdani učitelji i voditelji info: www.matis.hr ili [email protected] program se provodi od 1993. smještaj u dječjem odmaralištu Organizatori zadržavaju pravo izmjene datuma i programa, kao i pra- prijave do popunjenosti vo otkazivanja programa, sukladno aktualnoj situaciji s pandemijom info: www.matis.hr ili [email protected] koronavirusa u Hrvatskoj i svijetu, kao i skladu s mogućnostima pro- vođenja programa nakon potresa u Zagrebu i okolici. Organizator zadržava pravo izmjene datuma i programa, kao i pravo otkazivanja programa, sukladno aktualnoj situaciji s pandemijom koronavirusa u Hrvatskoj i svijetu. University of Zagreb & Croatian Heritage Foundation

Croatian Heritage Foundation University School of Croatian Little School of Croatian Language and Culture Language and Culture June 26 - July 23, 2021 July 19 – 30, 2021 the School admits persons above the age of 17 program for children and teenagers 120 hours of language classes aged from 9 – 16 years 3 levels x 3 sublevels small groups language & creative workshops lectures on Croatian culture and history sports, recreational and entertainment activities cultural program evening events study trips experienced and reliable teachers and guides University School Diploma, ECTS credits program has been staged since 1993 registration May 28, 2021 accommodation in children`s resort info: www.matis.hr or [email protected] registration until all places are filled info: www.matis.hr ili [email protected] The organisers reserve the right to change the dates and the programme, and the right to cancel the programme entirely, in accor- The organiser reserves the right to change the dates and the pro- dance with coronavirus-related circumstances in Croatia and abro- gramme, and the right to cancel the programme entirely, in accor- ad, and the impact of the earthquake that occurred in Zagreb and its dance with coronavirus-related circumstances in Croatia and abroad. environs on the ability to conduct programme activities. Globalna Hrvatska Izazovi političke korektnosti Sudbina monumentalnih skulptura kipara Ivana Meštrovića, Kopljanika i Strijelca - znamenitih Indijanaca u Chicagu, uznemirila je javnost. Prema skulptorskom dometu i koncepcijskom rješenju vrstan su primjer svjetske spomeničke i konjaničke skulpture.

ktualnom valu pročišćavanja Meštrovića kao umjetnika u Americi tih godina, spomeničke prošlosti pridru- kao i u kontekstu društvenoga i kulturnoga zna- žio se i Chicago projektom ko- čenja koje je izrada spomenika imala za Hrvatsku jim je tamošnje gradsko po- i raseljeni hrvatski narod, čija milijunska etnička vjerenstvo od 500 spomenika zajednica već pola tisućljeća dijeli sudbinu svih izdvojilo njih 41 kao "potenci- građana triju Amerika, uključujući plemenit su- jalno problematične". Nakon život s autohtonim stanovništvom diljem Ameri- što je čikaška gradonačelnica Lori Lightfoot već ke (Sjeverne, Srednje i Južne) - bez ijedne mrlje. uklonila tri spomenika Kristoforu Kolumbu, gra- Filmska kamera zabilježila je, od svibnja 1926. đanima je na raspravu prije odluke o njihovoj bu- Piše: Vesna Kukavica do listopada 1928., proces stvaranja skulpturā i dućnosti ponuđen niz spomenika koji - prema tehnologiju izrade spomenika - dvaju konjanika Akriterijima povjerenstva - promiču ili slave osobe i događa- u režiji Milana Marjanovića. U umjetničkome smislu skulptu- je vezane uz rasizam, ropstvo, genocid ili netočno prikazuju re Indijanaca uvelike proširuju raspon Meštrovićeva stilskog američke Indijance. Na popisu su se našli i Meštrovićevi In- izričaja, postavši tijekom protekle 93 godine prepoznatljivim dijanci jer, kako kaže autor objašnjenja Chicago Monuments simbolom Chicaga. No, otkako su uvršteni na popis spornih Projecta (CMP), "skulpture su kritizirane zbog svojega roman- djela inicijative CMP, budućnost im je neizvjesna. Još nije po- tiziranog i reduktivnog prikazivanja američkih Indijanaca". znato kada će grad donijeti konačnu odluku o spomenicima. Drugim riječima, inicijativa CMP-a provodi javnu raspravu o Sudbina remek-djelā znamenitoga kipara Meštrovića Koplja- nizu spomenika među kojima su i fascinantne skulpture ki- nika i Strijelca – uznemirila je javnost u domovini i dijaspori. para Meštrovića koje su, unatoč pohvalama njihovoj izved- Prema skulptorskom dometu i koncepcijskom rješenju vrbi, potencijalne žrtve političke (ne)korektnosti, upozoreno je stan su primjer svjetske spomeničke i konjaničke skulptu- početkom ove godine iz zagrebačkoga Muzejsko-dokumen- re, ocjenjuju povjesničari umjetnosti iz Hrvatske akademije tacijskog centra, središnje informacijske ustanove svih mu- znanosti i umjetnosti, čiji je akademski kipar Meštrović bio zejā Republike Hrvatske. Ta vijest izazvala je mnogobrojne redoviti i počasni član, uz članstvo u američkoj Akademiji. polemičke reakcije i komentare u hrvatskoj stručnoj javno- Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek sti, koja se time učinkovito uključila u globalne rasprave o potvrdila je novinarima da je alarmirala, uz vlastite stručne toj iznimno prijepornoj temi. službe, i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, kao i sve Podsjetimo, narudžba slavnome kiparu Ivanu Meštroviću umjetnike koji se bave Meštrovićevim opusom - ravnateljicu (Vrpolje, RH, 15. VIII. 1883. – South Bend, SAD, 16. I. 1962.) za Meštrovićeva muzeja u Zagrebu te kolege s Filozofskoga fa- spomenik u gradu Chicagu uslijedila je nakon izložbe njegovih kulteta Sveučilišta u Splitu. Ministrica Obuljen Koržinek ističe radova, održane 1925. godine u The Art Institute of Chicago, da su stručnjaci pripremili vrlo detaljnu elaboraciju s gene- a na poticaj ondašnje čikaške kulturne javnosti. Spomenik zom tog spomenika te najavila da će ta elaboracija biti upu- je fi nanciran novcem Ferguson Funda, utemeljenog prema ćena instituciji CMP (https://chicagomonuments.org/), koja je ostavinskom legatu imućnoga čikaškog trgovca Benjamina objavila da ide u preispitivanje pojedinih spomenika u gra- Franklina Fergusona od milijun dolara, namijenjenih ukraša- du Chicagu. Naglasila je da će naša diplomacija, uključuju- vanju Chicaga skulpturama i fontanama, kojim je upravljao ći već pojačani angažman hrvatskog veleposlanika u SAD-u The Art Institute of Chicago Board of Trustees. Potpisivanju Pjera Šimunovića, svojim kanalima istaknuti da je inicijativa ugovora između kipara Meštrovića i Instituta u veljači 1926. Chicago Monuments Projecta zaista potpuno neprimjerena prethodili su višemjesečni dogovori, usuglašavanja i korek- budući je Meštrovićev spomenik Indijancima upravo supro- cije, vezani uz umjetničku koncepciju, izradu i mjesto na ko- tan onomu što je izneseno u američkoj javnosti. Posrijedi je jemu će spomenik biti postavljen. Spomenik - dvije konjanič- vrhunsko umjetničko djelo koje nedvojbeno svjedoči o do- ke skulpture Indijanaca, visoke 6 metara i dugačke 4 metra, prinosu Indijanaca povijesti Sjedinjenih Američkih Država. n Meštrović je izradio i lijevao u Zagrebu tijekom 1926. i 1927. ENG The Chicago Monuments Project has opened a public discus- Skulpture su zatim u dijelovima transportirane u SAD i po- sion concerning a series of monuments, including sculptures by Ivan stavljene u Chicagu, na trgu Congress Plaza na zapadnome Meštrović that are—in the face of praise for their execution—the ulazu u Grant Park, potkraj listopada 1928. Kronologija do- subject of an absurd questioning of their "romanticized and reduc- tive images of American Indians”. The news was met with shock and gađaja, od narudžbe do izvedbe i postavljanja spomenika u disbelief among the specialist community in Croatia, which has najvećem gradu Illinoisa, znakovita je u kontekstu recepcije found itself caught up in what is evidently a controversial topic.

MATICA travanj 2021. 17 Povijesna razmišljanja o rijeci Bosutu

va, izlaskom stoke na pašnjake. O tome svjedoče dvije keramičke posude pro- nađene u Vinkovcima, vjerojatno jedan od najstarijih europskih kalendara. Slu- že li raznoliki ukrasi na vučedolskoj ke- ramici samo ispunjavanju praznog prostora ili su zapravo drevno pismo, glas iz prošlosti koji (još) ne možemo raz- govjetno čuti? Rijeka Ljudima antike Bosut nije samo plo- donosna voda, on je božanstvo, Bosut je bog. O čašćenju Bosuta svjedoči i Bosut u kip rimskoga boga vode Neptuna koji koja ne teče Vinkovcima je nekad stajao na njegovim obalama. u Krnjašu Područje rijeke Rimljanima je ponaj- rije hambar pun žita, velika posuda s Sjevernu, mahom ravničarsku Hrvatsku, doživljavamo kruhom. Žito ne znači samo pun trbuh, kao kraj uokviren dvjema rijekama – Dravom i Savom. nego i osobno bogatstvo, zlato i srebro. Panonija je puna nalaza srebrnog po- Takav doživljaj Slavonije, kao hrvatske Mezopotamije, suđa kojima su se služili rimski velepo- zrcali se i u heraldičkome govoru, jeziku grbova. To je sjednici. Jedan takav raskošni servis na- jednostavno prostor između dvije valovite crte. Ipak, ove đen je i u Vinkovcima. Na kraju, područje Bosuta neće ra- dvije rijeke nisu jedine odrednice slavonskoga vodenog đati samo hranjivim klasjem. Na njego- svijeta. On je puno bogatiji i ima neke iznenađujuće, vim obalama rastu i rimski carevi. Dok moć Rima u drugim područjima kopni, pomalo ekscentrične oblike. Tim slavonskim, rimska civilizacija ovdje je još jaka, puna slatkovodnim iznenađenjima pripada i rijeka Bosut. života. Tako su u četvrtom stoljeću Ci- balae (današnji Vinkovci) rodno mjesto dvaju rimskih careva – Valentijana I. (364. Tekst: Marin Knezović Kada prvi ratari i stočari iz Male Azije – 375.) i njegova brata Valensa (364. – dolaze na naše prostore, svoja naselja 378.). U bitci kraj Hadrianpola (378.), u me Bosuta dolazi od ri- grade uz ovu rijeku. Na stotinjak me- blizini današnjega Carigrada, Valens go- ječi Basuntius, koja je tara visokim uzvisinama, uz plodono- loglav, kako bi svojom pojavom ohrabrio izvedena od riječi basunt snu vodu, podižu svoje naseobine (oko rimsku vojsku, juriša na divlje, okrut- indoeuropskog korijena 6000 godina pr. Kr.) okružene vodenim I u riječi bhag – potok. Ka- rukavcima kao dodatnim jamstvom si- rakter vode, njezin sastav i pojavni obli- gurnosti. Ovaj izbor ratara iz mlađega ci utječu i na ljude koji su se stisnuli uz kamenog doba ostao je mjesto ljud- njezine obale, na njihove običaje, način skog življenja do danas. Bosut je u srcu života, povijest… Svaka je rijeka poseb- Starčevačke kulture koja diljem srednje na, no posebnost Bosuta je i u prosto- i jugoistočne Europe širi uzgoj žitarica ru neobičnosti iznimna. Ako je rijeka i goveda, oblika gospodarenja koji obi- voda koja teče, Bosut je voda koja go- lježava ove krajeve i danas. tovo ne teče. Na prvi pogled on je rije- Bosut neodoljivo privlači i druge ka varalica, tekućica neprimjetna toka, pretpovijesne civilizacije. Kovale one sustav mutnih jezerca i postojanih mo- bakar, broncu ili željezo, oblikovali po- čvara. I kao takva ova rijeka je promet- sude rukom ili na lončarskom kolu; kuće, no privlačna. I samo malo vode znači ostave i grobovi nasjedaju jedni na dru- da nekoliko tona tereta možete pokre- ge tisućama godina. To su ljudi zemlje, nuti vlastitim rukama. Ako je u antici ali i pogleda uperenog u nebo. Nosite- postojao kanal koji je vezivao Savu i Du- lji Vučedolske kulture (3000. – 2200. g. nav, Bosut je bio dio toga plovnog puta. pr. Kr.) poznaju zamršen ples zvijezda Bosut je možda lijen, spor, ustajao, i sazviježđa, koji je na neki način pove- Spomenik banu J. Šokčeviću s pogledom na Brodsku imovnu općinu u središtu Vinkovaca no on je i zeleno gnijezdo civilizacije. zan s klijanjem žita, ubiranjem plodo-

18 MATICA travanj 2021. ije�e u ��vat��oj ne pridošlice - barba- Najstariji indoeuropski de. Uz poznati hrast tu sada još bolje re, Gote. Strijela ga po- kalendar Orion �uspijeva hajduk, malo ratnik,�o�u� malo lo- gađa u glavu i njegovim su sposobnosti koje su pov, pomalo osloboditelj i pomalo na- padom počinje nezau- ih izdvajale od gizdavi- silnik. U različitim oblicima hajduk će stavljivo propadanje Rim- jih i ratobornijih pleme- tu opstati sve do kraja 1. svjetskog rata. skog Carstva, pa tako i njena – ustrajnost i prilagod- Krajem 17. i početkom 18. st. uz Bo- gova rodnog kraja oko Bosuta. ljivost. Od 6. i 7. st. taj narod sut se učvršćuje vlast Habsburgovaca. Kroz izmaglicu bosutskih obilježava krajeve oko Bosuta sve To je sila reda i poretka koja ove vri- šuma i močvara pomaljaju se pridoš- do danas. jednosti nastoji nametnuti kako ljudi- lice iz dalekih krajeva. Iz krajeva uda- Srednji vijek vjerojatno je bilo sjajno ma tako i rijeci i prirodi oko nje. I to uz ljenih od rijeke tisućama kilometara razdoblje za područje oko rijeke. Kažem polovičan uspjeh. Tako je podijeljen i dolaze Huni, Goti, Gepidi, Langobar- vjerojatno jer su turska razaranja goto- karakter ljudi uz rijeku. Oni su i seljaci di, Avari… To šareno mnoštvo naroda vo u potpunosti lišila ovo područje nje- i vojnici, ljudi koji prate i ritam prirode i kultura teško je i nabrojiti. Oni donose gove srednjovjekovne baštine. Moćne i vojničkog drila. Isto tako, to je i druš- miris paleži, mrlje od krvi, unezvijereno romaničke i gotičke zidine, rijetke crkve, tvo narodnosnog, vjerskog i kulturnog blago i robove koji su do jučer bili gordi koje tu i tamo proviruju kroz vegetaciju, šarenila koje je ovaj kraj činilo napred- gospodari. U sebi ipak ne nose samo slabašan su spomen na svijet ponosnih nijim, plodnijim više i od vode same. grubost, oni nisu samo čeljad hrapava vitezova, šutljivih redovnika. Naglo bo- Taj svijet koji je istodobno raznolik i od dugog putovanja, podnošenja i na- gaćenje građana i kmetova sklonih stal- čvrsto ustrojen, uz ovu neobičnu rijeku, nošenja nasilja. To su ljudi koji osjećaju nom kukanju u 14. i 15. stoljeću ovom tijekom prve polovice 20. st. vene. Nje- lijepo i znaju ljepoti dati oblik. O tome su kraju dale moćne feudalne obitelji, ga nastoji zamijeniti svijet čeličnih ma- svjedoče njihovi metalni uresi, možda no sjaj je bio varljiv i kratak. šina i brzog prometa samo kako bi i on najljepši nakit ikad napravljen. Barba- Prvo turska haranja, zatim tursko posustao krajem tog stoljeća. Za Domo- rin nije samo čovjek. Junaci seobe na- zauzimanje ovog kraja u 16. st. pred- vinskog rata Bosut je i zaštita od nepri- roda su spoj čovjeka i životinje, u pr- stavljali su nagli, oštar prekid s proš- jateljskog prodora, kao i područje kojim vom redu konja. Tako i kada krenu, uz lošću. Otomanska civilizacija, premda agresor prodire. Njegove šume i močva- riječne obale, na vječni počinak u ono- utemeljena na ratu, civilizacija je grada, re pune su bukom eksplozija, štropotom strano prate ih i njihovi konji. kupališta, vjerskih škola i vode na sva- vojne mehanizacije, ljudskom patnjom Krajem antike i početkom srednjeg kom koraku. U početku je puno obeća- i krvlju. Činilo se kako je mirna priroda vijeka mnogi su prošli bosutskim po- vala i kraju uz Bosut, no postupno uru- Bosuta zauvijek narušena. Kada je rat- dručjem. Došli su i brzo otišli. Na kraju šavanje turskog carstva od kraja 16. st. ni vihor protutnjao, priroda se ponov- se uz Bosut pojavio narod koji je ova- povuklo je ljude umjesto prema urba- no pokazala premoćnom. Hoće li tako mo došao kako bi ostao – Slaveni, Hr- noj kulturi, prema šumi i močvari. To je ostati i u dvadeset i prvom stoljeću? n vati. Njihova materijalna kultura nije područje utočišta od nasilja, ono u ko- ENG obećavala puno. Unatoč tome imali jem pravila nisu stroga, prostor slobo- Every river is special, but the Bosut River stands out in its surroundings. Rivers are fl owing waterways, but the Bosut River hardly fl ows at all. It is an enigmatic river, with a hardly discernible fl ow; a system of cloudy small lakes and permanent wetlands. As such it is attractive as a transport wa- terway. Just a little water means that tonnes of car- go can be moved with the nudge of a hand. When the fi rst farmers and cattle breeders from Asia Mi- nor came to these parts, they raised their settlements along this river. They erected their settlements (about 6000 BCE) on elevations rising up to a hun- dred metres above and along these fertile waters. In the fourth century Cibalae (present day Vinkovci) was the birthplace of two Roman emperors, Valentin- ian I (364–375) and his brother Valens (364–378). The medieval period was likely wonderful around this river: in the fourteenth and fi fteenth centuries, with the rapid enrichment of townspeople and its serfs, prone to grumbling, it produced powerful feu- dal families; but the good times were fi ckle and short. The fi rst Ottoman incursions and then conquest of the area in the sixteenth century were an abrupt break with the past. By the late seventeenth and early eighteenth centuries power had shifted again, now to the hands of the Habsburg monarchy. Dur- U Cerni Biđ utječe u Bosut ing the Homeland War for independence the Bosut foto: Miroslav Vilček River off ered protection against enemy penetration.

MATICA travanj 2021. 19 Eco Heritage

HMI i Centar za kulturu Orašje osmislili su fi lmsku radionicu u kojoj sudjeluju Hrvati iz domovine, BiH i iseljeništva te predstavnici hrvatskih manjina Task Force 2021. Hrvatska matica iseljenika i Centar za kulturu Orašje, na tragu tradicionalnog okupljanja fi lmaša i ljubitelja fi lmske umjetnosti Pozivamo vas na Eco Heritage Task Force. Volonterski na tamošnjem festivalu, i njegovom bogatom programu, osmi- ekološko-obnoviteljski program Hrvatske matice isel- slili su fi lmsku radionicu u kojoj sudjeluju Hrvati iz domovine, jenika koji više od dvadeset godina okuplja mladež hr- BiH i iseljeništva te predstavnici hrvatskih manjina. Uz struč- vatskog podrijetla trebao bi se održati u 2021. godini no vodstvo akademskog redatelja Ivana Mokrovića, radionica u Istri. Naši ovogodišnji domaćini su Općina Ližnjan i će se održati od 26.kolovoza do 1. rujna 2021. Turistička zajednica Općine Ližnjan, a sam program održao bi se u sklopu projekta ECO Ližnjan u srpnju Filmska radionica započinje prije otvaranja 26. Dana hrvat- 2021. Polaznici programa sudjelovat će u ekoakciji u skog fi lma "Ivo Gregurević" u Orašju, a zadnjega dana će se u priobalju Šišana i Ližnjana, a za odlazak na radni za- sklopu festivala prikazati i fi lm sudionika. Cilj radionice je mla- datak koristiti bicikle te i na taj način pridonijeti zaštiti de buduće fi lmaše upoznati s procesom stvaranja fi lma, mon- i očuvanju obale i priobalja. Uz to, za sudionike će biti taže, produkcije i distribucije. Filmska radionica novi projekt organizirane raznovrsne radionice i dodatne aktivnosti HMI-ja kojim pokazuje da i u doba koje nam nosi nove izazo- uz koje će bolje upoznati prirodnu i kulturnu baštinu te ve programi idu dalje. (N.A.) ribolovnu tradiciju ovoga područja - radionica hrvatskoga jezika i kulture, medijska radionica, ekološke radionice, izrada suvenira, predavanja, zajednička družen- ja i izleti po Istri. Sve obavijesti i novosti o programu bit će dostupne i na internetskim stranicama te društvenim mreža- ma HMI-ja. Program će se održati u skladu s epidemiološkim mjera- ma, a u slučaju nepovoljnih zdravstvenih okolnosti organizatori zadržavaju pravo da se program odgodi/otkaže. Više informacija o samom projektu i uvjetima prijave možete dobiti slanjem upita na e-adresu: [email protected] Prošlogodišnja predivna premijera pokazala je koliko mladi imaju talenta, samo im treba stvoriti okvir za rad i njihovu kreativnost. Taj okvir i ovom radionicom stvara Hrvatska matica iseljenika, istinski "prijatelj" fi lmskoga festivala u Orašju uz kojega je svojom zna- čajnom potporom od samoga početka i naravno profesionalni i prijateljski domaćini i suorganizator radionice, Centar za kulturu Orašje. Očekujemo zaljubljenike u fi lmsku umjetnost, mlade koji se žele uputiti na daljnje školovanje vezano uz fi lmsku umjetnost I one koji svoje znanje žele obogatiti, da nam se I ove godine pri- druže u "maloj Puli”.

Radionica je besplatna i za sve Informacije i prijave javite se voditeljici projekta Nives Antoljak [email protected] mob. 0992330654 Zanimljivosti Svjedok bogate povijesti

Cerna

Bosut je jedna od najzanimljivijih rijeka u Hrvatskoj. Pad bogat ribom poput soma, šarana, štuke, linjaka, deverike, zlatnog i srebrnog kara- mu je neznatan, gotovo je jednaka nadmorska visina od sa (babuške), amura, smuđa, crvenperke izvora do ušća pa se čini kao da stoji. U šali se zna često i ostale sitnije bijele ribe te je poznato ribolovno područje za sportski ribolov. čuti kako prije podne teče u jednom smjeru, a popodne u drugom, tj. teče na onu stranu na koju vjetar puše. VINKOVCI - VRATA HRVATSKE Vinkovci su grad smješten na obali Bo- suta s kontinuitetom od skoro 9000 go- Tekst i foto: Silvio Jergović la novi put stotinjak metara niže. Tamo dina. To znači da se ispod središta gra- je izgrađena i ustava. da mogu pronaći svi arheološki slojevi, irnog je toka i pogodan Istjecanje Bosuta iz Save zapriječe- za plovidbu manjih bro- no je gradnjom nasipa u vrijeme Voj- dica. Većim dijelom toka ne granice (1773. – 1780.). Od 1932. go- usporedan je sa Savom. dine zatvoren je Bosut pokraj Štitara i M Pluvijalnoga (kišnoga) je napravljen sustav snažnih crpki koje u režima. Ljeti mu je vodostaj nizak pa se određenim trenucima niskog vodostaja voda zadržava branom pokraj Vinkova- pretaču vodu iz Save u Bosut. Zbog izni- ca. Porječje je ispresijecano umjetnim mno niskog vodostaja pokraj Vinkovaca kanalima kojima se odvodnjava pro- izgrađena je 1936. godine brana pa se strano područje kojim protječe. Glavni vodostaj u gornjem toku povisio na više pritoci su rijeke Biđ, Berava, Spačva i od 1 m, ali je nizvodno postao niži. Zbog Studva. toga je izgrađena nova brana pokraj na- U povijesti Bosut je bio lijevi odlivni selja Trbušanaci istočno od Vinkovaca pa vodotok Save između Štitara i Županje se vodostaj ujednačio. U novije vrijeme koji je plavio slavonske i srijemske po- napravljena je nova, moderna preljevna ljoprivredne i šumske površine. Rimljani stanica s automatskim sustavom pokraj su ga nazivali Asser Savus, a Turci Bosut mjesta Sikirevci, s ciljem održavanja ni- (baš = prazan i sut = voda). Staro ušće s voa Bosuta uvijek istim. Bosut u svojem vremenom se zasulo, ali je voda probi- toku nema zagađivača pa je zbog toga

MATICA travanj 2021. 21 na i korektivna posuda kalendara za pri- jestupne godine. U rimskom razdoblju Vinkovci su značajna utvrda pod nazivom Cibalae, koja je imala sve urbane elemente poput javnog kupališta (ter- me), kanalizacije, svog novca. U Cibalama su se rodila i dva bisku- pa mučenika, današnja sveca - Euzebije i Polion. U nedavnim početnim arheo- loškim istraživanjima na predjelu Ka- menica u prigradskom naselju Mala Bo- sna pronađen je temelj crkve za koju se pretpostavlja da je mjesto pogibije ovih dvaju svetaca. Ako se to uspije daljnjim istraživanjima dokazati, to će biti još jedan veliki povijesni kuriozitet. Prilikom arheoloških radova u središtu grada 23. ožujka 2012. godine pronađena je jedna ostava bogato ukrašenoga rimskog Jezero Virovi posuđa iz 4. st. u kojoj je bila, do sada,

Bosut je postao prirodnim kolektorom za odvodnjavanje suvišnih voda s većih područja pa se zbog toga korito zamuljava. Do 1991. godine taj mulj se redovito vadio iz korita Bosuta te se zbog velike hranjivosti i kvalitete posipao po obližnjim poljoprivrednim Tematski park u Spačvanskom bazenu površinama.

što dokazuje kontinuitet življenja na tom prostoru. Jedan od najvažnijih arheo- loških nalaza je pronalazak jedne vrlo zanimljive posude iz doba Vučedolske kulture u središtu grada na mjestu da- našnjeg hotela Slavonija. Riječ je o naj- starijem indoeuropskom kalendaru tzv. Orionu. Na toj posudi prikazano je zvi- ježđe Oriona u sva četiri godišnja doba, što predstavlja jedan od najstarijih kalendara. Pretpostavlja se kako se u to doba na ovom području čovjek bavio ratarstvom i trebao je znati kada i u koje vrijeme mora obaviti neku poljo- privrednu aktivnost. Promatrao je nebo i uočio da se zviježđe Oriona mijenja s promjenom godišnjih doba. To zapa- žanje prenio je simbolima na posudu. Koliko je bila razvijena svijest ljudi u to Vinkovci doba govori i činjenica da je napravlje-

22 MATICA travanj 2021. ije�e u ��vat��oj najveća količina pronađenoga srebrnog �posuđa. Ostava se sastoji od �o�u�46 predmeta kao što su pladnjevi, zdjele, tanju- ri, čaše, vrčevi i žlice, ukupne mase oko 36 kg, od kojih su neki ukrašeni tehni- kama pozlate i niella. Prema prvim pro- cjenama neki predmeti, a možda i svi iz te stilski homogene ostave, izrađeni su u Akvileji, a majstor koji je svoj autorski potpis urezao na jednom od predmeta zvao se Antoninus. To ovaj nalaz u Vin- kovcima čini jedinstvenim jer se u vrijeme Rimskog Carstva majstori koji su izrađivali i ukrašavali srebrno posuđe u pravilu nisu potpisivali na svoja djela, nego su u njih ponekad jedino ure- zivali imena naručitelja. Grad je i najveće željezničko čvorište u Europi. Prije Domovinskog rata svakih nekoliko minuta je prolazio jedan vlak. U Vinkovcima nije bilo obitelji kojoj netko nije radio na željeznici. Vinkovci su na- daleko poznati po državnoj smotri fol- klora "Vinkovačke jeseni" koja se odr- žava od 1966. godine. Vinkovci su jako stradali i u vrijeme Domovinskog rata. Najpoznatija europska šuma hrasta lužnjaka Slogan Vinkovci - vrata Hrvatske, koji je Nakon ukidanja Vojne granice krenula je industrijalizacija i razvilo se šu- osmislio član tadašnjega kriznog štaba marstvo jer je blizu Vinkovaca bio veliki kompleks hrastovih šuma pod na- Vinkovci, Ante Miljak, doslovno su osli- zivom Spačva. Sjedište gospodarenja šumama bilo je u Vinkovcima, a zva- kavali poziciju ovoga grada koji je bio lo se Brodska imovna općina. U to vrijeme krčile su se šume i kvalitetna na samoj crti bojišnice jer su sva mje- hrastovina izvozila se u mnogobrojne europske zemlje. Spačva je najpoznatija šuma hrasta lužnjaka u Europi, a proteže se na više od 20.000 ha površine. Šume spačvanskog bazena razvile su se najvećim dijelom u po- U vrijeme Vojne granice Vinkovci su plavnom području rijeke Save i njezinih pritoka Bosuta, Spačve i Studve. U bili sjedište i 7. brodske pukovnije ovim šumama razvijene su šumske zajednice šuma hrasta lužnjaka i obič- koja je čuvala granicu od prodora noga graba. Treba naglasiti kako je gospodarenje ovim šumama potrajno, tj. ne smije se sjeći više od prirasta. Također se ne smije sjeći više nego što Turaka iz Bosne. Dio poznate naraste nova šuma, a površina pod šumama mora uvijek biti ista. U šuma- tradicijske nošnje, tzv. špenzla, ma Hrvatske je prirodna obnova, što znači da se u određeno vrijeme radi naplodni sijek s najzrelijim i najkvalitetnijim stablima s kojih padne sjeme potječe iz doba Vojne granice. Svi te kada krene mlada šuma, onda se radi dovršni sijek. Zbog toga su u Hr- stanovnici toga područja bili su vatskoj šume na vrlo visokom ekološkom stupnju, za što je tvrtka Hrvatske šume dobila najznačajnije svjetske certifikate. Uz gospodarske funkcije, u obvezni služiti u vojsci čuvajući posljednje vrijeme ove šume imaju sve izraženiju i edukativno-rekreativ- granicu na Savi. Da bi se prepoznalo no-turističku funkciju. Grad Otok, u sklopu projekta Vrata spačvanskog ba- iz kojega mjesta dolazi vojnik, svako zena na Virovima, napravio je Bioekološko-edukacijski centar "Virovi”, na- zvan po jezeru Virovi koji se nalazi u središnjem dijelu spačvanske šume. mjesto imalo je vunenu vestu s Riječ je o projektu koji se provodi na području zaštićenoga krajolika Viro- jedinstvenim šarama. Ta vesta vi u srcu spačvanskoga bazena i posebnoga šumskog rezervata Lože, što mu daje dodatnu ljepotu i atraktivnost. Krajnji je cilj projekta, uza zaštitu izrađivana je štrikanjem na stroju i i očuvanje prirodnih vrijednosti, obogatiti turističku ponudu Otoka i uklju- postupkom valjanja sabila bi se na čiti obiteljska poljoprivredna gospodarstva u turističku ponudu kontinen- željenu gustoću tako da je bila vrlo talne Hrvatske. Ovaj centar službeno se otvara 1. svibnja 2021. godine. topla i vodonepropusna.

MATICA travanj 2021. 23 ije�e u ��vat��oj sta do Lipovca i Tovarnika bila privre- od 180 godina u kontinuitetu, 24 sata, ENG The Bosut is a meandering and slow river �meno okupirana. Vinkovačka�o�u� bolnica je 365 dana. Vinkovci su rodni grad mno- suitable for navigation by small boats. Most of its bila jedina bolnica koja je u Domovin- gobrojnih osoba koje su obilježile hr- length runs parallel to the Sava River. It is a pluvial skom ratu bila na crti bojišnice i koja je vatsku povijest. Potrebno je istaknuti river, with low water levels in the summer held back near Vinkovci by a dam. Its basin is intersected by pretrpjela mnogobrojna teška ošteće- i poznatoga sveučilišnog profesora Ju- artificial canals used to irrigate the broad area it nja. Ovo je posebnost ratne medicine lija Domca, ljekarnika i kemičara, ute- flows through. Its chief tributaries are the Biđ, Be- koja je malo poznata u javnosti, kao i meljitelja hrvatske farmacije po kojemu rava, Spačva and Studva streams. There are no major sources of pollution along its course and it is thus činjenica da je vinkovačka bolnica tre- najznačajnija nagrada iz tog područja rich in fish. The largest city on its banks is Vinkovci, ća po starosti u Hrvatskoj. Djeluje više nosi ime. n a city with almost 9000 years of continuous history.

Jezični podsjetnik Bosut kao književno nadahnuće Miroslava Mađera Ljubitelje pak hrvatske književnosti misao upućuje prema rodnim kućama Josipa te posebice Ivana Kozarca. Oba su književnika rođena i odrasla uz Bosut, motreći lagano protjecanje vode i žalosne vrbe koje se nad njom svijaju.

azmišljanje o Vinkovcima ne- nosti njegova feljtona "Obala žaba": "Pogled na izostavno vodi prema obala- rodnu kuću književnika koji je i danas klasika i ma Bosuta. O svemu je tome općepriznata vrijednost ovog naroda i njegove nerijetko razmišljao i književ- kulturne povijesti, pogled na dvije spomen-plo- nik Miroslav Slavko Mađer, ro- če, na dva Kozarca, na dva ratara, pisara i šu- đen 1929., nepuna tri desetljeća marnika pera. Ivo koji je bio ‘lijep kao snaša, a nakon smrti Josipa 1906. i Iva- bolestan kao Slavonija’, Josip šumarnik i pisac. na 1910. (prerano). Za razliku od dvojice Koza- Pogled na rodnu kuću nije isto što i pogled na raca, Mađer nije bio rodom iz Vinkovaca nego iz djelo, ali tko može reći da djelo nije u uskoj vezi Hrtkovaca u istočnom dijelu Srijema. Ali, u Vin- Piše: Sanja Vulić s tim malim zdanjima, gdje su se seljaci grada kovcima se školovao, a nakon studija u Zagre- rađali da bi jednog dana postali i pisci." Dalje Rbu nekoliko je godina živio i radio u tom gradu na Bosutu. nastavlja: "Kuća pisca na obali male rijeke! Što je to? Trag Vinkovačke su godine ostavile velikoga traga u njegovu knji- vremena, romantika sudbine, biografski san.. (…) Ne znamo ževnom stvaralaštvu, posebice u njegovim lirskim feljtonima da li je to kuća u kojoj su se rodili Đuke Begovići ili Lešići, ali sabranima u knjizi Asser Savus; feljtoni od mladosti (1978.). Na- znamo da je ovdje sve počelo." Mađer je pod snažnim doj- slov svoje knjige objašnjava u feljtonu "Panonska lađa". Isti- mom pospane rijeke. Osjeća je kao živo biće koje svojim ri- če da je zapravo riječ o latinskom imenu rijeke Bosut: "Eto, tmom protjecanja utječe na duh mjesta i ljudi, i to od dav- ti na primjer, kažeš da voliš Bosut, sjećaš se kad si po tom nina: "Asser Savus stoljećima ulazi u ljude, više u njih nego Bosutu lovio kedere kao klinac, prevrtao ribarske čamce i u Savu. Protiče ljudima više nego vlastitim koritom, njegove praćkom bušio lopoče, a nisi se nikad zapitao, kako li se u ribe, šaš i drezge spavaju u dušama krnjaških stanovnika, u rimsko doba zvala ta mutava rječica? Da, zvala se Asser Sa- svima onima koji se drže za njegove obale. Mrtav hod rije- vus, i tom su rječicom plovili brodovi, da, da, brodovi, moj ke mrtav je hod vremena i hod ljudi koji su ovaj svijet zabili druže, a danas jedva ‘hodaju’ čamci od drezge i šaša." Svoj u mulj, razastrli ga drezgom i šašom, utopili u tišinama ne- doživljaj Bosuta kao usporene vode produbljuje u feljtonu pomična snena trajanja." "Otputovati otputovati" u kojem je Bosut "pospana i lijena Zanimljivo je kako je u hrvatskoj književnoj historiogra- rječica" kojom se širi "zeleni mulj". Ta pospanost i uspore- fiji (uključujući i književnu kritiku) vrlo malo osvrta na ove nost Bosuta kao simbola pospanosti i usporenosti sredine Mađerove feljtone o Bosutu i njegovu utjecaju na život lju- u kojoj je živio budi u njemu želju za odlaskom. Zato je svoj di, pa i na mentalitet grada kroz koji protječe. Na njih se je feljton i naslovio "Otputovati otputovati". Svoj sjetni doživ- opširnije osvrnula samo Vlasta Markasović. A riječ je o za- ljaj Bosuta nadopunjuje feljtonom "Nadobudnici" u kojem nimljivu prožimanju rijeke i ljudi. Ovaj tematski broj Mati- opisuje "sivo bosutsko jutro". Razmišljanja o rijeci neminov- ce, posvećen Bosutu, dobra je prigoda da se prisjetimo Ma- no ga vode Josipu i Ivanu Kozarcu koji su u središtu pozor- đerova djela.n

24 MATICA travanj 2021. Obljetnice Skladatelj hrvatske himne Glazbeni amater Josip Runjanin naučio je glazbene osnove od kapelnika vojne muzike u Glini Josipa Wendla. U Glini se družio s ilirskim domoljubima koji su održavali književne skupove i čitali radove ilirskih pisaca. Ondje je prvi put vidio pjesmu Horvatska domovina Antuna Mihanovića.

Runjaninova bista Roberta Frangeša Tekst: Davor Schopf Mihanovića konačno je 1996. postavljena u Glini, a uz nju i spomenik hrvatskoj ustrijski časnik Josip (Jo- himni Zore Salopek-Baletić. Otkupljena sif) Runjanin rođen je u je kuća trgovca Petra Peleša za budu- Vinkovcima 8. prosinca ći Muzej hrvatske himne, a sačuvan je 1821. godine. Kršten je i njegov klavir. A u pravoslavnoj crkvi sila- Zanimljivo je da za njihova života, a i ska Duha svetoga. Školu je pohađao u kasnije, ni Mihanovićeva pjesma ni Ru- Vinkovcima i Srijemskim Karlovcima, a njaninova popijevka nisu bile posebice onda se odlučio za vojničko zvanje. Go- poznate. Tek od 1891. Lijepa naša posta- dine 1847. služio je kao kadet u 10. ban- je prihvaćena kao narodna himna. Kao skoj graničarskoj pješačkoj pukovniji u državna himna ozakonjena je 1972. pr- Glini pod zapovjedništvom Josipa Jela- vim amandmanom na Ustav Socijalistič- čića. Između 1848. i 1866. sudjelovao ke Republike Hrvatske. Članak 11. daje u četiri ratna pohoda u Italiji. Bio je i našnjeg Ustava RH propisuje: "Himna zastupnik u Hrvatskome saboru, a do- je Republike Hrvatske Lijepa naša do- gurao je do čina potpukovnika. Nakon movino" ne navodeći autore, smatrajući umirovljenja živio je u Novome Sadu je javnim dobrom i podrazumijevajući gdje je umro 2. veljače 1878. godine. autorstvo stihova Antuna Mihanovića, Runjanina je kao autora hrvatske hi- glazbe Josipa Runjanina i harmonizaci- mne naveo Franjo Kuhač (1934. - 1911.), je Jakova Gotovca. U posljednje vrijeme niz desetljeća neprijeporni autoritet hr- sve se češće skreće od Gotovčeve har- vatske muzikologije. Poslije njegova ži- monizacije u raznim, najčešće solistič- vota, a i u novije vrijeme, nekoliko puta tiče nastanka himne u Glini, u kući po- kim vokalnim jazz verzijama ili u onoj pokušalo se osporiti da je Runjanin ishi- znatoga glinskog trgovca Petra Peleša, osebujnoj verziji u izvedbi Josipe Lisac trio (skladao) Lijepu našu. Budući da se po čijem je klaviru Runjanin navodno na inauguraciji predsjednika RH Zora- pouzdano ne zna razina njegova glaz- prebirao 1846. godine i ondje je prvi na Milanovića. n benog znanja i koje je instrumente svi- put izveo, potječe od sjećanja rodbine rao, sumnjalo se da je uopće mogao i prijatelja, što se dalje opet prenosilo ENG Josip (Josif) Runjanin, an offi cer with the Aus- nešto skladati. Nesporno je da je on is- usmenom predajom. trian imperial army and the composer of the melody for the Croatian national anthem, was born in hitrio samo melodijsku liniju, ali se os- Dvojbe oko autorstva Josipa Runja- Vinkovci on 8 December 1821. In 1847 he served as poravala njezina izvornost i špekuliralo nina i povijesti hrvatske himne pota- a cadet in an infantry frontier zone regiment sta- kako ona potječe iz Donizettijeve ope- knule su nekoliko ozbiljnih znanstvenih tioned in Glina under the command of Josip Jelačić. He took part in four military campaigns in Italy from re Lucia di Lammermoor. Kada se po- istraživanja. Nema dokaza da Runja- 1848 to 1866. He achieved the rank of lieutenant sluša ta melodija, pretpostvaka se čini nin ne bi bio stvarni skladatelj himne colonel and was later a delegate to Croatian Parlia- besmislenom. niti su nađeni dokazi koji bi potkrijepili ment. He spent his retirement in Novi Sad, where he died on 2 February 1878. There have been multiple Prvu harmonizaciju načinio je Jo- ostale pretpostavke. U svemu su prste attempts since his death to dispute his authorship sip Wendl za muški kvartet i pukovnij- imali politika i međunacionalne trzavi- of the music he composed in 1846 for the verses sku glazbu, ali eventualni Runjaninov ce. No, znanstveno je, barem za sada, written by Antun Mihanović. Runjanin’s melody and Mihanović’s verses were not very well known until autograf niti pretpostavljene Wendlo- ostao status quo. Na žalost, kontrover- 1891 when Lijepa naša ("Our Beautiful Homeland”) ve note nisu se sačuvale; arhiv glinsko- zije i politikanstvo uspjeli su nekoliko was popularly adopted as a national anthem. It was ga garnizona je izgubljen. Prvi sačuva- puta spriječiti postavljanje Runjanino- not until 1972, however, that the song was offi cial- ly adopted as the anthem under the fi rst amend- ni zapis popijevke potječe iz 1861. od ve biste Roberta Frangeša Mihanovića ment to the Constitution of the Socialist Republic of Vatroslava Lichteneggera. Sve što se u Zagrebu, izrađene još 1927. godine. Croatia.

MATICA travanj 2021. 25 Životinjstvo

za to upravo njezin široki areal raspro- Tri stanovnika stranjenosti i različiti tipovi staništa. U Hrvatskoj je također zabilježena i pod- vrsta Zootoca vivipara pannonica, koja bosutskog bazena se na svjetskoj razini nalazi u kategori- ji osjetljive svojte, a u Hrvatskoj ugro- žene. U Hrvatskoj su populacije živo- Rijeka Bosut svojevrsna je prirodna pojava pa je zovu rodne gušterice zabilježene na još i rijekom bez izvora. Dugačka je 186 km i najduža je sjeverozapadnome kontinentalnom lijeva pritoka Save. Teče koritom koje je nekad izdubio području i području Gorskog kotara, a pronađena je i u šumskom kompleksu jedan od savskih rukavaca. Spačvanskog bazena.

ORAO ŠTEKAVAC (HALIAEETUS ženke bljeđu boju ALBICILLA) koja varira od Orao štekavac je najveća europska ptica bjelkaste, sive do grabljivica. Rasprostranjen je u sjevernoj blijedonaranča- i središnjoj Europi, Rusiji, Kini, Mongoliji ste ili žućkaste te i Bliskom istoku. Populacije orla štekav- je u manjoj mjeri ca u Hrvatskoj se mogu primijetiti uz ve- prekrivena crnim like rijeke i poplavna područja nizinske točkama. U muž- Hrvatske, u parkovima prirode Kopački jaka postoji razli- rit i Lonjsko polje te uz veće ribnjake. Po- ka u boji između pulacije koje su nastanjivale mediteran- trbuha i donjeg ski dio Hrvatske izumrle su tijekom 20. dijela glave dok u stoljeća. On je velika ptica duljine tijela ženki ta razlika 66 do 94 cm i repa od 20 do 32 cm. Ras- nije izražena. Mla- pon krila je od 1,80 do čak 2,50 m. Žen- dunci su tamnije ke su u pravilu veće od mužjaka. Boja obojeni u odnosu perja je pretežno u nijansama smeđe Živorodna gušterica na odrasle jedin- boje, međutim perje glave i vrata je bi- ke. Živorodnu jelo. Mlađe jedinke orla štekavca sme- Tekst: Nika Jakab guštericu prvi put je opisao Joseph đe su boje, a boja perja postaje svjetli- Franz Freiherr von Jacquin na temelju ja sa starošću. Ta promjena boje perja ŽIVORODNA GUŠTERICA njezina načina razmnožavanja, odno- uključuje i repno perje koje je u ptića (ZOOTOCA VIVIPARA) sno činjenice da rađa žive mladunce smeđe boje, a u odraslih orlova bijele. ivorodna gušterica je mali (viviparnost). Naime, kao dječak je oti- Prosječni životni vijek ove ptice je oko gušter koji nastanjuje šao na botaničku ekskurziju sa svojim 11 godina, ali u prirodi mogu doživjeti veći dio Europe i Azije. ocem poznatim botaničarem do plani- čak 32 godine. U zatočeništvu je njihov Ona je gmaz koji ima ne Schneeberg u blizini Beča te je tamo životni vijek duži, ali rijetko imaju po- Ž izrazito širok spektar vr- uhvatio ženku njemu nepoznatoga tomstvo. Unatoč dugome životnom vi- sta staništa, od morskih obala do viso- guštera. Nakon par dana primijetio je jeku, godišnji natalitet ove ptice vrlo je koga gorja. Prosječna dužina tijela je da je ženka dobila šest mladunaca, me- nizak. Spolnu zrelost dostižu s oko pet do 200 milimetara, a karakteristična đutim nije pronašao ljuske jaja. Zbog godina. U tom razdoblju odabiru svog boja je tamnosmeđa, međutim može tog razloga dao joj je ime Lacerta vivi- partnera, s kojim će ostati cijeli život, te biti i siva ili zelenkasta. Također, pro- para, što u doslovnom prijevodu latin- pronalaze teritorij na kojem će napravi- nađeni su i primjerci potpuno crnih ži- skog znači živorodna gušterica. Iako je ti svoje gnijezdo. Na svakom teritoriju vorodnih gušterica koje su tu boju ste- ovaj događaj zabilježen 1778., prvi opi- mogu se pronaći dva do tri gnijezda iz- kle zbog pretjerane sinteze hormona si pojavljuju se tek devet godina kasni- građena na velikim i starim (zbog težine melanina koji se nalazi u stanicama u je kada ih je na latinskom objavio ča- gnijezda) stablima crnih i bijelih topo- koži. Mužjake i ženke može se razliko- sopis pod nazivom Annales Helveticae. la, bijelih vrba ili hrasta lužnjaka. Jedno vati prema boji donjeg dijela tijela te to Živorodna gušterica nije ugrožena vr- gnijezdo može biti visine do tri metra obojenje postaje izraženije tijekom se- sta guštera. Štoviše, na svjetskoj razini i mase od nekoliko stotina kilograma. zone parenja. Mužjaci imaju žutu boju ona je kategorizirana u najmanje zabri- Ženka u gnijezdo polaže jedno do tri donjeg dijela tijela s crnim točkama, a njavajuće svojte. Smatra se da je razlog jaja, a za mlade se brinu oba roditelja.

26 MATICA travanj 2021. ije�e u ��vat��oj Prehrana orla štekavca u prirodi se sastoji od različitih riba, sisavaca i ptica, a � �o�u� u zatočeništvu od štakora, pilića i svje- žeg mesa. Dnevne potrebe za hranom kreću se od 500 do 600 g, a velik broj krade hranu od ostalih životinja pro- nalazeći ostatke. U potrazi za hranom, orao štekavac leti nisko i polako. Kada uoči plijen, obrušit će se velikom brzi- nom i čvrsto ga zgrabiti svojim snažnim pandžama. Kritično razdoblje za ove ptice bilo je tijekom 1970-ih godina. Tada je broj populacije bio na najnižoj razini zbog upotrebe pesticida. S obzirom na to da je orao štekavac vršni predator, u njegovim tkivima može doći do nago- milavanja teških metala pa to izrazito smanjuje uspješnost razmnožavanja. Iako su se populacije počele povećavati Orao štekavac tijekom 1980-ih i taj porast se nastavio sve do danas, današnja ukupna populacija orla štekavca na području Hrvatske U Bosutu i pritokama štuki pogoduje štuka je kanibal pa ponekad napadne je oko 140 do 150 parova zbog čega je obilje sitne bijele ribe te mirni i zeleni- i štuku svoje veličine. Također, zabilje- uvršten u Crvenu knjigu ugroženih ptica lom obrasli tok rijeke. Tu se štuka skri- ženo je da su u njezinu želucu prona- Hrvatske sa statusom ugrožene svojte. va i obilno hrani. Najzanimljivija je riba đene i zmije, a napala je i nogu čovjeka Neki od načina ugrožavanja populacija bosutskog bazena. te njušku krave. One uglavnom žive sa- orla štekavca su intenzivno gospodare- Njezino tijelo je vretenasto, a glava mostalno i vrlo su teritorijalne životinje nje poplavnim šumama zbog čega do- široka i spljoštena te ima oblik pačjeg te osim što brane svoj teritorij od osta- lazi do nestanka pogodnih stabala za kljuna. U čeljusti se nalazi oko 700 zuba lih štuka, brane ga i od drugih vrsta ži- gniježđenje te gradnja šumskih cesta, usmjerenih prema nazad kojima gra- votinja. Najaktivnije su u jesen po danu, što dovodi do uznemiravanja gnijez- bi svoj plijen. Tijelo je hidrodinamično ljeti su aktivne rano ujutro i predvečer, dećih parova. Hrvatska populacija orla što joj omogućuje ubrzanje od 11 m/s a zimi svejedno ponekad love iako im štekavca izložena je ugrožavanju zbog pri čemu joj još dodatno pomaže leđ- se smanjuje metabolizam. U proljeće, regulacija rijeka Save i Drave i projeka- na peraja smještena na stražnjem dije- kada temperatura vode dosegne izme- ta intenzivnog navodnjavanja. lu tijela. Međutim, smatra se da štuke đu 7 i 10oC, ženka polaže oko 20 000 jaja mogu narasti i imati čak i više od 50 kg koja zatim mužjak oplođuje. Jaja, nakon ŠTUKA (ESOX LUCIUS) težine. Osim velikog broja zubi i speci- oplodnje, sazriju za 10 dana i stoje pri- Štuka je najveća grabežljiva riba slat- fičnog oblika tijela, u lovu na plijen po- čvršćena za podlogu. Nakon dodatnih kih rijeka i jezera. Ima je u gotovo svim maže joj oštar vid i široko vidno polje. 10 dana, mladunci se počinju odvajati vrstama voda, ali najviše voli spore te- Njezin plijen čine ribe, gujavice, žabe, i samostalno plivati loveći plankton i li- kućice bogate vodenom vegetacijom. miševi, pa čak i manje ptice. Osim toga, činke kukaca. n

ENG The viviparous lizard is a small lizard that gives birth to live young rather than laying eggs. Its habitat covers most of Europe and Asia. In Croatia we have the subspecies Zootoca vivipara pannonica which is listed globally as a vulnerable and in Croatia as an endangered taxon. In Croatia populations of the viviparous lizard have been observed in the northwest interior and the Gorski Kotar region and it has been found in the Spačva basin forest complex. It was first described in 1778. The white-tailed eagle is Europe’s largest bird of prey. Its habitat covers northern and central Eu- rope, Russia, China, Mongolia and the Middle East. In Croatia we find white-tailed eagle populations along the large rivers and floodplains of lowland Croatia. The populations living in coastal Croatia died out in the twentieth century. While the population has seen growth since the 1980s, the current white-tailed eagle population in Croatia numbers some 140 to 150 pairs, and it is listed in the Red Book of endangered birds in Croatia as an endangered taxon. The northern pike is the largest predatory fish in our freshwater rivers and lakes. It lives in almost all types of waters, but is preferential to slow-flowing streams rich in aquatic vegetation. In the Bosut River and its tributaries the northern pike is favoured by the abundance of small fish, slow Štuka moving water and dense vegetation. Here the northern pike lies in wait for an abundance of prey. It is the most interesting fish of the Bosut River basin.

MATICA travanj 2021. 27 Hrvatsko riječno bilinstvo

Mirna

vodena livada Lopoč - Nymphaea alba

Bosut je rijeka nizinskog karaktera koja sa svojim pritokama Beravom, Biđom i Spačvom stvara specifičan krajolik Bosutske nizine i njezinih poplavnih šuma. Ova rijeka s pritokama donosi vodu koja omogućuje rast i održanje poplavnih šuma hrasta lužnjaka i ostalih vrsta biljaka i životinja te močvarne vegetacije.

Tekst: Darko Mihelj skog bazena nalazimo mnogobrojne ki i Vukovarski ravnjak, sa istoka Fruška Foto: Dalibor Vladović i Darko Mihelj biljne zajednice i zanimljivu floru, pod gora te sa juga – korito Save." Ovo pod- utjecajem umjerene kontinentalne kli- ručje izrazito je osjetljivo na gospoda- ijeku Bosut, dužine nekih me. renje vodama, tj. hidrotehnički sustav 132 kilometra (od toga u koji mora poštovati one karakteristike Hrvatskoj 81 km), čine POBOSUĆE I SLIV RIJEKE BOSUT koje su odgovarajuće za prirodnu ve- dva potoka nedaleko od Pobosuće je izrazito ravničarski kraj getaciju i agrokulturu. Krajobraz Pobo- R Županje, odnosno Andri- na nekih 80 do 90 m nadmorske visi- suća čini izmjenjivanje poljoprivrednih jaševaca. Bosut ne utječe odmah u Savu, ne. Područje se definira ovako: "Mali površina, šuma i strništa. nego teče paralelno s njom. Napušta južni dio Panonske nizine, kojeg su for- Aluvijalna šuma crne johe i jasena Hrvatsku pokraj Lipovčana, a u Srbiji u mirali vodotoci s lijeve strane rijeke Save je poplavna šuma koja je tijekom godi- srijemskome mjestu Bosut nedaleko otječu s rubnih viših terena prema njoj …. ne najduže podvrgnuta djelovanju pod- od Srijemske Mitrovice ulijeva se u Savu. To je geografska cjelina koju omeđuje sa zemnih i površinskih voda. Nalazimo je Na području Bosutske nizine i Spačvan- zapada Dilj gora, sa sjevera – Đakovač- u depresijama, na nižim šumskim tere-

Oko rijeke Bosuta nađena je endemična vrsta gljive slavonski lončić (Strossmayeria rackii). Raste isključivo na otpalim granama poljskog jasena u poplavnim šumama hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Pronađena je na samo tri lokaliteta. Strogo je zaštićena vrsta. Ime roda ova gljiva zahvaljuje biskupu Josipu Juraju Strossmayeru, rođenom u Osijeku, a umrlom u Đakovu. Naziv vrste je u počast Franji Račkome. Obojica su značajne ličnosti 19. stoljeća i osnivači tadašnje JAZU (danas HAZU)

28 MATICA travanj 2021. ije�e u �vat��oj � � �o�u�

Bijela šumarica - Anemone nemorosa Obični žabočun - Alisma plantago-aquatica

"Dvije rijeke, otac Bosut i majka Spačva snabdijevaju svojega začaranoga sina Hrasta, pretvorena u drvo, potrebnim količinama vode u Spačvanskom šumskom kompleksu ili bazenu." Mladen Kušec, "Šume ljubavi"

nima ili u starim koritima rijeka. Šuma crne johe s trušljikom u spačvanskim šumama dolazi uz stara korita vodoto- ka i močvarama. Crna joha na takvim staništima stvara čunjasti dio pa na takvim nakupinama rastu, za razliku od poplavnih i močvarnih vrsta, vrste više osjetljive na jako vlažna staništa. Obični grab listopadno je stablo visine do 30 metara. Ima jajolike, oštro nazubljene listove. Cvate u travnju ili svibnju, za vrijeme listanja. Njegovo je drvo kvalitetno za korištenje u rezbar- stvu, stolarstvu i tokarstvu. Obični žabo- čun zeljasta je trajnica, uspravne i gole stabljike, visoke do metar. Cvjetovi ove biljke su pojedinačni. Cvate od lipnja do rujna bijelim cvjetovima. Raste u velikim skupinama na močvarnim livadama, uz obale ili na plitkim mjestima rijeka i jezera. Gomolji žabočuna su jestivi. Na području sliva Bosuta, Spačve i pritoka te kanala često nalazimo različi- te zajednice biljaka vodenjača. Zajedni- cu vodenjača lopoča i lokvanja nalazi- Širokolisni rogoz - Typha latifolia mo u barama, močvarama, na rubnim

MATICA travanj 2021. 29 a drvo se koristi za izradu glazbala. Lu- čić se sastoji od pet bijelih latica koje su kovičasta režuha kao zeljasta trajnica u pri dnu žuto obojene. Cvate u svibnju i pazušcima gornjih listova nosi tzv. bul- lipnju. Raste u močvarnim barama ni- bile, rasplodne pupove iz kojih se može zinskih područja. U Spačvi su to kana- razviti biljka. Cvate od travnja do srpnja. li i bare. Ugrožena je i strogo zaštićena Raste na svježim, rastresitim, plodnim vrsta. Nizinski brijest može kao stablo tlima. Ljetni drijemovac je lukovičasta narasti do 35 metara visine. Cvate u ve- zeljasta trajnica koja pripada porodici ljači ili ožujku, a plodovi su zreli u trav- sunovrata. Cvjetovi su joj dvospolni, bi- nju ili svibnju. U prošla vremena je bio jele boje. Nalazimo je uz rubove šuma, češće zastupljen u hrvatskim šumama, na vlažnim i močvarnim livadama. no zbog gljivične holandske bolesti brije- sta njegova se populacija jako smanjila. BOGATSTVA MOČVARE Obalni šaš raste na obalama staja- Mjehurasti šaš je trajnica visoka do ćih ili sporo tekućih voda ili povremeno dva metra. Ima snažne prizemne vri- poplavljenim tlima. Ova visoka, snažna ježe. Indikator je slabo kiselih i mokrih trajnica, biljka je polusvjetla i indikator tala, stajaće i sporo tekuće vode Spa- bazičnih, humusnih mokrih tla. Isuši- čve. Osjetljiva je i strogo zaštićena vr- vanjem nestaje sa staništa. Nalazi se u sta. Močvarna rebratica je zeljasta traj- stajaćim i sporo tekućim vodama Spa- nica. Ima razgranatu stabljiku, vodena čve. Osjetljiva je i strogo zaštićena vrsta. je biljka i pluta u vodi. Njezini dvospol- Plivajuća pirevina je trajnica dugih ni cvjetovi su dvostrukog ocvijeća. Vjen- podzemnih vriježa. Živi u stajaćim teku- Kasni drijemovac - Leucoium aestivum

Na području sliva Bosuta i Spačve postoji mnogo zaštićenih područja. Nedaleko od Županje, u Vrbanjskoj šumi (područje šumarije Spačva), zbog rijetke lužnjakove šume s običnim grabom i bukvom proglašen je 1975. godine posebni rezervat šumske vegetacije Radiševo.

dijelovima slabo tekuće rijeke Bosuta. Biljna zajednica vodenog orašca u po- dručju Bosuta je posvuda gdje je dubi- na rijeke od 2,5 do 3,5 metra. Bliže rubu rijeke zauzima velike površine. Beskorjenska sitna leća jedna je od najsitnijih biljaka. Pluta na površini sta- jaćih voda ili sporo tekućih voda Bosu- ta. Osjetljiva je i strogo zaštićena vrsta. Bijela šumarica je zeljasta trajnica tro- dijelnih listova i pojedinačnih velikih bijelih cvjetova. Otrovna je biljka. Crvenožuti repak je trava koju mo- žemo naći uz obale jaraka i bara Spačve, u tzv. pionirskim zajednicama. Osjetlji- va je i strogo zaštićena vrsta. Javor klen naraste kao stablo do visine od 20 me- Žuta šumarica - Anemone ranuculoides tara. Ubrajamo ga u medonosne vrste,

30 MATICA travanj 2021. ije�e u �vat��oj � � �o�u�

Lukovičasta režuha - Cardamine bulbifera Velika mišjakinja - Stellaria holostea

Sliv Bosuta s pritokama obuhvaća tri županije: Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku. Najznačajnije naselje uz rijeku Bosut su Vinkovci. U većem dijelu godine ovaj krajobraz zapravo je močvara, dok za velikog vodostaja postane protočna rječica.

ćim vodama. Biljka polusjene i indika- Jesti se mogu mladi izdanci i podanak. bijele boje. Cvate u srpnju i kolovozu. tor mokrih tla, bogatih dušikom. Cvate Od stabljika i listova mogu se izraditi Naseljava vode stajaćice. Žuta šumarica od svibnja do kolovoza. Nalazimo je u košarice i prostirke. zeljasta je trajnica pojedinačnih cvjeto- Spačvi u stajaćim i sporo tekućim voda- Veliku mišjakinju kao zeljastu traj- va. Cvate od ožujka do svibnja. Voli huma. Osjetljiva je i strogo zaštićena biljka. nicu nalazimo na različitim staništima, a musna tla s puno dušika. n Poljski jasen listopadno je stablo može se naći u šumama hrasta lužnja- visine i preko 35 metara. Ima neparno ka. Pripada porodici karanfila. Cvate od peraste listove. Najprije cvate u travnju travnja do srpnja. Velika žutilovka je li- ENG River Bosut with its tributaries Berava, Biđa i svibnju pa onda lista, a plodovi dozri- stopadni grm. Ima dvospolne jednodo- and Spačva is a river of lowland character which creates a specific landscape of the Bosut lowland jevaju od srpnja do kolovoza. Puzava mne cvjetove žute boje. Cvate od lipnja and its floodplain forests. This river with its tribu- ivica često raste u velikim skupinama. do kolovoza. Plod je mahuna koja zri u taries brings water that enable the growth and main- Ova biljka iz porodice usnača je dobra kolovozu i rujnu. Dobra je medonosna tenance of floodplain forests of pedunculate oak and other species of plants and animals, as well as medonosna biljka. Mladi listovi i izdan- biljka. Vodena slatka trava je zeljasta the maintenance of wetland vegetation. As in Mlad- ci mogu se koristiti u juhama i varivima. vodena trajnica polegnute ili pridignu- en Kušec’s story "Forests of Love”, "two rivers, father Rezac nalazimo u starim riječnim te stabljike. Naraste do 70 centimetara. Bosut and mother Spačva supply their enchanted son Hrast, turned into wood, with the necessary koritima, barama i kanalima Bosuta. Raste primjerice u močvarnim staništi- amounts of water in the Spačva forest complex or Štitasti vodoljub je vodena trajnica ma pokraj Vinkovaca. pool.” In the area of the Bosut lowlands and the koja raste u močvarama, stajaćim voda- Vodena voduška jednogodišnja je Spačva basin, we find many plant communities and interesting flora. This vegetation and flora is influ- ma, vlažnim livadama i sporo tekućim biljka vodenih staništa iz porodice stru- enced by the temperate continental climate. The Bo- plitkim vodama. Cvate od svibnja do ko- pnikovica. Možemo je naći uz obalu Bo- sut River, some 132 kilometers long (of which 81 km lovoza. Ima jestivi podanak. Uskolisni suta u Nijemcima. Kritično je ugrožena in Croatia) is formed by two streams near Županja, ie Andrijaševci. They do not immediately affect the i širokolisni rogoz su vodene zeljaste i strogo zaštićena vrsta. Sava, but flow parallel to it, leaving Croatia near Li- trajnice koje nalazimo u potocima, je- Vodeni orašac jednogodišnja je ze- povac and in Serbia in the Srijem town of Bosut zerima i plitkim vodama. Ime roda po- ljasta biljka. Ima podvodnu stabljiku i li- where it flows into the Sava river. The most impor- tant settlement along the Bosut is Vinkovci. The Bo- tječe od grčke riječi typhein što znači stove. Gornji listovi plutaju joj nad vo- sut basin with its tributaries includes three counties: dimiti jer se upotrebljavalo kao gorivo. dom. Cvjetovi su joj mali, pojedinačni, Brod-Posavina, Osijek-Baranja and Vukovar-Srijem.

MATICA travanj 2021. 31 Klikni – Idem doma! 60. rođendan najvažnijega festivala suvremene glazbe u Hrvatskoj U fokusu slavljeničkoga Biennala je sjećanje na njegova osnivača skladatelja Milka Kelemena i prvo festivalsko izdanje 1961. godine

Skladatelj i utemeljitelj MBZ-a Milko Kelemen (P. Slatina, 30. III. 1924 - Stuttgart, 8. III. 2018) prigodom uručenja počasnog doktorata Sveučilišta u Zagrebu.

Tekst: Vesna Kukavica Foto: MBZ

uzički biennale Zagreb (MBZ) održava se u četi- ri bloka od travnja do rujna ove godine u glavno- M me gradu Hrvatske i to s bogatim programom suvremene glazbe, ujedinjenim pod nazivom: (Re)konstrukcija – Continuum, unatoč pandemij- skim okolnostima. Slavljenički Muzički biennale Zagreb je međunarodni festival suvremene glazbe koji je utemeljio hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog Milko Kelemen sredinom 20. stoljeća i traje do danas. Posrijedi je jedan od najstarijih festivala takvoga koncepcij- skog usmjerenja u svijetu, čije je prvo izdanje održano 1961. godine. Prvotni Autorica animirano-igranog serijala MBZ-a za djecu Svirko je violinistica Lucija Stanojević cilj Biennala, prema Kelemenovoj izvor-

32 MATICA travanj 2021. noj zamisli, bio je informirati hrvatsku sredinu o najaktualnijim zbivanjima u suvremenoj glazbi u svijetu i tako omo- gućiti aktualizaciju hrvatske suvremene glazbe na međunarodnoj sceni. Biennale se od samih početaka odliko- vao širinom koncepcije i nevezivanjem uz bilo koje ideološke predznake pa ga Sučelje online programa za Velike malene MBZ-a Logo MBZ-a se u ondašnjem razdoblju hladnoratov- ske podjele svijeta prije pada Berlinsko- od izvođača koji će na ovogodišnjem iz- glazbe, izvedena u sklopu njegova pr- ga zida u Europi nerijetko doživljavalo danju MBZ-a izvesti djela uglednih do- vog izdanja 1961., kao i na virtuozna glazbeno-kulturnim mostom između maćih i stranih skladatelja. Glavni tajnik djela njegova osnivača Milka Keleme- Istoka i Zapada, osobito stoga što su se Hrvatskog društva skladatelja, Antun na (P. Slatina, 30. III. 1924. - Stuttgart, 8. na njegovim programima predstavljali Tomislav Šaban, istaknuo je skladatelje III. 2018.) te zadivljujući opus skladatelja i oni skladatelji koje se tada nije moglo koji će predstaviti svoja djela na MBZ-u: Ive Maleca (Zagreb, 30. III. 1925. - Pariz, izvoditi u "socijalističkom raju". U svo- "Bogat program jubilarnog MBZ-a daje 14. VIII. 2019.) i drugih. joj bogatoj povijesti ugostio je gotovo važno mjesto hrvatskim skladateljima Prvi festivalski blok događa se tako sve značajne skladatelje i izvođače u vrlo različitih izričaja, a to su: Berislav od 18. do 22. travnja, a u njegovu sklo- drugoj polovici 20. stoljeća, dočekavši Šipuš, Mladen Tarbuk, Gordan Tudor, pu obilježava se Dan Hrvatskoga glaz- (ne)spremno sveprisutnu mobilnost Ivana Kiš, Alen i Nenad Sinkauz, Fra- benog zavoda u čijoj je Velikoj dvorani umjetnika s nestajanjem svakovrsnih no Đurović, Tomislav Oliver, Ivan Josip jubilarni MBZ svečano otvoren kon- granicā. Programski odbor MBZ-a čine Skender, Ana Horvat, Dubravko Deto- certom Zagrebačkih solista 18. travnja umjetnička ravnateljica skladateljica ni, Krešimir Klarić, Lovro Stipčević, Iva- 2021. Usto, ovih proljetnih dana uoči Margareta Ferek-Petrić te članovi Da- na Kuljerić Bilić, Davorin Kempf, Marko jubilarnog MBZ-a od 9. travnja u Etno- vor Hrvoj, Tomislav Oliver i Ivan Josip Slaviček, Helena Skljarov, Tena Ivana Bo- grafskome muzeju otvorena je izložba Skender. Organizatori MBZ-a su Hrvat- rić, Višeslav Laboš, Ivan Violić, Maja Ri- Srđana Đuričića pod nazivom "Keleme- sko društvo skladatelja i Cantus An- vić, Tihomir Ranogajec, Matko Brekalo nov pozdrav svijetu", kojom se odaje po- sambl. Prvi travanjski blok održava se i Boris Jakopović." čast utemeljitelju MBZ-a, Milku Keleme- pod nazivom "Continuum Nr. 1 – Furio- nu. U suradnji s Francuskim institutom so!", a svibanjski ima naziv "Continuum KELEMENOVA I MALECOVA održano je nekoliko pop-up koncerata Nr. 2 – Shifting". Blok u srpnju slavi lje- DIONICA studenata Muzičke akademije, a od 15. to – "Continuum Nr. 3 – le sacre de l Šezdeseto rođendansko izdanje MBZ-a été", dok će se četvrti - rujanski održati u cijelosti je posvećeno novoj glazbi pod nazivom "Continuum Nr. 4 – Cele- svih žanrova koja će do publike stizati u bration!". Klikni poveznicu s progra- drukčijim okolnostima od planiranih u mom: https://www.mbz.hr/hr/program. četiri spomenuta bloka i digitalnom for- INK Experiment duo, Papandopulo matu. Uz pluralističku šarolikost kom- kvartet, Simfonijski orkestar Hrvatske pozicija suvremene glazbe s fokusom radiotelevizije, Zagrebačka filharmonija, na djela mlađih skladatelja iz zemlje i Ansambl Decoder, Cantus Ansambl, Šu- inozemstva, program se usredotočuje movi protiv valova i Delapse tek su neki i na djela etabliranih skladatelja nove

Izložba fotografija osnivača MBZ-a pod nazivom "Kelemenov pozdrav svijetu" autorski je postav ravnatelja slatinskog Zavičajnog muzeja Srđana Đuričića, koja u čast jubilarnog MBZ-a gostuje ovih dana u Zagrebu. Slavni je Slatinčanin, rodnome gradu darovao svoje memorabilije iz kojih je na izložbi vidljivo kako Kelemen spaja dvije riječi putovanje i iskustvo kao jednu cjelinu. Putovanje Milka Kelemena svijetom možemo promatrati na izložbi i pedagoškim, ali i transcendentnim osjećajem, koje je Autorica koncepta MBZ za njega kao osobu i skladatelja značajno obogatilo. Velike malene Nina Čalopek

MATICA travanj 2021. 33 ba povezana s književnošću, likovnom umjetnošću, kazalištem ili plesom. Zani- mljivo, klikom miša djeca mogu i sama stvarati glazbu ili izrađivati instrumente; spoznati što je to aleatorika ili ato- nalitetnost i to sve iz udobnosti svoga doma i uz dobru zabavu! "Kada je u pitanju glazba, ne treba- mo previše isticati koliko utjecaja ima na nas i koliko bi teško bilo zamisliti ži- vot bez nje. Glazba je nastala iz tradici- je, utkana je u naslijeđe i zbog toga bi glazbeno obrazovanje trebalo biti dostupno svima. Suvremena glazba odlič- na je karta za ulazak u divan svijet glazbe jer vrlo brzo omogućava djetetu da otkriva, osluškuje, svira i to čak bez in- Glazbenica Lucija Stanojević potiče djecu zvukolikim strumenta, koristeći vlastito tijelo. Dje- pričama kako izraditi mali kućni orkestar. ca su kreativna bića, a misija odraslog je da to potiče. Zato je bitna edukaci- do 17. travnja održavale su se i glazbe- teraktivne, edukativne sadržaje, kvizove, ja, važna je prilika. Muzički biennale no-plesne akcije na otvorenom ispred razgovore sa skladateljima i izvođačima, Zagreb nudi upravo to - priliku da dje- Hrvatskoga narodnog kazališta u sre- ali i kroz animirano-igrani serijal čija je ca otkriju, osluškuju, sviraju i stvaraju, dištu Zagreba. autorica glazbena pedagoginja i violini- kako bismo mi glazbenici rekli – sklada- stica Lucija Stanojević, a produkciju pot- ju, jer možda baš koncerti i radionice na MBZ - VELIKI I MALENI pisuje Studio Tetrabot, dok je autorica MBZ-u potaknu vaše dijete na intenziv- Muzički biennale Zagreb i ove godine koncepta ujedno i izvršna producentica nije bavljenje glazbom bez obzira na to misli na najmlađe članove društva i stva- MBZ-a Nina Čalopek. Maskota MBZ-ova u kojem će smjeru ići, onom klasičnom ra program za djecu koji će MBZ trenu- programa za VELIKE malene Svirko vodi ili suvremenom", poručila je Lucija Sta- tačno premjestiti iz koncertnih dvora- djecu kroz animirano-igrani serijal od nojević, violinistica i glazbena pedago- na, škola i vrtića u digitalne formate. Na šest epizoda, čija je autorica glazbena ginja. Pridružite joj se i Vi s Vašom dje- prvi dan festivala, 18. travnja, objavljena pedagoginja i violinistica Lucija Stano- com iz iseljeništva, kliknuvši mišem na je tako nova web-stranica kidz.mbz.hr. jević. Na sučelju svojih tableta i računa- poveznicu na Internetu: kidz.mbz.hr ili Maskota MBZ-ova programa za velike la djeca, ma gdje bila, saznaju što radi na festivalskim društvenim mrežama i malene je Svirko koji djecu vodi kroz in- skladatelj, a što dirigent, kako je glaz- ostalim digitalnim kanalima. n

60th Anniversary of Croatia’s Leading Contemporary Music Festival The Music Biennale Zagreb (MBZ) will be staged in four gramme often features composers shunned in the "socialist blocks from April to September in the Croatian capital and paradise”. In its colourful history it has hosted most of the will feature a rich programme of contemporary music unit- significant composers and performers of the second half of ed under the moniker (Re)construction–Continuum. The MBZ the twentieth century, (un)hesitant in absorbing the ubiqui- is an international festival of contemporary music found- tous mobility of artists that came about with the softening ed by composer, conductor and teacher Milko Kelemen in of many borders. The artistic director is composer Marga- the mid-twentieth century. It is one of the oldest festivals reta Ferek-Petrić. The organisers are the Croatian Compos- of this conceptual orientation in the world, first staged in ers’ Association and the Cantus Ensemble. Find out more at: 1961. Kelemen’s primary objective was to bring audiences https://www.mbz.hr/hr/program. in Croatia in contact with the latest international trends in This year the MBZ is again mindful of our youth and will in- contemporary music, thus opening a window to the inter- clude a programme for children, which it will shift, for now, national scene for our contemporary music. From its be- from concert halls, schools and kindergartens, to digital for- ginnings the biennale was characterised by a broad con- mats. A new website, kidz.mbz.hr, was launched on the first cept and avoidance of ideology and, before the fall of the day of the festival, 18 April. Croatians in the diaspora com- Berlin Wall, it was seen in Europe as a bridge of music and munities and their children are invited to join us for the on- culture between the "East” and "West”, especially as its pro- line events of the 60th anniversary Music Biennale Zagreb.

34 MATICA travanj 2021. Uz Svjetski dan kazališta

Svjetski dan kazališta je projekt koji je pokrenuo ITI – Međunarodni kazališni institut, a obilježava se od 1962. godine. Povezuje s otvorenjem prve kazališne sezone u Teatru nacija - Théâtre des Nations u Parizu. Međunarodna UNESCO- va udruga osnovana je s ciljem povezivanja kazališnih ljudi te lakšeg protoka informacija. Svake se godine 27. ožujka u tisućama kazališta širom svijeta

Prvo javno kazalište u Europi utemeljeno čita međunarodna poruka. 1612. godine u gradu Hvaru na otoku Hvaru Hrvatsku poruku za Dan kazališta distribuira Hrvatsko društvo Posveta glumcu dramskih umjetnika. d 2001. godine međuna- "Biti glumac, znači biti dobrovoljni po- štine smisla bavljenja umjetnošću i da rodna zajednica kazali- laznik jedne škole koja se zove kazali- se ne damo lošim uvjetima bez obzira štaraca svjetske kazališ- šte, čiji sam i sama oduševljeni polaznik, na okolnosti koje nas pritišću. Budimo ne organizacije za djecu istraživač i pripadnik. Nadam se da tu gospodari pozornice, očarajmo publi- O i mlade ASSITEJ diljem "školu" nikada neću završiti pa i pod ci- ku krikom, tišinom i svojim glasom kao svijeta slavi 20. ožujak kao Svjetski dan jenu da me proglase lošom učenicom. najupečatljivijim i najmarkantnijim glu- kazališta za djecu i mlade, a 2003. Svjet- Biti glumac, znači bespoštedno se dava- mačkim sredstvom. ska lutkarska udruga UNIMA proglasila ti ne očekujući ništa za uzvrat. To zna- Ako se ponekad izgubimo u životnoj str- je 21. ožujak kao Svjetski dan lutkarstva. či, ne bojati se suočiti s novim, neistra- ci straha, nesigurnosti i traženja sebe, Glavna svrha Svjetskog dana kazališta ženim, drukčijim. To znači prepustiti se sjetimo se da smo stanari jednog doma za djecu i mlade je privući pozornost izazovima koji će pokrenuti naše poten- kojem pripadamo a to je kazalište. Na- šire javnosti na umjetnost kazališta za cijale, razigrati našu maštu. To znači po- dajmo se da ćemo na svom profesio- djecu i mlade. Događanja za vrijeme micati svoje granice i mijenjati se tako nalnom putu sretati samo darovite, pa- Svjetskog dana mogu biti posebne pred- da iznenadimo sami sebe. Biti glumac metne i dobre ljude, pa ako i ne bude stave, otvorene probe, predavanja, izlož- znači, vješto mijenjati karaktere a ostati uvijek tako suprotstavimo im se svo- be, članci u novinama i časopisima itd. svoj. Upravo to, ostati svoj, nosi u sebi jim talentom! Događaji se prvenstveno organiziraju TAJNU koju svaki glumac sam za sebe Još nešto! Želim izraziti poštovanje i po- u ASSITEJ-nacionalnim centrima, kaza- i u sebi gradi čitavog života. Pokaziva- dršku onim kolegama koji nemaju tu lištima ili kazališnim organizacijama. n ti se a ostati TAJNA. Ne doreći se! Tra- sreću biti u stalnom angažmanu u kaza- jati! Ali biti glumac znači i nastojati do- lištu i koji unatoč nesretnim okolnosti- seći najviše umjetničke standarde i ne ma i uvjetima svojim predanim radom ENG World Theatre Day is a project launched by ogriješiti se o kazališnu etiku u najširem upozoravaju na položaj glumca, danas. the International Theatre Institute (ITI) that has been celebrated since 1962. It was associated with the smislu. I nije to tako nevažno istaknu- Dragi prijatelji i kolege, neka sve vaše opening of the first theatre season of the Theatre of ti, upravo danas, kada svatko svakome napore i umjetničke dosege prati onaj, Nations in Paris. The ITI was formed in the fold of radi o glavi i kada sve postaje važnije za nas glumce najslađi zvuk, neodoljivi UNESCO with the objective of bringing together peo- ple in theatre and facilitating the exchange of com- od činjenice da smo tu zato da osluš- zvuk aplauza!" munication. An international message is read in kujemo istinu u sebi i oko sebe, da bu- Branka Cvitković, thousands of theatres around the world every year demo hrabri, da ne odustajemo od su- Nacionalna dramska prvakinja on 27 March. The Croatian message for World The- atre Day is distributed by the Croatian Association of Drama Artists.

MATICA travanj 2021. 35 Naslijeđe uljudbenog uzleta Uznemirena slojevitost vremena u previranju Ljubaznošću autorice teksta citiramo ulomke iz monografije izložbe "Šezdesete u Hrvatskoj – mit i stvarnost" održane u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt 2018. godine, opisujući ozračje Zagrebačkog muzičkog biennala, koji se svakog travnja neparnih godina održava već 60 godina

Tekst: Seadeta Midžić vot još uvijek udaljenih svjetova koji se Prilagodila: Ljerka Galic grade i razgrađuju preobražavajućom snagom i analitičkom oštrinom sklada- ojava Muzičkog biennala teljskog mišljenja glazbe. Zagreb 1961. godine do- Osvjetljavaju se nesagledana ili zata- imala se kao naglo i sud- mnjena povijesna razdoblja i oaze defi- bonosno izranjanje uz- nirane izdvojenim kulturama. Nada se P budljivo egzotičnog s neopisivim elanom pretapa u stvara- kontinenta suvremene glazbe u prosto- lački impuls i oblikuje vizije bliže i dalje ru predugo izoliranog zagrebačkog ,hr- budućnosti. Sukladnost i povremeno vatskog i jugoslavenskog svijeta glazbe. preplitanje linije Muzičkog biennala s Umrežena slojevitost epoha, kultura, pokretom i izložbama Novih tendencija tradicija i tendencija, naročito u prvim ,čini se gotovo kao dvostruki trag zre- programskim kompozicijama biennal- losti istovjetnog napora i istovrijedne skih godišta praćenih predavanjima, stvaralačke i kritičke lucidnosti ostva- prikazima, tribinama, simpozijima, kon- gresima, savjetovanjima, slušaonicama, radionicama i izložbama , najavljuje U svom početnom naponu doba u kojem će nakon konstruktivi- Biennale je bio dio žive stički i donekle asketski nastrojenih povijesti i rukavac velikog avangardi bubrenjem radikalnih jezgri i ideja, neke druge nove glazbe u valo- glazbenog tijeka stoljeća, vima osvojiti svjetsku i u međuvreme- ujedno i tribina ideja, nu ozbiljno ojačanu hrvatsku scenu. MBZ-ovska provala nečuvenih glaz- razgovora i polemika sa benih događaja, novih glasova i zraka stvarateljima koji su izravno s drugih planeta 1961. godine, omogu- ćuje i obvezuje na sticanje znanja. Ona utjecali na sudbinu glazbe i su ugrađena u uzbudljivo dinamičan ži- kulturu u cjelini. Ivan Picelj autor plakata

rene u specifičnim, ali organski srod- nim oblicima. No ni množina ni sadržaj odabra- nih događaja s epohalnim značenjem i avangardnim profilom, ni preplet ra- znolikih programskih linija i tradicija što se slijevaju u kanale promišljeno razgra- nate biennalske arhitekture, nisu bili samo festivalski smjelo, poticajno i po- učno sažimanje ideja i pojava.

36 MATICA travanj 2021. Zapamćen kao ekstatični moment slobode, Muzički biennale je od samog početka europski umrežen laboratorij suvremenosti: uspostavljaju se i tematiziraju nove i drugačije veze između ideja, spoznaja, dometa i iskustava s raznih područja i disciplina, pa se s povjerenjem u njihovu revolucionirajuću djelotvornost i spontanu konstrukcijsku snagu otvaraju novi vidici.

Virtualnu sondu usmjerenu prema vatske glazbe. Programe čine povijesno još uvijek tinjajućem žaru jezgre pre- značajna i intrigantno aktualna djela (u sudnog poticaja i prijelomne faze no- prisustvu i nerijetko pod ravnanjem au- vovjekog razvoja hrvatske glazbe- erup- tora i velikih dirigenata kao što su Stra- tivnom prvom desetljeću Muzičkog vinski, Cage, Stockhausen, Messiaen) u Miroslav Šutej autor plakata biennala Zagreb- kao da čini neki ide- izvedbama specijaliziranih ansambala alno zamišljen sustav raznovrsno bru- za novu glazbu, velikih europskih oper- stavlja svojevrsnu bilancu sretnih umjet- šenih leća i složenih konstrukcija zrcala. nih kuća i baletnih trupa i orkestara. ničkih sinteza, ali upućuje i na iskustva Taj imaginarni sklop svjetlosnih sno- Mobilizirani su i intenzivno se ra- usporednih eksperimentalnih situaci- pova prati ulančanost raznorodnih izvo- zvijaju domaći orkestri i ansambli, prija koje otkrivaju temperaturu trenutka. ra i višesmjernih strujanja. Stvara i pre- premljeni i potvrđeni već svojim rani- U zagrebačkom vrtlogu oblika uza- nosi svojevrsne glazbom i šumovima jim programima. jamno se obogaćuju i spajaju glazbene osjenčane i oprostorene kaleidoskop- Na istoj razini scenske kulture sa ideje i znanstvene misli. Preispituju se ske slike Muzičkog biennala Zagreb. Od- suvremenom, istraživačkom koreograf- manifesti i povijesni događaji, revolu- gonetavanjem i interpretacijama takvih skom gestom, baletni program HNK u cionarna ili simbolički važna djela, uče disonantnih varijacija, iscrtavaju se doj- tom razdoblju ocrtava liniju razvoja hr- i ispituju tehnike. Glazbeno teorijski mljive konture razloga i dimenzija izvor- vatske glazbe određenu različitim skla- diktati i radikalno samosvjesni ekspe- ne drame oslobođenja, prometejskog dateljskim pozicijama u djelima izrazi- rimenti djeluju usmjeravajući - otkriva elana pokretača i sudionika i kreativne te koherencije. se elektronska i konkretna glazba veli- razine ishoda umjetničke i društvene Dvostruki niz oživljavanja i interpre- kih studija. tektonike 60-tih godina. tacija skladbi u traženju svoje ravnote- Strujanje glazbe sa zaprepašćuju- U sjeni istovremeno opreznog i tri- že djeluju u tradicionalnom kazališnom ćim sadržajima, glazbeno-filozofskim jumfalnog, ali i kontroliranog biennal- prostoru kao kristalizacijska točka težnji stavovima i nepoznatim intenzitetom skog - ne samo festivalskog - spektakla prema sveobuhvatnim promjenama. povezuje mjesta spontanih i radnih su- otvaranja prema svjetskim procesima, Unutar napetog biennalskog luka pred- sreta, čudesnih viđenja s aurom privi- dometima i izazovima, zatim rekon- đenja, razgovora i polemika sa stvara- strukcije konstelacija dominantnih ideja teljima koji su u želji da razumiju novi i njihovih sila s transformirajućim ener- svijet svojim djelima i vizijama utjecali gijama, otkriva se na horizontu bez- na njegovu sudbinu. n dana naslijeđenih zaostajanja mali ar- hipelag akumulacija znanja i vještina, ENG sofisticiranih osobnih traženja, isku- The appearance of the Music Biennale Za- greb (MBZ) in 1961 was an abrupt and fateful sur- stava i iskoraka. facing of an exciting and exotic continent of mod- Posebno uporno i svim ideologija- ern music in the overly long period of isolation ma i sustavima prilagođeno i pogodno music in Zagreb and Croatia as a whole saw in the former Yugoslavia. The sudden appearance of nov- oslanjanje na folklor, zalog je plodono- el musical happenings, the new sounds, and the snog prihvaćanja duha i imperativa su- fresh flow of "air from another planet” in 1961 paved vremenih stvaralačkih principa i istra- the way for and demanded the acquisition of new insights. These insights are built into the exciting živačkih pokreta. S novim, znanstveno and dynamic life of distant worlds, built and dis- tehnološkim impulsom i s disciplini- mantled by the transformative power and analyti- ranim mišljenjem ustrojenim prema cal sharpness of the composer’s concept of music. The programmes consist of historically significant pogledu na strukturu intimne prirode and intriguing current works (in the presence and zvuka i materijalnih osnova glazbe, te often under the direction of authors and leading složenim konstrukcijama što se nadah- conductors like Stravinsky, Cage, Stockhausen and Messiaen) performed by specialized new music en- njuju njihovim proporcijama, osigurana sembles, major European opera houses, ballet je krhka ali neprekinuta linija zrenja hr- Sven Sorić autor plakata troupes, and orchestras.

MATICA travanj 2021. 37 15. međunarodni ARC salon Magični Zadrani idu u New York i Barcelonu Mario Javoran, mladi zadarski slikar i grafičar, autor je gigantske slike "Mediterraneo” proglašene najboljom na 15. međunarodnom ARC salonu u organizaciji američke zaklade Art Renewal Center, jednom od najuglednijih svjetskih natjecanja za figurativno slikarstvo, crteže i kiparstvo

Tekst: Ivica Nevešćanin ili Lale, koji po slikarevu mišljenju utje- Foto: Jure Mišković lovljuju duh i način života "Mediterana kakav je nekada bio", a mjesto na slici konkurenciji od pet tisu- je "osigurao" i svojoj majci te trima pri- ća radova iz 83 zemlje jateljicama. Marijev divovski crtež u tehnici ugljene olovke, di- MEDITERAN DUHA I ŽIVOTA U menzija 4,35 puta 3,05 Marijev realizam tako je kritički zaronio metara, osvojio je prvo mjesto te će uz u čudesne teme, ali i probleme Medite- novčanu nagradu biti ovih dana izložen rana i mediteranizma koje, kako kaže, u muzeju Sotheby’s u New Yorku te Mu- iščezavaju s ovakvim ljudima, ostajući zeju suvremene umjetnosti u Barceloni, zajedno s drugim najbolje ocijenjenim radovima. - Riječ je o svojevrsnoj posveti Ilji Rje- pinu, ukrajinsko-ruskom slikaru realiz- ma, i njegovim "Burlacima s Volge”. Na mojoj slici burlake su zamijenili poznati Zadrani koji umjesto carskog broda vuku neku drvenu olupinu barke. Slika je metafora nestanka Mediterana ka- kvog su poznavali i opisivali jedan Paul Valéry, Predrag Matvejević ili Arsen De- dić. Ona budi nostalgiju, govori o gu- bitku našeg odnosa prema podneblju i prirodi. To nije Mediteran s prospek- ta turističke zajednice, nego Mediteran duha i života kakav pred našim očima zauvijek nestaje – govori Mario objaš- njavajući zašto je umjesto ruske siroti- nje koja je živjela od izrabljivačkog rada sastavio kompoziciju od dvanaest likova Akademski slikar na kojima se jasno prepoznaju paradi- i grafičar Mario gmatični zadarski likovi najobičnijih lju- Javoran, mladi "P M M" zadarski slikar "Love in the Age of Laborers" di s ulice poput Pefe, Hofmana, Vencija

38 MATICA travanj 2021. samo olupine sjećanja. Slika je nastaja- la godinu dana, a Mario je svaki dan cr- tao osam do deset radnih sati. Svi likovi prethodno su bili u njegovu ateljeu gdje ih je fotografirao, skicirao i kasnije unosio u veliku fresku. Crtež je inače dio ciklusa vezanih uz Mediteran. Prvi rad iz ciklusa nastao je prije dvije godine u Zagrebu, dosad ih je nacrtao če- tiri ili pet, a trenutačno radi na crtežu "Majke i kćeri Mediterana”. - Za mjesec-dva i ta će slika biti go- tova. Manjih je dimenzija, ali su na njoj opet poznata lica. Ciklus namjeravam nastaviti još sigurno godinu-dvije dana. "Mediterraneo” Mediteran kakvim ga ja vidim i doživlja-

vam je bogat i neiscrpan, ali to nije Me- diteran s turističkih razglednica, nego Mediteran života kakvim ga opisuje Ma- tvejević u svom "Brevijaru”. On je za mene Biblija – govori 26-godišnji umjet- nik Mario koji je 2018. magistrirao smjer grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i za manje od tri godine postao je vidljivo ime na svjetskoj sceni. - Narudžbe dolaze, ali ih ne primam. Skoncentriran sam na svoje ideje, nemam se vremena time baviti – kaže Ma- rio koji je za izložbu svojih crteža krajem prošle godine u Gradskoj loži, na kojoj je i predstavio "Mediterraneo”, dobio Grb Grada Zadra. - Moji roditelji su sretni više nego ja. To je za mene kuća od jučer, kuća koju sam završio prije pola godine. Ja radim dalje - kaže Mario Javoran, mladi zadarski slikar i grafičar, nakon što je doznao da je njegova slika "Mediterraneo” pro- glašena najboljom na 15. međunarod- nom ARC salonu u organizaciji američ- ke zaklade Art Renewal Center, jednom od najuglednijih svjetskih natjecanja za figurativno slikarstvo, crteže i kiparstvo. Zadivljujući crtež odiše nevjerojat- nom umjetničkom elegancijom i ima- "The Rebellious Race ginacijom. Pjesnik Enes Kišević nazvao Grew on Thorns" je Marijev rad glazbom oka. Slika "Me- diterraneo" nije prvi Javoranov rad koji ENG je privukao pozornost i izazvao odušev- Mario Javoran is a young artist from Zadar and the author of the large-scale charcoal pencil ljenje. On je lani u zagrebačkoj "Laubi – on paper work Mediterraneo, which won the first kući za ljude i umjetnost" održao izložbu place cash prize at the 15th annual ARC Salon or- svojih crteža pod nazivom "Tvoje tijelo, ganised by the Art Renewal Center in the United States of America, considered one of the most pres- moja kuća" inspiriranu istoimenom pje- "Love in the Age of Laborers" tigious competitions for figural painting, drawing smom Arsena Dedića. n and sculpting.

MATICA travanj 2021. 39 Andrea Dorta - Venezuelanka zaljubljena u Hrvatsku Hrvatska kao zemlja snova Od rujna 2019. stanovnica Zagreba je Andrea Dorta iz Venezuele koja kao stipendistica Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske uči hrvatski na Croaticumu, centru za učenje hrvatskoga jezika i kulture na Filozofskome fakultetu

sam uopće (ni prije, ni sada) Venezue- lanka, a za Španjolce nisam dovoljno Španjolka, no za Hrvate je dovoljno da sam ja pa da me uključe. To mi je bilo jako posebno i lijepo. Isto je bilo s vene- zuelanskim Hrvatima. Kad sam počela pohađati mali tečaj jezika u počasnome konzulatu, pozivali su me na događaje. Prvi dan sam se bojala da će im biti ne- ugodno što nemam hrvatskih korijena, ali od prvog trenutka kad sam to rekla razveselili su se da je strankinja zainte- resirana za Hrvatsku. Nekoliko tjedana kasnije srela sam počasnoga konzula gospodina Zdravka Sančevića, koji me pitao iz kojeg dijela Hrvatske mi je obitelj, a ja sam odgovorila da nisu iz Hrvat- ske. On mi je onda rekao da to nije važ- no jer da je bitan taj interes koji imam i Posjet Dubrovniku ta strast - ono što ja osjećam. Govorili

Tekst: Marijan Lipovac vori jezike tih zemalja. Idealnu zemlju pronašla je u Hrvatskoj koja ju je odu- tudentica Andrea Dorta ševila odmah nakon što ju je počela iz Venezuele, uz studij istraživati. hrvatskoga jezika u Za- grebu ujedno se bavi i LJUBAV NA PRVI POGLED S podučavanjem španjol- Bila je to, kako kaže, ljubav na prvi po- skoga preko Interneta. Također vrlo gled – Hrvatska joj se učinila lijepom i predano upoznaje Hrvatsku i njezinu zanimljivom, a svidio joj se i jezik. Klju- kulturu, a i jezik je već dobro svladala. čan je, međutim, bio posjet SAD-u 2018. Svojom svijetlom kosom i očima Andrea kada je došla u hrvatski restoran u Mi- posjeduje atraktivan izgled, a iza njega amiju kušati prvi put neki hrvatski spe- je i zanimljiva životna priča. Rođena je cijalitet. "Tada nisam govorila hrvatski 1999. u Caracasu gdje je 2017. upisala osim desetak fraza koje sam naučila studij modernih jezika i odlučila da će online, ali pokušala sam naručiti hra- se, u budućnosti, odseliti iz Venezuele nu. Pitali su me kako to da znam išta gdje nije bila sretna. Budući da se izgle- hrvatskoga. Pričala sam im da me za- dom izdvajala od okoline, a otac joj je nima Hrvatska i da želim učiti hrvatski, Španjolac, za Venezuelance nije bila do- a oni su mi počeli govoriti o Hrvatskoj, voljno Venezuelanka, ali ni za Španjol- hrvatskoj glazbi i čak su me pozvali na ce nije bila dovoljno Španjolka pa ju ni hrvatski tulum da se družim s Hrvati- očeva domovina nije privlačila, kao ni ma, što mi se nije događalo ni s mojim Studentica u Zagrebu Njemačka, Italija ili Francuska, iako go- Venezuelancima. Za Venezuelance ni-

40 MATICA travanj 2021. smo još malo i dao mi je knjigu, rekav- la Hrvatsku i hrvatski na- ši da mogu koristiti njegovu knjižnicu čin života koji joj se sviđa ako želim te u slučaju da zatrebam po- više od onog u Venezueli. moć, slobodno ga mogu kontaktirati." Za razliku od većine drugih stranaca koji se dru- POTPORA POČASNOGA KONZULA že međusobno, Andrea "Ova potpora bila je novost za mene, a se u Zagrebu druži s do- tečaj hrvatskoga koji je trajao šest mje- maćim ljudima, a neko vri- seci bio mi je omiljeni dio tjedna", pri- jeme plesala je i folklor u sjeća se Andrea početaka svog upo- Folklornom ansamblu Za- znavanja s Hrvatskom. Zbog političkih greb-Markovac. problema u Venezueli domovinu je od- lučila napustiti prije nego što je mislila. JEZIK I PRILAGODBA Prekinula je studij i odlučila u rujnu 2019. VENEZUELANSKIH doći u Hrvatsku i upisati Croaticum. No, HRVATA u međuvremenu je vidjela oglas kojim Krajem 2019. sudjelovala su se u Crnoj Gori tražili predavači na je i na prvom skupu Me- ljetnom tečaju španjolskoga i zaključi- đunarodne mreže istraži- la da bi time bilo dobro ispuniti vrijeme vača o migracijskim pro- od lipnja do rujna. Dobila je pozitivan cesima između Hrvatske i odgovor i iz Venezuele krenula prema Južne Amerike gdje je ima- Crnoj Gori, zrakoplovom preko Beogra- la prezentaciju o venezue- da. U Podgorici je u poučavanju špa- lanskim Hrvatima pod na- Posjet Krapini njolskoga koristila pjesme i televizijske slovom Gubitak hrvatskoga sapunice te zaključila da su Crnogorci jezika kao posljedica prila- po mentalitetu bliski Latinoamerikan- godbe Hrvata u Venezueli. U posljednje lidnom, znanju hrvatskoga. "Najteže mi cima. Iako se vezala uz Crnu Goru i ta- vrijeme volontira u Isusovačkoj službi za je govoriti zato što zbog sramežljivosti mošnje ljude, u rujnu je došlo vrijeme izbjeglice gdje je dragocjena kao izvor- zaboravljam vokabular ili strukture. Ja za dolazak u Hrvatsku, u Zagreb. "Omi- ni govornik španjolskoga jezika. Uglav- sam perfekcionist tako da mi je frustri- ljeno mjesto mi je Trg bana Jelačića jer nom pomaže potomcima Hrvata i dru- rajuće napraviti pogrešku. Gramatika je je prvo koje sam posjetila. Kad sam na- gim Latinoamerikancima u integraciji u mučenje svakog studenta jezika, ali mi- pokon svojim očima gledala u Jelačićev hrvatsko društvo u sklopu projekta SI- slim da ima smisla čak i ako nije laka i kip, shvatila sam da sam uspjela doći DRO. Pomoć im pruža u prevođenju, u pomalo ću je naučiti", kaže Andrea. Ne u Hrvatsku." pribavljanju dokumenata, a uskoro će osjeća nostalgiju za Venezuelom gdje podučavati osnove hrvatskoga jezika i danas ima blisku obitelj. "Skoro sva- MAGIČNI ZAGREB jednu obitelj koja će doći iz Argentine. ki dan se čujem s roditeljima i bakom i "U Zagrebu mi se sviđa kako je grad Do sada je Andrea Dorta u Hrvat- ponekad im šaljem slike. Oni nisu htje- za svoj standard miran, organiziran i skoj posjetila Dubrovnik, Knin, Krapinu, li ni da naučim hrvatski ni da se prese- čist. Sigurnost je također veliki plus. Ne Vinkovce, Vukovar, Slavonski Brod, Da- lim u Hrvatsku, no polako su se pomiri- mogu točno objasniti zašto, ali oboža- ruvar i još nekoliko mjesta. U Krapini ju li s tim i sada su jako sretni i zadovoljni. vam Zagreb i ovdje osjećam neku poje privukao spomenik narodnog heroja Moja mama Hrvatsku naziva zemljom sebnu radost vezanu za život ovdje", Izidora Štroka koji je bio borac u Špa- mojih snova. Tata me je posjetio u ve- kaže Andrea kojoj je doživljaj bio i kon- njolskome građanskom ratu. "Interna- ljači 2020. i zajedno smo razgledali Za- cert Prljavog kazališta u listopadu 2019., cionalne brigade i njezini pripadnici ti- greb", kaže Andrea Dorta, simpatična i na 30. godišnjicu legendarnog koncer- jekom građanskog rata su vrlo cijenjen neobična Venezuelanka kojoj će Hrvat- ta iz 1989. godine. "Bio je to prvi kon- dio španjolske povijesti, tako da kad ska vjerojatno postati nova domovina. n cert na kojem sam bila u životu. Lijepo sam vidjela spomenik, bilo mi je važno je bilo slušati uživo pjesmu Mojoj maj- kratko se zaustaviti i slikati", govori An- ENG Since September of 2019 Zagreb has been ci", dodaje Andrea. U Zagrebu je mje- drea koju je pandemija spriječila da još home to Venezuelan Andrea Dorta. She is a recipi- sec dana nakon dolaska doživjela ne- više putuje Hrvatskom. "Znam da Hrvat- ent of a scholarship provided through the State Of- fice for Croats Abroad learning Croatian at the Cro- sreću kad ju je u Ilici udario auto pa je ska ima svoje mane i prednosti, svoje aticum Centre for Croatian as a Second and Foreign neko vrijeme morala provesti u bolnici. slabosti i stvari koje ne volim, no meni Language at the University of Zagreb’s Faculty of U Zagrebu je doživjela i potrese u ožuj- je bolje biti pozitivna i fokusirati se na Humanities and Social Sciences. Andrea and her life story are a prime example of the contemporary mo- ku i prosincu 2020. Tijekom posljednjih prednosti", kaže Andrea koja samokri- bility of Generation Y and of a love of the Croatian godinu dana Andrea je istinski zavolje- tično govori i o svom, inače sasvim so- lifestyle.

MATICA travanj 2021. 41 Nove knjige Dvojna sudbina U najnovijoj zbirci stihova u prozi naslovljenoj Zjenica bježi od zjenice (Skoplje: Akademski pečat; Split: Naklada Bošković, 2020.), Ljerka Toth Naumova nastavlja sa svojim već poznatim temama nostalgije, sjete, čežnje, uspomena… Već je na prvi pogled razvidno da ćemo se susresti s toplom i osjećajnom poezijom, stihovima koji lagano padaju na dušu i krijepe je.

Tekst: Željka Lovrenčić Pjesme iz ciklusa naslovljenog "Raz- Tu su i "bakine buhtle s makom, čija- doblje razdijeljeno" posvećene su rod- nje perja i miris sušenih jabuka" (str. 4). gledna hrvatsko-make- nom tlu, ognjištu, djetinjstvu i svemu To su te nezaboravne uspomene koje donska poetesa Ljerka onome što je sada samo uspomena. Za- vječno nosimo sa sobom i prisjećamo Toth Naumova ima zani- počinje dirljivom pjesmom Kuća moga ih se u vremenima tjeskobe, tuge, boli. mljivu dvojnu sudbinu. djetinjstva u kojoj se slijeva rijeka snaž- Za sjećanja kaže da su kao susre- U Bez ikakve dvojbe mo- nih osjećaja isprepletenih s nostalgijom. ti, početak besmrtnosti. A onda se s žemo je svrstati među književnike-mo- Ona je bolni krik jer te kuće više nema; posebnom osjećajnošću i boli prisjeća stove između svoje dvije domovine. Na- to je samo ruševina, zgarište. pokojnog oca koji je otišao u vječnost ime, ova vrsna pjesnikinja, poput vlakova što odjednom prohuje esejistica i prevoditeljica na jed- pokraj nas… nak način pripada hrvatskoj i Na kraju svega ostaju nam makedonskoj kulturnoj sredini. ožiljci u duši, ali i nada u susret A budući da piše na dva jezika s dragim nam ljudima koji su – na hrvatskome i makedonsko- nas zauvijek napustili. me - ovdje možemo govoriti i Dok je prvi ciklus ove zbirke o simetričnoj dvojezičnosti. "Si- posvećen uspomenama i pre- metričnost" prati gospođu Ljer- pun nostalgičnih tonova, dru- ku i na drugim životnim područ- gi, naslovljen Pulsira otpozdrav jima – osim što je pjesnikinja i jezerski, više je autorefl eksija, profi njena duša, ona je i magi- istraživanje vlastite duše, ura- strica ekonomije i stručnjakinja njanje u njezine dubine, u njezi- za fi nancije. U njezinu prepo- ne ponore. Pjesnikinja traži svoj znatljivome pjesničkom diskur- dio Neba – ne želi da joj daru- su susrećemo se pak s mrač- ju plave orhideje kaže u pjesmi nim i svijetlim tonovima, sa Dajte mi moj dio Neba (str. 18). sjetom i nostalgijom, ali i s ra- Ona želi plavetnilo neba, plavu dosti i razdraganim tonovima. svjetlost koja će joj osvjetljava- Zbirka je podijeljena na tri ci- ti puteve u vječnost. Ove su pje- klusa naslovljena: Razdoblje raz- sme prepune boja – kolorit je dijeljeno, Pulsira otpozdrav jezer- isprepleten s osjećajima. Izmje- ski i Čekanje noćnih ura. Moto su njuje se nebesko plava boja, cr- im riječi Josipa Bodolića, Slavka nilo (crni jezerski ogrtač, pjesma Mihalića i Silvija Strahimira Kra- Jezerska čarolija, str. 19). Ovo su njčevića iz pjesme "Noći". pjesme iznimne metaforike; u nji-

Čitavi ciklus je toplo sjećanje na prošle dane koji se više nikada neće vratiti jer život nas odnosi nekim novim putovima – nema povratka na ono što je bilo. Ali, u nama vječno živi djetinjstvo i, kako kaže naša pjesnikinja u pjesmi Razdoblje razdijeljeno, "vremena veselja u zvonkome maminu glasu".glasu".

42 MATICA travanj 2021. Boka kotorska

Ljerka Toth Naumova posebnom toplinom govori o određenim Gospi od Škrpjela životnim trenucima; u njezinoj se poeziji zrcali ljubav prema rodnoj na dar zemlji; u njoj odjekuju ribarske pjesme i šetnje ravnicom, zrelo U ekumenskom ozračju Daniel Načinović ispjevao žito zavičaja, toplina doma i je nadahnutu poemu Gospa od Škrpjela u izdanju seoski zvonici. Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika iz Pule, koja se sastoji od 32 skladna pjevanja ma se snažno sukobljavaju svjetlost i tmina, jezero i nebo, noć i svitanje, život i smrt. Ljerka Toth Naumova voli kon- traste – u ovom ciklusu često ih koristi kako bi opisala stanje svoje duše u kojoj se kovitlaju razni osjećaji i strpnje. Ovo nisu pjesme blagih i nostalgičnih tonova, već stihovi pisani silovitom strasti – ona je tako jaka da se "rasplinulo uzburka- no jezero rajskim zvukom Nebesa" (Je- zerska legenda, str. 28). Treći ciklus naslovljen je Čekanje noćnih ura. U njemu su okupljene pjesme koje govore o prolasku godina, o samoći, strepnjama i sjeti. U njima je bol opipljiva, a "nemir sanjari u obrani dostojanstva kroz predostrožnost stra- hovanja", kao što navodi pjesnikinja u pjesmi Strahovanje (str. 34). U ovim stihovima provlači se tmina, žaljenje, Književnik Daniel Načinović zamor, rastanci. Oni nisu optimistični. Kroz njihovu se neprohodnost provla- čimo sporo, ali svejedno upoznajemo Tekst i foto: Đuro Vidmarović etnosa kao helenizirani starosjedite- drukčiju, ozbiljniju Ljerku, svjesnu da lji, a nakon što je nestalo Rimsko Car- život nije samo bajkoviti san i utočište oka kotorska nije samo stvo, poglavito nakon što je došlo do snova. Ovo su duboki i misaoni stiho- čudesan zemljopisni doselidbe Hrvata, prvotno pučanstvo vi obavijeni teškom metaforikom i sim- fenomen, odnosno je- Boke kotorske sjedinilo se s Hrvatima bolikom i nije lako razlučiti jesu li odraz dini fjord na Meditera- i s njima proživjelo povijesni tijek. Kao očaja i boli ili samo pesimistične reflek- B nu, već je to prostor cjelina Boka kotorska je uključena u sije o našem postojanju. koji je obilježio hrvatsku kulturu, ali državno-pravni prostor Crne Gore tek U svakom slučaju, ova zrela i promi- koji predstavlja i stjecište kulturnih 1944. godine. Tijekom turskih osvaja- šljena zbirka stihova u prozi Ljerke Toth dobara i težnji mediteranskog prosto- nja dio zaljeva bio je pod okupacijom Naumove navodi nas na razmišljanje o ra. Ovaj dio današnje Crne Gore s ob- i u to vrijeme dolazi do naseljavanja vlastitom postojanju i na preispitivanje zirom na stanovništvo i povijest inte- pučanstva srpskoga etnosa. Povijest naših životnih odluka. n gralni je dio hrvatskoga etničkoga i ovog prostora je velika historiograf- povijesnog ("Croatia Rubea") prosto- ska tema. Međutim, u ovom trenutku ENG Prominent Croatian-Macedonian poet Ljer- ra. Tamošnji Hrvati, bez obzira na to najvažnija tema za nas u Hrvatskoj je ka Toth Naumova has a fascinating and binary des- što su tijekom nepovoljnih povijesnih proučavanje i zaštita kulturne bašti- tiny. She is certainly among the literary bridge mak- ers between her ancestral and present homeland. uvjeta prestali biti većinsko pučanstvo ne koju su tijekom stoljeća stvorili bo- This excellent poet, essay writer, and translator is u svojoj pokrajini, domicilni su etnos, kokotorski Hrvati. Ta kultura je feno- in equal parts a member of the Croatian and Mac- što znači i najstariji prema povijesnoj men u europskim razmjerima. Naime, edonian culture scenes. Since she writes in both Cro- atian and Macedonian, we can also speak of a sym- dubini. Prije njih, odnosno prije 7. sto- danas kulturna baština bokokotorskih metrical bilingualism. ljeća, ovdje su živjeli pripadnici ilirskog Hrvata čini više od 50 posto kulturne

MATICA travanj 2021. 43 baštine države Crne Gore dok je udio roda s kulturnom baštinom hrvatske što su hrvatski pomorci i brodovlasni- Hrvata u ukupnom broju stanovnika manjine. To bi se moglo nazvati proce- ci stare brodove potapali oko morske ove države tek oko jedan posto. Ovaj som crnogorizacije kulture bokokotor- hridi i tako je s vremenom nastao oto- golemi nerazmjer otkriva nam strašnu skih Hrvata, što rezultira njezinim izdva- čić na kojemu se mogla podići crkva. demografsku sliku, odnosno nestaja- janjem i udaljavanjem od hrvatskoga Svi vjernici koji odlaze na ovaj škrpjel nje jedne etničke zajednice u velikom korpusa. Ovo je složena tema o kojoj dužni su ponijeti sa sobom nekoliko broju. Dakle, jedan posto crnogorske ovisi budućnost bokokotorskih Hrvata kamena i baciti ih u more pokraj škr- populacije hrvatskog podrijetla donije- kao manjinske zajednice. pjela kako bi ga učvrstili i povećali mu lo je u "miraz" Crnoj Gori 50 posto uku- površinu. Ovakvim mukotrpnim i zano- pne njezine državne baštine. Stoga bi NADAHUTI PJESNIK BOKE snim radom stvoreno je jedno od naj- skrb o toj baštini trebala biti bilateral- Skrenuo bih pozornost na vrijednu ljepših svetišta na Sredozemlju. Kako na. Na scenu trebaju nastupiti obje dr- knjigu pjesama jednog od najvećih piše Daniel Načinović, "otočić je poput žave. Republika Hrvatska je obvezatna hrvatskih živućih književnika, Daniela bisera u školjci modrine oblikovan nasi- skrbiti se o Hrvatima izvan svojih držav- Načinovića, posvećenu najvećemu ma- pavanjem oko postojeće hridi, potapa- nih granica, a kultura bokokotorskih rijanskom svetištu u Bokokotorskom za- njem ostataka starih jedrenjaka i brod- Hrvata spada u tu kategoriju jer je riječ ljevu. Riječ je o slavnoj Gospi od Škrpjela. ske armature. Izgradnja najprije male o integralnom dijelu kulture hrvatsko- Načinović je 2004. godine objavio prvo kapele na školju započela je 22. srpnja ga naroda. S druge strane, država Crna izdanje poeme pod naslovom "Gospa 1452. godine, nakon što su braća Mate- Gora dužna je skrbiti se o čuvanju ba- od Škrpjela", a 2020. Istarski ogranak šić, ribari iz gradića Perasta, uz hrid pro- štine bokokotorskih Hrvata koji su nje- DHK objavljuje drugo izdanje ove zbir- našli čudotvornu Gospinu sliku, ikonu zini državljani i njihova baština dio je ke. Kao što naslov kazuje, riječ je o po- Bogorodice, pred čijim su likom usliša- multietničkoga kulturnog sklopa Crne znatome marijanskom svetištu - Maj- ne molitve za ozdravljenje jednoga od Gore, dakle po tome je crnogorska ne ci Božjoj ili Gospi od Škrpjela, kojoj je ribara". Svečanost Gospe od Škrpjela u etničkom, već u državno-pravnom u čast podignuta prekrasna crkva na slavi se 22. srpnja kada prema otočiću smislu. Zbog toga se na političkoj sceni malome školju nedaleko od gradića Pe- polaze zelenilom urešene barke nakr- javljaju tendencije poistovjećivanja dr- rasta. Riječ je o umjetnom otočiću koji cane kamenjem koje biva potopljeno žavnog teritorija i države većinskog na- ovdje nazivaju škrpjel, nastalom tako u more kao znak brige i ljubavi prema

Boka kotorska: Otočić i crkva Gospe od Škrpjela (u pozadini otočić Sveti Juraj)

44 MATICA travanj 2021. Mariji k Isusu’ pouzdanje, učvršćujući i ‘fundamente’ ove uporišne točke s koje se vertikala vjere, ufanja i nade uzdiže i nad gordim vrhuncima". Načinović je Poemu Gospa od Škr- pjela, kako sam ističe, književno kom- ponirao na tri razine. "Prva se razina ostvaruje na doživljaju samog ambi- jenta unutar kojeg sam pri formalnoj ‘simetriji’ poeme uznastojao kontrapu- nktno mijenjati ‘pozicije’ ritmičkog govora, poradi stanovite gipkosti kako bi poematska cjelina postigla željenu re- ljefnost u smjeni 32 kitice po 6 stihova sa završnim kadencama. Drugu bih ra- zinu mogao nazvati alegoričnom, utoli- ko što se uprizorenja stihovanih vedu- ta i promišljaja mogu sagledavati kroz transpoziciju jednoga ‘veslajućeg’ kre- tanja kao slike života, te izvjesnosti u nalaženju pouzdane lanterne. Treća razina oblikovana je mistikom u devo- cionalnoj sabranosti, slijedeći upravo pashalni motiv Kristove velikosvećenič- ke molitve na posljednjoj večeri, odjek svetištu. Današnja crkva sagrađena je Leopold Mandić, blažena Ozana Kotor- obuhvaćen okolišem jadranskoga zalje- 1630. godine. U 18. stoljeću dograđeni ska i blaženi Gracije iz Mula". Načino- va i crkvice na školju, kamene lađe na su prezbiterij, kupola i okrugli zvonik – vić je svojoj zbirci napisao i predgovor susretištu istoka i zapada." Daniel Na- kula. Čudotvorna ikona s likom Bogo- pod naslovom: "Poema ‘Gospa od Škr- činović je s pravom svetište Gospe od rodice nalazi se na glavnome oltaru, a pjela’". I to je mala neobičnost jer autori Škrpjela doživio kao susretište Istoka i djelo je hrvatskoga slikara Lovre Dobri- najčešće stavljaju kao predgovor ili po- Zapada. Ali to je susretište prožeto pa- čevića iz sredine 15. stoljeća. Riječ je o govor svojoj zbirci esej nekoga od ko- sionskim motivima i Kristovom ljubav- baroknome umjetničkom djelu. Treba lega ili istaknutih književnih znalaca. U lju kao zajedničkom baštinom. Stoga reći kako je crkva ukrašena čudesno li- ovom slučaju, čitajući Načinovićev pred- on u predgovoru kaže: "Ljubav je most jepim i mnogobrojnim slikama Tripe govor, uočavamo kako on čini cjelinu koji spaja transcendentalnu nadu iz- Kokolje. Riječ je o jednom od istaknutih s poemom. Osim toga, u podrubniku među pojavnosti svakodnevice i trans- slikara hrvatskoga baroka. Njegove sli- je naglašeno kako je riječ o autorovu cendencije." Načinović konkretno svoju ke su remek-djelo našeg baroka i cijeli priopćenju na skupu "Pasionski mo- poemu vidi kao poziv kršćanskoj bra- prostor Gospe od Škrpjela zahvaljuju- tiv kršćanskoga jedinstva", održanom ći na ekumenizam. Štoviše, on smatra ći njima dobio je u narodu naziv hrvat- u Tivtu 2006. godine. U ovom lirski pi- kako svetište u Boki na poseban način ska Sikstina. (Tripo Kokolja rođen je u sanom priopćenju navodimo nekoliko "svjedoči o nužnosti takva zajedništva Perastu, 28. veljače 1661., a umro je na ulomaka kako bismo se uvjerili u ljepo- u onoj mjeri u kojoj je ono izazov i če- Korčuli, 18. listopada 1713. Ponekad je tu autorova literarnoga govora: "Posjet žnja, ali prije svega dosljedna postoja- zvan i Trifun Kokoljić ili po mletački Co- Gospi od Škrpjela, nezaobilazan u bo- nost u svakodnevici". Oduševljen idejom coglia. Povijest umjetnosti ga određuje keljskim itinerarima, nije samo turistički ekumenizma, Načinović se kao pjesnik kao hrvatskoga kasnobaroknog slikara, ‘intermezzo’ u susretu s baštinom kultu- i kao rimokatolik obraća Njegošu kao "uz Mateja Ponzonija-Počuna najznačaj- re, već prije svega ulazak u ozračje du- pjesniku, ali i kao pravoslavnom prela- niji predstavnik baroknog slikarstva u hovnosti u kojemu se prožimlju govor tu. On piše: "Dijaloški je moment upu- Dalmaciji".). vjekova i onaj osobni zaziv upućen Stvo- ćen prema Lovćenu, počivalištu veliko- Daniel Načinović ne zaboravlja i su- ritelju. Zaziv je to čovjeka hodočasnika ga crnogorskog pjesnika Petra Petrovića sjedni otočić posvećen svetom Jurju koji koji s vremena na vrijeme mora odlo- Njegoša, jednoga od najvećih pjesnika Crnogorci nazivaju Đorđe. Autor kaže žiti, odnosno posvetiti breme koje nosi, – mistika (‘Luča mikrokozma’) u europ- kako je ovaj otočić "još jedno mjesto vje- prisloniti ga na ovu hrid kao što Bokelji skoj literaturi." On priznaje kako Nje- re i duhovnosti u Boki, Zaljevu hrvatskih na svojim ‘fašinadama’ odlažu kamenje goša doživljava kao pobornika kršćan- svetaca, čije obzore osobito krase sveti u vodu do školja, učvršćujući svoje ‘po skog jedinstva.

MATICA travanj 2021. 45 nije vratio, ali je njegovo čekanje u vjernosti nadvisilo okvire vremena, šireći prostore ljudskoga srca kroz doziv vječnosti." Prijeđimo na tekst same poeme. Svaka od 32 kitice sa- drži šest stihova. Pri tome u svakom od njih rimuju se četvr- ti i šesti stih, a u šestome se obvezatno spominje Gospa od Škrpjela. Navodim primjer iz prve pjesme:

Veslaj tihim glasom ka Perastu, pjesmo! Tragom drevnih lađa do onoga školja. Na moru je Žena odjevena suncem dom svetosti Božje nastaniti htjela. Veslaj i ti, dušo, kamen da ponesem u Boku na Otok Gospe od Škrpjela.

Ovom prilikom posebno bih istaknuo Načinovićev poku- šaj da opiše ljepotu Gospe od Škrpjela na izvornome čakav- skom narječju. Primjer je pjesma br. VI.

Nagrèšpani vali, rontâl od Dobrote; Daniel Načinović: Gospa od Škrpjela (poema), Istarski ogranak DHK Pula, Pula, 2020. barbuni od fanga, barbuni od grote. More râzo rive; pusto libro moje… 14. PJEVANJE Što mi ćela rijet je tica ka je sjela tu na pic od prove, van od paravènta? Ti, pjesniče gordi, orle Crne Gore, ‘A’mo ća do školja Gospe od Škrpjela! na Lovćenu čekaš svjetlo uskrsnuća. Želja bješe velja Njega što svijet stvori Daniel Načinović je i osobno, kao vjernik, duboko potre- da nas k Sudu savjest jednom ne bi klela. sen ljepotom i mistikom Gospe od Škrpjela i stoga ne čudi Kršćanskom jedinstvu – reci – ima l’ nade? što je iz te potresenosti šiknula snažna poema, jedno od naj- O združi nam htijenja, Gospo od Škrpjela. boljih pjesničkih ostvarenja kršćanskoga nadahnuća na hrvatskome jeziku posljednjih desetljeća. Uz Vladiku Rada, na katoličkoj strani svakako je najveći U 27. pjesmi on iskazuje svoj ushit, ali i molitvu Gospi ekumenski poticatelj bokokotorski Hrvat sv. Leopold Bog- od Škrpjela: dan Mandić, franjevac rođen u Herceg Novome. I njemu je Načinović posvetio dio ove poeme: Hej, koliko sreće! I meni je danas u Zaljevu blagdan kroz molitvu zvani. I meni je danas svadbovat u Kani! 18. PJEVANJE "Činit sve što reče" Bog moj sa raspela, Uskrsli koj’ sjáji mir na svetoj škrapi. Herceg Novi silna kolijevka ti bješe U Boki, na Školju Gospe od Škrpjela. kada svijetu rodi sveca Pomirenja. Sitan, bradat starac zublju uvis diže Premda je riječ o poemi od 32 pjevanja, dakle neveliko- tamo gdje je smutnja dugi razdor snijela, me književnom djelu u kvantitativnom smislu, u literarnom, moleći za jednog pastira i jedno kvalitativnom smislu Načinović je ostvario vrhunski literarni stado što će doći Gospi od Škrpjela. uradak. Sjedinio je tradicionalni književni izraz sa suvreme- nim poetskim diskursom, uzvišenost molitve s iskrenim pre- Uz Leopolda Mandića autor nas podsjeća i na ostale ka- danjem vjernika, teološku neupitnost s ekumenskim zazivom, toličke svece iz Boke, npr. blaženu Ozanu Kotorsku i blaže- hrvatsku nacionalnu samobitnost s poštovanjem crnogor- noga Graciju iz Mua. Posebno mjesto u njegovu razmišljanju skoga naroda. Sve te naoko nespojive komponente mogao je o ekumenizmu na koji ga upućuje svetište Gospe od Škrpje- u skladnu cjelinu staviti jedino pjesnik vrhunske kvalitete. n la zauzima jedna "jaka žena", bokeljska Hrvatica Jacinta Ku- nić-Mijović, koju on naziva "bokeljska Penelopa". "Dvadeset je i pet godina čekala muža pomorca da se vrati, često pri- ENG It was in an ecumenical atmosphere that Daniel Načinović penned gnuta nad tkanjem goblena s Bogorodičinim likom. U vez je his inspired poem Gospa od Škrpjela ("Our Lady of Škrpjela”), published by the Istra County chapter of the Croatian Writers’ Association. And while this uplela i vlasi mladenačke kose, potom i sjedine, uz svilu, zla- poem is not a grand work in size, comprising only 32 cantos, in the qualita- to i srebro. Djelo je dovršeno 1818. godine. Jacintin se muž tive sense Načinović has achieved a superb literary work.

46 MATICA travanj 2021. U teškoj situaciji je udruga hrvatske zajednice u Crnoj Gori "Prisiljeni smo obustaviti sve

aktivnosti…" HGD CG je, među ostalim, odlikovano Ordenom crnogorske zastave Apel za pomoć Hrvatskome građanskom trećega reda, a dobitnik je i Povelje Republike društvu Crne Gore koje ove godine Hrvatske, kao i Nagrade Općine Kotor – na slici predsjednik Crne Gore obilježava 20. obljetnicu utemeljenja, Filip Vujanović uručuje Orden tadašnjem a nalazi se u nikad gorem, upravo predsjedniku Društva dramatičnom, financijskom stanju Mirku Vičeviću

Tekst: Uredništvo Foto: Hrvatsko va 20. obljetnicu utemeljenja. Uz molbu vatske nacionalne i etničke manjine u građansko društvo Crne Gore da na stranicama našega mjesečnika Republici Crnoj Gori. Društvo je u prote- objavimo informaciju o nikad gorem, klih dvadeset godina glavni protagonist "Prisiljeni smo obustavi- upravo dramatičnom, financijskom sta- očuvanja identiteta i jezika malobrojne ti sve aktivnosti, pa i ti- nju Društva, Tripo Schubert konstatira hrvatske manjine u Crnoj Gori ulažući skanje časopisa Hrvat- da je pandemija onemogućila realiza- pritom nemjerljiv trud u gradnji mosto- skoga glasnika dok se ne ciju mnogih aktivnosti te izdvaja neiz- va povjerenja, suradnje i prijateljstva P osiguraju određena vjesnost daljnjeg tiskanja časopisa Hr- crnogorskog i hrvatskog stanovništva sredstva…", rekla je, uz ostalo, predsjed- vatskoga glasnika, jedinoga pisanog s obje strane granice, opterećenih ne- nica Hrvatskoga građanskog društva medija te vrste u Crnoj Gori. Uz to, već milim događajima devedesetih godina. Crne Gore Rafaela Lazarević u raspravi se nekoliko mjeseci ne isplaćuje nakna- U dva desetljeća HGD CG zaslužno o izvješću o trenutačnoj financijskoj si- da zaposlenoj službenici, kao i glavnoj je za realizaciju mnogobrojnih projeka- tuaciji Društva, na sjednici Upravnoga urednici časopisa i voditelju mandolin- ta i manifestacija, od kojih za ovu prigo- odbora 12. ožujka ove godine u Kotoru. skog orkestra, a udruga više nije u sta- du izdvajamo utemeljenje nastave na Desetak dana kasnije redakciji Matice nju podmirivati ni račune za poštanske hrvatskome jeziku u Kotoru i Tivtu, iz- elektroničkom poštom obratio se Tripo usluge, komunalije i struju. "Potrebna davanje knjiga, periodičnih i stalnih pu- Schubert, jedan od najprepoznatljivijih nam je pomoć", poručuje Schubert. blikacija, postavljanje spomen-obiljež- pripadnika hrvatske zajednice u Crnoj Hrvatsko građansko društvo Crne ja bokeljskim mornarima poginulim u Gori i prvi predsjednik Hrvatskoga gra- Gore nevladino je i neprofitno udru- bitki kraj Lepanta, organiziranje ljeto- đanskog društva u susjednoj nam dr- ženje građana, osnovano s ciljem pro- vanja djece hrvatskih obitelji u Zagre- žavi, Društva koje ove godine obilježa- moviranja i predstavljanja interesa hr- bu, osnivanje mandolinskog orkestra i obnavljanje tradicionalne manifestacije "Tripundanska večer". Redakcija Matice pridružuje se apelu za pomoć Hrvatskome građan- skom društvu Crne Gore i moli sve tvrtke, ustanove, udruge i pojedince koji mogu pomoći da kontaktiraju Ured u Kotoru na telefon: 00382-32-304-233 ili na e-adresu: [email protected]. n

ENG The Matica magazine editorial board is join- ing an appeal for aid from the Croatian Civic Socie- ty of Montenegro, which finds itself in a dire financial situation and has asked companies, institutions, U organizaciji HGD CG, a na inicijativu hrvatskoga saborskog zastupnika dr Tonča associations, and individuals able to provide assis- Tadića, 2007. godine otkrivena je spomen-ploča na palači Bizanti u Kotoru u znak sjećanja na poginule Kotorane u slavnoj bitci kod Lepanta 1571. godine tance to contact the society’s office in Kotor at +382- 32-304-233 or by e-mail at [email protected].

MATICA travanj 2021. 47 Književne veze Zdravica dobrosusjedstvu Hrvata i Slovenaca autora Bagole Biblioteka Mala knjižnica Društva hrvatskih književnika iz Zagreba redovito donosi zanimljive naslove inozemne Croatice te ističe autorske i prevoditeljske osobnosti poput Božidara B. Bagole

Pjesme je počeo pisati u drugom razre- lativan za njegove literarne ambicije. du srednje vjerske škole koju su vodili Ako je mitski Bagola bio čudak, takvim franjevci na Svetome Duhu. O počeci- se pokazao i onaj koji je adoptirao njema njegova pjesnikovanja i njegovu tro- gov nadimak. Jer kako drukčije legitimi- jednom imenu ovako u popratnoj re- rati franjevačkog dijaka kojem je stiho- cenziji piše književni kritičar Zdravko tvorstvo draže od evanđeoske Zima: "Sudbinu ljudskih bića, pa jedna- propedeutike, koji piše na dva naizgled ko tako i pisaca, ponekad određuju de- bliska a opet različita jezika i koji sva- talji. U slučaju Božidara Brezinščaka Ba- kom gestom daje do znanja da njego- gole detalj se krije u onome što vo shvaćanje Boga ne korespondira Nijemci zovu Beiname. Krije se, dakle, u nužno s institucionalnim kršćanstvom?" nadimku. Pjesme je Brezinščak počeo Studij teologije započeo je u Ljubljani, pisati vrlo rano, štoviše, pisao ih je bi- nastavio u Eichstättu i Münchenu, a di- lingvalno, na hrvatskome i slovensko- plomirao na Bogoslovnom fakultetu u me jeziku. Budući da nije bilo preporuč- Zagrebu 1974. Zbog pripovijetke "Žrtva ljivo baviti se uz Sveto pismo još i književnošću i pisanjem pjesama, Bre- zinščak je svoje radove potpisivao pse- Pisac i prevoditelj Božidar udonimima. Poslije svega, ni prvi ni dru- Brezinščak Bagola gi pseudonim, Taborčan i Vragosavljević, nisu mu se činili dovoljno adekvatnim. Izvor: Prva slovenska literarna online U pismu koje je 1969. poslao na adre- revija Locutio (https://www.locutio. su Janeza Gradišnika, urednika časopi- si/; http://www.locutio.si/index. sa Prostor in čas, Brezinščak objašnjava php?no=112&clanek=3594) kako je došlo do trojednog imena koje je postalo neizostavnim dijelom njego- redinom svibnja 2020. va ljudskog i autorskog identiteta. U izašl a je u biblioteci Mala kući koju je zajedno s njivom i voćnja- knjižnica Društva hrvat- kom nekoć davno kupio njegov djed skih književnika u Zagre- Adalbert živio je osobenjak i samotnjak S bu zanimljiva knjiga pod kojeg su suseljani zvali Bagola. Tako se naslovom "ZDRAVICA dobrosusjedstvu 22 godine poslije rođenja Božidara Bre- Hrvata i Slovenaca". Autor knjige je knji- zinščaka rodio i njegov knjiški supple- ževnik i prevoditelj Božidar Brezinščak ment koji će na neki način postati važ- Bagola, rođen 1947. u selu Vrbišnica niji od njegova krsnog imena. Ime je pokraj Huma na Sutli, u sjeverozapad- prejudiciralo njegov put prema Bogu, nome kutku Hrvatskog zagorja. Nakon dok je nadimak sugerirao otklon. Mož- završene osnovne škole odlazi u malo da ne i herezu, ali svakako otklon koji sjemenište misionara lazarista u Zagreb. će biti traumatičan, ali isto tako stimu-

48 MATICA travanj 2021. Prizor s promocije

unatoč svemu" s temom homoseksu- telja, Hrvatskoga fi lozofskog društva, živio, Đakovo 1997.; Edvard Kocbek: Iza- alnosti u crkvenim odgojnim ustanova- Društva hrvatsko-slovenskog prijatelj- brane pjesme, Alfa, Zagreb 2009.; Edvard ma, objavljene u Večernjem listu 15. 12. stva i Esperantskog društva Trixini. Kocbek: Izabrana djela (novele, dnevnici, 1973. godine, bilo mu je uskraćeno re- đenje za svećenika i morao je odmah PLODNI KNJIŽEVNIK I PREVODITELJ napustiti zgradu bogoslovije na zagre- Dosad je objavio pet zbirki pjesama bačkome Kaptolu. na hrvatskome i jednu na slovenskome jeziku, četiri romana, tri knjige pri- KUŠNJE PISCA I GASTARBAJTERA povijedaka i šest knjiga putopisa, eseja Kao diplomirani teolog i "gastarbajter" i ogleda. Jedan je od najmarljivijih pre- upisao je studij fi lozofi je u Münchenu, voditelja sa slovenskog na hrvatski. Iza a diplomirao na Filozofskome fakultetu sebe ima čitavu biblioteku prevedenih u Beogradu 1978. Iste godine vratio se djela najznačajnijih slovenskih pisaca: u rodni kraj. Zaposlio se kao prevoditelj, Slovenski začinjavci, od Trubara do Lin- urednik radničkih novina i rukovoditelj harta, Matica srpska, Novi Sad 1978.; službe za informiranje i kulturu Tvor- Josip Jurčič: Pripovijetke, Matica srpska, nice stakla Straža u Humu na Sutli. Od Novi Sad 1979.; Dragotin Kette - Josip 1990. do 1993. bio je kadrovski direk- Murn: Izabrane pjesme, Matica srpska, tor tvornice, od 1993. do 1996. načelnik Novi Sad 1981.; Lojze Kovačič: Tri žene općine Hum na Sutli, od 1996. do 2001. (roman), Cankarjeva založba, Zagreb ravnatelj Humskoga kulturnog središta, 1985.; Edvard Kocbek: Drugovanje (dnev- od 2001. do 2009. načelnik općine Hum nik), Cankarjeva založba, Zagreb 1986.; na Sutli u dva uzastopna mandata, a od Veno Taufer - Dane Zajc: Izabrane pje- 2009. do odlaska u mirovinu 2012. knjiž- sme, Forum, Zagreb 1987.; Suvremena ničar Narodne knjižnice u Humu na Su- slovenska poezija, Forum, Zagreb 1988.; tli. Član je Društva hrvatskih književnika, Anton Trstenjak: Kroz prizmu riječi, Đako- Božidar B. Brezinščak: Zdravica dobrosusjedstvu Hrvata i Slovenaca, Društva hrvatskih književnih prevodi- vo 1996.; Anton Trstenjak: Umireš da bi Mala knjižnica DHK-a, Zagreb, 2020., 300 str.

MATICA travanj 2021. 49 se egzistencijalno prepoznavao u tje- skobnom sučeljavanju crkveno-institu- cionalne poslušnosti i mladenački bun- tovne nepopustljivosti. Drugo poglavlje donosi pet memoarskih zapisa o prija- teljevanju s poznatim Slovencima (Stres, Kocbek, Gradišnik, Križnik, Rodé), koji su presudno utjecali na njegovo spisa- teljsko i prevodilačko osposobljavanje. Treće poglavlje čine dnevnički zapisi iz razdoblja kad je obnašao dužnost na- čelnika pogranične općine Hum na Su- tli (u tri mandata) te bio neposrednim svjedokom mogućeg suživota Hrvata i Slovenaca, unatoč službenim političkim napetostima i politikantskim provokaci- jama. Četvrto poglavlje donosi aktualne oglede, poglede i prosudbe o svijetlim primjerima dobrosusjedstva u sutlan- skom podneblju; o Stanku Vrazu kao preteči europeizma; o panonskoj teo- riji Jerneja Kopitara; o panorami novi- Književna večer u Mariboru jega slovenskog pjesništva; o romanima Lojze Kovačiča, jednog od najvećih eseji), Alfa, Zagreb 2009.; Vinko Mödern- Ovdje i sada (antologija novijega sloven- romanopisaca među južnoslavenskim dorfer: Nitko više ne piše pisma (roman), skog pjesništva), Naklada Đuretić, Za- narodima; o spisateljskim preobraz- Alfa, Zagreb 2014.; Andrej E. Skubic: Samo greb 2016.; Lojze Kovačič: Pridošlice (ro- bama slovenskog književnika i bivšeg dođi doma (roman), Alfa, Zagreb 2016.; man u dvije knjige), Alfa, Zagreb 2017.; ministra za kulturu Tone Peršaka te o Lojze Kovačič: Kristalno vrijeme (roman), izabranim djelima Petra Kovačiča Per- Meandar Media, Zagreb 2018.; Brane šina, jednog od najpoznatijih živući slo- Senegačnik: Tijela tišine, Literis, Zagreb venskih personalista. Peto poglavlje do- 2019.; Tone Peršak: Preobrazbe (roman), nosi razgovore objavljene u listovima, Meandar Medio, Zagreb 2020.; Peter Ko- časopisima ili radijskim emisijama. Ti vačič Peršin: Kako biti i opstati čovjekom, razgovori detaljno upotpunjuju sliku o Alfa, Zagreb 2020. U posljednje vrijeme autoru kao čovjeku koji živi ponajprije latio se prevođenja opsežnog eposa u u svoje ime, kojemu je zavičaj značio tri knjige Vrata nepovrata suvremenoga uvijek nešto šire od rodnog mjesta, koji slovenskog pjesnika Borisa A. Novaka. je u svako doba nastojao živjeti i djelo- vati za toplu ljudsku riječ i smijeh bez PREDNOSTI SUSJEDSTVA granica. Ovaj prikaz možemo s pravom Budući da je rođen uz samu granicu s zaključiti konstatacijom da je Božidar Republikom Slovenijom, Bagola je od Brezinščak Bagola protagonist hrvat- najranijih dana slovensku tradiciju i ske i slovenske književnosti, kao što je književnost shvatio kao svoju duhov- to svojedobno bio Stanko Vraz. Svojim nu popudbinu. Zato nije čudno, piše djelovanjem, autorskim i prevodilačkim, recenzent Zdravko Zima, "da njego- na najbolji način demantira skučenost va ZDRAVICA počinje istoimenom pje- provincijalaca koji ne vide preko vlasti- smom Franca Prešerna, pledirajući za tog plota, što je i te kako valjan razlog jednu vrstu kohabitacije na koju smo u da se pozorno pročita ovo njegovo po- vremenima nacionalističke revindikaci- ticajno svjedočenje. n je gotovo zaboravili". U uvodnom eseju osvrće se i obrazlaže svoju tjelesnu i du- ENG hovnu okrenutost slovenskome obzorju. The Mala knjižnica ("Little Library”) series of the Zagreb-based Croatian Writers’ Association reg- Na Svjetskom kongresu esperantista Prvo poglavlje donosi zapise iz vremena u Nitri (Slovačka) 2017. ularly presents fascinating titles from Croatians studentskoga boravka u Ljubljani, kad abroad, showcasing the translation of our literature.

50 MATICA travanj 2021. Suradnja s hrvatskom manjinom u Mađarskoj Virtualni susreti pulske gimnazije s hrvatskim školama iz Budimpešte i Pečuha Na žalost, ovogodišnja pandemija koronavirusa onemogućila je ostvarivanje ovih dvaju međunarodnih projekata u obliku u kojemu su zamišljeni. Ipak, jedan susret ostvaren je u virtualnom okružju.

Tekst: Nataša Tončić, Gimnazija Pula

imnazija Pula ugovorila je 2020. godine projekt razmjene učenika s dvjema mađarskim školama G u kojima se učenici obra- zuju na hrvatskome jeziku. Suradnja s HOŠIG-om (Hrvatski vrtić, osnovna ško- la, gimnazija i učenički dom) iz Budim- pešte i Hrvatskim školskim centrom Mi- roslava Krleže iz Pečuha trebala se dogoditi na dva plana - kao razmjena učenika koji bi u petodnevnom borav- ku u tim gradovima učili i razmijenili svoja iskustva i znanje te kao suradnja nastavnika koji bi razmijenili različite metode poučavanja i održali svoja predavanja na temu jezične raznolikosti i kulturnog bogatstva. Na žalost, ovogodišnja pandemija je očekivanja obiju škola. Izražene su že- kvalitete recitacija. Pulska gimnazija po- koronavirusa onemogućila je ostvariva- lje za ponovnim susretom i suradnjom. slala je u Pečuh radove svojih učenika: nje ovih dvaju međunarodnih projeka- Susret s Hrvatskim školski centrom Sara Baračić recitirala je svoju autorsku ta u obliku u kojemu su zamišljeni. Ipak, iz Pečuha trebao se održati u ožujku pjesmu Noć, kojom je sudjelovala i na jedan susret ostvaren je u virtualnom ove godine u povodu Dana hrvatsko- Lidranu, Maja Šebelić i Gabrijel Radović okružju. Uz pomoć platforme Microsoft ga jezika. Osmišljen je program u ko- predstavili su svoj kreativan rad inspi- teams u prosincu 2020. u povodu Dana jemu bi sudjelovali učenici obiju škola. riran Homerovom Ilijadom, a učenica hrvatske kulture svoj susret održale su Prije samog susreta učenici 3. a razre- Petra Povrzanović recitirala je Ljubav- Gimnazija Pula i HOŠIG Budimpešta. Gi- da Gimnazije Pula poslali su Hrvatsko- nu pjesmu Pabla Nerude. mnaziju Pula predstavili su učenici 3. a me školskom centru Miroslava Krleže u Unatoč nepovoljnoj epidemiološkoj razreda sa svojom razrednicom Nata- Pečuhu knjižicu u kojoj su predstavili Gi- situaciji ostvaren je barem dio zamišlje- šom Tončić. Nakon uvodnog pozdra- mnaziju i svoje radove. Na žalost, zbog noga programa, a planiran je nastavak va ravnatelja Gimnazije Filipa Zoričića, povećanog broja zaraženih susret se suradnje te novi zajednički projekti. n učenik Jakov Benčić predstavio je svoju nije mogao održati niti preko videopo- školu dok se škola iz Budimpešte pred- ziva. Ipak, suradnja se ostvarila. Učenici ENG The gymnasium (secondary school) in Pula stavila videozapisom. Učenici obiju ško- škole iz Pečuha snimili su svoje recita- had planned an exchange of pupils in 2020 with two la predstavili su se i svojim kreativnim cije i poslali videozapise Gimnaziji Pula. secondary schools in Hungary (in Budapest and in radovima: pjesmama i recitacijama te Profesorice Meri Šimunov, Nataša Ton- Pécs) in which Croatian is taught. Unfortunately, the pandemic COVID-19 fears frustrated this interna- videozapisima. Susret je protekao u čić i Jelena Pavić bile su dio povjeren- tional exchange as planned. One meeting was, how- ugodnoj i opuštenoj atmosferi i ispunio stva koje je sudjelovalo u procjenjivanju ever, achieved online.

MATICA travanj 2021. 51 Završen tečaj hrvatskoga jezika Hrvatske bratske zajednice Učenje hrvatskoga jezika prekrasno je iskustvo HBZ održava tečaj hrvatskoga jezika već pet godina uzastopno. Uz doista izvrsne mogućnosti nastave u uredskim prostorijama, razrađen je program za početnike i naprednije te za učitelje pa je ovime dodana još jedna besplatna pogodnost njezinim članovima, željnim i voljnim učenja jezika i kulturne baštine svojih predaka

Tekst: Franjo Bertović uređaj kako bismo pronašli kuću. Kuća su nam djeca bila vrlo mala i oni su s je bila prazna, nitko u njoj više ne živi. nama putovali, a sada unuci. Vole za- oš jedan vrlo uspješan Odvezli smo se do susjedne kuće i pitali bavu i sunce na plaži. tečaj hrvatskoga jezika za obitelj Joha (Yoha). Gospodin susjed priveden je kraju. Pola- je telefonirao mojoj rođakinji, koja živi u znici su se sastajali sva- Šibeniku, i najavio naš dolazak. Krenuli J ke srijede na večer, od smo za Šibenik. Tri sata kasnije susreli 18 do 20 sati, u prostorijama ureda Za- smo moje rođake. Prvi put! Moja rođa- jednice. Dvanaest polaznika primilo je kinja, njezin muž i kći dočekali su nas priznanice i zahvalnice te s veseljem na- u svojoj kući. Nakon upoznavanja sati- javilo ponovni susret u školi, na jesen. ma smo razgovarali i to na hrvatskom, Uspjeh krasi kratke priče polaznika koje što sam najbolje mogao. Otkrio sam da su pojedinačno napisali te ih pročitali i u Zagrebu imam rođaka. On i njegova posljednjeg dana nastave. supruga žive blizu moga drugog ujaka. Učitelji hrvatskoga jezika izvan do- Tako smo se lijepo proveli u Šibeniku i movine Hrvatske imaju puno izazova. Zagrebu i upoznali svoje obiteljske ko- Današnji visoki tehnološki razvoj u svi- rijene. Sada smo u vezi s njima putem jetu omogućuje praćenje vijesti svakod- Facebooka. nevno i iz Hrvatske. Tu se susrećemo s Dennis Baker: Prvi put sam putovao mnogo tuđih riječi, što nas sve zbunju- u Hrvatsku 2016. godine i posjetio Za- je, posebno početnike u školi. Primje- greb. Mogao sam pronaći zapis o rođe- rice, mnogi mediji i društveno-politički nju svoje majke. Ponovno sam posjetio vrh rabe tuđice kao što su: hospitalizi- Zagreb 2018. godine s prijateljima iz Pi- ran (smješten u bolnicu), edukacija (ško- ttsburgha. Letjeli smo iz Toronta za Za- lovanje, naobrazba), prevencija (zaštita, greb. Dok sam bio u Zagrebu, iskoristio sigurnost), volonter (dobrovoljac, dra- sam priliku da posjetim groblje Mirogoj. govoljac), keš (gotovina), ok (u redu), Također sam posjetio Opatiju i izvukao frend (prijatelj), frendica (prijateljica) malu školjku iz Jadranskog mora. Po- itd. Uglavnom su to riječi posuđene iz sjetio sam i Osijek i tamo obišao grad engleskoga jezika. Šteta! Zašto se bježi i šetao uz rijeku Dravu. Nadam se da od lijepih hrvatskih riječi? ću posjetiti svoje prijatelje u Hrvatskoj ove godine, u rujnu. OBITELJSKE VEZE Nancy Sudo: Volim kuhati u mojoj Mike Yoha: Moji roditelji su iz Hrvatske. velikoj kuhinji. A moja obitelj voli jesti Upoznao sam obitelj moje majke u Hr- jela domaće kuhinje. Također vole sla- vatskoj, ali ne i obitelj s očeve strane. stice. Ja volim praviti tjesteninu. Napra- Naš posjet Hrvatskoj bio je lijep. Žena i vit ću je za Uskrs. ja smo letjeli avionom za Pariz, iznajmili Arlene Domenčić: Omiljeno mjesto automobil i odvezli se u Hrvatsku. Imali za odmor naše obitelji je Hilton Head smo adresu mog ujaka koja je bila upi- Island, u Južnoj Karolini. Putujemo u sana u krsnom listu. Koristili smo GPS Hilton Head Island svakog ljeta. Dok

52 MATICA travanj 2021. Larry Domenčić: Export Pennsylvania nisam upoznao baku i djeda jer su bili ću se sastati s članovima moje obitelji. je stari grad s rudnikom ugljena u za- preminuli prije mog rođenja. Prošle go- Radujem se susretu i pričanju o svom padnom dijelu države. Doselili smo se iz dine, kao poklon za svog oca Nichola- ocu koji je volio svoju hrvatsku baštinu. Turtle Creeka u Export prije 46 godina. sa Subicha, odlučio sam zaposliti pro- Carol Sršić-Kesel: Moje ime je Carol U to vrijeme grad je imao samo dućan fesionalnoga genealoga u Hrvatskoj Sršić. Evo moje priče o Hrvatskoj. Moje živežnih namirnica, željezaru, trgovinu koji će to istraživati. Genealog je puto- bake i djedovi su rođeni u selima neda- robe i crkvu. U današnje vrijeme Export vao u Strašnik i Petrinju, odakle su moji leko od Karlovca. Moja baka, po mami, pokazuje novi život. Šetnica i staza za bi- baka i djed. Genealog je uspio sastaviti došla je u Sjedinjene Države kad je ima- cikle su u gradu. I industrijske aktivnosti velik dio moga obiteljskog stabla. Čak je la samo 17 godina. Napustila je svoju su započete u ovom jednoavenijskom pronađena živuća rodbina u Strašniku i obitelj i prijatelje te sama otputovala u gradu. Nije puno, ali ovo je moj grad! Petrinji! Iznenadio sam oca informacija- stranu zemlju. Ona nije znala jezik, a ma i bio je oduševljen. Nije imao puno niti je znala ikoga osim njezina muža. U POTRAZI ZA KORIJENIMA podataka ni o jednoj obitelji iz Hrvat- Više nikada nije vidjela svoju ostavlje- Brian Šubich: Moji baka i djed, Anton ske. Na žalost, oca nisam uspio pove- nu obitelj. Teško je i zamisliti kako je Šubić i Jela Šubić, rođeni su u Hrvat- zati s njegovom obitelji prije nego što to bilo teško i tužno. Bila je vrlo hrabra. skoj, ali nisam imao podataka ni o jed- je umro, u rujnu 2020. Međutim, odla- Nadam se da ću sljedeće godine puto- noj njihovoj obitelji ili rodbini. Nikad zim u Hrvatsku u srpnju 2021. i prvi put vati u Hrvatsku sa svojom kćeri. Želim posjetiti selo obitelji Sladić iz Novigrada na Dobri i moju obitelj Sršić iz Bosilje- va. Nadam se da ću naći svoje rođake.

PRIČA O PODRIJETLU Susan Stafura: Dobra večer svima! Ja bih voljela priču ispričati. Slušajmo i uživaj- mo. Ovo je bila naša domaća zadaća od prošle srijede. Svi studenti škole hrvatskog jezika će napisati kratku priču. Ova priča bi trebala imati oko sto riječi. Što ću napisati? I tako pišem da je učenje hrvatskog jezika prekrasno iskustvo. Mi imamo odlične učitelje. Oni se zovu g. Franjo Bertović i g. Dario Šako. Oni rade u Hrvatskoj bratskoj zajednici u Pittsbur- ghu. U srijedu na večer imamo naše lek- cije. Hvala vam svima na slušanju moje priče. Imajte sretan Uskrs! Robert Luketić: Pohađam nastavu hrvatskog jezika u Hrvatskoj bratskoj zajednici. Bilo je to ugodno iskustvo učenja. Povećala se moja sposobnost čitanja, pisanja, govora i razumijevanja hrvatskog jezika. Nude se učenje za početni i na- predni razred. To čini bolju situaciju za učenje. Posebno hvala Franji Bertoviću i Dariju Šaki, našim učiteljima, na vremenu i strpljenju. Bili su divni. Iskreno preporučujem razred drugima koji su zainteresirani da nauče jezik i upozna- ju baštinu svojih predaka. n

ENG The Croatian Fraternal Union has staged a Croatian language course for the past five years. It offers excellent teaching conditions in office prem- ises with a programme for beginners and advanced students. This is yet another free benefit for its mem- bership, willing and eager to learn both the language and cultural heritage of their ancestors.

MATICA travanj 2021. 53 Lektorati hrvatskog jezika

sansko-hrvatsko-srpski) na nekoliko au- Hrvatska je riječ koju strijskih sveučilišta. Ovo je prvi iskorak u smjeru njegova osamostaljenja ne samo u Republici Austriji, nego i na ci- naučih od majke jelom njemačkom govornom području. Studij je namijenjen svima koji žele raditi u školama i predavati hrvatski Akademske 2017/18. godine na Visokoj pedagoškoj jezik na svim razinama. Osobito je važan školi Željezno (Eisenstadt) s radom je započeo prvi za prostor Gradišća u kojemu se u ne- samostalni studij gradišćanskohrvatskog i hrvatskog koliko desetaka škola predaje hrvatski jezik, no njegova se važnost očituje jezika u Republici Austriji i u daljnjem njegovanju baštine, jezika i kulture gradišćanskih Hrvata po prvi puta na akademskoj razini. Odjel je mali, ali funkcionira poput jedne velike obitelji. Naši studenti uglavnom su gradišćanske Hrvatice i Hr- vati koji dolaze na studij s jezičnim predznanjem, iako je studij otvoren i za studente koji ne znaju hrvatski jezik. Kada govorimo o našim studenticama i studentima moram spomenuti neke od njih, na primjer Štefana koji je pred mirovinom, ali je odlučio us- Svi naši lektorati po svojoj su važnosti jednaki, ali neki su (dozvolite mi) "jednakiji" od drugih. Pri tom mislim na lektorate hrvatskoga jezika koji se nalaze u onim zemljama i gradovima u Sa studentima na studentskom putovanju u Zagreb - u Muzeju suvremene umjetnosti kojima hrvatski jezik studiraju pripadnici hrvatskoga iseljeništva Tekst: Vladan Čutura no kompleksnih i zahtjevnih jezičnih kako bi jezik svojih predaka i ljubav pravila. Jedan takav lektorat nalazi se vaki lektorat na kojemu na Visokoj pedagoškoj školi u najistočni- prema materinjemu jeziku prenijeli se uči i predaje hrvatski joj austrijskoj pokrajini Gradišće. Pozna- generacijama koje dolaze. jezik, svekolika kulturna to nam je svima kako ondje žive baština i suvremena na- gradišćanski Hrvati koji svoju arhaičnu S cionalna kultura neizm- čakavštinu škrto čuvaju od zaborava jerno je vrijedan kao njihov posrednik već gotovo pet stoljeća. i kao promotor naše prelijepe domov- Veliku zahvalu za ovaj korak duguje- ine. Lektorati hrvatskoga jezika rasprše- mo predanoj prof. dr. Andrei Zorki Kin- ni su posvuda − od toploga Lisabona, da Berlaković, voditeljici studija, koja je živopisnog Praga, egzotičnog New svoj cijeli ne samo profesionalni, nego Delhija, modernog Toronta, kišovitog i životni put posvetila očuvanju jezika Londona... Baš kao i vrijedni lektori i gradišćanskih Hrvata, njihove književ- profesori koji sa sobom nose vrijedna nosti i kulture, a kao kruna toga posla i nerijetko neizreciva životna i osnutak je ovoga studija koji obrazuje profesionalna iskustva, ali i naši brojni buduće nastavnice i nastavnike. studenti koji marno, korak po korak, Situacija u Austriji je takva da se hr- S potpisivanja Memoranduma izmedju ministrice Divjak i rektorice Sabine Weisz svladavaju naš jezik vrlo ljupka zvuka, vatski studira i uči kao "BKS" jezik (bo-

54 MATICA travanj 2021. Voditeljica studija prof. dr. sc. Zorka Kinda Berlakovic i prof. dr. sc. Vladan Čutura na predstavljanju studija Dvorac Esterhazy u Željeznom

Ovaj čin prvog samostalnog studija gradišćanskohrvatskog i hrvatskog jezika u Republici Austriji još je vredniji ukoliko imamo na umu jednu vrlo važnu činjenicu, a tiče se statusa i položaja hrvatskoga jezika u Republici Austriji koji, gotovo trideset godina od osamostaljenja Republike Hrvatske i sedam godina od ravnopravnoga članstva u Europskoj uniji, još uvijek čeka na vlastito priznanje.

avršiti svoje jezično znanje i pokazao va pokoju pjesmu Olivera Dragojevića, Andrea iz silne ljubavi prema hrvats- mi da nikada nije kasno ulagati u sebe, kreativna Lena već radi s najmanjim uz- kom jeziku pohađa ovaj studij. Marti- učiti i obrazovati se. Ana-Maria nam rastom djece u jednoj osnovnoj školi i na je Zagorka rođena u Gradišću i sa redovito na jezičnim vježbama otpje- poučava ih jeziku njihovih predaka, a svojim dečkom Lukasom, koji također poučava na hrvatskom u jednoj osnov- Profesorica Berlakovic sa studenticama i studentima noj školi, vodi folklornu skupinu i najmanje Gradišćance podučava sviran- ju tamburice. Ove akademske godine dobili smo nove studentice i studente koji će obogatiti naš studij i motivirati profesori- cu Zorku i mene da budemo još bolji u svome poslu. Na kraju ovoga teksta, moram se zahvaliti svim divnim ljudima koji ovdje predano rade na očuvan- ju svega onoga što su im njihovi "stari" predali u naslijeđe i što su mi baš ovdje, među pitomim gradišćanskim "bregi- ma", pokazali da ni brda nisu, ni doline, ni rijeke, ni more, ni oblaci nisu, ni kiša, ni snijeg nije moja Hrvatska ... Hrvatska nije zemlja, kamen, voda, Hrvatska je riječ Dr. sc. Vladan Čutura rođen je u vatskoga jezika na Visokoj pedagoškoj koju naučih od majke i ono u riječi mno- n Somboru (Vojvodina - Srbija), a nakon školi Gradišće te predavač na kolegiju go dublje od riječi ... osnovne škole i gimnazije, upisuje studij Interkulturalne kompetence na Viskoj ENG kroatistike i komparativne književnos- poslovnoj školi Burgenland. Surađivao The 2017/18 academic year at the College of Teacher Education in the Austrian town of Željezno ti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta je sa Zavodom za kulturu vojvođanskih (Eisenstadt) saw the launch of the first independent u Zagrebu. Na istom je fakultetu, 2018. Hrvata iz Subotice, Hrvatskom maticom courses in the Croatian language and the Croatian godine, stekao titulu doktora znanosti iseljenika, Ministarstvom obrazovanja i dialect spoken among the Burgenland (Gradišće) Croatians. Vladan Čutura was born in Sombor (the obranivši rad naslova Fenomenologi- istraživanja Republike Austrije i Direkci- Vojvodina region of Serbia) to parents that had re- ja zločina u hrvatskome kriminalistič- jom za obrazovanje Gradišće na različi- located from the Hercegovina region after the Sec- kom romanu. Radio je u programu hr- tim projektima u kulturi i obrazovanju. ond World War. After receiving his primary and secondary education he enrolled to study the Croatian vatske nastave u inozemstvu u Subotici, Živi u Beču. Govori engleski, mađarski i language and comparative literature at the Univer- a trenutačno je zaposlen kao lektor hr- njemački jezik. sity of Zagreb’s Faculty of Humanities and Social Sciences, where he earned his doctorate in 2018.

MATICA travanj 2021. 55 Mjesec hrvatskoga jezika

sa moralo se voditi računa o izričitim Jezične prilagođenice zahtjevima određenih država da se u diplomaciji njihova imena ne mijenjaju, U Hrvatskoj postoji određeni broj imena gradova, tj. ne prevode i ne transkribiraju, kao što su zatražile države Bjelarus, Côte država, pokrajina i rijeka koji se ne pišu i ne nazivaju d’Ivoire, El Salvador, Kabo Verde i Re- onako kako ih nazivaju i zapisuju ljudi koji ondje žive, publika Moldova. No, taj popis službe- nih imena ne obvezuje hrvatske govor- nego se za njih upotrebljavaju hrvatska imena. Takva nike u drugim prigodama. imena nazivaju se egzonimima. JEZIK DIPLOMACIJE Tako je na primjer u novinama, udžbe- (1649. – 1652.) nalazimo npr. egzonim nicima, leksikografskim djelima i drug- Jakin za Anconu. dje legitimno govoriti i pisati Salvador umjesto El Salvador. Država Bjelokosna AKTUALNI I POVIJESNI EGZONIMI Obala dobila je ime po trgovini bjeloko- Egzonimi nastaju, upotrebljavaju se, a šću u doba francuske kolonijalne vlasti. katkad i nestaju iz upotrebe. One koji Premda se u drugim jezicima najčešće se upotrebljavaju nazivamo aktualnim prevodi (npr. engl. Ivory Coast, slov. Slo- egzonimima, kao što je npr. Budimpe- nokoščena obala, češ. Pobřeží slonoviny, šta za mađarski Budapest, Beč za nje- njem. Elfenbeinküste, španj. Costa de mački Wien, Španjolska za Espana, Nje- Marfi l, tal. Costa d’Avorio), vlada Bjelo- mačka za Deutschland, Grčka za Elas. kosne Obale od 1985. zahtijeva da se u Neki se s vremenom izgube, npr. sta- službenoj komunikaciji i diplomatskim ro ime Požun za Bratislavu, Jedrene za protokolima u svim jezicima upotre- Edirne, Stambol ili Carigrad za Istanbul, bljava isključivo francuska inačica ime- Turin za Torino, Draždani za Dresden, na – Côte d’Ivoire. No izvan diplomaci- Gradec za Graz, Lipsko za Leipzig, Stol- je, u medijima, udžbenicima, atlasima, ni Biograd za Székesféhervár itd. Takva služimo se hrvatskim imenom. U hrvat- imena koja su postojala, ali su se izgu- skome prijevodu pojavljuje se nekoliko bila, zovemo povijesnim egzonimima. inačica, u prošlosti često Obala Slonove Koja su zemljopisna imena egzo- Kosti, zatim Obala Bjelokosti te Bjeloko- Tekst: Ankica Čilaš Šimpraga, Institut za nimi? Sva imena država (Bjelokosna sna Obala. U Školskome rječniku hrvat- hrvatski jezik i jezikoslovlje (Večernji list) Obala, Francuska, Mjanmar) – imena skoga jezika Instituta za hrvatski jezik i nekih gradova (Beč, Firenca, Napulj, Pe- jezikoslovlje iz 2012. dana je prednost ni postoje i u drugim je- king, Rim, Solun, Trst, Ženeva) – ime- imenu Bjelokosna Obala. zicima, npr. u ruskome na nekih rijeka i drugih vodnih objeka- Париж za Pariz, ta (Blatno jezero, Laba, Majna, Rajna, Бавария za Bavarsku, Temza) – imena nekih pokrajina i sa- O Венгрия za Mađarsku, veznih država (Bavarska, Galicija, Kali- u engleskome Florence za Firencu, Ve- fornija, Kastilja, Katalonija, Lombardija, nice za Veneciju, u slovenskome Be- Normandija, Provansa, Saska, Štajer- netke za Veneciju, u talijanskome Za- ska, Teksas, Toskana) – imena nekih gabria za Zagreb, Zara za Zadar, Veglia planinskih lanaca (Kordiljeri, Pireneji) za Krk, Spalato za Split, Sebenico za Ši- – imena nekih otoka (Korzika, Šri Lan- benik, Monaco di Baviera za Muenc- ka bivši Ceylon) i dr. hen, Parigi za Pariz itd. Također su po- Što moraju diplomati, ne moraju kazatelji da postoje povijesne veze s novinari i leksikografi . Svakodnevno određenim krajem ili gradom te smo se mnogi susreću s pitanjem koji je zbog toga njihova imena davno prihva- imenski oblik bolje upotrijebiti. Do- tili i prilagodili svojemu jeziku. sad je pri Ministarstvu vanjskih i eu- Takva hrvatska imena za područja ropskih poslova donesen samo služ- izvan Hrvatske bilježe se već u najsta- beni popis imena država. Kako je riječ rijim pisanim vrelima. U rječniku Ja- o službenim imenima koja se upotre- kova Mikalje Blago jezika slovinskoga bljavaju u diplomaciji, pri izradi popi-

56 MATICA travanj 2021. Brzo, lako i zanimljivo ovladajte temeljima hrvatskoga jezika učite kada želite i gdje želite

A fast, easy and interesting way to learn the basics of Croatian. Za ki- Learn when and where you want. neski jezik sami Kine- zi donije- li su sustav pinyin, koji je 1979. godine odobrila i Međunarod- na organizacija za standar- dizaciju. Kao rezultat toga HiT-1 sustava pojavi- lo se ime Beijing. No, kako je Peking Prvi sveučilišni on-line tečaj hrvatskoga ustaljeno ime u hrvatskome jeziku, a ču- vaju ga i mnogi europski jezici (npr. češ., kao drugoga i stranoga jezika mađ., njem. Peking, bug. Пекин, tal. Pe- The ﬁ rst on-line course of Croatian as second chino, franc. Pékin), to ime prilagođeno and foreign language prema staromu sustavu i dalje se čuva u standardnome hrvatskom jeziku, a Beijing Jesenski semestar / Autumn semester ostaje za diplomatsku uporabu i komuni- 13. rujna – 5. prosinca 2021. kaciju izvan Hrvatske. Velika uvriježenost (prijave do 3. rujna 2021.) imena Peking potvrđuje se i u općem lek- siku u kojem postoje pojmovi poput pe- September 13 – December 5, 2021 kinška patka, pekinška pravila (pravni izraz), (application deadline is September 3, 2021) pekinezer "pekinški dvorski psić". Mnoga smo imena iz država nastalih nakon raspada Sovjetskoga Saveza primili Proljetni semestar / Spring semester preko ruskoga jezika. Tako su se uvriježila 7. ožujka – 29. svibnja 2022. i imena ukrajinskih gradova i rijeka Lavov, (prijave do 25. veljače 2022.) Harkov, Kijev te Dnjepar i Dnjestar (izvorno u ukrajinskome Львів [Ljviv], Харків [Har- March 7 – May 29, 2022 kiv], Кuїв [Kijiv], Дніпро [Dnjipro], Дністер (application deadline is February 25, 2022) [Dnjister]). Kako se ta imena već dugo upotrebljavaju u hrvatskome jeziku, njihova je n 7 nastavnih cjelina u n 7 learning units in the Moodle- uporaba jednako dobra kao i uporaba ime- sustavu MoD (utemeljen na based e-learning system na prema izvornome ukrajinskom obliku. Moodlu) n 150 learning activities Država u jugoistočnoj Aziji sa službe- n 150 nastavnih aktivnosti n 24 hours of real-time nim imenom Tajland nazivala se do 1939. n 24 sata online nastave u communication online godine Sijam (po kojemu su nazvani prvi živo n poznati sijamski blizanci). Ime Tajland do- experienced language n iskusni lektori, stručnjaci za instructors, specialists in lazi od Tailand, što znači "zemlja naroda hrvatski kao ini jezik Croatian as L2 Taj". Jezik toga naroda naziva se tajskim. n n Šteta je što je propuštena prilika da se i interaktivan, an interactive, communicative komunikacijski i and individual approach to zemlja nazove Tajska prema modelu Fran- individualiziran pristup language learning cuska, Španjolska itd., za što su se jeziko- učenju jezika n slovci više puta zauzimali. n the possibility of a scholarship n mogućnost stipendije

ENG Croatians use a number of exonyms (xenonyms) to denote cities, countries, regions and rivers in other Pogledajte videopriloge o tečaju na mrežnoj stranici parts of the world with names that diff er from those in Look at videos about the course at web page local use. Exonyms are also common in other languages and often come and go out of use. They point to histor- www.matis.hr ical associations with places abroad that have led to an adaption of a name to our own language. Obavijesti i upisi additional information and enrollment: [email protected] In memoriam

Tekst: Božo Skoko Odlazak zaslužnog emičar, kulturni i sportski djelatnik Mile Župan je rođen u Barletama kalifornijskog Hrvata kod Gospića. Kao šesn- K aestogodišnjak je dose- lio u Sjedinjene Američke Države (1957.), zajedno s majkom, bratom i sestrom. Mile Mike Župana Drugi svjetski rat razdvojio je obitelj, koja se ponovno susreće s vlastitim U Sacramentu je preminuo Mile Mike Župan (2. siječanj ocem Tomom, koji se nastanio par go- 1941. – 21. veljača 2021.), kojeg ćemo pamtiti kao dina ranije u glavnom gradu Kalifornije Sacramentu. Obitelj Župan u Americi istaknutog domoljuba, ključnog menadžera i dušu bila je poznata po svojoj velikodušnos- Hrvatsko-američkog kulturnog centra u glavnom gradu ti i gostoljubivosti. Njihov dom postao Kalifornije, koji se smatra najuspješnijim i najljepšim je mjesto okupljanja Hrvata, posebno pridošlica u Kaliforniju. Mile je za živo- hrvatskim domom u SAD-u ta puno postigao. Nakon što je završio srednju školu Christian Brothers, gastronomskih priredbi Hrvatsko-amer- studirao je kemiju, a kasnije i računo- ičkog kulturnog centra. CACC se također vodstvo na Državnom sveučilištu u Sac- smatra jednim od najbolje vođenih i na- ramentu. Mile je desetljećima radio kao jljepših hrvatskih centara u SAD-u. Mile kemičar u Shell Oil Co., gdje je razvio je bio izuzetno ponosan na to postig- nekoliko patenata. Gajio je strast pre- nuće, za koje mu dugujemo zahvalnost. ma nogometu, igrajući za više timova Organizirao je također brojene humani- tijekom svoje mladosti. Prepoznao je tarne akcije. Tijekom Domovinskog rata da Sacramentu treba hrvatska no- 90-ih imao je vodeću ulogu u CACC-u i gometna momčad i okupio je reprez- u cijeloj hrvatskoj zajednici Kalifornije u entativan tim. Mile je trenirao momčad prikupljanju humanitarne pomoći i san- "Croatia”, koja je osvojila 70 prvenstava itetskog materijala za ljude koji su pati- Mile Mike Župan širom Kalifornije 70-ih i 80-ih. Kemičar li u Hrvatskoj. Mile je u svom životu bio i sportski aktivist Mile je bio cijenjen blagoslovljen mnogim talentima, koje je zbog svojih liderskih vještina pa su ga na aktivnosti u Hrvatskom američkom nesebično dijelio s ljudima. Bio je pravi molili da trenira i Sacramento All-Star kulturnom centru (CACC), koji je osno- hrvatski domoljub, posvetivši svoj živ- Soccer Team. van 1976. Centar je tada gradio novu ot hrvatskim ciljevima. Na svoj magičan Kako se Mile rano umirovio iz tvrt- dvoranu. Mile je uložio sav svoj napor način pomogao je i dotakao brojne ži- ke Shell Oil Co. godine 1988., planirao u planiranje financijske konstrukcije, vote. Mnogi ga smatraju legendom, ali je započeti drugu karijeru kao knjigov- postavši direktor projekta. Timu su bila on sebe nije uzvisivao. Mile je bio jed- ođa, ali Bog je imao drugačije planove potrebna velika sredstva, te su odluči- nostavna osoba, koja nije tražila puno za njega. Istodobno, završio je i trener- li prikupiti donacije za gradnju. Inicira i uvijek je bio vrlo darežljiv. Ponekad je sku karijeru pa se gorljivo usredotočio glasovitu manifestaciju Croatian Extrava- bilo teško pratiti njegov entuzijazam, ganza, u početku kao piknik za Hrvate na ali on je bio sasvim usredotočen na do- Hrvatsko - američki kulturni području Sacramenta, a kasnije je raz- bročinstvo, a uvijek je znao što i kako centar u Sacramento-u vija kao ključnu manifestaciju u zapad- treba raditi. Njegovi postupci pokazali nom dijelu SAD-a. Mile je postao glavni su se ispravnima i ljudi su ga zbog toga organizator, transformiravši spomenu- poštovali. Počivao u miru Božjem! n tu manifestaciju u godišnju proslavu hrvatske kulturne baštine, koja sada ENG Mike Mile Župan (2 January 1941–21 Febru- privlači tisuće posjetitelja iz cijele regi- ary 2021) passed away suddenly in Sacramento, the capital of the State of California. He was a promije. Zahvaljujući uspjehu manifestacije nent member of the ethnic Croatian community in dvorana je izgrađena za tri godine. Na- the United States of America. He was a key manag- kon izgradnje dvorane, Mile je postao er and the spirit of the Croatian American Cultural Center in the Californian capital, widely considered generalni direktor, te izvršni menadžer the most successful and well-appointed ethnic Cro- društvenih okupljanja od vjenčanja do atian centre in the USA.

58 MATICA travanj 2021. In memoriam Odlazak istaknute književnice Irene Vrkljan U Zagrebu je 23. ožujka 2021. u 91. godini života umrla hrvatska književnica i prevoditeljica s polustoljetnom berlinskom adresom Irena Vrkljan, dopisna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Tekst: Marijan Lipovac

gledna književnica Irena Vrkljan rođena je 21. kolovoza 1930. u Beogra- du. Studirala je arheolo- U giju i germanistiku na Filozofskome fakultetu u Zagrebu te re- žiju na Akademiji za film i televiziju u Berlinu. Bila je urednica televizijske emi- sije Portreti i susreti (1960. – 1971.), za koju je napisala sedamdesetak scena- rija. Živjela je i radila u Berlinu kao profesionalna književnica i prevoditeljica, a 2014. vratila se u Zagreb. Književno stvaralaštvo započela je u doba krugo- vaša poezijom nadrealističke tematike (Krik je samo tišina, 1954.; Paralele, 1957.; Stvari već daleke, 1962.; Doba prijateljstva, 1963.; Soba, taj strašni vrt, 1966.), a u tom je razdoblju sa Zvonimi- poznavanja sebe u drugima, ženskoga zličitih dijelova svijeta. Pjesnička zbirka rom Golobom prevodila djela njemač- nagona za oslobađanjem, sjećanja na Koračam kroz sobu (2014.) spoj je au- kih autora (E. M. Remarque, Wolfgang mrtve prenose se i u romanima Berlin- toričinih pjesama i eseja književnih kri- Ott, H. W. Richter, Karl Aloys Schenzin- ski rukopis (1988.), Dora, ove jeseni tičara i teoretičara koji su pratili njezin ger i dr.). Nakon odlaska u inozemstvo (1991.), Zelene čarape (2005.) i Sestra, opus. Objavila je i roman Rastanak i po- i dalje je objavljivala poeziju u kojoj se kao iza stakla (2006.). Intimnu esejistič- tonuće (2012.) te autobiografske zapi- iščitavaju nostalgija za domovinom i ku prozu sazdanu od tema ljubavi dose Protokol jednog rastanka (2015.). Na- osamljenost (U koži moje sestre, 1982.). nijela je u knjizi Naše ljubavi, naše bo- gradu Vladimir Nazor za životno djelo Početkom 1980-ih počela je objavljiva- lesti (2004.). U Dnevniku zaboravljene dobila je 2005. godine, a za dopisnu čla- ti autobiografsku prozu. Roman Svila, mladosti (2007.) progovorila je o kultur- nicu HAZU izabrana je 2008. godine.n škare (1984.), kao kombinacija autobi- noj živosti Zagreba 1950-ih i 1960-ih, a ografije i razvojnoga romana, retorikom romanom Svila nestala, škare ostale i topikom bliskima ženskom pismu, do- (2008.) gotovo je lirski uokvirila ključne ENG Writer and translator Irena Vrkljan has been nosi inventuru vlastite intime stavljaju- trenutke svoga proznog autobiograf- a resident of the German capital of Berlin for many ći u prvi plan potragu ženskoga subjek- skog izričaja. Formi epistolarnoga dis- years. She began writing half a century ago while still resident in Croatia as part of a surrealist move- ta za vlastitim identitetom i opsesivnu kursa približila se u romanima Pisma ment. After moving abroad in the 1980s she contin- težnju za samopotvrđivanjem. Roman mladoj ženi (2003.) i Pismo u pismu (s ued to publish verse and prose. In 1984 she pub- Marina ili o biografiji (1987.) bavi se ve- Jasnom Horvat, 2008.), a okušala se i u lished her autobiographical novel Svila, škare ("Silk, Scissors”), presenting an inventory of her intimate zama umjetnosti i života. U romanu žanru kriminalističkoga romana (Po- life and focusing on the search of the female sub- Pred crvenim zidom (1994.) usredoto- sljednje putovanje u Beč, 2000.; Smrt ject for her own identity. She further explored the čuje se na ispitivanje kaotičnih učinaka dolazi sa suncem, 2002.). Knjiga Žene i theme of the search for identity, and of identifying oneself in others, over the following decades in a na zbilju i sve aspekte humaniteta 1990- ovaj suludi svijet (2010.) zbirka je se- number of fascinating books of poetry, prose and ih. Teme potrage za identitetom, pre- dam priča o sedam različitih žena s ra- essays.

MATICA travanj 2021. 59 Novo normalno

su eksperimentirale s radom na daljinu, Budućnost ureda no odustali su jer su zaključili da su zaposlenici manje lojalni tvrtki te da sla- Isključiva fokusiranost na fizičke urede očito je stvar bi kreativnost i povezanost. No, takve su odluke često bile vođe- prošlosti, a rad na daljinu je novo normalno. No, rad na ne starom radnom mantrom da ako se daljinu neće sasvim istisnuti urede. zaposlenike ne vidi, onda vjerojatno ni ne rade. Tako su velike tehnološke kom- panije pokušavale svoje zaposlenike što više vezati uz radno mjesto pa su gradi- le čitave kampuse u kojima se živi i radi. No, pandemija je pokazala da se posao može uspješno obavljati od bilo kuda, posebice onima na upravljačkim

foto: Marko Gracin pozicijama koji su se prije pandemije najviše opirali tome da im podređeni nisu na oku jer su smatrali da tako više i bolje rade nego kada ih se ne nadgleda. Do sada se u raznim istraživa- njima nije pokazalo da je zbog rada na daljinu pala produktivnost. Učin- kovitiji su oni koji su kući posao organizirali slično kao u uredu. Tako su bolje radne rezultate pokazali oni koji počinju i završavaju raditi sva- koga dana u isto vrijeme, oni koji se redovito virtualno sastaju s kolegama u točno određeni sat te oni koji rade u Redakcija "Novog lista" Rijeka izoliranim stambenim prostorijama, a ne u zajedničkima. Veću povezanost s Tekst: Barbara Matejčić drugi domovi u kojima provodimo pet kolegama osjećaju pak oni koji završa- (portal: pogledaj.to) dana u tjednu. A domovi će nam, pak, vaju radni dan virtualnim sastancima. biti mjesta nesmetanog, koncentriranog Stručnjakinje za razvoj ljudskih po- andemija je ubrzala pri- rada. Recentna istraživanja pokazuju tencijala iz tvrtke Creative provele su jelaz od fiksnoga ured- da i poslodavci i zaposlenici podržava- u Hrvatskoj istraživanje o prednosti- skoga radnog mjesta ju takav aranžman te da izmjena rad- prema fleksibilnome nih lokacija umanjuje negativne strane P radnome mjestu više oba načina rada. nego išta do sada, kao što je i masov- Anketa koju je portal MojPosao pro- no virtualizirala svijet rada iako su plat- veo u lipnju na uzorku od tisuću doma- forme Zoom i Slack, na kojima se do- ćih ispitanika, pokazala je da čak 61 po- brim dijelom temelji rad na daljinu, sto onih koji su tijekom karantene radili stare gotovo desetljeće. na daljinu žele tako i nastaviti, a kao naj- Prema aktualnim trendovima, ure- veće prednosti nabrojili su uštedu vre- di budućnosti bili bi mjesta okupljanja, mena pri odlasku na posao i dolasku s grupnog rada, razmjene znanja i ideja. posla, kao i izostanak stresa u promet- Fizička povezanost je posebno važna nim gužvama. onima koji tek počinju raditi i treba im Mnoge velike svjetske tvrtke, po- mentorstvo. No, uredi neće više biti naši put Yahooa, AT & T-a i Reddita, ranije Najčešće spominjane prednosti rada od kuće bile su ušteda vremena, mogućnost samostalnog organiziranja rada te bolje usklađivanje radnih i privatnih obveza, no istodobno se tijekom rada od kuće teže uspostavlja granica između poslovnog i privatnog vremena. HUB385 Zagreb

60 MATICA travanj 2021. ma i nedostacima rada na daljinu. Su- dionici bez prethodnog iskustva rada od kuće ocijenili su da im je teže raditi kod kuće nego zaposlenici koji su već imali to iskustvo. Njih 33,9 posto teže se koncentri- ra kući nego u uredu, a nešto više njih (39,8 posto) obrnuto. Kao jedan od glav- nih nedostataka rada na daljinu naveli su manjak socijalnih interakcija. Čak ih je 43 posto izjavilo da im je teže održati pozitivnu atmosferu i timski duh Ured ravnatelja HMI Zagreb na daljinu nego u uredu. No, većina ih foto: Snježana Radoš (51,1 posto) ne primjećuje bitne razli- ke u kvaliteti rada. Izgleda da je pandemija konačno osvijestila poslodavce da ne bi Iskustva i spoznaje koje nam je do- nio rad za vrijeme pandemije poslodavci trebali upravljati ljudima, već poslom, što bi moglo utjecati na bi trebali dobro razmotriti kako bi opti- promjenu radne kulture prema tome da se zaposlenike smatra malno kreirali budućnost uredskog rada. istodobno i odgovornima i autonomnima i da se ne mjeri njihov rad Zaposlenici pozivnog centra velike put- ničke agencije nasumično su podije- i posvećenost prema tome kada dolaze na posao i odlaze s posla. ljeni u dvije skupine: jedni su radili na daljinu, a drugi u uredu. Oni koji su ra- jelilo između kućnog i uredskog, manjka- terakciji zaposlenika jer se pokazalo da dili na daljinu imali su 13 posto bolje vosti rada isključivo od kuće bi se izbjegle. im to najviše nedostaje u radu na dalji- rezultate i veće zadovoljstvo radom. Za vrijeme pandemije pokazalo se nu te da se mnoge uspješne suradnje i No, zabilježene su i negativne strane da nabolje rezultate postižu oni koji ideje rađaju slučajno, primjerice iz neo- rada na daljinu. Većini ispitanika nedo- rade jedan ili dva dana tjedno od kuće. čekivanog razgovora pokraj aparata za stajali su kontakti s kolegama. Polovica Prednosti rada od kuće ne odnose se kavu, a to je teško postići preko Zooma. onih koji su radili na daljinu htjeli su se samo na posao, već i na okoliš jer sma- Nezanemariv je i financijski -as vratiti u ured kada je eksperiment pro- njuje promet pa time i zagađenje, a i pekt rada na daljinu: poslodavcima će šao, a kao glavne razloge su naveli usa- manje se troši jednokratnog posuđa donijeti uštedu, a zaposlenicima do- mljenost i marginaliziranost, odnosno na kave i prehranu na poslu. datne troškove. Hoće li zbog rada od strah da neće biti unaprijeđeni kada se Hoće li se, nakon što cjepivo bude kuće ljudi ubuduće trebati više prosto- o tome bude odlučivalo. dostupno svima, ljudi vratiti u urede, ra, primjerice radnu sobu? U vrijeme Ipak, kada bi se radno vrijeme podi- hoće li to htjeti i hoće li uopće imati mo- pandemije pokazalo se da produktiv- gućnost izbora te kako će ti uredi izgle- nost pada onima koji u kućanstvu ima- dati? Na ta se pitanja još kale odgovori, ju djecu ili cimere te nemaju posebnu no sigurno je da budućnost uredskog prostoriju u kojoj mogu raditi u miru. rada neće izgledati jednako kao prije Tko će pokrivati troškove Interneta, gri- pandemije. janja, uredske opreme? Što ako se za- Odluke o tome kada i gdje će se poslenik ozlijedi radeći kod kuće? Sve raditi bit će, kao i uvijek, na poslodav- to bi se trebalo regulirati pa se tako i u cima, ne na zaposlenicima. A poslo- Hrvatskoj pripremaju izmjene Zakona davci umjesto o otvorenim uredima o radu upravo zbog rada na daljinu. n sada govore o dinamičnim uredima. S obzirom na to da će manje ljudi ENG More than any other factor the pandemic dolaziti na posao, tvrtke će smanji- fears have accelerated the transition from fixed office workplaces towards flexible workplaces, as has vati uredske prostore i time štedjeti, the recent mass shift of some work online, despite no to će značiti da neće svatko nuž- platforms such as Zoom and Slack, which underpin no imati svoj stol, već će se rotirati. much of the remote working sphere, being a decade old. The most often mentioned advantages of work- To može proizvesti kaos i nezadovolj- ing from home are time savings, independent or- stvo ako ne bude dobro organizirano. ganisation of work, and better harmonisation of Također, dinamični uredi bi trebali imati work and private duties. At the same time, however, working from home has undermined the barrier više prostora nalik kafeterijama koji bi between the time we are able to devote to ourselves bili namijenjeni socijalnoj i poslovnoj in- and to our work duties.

MATICA travanj 2021. 61 Dinamo u četvrtfinalu Europske lige

ORŠIĆ "ZA DESETKU" Postalo je normalno Ovo su možda i najčvršći argumenti da je Dinamo postao respektabilan klub u europskim i svjetskim okvirima, sa sta- eliminirati "jače" bilnim rezultatskim dosezima i još sta- bilnijom poslovnom politikom, s izvrsno posloženom organizacijskom struktu- Dinamo će prvi put u više od pola stoljeća igrati u rom i sportskim pogonom čijoj skaut- četvrtfinalu nekog europskog klupskog natjecanja, skoj službi rijetko promakne kvalitetan, protiv španjolskoga Villarreala a jeftin igrač. Svi su izgledi da će pri sljedećoj re- viziji vrijednosti igrača i klubova Tran- sfermarkt značajno povećati brojke uz Dinamovo ime, kao i uz imena nekoliko njegovih igrača, a ponajprije se to odnosi na Mislava Oršića koji briljira u posljednje vrijeme, koji je hatt-trickom potopio londonskoga velikana i koji je postao najbolji strijelac u povijesti Di- nama kad su europska natjecanja u pitanju, sa 17 postignutih golova pre- skočivši Zambatu i Cvitanovića, koji su postigli dva pogotka manje. Oršićevo izdanje "za desetku" protiv Tottenhama i struka i navijači skloni su usporediti s čarolijom Štefa Lamze 14. lipnja 1967. protiv njemačkog Eintrachta u polufi- Mislav Oršić je s tri gola protiv Tottenhama nalu Kupa velesajamskih gradova. n postao najbolji Dinamov strijelac u europskim natjecanjima, preskočivši Zambatu i Cvitanovića Ove sezone odlični Dinamov veznjak Lovro Majer

Tekst: Željko Rupić Foto: HINA o transferima i tržišnim vrijednostima igrača i klubova, nalazimo podatke koji atum 18. ožujka 2021. sa- kazuju da je Dinamo po tržišnoj vrijed- svim sigurno ulazi u ko- nosti 93. klub na svijetu, vrijedan 103 lektivno pamćenje navi- milijuna eura, a Tottenham 11. s eki- jača zagrebačkih pom vrijednom 680 milijuna. No, da je D "modrih". Nogometaši Di- Dinamu postalo "pod normalno" eli- nama senzacionalno su u uzvratnom minirati "jače" od sebe govore također susretu osmine finala Europske lige u Transfermarktove procjene. Ruski Kra- Maksimiru, nakon produžetaka, pobi- snodar, koji je pobijeđen u osmini fina- jedili slavni londonski Tottenham s 3 - la, 83. je klub na svijetu sa 115 milijuna 0 i tako nadoknadili poraz 0 - 2 iz prve eura vrijednom momčadi, a i moskovski utakmice. Tako će Dinamo prvi put u CSKA vrijedan 136 milijuna i nizozemski više od pola stoljeća igrati u četvrtfina- Feyenoord vrijedan 104 milijuna koje je lu nekog europskog klupskog natjeca- Dinamo izbacio u grupnoj fazi nalaze nja. Jedna od najvećih pobjeda u povi- se na 69., odnosno 91. mjestu ljestvice ENG In a sensational 2nd leg match in the round jesti kluba ostvarena je pod vodstvom klubova u svijetu. Španjolski Villarreal s of sixteen of the UEFA Europa League played at Mak- novoga trenera Damira Krznara koji je kojim se Dinamo sastaje 8. i 15. travnja simir stadium Zagreb’s NK Dinamo football club tri- upravo pred ovu utakmicu naslijedio u četvrtfinalu Europske lige je 39. naj- umphed over Tottenham Hotspur F.C. of London 3-nil in extra time, thus making up for their 2-nil loss Zorana Mamića nakon, za njega, osu- vrjedniji klub svijeta s vrijednošću igra- from the first match. This will see Dinamo play in đujuće presude Vrhovnoga suda. ča od 247 milijuna eura, skoro 2,5 puta the quarterfinals of a European club competition A istoga toga 18. ožujka na slavno- više od naše momčadi. I Tottenham je for the first time in over fifty years, this time facing off against the Spanish side Villarreal CF. Dinamo me Transfermarktu, web-stranici za no- bio – šesterostruko skuplji! striker Mislav Oršić played a brilliant match, sink- gometne vijesti, rezultate, informacije ing the London side with a hat-trick.

62 MATICA travanj 2021. CROSPORT Foto: HINA

N. MEKTIĆ I M. PAVIĆ POBJEDNICI MIAMI OPENA Dan prije Uskrsa najbolji svjetski teniski par u 2021., hrvatski reprezentativci Nikola Mektić i Mate Pavić, postali su pobjednici Miami Opena nakon što su u finalu nadigrali Britance Daniela Evansa i Neala Skupskog sa 6 - 4, 6 - 4 za 75 minuta. Mektiću i Paviću ovo je bilo peto zajedničko finale, prvo na turniru Masters 1000 serije u kojemu su došli do četvrtog naslova u ovoj sezoni nakon što su trijumfirali i u Antalyji, Melbourneu i Rotterdamu, a na Australian Ope- nu došli do polufinala. Ovim naslovom Splićanin Mate Pa- vić ponovno se, nakon 2. srpnja 2018., našao na vrhu ATP ljestvice igrača parova dok je Nikola Mektić četvrti, a Ivan Dodig deveti. Mektić i Pavić postali su i vodeći par u ovoj sezoni, a na drugo mjesto potisnuli su osvajače Australian Opena Ivana Dodiga i Slovaka Filipa Polašeka.

REPREZENTACIJA OSIGURALA PLASMAN NA EUROPSKOM PRVENSTVU U FUTSALU Hrvatska reprezentacija osigurala je plasman na Europ- skom prvenstvu u futsalu koje će se održati 2022. u Nizo- zemskoj, nakon što je u susretu 4. kola skupine 1 ostvarila i četvrtu pobjedu porazivši u Zaporožju Ukrajinu sa 7 - 2. Bio je to drugi od dvaju vezanih susreta s izravnim konkurentom za prvo mjesto u skupini nakon što su oda- branici izbornika Marinka Mavrovića i u Osijeku slavili s 3 - 2. Hrvatska je otvorila kvalifikacije za EP s dvije pobjede u skupini, nad Albanijom (4 - 1) i Danskom (4 -1), a s dvije pobjede protiv Ukrajine (3 - 2, 7 - 2) osigurala je europsko prvenstvo, prvo nakon Srbije 2016. i šesto u našoj povijesti. Europsko prvenstvo na rasporedu je od 19. siječnja do 6. veljače 2022. godine, a u Amsterdamu i Groningenu na- stupit će 16 najboljih reprezentacija.

EP U ATLETICI: MIHALJEVIĆ BRONČANI U KUGLI TORUN, 5. ožujka 2021. (Hina) - Hrvat- ski atletičar Filip Mihaljević osvojio je brončanu medalju u bacanju kugle na Europskom dvoranskom prvenstvu u poljskom Torunu hicem od 21,31 metra. Zlato je osvojio Čeh Tomaš Stanek s 21,62 m, a srebro branitelj naslova Poljak Michal Haratyk s 21,47 m. Ovi- me je Mihaljević postao tek drugi hrvatski atletičar s medaljom s dvoran- skih europskih prvenstava. Dosad je osvajao odličja samo Branko Zorko koji je 1992. osvojio broncu, a 1994. srebro na 1.500 metara.

MATICA travanj 2021. 63 RUKOMETAŠI NEĆE NA OLIMPIJSKE IGRE Hrvatski rukometaši prvi put su osta- li bez nastupa na olimpijskom turniru od Sydneya 2000. Na kvalifikacijskom turniru, održanom u ožujku u francu- skome Montpellieru, naša reprezentacija pod vodstvom novoga izbornika Hrvoja Horvata bila je na startu po- ražena protiv Francuske 26 - 30 da bi u preostala dva susreta ostvarila pobjede protiv Portugala 25 - 24 i Tunisa 30 - 27. Kako je u posljednjoj utakmici turnira Portugal svladao Francusku, na Olimpijske igre idu ove dvije reprezentacije, a hrvatski rukomet, nakon razočaravajućeg 15. mjesta na Svjet- skome prvenstvu u Egiptu, prije mjesec dana doživio je novi bolni udarac.

SP 2022.: HRVATSKA I UZ PORAZ U LJUBLJANI NA ČELU SKUPINE Hrvatski nogometaši pobijedili su krajem ožujka na riječkoj Rujevici Maltu s 3 - 0 u trećoj utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2002. golovima Ivana Perišića, Luke Modrića iz jedana- esterca i Josipa Brekala. U kratkome sedmodnevnome kvalifikacijskom ciklusu Vatreni su, također u Rijeci, zabi- lježili i pobjedu protiv Cipra 1 - 0 golom Marija Pašalića i neočekivani poraz od Slovenije 0 - 1 u Ljubljani. Kako je Ci- par iznenađujuće svladao Sloveniju, a Slovačka Rusiju, Hrvatska nakon tri utakmice predvodi skupinu sa šest bodova, koliko ima i Rusija, Slovač- ka ima pet, Cipar četiri boda, Sloveni- ja tri, a Malta jedan bod. Kvalifikacije se nastavljaju 1. rujna kada Hrvatska gostuje u Rusiji.

NGANNOU UZEO NASLOV STIPI RIJEKA EUROPSKI GRAD SPORTA 2022. MIOČIĆU Rijeka je početkom ožujka 2021. godine proglašena jed- Amerikanac hrvatskih korijena Stipe Miočić iz- nim od europskih gradova sporta u 2022. godini, a titulu gubio je UFC-ovu titulu prvaka u teškoj katego- dodjeljuje organizacija ACES Europe (European Capitals riji mješovitih borilačkih vještina nakon što ga and Cities of Sport Federation), neprofitna organizacija je u meču organiziranom u Las Vegasu Kame- sa sjedištem u Bruxellesu. Prvi hrvatski grad koji je bio runac Francis Ngannou nokautirao na početku nositelj ove titule je Sisak, 2019. godine, prošle godine ti- druge runde. tulu je ponio Čakovec, a u 2021. godini titulu nosi Zadar.

64 MATICA travanj 2021. ANTON GLASNOVIĆ POBIJEDIO NA SVJETSKOM KUPU U KAIRU Hrvatski strijelac Anton Glasno- vić pobijedio je na natjecanju Svjetskog kupa u disciplini trap, u gađanju letećih meta, u egi- patskome glavnom gradu Kai- ru. Na tom natjecanju naša reprezentacija u sastavu Anton i Josip Glasnović te Giovanni Cer- nogoraz osvojila je momčadsku zlatnu medalju.

EURO U21: PRVA POBJEDA U21 HRVATSKE KOPAR, 31. ožujka 2021. (Hina) - Hr- U prethodna dva kola naši mladi re- vatska nogometna U-21 reprezenta- prezentativci izgubili su od Portugala cija prvi put u povijesti plasirala se 0 - 1 i porazili Švicarsku 3 - 2. u četvrtfinale Europskog prvenstva Portugal je bio prvi u skupini, Hrvat- premda je u susretu posljednjeg kola ska, Engleska i Švicarska zaključili su svoje skupine izgubila od Engleske s natjecanje s po tri boda, a u ovom tro- 1 - 2. Pogodak odluke koji je Hrvatsku kutu najbolja je bila naša reprezenta- prvi put odveo u drugi krug nakon tri cija koja kao drugoplasirana ide dalje. neuspjela pokušaja postigao je Do- Mladi Vatreni borit će se za polufinale JUDO: BARBARA MATIĆ magoj Bradarić u prvoj minuti sudač- EP-a protiv branitelja naslova Španjol- BLIZU OI ke nadoknade. ske, 31. svibnja u Mariboru. Dva tjedna uoči Europskog prvenstva u Lisabonu, od 16. do 18. travnja, najbolja hrvatska judašica Bar- UMRO ZLATKO CICO bara Matić (do 70 kg) nastavila je KRANJČAR niz odličnih nastupa na IJF World ZAGREB, 1. ožujka 2021. (Hina) - U Za- Touru osvojivši u petak srebrnu grebu je 1. ožujka, u 65. godini, nakon medalju na Grand Slamu u turskoj dugotrajne borbe s bolešću premi- Antalyji, gdje je u finalnoj borbi po- nuo Zlatko Cico Kranjčar, bivši nogo- ražena od Nizozemke Kim Polling. metaš Dinama i izbornik hrvatske no- Ovo je za Splićanku drugo ovogo- gometne reprezentacije. Za Dinamo je dišnje srebro nakon što je do finala odigrao 261 utakmicu, a 1981./82. stigla i na Grand Slamu u Taškentu osvojio je naslov prvaka. Igrao je i gdje je do srebrnog odličja stigla i za bečki Rapid, Sankt Pölten i SV Wie- druga naša judašica Karla Prodan. nerfeld u kojemu je 1992. godine obja- Obe naše judašice ovim su se rezul- vio završetak karijere. Izbornik hrvat- tatima značajno približile nastupu ske nogometne reprezentacije bio je na Olimpijskim igrama u Tokiju. od 2004. do 2006. godine.

MATICA travanj 2021. 65 CRORAMA

"OBAVEZAN SMJER" Autorski projekt Enesa Vejzovića "Oba- vezan smjer", u produkciji Gradskoga dramskog kazališta Gavelle čija je premijera odigrana u Tunelu Grič, maka- brični je kazališni triler u dramski do- mišljato posloženoj instalaciji sazdanoj od niza odličnih glumačkih imperso- nacija. Nastao prema konceptu, tek- stu i u režiji Gavellina glumca Enesa Vejzovića, "Obavezan smjer" nastoji se distancirati od klasičnoga teatra – zamišljen i metaforički i doslovno kao putovanje, ovaj interaktivni "hod kroz utrobu zemlje" gledatelja pretvara u putnika: kroz vrijeme, kroz stratosfe- ru grada, kroz kazališni čin, kroz labi- rint vlastitih strahova.

MALI ZAGREB Mali Zagreb serija je minijaturnih instalacija postavljenih na frekventnim i zanimljivim ulicama grada Zagreba. Sićušne kompozicije izgledom podsjećaju na pročelja zagrebačkih stambenih zgrada te na izloge nekad uo- bičajenih zagrebačkih prodavaonica i obrta. Ideja radova je reflektirati životni prostor našega velikog svijeta u minijaturnim proporcijama. Iako su postavljeni u sa- mome središtu grada, na jedanaest atraktivnih lokacija, minijaturni radovi Mali Zagreb ipak su na mjestima na kojima ih ne očekujemo – na rubnicima pločnika te u podnožju ograda, zidova i objekata na javnim površi- nama. Proljeće i ljeto možete provesti u šetnjama gradom i u potrazi za Malim Zagrebom… a to je samo prva faza ovog projekta.

OTVORENA DJEČJA KUĆA U RIJECI U Rijeci, u novom kvartu kulture koji nastaje u kompleksu bivše Tvornice "Rikard Benčić", svečano je otvorena još jedna, treća po redu zgrada. Ova je najposebnija, najvedri- ja i najšarenija te predstavlja jednu od najljepših priča u projektu Europske prijestolnice kulture u Rijeci. Riječ je o Dječjoj kući, kulturnom centru namijenjenom djeci kakav u Hrvatskoj do sada nije postojao, a ne postoji ni u okol- nim zemljama. Riječka Dječja kuća otvorena je na sveča- nosti u kojoj su sudjelovali predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i direkto- rica tvrtke Rijeka 2020 Irena Kregar Šegota.

66 MATICA travanj 2021. ULTRAMARINE IZ BRODOSPLITA Primopredaja putničkog broda za po- larne ekspedicije Ultramarine obavlje- na je 2. travnja u Brodosplitu, a riječ je o brodu čija vrijednost premašuje 100 milijuna eura i za čije financiranje je Vlada RH dala jamstvo. Tehnološki napredan brod ugovoren je s američ- kom tvrtkom Quark Expeditions, u sastavu Travelopia grupacije, dugačak je 128 metara i širok 21,5 metara, a moći će primiti do 200 putnika o kojima će se brinuti 140 članova posade u 103 luksuzno uređene kabine i javnim prostorima te će imati nevjerojat- nu paletu avanturističkih opcija za sve njih, navedeno je u priopćenju Brodo- izvan broda u industriji, omogućujući terom, heli-planinarenje i alpski kajak splita. Ultramarine, sa svoja dva heli- gostima da samostalno kreiraju izgled uz potporu helikoptera, objasnili su iz koptera i heliodroma, ponudit će naj- vlastitoga polarnog iskustva. To uklju- Brodosplita. širi opseg avanturističkih mogućnosti čuje, uz ostalo, razgledavanje helikop-

4. HRVATSKI KONTINGENT VRATIO SE IZ OPERACIJE SEA GUARDIAN Četvrti hrvatski kontingent (HRV- ožujka u dijelu NATO-ove operaci- CON), raketna topovnjača RTOP-42 je Focused Operation-2 (FOCOPS-2), Dubrovnik s 32 člana posade, vra- priopćeno je iz Ministarstva obrane tio se 1. travnja iz NATO-ove opera- RH. Pripadnike 4. hrvatskog kontin- cije Sea Guardian, a komodor Dojkić genta dočekao je na sidrištu vojarne rekao je kako su ponovno potvrdi- "Admiral flote Sveto Letica-Barba" u li da je Hrvatska vjerodostojna čla- Splitu načelnik stožera-zamjenik za- nica NATO-a na koju partneri mogu povjednika Hrvatske ratne mornari- računati. Hrvatski kontingent sudje- ce komodor Damir Dojkić. lovao je na Mediteranu od 12. do 29. "REVIZOROM" ZAVRŠILA HUMANITARNA AKCIJA KAZALIŠTE SA SRCEM Umjetnici, sportaši, novinari, glumci i medijske zvijezde sjedili su na predsta- vi Revizor u ložama zagrebačkoga HNK sa svojim obožavateljima, građanima OTVORENA DJEČJA KUĆA U RIJECI velikog srca koji su svojim donacijama i licitiranjem za zvijezdu s kojom žele gledati predstavu pomogli u poprav- ku bronhoskopa petrinjske bolnice. Na taj način završio je prvi dio humanitarne akcije Kazalište sa srcem koju je HNK u Zagrebu u partnerstvu s Hrvat- skom lutrijom organiziralo početkom ožujka s ciljem popravka bronhoskopa Opće bolnice "Dr. Ivo Pedišić" Sisak, koji se tijekom mjesečnih pretraga koristi više od 100 puta te je esencijalan za pulmološki odjel bolnice u Petrinji.

MATICA travanj 2021. 67