Legenda obvezna izrada studije utjecaja na okoliš obvezna izrada detaljnih planova obvezna provedba urbanistièko-arhitektonskog natjeèaja

Sl. 1. Generalni urbanistièki plan Grada zagreba − plan obveze izrade detaljnih planova, 2004. Fig. 1 Master plan of − detailed plans required Znanstveni prilozi | Scientific Papers 16[2008] 2[36] PROSTOR 233

Ana Mrak-Taritaš

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva Ministry of Environmental Protection, Physical Planning and Construction Uprava za prostorno ureðenje Directorate for Physical Planning HR − Zagreb, Ulica Republike Austrije 20 HR − Zagreb, Ulica Republike Austrije 20

Pregledni znanstveni èlanak Subject Review UDK 711.4-122 (497.5 Zagreb) UDC 711.4-122 (497.5 Zagreb) Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02 − Urbanizam i prostorno planiranje 2.01.02 − Urban and Physical Planning Èlanak primljen / prihvaæen: 12. 3. 2008. / 13. 6. 2008. Article Received / Accepted: 12. 3. 2008. / 13. 6. 2008.

Urbanistièki plan ureðenja Uloga i znaèenje na primjeru Grada Zagreba Urban Development Plan Zagreb as an Example of its Role and Significance

detaljno planiranje detailed planning prostorno ureðenje physical planning Urbanistièki plan ureðenja urban development plan Zagreb Zagreb

Uloga urbanistièkog plana ureðenja jest da posluži kao instrument provedbe The urban development plan is an instrument of the implementation of a planiranog, prostorno definiranog i kontroliranog razvoja gradova. Na primje- planned, spatially defined and controlled city development. The two urban ru dvaju urbanistièkih planova ureðenja za Grad Zagreb − jednog koji se odno- plans for the city of Zagreb show that it is possible to build a high-quality si na transformaciju napuštenoga kompleksa Tvornice ulja u središtu grada i traffic and other infrastructure as well as to meet the public needs by a well- drugog koji se odnosi na organizaciju stambenog naselja na izrazito kvalitet- balanced coordination of public and private interests without a detailed sub- noj gradskoj lokaciji uz Jarunsko jezero − želi se pokazati da se može osigurati division of the areas. One of these plans refers to the conversion of an aban- izgradnja kvalitetne prometne i druge infrastrukture, utvrditi detaljni naèini i doned oil factory complex in the centre of the city whereas the other one is oblici korištenja, a što je najvažnije omoguæiti javne potrebe uravnoteženim drawn up for a housing development on a high-quality urban site near the usklaðenjem javnih i privatnih interesa, bez detaljnog razgranièenja površina. Jarun lake. 234 PROSTOR 2[36] 16[2008] 232-245 ANA MRAK-TARITAŠ Urbanistièki plan ureðenja Znanstveni prilozi | Scientific Papers

UVOD budu usklaðeni s dokumentima prostornoga ureðenja šireg podruèja. Kao izuzetno važan INTRODUCTION podzakonski akt za provoðenje Zakona, 1998. donesen je Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostor- nih planova („Narodne novine” br. 106/98.) kojim je propisan jedinstveni naèin izrade do- kumenata prostornoga ureðenja. Izmjena Zakona dogodila se 1998. kada se razluèio široki pojam Dokumenti prostornog ureðenja na Dokumente praæenja stanja u prostoru i Dokumente prostornog ureðenja. U grupu Dokumenata prostornog ureðenja dodana je još jedna vrsta planova (urbanistièki plan ureðenja), tako da je s tim planom lista prostornih planova: Strategija i Program pro- stornog ureðenja Države, Prostorni plan Žu- panije (PPŽ) i Grada Zagreba, Prostorni plan podruèja posebnih obilježja, Prostorni plan ureðenja opæine i grada (PPUP/G), Generalni plan ureðenja (GPU), Urbanistièki plan ure- ðenja1 (UPU) i Detaljni plan ureðenja (DPU). U nastavku, na utvrðenom putu k pristupu Hrvatske Europskoj uniji, kao i prilagodbi našeg zakonodavstva europskom, 23. srpnja 2007. donesen je Zakon o prostornom ure- ðenju i gradnji („Narodne novine” br. 76/07.) koji je u primjeni od 1. listopada 2007. Istim se ureðuje sustav prostornoga ureðenja i U procesu prostornoga planiranja rijeè je gradnja, nadležnosti tijela državne vlasti i o razlièitim interesima u gospodarenju, zaštiti tijela jedinica lokalne i podruène (regionalne) i upravljanju prostorom. U doba sveobuhvat- samouprave u upravnim i drugim postupci- ne globalizacije Hrvatska je jedna od rijetkih ma, te upravni i inspekcijski nadzor. Kada se zemalja koja ima dugu tradiciju prostornoga govori o sustavu prostornog ureðenja, tada planiranja, još od vremena kada su na ovim treba reæi da isti èine subjekti,2 dokumenti, našim prostorima bili drukèiji politièki, dru- akti i postupci kojima se osigurava praæenje štveno-ekonomski i vlasnièki odnosi, polazeæi stanja u prostoru, odreðivanje uvjeta i naèina od centraliziranoga prostornog planiranja i izrade, donošenja i provoðenja dokumenata države koja je raspolagala zemljištem, po- prostornog ureðenja te ureðenje graðevin- stojao je jasno definiran sustav prostornih skog zemljišta. Temeljem Zakona o prostor- planova. nom ureðenju i gradnji dokumenti prostorno- Uspostavom hrvatske države sveobuhvatne društvene promjene zahtijevale su i bitne 1 Zakonom o prostornom ureðenju iz 1994. god. nije promjene u podruèju prostornog planiranja i bio kao dokument prostornog ureðenja naveden urba- ureðivanja prostora, i to uvoðenjem novoga nistièki plan ureðenja, veæ je reèeno samo drugi prostorni planovi. sustava zakonodavstva: zakona, podzakon- 2 Èlankom 23. Zakona o prostornom ureðenju i gra- skih akata i propisa, te meðusobno usuglaša- ðenju propisano je da uèinkovitost prostornog ureðenja vanje sa svim drugim sektorima koji se bave Države osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hr- problematikom ureðenja i upravljanja pro- vatske te predstavnièka i izvršna tijela jedinica lokalne i podruène (regionalne) samouprave donošenjem dokume- storom. Rijeè je o dugom i vrlo zahtjevnom nata prostornog ureðenja i drugih dokumenata. Struènu procesu koji je u podruèju prostornoga plani- utemeljenost dokumenata osiguravaju nadležna tijela ranja i ureðenja prostora zapoèeo 1994. državne uprave i tijela jedinica lokalne i podruène (regio- nalne) samouprave, ustrojena odnosno osnovana za obav- donošenjem Zakona o prostornom ureðenju ljanje struènih poslova prostornog planiranja, te pravne („Narodne novine” br. 30/94. − u daljnjem osobe osnovane i registrirane za izradu tih dokumenata, tekstu Zakon) te pripadajuæim Izmjenama i kao i ovlašteni arhitekti koji samostalno obavljaju struène dopunama („Narodne novine” br. 68/98., poslove prostornoga planiranja. 3 Osim podjele po namjeni (strateški i provedbeni) do- 61/00., 32/02. i 100/04.). Tim je Zakonom ja- kumenti prostornog ureðenja u odnosu na razinu izrade i sno utvrðena struktura i hijerarhija doku- donošenja dijele se na dokumente prostornog ureðenja menata prostornoga ureðenja, uspostavljen državne razine: Strategija prostornog razvoja i Program jedinstven sustav prostornoga ureðenja za prostornog ureðenja Države te Prostorni plan podruèja po- sebnih obilježja; na dokumente prostornog ureðenja cje lovit prostor Hrvatske, uz obvezu da doku- podruène (regionalne) razine: Prostorni plan Županije, od- menti prostornoga ureðenja užeg podruèja nosno Grada Zagreba i Prostorni plan podruèja posebnih Znanstveni prilozi | Scientific Papers Urbanistièki plan ureðenja ANA MRAK-TARITAŠ 232-245 16[2008] 2[36] PROSTOR 235

ga ureðenja3 dijele se na strateške: Strategija godine, ali su bitne novine ukidanje obveze prostornog razvoja i Program prostornog ure- donošenja Generalnoga plana ureðenja te ðenja Države, Prostorni plan podruèja poseb- propisivanje postupka izrade i donošenja nih obilježja, Prostorni plan Županije, odno- prostornih planova. Zakonom o prostornom sno Grada Zagreba, Prostorni plan ureðenja ureðenju i gradnji propisan je postupak iz- velikoga grada, grada, odnosno opæine i pro- rade i donošenja prostornih planova. To je vedbene: Urbanistièki plan ureðenja i Detalj- svakako na tragu poštivanja meðunarodnih ni plan ureðenja. smjernica4 koje ukazuju na obvezu sudjelo- Dakle, analizirajuæi razdoblje od donošenja vanja javnosti u izradi prostornih planova i Zakona o prostornom ureðenju iz 1994. pa transparentnost u odabiru prostorno-plan- sve do donošenja Zakona o prostornom ure- skih rješenja. ðenju i gradnji iz 2007., može se utvrditi da je Ali, veæ se sada može ukazati na dvojbenost došlo do velikih promjena u podruèju pro- toga opredjeljenja − ukidanje obveze izrade stornoga ureðenja koje se odnosi na izradu i generalnih planova ureðenja, to više što je donošenje dokumenata prostornoga ureðe- tradicija izrade istih dugo prisutna na ovim nja. Zakon iz 1994. omoguæivao je izradu dru- našim prostorima. Ukidanjem obveze izrade gih prostornih planova, što je u primjeni do- generalnih planova ureðenja važnost izrade i velo do donošenja prostornih planova raz- donošenja urbanistièkog plana ureðenja još lièita nazivlja, ali što je još važnije − razlièita i je dodatno naglašena, ali i nedoreèena. neujednaèena sadržaja. Jednako tako, za te druge prostorne planove nije bila propisana Cilj je ovoga èlanka u razmatranju uloge i zna- procedura donošenja pa su ih najèešæe dono- èenja urbanistièkog plana ureðenja unutar sila poglavarstva bez provoðenja javne ra- strukture dokumenata prostornog ureðenja sprave. Vrlo je brzo nadležno Ministarstvo na naèin utvrðen/odreðen zakonskom regu- uoèilo problem: ti dokumenti prostornoga lativom5, ali i da se ukaže na važnost izrade ureðenja utvrðivali su uvjete i kriterije za detaljnijih planova za razvoj gradova. Rezul- privoðenje namjeni odreðenih prostornih tati promišljanja prikazani su na dva primjera obuhvata, bez ikakva sudjelovnja javnosti, te urbanistièkih planova ureðenja (UPU-a) koji je kod prve Izmjene i dopune Zakona 1998. su doneseni i u primjeni na podruèju Grada godine ta moguænost ukinuta pa se uvodi Zagreba. obveza izrade i donošenja urbanistièkoga plana ureðenja. Na taj je naèin jasno i nedvoj- DOKUMENTI PROSTORNOG UREÐENJA beno utvrðena nadležnost donošenja doku- KOJI SE PRIMJENJUJU ZA PODRUÈJE menata prostornoga ureðenja. GRADA ZAGREBA Od 2007. godine u primjeni je Zakon o pro- stornom ureðenju i gradnji koji je, uvažavajuæi PHYSICAL PLANNING DOCUMENTS opæeprihva æena naèela zaštite prostora, znan- FOR THE CITY OF ZAGREB stvene i struène spoznaje te najbolje prakse prostornoga ureðenja, pokušao utvrditi i opi- Strategija prostornog ureðenja Republike Hrvatske − Strategijom prostornog ureðenja sati sustav prostornoga ureðenja. U odnosu 6 na dokumente prostornog ureðenja nastav- Republike Hrvatske odreðeni su dugoroèni ljena je tradicija utvrðena Zakonom iz 1994. ciljevi prostornog razvitka države i uloga gra- dova kao nositelja takvih ciljeva. U europ- skim, ali i ovim našim okvirima sve više obilježja, kao i na dokumente prostornog ureðenja lokalne sazrijeva spoznaja o ogranièenosti i ugrože- razine: Prostorni plan ureðenja velikoga grada, grada, od- nosno opæine, i provedbene: Urbanistièki plan ureðenja i nosti prostora, što kao neophodnu nužnost Detaljni plan ureðenja. traži pažljivo gospodarenje kako prirodnim, 4 *** 1995. tako i stvorenim dobrima. U takvim je okolno- 5 Imajuæi na umu da je tema ovoga èlanka razmotriti stima uloga Grada Zagreba velika, buduæi da ulogu i znaèenje urbanistièkog plana ureðenja, i to na pri- su sve promjene dvostruko vrjednovane, i to mjeru dva plana koja su donesena sukladno Zakonu o pro- kao promjene u gradskom prostoru i kao stornom ureðenju („Narodne novine” br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), neæe se razmatrati problematika promjene koje utjeèu na osnaživanje prostor- vezana za Zakon o prostornom ureðenju i graðenju („Na- no razvojnih dogaðanja na državnoj razini, rodne novine” br. 76/07.), to više jer se još u trenutku pi- iako su unutar gradskog prostora. sanja ovoga rada postupci donošenja veæine planova dovršavaju sukladno odredbama prijašnjega Zakona o Zagreb kao glavni grad Republike Hrvatske prostornom ureðenju. nositelj je razvoja cjelokupnoga hrvatskog 6 Strategijom prostornog ureðenja Države (donesena u prostora. Upravljaèke strukture Grada Zagre- Zastupnièkom domu Sabora Republike Hrvatske 27. lipnja 1997.) preispitana je dosadašnja koncepcija Prostornog ba, u daljnjem promišljanju o razvoju Grada, plana Republike Hrvatske (iz 1988. g.) te je na temelju trebaju njegov razvitak usmjeriti tako da novoutvrðenih strateških ciljeva odreðena nova orijenta- bude generator razvoja ovoga dijela Europe, cija dugoroènoga prostornog razvitka, s posebnim na- odnosno da svojim razvojem potakne razvoj glaskom na zaštitu prirodne i kulturne baštine te ukupno- ga vrijednog prostora Hrvatske, a prema naèelima održi- cijele regije, a ne da se razvija na raèun iste. voga razvitka. To znaèi da Zagreb nije obvezan skrbiti o 236 PROSTOR 2[36] 16[2008] 232-245 ANA MRAK-TARITAŠ Urbanistièki plan ureðenja Znanstveni prilozi | Scientific Papers

razvitku samo zbog svojih unutrašnjih potre- vanog ravnomjernoga regionalnog demograf- ba i motiva veæ i zbog moguæih posljedica skog razvitka Hrvatske planska su predvi- koje bi daljnja centralizacija7 funkcija, gospo- ðanja17 da æe u Gradu Zagrebu do 2015. godi- darske moæi i privlaèenja stanovništva mogla ne živjeti oko 1.000.000 stanovnika. izazvati na hrvatskom teritoriju. Dokumenti- Generalni urbanistièki plan Grada Zagreba18 ma prostornog ureðenja koje Grad Zagreb jest dokument prostornog ureðenja i dio ur- donosi, od strateške razine (Prostorni plan bane strategije Grada Zagreba kojim je utvr- Grada Zagreba, Generalni urbanistièki plan ðena temeljna organizacija prostora, zaštita Grada Zagreba) do provedbene razine (de- prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, taljniji prostorni planovi), treba se odgovoriti korištenje i namjena površina, urbana pravila na postavljene zadatke. za prostorno ureðivanje pojedinih dijelova Prostorni plan Grada Zagreba (PPGZ)8 − prostora Grada Zagreba. Planom je promišlja- Kako Grad Zagreb ima status županije9, tako i no, u kontekstu svih društvenih i vlasnièkih Prostorni plan Grada Zagreba ima sve ele- promjena, na naèin da se omoguæi ravnomje- mente županijskoga prostornog plana, ali u ran i kontroliran rast Grada, uz kartografski odnosu na odreðivanje graðevinskih podruèja prikaz „Korištenje i namjena površina”, GUP naselja, treba zadovoljiti i neke elemente sadrži cjelovitu definiciju urbanih pravila za Prostornoga plana ureðenja grada. Terito- pojedine dijelove prostora Grada Zagreba i rijalno promatrano, Grad Zagreb proteže se gradske cjeline.19 Strateška odrednica urbane na 641 km2, sa 70 naselja10 i podijeljen je na obnove grada temelji se na konsolidaciji pro- 1711 gradskih èetvrti. stora, koja se prema stupnju dijeli u tri grupe: Kada se govori o županijskoj razini Prostor- visokokonsolidirani predjeli (GUP se provodi noga plana grada Zagreba,12 tada on treba prikazati opæe i posebne strateške postavke, 7 „Ne smije se dopustiti da Zagreb proguta veæi dio hr- kako one od važnosti za Republiku Hrvatsku, vatskog stanovništva. Da bi se razriješilo ovo proturjeèje, tako i one od važnosti za grad Zagreb. Na taj potrebni su cjeloviti nacionalni, regionalni i gradski pro- se naèin integralnim pristupom planiranju grami.” [*** 2004.b] usuglašavaju interesi svih korisnika prosto- 8 *** 2001.d ra, odnosno osiguravaju preduvjeti za ostva- 9 Zakon o podruèjima županija, gradova i opæina u Re- renje svih važnih strateških projekata na po- publici Hrvatskoj („Narodne novine” br. 10/97., 124/97., 50/98., 68/98., 22/99., 42/99., 117/99., 128/99., 44/00., druèju grada Zagreba. 129/00., 92/01., 79/02., 83/02., 25/03., 107/03. i Prostorni plan Grada Zagreba kroz svoju dvo- 175/03.). jaku ulogu, kao i bilo koji drugi Prostorni plan 10 Naselja u sastavu Grada Zagreba jesu: a) grad Za- 13 greb; b) naselja u južnom dijelu: , , Bre- ureðenja grada, utvrðuje uvjete za ureðenje zovica, , , , Donji Èehi, Donji Dra- podruèja grada, odreðuje svrhovito ko rište- gonožec, , Drežnik Brezovièki, , Gor- nje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju nji Èehi, Gornji Dragonožec, , Granèari, Ha- vidiæ Selo, , Hrašæe Turopoljsko, , graðevinskog i drugog zemljišta, zaštitu oko- , Ježdovec, Kupineèki Kraljevec, Lipnica, Luèko, liša te zaštitu spomenika kulture i osobito , Odra, Odranski Obrež, , Strmec, Veliko vrijednih dijelova prirode u Gradu Zagrebu. Polje i ; c) naselja u istoènom dijelu: , , Blaguša, , Cerje, Dobrodol, Drenèec, Du- Generalni urbanistièki plan Grada Zagreba movec, Ðurðekovec, Gajec, , Glavnica Gor- (GUP)14 − Povijesno gledajuæi, velika je uloga nja, Glavnièica, , , , Kašina, i znaèenje Grada Zagreba za ove prostore. Kašinska Sopnica, Kuèanec, Kuèilovina, Lužan, , Moravèe, Paruževina, , Planina Gor- Poèetkom 20. stoljeæa, kada je trebalo graditi nja, , Prekvršje, Prepuštovec, , , i potvrðivati urbanu osnovu grada te afirmira- Šašinovec, Šimunèevec, , , Vu- ti njegov položaj politièke i kulturne metropo- grovec Gornji, i Žerjavinec. le Hrvatske, mogle su se nazreti konture 11 Statutom Grada Zagreba („Službeni glasnik grada Za- buduæega velikog grada. To je sve potvrðeno greba, br. 19/99., 19/01., 20/01., 10/04. i 18/05.) odreðeno je da je Grad Zagreb podijeljen na 17 gradskih èetvrti. nakon Drugoga svjetskog rata, kada u uvjeti- 12 Županijska razina PPGZ-a znaèajna je zbog toga što ma novoga politièkog i gospodarskog susta- se uvažavanjem društveno-gospodarskih, prirodnih, kul- va Grad Zagreb15 prerasta iz tradicionalnog turno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti prostornim pla- središta manjega srednjoeuropskog naroda nom razraðuju naèela prostornog ureðenja i utvrðuju cilje- u grad znaèajan za razvoj tadašnje države i vi prostornog razvoja te organizacija, zaštita, korištenje i namjena prostora. ovoga dijela Europe. To se ponajprije odnosi 13 Odredbom èlanaka 23. i 24. Zakona o prostornom na promišljanje upravljaèke strukture Grada ureðenju („Narodne novine” br. 30/94., 68/98., 61/00., Zagreba o održivom razvoju Grada, urav- 32/02. i 100/04.) propisana je obveza izrade i naèin notežujuæi tradiciju i nove potrebe stanov- donošenja prostornoga plana ureðenja opæine/grada, dok nika i korisnika Grada Zagreba. je odredbama èlanaka 8. i 9. Pravilnika o sadržaju, mjerili- ma kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokaza- Podruèje Grada Zagreba obuhvaæeno Gene- teljima i standardu elaborata prostornih planova („Narod- ne novine” br. 106/98., 39/04., 45/04. i 163/04.) odreðen ralnim urbanistièkim planom Zagreba pokriva sadržaj tekstualnog, odnosno grafièkog dijela prostorno- 2 površinu od oko 220 km (22 000 ha), na ga plana ureðenja opæine/grada. 16 kojem je podruèju, prema popisu iz 2001., 14 *** 2003.c Danas je veæ na snazi novi Generalni živjelo oko 780 000 stanovnika. Zbog oèeki- urbanistièki plan grada Zagreba („Službeni glasnik” br. Znanstveni prilozi | Scientific Papers Urbanistièki plan ureðenja ANA MRAK-TARITAŠ 232-245 16[2008] 2[36] PROSTOR 237

putem izdavanja lokacijskih dozvola, a pred- kumentacije za izdavanje lokacijskih dozvola uvjet za izdavanje kojih je u pravilu arhitek- i izradu detaljnijih prostornih planova, tonsko-urbanistièki natjeèaj), konsolidirani − neposredna primjena putem izdavanja lo- predjeli (izdaju se lokacijske dozvole teme- kacijskih dozvola, na temelju provedbenih ljem odredaba za provoðenje GUP-a), nisko- odredaba GUP-a Grada Zagreba, konsolidirani predjeli grada (obveza izrade − detaljnijih planova), te na obnovi cjelovitoga izrada detaljnijih planova (urbanistièki plan gradskog prostora, omoguæivanju aktivnosti ureðenja i detaljni plan ureðenja) za propisa- gradnjom investicijskih objekata (stambeni, ne prostorne obuhvate. poslovni i dr.), kao i ostvarenjem javnih inte- resa kroz osiguravanje prostora za gradnju URBANISTIÈKI PLAN UREÐENJA objekata javne namjene i ureðivanju prostora KAO INSTRUMENT ODRŽIVOGA RAZVOJA javnog korištenja. GRADA ZAGREBA GUP Grada Zagreba20 ima dvostruki karakter, URBAN DEVELOPMENT PLAN i to kao strategijski razvojni dokument pro- AS AN INSTRUMENT OF SUSTAINABLE stornog ureðenja,21 ali i kao provedbeni na CITY DEVELOPMENT razini urbanih pravila. Te su razine, naravno, meðusobno povezane. Generalni urbanistièki Urbanistièki plan ureðenja22 − Temeljem Za- plan Grada Zagreba provodi se u tri razine: kona o prostornom ureðenju iz 1994. god. urbanistièki plan ureðenja izraðuje se i dono- − provedba urbanistièko-arhitektonskih na- si za: tjeèaja kao preduvjet za izradu potrebne do- 1. naselja i dijelove naselja koji su sjedišta gradova (treba reæi da su to ona naselja u 16/07.), ali je za èlanak referentan GUP iz 2003., odnosno kojima su sjedišta gradova, ali u kojima nisu 2006. god. sjedišta tijela županija, te koja imaju manje 15 *** 1995.b U: Rogiæ, 1997. autor u tekstu pod nazi- od 15 000 stanovnika); vom „Metropolski identitet Zagreba” piše: „Metropolski 2. naselja i dijelove naselja koji su registrira- identitet Zagreba tijekom zadnja èetiri decenija oblikovao se u mreži napetosti što je stara opreka: jugoslavensko ni kao povijesne urbanistièke cjeline (misli se središte − glavni hrvatski grad.” na naselja i dijelove naselja koji su registrira- 16 *** 2002. ni kao povijesne urbanistièke cjeline teme- 17 *** 1999.: Usporeðuje se populacijski rast gradova − ljem Zakona o zaštiti kulturne baštine); Zagreba, Beèa, Bratislave, Budimpešte, Ljubljane i Praga 3. naselja i dijelove naselja koji su odreðeni tijekom 20. stoljeæa i zakljuèuje da je najveæi rast od goto- vo deset puta imao grad Zagreb. prostornim planom županije i Grada Zagreba. 18 Sukladno Zakonu o prostornom ureðenju i gradnji (Istima se u odnosu na prostorne specifiènosti („Narodne novine” br. 76/07.) ne postoji obveza izrade odreðuju naselja i dijelovi naselja za koje se generalnog plana ureðenja. Pozivom na odredbu èlanka mora izraðivati urbanistièki plan ureðenja.) 346., st. 2. Zakona, svi generalni planovi ureðenja ostaju na snazi najdulje 10 godina od dana stupanja na snagu Uloga urbanistièkoga plana ureðenja jest istoga. dvo jaka. Ovisno o obuhvatu, za neka naselja 19 Pojedini dijelovi prostora grada Zagreba i gradske on ima ulogu generalnoga urbanistièkog cjeline kao temeljne mogle bi se podijeliti na: povijesno središte grada Zagreba, podruèje ‘urbane obnove’, Novi plana, dok za neke druge prostorne obuhva- Zagreb i ‘gradski rubovi’. te on ima ulogu detaljnoga − provedbenog 20 Iako je naziv sukladno odredbama Zakona − General- dokumenta prostornog ureðenja. Kada je ni plan ureðenja (GPU), zbog tradicije u Zagrebu se i na- rijeè o Gradu Zagrebu, tada urbanistièki pla- dalje izraðuje i donosi Generalni urbanistièki plan Grada Zagreba. novi ureðenja imaju ulogu provedbenog do- 21 Prostornim planom Grada Zagreba utvrðena su gra- kumenta, a obveza izrade, kao i granice obu- 23 ðevinska podruèja dijela naselja Grad Zagreb i dijela na- hvata istih, utvrðene su Generalnim urba- selja Sesvete, za koja se izraðuju Generalni urbanistièki nistièkim planom Grada Zagreba, kao što je i plan Grada Zagreba i Generalni urbanistièki plan Sesveta, prikazano na kartografskom prikazu (Sl. 1.). te je svoju strategijsku ulogu planiranja Prostorni plan Grada Zagreba prenio na GUP-ove. Svaki urbanistièki plan ureðenja, pa tako i 22 Zakonom o prostornom ureðenju i gradnji iz 2007. oni koji su doneseni ili se izraðuju za pojedi- odreðeno je da bez urbanistièkog plana ureðenja nema ne dijelove Grada Zagreba, treba sadržavati izgradnje na neizgraðenim graðevinskim podruèjima ve- obrazloženje svih polazišta za izradu plana, æim od 5000 m2, odnosno na prostorima planiranim za ur- banu obnovu. ciljeve koji se trebaju postiæi u smislu pro- stornog planiranja, plan ureðenja i odredbe 23 Na kartogramu oznake 4. b) Uvjeti za korištenje, ure- ðenje i zaštitu − Procedure urbano-prostornog ureðenja, za provoðenje plana. Grafièki dio sadrži kar- grafièkog dijela Generalnoga urbanistièkog plana Grada Za- tografske prikaze i kartograme24 na kojima greba, oznaèeni su prostorni obuhvati za koje je obvezatno se zasebno prikazuju postojeæe stanje i pla- donošenje detaljnijih dokumenata prostornog ureðenja. nirani zahvati u prostoru. 24 Èlancima 12. i 13. Pravilnika o sadržaju, mjerilima kar- tografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i Urbanistièki planovi ureðenja za podruèje standardu elaborata prostornih planova („Narodne novi- Grada Zagreba izraðuju se na katastarskom ne” 106/98., 39/04., 45/04. i 163/04.) odreðen je sadržaj tekstualnog odnosno grafièkog dijela urbanistièkog plana planu u mj. 1:1000 ili 1:2000. Mjerilo ovisi o ureðenja. prostornom obuhvatu, ali i o karakteru i zah- 238 PROSTOR 2[36] 16[2008] 232-245 ANA MRAK-TARITAŠ Urbanistièki plan ureðenja Znanstveni prilozi | Scientific Papers

tjevnosti planiranih prostornih rješenja. Naj- strukturnih pojasa ili je postojeæa mreža to- važnija uloga i svrha urbanistièkog plana liko loša da nije moguæa gradnja bez plani- ureðenja25 jest odreðivanje koridora promet- ranja novih prometnica. U odnosu na obvezu ne i komunalne infrastrukture lokalne, regio- izrade detaljnijih dokumenata prostornog nalne, pa i državne razine. Urbanistièki plan ureðenja unutar obuhvata GUP-a Grada Za- ureðenja odreðuje naèine i oblike korištenja, greba („Službeni glasnik” br. 14/03. i 08/06.), uvjete ureðenja javnih i drugih prostora. oèito je da se 62% planova odnosi na trans- Pritom treba voditi raèuna o razgranièenju formaciju postojeæe izgraðene strukture, od- prostora u smislu javnog i privatnog kori- nosno planske pripreme ureðenja prostora štenja, i to kroz njegovu namjenu i naèine za zamjensku i/ili novu izgradnju, dok se 38% ureðenja. planova odnosi na ureðivanje športsko- -rekreacijskih zona,35 groblja i javnih zelenih Znaèenje urbanistièkog plana ureðenja za površina.36 Ti pokazatelji odnose se na broj − razvoj Grada Zagreba Razvoj Grada Zagre- planova, dok promatrajuæi površine obuhva- ba pratili su tijekom njegove povijesti i odgo- ta, 31% površina namijenjeno je za gradnju, a varajuæi dokumenti prostornog ureðenja, ali 69% površina namijenjeno je za ureðenje se može postaviti pitanje: jesu li ti dokumenti groblja, javnih zelenih površina37 i izgradnju pratili razvoj ili se razvoj temeljio na njima? športsko-rekreacijskih zona.38 Prva je Regulatorna osnova Zagreba iz 1865. godine. Od te prve Regulatorne osnove26 pa Izrada i procedura donošenja urbanistièkog − do današnjega Generalnoga urbanistièkog plana ureðenja Zakonom o prostornom 39 plana Grada Zagreba bilo je sedam planova.27 ureðenju i podzakonskim aktima propisan Njihova temeljna uloga bila je utvrðivanje je sadržaj tekstualnog odnosno grafièkog namjene, ureðenja i zaštite cjelovitoga pro- dijela urbanistièkog plana ureðenja. Glede stora Grada Zagreba. Promatrajuæi te plano- ve, odnosno njihove razvojne komponente, 25 Mrak-Taritaš, 1998. U navedenoj se publikaciji, koja izravni dokument provedbe razvojnih plano- je izdana u suradnji Ministarstva prostornog ureðivanja, va jesu detaljniji planovi,28 bez obzira kako su graditeljstva i stanovanja s Institutom graðevinarstva Hr- vatske, prvi put progovara i raspravlja o ulozi i znaèenju se oni tijekom svih promjena nazivali. UPU-a. Oèito je da Zagreb ima dugu povijest prostor- 26 Za starije je planove korištena terminologija regula- torna osnova, dok je u novije vrijeme korišten generalni noga planiranja. Detaljnijim dokumentima urbanistièki plan, odnosno generalni plan ureðenja. prostornog ureðenja omoguæava se osigura- 27 Predmetnih sedam planova bilo je: Regulatorne os- vanje javnih interesa, oni su osnova za rje- nove iz 1865. god., 1887./89. i 1936., Direktivna regulator- šavanje imovinsko-pravnih odnosa te su de- na osnova iz 1953. i Generalni urbanistièki plan iz 1971., taljnije razraðivane temeljne prostorne po- 1986. i 2003. god. stavke odreðenih dijelova grada. Provedba 28 Za provedbene su planove, ovisno o problematici GUP-a iz 1971. godine temeljila se na izradi kojom su se bavili, korišteni razni nazivi: Provedbeni 29 urbanistièki planovi, Planovi ureðenja manjih naselja, Ur- detaljnijih prostorno-planskih rješenja. Tako banistièki projekti, Planovi ureðenja infrastrukture, Urba- su u razdoblju od 1971. do 1995. godine bila nistièki detalji. na snazi 22430 detaljnija plana, dok je u doba 29 U èlanku 3. Odluke o GUP-u navedeno je: „Generalni donošenja GUP-a 2003. godine na snazi bilo urbanistièki plan grada Zagreba podloga je za donošenje 31 detaljnih urbanistièkih planova, urbanistièkih projekata i samo 9 detaljnijih planova. Prostorni se drugih akata.” razvoj Grada Zagreba tijekom dugog niza go- 30 U tom su razdoblju bila na snazi: 117 planova (53 de- dina temeljio na detaljnijoj prostorno-plan- taljna urbanistièka plana + 64 urbanistièka detalja) i još skoj dokumentaciji, koja je u odreðeno doba 107 detaljnijih planova (detaljni urbanistièki plan, proved- napuštena ili zapuštena, da bi danas izrada beni urbanistièki plan, urbanistièki projekt). detaljnijih dokumenata prostornog ureðenja 31 Meræep, 2005. bio najvažniji instrument ureðenja grada. Za 32 Odredbom èlanka 75. Zakona o prostornom ureðenju grad velièine Zagreba to je u pravilu ur- i gradnji („Narodne novine” br. 76/07.) odreðeno je znaèenje urbanistièkog plana ureðenja kao plana koji de- banistièki plan ureðenja, dok u iznimnim taljnije odreðuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s sluèajevima to može biti i detaljni plan osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i ob- ureðenja.32 likovanja pojedinih prostornih cjelina naselja, te se donosi obvezatno za neizgraðene dijelove graðevinskog podruèja Obveza izrade urbanistièkog plana ureðenja naselja i neizgraðena izdvojena graðevinska podruèja − Stupanjem na snagu Odluke o donošenju izvan naselja, kao i za dijelove tih podruèja planiranih za 33 urbanu obnovu. Imajuæi na umu navedeno, znaèenje urba- GUP-a Grada Zagreba, Gradski zavod za nistièkog plana ureðenja za razvoj gradova još je samo prostorno ureðenje odreðen je nositeljem naglašeno i pojaèano donošenjem novoga Zakona. Su- izrade34 detaljnijih planova koji se predviðaju, kladno odredbi èlanka 77. Zakona, detaljni se plan ure- u pravilu, za niskokonsolidirane predjele gra- ðenja obvezatno donosi samo za dijelove naselja na koji- ma je odreðeno provoditi urbanu komasaciju. da (posebno ako se s buduæim rješenjem tre- 33 Odluka o donošenju GUP-a Grada Zagreba objavljena baju uskladiti novi vlasnièki odnosi), te tamo je u „Službenom glasniku” br. 14/03. gdje je nužno riješiti, odnosno osigurati povr- 34 Odredbom èlanka 98. Odluke o donošenju GUP-a šine za nove javne sadržaje. Grada Zagreba („Službeni glasnik” br. 14/03. i 08/06.) propisano je da je nositelj izrade detaljnijih planova Grad- Niskokonsolidirani predjeli grada jesu oni na ski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša kojima ne postoji mreža prometnih i infra- (novo je ime: Gradski zavod za prostorno ureðenje). Znanstveni prilozi | Scientific Papers Urbanistièki plan ureðenja ANA MRAK-TARITAŠ 232-245 16[2008] 2[36] PROSTOR 239

znaèenja urbanistièkog plana ureðenja za ureðenju propisana je obveza da se o pri- razvoj Grada Zagreba, i sam postupak izrade jedlogu svih prostornih planova, o prijedlogu detaljnije je odreðen kroz provedbene odred- njihovih izmjena i dopuna, kao i stavljanju be GUP-a, kao i Programom mjera za una- izvan snage − provodi javna rasprava.41 preðenje stanja u prostoru Grada Zagreba od onoga kako je to propisano zakonskim od- Nakon što izraðivaè izradi prvi nacrt prijedlo- redbama. ga plana, o istom se vodi struèna rasprava u Gradskom zavodu koji je, kao što je veæ Prije poèetka izrade urbanistièkog plana ure- reèeno, nositelj izrade prostornih planova, a ðenja potrebno je izraditi Program za njegovu to je ujedno i prva prethodna rasprava. Nakon izradu. Programe izraðuje i/ili verificira Grad- toga, struèno usuglašen prijedlog plana do- ski zavod za prostorno ureðenje (u daljnjem stavlja se na drugu prethodnu raspravu42 tekstu: Gradski zavod). Tako izraðene i verifi- svim tijelima državne uprave i pravnim oso- cirane programe (u sluèaju kada ih izraðuje bama s javnim ovlastima, a koje su dužne ovlašteni arhitekt ili pravna osoba registrira- osigurati podatke i dokumente iz svoga dje- na za poslove projektiranja i/ili poslove pro- lokruga, potrebne za izradu dokumenata pro- stornog ureðenja) Gradski zavod upuæuje na stornog ureðenja. Njihove se pristigle pri- utvrðivanje Gradskom poglavarstvu Grada mjedbe obraðuju i, kada je to potrebno, druk- Zagreba. Nakon što ih utvrdi Gradsko pogla- èija prostorna rješenja (ili ispravljena posto- varstvo, zapoèinje se s izradom urbanistièkog jeæa) dostavljaju se na oèitovanje onima koji 40 plana ureðenja. su to kroz prethodnu raspravu i zatražili. U proceduri izrade i donošenja dokumenata Prethodna rasprava održava se i u prostorija- prostornog ureðenja, Zakonom o prostornom ma Vijeæa gradske èetvrti,43 gdje se svim zain- teresiranim graðanima izlaže i obrazlaže pro- storno rješenje predloženo urbanistièkim pla- 35 Športsko-rekreacijske površine mogu biti: Šport s gradnjom (R1) i Šport bez gradnje (R2). nom ureðenja. 36 Javne zelene površine mogu biti: Javni park (Z1), Park- Nakon svih usuglašavanja izraðuje se nacrt -šume (Z2), Tematski park (Z3) i Tematske zone (Z4). prijedloga plana, koji se dostavlja Gradskom 37 Veliko znaèenje za sjeverni dio grada Zagreba ima izrada i donošenje UPU-a Graèanski ribnjak, površine 40 poglavarstvu Grada Zagreba koje utvrðuje ha, sa ciljem ureðenja javnog parka, ili za Novi Zagreb UPU prijedlog plana za javnu raspravu. Gradski Savski park, površine 58 ha. zavod kao nositelj izrade objavljuje javni uvid 38 Plan je izradio Gradski zavod za planiranje razvoja u dnevnom tisku i posebno obavještava su- Grada i zaštitu okoliša, Zagreb [*** 2005.a]. bjekte koji su sudjelovali u prethodnoj ra- 39 Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, spravi o mjestu, vremenu i trajanju javnog obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine” br. 106/98., 39/04., uvida te o javnoj raspravi. 45/04. i 163/04.). Javni uvid traje 30 dana i tijekom toga razdo- 40 Navedeni je postupak definiran odredbama èlanaka blja Gradski zavod i izraðivaè provode jedno 98. i 106. Odluke o donošenju GUP-a Grada Zagreba („Službeni glasnik” br. 14/03. i 08/06.). ili nekoliko javnih izlaganja. Tijekom javnog 41 Postupak provoðenja javne rasprave propisan je Ured- uvida i javnog izlaganja primaju se u Grad- bom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih skom zavodu oèitova nja, prijedlozi i primjed- planova („Narodne novine” br. 101/98.). Donošenjem be na prijedlog UPU-a. Poslije javnog uvida Zakona o prostornom ureðenju i gradnji („Narodne novi- ne” br. 78/07.) prestaje važiti Uredba, odnosno ista je Gradski zavod i izraðivaè plana obraðuju pri- ugraðena u Zakon. Znaèajne i bitne novine jesu: obveza stigle primjedbe i pripremaju izvješæe o jav- objavljivanja prethodne rasprave u dvama sredstvima jav- noj raspravi. Na sjednici Gradskoga poglavar- nog priopæavanja i/ili na lokalno uobièajeni naèin. Ponov- na javna rasprava može se ponoviti najviše dva puta, a stva Grada Zagreba razmatra se prijedlog nositelj izrade dužan je najkasnije u roku od devet mjeseci plana s ugraðenim prihvaæenim primjedbama od završetka javne rasprave donijeti prostorni plan. i izvješæe o provedenoj javnoj raspravi te se 42 Odrebom èlanka 3. Uredbe o javnoj raspravi u po- utvrðuje konaèni prijedlog prostornog plana. stupku donošenja prostornih planova („Narodne novine” Na tako utvrðen konaèni prijedlog urbani- br. 101/98.) propisano je da se provodi jedna ili više prethodnih rasprava. stièkog plana ureðenja Gradsko poglavarstvo 43 Statutom Grada Zagreba propisano je da Vijeæa grad- Grada Zagreba treba ishoditi potrebne sugla- skih èetvrti trebaju dati svoje mišljenje o detaljnijim doku- snosti.44 mentima prostornog ureðenja. 44 Na konaèni prijedlog urbanistièkog plana ureðenja Gradski zavod dostavlja sudionicima u javnoj temeljem odredbe èlanka 24. Zakona o prostornom ure- raspravi pisanu obavijest s obrazloženjem o ðenju („Narodne novine” br. 30/94., 68/98., 61/00., razlozima neprihvaæanja, odnosno djelomiè- 32/02. i 100/04.) potrebno je ishoditi suglasnost Grad- skog ureda za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša, iz- nog pri hvaæanja njihovih oèitovanja, prijedlo- 45 gradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, ga i primjedbi. Gradsko poglavarstvo Grada a za zaštiæene prostore suglasnost Gradskog zavoda za Zagreba upuæuje konaèni prijedlog plana zaštitu spomenika kulture i prirode temeljem odredaba Grad skoj skupštini Grada Zagreba na usva- Zakona o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara („Narodne novine” br. 69/99., 151/03. i 157/03.). janje i donošenje. I, naposljetku, Gradska 45 Ne dostavljaju se obavijesti o prihvaæenim primjed- skupština Grada Zagreba donosi Odluku o bama. donošenju urbanistièkog plana ureðenja. 240 PROSTOR 2[36] 16[2008] 232-245 ANA MRAK-TARITAŠ Urbanistièki plan ureðenja Znanstveni prilozi | Scientific Papers

URBANISTIÈKI PLAN UREÐENJA PODRUÈJA OMEÐENOG ULICAMA LJ. POSAVSKOG − ZAVRT- NICA − BRANIMIROVA − CRVENOGA KRIŽA46 URBAN DEVELOPMENT PLAN BORDERED BY THE STREETS LJ. POSAVSKOG − ZAVRTNICA − BRANIMIROVA − CRVENOGA KRIŽA

Osnovni podaci o prostoru − Podruèje ome- ðeno ulicama Lj. Posavskog − Zavrtnica − Bra- nimirova − Crvenoga križa nalazi se unutar katastarske opæine Centar, sjeverno od že- ljeznièke pruge i planirane produžene Brani- mirove, koja predstavlja glavnu gradsku pro- metnicu i jedan od glavnih prilaza središtu grada iz smjera istoka.47 Ovaj je prostor dio zaštiæene Povijesne urbane cjeline grada Za- greba, odnosno dio dobro oèuvane i osobito vrijedne povijesne strukture Donjega Gra- da.48 Posebno je zaštiæena „Stara uljara”, prikazana na Sl. 3. Izradu UPU-a financirao je sam investitor,49 a izraðivaè plana bila je tvr- tka „Urbanistica” d.o.o. iz Zagreba. Ciljevi izrade plana − Urbanistièkim planom ureðenja trebalo je istražiti moguænost iz- gradnje i ureðenja sadržaja utvrðenih Gene- Sl. 2. Urbanistièki plan ureðenja podruèja omeðenog PRIMJERI URBANISTIÈKIH ralnim urbanistièkim planom Grada Zagreba, ulicama Lj. Posavskog − zavrtnica − branimirova − odnosno utvrditi optimalne prostorne, sadr- Crvenoga križa; korištenje i namjena prostora PLANOVA UREÐENJA NA PODRUÈJU žajne i oblikovne moguænosti toga prostora Fig. 2 Urban development plan Bordered by the GRADA ZAGREBA − ANALIZA IZRADE, streets Lj. Posavskog − Zavrtnica − Branimirova kao stvaranje preduvjeta za ureðenje ovoga − Crvenoga križa; use and purpose of the area DONOŠENJA I PROVEDBE dotad nedefiniranog i veæim dijelom zapu- URBAN DEVELOPMENT PLANS FOR štenog gradskog prostora. Postojeæu izgraðe- THE CITY OF ZAGREB − DEVELOPMENT nu strukturu, što se uglavnom odnosi na napušteni kompleks Tvornice ulja, bilo je po- AND IMPLEMENTATION ANALYSIS trebno transformirati u prostor visokoga ur- Kroz primjere plana transformacije napušte- banog standarda te predvidjeti javni park i noga kompleksa Tvornice ulja u središtu gra- ureðenje otvorenih športskih igrališta. Pro- 50 da i plana organizacije stambenoga naselja gramom za izradu Urbanistièkog plana ure- na gradskoj lokaciji uz Jarunsko jezero na ko- ðenja utvrðen je prijedlog osnovne organiza- munalno dobro opremljenom prostoru poka- cije prostora, koji veæim dijelom predstavlja − zano je da su detaljni dokumenti prostornog buduæu zonu mješovite pretežito stambene ureðenja osnova za prostorno ureðenje gra- da. Velika potreba za novom izgradnjom pre- 46 Urbanistièki plan ureðenja podruèja omeðenog ulica- poznaje samo parcelu i moguænosti izgradnje ma Lj. Posavskog − Zavrtnica − Branimirova − Crvenoga križa, „Urbanistica”, Zagreb [*** 2005.b], zapoèet je u ruj- na istoj, dok se prostornim planom omo- nu 2004., a donesen na 40. sjednici Gradske skupštine guæava osiguranje kvalitetne prometne infra- Grada Zagreba održanoj 5. travnja 2005. god. strukture, rješenje prometa u mirovanju ne 47 Obuhvat predmetnoga Urbanistièkog plana ureðenja Sl. 3. Lokacija ‘stare industrije’ − bivša „uljara” samo za potrebe izgradnje veæ i za javno odreðen je Generalnim urbanistièkim planom Grada Za- Fig. 3 Former oil factory greba, dok je obveza izrade odreðena Programom mjera korištenje, te izgradnja javnih objekata i ure- za unapreðenje stanja u prostoru grada Zagreba za raz- ðenje javnih prostora. doblje 2005.-2009. („Službeni glasnik”, 06/05., Zagreb). Temeljem iskustava, kao i pravila struke, a 48 Na kartogramu oznake 4. d) Uvjeti za korištenje, ureðenje i zaštitu − Nepokretna kulturna dobra, grafièkog sve gledajuæi s osnove zakonske regulative, dijela Generalnoga urbanistièkog plana Grada Zagreba rok od ugovaranja izrade plana pa do njegova oznaèene su utvrðene granice povijesnih urbanih cjelina donošenja na Gradskoj skupštini ovisi ponaj- grada Zagreba. 49 Odredbom èlanka 33. Zakona o prostornom ureðenju prije o složenosti zadatka, ali ne može biti („Narodne novine” br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i manji od 6 mjeseci, a realno je za oèekivati da 100/04.) dana je moguænost financiranja prostornih pla- bude izmeðu 9 mjeseci i godinu dana. nova i iz drugih izvora, što znaèi da zainteresirani pojedin- ci mogu financijski sudjelovati u izradi predviðenih plano- U odnosu na znaèenje prostornih rješenja za va. U Gradu Zagrebu predloženo se rješenje koristi za fi- raz voj Grada dobivenih u procesu prostornog nanciranje izrade detaljnijih dokumenata prostornog ure- ðenja. Valja napomenuti da se postupak prema ovome planiranja, mogu se ocijeniti prihvatljivim na- modelu realizira putem investitora koji nije obvezan pro- vedena vremenska ogranièenja. voditi postupak javnoga nadmetanja prije zakljuèivanja Znanstveni prilozi | Scientific Papers Urbanistièki plan ureðenja ANA MRAK-TARITAŠ 232-245 16[2008] 2[36] PROSTOR 241

namjene, a manjim dijelom zonu mješovite − pretežito poslovne namjene. U istoènom dije- lu obuhvata planirana je buduæa zona šport- sko-rekreacijske namjene i zona poslovne namjene. Osim osnovnog koncepta izgradnje, koji se temelji na podatku da se lokacija nalazi unu- tar povijesne urbane cjeline grada Zagreba − Donji grad istok (kroz analizu meðuodnosa s postojeæom okolnom izgradnjom, uliènim po- tezima i vizurama), bilo je potrebno posebno razmotriti odnos nove izgradnje prema gra- ðevnim strukturama spomenièke vrijednosti unutar sklopa bivše Tvornice ulja, odnosno buduæe zone mješovite − pretežito stambene namjene. Osnovna namjena prostora − U odnosu na postojeæu izgraðenost, ovim se planom pred- vidjela znaèajna kvantitativna i kvalitativna promjena slike toga dijela grada. Buduæi da je rijeè o transformaciji postojeæe strukture u prostor visokoga urbanog standarda, na- mijenjen veæim dijelom stanovanju, oèekuje se znaèajan porast broja stanovnika u tome dijelu grada, koji æe utjecati i šire. Ovaj Urba- nistièki plan ureðenja pokriva podruèje od približno 5 ha s ukupno 1800 stanovnika, a èini svaki grad, a tradicija izgradnje Donjega Sl. 4. Pogled na prostorni obuhvat vrbani iii obuhvat plana, kao i prostorno rješenje isto- Fig. 4 View of Vrbani III ga, prikazan je na Sl. 2. grada jest planska sadnja zelenila, paralelno s izgradnjom zgrada. Tako se i ovim Urba- Analizom površina utvrðeno je da je nešto nistièkim planom ureðenja predviða oèuvanje više od 39% površina predviðeno za promet- pojedinih skupina kvalitetnoga visokog zele- ne površine, zelene površine i parkirališta, nila, ureðenje postojeæih drvoreda i nastavak oko 4% površina za javni park, 10% za šport i sadnje istih, ali se predviða i ureðenje novih rekreaciju bez gradnje te oko 47% površina zelenih površina.52 za gradnju pretežito stambenih i pretežito poslovnih objekata. U blizini je osnovna škola URBANISTIÈKI PLAN UREÐENJA VRBANI III koja svojim kapacitetom može prihvatiti nove uèenike.51 Potrebe za vrtiæem riješit æe se u URBAN DEVELOPMENT PLAN FOR VRBANI III okviru samoga plana, odnosno izgradnjom planiranih objekata. Perivoji, parkovi, povr- Osnovni podaci o prostoru − Urbanistièki plan šine pod nasadima urbani su elementi koji ureðenja Vrbani III53 izraðen je na temelju prvonagraðenoga natjeèajnog rada. Natje èaj je proveden u svibnju/lipnju 2004. godine u ugovora o izradi plana s izraðivaèem plana pa je rok za suradnji Gradskog zavoda za planiranje i Ud- donošenje plana znatno kraæi. Jedino tako sredstva ulo- žena u izradu plana ne vraæaju mu se. ruženja arhitekata Hrvatske / Grada Zagreba, i to kao javni, državni, opæi projektni natjeèaj 50 Program je izradila tvrtka „Urbanistica” d.o.o. iz Za- greba. za izradu idejnoga urbanistièko-arhitekton- skog rješenja naselja Vrbani III u Zagrebu. Po- 51 Veæ u tijeku prethodne rasprave traženi su podaci od slije dugo vremena u Gradu Zagrebu je prove- Ureda za obrazovanje i šport grada Zagreba o tome kako 54 se mogu riješiti potrebe smještaja školske djece, odnosno den natjeèaj ponajprije urbanistièkog karak- djece predškolske dobi. tera. Velik broj pristiglih radova ukazuje na 52 Za javni park predviðeno je 1838 m2 ili 2,3 m2/sta- potrebu da se o problematici ureðivanja gra- novniku, za šport i rekreaciju bez gradnje predviðeno je dova progovori na javni, transparentni naèin, 4757 m2 ili 7,2 m2/stanovniku. Prema: Marinoviæ-Uzelac, kao što je i provoðenje natjeèaja. Na Sl. 5. jest 1989., u stambenim se zonama javni parkovi dimenzioni- 3D prikaz prvonagraðenoga rada. raju s 2 m2/stanovniku. 53 Plan je donesen na 39. sjednici Gradske skupštine Podruèje obuhvata Urbanistièkog plana ure- Grada Zagreba održanoj 28. veljaèe 2005. [*** 2005.c]. ðenja nalazi se na zapadnom dijelu grada, a − 54 Svoje radove predala su ukupno 23 natjecatelja odreðen je granicama: sjever južna regula- (fizièke i pravne osobe ovlaštene za tu vrstu posla). Struèni cijska linija Horvaæanske ceste; istok − za- žiri dodijelio je prvu nagradu radu pod šifrom „01”. Autori padna regulacijska linija Ulice Hrvatskog so- su toga rada prof. dr.sc Tihomir Jukiæ, dipl.ing.arh., i su- kola; jug − sjeverna regulacijska linija buduæe radnici: Darko Užareviæ, dipl.ing.arh. i Jakov Ahel, dipl.ing. arh., prema kojem je idejnom rješenju izraðen ovaj Ur- produžene Jarunske ulice i istok − regula- banistièki plan ureðenja. cijska linija produžene Vrapèanske ulice (Ora- 242 PROSTOR 2[36] 16[2008] 232-245 ANA MRAK-TARITAŠ Urbanistièki plan ureðenja Znanstveni prilozi | Scientific Papers

bila na temelju postojeæe neprimjerene regu- lacije, odnosno parcelacije. U trenutku dono- šenja plana izvedeno je veæ oko 350 stanova, a u izgradnji je bilo još oko 100 stanova. Postojeæu izgradnju èine ‘srednje visoke’ stambene graðevine (visine pet nadzemnih etaža), izgraðene u tlocrtu pod kutom od oko 45° u odnosu na Horvaæansku cestu. Inter- vencija se sastojala u omoguæivanju dovr- šetka toga sjevernog dijela, planiranje južnog dijela i u planiranju podcentara naselja sa svim potrebnim sadržajima: trgovaèko-usluž- ni-ugostiteljski prostori, kao i moguæi dru- štveni sadržaji. Južni dio naselja planiran je na novoj regulaciji, buduæi da je postojeæa ru- ralna parcelacija bila neprimjerena za plani- ranje i izgradnju naselja visokih stambenih zgrada. Osnovnu projektnu jedinicu èine dvije stambene zgrade paralelno postavljene u smjeru sjever-jug, povezane poluukopanom garažom sa središnjim prostorom u javnom korištenju. Športsko-rekreacijski dio podije- ljen je na dva osnovna dijela − otvoreni dio s parkiralištem / višenamjenskom površinom i športskim terenima na zapadnoj polovici zone prema stambenom naselju te nizom športskih graðevina s prateæim sadržajima57 Sl. 5. 3D prikaz prvonagraðenog rada naselja vrbani iii nice), kao što je prikazano na Sl. 4. Površina na istoènoj polovici naselja uz Ulicu Hrvat- Fig. 5 3D representation of the first award-winning opisanog prostora iznosi oko 29 ha. Planira- skog sokola. Ideja je bila da se zadovoljenje entry: housing development Vrbani III no naselje Vrbani III neposredno se nastavlja potreba za športskim sadržajima izraženim na veæ izgraðena naselja Vrbani I i II, Jarun i na Jarunu zadovolji na ovome prostoru. nešto udaljenije Preèko, dok se s južne strane Plan58 je trebao pokazati moguænost za razvoj naslanja na podruèje Športsko-rekreacijskog ideja u ovome dijelu grada: centra Jarun. Radi se, dakle, o dovršenju − dovršenje niza stambenih naselja; poluizgraðenoga urbanog podruèja sjeverno − stvaranje visoke kvalitete života buduæeg sta- od Jarunskog jezera.55 novništva, uz racionalno korištenje zemljišta; − − Osnovni cilj izrade fizionomijsku artikulaciju urbanog poteza; Ciljevi izrade plana − Urbanistièkog plana ureðenja „Vrbani III” jest provjeru prostornih moguænosti i kapacite- organizacija stambenog naselja na gradskoj ta prostora te odabir optimalnog odnosa lokaciji uz Jarunsko jezero na komunalno do- stambenih, poslovnih i prateæih sadržaja na prostoru naselja; bro opremljenom prostoru. S obzirom na to da je grad uložio velika sredstva iz proraèuna za opremanje i ureðenje šireg prostora, te s 55 Dakiæ, 1992.: „Zato su temporalna obilježja neizgra- obzirom na samu kvalitetu i atraktivnost pro- ðenih, a pogotovo prirodnih prostora razlièita od onih stora nakon provedenog javnoga urbani- izgraðenih, što upuæuje i na potrebu oèuvanja prirodnih znaèajki i vrijednosti prostora, i dograðivanja na tim vri- stièko-arhitektonskog natjeèaja, donesena je jednostima.” 56 Odluka o izgradnji stambenog naselja. 56 Kada je rijeè o detaljnom planiranju, tada je uloga − UPU-a da definira prometnu i komunalnu infrastrukturu, Osnovna namjena prostora Stambeno na- da odreðuje naèine i oblike korištenja, te uvjete ureðenja selje Vrbani III planirano je za približno 5250 javnih i drugih prostora. Na ovom, izuzetno atraktivnom stanovnika smještenih u oko 1900 stanova. prostoru Grada Zagreba zapoèela je izgradnja koja je po- èela nastajati na postojeæim prometnicama (poljskim pu- Naselje je podijeljeno na stambeni dio i šport- tovima) i postojeæoj parcelaciji. Znaèenje ovoga plana jest sko-rekreacijski dio. Prostor stambene namje- u zaustavljanju takve gradnje i pokušaju da se osiguraju ne èine dva konceptualno razlièita dijela, objekti i prostori javne namjene. odvojena središnjom prometnicom koja po- 57 Planirani su sljedeæi športski objekti: Olimpijska vezuje produženu Rudešku ulicu i Olimpijsku kuæa, gradska sportska dvorana s oko 2000-3000 sjedala, aleju, te dvije lokalne prometnice u smjeru športski hotel i gradski bazen s oko 2000 sjedala. 58 Kao što je veæ navedeno, rijeè je o prostornom obuhva- sjever-jug. Sjeverni dio naselja gradi se na tu od oko 29,0 ha (oko 21,0 ha stambeni dio i oko 8,0 ha osnovi veæ izdanih lokacijskih dozvola. Atrak- športsko-rekreacijska namjena), s predviðenim brojem tivnost prostora i zapoèeta izgradnja bile su stanovnika od 5250 stanovnika. Analizom površina, odno- razlog da se idejno rješenje za novo naselje sno 213 637 m2 koji se odnose na stambeni dio naselja, utvrðeno je da je 32,1% površine predviðeno za kolne odabere na osnovi natjeèaja i da se što brže površine, pješaèke površine, drvored te ostale zelene doðe do plana kako daljnja izgradnja ne bi površine i parkirališta; 57% površina za javni park, 3,4% Znanstveni prilozi | Scientific Papers Urbanistièki plan ureðenja ANA MRAK-TARITAŠ 232-245 16[2008] 2[36] PROSTOR 243

− provodljivost buduæega prostornog rješe- nja po etapama realizacije; − uvažavanje specifiènosti podruèja te na njima utemeljeno kreiranje funkcionalnog i prostorno oblikovnog identiteta naselja; − te definiranje kvalitetnog meðuodnosa s kontaktnim prostorom, osobito Športsko-re- kreacijskim centrom Jarun.

ZAKLJUÈAK CONCLUSION Povijesna uloga i znaèenje grada Zagreba za ove naše prostore izuzetno su veliki. Sve promjene koje se odvijaju u Zagrebu, ponaj- prije kada je rijeè o odnosu prema prostoru, imaju svoje posljedice i na nacionalnoj razini. U doba globalizacije gospodarstva i trgovine, liberalizacije meðunarodnog kapitala uz rast nadnacionalnih korporacija, posljednji je tre- nutak da se upravljaèke strukture Grada Za- greba vrate naèelima vrijednoga povijesnog prostornog planiranja, i to ne samo na razvoj- noj nego i na provedbenoj razini. Odgovor na priljev kapitala u Zagreb jest urbanistièki plan ureðenja kao instrument kojim se omoguæava osiguravanje javnih interesa. Kako se urba- nistièki planovi ureðenja ponajprije izraðuju i jeæu prometnu situaciju te planom dati ona- Sl. 6. Urbanistièki plan ureðenja vrbani iii − uvjeti kva rješenja kojima izgradnja novih urbanih gradnje donose za gradske prostore koji su predviðeni Fig. 6 Urban plan for Vrbani III − construction za transformaciju, nikako se ne smiju nasta- struktura neæe narušiti postojeæe prometno requirements viti izgraðivanja prostora bez tih dokumenata stanje, veæ ga treba poboljšati. Osim toga, prostornog ureðenja. unutar obuhvata plana treba za planirane zgrade osigurati kvantitativno i kvalitetno Transformaciji pojedinih dijelova grada treba rješenje prometa u kretanju i u mirovanju.59 pristupiti na temelju detaljnijih dokumenata Zatim, treba sagledati potrebe za javnim sadr- prostornog ureðenja iz sljedeæih razloga: žajima60 za sve stanovnike. Unutar obuhvata 1) Struènost i interdisciplinarnost − U tijeku plana trebaju se osigurati i javne gradske po- izrade plana struènjaci raznih oblasti konzul- trebe, a ne samo potrebe investitora da izgra- tirani su kako putem pribavljanja podataka, di što veæu kolièinu prodajnog prostora. tako i samo sudjelovanjem u izradi. Struènjaci 2) Nužnost detaljnije transparentnosti i jav- iz oblasti prometa trebaju analizirati posto- nosti cijelog procesa odluèivanja − Prijedlog plana treba biti mjesec dana na javnom uvidu za trgovaèki podcentar, 11,8% za javnu namjenu i 47,0% dostupnom graðanima da izvrše uvid te da za pretežno stambenu i pretežno poslovnu namjenu. imaju moguænost uvida, rasprave i komenta- 59 GUP-om grada Zagreba odreðen je normativ od 1 ra u odnosu na gradnju61 u neposrednom su- parkirnog mjesta po stanu, odnosno 11-17 pm na 1000 m2 sjedstvu. bruto izgraðene površine, dok je planovima odreðen mini- mum 1,3 pm po stanu, èime je poveæan standard. 3) Vremenska komponenta62 − Kada je rijeè o 60 Javni sadržaji, kao što su: vrtiæi, škole, športske dvo- razvojnim planovima, tada govorimo o plano- rane. vima koji se izraðuju i predviðaju za ostva- 61 Urbanistièkim planom ureðenja podruèja omeðenog renje u dužem razdoblju, a kada je rijeè o ulicama Lj. Posavskog − Zavrtnica − Branimirova − Crveno- ga križa omoguæuje se dovršetak prostora Donjega Grada urbanistièkim planovima, tada je ipak rijeè o poštivajuæi tradiciju postojeæe izgradnje, vodeæi raèuna o dokumentima prostornog ureðenja koji æe se koridorima postojeæe prometne mreže, kao i o svim dru- ostvariti u kraæem razdoblju.63 gim urbanistièko-tehnièkim parametrima (graðevinski prav- ci, visine krovnog vijenca, volumeni i drugo). Jednako Urbanistièki plan ureðenja treba promatrati tako, uza znaèajnu gradsku prometnicu − Branimirovu uli- cu − formira se novo proèelje. kao iskljuèivi instrument uravnoteženog us- 62 Marinoviæ-Uzelac, 2001.: „Detaljniji urbanistièki klaðenja javnih i privatnih interesa. Jedino se plan se smatra kratkoroènim za razliku od generalnog koji na taj naèin − nakon ovoga predugog razdoblja je dugoroèan, ali to znaèi da mu je samo planska projekcija tehnièke interpretacije grada, kojega se razvoj kratka, a realizacija može trajati godinama.” sagledavao kroz interes izgradnje na jednoj 63 UPU omeðen ulicama Lj. Posavskog − Zavrtnica − parceli, jednog investitora − može pokrenuti Branimirova − Crvenoga križa donesen je na 40. sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba održanoj 5. travnja ureðenje novih zagrebaèkih javnih prostora 2005., a useljenje u prvi objekt bilo je u srpnju 2007. koji èine zagrebaèku urbanu tradiciju. 244 PROSTOR 2[36] 16[2008] 232-245 ANA MRAK-TARITAŠ Urbanistièki plan ureðenja Znanstveni prilozi | Scientific Papers Literatura Izvori Bibliography Sources

1. Dakiæ, S. (1984.-1985.), Ususret Zagrebu, Uz 21. *** (1997.), Strategija prostornog ureðivanja Arhivski izvori novi generalni urbanistièki plan Zagreba, „Arhi- Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog Archive Sources tektura”, 189-194: 124-131, Zagreb ureðivanja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za 2. Dakiæ, S., (1992.), Spisi o novoj zavièajnosti, Tu- prostorno planiranje, Zagreb 1. Gradski zavod za prostorno ureðenje Grada Za- ristkomerc, Zagreb 22. *** (1998.), Nacionalni program demografskog greba, arhiva [GZZPUGZ], Zagreb 3. Dakiæ, S. (2003.), Novi generalni urbanistièki razvitka, Ministarstvo razvitka i obnove, Zagreb 2. Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i za- plan Zagreba ili sjeæanje na Zagreb 2000+, 23. *** (1999.), Demografski razvitak Grada Zagre- štitu okoliša [GZZPRGZ], Zagreb „Èovjek i prostor”, 1-2 (584-585): 52-58, Zagreb ba, Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i 3. Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, 4. Kelèec-Suhovec, S. (1996.), Granice grada, „Ko- zaštitu okoliša, Zagreb Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pej- munalni vjesnik”, 151 (11): 11, Zagreb 24. *** (2000.), Zagreb 2000*, Nova urbana strate- sažnu arhitekturu [AF], Zagreb 5. Kneževiæ, S. (1992.), Regulatorna osnova Mila- gija, Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i na Lenucija za dio Zagreba od željeznièke pruge zaštitu okoliša, Zagreb do rijeke Save iz 1907, „Radovi Instituta za po- 25. *** (2001.a), Statistièki ljetopis 2001., Državni vijest umjetnosti”, 16: 169-197, Zagreb zavod za statistiku, Zagreb Izvori ilustracija 6. Marinoviæ-Uzelac, A. (1989.), Teorija namjene 26. *** (2001.b), Cities in a Globalizing World, Glo- Illustration Sources površina u urbanizmu, Tehnièka knjiga, Zagreb bal Report on Human Settlements 2001, United 7. Marinoviæ-Uzelac, A. (2001.), Prostorno plani- Nations Centre for Human Settlements (Habitat) Sl. 1., 3., ranje, Dom i svijet, Zagreb 27. *** (2001.c), Stanovništvo, kuæanstva i stanovi 4., 5. GZZPRGZ Sl. 2. 8. Meræep, I. (2005.), Provedba generalnih urba- 2001., Gradski zavod za planiranje razvoja Gra- Autorica: Jasminka Pilar-Kataviæ, dipl.ing. nistièkih planova Grada Zagreba od 1971. do da i zaštitu okoliša, Zagreb arh., Urbanistica d.o.o., Zagreb Sl. 6. 2005. godine, u: Istraživanja o prostoru, zbornik 28. *** (2001.d), Prostorni plan Grada Zagreba, AF radova znanstvenog kolokvija doktorske godine Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i 2005./06., Arhitektonski fakultet, Zagreb zaštitu okoliša, Zagreb − Odluka o donošenju 9. Mrak-Taritaš, A. (1998.), Urbanistièki plan ure- Prostornog plana Grada Zagreba, „Službeni gla- ðenja, detaljni plan ureðenja, Prostor, komora, snik Grada Zagreba”, 8/01., 16/02., 11/03. i gradnja, Ministarstvo prostornog ureðivanja, 08/06., Zagreb graditeljstva i stanovanja, Zagreb 29. *** (2002.), Popis stanovništva, kuæanstava i sta- 10. Prelog, I. (1980.), Povratak gradu, „Arhitektu- nova 2001., Državni zavod za statistiku, Zagreb ra”, 174+5, Zagreb 30. *** (2003.a), Demografski razvitak Grada Zagre- 11. Rogiæ, I. (1997.), Tko je Zagreb, Sveuèilišna nak- ba u razdoblju 1991.-2001., Gradski zavod za pla- lada, Zagreb niranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, Zagreb 12. Vujoševiæ, M. (2004.), Racionalnost, legitimitet 31. *** (2003.b), Izvješæe o stanju u prostoru Repu- i implementacija planskih odluka, Institut za blike Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i arhitekturu i urbanizam, Beograd prostornog ureðivanja, Zavod za prostorno ure- 13. *** (1971.), Generalni urbanistièki plan Grada ðenje, Zagreb Zagreba, Urbanistièki zavod Grada Zagreba, Za- 32. *** (2003.c), Generalni urbanistièki plan Grada greb Zagreba, Gradski zavod za planiranje razvoja 14. *** (1978.), Zagrebaèki prostor, „Arhitektura”, Grada i zaštitu okoliša, „Službeni glasnik”, 164+5: 37-57, Zagreb 14/03. i 08/06., Zagreb 15. *** (1986.), Generalni urbanistièki plan Grada Za- 33. *** (2004.a), Neboderi u Europi − meðunarodna greba, Urbanistièki zavod Grada Zagreba, Zagreb radionica, Gradski zavod za planiranje razvoja 16. *** (1992.), Agenda 21, materijal Svjetske kon- Grada i zaštitu okoliša, Zagreb ferencije o zaštiti okoliša, Rio de Janeiro 34. *** (2004.b), Generalni urbanistièki plan Grada 17. *** (1994.), Povelja europskih gradova i mjesta Zagreba − skraæeni prikaz, Gradski zavod za pla- o održivosti, Europska konferencija o održivim niranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, Zagreb gradovima i naseljima, Aalborg 35. *** (2005.a), Izvješæe o stanju u prostoru Grada 18. *** (1995.a), The European City − Sustaining Ur- Zagreba za razdoblje 2003.-2005., Gradski za- ban Quality, Part 1-2, A Working Conference, vod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, Ministry of Environment and Energy, Spatial „Službeni glasnik”, 6, Zagreb Planning Department, Copenhagen 36. *** (2005.b), Urbanistièki plan ureðenja omeðen 19. *** (1995.b), Zagreb / govor o gradu, Gradski Ulicama Lj. Posavskog − Zavrtnicom − Branimiro- zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu oko- vom − Ulicom Crvenog križa, Urbanistica, „Služ- liša, Zagreb beni glasnik”, 6, Zagreb 20. *** (1995.- 1996.), Okviri metropole, Zagrebaèki 37. *** (2005.c), Urbanistièki plan ureðenja Vrbani urbanistièki seminari, Gradski zavod za plani- III, Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, ranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, Zagreb „Službeni glasnik”, 4, Zagreb Znanstveni prilozi | Scientific Papers Urbanistièki plan ureðenja ANA MRAK-TARITAŠ 232-245 16[2008] 2[36] PROSTOR 245 Sažetak Summary

Urban Development Plan Zagreb as an Example of its Role and Significance

The constitution of the independent Republic of amendment during that period (until the 1st Octo- The Urban Development Plan Vrbani III was made has brought about fundamental changes in ber 2017). on the basis of the first award-winning competition all areas of social life. The new circumstances ne- Urban development plans in the City of Zagreb are entry. The competition held in May and June 2004 cessitated new initiatives in the physical planning primarily developed and adopted, as a rule, for the was organized by the City Institute of Planning and and space development legislation. New decrees so-called low-consolidation areas (especially in the Association of Croatian and Zagreb-based Ar- and regulations were introduced and efforts were case where the future regulation has to be coordi- chitects. The fact that an urban planning competi- made to ensure greater coordination among all nated with new property ownership) as well as for tion was launched in Zagreb after such a long time sectors dealing with space development and man- the areas that need to be redeveloped in terms of was a clear indication that the city development is- agement. This long-lasting and complex process providing for new public functions.The low- con- sues are to be solved publicly and transparently. started in 1994 with the adoption of the Physical solidation areas lack traffic and infrastructural net- The area of Vrbani III is a valuable site in Zagreb Planning and Development Act and is still going on works or their existing network is so inefficient that where the construction started along the small lo- with the Physical Planning and Development and it is impossible to organize construction without cal roads and on the existing lots. An urban devel- Construction Act now in force. The amendments to planning new roads. The analysis of the two plans opment plan was adopted with the intention to the Physical Planning and Development Act in 1998 which have been developed and implemented in stop such construction and ensure an appropriate were of great significance for the urban develop- Zagreb show that detailed (implementation) docu- traffic network as well as public purpose areas and ment plan. The position and significance of the ur- ments of physical planning and development pro- facilities. This area was thus planned to grow into a ban development plan in the hierarchy of docu- vide the basis for the physical planning and devel- community with more than 5000 residents. ments on physical planning is clearly determined: opment of the city. One of these plans refers to the Urban development plans ensure a professional at- it is an implementation document of physical plan- conversion of an abandoned oil factory complex in titude and an interdisciplinary approach. The analy- ning and development which is a master plan for the city centre whereas the other one has been sis suggests that all theoretical premises of the pla- some urban communities whereas for some others made for a housing development on a high-quality nned areas were fully respected. The experts from it is a detailed implementation document on physi- urban site near the Jarun lake. various fields were consulted and involved in the cal planning and development. The urban development plan bordered by the stre- process. Furthermore, the entire decision-making The only appropriate solution to a forceful and un- ets Ljudevita Posavskog − Zavrtnica − Branimirova process involved the public and was thus rendered controlled flow of capital into the city of Zagreb is − Crvenog križa has been adopted and is currently fully transparent. As far as the urban development an urban development plan as an instrument which implemented for this area. This outstanding loca- plans are concerned, these are the documents of ensures that public needs are met while at the tion is planned to be substantially altered. Owing physical planning and development planned to be same time creates the opportunities for the realiza- to the fact that this area is planned to be trans- implemented as soon as possible. The analysed ur- tion of private interests. In the future it will be in- formed into a high-quality residential zone, an in- ban plans are already being implemented. An urban teresting to assess the effects of these processes flux of residents is expected there thus affecting development plan is thus an instrument of a well- as there is no longer any obligation to develop a not only the area encompassed by the plan but balanced coordination of public and private inter- master plan. On the other hand all the existing also the wider surrounding zone. ests. It is hoped, therefore, that these plans will initi- master plans now in force remain valid for ten years In July 2007 the first residents moved into the first ate a trend of laying out other public areas such as after the Physical Planning and Development and residential building thus anticipating future chang- parks and squares as a well-known trademark of the Construction Act is adopted and can be subject to es in this area. urban design tradition of Zagreb. ANA MRAK-TARITAŠ

Biografija Biography

ANA MRAK-TARITAŠ, dipl.ing.arh. Od 1978. godine ANA MRAK-TARITAŠ, Dipl.Eng.Arch., graduated from pohaða Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagre- the Faculty of Architecture of the University of Za- bu, na kojem je diplomirala 1983. godine. Od 2000. greb in 1983. Between 2000 and 2002 she was en- do 2002. godine pohaða poslijediplomski znan- rolled in the post-graduate program in ”Physical stveni studij „Prostorno planiranje, urbanizam i Planning, Urban Planning and Landscape Architec- parkovna arhitektura” na Arhitektonskom fakulte- ture” at the Faculty of Architecture of the University tu Sveuèilišta u Zagrebu. Od 1992. radi u Ministar- of Zagreb. Since 1992 she has been head of depart- stvu zaštite okoliša, prostornog ureðenja i gradi- ment in the Ministry of Environmental Protection, teljstva, sada kao naèelnica odjela, a od 2003. do Physical Planning and Construction. Between 2003 2005. bila je proèelnica Gradskog zavoda za plani- and 2005 she was head of the City Institute for Ur- ranje razvoja Grada i zaštitu okoliša u Zagrebu. ban Development and Environmental Protection.