5

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA OSIJEKA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj

Grad se nalazi u istočnom dijelu Republike Hrvatske. Pripada Osječko-baranjskoj županiji. S obzirom na fizionomske osobitosti, s gledišta globalnog planskog pristupa prostoru u širem smislu pripada prostornoj cjelini županija Istočne Hrvatske (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska i Brodsko-posavska županija).

Razvitak ove prostorne cjeline temelji se na povoljnoj mreži naselja, pretežito definiranim koridorima prometnica i glavnim poljoprivrednim resursima Hrvatske. Za ovu cjelinu osobito su značajni riječni tokovi Drave, Dunava i Save koji uvjetuju uređenje prostora i određuju koridore velike državne i međunarodne infrastrukture, osobito transeuropske magistralne i regionalne prometne pravce. Prometni i geostrateški položaj Grada Osijeka određuju podravski i podunavski koridor dok je posavski koridor od velikog značaja za povezivanje sa središnjim dijelom Hrvatske, europskim zemljama na zapadu i zemljama na istoku.

Razvitak podunavskog koridora i istočnog urbanog područja je Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske ocijenjen kao osobito značajan za uravnoteženi razvitak Hrvatske.

Iako područje Grada ne pripada direktno pograničnom području, njegov položaj neposredno uz ovo područje omogućuje razvitak određenih funkcija kao doprinosa regionalnog uravnoteženog razvitka Hrvatske.

Jedan od pravaca razvitka je uspostavljanje međudržavne suradnje susjednih država osobito između Gradova i tvrtki u industrijskoj kooperaciji, u radu slobodnih carinskih, industrijskih i trgovačkih zona. Značaj Osijeka će biti u međunarodnom povezivanju i opsluživanju graničnog područja.

Istočno područje Grada pripada problemskoj cjelini ratom zahvaćenih područja. Pod posebnom državnom skrbi su naselja Klisa, , Sarvaš i za koja se primjenjuju posebne mjere za poticanje razvitka.

Grad Osijek ima veoma povoljan geoprometni položaj u odnosu na glavne europske prometne koridore. Grad se razvio na mjestu gdje je riječnim prijelazom preko rijeke Drave najlakše bilo uspostaviti vezu između Srednje i Jugoistočne Europe. Prometni značaj Gradu daju prvenstveno podravski i podunavski prometni koridor koji se u neposrednoj blizini povezuje i na posavski prometni oridor. Navedeni koridori objedinjuju trase cestovnog, željezničkog i riječnog prometa. Njihov značaj potvrđen je i njihovim uvrštavanjem u europske koridore: • cestovni promet

Odlukom Helšinske konferencije podunavski koridor je potvrđen kao V.c. koridor (TEM II)

6

7

• željeznički promet Temeljem Europskog sporazuma o glavnim međunarodnim linijama (AGC Ženeva 1985. god., AGTC Ženeva 1991. god.), potvrđen je europski značaj željezničkih pruga u sva tri prethodno navedena koridora od kojih prostorom Grada prolaze dva o podravski koridor Čakovec-Varaždin-Koprivnica-Osijek-Dalj-Erdut, o podunavski koridor B. Manastir-Osijek-Vrpolje-Slavonski Šamac.

• riječni promet Riječni plovni putovi Republike Hrvatske integrirani su u mrežu Europskih plovnih putova VII (dunavskog) koridora. U statusu međunarodnog plovnog puta je i od ušća u Dunav do Osijeka (E-80-08).

Iskorištavanje ovako dobrog prometno-prostornog položaja Grada ovisi i o geopolitičkim prilikama u okruženju. Ovisno o njima varirao je i značaj Grada. Grad se prvi puta spominje za vrijeme rimske vladavine kao važno prometno središte, da bi taj značaj zadržao sve do 18. stoljeća, kada prvo gubi vojne funkcije, a nakon njih i gospodarske koje se pomiču prema Središnjoj Hrvatskoj i Primorju.

Nakon prvog svjetskog rata i utvrđivanja granica između Mađarske i Jugoslavije, a pogotovo nakon drugog svjetskog rata i formiranja istočne "željezne zavjese" Osijek dobiva perifernu ulogu i gubi strateški prostorno-prometni položaj.

Stvaranjem Republike Hrvatske, te drugim pozitivnim promjenama u širem okruženju u okviru kojih je susjedna Republika Mađarska članica Europske unije, ponovo se stvaraju geopolitički uvjeti značajnijeg vrednovanja strateškog prometnog položaja Grada Osijeka. To se prvenstveno odnosi na najkraću prirodnu vezu između Srednje Europe i Južnog Jadrana.

U strateškim dokumentima koji se odnose na prometni i prostorni razvoj Republike Hrvatske ciljevi prometnog razvitka prvenstveno su u funkciji objedinjavanja hrvatskog prostora koji je specifičan po svojoj prirodno-zemljopisnoj složenosti.

U sklopu međunarodnog komuniciranja primaran interes Republike Hrvatske je povezivanje s njenim europskim okruženjem i to s naglaskom na prometne veze koje korespondiraju s političkom i gospodarskom orijentacijom Hrvatske.

To su prvenstveno veze prema Srednjoj Europi i Zapadnoj Europi, te prema panonskom dijelu srednjeeuropskog prostora, a preko njega k Srednjoj i Istočnoj Europi.

Prethodno navedena revalorizacija prometnog položaja Grada Osijeka i njegovog okruženja otvara mogućnost da Grad povrati ranije prometno-strateške pozicije u europskoj prometnoj mreži. Pri tome to ne smije značiti samo povećanje tranzitnog prometa, jer on osim profita donosi i značajne ekološke probleme. Povoljan prometni položaj treba iskoristiti za razvitak cjelokupnog gospodarstva. Prvi rezultati vidljivi su u izgradnji niza trgovačkih centara koji nastoje zauzeti što bolje pozicije na križanju nekoliko značajnih prometnih koridora. Pri tome je nužno od strane Države poticati razvitak proizvodnih sadržaja temeljenih prvenstveno na osnovnim resursima prostora. Prisutnost svih vidova prometa (u blizini Osijeka /cca 15,0 km/ rekonstruirana je i postojeća zračna luka 4E kategorije) podloga je za razvitak i kombiniranog prometa.

1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost

Područje Grada Osijeka prostire se na površini od 16.974 ha *. U 11 naselja prema rezultatima popisa stanovnika iz 2001. godine ima 114.616 stanovnika.

* "Studija demografskog razvitka i stanovanja Grada Osijeka", Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Grafički prilog 2.0. korištenje površina - površina za stanovanje 8

Kretanje ukupnog stanovništva Grada Osijeka u razdoblju 1971.-2001. godine karakteriziralo je povećanje do 1991. godine i smanjenje u razdoblju 1991.-2001. godine.

Kretanje stanovništva po naseljima Tablica Broj stanovnika po popisnim godinama Naselje 1971. 1981. 1991. 2001. Briješće 825 1.256 953 1.382 2.779 3.233 4.043 4.395 Klisa 308 346 419 463 Osijek GUP 94.672 104.775 107.671 92.944 Sarvaš 1.558 1.750 1.839 1.539 Tenja 5.326 6.678 7.663 6.747 Višnjevac 3.722 6.069 7.204 7.146 Ukupno Grad Osijek 109.190 124.107 129.792 114.616 Izvor: Državni zavod za statistiku, popis stanovništva 2001. godine

Opadajuća dinamika rasta posljedica je naglog slabljenja demografskih tokova, koji su započeli osamdesetih godina. Migracijski saldo se smanjivao brže od prirodnog priraštaja, tako da je rast stanovništva sve više ovisio o prirodnom kretanju. Uslijed tog utjecaja značajnije su se povećala naselja Višnjevac, Josipovac i Tenja.

Ukupno stanovništvo grada se u razdoblju 1991. - 2001. godine smanjilo za 11,7 % odnosno za 15.176 stanovnika. Dogodilo se prirodno smanjenje i vrlo velik mehanički gubitak stanovništva. U ukupnom smanjenju je negativni migracijski saldo imao učešće od 94,3 %. Uzrok je domovinski rat, ali i tranzicija gospodarstva koja je započela u ratnim uvjetima, te generirala povećanje nezaposlenosti. Iz takvih uvjeta je proizašlo iseljavanje stanovništva.

Kretanje stanovništva u razdoblju 1991. - 2001. godine po naseljima grada je različito. U Briješću i Josipovcu se stanovništvo povećalo i to u Briješću dosta intenzivno. Analiza povećanja ukazuje da se u Briješću stanovništvo dosta intenzivno povećalo manjim dijelom prirodnim priraštajem, a najvećim dijelom doseljavanjem, dok se u Josipovcu povećalo pod utjecajem prirodnog prirasta. U ostalim naseljima je smanjen broj stanovnika i to najviše u Sarvašu i Tenji što je dijelom posljedica ratnog progona i okupiranosti ovih naselja do 1998. godine. Pod utjecajem rata i gospodarskih promjena u dobnoj strukturi došlo je do vrlo velikih promjena u korist značajnog povećanja udjela starog stanovništva.

Broj stanovnika i kućanstava 1 po naseljima, popis 2001. godine

Naselje stanovnici kućanstva 1.248 372 Briješće 1.382 388 Josipovac 4.395 1.315 Klisa 463 145 Nemetin 177 66 Osijek 90.411 34.220 Podravlje 358 122 Sarvaš 1.539 513 Tenja 6.747 2.231 Tvrđavica 750 260 Višnjevac 7.146 2.203 Ukupno Grad Osijek: 114.616 41.835

1 Odnosi se na privatna kućanstva. 9

1.1.1.3. Naselja i građevinsko područje a) Naselja

Za tipizaciju urbaniziranosti naselja Grada Osijeka primijenjeni su kriteriji utvrđeni u Prostornom planu Osječko-baranjske županije, a koji se temelje na standardnoj klasifikaciji utvrđenoj u Strategiji prostornog uređenja RH. Gradska i prijelazna naselja Tablica Tip naselja Naselje Broj stanovnika 2001.g. Udio u stanovništvu grada % (pr.rez.) Gradska naselja Osijek 91.046 79,8 Prijelazna - jače Josipovac 4.181 urbanizirana naselja Višnjevac 6.913 Ukupno: 11.094 9,7 Prijelazna - slabije Sarvaš 1.432 urbanizirana naselja Tenja 6.322 Ukupno: 7.754 6,8 Izvor: Studija demografskog razvitka i stanovanja, 2001.

Gradsko naselje je Osijek u kojem živi 91.046 ili 79,8% ukupnog stanovništva Grada (pr.rez 2001.g.) i u kojem je koncentrirano 95,9% ukupnih radnih mjesta.

Prijelazna ili urbanizirana naselja su ona koja su doživjela određeni stupanj socio-ekonomske i druge preobrazbe, te po svojim obilježjima predstavljaju prijelaz između gradskih i seoskih naselja.

U grupu jače urbaniziranih naselja izdvojeni su Josipovac i Višnjevac, koja su prigradska naselja Osijeka. Za njih je karakteristično da je proces deagrarizacije dovršen, što pokazuje da je transformacija djelatnosti stanovništva znatno ispred ostalih komponenata procesa urbanizacije.

U grupu prijelaznih - slabije urbaniziranih naselja pripadaju Sarvaš i Tenja, također prigradska naselja Osijeka. Za ova je naselja karakterističan poluurbani način života. b) Građevinsko područje

Građevinska područja naselja na području Grada Osijeka utvrđena su Prostornim planom (bivše) općine Osijek. Prostor Grada Osijeka je najgušće naseljen prostor u Osječko-baranjskoj županiji. Prema broju stanovnika u 2001. godini prosječna gustoća naseljenosti je 670 stanovnika na 1 km 2 (prosjek Županije iznosi 78 stan/km 2). Gustoća naseljenosti po naseljima Grada izračunata je na temelju građevinskih područja naselja i izražena je u broju stanovnika na 1 ha površine.

Građevinska područja i gustoća naseljenosti Tablica Izgrađeni dio građ.podr. Naselje Br.stanovnika 2001. Površina građ. područja Gustoća ukupno % (pr.rez.) (ha) stan/ha Briješće 1293 118 10,9 38 32,2 Josipovac 4181 287 14,6 199 69,3 Klisa 374 78 4,8 28 35,9 Osijek 91049 3008 30,3 2226 74,0 Brijest 1231 67 18,4 35 52,2 Nemetin 133 302 0,4 73 24,2 Podravlje 352 168 2,0 45 26,8 Tvrđavica 754 355 2,1 92 25,9 Sarvaš 1432 200 7,1 84 42,0 Tenja 6322 520 12,1 315 60,6 Višnjevac 6913 243 28,4 194 79,8 Izvor: Studija demografskog razvitka i stanovanja, 2001. 10

1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora

U strukturi površina Grada Osijeka najzastupljenije su poljoprivredne površine sa 71% udjela. Poljoprivredne površine Grada Osijeka zauzimaju 12.121 ha. U ukupnoj količini poljoprivrednog zemljišta Osječko-baranjske županije, Grad Osijek sudjeluje s 4,6%.

Šumsko zemljište na području Grada Osijeka zauzima 965 ha, a pošumljenost je 5,6%. U ukupnoj količini šumskog zemljišta Osječko-baranjske županije, Grad Osijek sudjeluje s 0,9%.

Poljoprivredne i šumske površine u Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Osijeku Tablica Osječko-baranjska županija Grad Osijek udio % ha ha Poljoprivredna površina 260.778 12.121 4,6 Šumska površina 113.193 965 0,9 Ukupna površina: 415.241 16.974 4,1 Izvor: RH, OBŽ, Izvješće ureda za Statistiku, 1997.

U strukturi površina potrebno je istaknuti vodene površine rijeke Drave, močvara i bajera.

Građevinska područja Grada Osijeka koja obuhvaćaju izgrađene i neizgrađene površine zauzimaju 5.347,38 ha ili 31% od ukupne površine Grada Osijeka.

Pokazatelji za građevinska područja Grada Osijeka Tablica /st) /st) 2 2 (ha) Broj Broj Grad (m (m (1991.) Ukupna Gustoća prostora prostora GP-a (%) GP-a (%) Zauzetost Zauzetost GP-a (ha) postojećeg stanovnika naseljenosti GP-a (st/ha) Neizgrađeni Neizgrađeni Iskorištenost Izgrađeni dio Izgrađeni dio dio GP-a (%) dio GP-a (ha) površina GP-a 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1. Osijek 5.347,38 3.330,82 2.016,56 62,29 37,71 129.792 24,27 256,63 412,00 37,71 Izvor: Prostorni plan Osječko-baranjske županije - 2002.

Najznačajniji od navedenih pokazatelja su: zauzetost prostora po stanovniku (stupac 10.) i iskorištenost postojećeg građevinskog područja (stupac 12.) koji se spominju u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske i za koje se u njemu daju konkretne smjernice vezane uz veličine i postupke koje treba poduzeti.

Zauzetost prostora po stanovniku predstavlja odnos između površine izgrađenog dijela građevinskog područja i broja stanovnika u m 2/st, a u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske navodi se da ju je kod utvrđivanja građevinskih područja naselja potrebno posebno obrazložiti ako prelazi 300 m2/st. Postojeća prosječna zauzetost prostora građevinskih područja naselja na području Županije iznosi 536,52 m 2/st i samo je na području Grada Osijeka manja od 300 m 2/st.

Iskorištenost postojećeg građevinskog područja izražava se u postotku i predstavlja odnos između neizgrađenog dijela građevinskog područja i ukupne površine građevinskog područja. U Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđeno je, da u slučajevima kad je iskorištenost građevinskog područja veća od 10%, treba ispitati mogućnost njegovog smanjenja u dijelovima koji se ne privode planiranoj namjeni. Na području Grada Osijeka iskorištenost građevinskog područja je veća od 10% (37,71%) što znači da treba preispitati mogućnost njegova smanjenja.

Gustoća naseljenosti na području Grada Osijeka (24,27 st/ha) znatno je veća od gustoće naseljenosti ostalih gradova na području Županije.

11

1.1.1.5. Prirodna obilježja a) Reljef

Područje Grada Osijeka dio je šireg prostora, koji reljefno pripada sjeveroistočnom, pretežito nizinskom, ravničarskom dijelu geografske cjeline Istočne Hrvatske, odnosno Republike Hrvatske. Na modeliranje i izgled današnjeg reljefa presudnu ulogu imao je riječni tok Drave.

Na području tipične akumulacijske nizine, kakvom tipu reljefa pripada ovo područje, u tom naizgled jednoličnom i geološki mladom reljefu, mogu se izdvojiti međusobno različiti geomorfološki oblici u nizinskom reljefu: • naplavne (aluvijalne) ravni • riječne terase.

Naplavne ravni nastale uz tok rijeke Drave formirale su se u mlađem holocenu (aluviju). To su područja gdje je dubina temeljnice vrlo mala, te se odlikuju velikom vlažnošću, ali i područja koja su u prošlosti bila redovito plavljena. Duž riječnog toka Drave, usporedo s riječnim tokom prostire se blaga depresija ispunjena holocenskim nanosima. To je tipična aluvijalna ravan u čijem sastavu prevladavaju muljevite gline sa sastojinama pijeska i pretaloženog prapora. U okviru naplavnih ravni rijeke Drave izdvajaju se viši i niži dijelovi naplavne ravni. Viši dio čine konkavni dijelovi meandra, grede i područja plavljenja za najviših vodostaja, dok niži dio naplavne ravni čine mrtvaje i rukavci nastali linearno-erozijskim djelovanjem.

Nešto viša reljefna područja, iznad naplavnih ravni, su terasne nizine Drave, nastale neotektonskim pokretima u pleistocenu, u čijem sastavu, uslijed eolske akumulacije, prevladavaju lesne i lesu slične naslage. Riječne terase su ocjeditija područja od naplavnih ravni, te su pogodnije za naseljavanje (razvoj naselja na njihovim rubovima) i poljodjelsko iskorištavanje.

Uz desnu obalu Drave visine terena se kreću od 90 – 94 m.n.v., a na lijevoj obali od 83 – 86 m.n.v. b) Klima

Klimatska obilježja prostora Grada Osijeka dio su klime šireg prostora Istočne Hrvatske, gdje prevladava umjereno kontinentalna klima. (*)

Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10 oC tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22 oC, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između -3oC i +18 oC.

Obilježje ove klime je nepostojanje izrazito suhih mjeseci, oborina je više u toplom dijelu godine, a prosječne godišnje količine se kreću od 700-800 mm. Od vjetrova najčešći su slabi vjetrovi i tišine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi.

Prosječna temperatura zraka, prema izvršenim mjerenjima, iznosi 10,7 oC. Srednje mjesečne temperature su u porastu do srpnja kada dosižu maksimum s prosječnim mjesečnim temperaturama promatranih postaja od 19,5 oC - 21,9 oC. Najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od - 1,4 oC.

Za područje Grada Osijeka od velikog je značaja raspored oborina u vegetacijskom razdoblju (390,4 mm - postaja Osijek). Na ovom području može se godišnje očekivati prosječno 1800 - 1900 sati sijanja sunca, a u vegetacijskom razdoblju 1290 - 1350 sati. Prema godišnjoj ruži vjetrova (postaja Osijek) najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog, zapadnog te jednakog udjela sjevernog i jugoistočnog

(*) Republički hidrometeorološki zavod SRH - Prikaz općih klimatskih karakteristika područja zajednice općina Osijek, - 1980. 12

smjera. Zimi je najčešći vjetar iz jugoistočnog, a ljeti iz sjeverozapadnog smjera. Pojave tišina vezuju se za ljeto i jesen.

Broj dana s maglom iznosi, u prosjeku 30-50 dana godišnje. Najveći broj magli u nizinama su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju ižaravanjem tla u vedrim noćima. Pojava mraza javlja se u prosjeku 30-50 dana godišnje. Najveći broj dana s mrazom imaju zimski mjeseci, osobito prosinac (8 dana). c)Hidrološka i hidrogeološka obilježja

Rijeka Drava je jedini vodotok na području Grada Osijeka, a među značajnijima je na području Hrvatske.

Na području Osijeka tok je Drave ekscentričan u odnosu na teritorij tako da desna obala Gradu pripada u dužini od 22,3 km (od r.km. 5+600 do r.km. 27+900), a lijeva u dužini 8,1 km(r.km. 6+900-r.km. 8+100 i r.km. 16+700 - r.km. 23+600). Na lijevoj su se obali smjestila naselja Podravlje i Tvrđavica sa zoološkim vrtom i gradskim kupalištem, a svi su ostali sadržaji smješteni na desnoj obali.

Rijeku Dravu karakteriziraju izrazite morfološke promjene u koritu, a kvartarne šljunčane-pjeskovite naslage koje izgrađuju dravsku depresiju čine vodonosni kompleks sa značajnim zalihama podzemnih voda. Dionica Drave kroz Osiječko-baranjsku županiju ima karakteristike nizinske rijeke. Do Osijeka meandrira, a nizvodno od grada je mirnijeg toka, i s prevladavajućim akumulacijskim procesima. Drava ima veći pad od Dunava (13,1 cm/km), pa je i brža. Dubina vode u koritu kreće se od 4 do 7 m.

Godišnja visina oborina na slivu Drave varira od 660 do 1530 mm/god., s tim da je količina oborina veća u gornjem dijelu sliva. Drava ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) vodni režim i karakterizira ga mala vodnost zimi, a velika u proljeće i početkom ljeta. Tako se najmanji protoci Drave javljaju u siječnju i veljači, dok se velike vode javljaju u svibnju, lipnju i srpnju uslijed otapanja snijeg a i leda i pojave godišnjih maksimuma oborina. Srednji protok Drave u Hrvatskoj kreće se od 315 m 3/s na granici sa Slovenijom, do 555 m 3/s na ušću u Dunav.

Drava ima tri maksimuma u godišnjem vodostaju i protjecaju. Prva dva kao i kod Dunava padaju u proljeće i rano ljeto, dok se treći sporedni, maksimum javlja u jesen kao odraz mediteranskoga kišnog režima u dijelu njezina izvorišnog područja. Često se vremenski poklope visoke vode Drave i Dunava, pa dolazi do uspora voda na Dravi na njezinu toku kroz Grad Osijek.

Vodostaji rijeke Drave Tablica Rkm Kota "0" Maksimalni vodostaji Srednji vodostaji Minimalni vodostaji Postaja Drava (m.n.m.) Moslavina 98,20 90,94 466 358 230 161 93 46 16 - 42 - 82 80,60 88,57 500 322 156 179 74 8 2 - 66 -140 Belišće 53,80 83,99 627 459 284 324 214 149 130 72 24 Osijek 19,10 81,48 542 333 142 226 94 - 10 24 - 72 - 16

Srednje brzine toka na dionici rijeke Drave kroz Osječko-baranjsku županiju kreću se oko 0,7 m/s, dok maksimalna brzina toka može dosegnuti i do 1,5 m/s pri ekstremno velikim protocima.

Padovi vodnog lica na dionici od Donjeg Miholjca do Belišća kreću se od 0,133%o za niske vode Drave do 0,135%o za najviše vodostaje. Za dionicu od Belišća do Osijeka padovi vodnog lica ovise da li se Drava nalazi pod usporom rijeke Dunava ili ne, i u ovisnosti od toga, padovi se kreću od oko 0,12%o kada uspora nema pa čak i do ekstremnih 0,026%o pod usporom. Slično vrijedi i za dionicu Drave od Osijeka do ušća, gdje se padovi vodnog lica kreću od minimalnih zabilježenih 0,0016%o pa do 0,116%o pri visokim vodostajima Drave bez uspora Dunava.

13

U hidrogeološkom smislu područje Grada Osijeka spada u vodonosni kompleks kvartarne starosti.

Taj sedimentni kompleks ima vrlo širok raspon postanka jer su novijim istraživanjima izdiferencirani tragovi fluvijalnih procesa od jezerskih sedimenata, naslage močvarnih facijesa od izrazitih i tipičnih ostataka eolskog modeliranja. Vodne prilike u litološki toliko različitim stijenama podložene su velikim oscilacijama dubina vodnog lica primjerice, od 4-8 m u praporu i pješčano-glinovitim poslojcima, pa do 10 m u ostalim taložinama. Prvi vodonosni sloj najčešće nije pogodan za piće te se za vodoopskrbu iskorištavaju redovito dublji horizonti.

Na području Grada Osijeka nalazi se crpilište “Vinogradi” kapaciteta čak 600 l/s. d) Pedološka obilježja

Pedološka obilježja prostora Grada Osijeka obrađena su na temelju Namjenske pedološke karte Republike Hrvatske, izrađene u Zavodu za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine.

Od ukupno 65 izdvojenih pedoloških jedinica na prostoru RH, na području Grada Osijeka zastupljeno ih je šest, sadržanih u slijedećoj tablici:

Popis sistematskih jedinica tala na prostoru Grada Osijeka Tablica Broj kartirane jedinice Sistematske jedinice tala Rasprostranjenost (*) 10 Rendzina na flišu istočni dio OBŽ 39 Smeđe na vapnencu duboko enklava Ivanovac 41 lesivirano na praporu - pseudoglejno uz Dravu 42 lesivirano na rastresitim sedimentima istočni dio OBŽ 44 lesvirano na vapnencu i dolomitu središnji dio OBŽ u fragmentima 45 smeđe podzolasto središnji dio OBŽ u fragmentima

Sve navedene sistematske jedinice tla su prikazane u složenim pedološkim kombinacijama (kartiranim jedinicama) sastavljene od više jedinica, a na temelju dominantne jedinice izvršena je procjena pogodnosti za obradu.

Na temelju istražene pogodnosti tla za obradu može se generalno zaključiti da su tla klase: • P-1 (dobro obradiva tla) rasprostranjena jugoistočno od Osijeka • P-2 (umjereno obradiva tla) rasprostranjena južnije od toka rijeke Drave • P-3 (ograničeno obradiva tla) rasprostranjena južnije od toka rijeke Drave • N-1 (privremeno neplodna tla) rasprostranjena južno od toka rijeke Drave u cijeloj dužini. e) Geološka i tektonska obilježja

Glavninu prostora čine mlađe naslage koje pokrivaju stare blokove u većim dubinama. U strukturi prostora posebno su važne pleistocenske naslage. U mladim i neotpornim pleistocenskim taložinama rijeka je usjekla prostrane i dijelom močvarne nizine. To je najmlađi element u sustavu područja.

U usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske (posebno predjeli oko Zagreba i priobalno područje) seizmička a i tektonska aktivnost na području Grada Osijeka i okolice slabije je izražena. Ipak, uz Dilj goru i sjeverno od Osijeka (prema Belom Manastiru) nalaze se zone pojačane seizmičke aktivnosti. U njima su se do sada dogodili potresi magnituda 5,0 - 5,7 odnosno intenziteta u epicentralnom području oko VIII stupnjeva MCS ljestvice. Dodaju li se tome još i relativno loši uvjeti tla s obzirom na djelovanje seizmičkih sila (rastresita tla u dolini rijeke, visok nivo podzemne vode), utjecaj djelovanja seizmičkih sila na tlo i građevine može biti snažan.

(*) Očitanje s Namjenske pedološke karte RH 14

15

Prema istraživanjima regionalnih seizmotektonskih odnosa (1) izdvojeni su predjeli, gdje se mogu dogoditi najjači potresi, kao i procijeniti iznos magnituda tih potresa. Najjači potresi i najveći broj potresa očekuje se u Dilj gori u predjelu Đakova s mogućim maksimalnim magnitudama 5,5 - 6,0. U Baranji između Darde i Batine mogući su potresi s maksimalnim magnitudama između 5,0-5,5. Maksimalni intenziteti nisu do sada bili veći od VIII, ali niti manji od VI stupnjeva MCS ljestvice.

1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra a) Zaštićeni dijelovi prirode

Zakonom o zaštiti prirode ("Narodne Novine" 70/05.) priroda je definirana kao sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost.

Temeljem Zakona o zaštiti prirode u Gradu Osijeku je u kategoriji spomenika parkovne arhitekture zaštićeno 3(tri) parka. Dio parka prirode Kopački rit nalazi se na području naselja Sarvaš.

Pregled zaštićenih dijelova prirode na području Grada Osijeka. Tablica Kategorija Broj Površina - ha Park prirode (dio) 1 64,65 Posebni zoološki rezervat 1 64,65 Spomenik parkovne arhitekture 3 17,35

Popis zaštićenih dijelova prirode na području Grada Osijeka Tablica Kategorija Naselje Površina ha Reg.br. Godina zaštite Park prirode: − Kopački rit (dio) Sarvaš 64,65 416 1976./1999. Posebni zoološki rezervat − Kopački rit (dio) Sarvaš 64,65 417 1967. Spomenik parkovne arhitekture: − Park kralja Petra Krešimira IV Osijek 2,43 683 1973. − Perivoj kralja Tomislava Osijek 12,00 689 1973. − Park oko dvorca obitelji Adamović Tenja 2,92 684 1973.

Dio posebnog zoološkog rezervata «Kopački rit» kao dio Parka prirode Kopački rit je područje u obuhvatu Prostornog plana područja posebnih obilježja «Park prirode Kopački rit» koji donosi Hrvatski sabor.

Studija obnove zaštićenih spomenika parkovne arhitekture izrađena je samo za Perivoj kralja Tomislava u Osijeku. U okviru Studije zaštite Perivoja kralja Tomislava u Osijeku (Zagreb, svibanj 1996.) na temelju provedene znanstveno – stručne analize i istraživanja povijesno – prostornih i prirodnih elemenata perivoja, predložene su smjernice obnove i zaštite perivoja.

Park kralja Petra Krešimira IV u Osijeku rekonstruiran je na temelju Izvedbenog projekta vrtno – tehničke rekonstrukcije parka (Zagreb, studeni 1995.).

Za potrebe rekonstrukcije Parka oko dvorca u Tenji izrađena je geodetska podloga, a u tijeku je dendrološka analiza.

Za područja zaštićenih spomenika parkovne arhitekture ne postoje projekti obnove (kao temeljna podloga za njihovo očuvanje) kao ni Pravilnici o unutarnjem redu (s mjerama zaštite).

(1) "Seizmičnost područja Zajednice općina Osijek", Geofizički zavod, Zagreb, 1980. 16

Sukladno PPOBŽ, za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode predložena su tri drvoreda javorolisnih platana u Osijeku (spomenik parkovne arhitekture) te hrast lužnjak u Jägerovoj ulici u Osijeku (spomenik prirode). b) Kulturna dobra

Osnovna karekteristika područja Grada Osijeka, s aspekta zaštite kulturne baštine, je da pokriva područje grada Osijeka s izrazitom koncentracijom povijesnih cjelina i pojedinačnih spomenika, prigradska naselja s rijetkim pojedinačnim spomenicima te rijeku Dravu s obalnim pojasom koja čini jedinstvenu krajobraznu vrijednost.

Zaštićena nepokretna kulturna dobra na području Grada Osijeka Tablica Zaštićeno Arheološka baština arheološko područje i lokalitet 9 Povijesna graditeljska cjelina gradska naselja 1 gradsko-seoska naselja 0 seoska naselja 0 Povijesni sklop i građevina graditeljski sklop 2 civilna građevina 59 sakralna građevina 12 Memorijalna baština memorijalno povijesno područje 0 spomen građevina 3 Etnološka baština etnološko područje 0 etnološka građevina 0 Izvor podataka: Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku - 2005.god.

Republika Hrvatska predložila je upis Osječke Tvrđe u listu svjetske baštine UNESCO-a, a postupak nominacije je u tijeku.

1.1.1.7. Osobitosti krajobraza

Područje Grada Osijeka, prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja nizinski je prostor područja sjeverne Hrvatske.

Na području Grada Osijeka prema krajobraznim osobitostima (analiziranih kroz više razina) ∗ uočavaju se četiri različite prostorne cjelovitosti te s njima izravno povezana gradska aglomeracija Osijeka: • nizinski poljodjelski prostor plošne strukture na černozemu istočno od Osijeka • nizinski poljodjelski prostor plošne strukture južno od Osijeka • rijeka Drava sa sklopom obalnih šuma i ritskim oblicima • kultivirani krajobraz baranjskog dijela Osijeka.

Nizinski poljodjelski prostor istočno od Osijeka obilježava plošnost poljodjelskih kultura ukrupnjenih parcela. Vizualno ga obilježava široka otvorenost na horizont, plošnost struktura krupnih geometriziranih poljodjelskih površina s mrežom putova i kanala, a ovoj plošnoj prirodi oblika suprostavljaju se samo rijetke grupe i fragmenti niskog ili visokog raslinstva pojedinačnog drveća te prozračni zeleni volumen voćnjaka uz obilaznicu i cestu za . Krupne geometrizirane površine oranica izmjenjuju se sa sklopom manjih uz naselja Klisu i Sarvaš.

Nizinski poljodjelski prostor južno od Osijeka je prostor plošne strukture krupnih geometriziranih poljodjelskih površina s mrežom putova i kanala i rijetko suprostavljenih visokih struktura, grupa ili fragmenata niskog ili visokog raslinstva. Vizualno je sličan prethodnom prostoru, ali s drugom prirodom tala. Obilježava ga biološka jednoličnost i sve veća isprekidanost bioloških lanaca. Vizualna značajka ove krajobrazne cjelovitosti je plošnost ukrupnjenih oranica otvorenost i širina vizura.

∗ Studija prirodne baštine i krajobraza Grada Osijeka, “Arbor”, Osijek – 2001. 17

Nekadašnji klasični izgled poljoprivrednih imanja (Ankin dvor, Šeper) sada je narušen ili tehniziran. Jedna od rijetkih šuma na ovom području je Rosinjska bara.

Rijeka Drava sa sklopom obalnih šuma i ritskim oblicima predstavlja cjelinu koju obilježava zavojita linija rijeke te prirodna šumska vegetacija na naplavnom pojasu aluvija. Rub rijeke, kao linijski element dodira vode i kopna, sa svjetlucavom glatkoćom površina vode s jedne, te kontrasni zeleni volumen obala sa šumama s druge strane čine oblikovnu strukturu krajobrazne slike.

Sklop šuma izmjenjuje se s ritskim oblicima, tršćacima, ostacima riječnih rukavaca i bara. Ovo je nebranjeno područje (prostor koji je plavljen) i stanište je raznolikih biljnih i životinjskih zajednica.

Kultivirani krajobraz baranjskog dijela uz Osijek obilježavaju manje parcele uz Tvrđavicu i Podravlje. Obilježje mu daje izdužen volumen vodozaštitnog nasipa, geometriziranost i plošnost njivskih parcela, te cesta i pruga koje se ovdje međusobno križaju i dijele ovaj prostor.

Rahla organska struktura te izmjena zelenih volumena šume i lijeve obale Drave sve do Kopačkog rita, date su vrijednosti u ambijentalnom i ekološkom smislu, kako zbog otvorenosti prirodnih i vizualnih veza, položaja grada na desnoj obali, tako i njegova prepoznatljiva krajobraznog okvira.

Gradska aglomeracija Osijeka na desnoj obali Drave svojim longitudinalnim položajem i otvorenoj liniji izravno komunicira s Dravom. Njen identitet čine krajobrazni okvir prirodnosti lijeve obale s ostacima Krunske utvrde te sklop parkova i urbanih kulturno – povijesnih cjelina Trvrđe, Gornjeg i Donjeg grada.

Vizualni identitet naglašava promenada (šetalište) na desnoj obali Drave, a upotpunjuje ga šetalište drvoredom lipa od Šetališta Petra Preradovića (Sakuntala park) Europskom avenijom pa sve do Donjeg grada i Trga bana J.Jelačića.

Prirodni okvir grada čine sklopovi šuma i ritskih oblika sjeverno od rijeke, Kopački rit na istoku te poljodjelski krajobraz ukrupnjenih oranica na jugu.

Vrednovanje krajobraza: • krajobraz s visokim stupnjem proizvodnosti o poljoprivredni prostor Klise i Brijesta (P1 i P2 pogodnosti) • krajobraz s visokim stupnjem prirodnosti (ekološko uporište) o rijeka, vlažna staništa i dijelovi prirodnih šuma u prostoru Topolika i Velikog bajera • krajobraz s visokim stupnjem identiteta o gradske zone A i B (Kozervatorska studija) sa sustavom parkova, drvoreda, obala i mostova o osobite točke: Crkva Sv. Petra i Pavla, Vodena vrata u Tvrđi, Stari vodovod u Tvrđi itd.

Osobito vrijedan predjel (prirodni krajobraz) je pojas dodira rijeke (vode) i šume.

U PPOBŽ predložena je zaštita vrijednog dijela prirode (izvan zaštićenog područja): • područje poplavne doline rijeke Drave.