Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.

Izdavač Opdina

Uredništvo Marko Bidanid, Sanja Špehar, Martina Božičevid

Koordinator izrade Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA d.o.o. Mile Sokolid Suradnici: Martina Dvoržak, Lidija Mateša

Radna skupina Marko Bidanid Sanja Špehar Martina Božičevid Martina Vukovid Ivan Matovina Zdravko Grdid Zvonko Kovačid Hrvoje Kovač Tomislav Vučid Ivan Žagrovid Nikola Hodak Ivica Vukovid Diana Grdid Kata Sertid Zdravko Vukovid Đurđica Špehar

Partnersko vijede Članovi Opdinskog vijeda i predstavnici radne skupine

Naklada Broj primjeraka

Priprema za tisak Naziv poduzeda/obrta

Tisak Naziv poduzeda/obrta i godina izdanja

2 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Riječ načelnika:

Opdina Saborsko je zajedno sa predstavnicima privatnog i javnog sektora 2014. započela izradu Razvojne strategije Opdine Saborsko kao svojevrsnog poslovnog plana za razdoblje od 2014. do 2020. To je do sada najopsežniji razvojni dokument na našem području. Doduše, odmah poslije rata u suradnji sa Institutom za turizam izrađena je vrlo ozbiljna studija razvoja Opdine Saborsko koja se bazirala na turizmu, na tradicijski građenim stambenim i gospodarskim objektima te na ekologiji. Međutim, kako je Saborsko u ratu potpuno uništeno, a u programu obnove izgrađeni su sasvim drukčiji, odnosno tipski stambeni objekti koji se više nisu uklapali u plan time je ona djelom izgubila vrijednost. Najvažnije razvojno pitanje prilikom izrade ovog dokumenta za predstavnike Radne skupine bilo je kako definirati jasne programe i projekte ubrzanog i održivog razvoja, te motivirati stanovništvo da se aktivnije uključe u realizaciju projekata koji se mogu u značajnom iznosu financirati iz EU fondova. Također je važno bilo pokazati domadim i stranim investitorima da ovaj prostor vezan uz Nacionalni park Plitvička jezera ima bududnost. Strategija razvoja Opdine Saborsko bavi se analizom problema i cijelim nizom razvojnim pitanja. Među njima je i ono kako osigurati značajniju demografsku obnovu i naseljavanje naše ratom opustjele ruralne sredine. Nismo sigurni da smo na njega odgovorili na pravi način ali smo ga otvorili. Na sudjelovanje u izradi Strategije pozivali smo mnoge osobe iz svih slojeva stanovništva i svih dijelova opdine. Iako odaziv nije bio najbolji kritičan broj dionika se odazivao, što se vidi iz popriličnog broja projekata i projektnih ideja koje su predlagali obrtnici, OPG-ovci, iznajmljivači apartmana, razne udruge itd. Dakle ljudi sa vizijom i s nekim ved gotovim poslovnim projektima koje žele i hode dograditi, proširiti, unaprijediti. Vjerujem da de ova Strategija razvoja Opdine Saborsko pomodi svakom žitelju i poduzetniku zainteresiranom za stjecanje dohotka na području opdine. Ona nudi niz informacija na osnovu kojih de se bududi poduzetnici modi odlučiti: zašto i na koji način raditi, s kojim ciljem i za čije dobro. Njen cilj je, između ostalog, potaknuti sve naše žitelje da u svakom obliku postanu aktivniji. Da shvate da zajedno sa lokalnom samoupravom imaju mogudnosti za razvoj, da svi ovi ciljevi, mjere i projekti nisu samo slovo na papiru nego ozbiljno posloženi i ostvarivi planovi. Na prvi pogled može se učiniti da u ovom strateškom dokumentu postoji puno neostvarivih želja izraženih kroz projektne prijedloge. Posebno se to odnosi na projekte iz planova Karlovačke Županije, Nacionalnog parka Plitvička jezera, Hrvatskih cesta i naravno planove Opdine Saborsko, te privatnog sektora. Uvjeren sam da se dobar dio tih projekata može realizirati u planskom periodu ukoliko to želimo. Strategija preferira odgovorno i stručno korištenje svih naših raspoloživih resursa na način da te resurse ne uništimo ved da ih ostavimo kao tradicionalno vrijedno prirodno naslijeđe bududim generacijama. Strategija zadovoljava dugoročne razvojne ciljeve naše zajednice i otvorena je za stalna poboljšanja i kvalitetne kritičke dorade. Ako sve predviđeno uspijemo pokrenuti, pomaknuti sa pozicije ideje, a dobar dio i ostvariti do 2020. godine, onda ne žalimo truda na izradi i provedbi Strategije. Vjerujem da de ovaj strateški dokument biti čitan i korišten od strane dionika iz lokalne zajednice i svih njenih stanovnika koji žele razvijati sebe i okruženje u kojem žive, a posebno da de koristiti svima onima koji imaju namjeru javljati se na natječaje EU fondova pa i fondova pod pokroviteljstvom hrvatskih ministarstava, a koji se upravo u ovom strateškom razdoblju otvaraju.

Načelnik Opdine Saborsko Marko Bidanid

3 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. SADRŽAJ:

1. UVOD ...... 6

1.1. KONCEPCIJA LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE I POVEZANOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠIH RAZINA ...... 7 1.2. LOKALNA STRATEGIJA I ODRŽIVI RAZVITAK ...... 8 1.3. ŠTO JE I ČEMU SLUŽI RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE SABORSKO? ...... 8 1.4. FINANCIRANJE RAZVOJA JLS ...... 9 1.5. PROVEDBA AKTIVNOSTI IZ LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE ...... 10 1.6. REZULTATI PROVOĐENJA DOSADAŠNJIH STRATEGIJA ...... 10

2. IZVORI SREDSTAVA ZA RAZVOJNE PROJEKTE ...... 12

2.1. STRUKTURNI FONDOVI ...... 12 2.1.1. Europski fond za regionalni razvoj ...... 12 2.1.2. Europski socijalni fond ...... 12 2.1.3. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ...... 13 2.2. PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014.-2020...... 13 2.3. LEADER PROGRAM ...... 14 2.4. OSTALI PROGRAMI ...... 14 2.5. KORIŠTENJE SREDSTAVA IZ EU FONDOVA NA PODRUČJU OPĆINE SABORSKO ...... 15

3. OSNOVNA ANALIZA STANJA ...... 17

3.1. ZONA OBUHVATA ...... 17 3.2. KARLOVAČKA ŽUPANIJA ...... 17 3.3. OPĆINA SABORSKO ...... 19 3.3.1. Demografska analiza ...... 20 3.3.1.1. Negativan prirodni prirast i starenje stanovništva ...... 20 3.3.2. Obrazovna struktura stanovništva ...... 22 3.3.3. Tržište rada ...... 24 3.3.4. Zaposlenost i nezaposlenost ...... 25 3.3.5. Poljoprivredno stanovništvo ...... 26 3.3.6. Migracije ...... 26 3.4. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA NA PODRUČJU OPĆINE SABORSKO ...... 27 3.4.1. Vodoopskrba ...... 28 3.4.2. Odvodnja ...... 29 3.4.3. Nerazvrstane ceste ...... 29 3.4.4. Groblja i javne površine ...... 29 3.4.5. Opskrba električnom energijom ...... 29 3.4.6. Pošta i telekomunikacije ...... 30 3.4.7. Promet ...... 30 3.4.7.1. Željeznički promet ...... 31 4. GOSPODARSTVO ...... 32

4.1. PREGLED KLJUČNIH GOSPODARSKIH SEKTORA ...... 33 4.2. OBRTNIŠTVO NA PODRUČJU SABORSKOG ...... 36 4.3. TRGOVAČKA DRUŠTVA ...... 36 4.4. ZADRUGE ...... 37 4.5. POLJOPRIVREDA ...... 37 4.6. ŠUMARSTVO ...... 39 4 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 4.7. TURIZAM ...... 39 4.8.1. Mogudnost razvoja lovnog turizma ...... 42 4.8. POTICAJI ZA RAZVOJ PODUZETNIŠTVA ...... 42 4.9. PODUZETNIČKE ZONE ...... 43 4.10. GOSPODARSKA UDRUŽIVANJA ...... 43 4.11. BANKARSTVO I FINANCIJSKE USLUGE ...... 43 5. KULTURA I PRIRODNA BAŠTINA ...... 44

5.1. PRIRODNA BAŠTINA ...... 44 5.2. ZAŠTIĆENA KULTURNO SPOMENIČKA BAŠTINA OPĆINE SABORSKO ...... 44 5.3. KULTURNE MANIFESTACIJE U OPĆINI SABORSKO ...... 46 5.4. PROGRAM JAVNIH POTREBA U KULTURI 2014...... 47

6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI OPDINE SABORSKO ...... 48

6.1. NADLEŽNOSTI ...... 48 6.2. OBRAZOVANJE ...... 49 6.3. UDRUGE GRAĐANA OPĆINE SABORSKO ...... 49 6.4. SPORT ...... 50 6.5. ZDRAVSTVO ...... 50 6.6. SOCIJALNA SKRB ...... 51

8. ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA ...... 51

7.1. GOSPODARENJE OTPADOM I UTJECAJ NA OKOLIŠ ...... 52 7.2. ODLAGANJE ČVRSTOG OTPADA ...... 53 7.3. ZBRINJAVANJE OTPADA U OPĆINI SABORSKO ...... 53 7.4. ISPUŠTANJE OTPADNIH VODA ...... 54 7.5. ZRAK I BUKA ...... 55 7.6. MINIRANA I MINSKI SUMNJIVA PODRUČJA ...... 56

8. SWOT ANALIZA OPDINE SABORSKO ...... 57 9. CILJEVI RAZVOJA OPDINE SABORSKO – RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ...... 58

9.1. SUDIONICI IZRADE RAZVOJNE STRATEGIJE OPĆINE SABORSKO ...... 61 9.2. VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE RAZVOJNE STRATEGIJE OPĆINE SABORSKO ...... 62

10. BAZA RAZVOJNIH PROJEKATA OPDINE SABORSKO 11-2014...... 68

11. FINANCIJSKI PLAN ...... 76 12. PRADENJE PROVEDBE I REZULTATA RAZVOJNE STRATEGIJE ...... 76

13. ZAKLJUČAK ...... 79

14. PRILOZI/POPIS SLIKA I TABLICA ...... 81

5 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 1. UVOD

Opdina Saborsko kao jedinica lokalne samouprave odlučila je svoje razvojne potencijale i mogudnosti izraziti kroz izradu razvojne strategije u koju de biti uključeni predstavnici javnog, civilnog i poslovnog sektora. Razvojna strategija de biti djelomično izrađena prema metodologiji koju je propisalo nadležno državno tijelo, u ovom slučaju Ministarstvo regionalnog razvoja,šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske1. Kada se kaže da de se strategija izraditi prema propisanoj metodologiji to znači da de se poštivati partnerski pristup u pripremi ovog važnog dokumenta, da de se napraviti osnovna analiza i ocjena stanja u kojem se u trenutku izrade nalazi Opdina Saborsko te da de se kroz rad članova radne skupine definirati razvojna vizija, osnovni strateški ciljevi, prioriteti i mjere, što uključuje definiranje baze projekata/financijskog okvira i akcijskog plana za provedbu razvojnih projekata u ovoj lokanoj zajednici. Svrha pripreme razvojne strategije je, između ostalog, usmjerena na nastojanje da se za određeni broj projektnih prijedloga koji bi mogli potaknuti ekonomsku dinamiku u ovoj opdini dobiju sredstva iz Strukturnih fondova Europske unije.

Kada je riječ o pripremi strateškog dokumenta treba imati na umu i sljedede: Riječ je ruralnom i planinskom području koje se još nije oporavilo od posljedica rata koji je pogodio sve stanovnike opdine na najgori mogudi način. Iako su stambeni objekti u Saborskom obnovljeni, ono je pomalo zaboravljeno od svih institucija koje bi trebale brinuti o životu ljudi na područjima kao što je Opdina Saborsko. To izaziva primjetnu frustraciju i nedostatak samopouzdanja stanovnika ove opdine koji imaju gdje stanovati ali nemaju gdje raditi a nedostaje im i mehanizacija, pomodni objekti i još dosta toga da bi mogli samostalno privređivati. Besperspektivnost i nemogudnost samorealizacije i ostvarivanja prihoda je razlog što vedina mladih odlazi pa na području opdine žive uglavnom osobe starije dobi.

Iako se Saborsko nalazi na sjevernoj strani Nacionalnog parka Plitvička jezera, stanovnici sa ovog područja nemaju baš preveliki dojam da žive uz jednu od najpopularnijih svjetskih turističkih destinacija koju godišnje obiđe milijun posjetitelja. Više je razloga za to. Jedan od njih je i prometna izoliranost. Iako se nalaze relativno blizu glavnih prometnih pravaca (D1, Autocesta ZG - ST) a preko područja opdine prelazi i željeznička pruga, prometnice kroz naselja Opdine Saborsko su uglavnom puste. Kad bi se oni koji putuju vlastitim prijevozom odlučili za put preko Saborskog našli bi se u problemima na dijelu puta od mjesta Saborsko do naselja Grabovac jer je taj cestovni koridor preuzak za ozbiljnije prometovanje a i druge prometnice se ne održavaju na prikladan način. Uz prometnu izolaciju Saborsko je na neki način i gospodarski izolirano, posebno od strane Nacionalnog parka Plitvička jezera koji svoje razvojne potencijale nije usmjerio prema području Opdine Saborsko, iako se jedna četvrtina ove opdine nalazi u okviru nacionalnog parka.

Uz još uvijek prisutne posljedice rata, te prometne, demografske i gospodarske probleme u Saborskom su vidljive i organizacijsko psihološke teškode koje se ogledaju kroz nedostatak samopouzdanja i volje za partnerstvo na projektima koji bi preokrenuli navedene negativne trendove. Dugogodišnje očekivanje pozitivnih promjena koje se ne događaju dovelo je do nepovjerenja i nesklonosti suradnji pa

1 Metodologija je donesena 2010. godine u tadašnjem Ministarstvo regionalnog razvoja,šumarstva i vodnoga gospodarstva, na temelju članka 14. stavka 4. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske /»Narodne novine«, broj 153/09 6 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. se svaka inicijativa vrlo brzo zaustavi zbog nedostataka samopouzdanja da na tom području uopde postoje pojedinci koji nešto svrhovito mogu napraviti.

Usprkos navedenim lošim trendovima konzultacijski proces dionika iz javnog, privatnog i civilnog sektora, potaknut i predvođen članovima radne skupine za izradu Razvojne strategije na čelu sa načelnikom Markom Bidanidem, njegovim zamjenicima, opdinskim vijednicima i zaposlenim djelatnicima pokazao je da među dionicima iz javnog, privatnog i civilnog sektora na području Opdine Saborsko ima onih koji uz određene poticaje i afirmativno partnerstvo mogu pokrenuti primjetan razvojni ciklus. Ovaj dokument, Razvojna strategija Opdine Saborsko 2014.-2020., kao rezultat konzultativnog procesa različitih aktera u lokalnoj zajednici pokazatelj je u kojem smjeru, na kojim razvojnim prioritetima i sa kojim mjerama se taj razvojni ciklus može pokrenuti. Dakako, njegova realizacija ovisi o dosta faktora na koje stanovnici Opdine Saborsko ne mogu utjecati ali onaj najvažniji, volja da se promjeni postojede stanje, je u njihovom rukama.

1.1. Koncepcija lokalne razvojne strategije i povezanost sa strateškim dokumentima viših razina

Struktura lokalne strategije Opdine Saborsko nešto je drugačija od uobičajenih modela izrade ovih dokumenata zbog namjere da se sastavi sažet i razumljiv dokument koji nede opteredivati svojom dužinom i ponavljanjem činjenica koje ved postoje u drugim dokumentima, Prostornom planu na primjer, a služit de i kao podsjetnik vodstvu jedinice lokalne zajednice o čemu su lokani dionici raspravljali i kao svojevrsni poslovni plan čija de se realizacija pratiti kroz vrijeme koje dolazi. Razvojna strategija obuhvada razdoblje od 2014. do 2020. godine i podudara se sa sedmogodišnjim obračunskim razdobljem Europske unije. Ciljevi i prioriteti definirani u ovoj strategiji u skladu su sa strategijom LAG-a Frankopan, što uključuje povezanost sa LEADAR programom, i Županijskom razvojnom strategijom Karlovačke županije, te drugim strateškim dokumentima više razine, posebno onih koji se odnose na regionalni razvoj, ruralni razvoj i turizam jer je područje Opdine Saborsko ruralno područje usmjereno na ostvarivanje prihoda preko razvoja turizma. U tom smislu ovaj dokument je u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, sa Strategijom razvoja turizma, Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014- - 2020. i, s obzirom da u Saborskom žive uglavnom osobe trede životne dobi, Strategijom razvoja sustava socijalne skrbi 2011 – 2016. Polazišta, ciljevi i prioriteti ove strategije također su usklađeni, koliko je to bilo mogude, sa ciljevima i prioritetima Sektorskih operativnih programa RH, Nacionalnog strateškog referentnog okvira, a u konačnici, rezultati planiranih aktivnosti na određeni način de doprinijeti realizaciji Strategije Europa 2020. kao generalnoj strateškoj smjernici najviše razine.

Organizacijski, Strategija razvoja je postavljena tako da se u prvom dijelu pojašnjava što je i čemu služi 2 lokalna razvojna strategija, kakva je njena veza za održivim razvitkom i na koji način se financira razvoj.

2 U svrhu argumentacije čemu služi lokalna strategija razvoja korištena su pojašnjenja koja su u Strategiji Opdine Pisarovina formulirali konzultanti tvrtke Micro project d.o.o. koja na jasan i razumljiv način daju upute kako se 7 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Drugi dio pojašnjava gdje su izvori sredstava za razvojne projekte. Tu je poseban naglasak dan na Strukturne programe EU (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj), Program ruralnog razvoja 2014.- 2020., Leader program i druge programe koji se odnose na financiranje turističkih ruralnih i drugih projekata.

U tredem poglavlju slijedi Osnovna analiza u kojoj se pojašnjava kakvo je stanje u Opdini Saborsko u trenutku pisanja ove strategije uzimajudi u obzir demografske, socijalne, obrazovne i gospodarske faktore. U okviru ovog poglavlja provedena je analiza institucija i okruženja, sa posebnim naglaskom na analizu razvojnih mogudnosti s obzirom na stanje u kojem se Opdina Saborsko danas nalazi.

Četvrto poglavlje posvedeno je analizi gospodarstva na području Opdine Saborsko sa posebnim fokusom na one sektore koji mogu biti temelj bududeg razvoja ovog područja.

U petom poglavlju opisuju se kulturna i prirodna baština, a u šestom se analiziraju društvene djelatnosti Opdine Saborsko što uključuje obrazovanje, sport, zdravstvo i socijalnu skrb. Sedmo poglavlje se bavi zaštitom prirode i u njemu je, između ostalog, riječ o zbrinjavanju otpada.

Osmo, deveto i deseto poglavlje je na neki način glavni dio strategije i ona su rezultat rada članova radne skupine. To su: Swot analiza (8), Strateški ciljevi, prioriteti i mjere (9), što uključuje i viziju, te Bazu projekata (10) Opdine Saborsko u kojoj su naznačeni razvojni projekti čijom realizacijom bi moglo dodi do promjene sadašnje gospodarske i društvene stagnacije.

1.2. Lokalna strategija i održivi razvitak

Integrirani odnosno održivi razvitak je cilj kojem teži svako planiranje počevši od državne razine pa do županijske i gradske tj. opdinske. Integrirani razvitak objedinjuje gospodarske, socijalne (društvene) i ekološke ciljeve nekog područja. Održivi razvitak je dominantna odrednica u svim strategijama razvoja pa tako i u strategiji razvoja Opdine Saborsko.

1.3. Što je i čemu služi Razvojna strategija Opdine Saborsko?

Lokalna razvojna strategija je važan dokument kojeg izrađuje opdina ili grad,te na taj način preuzima odgovornost za gospodarski razvoj svojeg područja. Lokalna razvojna strategija je dokument koji za cilj ima pronadi odgovore na razna pitanja kako bi se osigurao razvoj određene jedinice lokalne samouprave. Činjenica je da se neko područje može razvijati i spontano bez prethodnog planiranja i razmatranja načina njegova razvoja, ali problemi u tom trenutku nastaju zbog toga što je takav razvoj stihijski i mogli bi redi divlji. Takav razvoj najčešde se ne odvija tempom koji se priželjkuje i/ili se razvija uglavnom vođen kratkoročnim ciljevima, te se pri tome zaboravljaju svekolike potrebe o kojima lokalna zajednica mora voditi računa.

financiraju projekti, tko je odgovoran i nadležan za razvoj lokalne infrastrukture, kako provoditi lokalnu strategiju itd. 8 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Da bi se osigurao razvoj neke jedinice lokalne samouprave potrebno je izuzev uloženih financijskih sredstava i želje odnosno napora imati i jasno definiran cilj koji želimo postidi i strategiju na koji način taj cilj i ostvariti. Razvoj koji se temelji na dugoročnim ciljevima i strategijama najčešde se manifestira ekonomskom razvijenošdu, dobrom gospodarskom koordinacijom, kompatibilnošdu gospodarskih subjekata, dobrom socijalnom politikom, te očuvanjem i zaštitom prostora kao najvrjednijeg resursa nekog područja.

1.4. Financiranje razvoja JLS

Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i samouprave snose opdine i gradovi. Tako da projekti poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju, vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu ali i svi drugi projekti, njihova izgradnja i održavanje predstavljaju izniman financijski trošak. Zbog tog pritiska lokalne samouprave su prisiljene potražiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne da de učinkovito pružanje usluga biti ključno u premošdivanju bududih nedostataka u financiranju infrastrukture. Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanja privatnog sektora i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za infrastrukturu lokalnih samouprava ( javno-privatno partnerstvo).

Postoji mogudnost financiranja takvih projekata i putem kreditiranja lokalnih samouprava u RH. To tržište koje predstavljaju jedinice lokalne samouprave još je relativno novo i slabo zastupljeno kod financijskih institucija, ali se vrlo brzo razvija. Iako su novim stanjem tržišta koje je rezultat globalne recesije smanjeni plasmani komercijalnih kredita, a kapitalno financiranje sve je manje dostupno iz brojnih državnih i međunarodnih financijskih institucija u visokim iznosima, lokalne samouprave trebaju započeti s korištenjem alternativnih oblika financiranja.

U skladu sa navedenim, jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj financiraju se kroz: 1. domade izvore financiranja i 2. strane izvore financiranja

Postoji 5 osnovnih izvora iz kojih se jedinice lokalne samouprave mogu financirati:  krediti poslovnih banaka,  financiranje leasingom ( operativni i financijski leasing),  izdavanje obveznica ( mogude samo za određene JLS-e koji zadovolje uvjete),  krediti i potpore državnih financijskih institucija ( HBOR, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstva Republike Hrvatske) te  krediti i potpore Europske unije i međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, EU – fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).

Za opdinu Saborsko najzanimljiviji su izvori iz EU fondova koji se odnose na financiranje regionalnog i ruralnog razvoja kao i socijalni programi za osobe trede životne dobi.

9 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 1.5. Provedba aktivnosti iz lokalne razvojne strategije

Kako bi se postigla adekvatna efikasnost potrebno je započeti s aktivnom provedbom Lokalne razvojne strategije. U trenutku kada se Lokalna razvojna strategija izradi treba je usvojiti Opdinsko vijede. Njezina provedba treba započeti što je prije mogude kako ne bi došlo do razilaženja Lokalne razvojne strategije od trenutka kada je izrađena do trenutka kada je se počne primjenjivati tj. njene implementacije. Realizacija programa zahtijeva planiranje realizacije projekata s godišnjim ili višegodišnjim proračunskim planiranjem u lokalnoj zajednici.

Proračun lokalnih zajednica trebao bi biti zasnovan na operativnom planu koji proizlazi iz Lokalne razvojne strategije. Kako bi se srednjoročni operativni plan, koji pokriva razdoblje od nekoliko godina proveo, plan aktivnosti treba podijeliti na godišnje planove aktivnosti, koji sadrži projekte ili specifične korake projekata u sljededoj godini.

1.6. Rezultati provođenja dosadašnjih strategija

Opdina Saborsko do sada nije imala relevantan strateški razvojni dokument u kojem bi se, na temelju provedenog konzultacijskog procesa svih važnih dionika ove po mnogočemu specifične jedinice lokalne samouprave mogla pratiti realizacija pojedinih razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera, kao i provedba projektnih prijedloga predstavnika javnog, civilnog i poslovnog sektora. Bar ne na način kako je to predviđeno europskim procedurama. Doduše, kao i sve jedinice lokalne samouprave koje su po Zakonu o prostornom uređenju 3 dužne izraditi Prostorni plan za svoje područje u Opdini Saborsko taj je dokument izrađen 2007. godine. U njemu su na sveobuhvatan način definirane osnovne strateške smjernice kako se to prostornim planovima regulira, što između ostalog znači; usklađivanje plana sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostornim planom Karlovačke županije, Prostornim planom NP Plitvička jezera, kao i prostornim planovima uređenja susjednih jedinica lokalne samouprave, definiranjem smjernica za razvoj gospodarstva, ostvarenjem planskih preduvjete za gradnju građevina društvenog i javnog standarda, stvaranje preduvjeta za kvalitetnije prometno i komunalno opremanje naselja, predlaganje zone zaštite prirode, kao i sanacije ugroženih 4 dijelova prirode, stvaranje preduvjeta za zaštitu okoliša i sl.

Ipak prostornim planom nisu jasno definirani razvojni ciljevi, prioriteti i mjere, odnosno projekti i aktivnost kojima se ti ciljevi trebaju ostvariti. Pokušaj u tom smislu učinjen je sa izradom Projekta ukupnog razvitka (PUR) Opdine Saborsko (2005.) kroz koji su se na određeni način analizirali razvojni planovi ovog područja ali se nisu jasno definirali projekti i njihovi nositelji. Projekt ukupnog razvitka, koji je pripreman u paketu za više opdina odjednom, nije prihvaden kao ozbiljan poslovni plan opdine jer su okolnosti nametale nove prioritete pa je on ostao samo pokušaj razvojnog planiranja koji nije realiziran na način kako se to očekivalo.

3 NN 30/94, 68/98,61/00, 63/02, 100/04 4 Više o tome u Prostornom planu uređenja Opdine Saborsko 2007., str. 3 10 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Uz ova dva dokumenta treba kao originalan prilog razvojnom planiranju Opdine Saborsko spomenuti projekt pod nazivom "SABORSKO - PLANINSKO MJESTO RURALNOG TURIZMA" koji je 1997. godine izradio Institut za turizam u Zagrebu. Taj je projekt zamišljen kao svojevrsna strategija/studija turizma ovog područja i njegovo je osnovno polazište pretvaranje stambenih objekata koji su se obnavljali u gospodarske kapacitete. 5 Ti bi kapaciteti trebali biti usmjereni prvenstveno na turizam, ali i poljodjelstvo i šumarstvo, s obzirom na resurse kojim ovo područje raspolaže6.

Na žalost, ni ovaj projekt, kojim se planiralo uređenje 150 apartmana s 450 postelja u potkrovljima novih kuda, za smještaj turista, te izgradnja ugostiteljskih objekata s ukupno 600 sjedala, za potrebe turista i izletnika, i na osnovu toga osiguranje blagostanja za sve stanovnike Saborskog, nije realiziran jer je izostala financijska potpora koja se procjenjivala na tadašnjih 6,5 milijuna njemačkih maraka.

Kao zanimljiv doprinos problemskoj analizi razvoja ovog područja treba spomenuti i rad objavljen na web stranici Opdine Saborsko (http://www.saborsko.hr/ ) pod naslovom „Razvojni potencijali opdine Saborsko“ koji je rađen kao prilog istraživanju zapostavljenih kraških krajolika. U njemu se dosta detaljno analiziraju problemi ovog područja sa posebnim naglaskom na geografske faktore marginalizacije i razvojne potencijale utemeljene na održivom razvoju.

Ukratko, na osnovu svega spomenutog, ako se isključi rad objavljen na opdinskoj web stranici može se zaključiti da dosadašnji strateški dokumenti Opdine Saborsko nisu ispunili svoju osnovnu svrhu.

Treba se nadati da de Strategija Opdine Saborsko za razdoblje 2014. – 2020. imati više utjecaja na razvojne procese na ovom području između ostalog i zbog činjenice da su se u njenu izradu aktivno uključili svi važni dionici ove male opdine čije je bududnost vrlo neizvjesna ukoliko se nastave dosadašnji negativni demografski i gospodarski trendovi na njenom području.

Tablica 1. Razvojni dokumenti Opdine Saborsko

Red. Naziv Autor/ Godina br. 1. Saborsko - planinsko mjesto ruralnog turizma Institut za turizam , 1997. 2. Projekt ukupnog razvitka Opdine Saborsko Hrvatski farmer/ 2005. 3. Prostorni plan ukupnog razvoja Opdine Saborsko CPA d.o.o. Zagreb, 2007. 4. Razvojna Strategija Opdine Saborsko 2014. - 2020. RA KARLA d.o.o., 2014. Izvor: Opdina Saborsko

5 Promišljanja i nakana opdinskog čelništva s polovice 1997. godine, da mogudnost kvalitetnog preuređenja tavana novih kuda u smještajni prostor te započetu organsko-biološku proizvodnju hrane na nezagađenom tlu, pretvori u prepoznatljiv turistički proizvod, dobili su punu podršku od Ministarstva turizma. 6 Prirodno-geografske značajke saborskog kraja i tradicija lokalnog stanovništva određuju dvije osnovne gospodarske djelatnosti - poljodjelstvo i šumarstvo, međutim, te iste prirodno-geografske značajke, njihova ekološka očuvanost, blizina Nacionalnog parka Plitvička jezera, organsko-biološka proizvodnja hrane, raspoloživi prostor u potkrovljima kuda koje se obnavljaju te vitalno i educirano stanovništvo koje se vrada u Saborsko, predstavljaju bogatu osnovicu za razvoj turizma, kao zbir ugostiteljskih, turističkih i komplementarnih servisnih djelatnosti, koji bi trebao postati tredi, ako ne i glavni stup razvoja ovoga kraja. /"SABORSKO - PLANINSKO MJESTO RURALNOG TURIZMA", Institut za turizam Zagreb, 1997. 11 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 2. IZVORI SREDSTAVA ZA RAZVOJNE PROJEKTE

Europski su fondovi značajan izvor sredstava za razvojne projekte. Ulaskom Hrvatske u EU 2013.g. umjesto sadašnjih predpristupnih fondova u okviru IPA modi de se koristiti Strukturni fondovi.

2.1. Strukturni fondovi

Strukturni fondovi su dio kohezijske politike EU čiji su ciljevi sljededi: konvergencija, regionalna konkurentnost i zapošljavanje te prekogranična suradnja. Vrste strukturnih fondova: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) i Europski socijalni fond (ESF), te Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD).

2.1.1. Europski fond za regionalni razvoj

Usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. U razdoblju od 2014. do 2020. godine, očekivana sredstva proračuna iznose 183,3 milijarde eura.

7 Područja aktivnosti:  Infrastrukturni projekti ključni za gospodarski razvoj određenog područja, ulaganja u sektor obrazovanja i zdravstvene skrbi te lokalne razvojne inicijative usmjerene na razvoj novih ili podršku postojedim malim i srednjim poduzedima  Ulaganja u proizvodnju: potpore ulaganjima (ponajviše za mala i srednja poduzeda) s ciljem povedanja ili modernizacije proizvodnje  Jačanje gospodarskih potencijala: jačanje turističke ponude, atraktivnosti područja za ulaganje, informacijsko društvo (pristup Internetu, on-line usluge, mala i srednja poduzeda), konkurentnost (istraživanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetništvo i inovacije za mala i srednja poduzeda)

2.1.2. Europski socijalni fond

Fond koji pruža podršku regijama koje imaju visoku stopu nezaposlenosti. Predviđena sredstva ESF-a za Hrvatsku u razdoblju 2014.-2020. trebala bi iznositi 1,44 milijardi eura ili 206,4 milijuna eura godišnje.

7 http://www.europski-fondovi.eu/program/europski-fond-za-regionalni-razvoj 12 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 8 Područja aktivnosti:  Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage  Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje  Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva  Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitost javne uprave

2.1.3. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Ovaj fond pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor. U financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, planirani proračun programa trebao bi iznositi 84,93 milijarde eura.

9 Područja aktivnosti:  Poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima  Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povedanje održivosti gospodarstva  Promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi  Obnova, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu  Promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog dioksida i klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu  Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih područja

2.2. Program ruralnog razvoja 2014.-2020.

Ovaj dokument trebao bi pridonijeti razvoju hrvatske poljoprivrede i ruralnom razvoju a ujedno je i preduvjet za korištenje sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj – fonda iz kojeg de hrvatskim poduzetnicima biti dostupno nešto više od 2 milijarde eura u razdoblju od 2014.-2020.

Područja aktivnosti:10 ( Mjere) M04 – Ulaganja u fizičku imovinu M06 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja M07 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima M10 – Poljoprivreda, zaštita okoliša i klimatski uvjeti M11 – Ekološki uzgoj M13 - Pladanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima M17,1 - Osiguranje usjeva, životinja i biljaka

8 http://www.europski-fondovi.eu/content/europski-socijalni-fond 9 http://www.europski-fondovi.eu/eafrd 10 www.mps.hr 13 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. M19 – LEADER M20 – Tehnička pomod

11 2.3. Leader program

Provedba LEADER pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014. – 2020. doprinijeti de razvoju ruralnih područja putem provedbe lokalnih razvojnih strategija.

Intenzitet potpore iznosi do 100%. Maksimalna visina javne potpore po korisniku za razdoblje 12 2014. – 2020. iznosi do 150.000 €.

13 Područja aktivnosti:  jačanje kapaciteta među ruralnim stanovnicima i partnerstvima  razvoj, organizacija i vođenje LAG-ova  priprema i provođenje LRS-a  suradnja između područja i skupina

2.4. Ostali programi

Uz Strukturne fondove, odnosno uz sredstva iz EU fondova što uključuje dosta drugih programa koje koji ovdje nisu spomenuti (Programi zajednice, i sl.) za male jedinice lokalne samouprave kao što je Saborsko prikladni su i svi drugi programi kroz koje se može dodi do sredstava za financiranje lokalnog razvoja. Od raznih županijskih poticaja i natječaja za razvoj ruralnog ili gospodarskog razvoja, preko namjenskih sredstava ministarstava za branitelje, mlade, osobe sa invaliditetom (Lutrijska sredstva na primjer), predstavnike nacionalnih manjina, ranjivih skupina, i sl. do natječaja UNDP-a, Svjetske banke, raznih zaklada, veleposlanstava, tvrtki poput Karlovačke pivovare, Zagrebačke banke i sl. koje također potiču predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora da predlažu svoje projektne ideje u cilju razvoja zajednice. Više malih projekata na području Opdine Saborsko može postidi značajne efekte i potaknuti optimizam ali i stvaranja uvjeta za realizaciju vedih programa koji se iz današnje perspektive čine neostvarivi.

11 Leader program temelji se na uspostavi LAG-ova koji se formiraju na području koje ima više od 5000 a manje od 150.000 stanovnika uključujudi manje gradove ispod 25.000 stanovnika. Opdina Saborsko uključena je u LAG FRANKOPAN. 12 www.mps.hr/ipard 13 www.mps.hr/ipard 14 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 2.5. Korištenje sredstava iz EU fondova na području Opdine Saborsko

Zbog niza objektivnih organizacijskih teškoda Opdina Saborsko nije bila u prilici koristiti sredstva iz predpristupnih EU fondova u obimu koji bi značajnije utjecao na rješavanje razvojnih problema na ovom području, što ne znači da djelatnici ove opdine nisu svladali znanja za njihovu pripremu. Više je razloga zašto je to tako. Jedan od temeljnih su nedovoljni financijski kapaciteti, ograničeni ljudski resursi, kao i angažiranost poslovima koji su bili vezani uz stvaranje osnova za funkcioniranje ove jedinice lokalne samouprave koja je nakon rata krenula od samog početka, sa puno manje stanovnika nego što je imala prije 1991. godine i sa puno više problema, jer je trebalo obnavljati uništenu gospodarsku i ljudsku infrastrukturu. Uz navedeno, početak predpristupnog razdoblja zatekao je opdinu Saborsko nespremnu i zbog nedostatka projektnih prijedloga vezanih uz infrastrukturu zbog visoke cijene pripreme dokumentacije ali i zbog problema sa zemljišnim knjigama koje su stavljene van snage, što je automatski isključivalo predlagatelje sa područja Saborskog u ranoj fazi ocjenjivanja. Zbog svih navedenih razloga, i mnogih drugih zbog kojih se ova jedinica lokalne samouprave još bori, za vrijeme pripreme strateških dokumenata na županijskoj razini (ROP 2005. – 2012., Županijska razvojna strategija 2011. - 2013.) opdina Saborsko nije imala projektnih prijedloga spremnih za financiranje.

To ipak ne znači da vodstvo ove opdine nije privlačilo sredstva iz različitih fondova i rješavalo probleme stanovnika ovog područja. U Saborsko su dolazila sredstva iz ministarstava i drugih institucija, od kojih su dio bile i donacije međunarodnih organizacija. Jedna od prvih je donacija UNDP-ova ureda u Sisku 2006. godine u iznosu od 109.977,80 kn za obnova lokalne vodoopskrbne mreže, zamjenu cijevi i ventila na području naselja Ličke Jesenica i Blata. Uz UNDP u opdinu su finacirani pojedini programi od strane Japanskog veleposlanstva, Ministarstva regionalnog razvoja, Hrvatskih voda, Fonda za zaštitu okoliša, Karlovačke županije i sl. Prema dostupnim podacima ukupno je na područje Opdine Saborsko na taj način uloženo 9.468.168,60 kuna.

U sljededoj tablici prikazat de se popis projekata koji su odobreni Opdini Saborsko.

Tablica 2. Projekti odobreni Opdini Saborsko

Red Naziv projekta Ukupna Donator Iznos Vrijeme br. vrijednost Sufinanciran od provedbe projekta (kn) donatora (kn) 1. Izgradnja vodovoda 4.000.000,00 Hrvatske vode 4.000.000,00 1998/99 Saborsko 2. Uređenje školskog igrališta 77.226,00 K. županija 25.742,00 2003. kod PŠ Saborsko Min.prosvjete 25.742,00 3. Rekonstrukcija crkvice 1.500.000,00 Min.kulture 1.500.000,00 2004.-2014. BDM kod groblja u Saborskom 4. Izgradnja vodocrpilišta 1.700.000,00 Hrvatske vode 800.000,00 2005. lIčka Jesenica 5. Izrada Prostornog plana 250.000,00 Min.zaštite okoliša i 208.000,00 2005. opdine Saborsko prost.uređ. 6. Obnova lokalne 109.977,80 UNDP 109.977,80 2006. vodoopskrbne mreže

15 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.

7. Opremanje ustanove 890.862,30 Min.znanosti, 890.862,30 2006. predškolskog odgoja obrazovanja i (škola Saborsko) športa 8. PSGO-projektna 75.000,00 Min.reg.razvoja 75.000,00 2008. dokumentacija za sve nerazvrstane ceste 9. Sanacija vod.mreže i 324.718,18 Min.reg.razvoja 150.000,00 2009. mosta na Lič.Jesenici, sanacija deponija 10. „Zelenka“- uređenje staze , 110.000,00 Min.turizma-„Zelena 30.000,00 2010. šetnice brazda“ 11. Asfaltiranje nerazvrstanih 200.000,00 Min.reg.razvoja 200.000,00 2010. cesta, izrada snimki groblja 12. Projekt nabave opreme za 197.902,0014 Japansko 197.902,00 2010. ambulante u Saborskom i veleposlanstvo Plaškom 13. Ugradnja pedi na pelete u 74.024,25 Min.reg.razvoja 28.942,50 2012. zgradi opdine 14. Analiza stanja gubitaka 72.000,00 Hrvatske vode 72.000,00 2013. vode u vodoopskrbnom sustavu opdine 15. „Lika u srcu“-suvenirnica, 60.000,00 KŽ, Upravni odjel 30.000,00 2013. staze, signalizacija, šetnica poljoprivredu, šumarstvo i turizam 17. Nabava spec.kom.vozila, 1.150.000,00 Fond za zaštitu 920.000,00 2013. preša i kanti okoliša 17. Asfaltiranje nerazvrstanih 253.993,00 Min.reg.razvoja 204.000,00 2014. Cesta UKUPNO 11.045.703,53 9.468.168,60 Izvor: Opdina Saborsko

Opdina je kao partner ili samostalni prijavitelj slala projekte na različite natječaje. Određeni broj tih projekta je odobren a od nekih su zbog teškoda sa pronalaženjem sredstava za sufinanciranje morali odustati.

Danas je opdina daleko spremnija za pripremu i kandidiranje svojih projektnih prijedloga za EU fondove. Tijekom pripreme ove Razvojne strategije članovi radne skupine organizirali su prikupljanje projektnih prijedloga od svih relevantnih dionika sa ovog područja kojih, na žalost, nema puno. Svi oni su upoznati i sa mogudnostima koje de imati za dobivanje poticaja i bespovratnih sredstava za svoje projekte iz Strukturnih fondova EU, sa posebnim naglaskom na Europski socijalni fond, Europski fond za poljoprivredni razvoj i programe koji se odnose na jačanje poslovnog sektora ove opdine i financiranje izgradnje lokalne infrastrukture.

14 26.387,00 EUR 16 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 3. OSNOVNA ANALIZA STANJA

Unutar osnovne analize promatranog područja dati de se pregled osnovnih obilježja Karlovačke županije te same Opdine Saborsko. Kao neka od osnovnih obilježja analizirat de se: Administrativna podjela područja, Teritorijalni položaj, Prometni položaj područja, Demografska slika područja, Prirodna obilježja (reljef i klima).

3.1. Zona obuhvata

Centralni dio strategije lokalnog razvoja predstavlja analiza okruženja Opdine Saborsko. Unutar analize okruženja dati de se pregled različitih aspekta (teritorijalni, demografski, ekonomski, prometni) područja koje pokriva Opdina Saborsko. Pri tome de se pojedini pokazatelji uspoređivati s državnim i županijskim prosjecima da bi se mogle ocijeniti njene prednosti i nedostaci u usporedbi s dostupnim podacima. Državni zavod za statistiku, glavni nositelj službene statistike Republike Hrvatske sve analize provodi na razini Republike Hrvatske, županija te jedinica lokalne samouprave – stoga de se analize pojedinih pokazatelja prilagoditi tim izvorima. Analiza okruženja predstavlja temelj za donošenje strateških smjernica bududeg razvoja.

3.2. Karlovačka županija

Karlovačka županija smještena je u središnjoj Hrvatskoj a prema NUTS klasifikaciji pripada regiji Kontinentalna Hrvatska. Prostire se na površini od 3.626 km2 te prema Popisu stanovništva iz 2011. godine ima ukupno 128.899 stanovnika. Zbog svog tranzitnog, prometnog i geostrateškog položaja, jedna je od najvažnijih županija u Republici Hrvatskoj. Grad središte je Karlovačke županije i čini 11,07% ukupne površine Karlovačke županije. Republika Bosna i Hercegovina te Republika Slovenija su države s kojom graniči Karlovačka županija.

Karlovačka županija sastoji se od 5 gradova i 17 opdina čiji su podaci o broju stanovnika sažeti u sljededoj tablici15:

15 Tablica 3. prikazuje popis gradova i opdina te njihov broj stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva. Od pet gradova u Županiji očekivano najvedi broj stanovnika ima grad Karlovac (55.705) što čini 43% ukupnog broja stanovnika Karlovačke županije dok najmanji broj stanovnika ima grad (5.076) što čini svega 3,94% ukupnog broja stanovnika Županije. Od opdina, najvedi broj stanovnika ima opdina Vojnid (4.764) što čini 3,7% ukupnog broja stanovnika Županije dok opdina Ribnik ima svega 475 stanovnika. Opdina Saborsko je na predzadnjem mjestu po broju stanovnika te čini vrlo malih 0,49% ukupnog broja stanovnika Županije. 17 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Tablica 3. Popis gradova i opdina te njihov broj stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2011.

Gradovi Broj stanovnika Opdine Broj stanovnika 1 Karlovac 55.705 1 Barilovid 2.990 2 13.915 2 1.284 3 11.180 3 2.027 4 Slunj 5.076 4 Draganid 2.741 5 6.817 5 2.642 6 3.773 7 891 8 1.985 9 1.624 10 Netretid 2.862 11 Plaški 2.090 12 Rakovica 2.387 13 Ribnik 475 14 Saborsko 632 15 1.150 16 Vojnid 4.764 17 Žakanje 1.889 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. godine broj stanovnika Karlovačke županije u odnosu na popis iz 2001. godine smanjio se za 12.888 osoba ili 9,1%. Izraženi proces depopulacije prisutan je ved više od desetljeda i ima izrazito negativan utjecaj na gospodarsku i socijalnu situaciju u cijeloj regiji. U analizi demografske slike karlovačke županije iz 2011. godine, kada su postojali samo procijenjeni podaci o broju stanovnika, iznesena je pretpostavka da bi se do 2020. godine broj stanovnika županije mogao smanjiti na 120.000 stanovnika. Popisom iz 2011. godine potvrđen je snažan negativni trend koji u velikoj mjeri prijeti ostvarivanju razvojnih planova i jačanju razvojnih 16 potencijala.

Tablica 4. Broj stanovnika Karlovačke županije po gradovima i opdinama prema popisu stanovništva iz 2011. godine i % smanjenja broja stanovnika u odnosu na popis iz 2001. godine. (Napomena: Kamanje je konstituirano 2004. godine i relevantan podatak o % promjene broja stanovnika nije mogude izračunati.17)

Grad/ Broj % u odnosu Grad/ Broj % u odnosu Grad/ Broj % u odnosu opdina stan. na 2001. Opdina stan. na 2001. opdina stan. na 2001. Karlovac 55.705 -6,21 Ogulin 13.915 -7,57 Duga Resa 11.180 -7,71

Ozalj 6.817 -14,06 Slunj 5.076 -16,73 Vojnid 4.764 -13,30

Josipdol 3.773 -5,37 Netretid 2.862 -14,13 Generalski 2.642 -17,41 stol

16 Strategija razvoja ljudskih potencijala Karlovačke županije 2014. - 2016. 17 Isto 18 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.

Žakanje 1.889 -12,93 Barilovid 2.990 -3,39 Draganid 2.741 -7,08

Cetingrad 2.027 -26,18 Rakovica 2.387 -9,00 Plaški 2.090 -8,81

Krnjak 1.985 -8,27 Lasinja 1.624 -16,20 Bosiljevo 1.284 -13,59

Tounj 1.150 -8,15 Saborsko 632 -26,51 Ribnik 475 -18,52

Kamanje 891 N/A

Izvor podataka: Državni Zavod za statistiku RH

Tablica potvrđuje da su Demografski pokazatelji u Karlovačkoj županiji vrlo loši. To se posebno odnosi i na Opdinu Saborsko u kojoj se broj stanovnika u odnosu na popis iz 2001. smanjio za više od četvrtine (26,51).

3.3. Opdina Saborsko

Opdina Saborsko je jedinica lokalne samouprave na području utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i opdina u Republici Hrvatskoj. U sljededoj tablici se mogu vidjeti neki od osnovnih podataka koji se odnose na opdinu Saborsko.

Tablica 5. Podaci o Opdini Saborsko

Površina (km2) 132,5 km2 Broj stanovnika 632 Gustoda naseljenosti 4,86 Administrativni centar Saborsko Naselja Saborsko, Lička Jesenica, Begovac i Blata Proračunska sredstva za 2014. 4.800.000,00 kn

Opdina Saborsko po svojem smještaju spada u Gorsku Hrvatsku. Regionalno-geografski prostor opdine Saborsko obuhvada Bladansko, Jeseničko i Saborčansko polje u kršu te dio planinskog prostora Male Kapele i njezinog predgorja.18 Saborsko se nalazi na sjevernoj strani Nacionalnog parka Plitvička jezera i jedna četvrtina prostora opdine dio je Nacionalnog parka. Saborsko je, zajedno sa susjednom opdinom Rakovica, najjužnija jedinica lokane samouprave u Karlovačkoj županiji. Ona je u geografskom smislu smještena na sjevernom planinskom rubu Nacionalnog parka Plitvička jezera, na području koje se naziva Saborčansko, Jeseničko i Bladansko polje te je prirodni nastavak Ogulinsko - plaščanske zavale. U prostornom smislu Opdina Saborsko ima površinu od 132,5 km kvadratnih. Saborsko graniči sa opdinama Plaški i Rakovica u Karlovačkoj županiji, te opdinama Vrhovine, Plitvice, Brinje i Otočac u

18 www.saborsko.net 19 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Ličko-senjskoj županiji. U užem regionalnom smislu Opdina Saborsko pripada području koje gravitira tzv. Ogulinskoj regiji koja ima sjedište u gradu Ogulinu a obuhvada Grad Ogulin te opdine Tounj, Josipdol, Plaški i Saborsko.

Najvažniji prometni pravci: U prometnom smislu za opdinu Saborsko se može redi da je izolirana, iako se nalazi vrlo blizu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Glavni prometni pravac je državna cesta D42 (-Ogulin-Plaški-Selište) koja spaja državne ceste D3 i D1 kao i autoput (silazak Ogulin) koji se spaja na cestu D1. Prometni koridor (cesta D42) stanovnici opdine i stručnjaci smatraju jednim od razloga prometne marginalizacije ovog prostora. Iako ima dosta planova koji sugeriraju da naselja u Opdini Saborsko treba bolje povezati sa glavnim državnim prometnicama na tom području još nema vidljivih aktivnosti koje bi upudivale da se nešto posebno događa u vezi sa tim, osim što je izrađena projektna dokumentacija i studija utjecaja na okoliš za prometni pravac Saborsko-Rakovica.

Teritorijalna i administrativna organiziranost: Temeljem Zakona o lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi, Saborsko je teritorijalno organizirano kao jedinica lokalne samouprave. Prema Zakonu o područjima županija, gradova i opdina u RH (NN br.86/06, 125/06, 16/07, 46/10, 145/10), Opdinu Saborsko čini 4 naselja: Saborsko, Lička Jesenica, Begovac i Blata. Kao jedinica lokalne samouprave opdina Saborsko ima Opdinsko vijede kao predstavničko tijelo u kojem su, proporcionalno broju stanovnika, zastupljeni predstavnici političkih stranaka sa područja opdine koji se biraju na neposrednim izborima. Opdinsko vijede Opdine Saborsko broji 9 članova. Kao predstavnike izvršne vlasti jedinica Opdina Saborsko ima opdinskog načelnika i dva zamjenika. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine opdina je imala 860 stanovnika i 380 kudanstava. Prema popisu iz 2011. u Saborskom živi 632 stanovnika19 u 306 kudanstava. Područje koje pokriva ova jedinica lokalne samouprave zauzima cca 3,6 površine Karlovačke županije i 0,5% od ukupnog broja stanovnika Županije. Centralno naselje je Saborsko. Klimatska obilježja: Klima na području Opdine Saborsko je kontinentalna, ublažena maritimnim 20 utjecajem, što se očituje velikim oscilacijama godišnjih temperatura i rasporedom vedeg dijela godišnjih oborina u hladnijem dijelu godine, s odstupanjima prema višoj nadmorskoj visini i položaju 21 prema Dinarskom prostoru. Reljef karakteriziraju vrtače, a u geološkoj građi su zastupljene karbonatne naslage s ograničenim krškim pojavama, dok se područje koje se prostire još južnije nalazi na karbonatnim stijenama s veoma 22 razvijenim krškim pojavama.

3.3.1. Demografska analiza

3.3.1.1. Negativan prirodni prirast i starenje stanovništva

U vrijeme izrade ovog dokumenta Opdina Saborsko ima najmanje stanovnika u svojoj povijesti. Od 1857. godine kada se vodi evidencija o broju stanovnika Saborskog ovo područje je bilježilo 2087 stanovnika. Najvedi broj Saborčana zabilježen je 1931. godine (4058) a zatim je počeo pad koji je kulminirao za vrijeme Domovinskog rata (1991 – 1995) kada su sa ovog područja otišli gotovo svi

19 Od toga broja je, prema popisu stanovništva iz 2011. godine 77,3% Hrvata i 21,5% Srba. 20 Utjecaj na klimu koji nastaje zbog povezanosti kopna sa morem. 21 Prostorni plan uređenja Opdine Saborsko 22 Isto 20 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. stanovnici. Poslije rata na području Saborskog bilježi se značajno manji broj stanovnika (860), a prema posljednjem popisu iz 2011. taj broj se i dalje smanjuje.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Opdini Saborsko živi 632 stanovnika. Gustoda naseljenosti u opdini iznosi 4,86 stanovnika na jedan km2. Osim po gustodi naseljenosti i prema broju stanovnika Opdina Saborsko pripada skupini manjih opdina u Karlovačkoj županiji.

Tablica 6. Usporedba broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, Karlovačkoj županiji i Opdini Saborsko prema Popisu stanovništva 2001. i 2011. godine

Područje Broj RH KŽ Broj RH KŽ Indeks stanovnika % % stanovnika % % Popis 2001. Popis 2011. g. g. Republika 4.437.460 100,00 4.284.889 100,00 96,56 Hrvatska Karlovačka 141.787 3,19 100,00 128.899 3,01 100,00 94,35 županija Opdina 860 0,01938045 100,00 632 0,0147495 100,00 76,10 Saborsko 23 Izvor: Državni zavod za statistiku

Rijetka naseljenost ruralnih krajeva prisutna je u cijeloj Karlovačkoj županiji i vidljiva je njihova daljnja depopulacija. Uz opde trendove depopulacije razlog značajnom padu broja stanovnika Opdine Saborsko povezan je sa prisilnim napuštanjem ovog prostora tijekom Domovinskog rata.

Pradenjem prirodnog kretanja stanovništva mogude je uočiti neke osnovne trendove u kretanju stanovništva. U Opdini Saborsko prirodni prirast posljednje je desetljede bio negativan. Negativan prirodni prirast utjecao je na proces depopulacije, kao i na razinu gospodarskog razvoja, što je potvrđeno rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine koji su ved spomenuti.

Tablica 7. Prirodni prirast u Opdini Saborsko

Godina Prirodni prirast 2008. -7 2009. -13 2010. -18 2011. -10 2012. -21 Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopdenja i Statistička izvješda

23 Iz Tablice 6 vidljivo je smanjenje broja stanovnika kroz razdoblje od 10 godina. Udio stanovnika Opdine Saborsko u Karlovačkoj županiji prema Popisu stanovništva 2011. godine iznosi 3,2 %. Uspoređujudi popis stanovništva 2001. i 2011. godine razvidno je kako se broj stanovnika u Republici Hrvatskoj smanjio za 3,44%, dok se u Karlovačkoj županiji taj postotak penje čak na 9,09%. Usprkos naizgled boljim trendovima i padu od samo 3,2 % smanjivanje broja stanovnika u Saborskom dobilo je dramatične razmjere i ako se ovaj problem ne počne rješavati uz pomod državnih i nadležnih regionalnih institucija teško se može očekivati gospodarska i demografska revitalizacija ovog područja. 21 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Uz negativan prirodni prirast problem je i starenje stanovništva24, što je proces koji je ved nekoliko desetljeda primjetan u vedini zemalja EU. Na području Opdine Saborsko taj proces je dobio razmjere katastrofe25. Karlovačka županija, kao i Opdina Saborsko, ima vrlo veliki udio starijeg stanovništva u svojoj strukturi. Starenje stanovništva je izrazito vidljiv trend koji dovodi do smanjenja ukupno aktivnog stanovništva i povedanja ekonomski ovisnog stanovništva. Osim opteredenja mirovinskog sustava starenje stanovništva dovodi do brojnih socijalnih problema te de u bududem razdoblju biti potrebno razviti dodatne programe pomodi starijim osobama. Prosječna starost stanovnika Opdine Saborsko prema posljednjim podacima iznosila je 51,8 godina. Sada je taj prosjek sigurno vedi.

Tablica 8. Popisane osobe, kudanstva i stambene jedinice, Prvi rezultati Popisa 2011. po naseljima

Opdina/ Ukupno Ukupan broj Kudanstva Stambene jedinice Naselje popisane stanovnika osobe Ukupno Privatna Ukupno Stanovi za stalno kudanstva stanovanje Saborsko 713 645 306 306 541 418 Begovac 25 18 10 10 33 20 Blata 66 53 29 29 53 37 Lička Jesenica 125 102 53 53 111 99 Saborsko 497 472 214 214 344 262 Izvor: Državni zavod za statistiku

3.3.2. Obrazovna struktura stanovništva

Za razliku od Karlovačke županije, čiji je obrazovni prosjek stanovništva značajno vedi, ali također nije na zadovoljavajudem nivou, Opdina Saborsko ima i ozbiljnih problem sa obrazovnom strukturom svojih žitelja. Jedan od slikovitih pokazatelja tog stanja je postotak od 7,9 nepismenih osoba u strukturi stanovništva, za razliku od županijskog prosjeka od 1,4 nepismenih osoba.

Tablica 9. Stanovništvo staro 10 i više godina prema spolu, a nepismeni – 2011. god.

Jedinica Spol Ukupno Nepismeni Postotak u regionalne/lokalne ukupnom samouprave Karlovačka županija Svi 117.828 1.659 1,4 M 56.737 387 0,7 Ž 61.091 1.272 2,1 Opdina Saborsko Svi 593 47 7,9 M 297 3 1,0 Ž 296 44 14,9 Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. god.

24 Proces demografskoga starenja u Karlovačkoj županiji intenzivira se od 60-ih godina 20. stoljeda. Stoga je 1971. godina uzeta kao važna jer se tada javila razlika u ostarjelosti između sjeverozapadnoga ("starijeg") i jugoistočnoga ("mlađeg") dijela županije. (Ivan Turk i Marijan Jukid, Promjene u obrazovnoj strukturi stanovništva Karlovačke županije (1981. – 2001.) 2008. godina, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Zagreb) 25 Trend kretanja broja i osobito starosna struktura stanovništva osobito su aktualni za neka naselja u opdini Saborsko. Tako su Blata i Jese nica ozna čeni ti po m E 4 a taj tip obi ljež ava dep opul acija i izumir anje (Nejašmid, i dr., 2009.).

22 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Kada se uspoređuju podaci o završenoj osnovnoj školi statistika također nije naklonjena Opdini Saborsko. Naime, omjer osoba koje su završile srednju školu znatno je vedi u Županiji nego na području opdine.

Tablica 10. Opdina Saborsko – završena osnovna škola

JLRS Spol Ukupno Bez škole 1-3 4-7 Osnovna Srednja razreda razreda škola škola OŠ OŠ Karlovačka Svi 111.569 2.767 1.607 9.025 26.842 56.488 županija M 53.477 654 403 3.102 11.039 31.224 Ž 58.092 2.113 1.204 5.923 15.803 25.264 Opdina Svi 560 70 30 71 180 186 Saborsko M 280 7 11 27 102 121 Ž 280 63 19 44 78 65 Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. god.

Na području Županije značajno je vedi prosjek (12,9%) osoba koje su visoko obrazovane nego što je to na području Opdine Saborsko (4,1%).

Tablica 11. Opdina Saborsko – završeno visoko obrazovanje

JLRS Spol Visoko obrazovanje Nepoznato Svega Stručni Sveučilišni Doktorat studij studij znanosti Karlovačka Svi 14.332 6.491 7.752 89 508 županija M 6.775 3.219 3.500 56 280 Ž 7.557 3.272 4.252 33 228 Opdina Svi 23 10 13 - - Saborsko M 12 7 15 - - Ž 11 3 8 - - Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. god.

Posebno važna u današnje vrijeme je informatička pismenost. I u tome segmentu opdina Saborsko zaostaje za županijskim prosjekom. Gotovo 79% ispitanih izjasnilo se da ne znaju obraditi tekst na računalu, a još vedi je postotak (81,6%) onih koji nisu u stanju na računalu obavljati tablične izračune.

Tablica 12. Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatičkoj pismenosti i spolu u 2011.god.

Jedinica Sp Ukupno Obrada teksta Tablični izračuni lokalne/regionalne ol Da Ne Nepozna to Da Ne Nepoznato samouprave Karlovačka Svi 117.828 52.541 64.314 973 44.712 72.057 1.059 županija M 56.737 26.556 29.667 514 22.726 33.447 564 Ž 61.091 25.985 34.647 459 21.986 38.610 495 Opdina Saborsko Svi 593 123 469 1 108 484 1 M 297 64 232 1 56 240 1 Ž 296 59 237 - 52 244 - Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. god.

23 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Postotak osoba koje se ne znaju koristiti internetom i slati elektronsku poštu također je statistički značajan.

Tablica 13. Korištenje interneta i elektroničke pošte

Jedinica Spol Korištenje elektroničkom poštom Korištenje internetom regionalne/lokalne Da Ne Nepoznato Da Ne Nepoznato samouprave Karlovačka Svi 52.481 64.365 982 58.079 58.750 999 županija M 26.852 29.368 517 29.840 26.377 520 Ž 25.629 34.997 465 28.239 32.373 479 Opdina Saborsko Svi 161 431 1 181 409 3 M 85 211 1 96 199 2 Ž 76 220 - 85 210 1 Izvor: Državni zavod za statistiku

3.3.3. Tržište rada

Tržište rada na području Opdine Saborsko je slabo razvijeno. Prema podacima FINE u 2012. godini u opdini su evidentirana 2 poduzetnika sa 5 zaposlenih osoba26. Na području opdine je proteklih godina djelovalo više poduzetnika, ali oni su odjavili djelatnost tako da je registrirani privatni sektor gotovo prestao sa postojanjem. Doduše, na području opdine djeluje određeni broj iznajmljivača soba, zadruga, udruga i OPG-ova. To ukazuje na turističku gospodarsku djelatnost koja pokazuje znakove jačanja, kao i na obradu drveta i poljoprivredu. Uz navedene dvije registrirane tvrtke nitko drugi nema evidentirane zaposlene osobe osim javnih službi, opdine, škole i ambulante u Saborskom.

Ukratko, prema dostupnim podacima u rujnu 2014. privatni, javni i civilni sektor na području Opdine Saborsko zajedno imaju 43 zaposlene osobe.

Tablica 14. Zaposlene osobe po sektorima u Opdini Saborsko

Ukupno Opdina d.o.o. Sabkom JP Privatni sektor Privatni soba Iznajmljivači Min. Elektra željeznice Hrvatske park Nacionalni e Hrvatsk sektor(6) Civilni poslova unutrašnjih Ministarstvo

Opdina Zadruge

PŠ

Saborsko šume Saborsko

zdravlja

(6)

–

OPG

(4)

Zaposle ne 3 43 5 7 5 / / 6 / 1 2 7 5 / 2 osobe 9- 2014. Izvor: Opdina Saborsko

26 FINA - Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u 2012. godini po gradovima/opdinama 24 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Kada se podaci o zaposlenim osobama usporede sa onima koji su 2011. primali mirovinu (42,2%), socijalnu naknade (13,4%) i koji su naveli da su bez prihoda (32,5%) jasno je da se vrlo teško može govoriti o tržištu rada na području Opdine Saborsko. Činjenica da mlađi i radno aktivni stanovnici napuštaju to područje i odlaze u druge centre u potragu za zaposlenjem upuduje da je ovdje vrlo teško govoriti o nekom ozbiljnijem zapošljavanju na duže vrijeme. Uz ograničene mogudnosti zapošljavanja na području Saborskog ograničavajudi faktor je njihova obrazovna struktura jer je gotovo polovica tražitelja posla bez osnovne škole ili samo sa završenom osnovnom školom.

Tablica 15. Tražitelji posla u Saborskom ožujak/2014

Opdina Saborsko Ukupno Bez OŠ Sa OŠ KV-VKV SSS VŠS VSS

Tražitelji posla, 3-2014. 71 15 21 21 14 1 0 Izvor: HZZ – Područni ured Karlovac, Statistički bilten br. 3/2014.

3.3.4. Zaposlenost i nezaposlenost

Od 632 popisane osobe 2011. godine na području Opdine Saborsko njih 317 bilo je radno sposobno. Prihode od stalnog rada prijavilo je 67 osoba, a 8 osoba istaknulo je da ima prihode od povremenog rada27. U trenutku provođenja popisa stanovništva na području Opdine Saborsko 80 osoba se izjasnilo da su zaposleni a 434 osobe su se odredile kao ekonomski neaktivne, što se odnosi na umirovljenike, učenike, one koji imaju obaveze u kudanstvu i ostale neaktivne osobe. Kao nezaposlene su se izjasnilo 46 osoba od čega je 8 tražilo prvo zaposlenje. Najvedi broj zaposlenih na području opdine odnosi se na zaposlenost u jedinici lokalne samouprave, Hrvatskim šumama, Elektri i Nacionalnom parku, i sl. U ožujku 2014. situacija se nije bitno promijenila jer u opdini Saborsko je evidentirano 71 nezaposlena 28 osobe.

Na sljededem grafikonu prikazat de struktura nezaposlenih u opdini Saborsko prema kvalifikacijskoj strukturi.

27 Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 28 Statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Karlovac – PS Karlovac, br. 4, 2014. 25 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Grafikon 1. Struktura nezaposlenih u Opdini Saborsko prema kvalifikacijskoj strukturi, listopad 2014.

Struktura nezaposlenih u općini Saborsko prema kvalifikacijskoj strukturi, listopad 2014.

20% 0% 0% 16% 33%

31%

BEZ OŠ OŠ KV, VKV SSS VŠS VSS

Izvor: Statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – područni ured Karlovac,broj 10, listopad 2014.

3.3.5. Poljoprivredno stanovništvo

Iako cijela Opdina Saborsko spada pod ruralno područje stanovnici ovog područja nisu ciljano orijentirani prema poljoprivrednoj djelatnosti. Prihode od poljoprivrede je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prijavilo samo 6 osoba. Poljoprivredom se bavi i određeni dio stanovnika koji su u mirovini kao i oni koji su prijavili da su bez prihoda. U slučaju opdine Saborsko riječ je gotovo o 1/3 stanovnika opdine (206 osoba), što je veliki postotak za ovo područje. Njihovo bavljenje poljoprivredom karakterizira niska produkcija čija je svrha u vedini slučajeva proizvodnja za vlastite potrebe. Za takvu proizvodnju ne koriste se svi raspoloživi kapaciteti, pa se obradive površine smanjuju što se vidi kroz povedanje pašnjaka i livada na račun oranica, kojih je sve manje.

Prema podacima navedenim u Prostornom planu Opdine Saborsko vrijedna obradiva tla rasprostiru se na 183 ha. Ostala obradiva tla na području opdine zauzimaju površinu od 421,1 ha. Međutim, obradiva tla su se u međuvremenu značajno smanjila jer se sve manje stanovnika bavi poljoprivredom.

3.3.6. Migracije

Stanovnici Opdine Saborsko su prisilno migrirali u prošlosti, tijekom Domovinskog rata ali i unutar područja na kojem žive. S obzirom da je riječ u jedinici lokalne samouprave koja se nalazi na granici dviju Županija podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su 462 stanovnika Saborskog sa područja Republike Hrvatske a 125 osoba je sa drugih područja. Od osoba koje su sa područje Republike Hrvatske 45 stanovnika opdine od rođenja stanuje u istom naselju: 1 osoba je iz drugog naselja istog grada ili opdine, 329 osoba je iz drugog grada ili opdine iste županije a 132 osobe su navele da su iz druge županije. Od 125 osoba koje su se izjasnile da su u Saborsko došli iz inozemstva najviše ih je i navelo kao matičnu zemlju Srbiju (105) zatim slijedi Njemačka (4) i BiH (4), Slovenija (3) i Kosovo (3).

26 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Ovdje treba spomenuti da je vedina stanovnika sa ovog područja porijeklom sa područja Opdine Saborsko, a to se posebno odnosi na stanovnike koji su naveli da su u Saborsko došli iz Srbije. Kao što je poznato riječ je o stanovnicima opdine koji su zbog ratnih aktivnosti 1995. godine izbjegli u Srbiju pa su se nakon završetka rata i popravka stambenih objekata vratili na područje gdje su živjeli. Oni nisu doseljenici iz Srbije ved povratnici na područje gdje su rođeni.

Značajan broj stanovnika Saborskog službeno je nakon rata promijenio mjesto stanovanja zbog posla ili školovanja što je utjecalo na smanjenje broja stanovnika ove male opdine. Ti radni emigranti sa područja opdine žive u drugim regijama (, Ogulin, Zagreb i sl.) ali i dalje održavaju veze sa područjem na kojem su rođeni, što nije vidljivo u tablicama koje pokazuju migracijske procese na području opdine.

Kada se zna da je prije rata u Saborskom živjelo 1501 osoba a poslije rata se taj broj smanjio za gotovo polovicu (42,7%) može se zaključiti da su migracijski procesi na tom prostoru bili vrlo dinamični, i to u negativnom smislu, jer se područje Opdine Saborsko dramatično ispraznilo.

Tablica 16. Opdina Saborsko – stanovništvo prema migracijskim obilježjima, popis 2011.

Sa područja RH Iz inozemstva

istom

Od

stanovnika

Ostale

stanuju

naselja

mjesto

Ukupan

Nepoznato

opdine

Njemačka

Iz Iz

Slovenija

županije županije

rođenja

Spol Iz

grada grada

broj

Kosovo

opdine

Svega Svega

Srbija

drugog drugog

druge

BiH

kraju

zemlje

u

istog

u

iste

ili ili

RH

Saborsko svi 632 45 462 1 329 132 - 125 4 4 105 3 3 6

Izvor: Državni zavod za statistiku (http://www.dzs.hr/)

3.4. Komunalna infrastruktura na području Opdine Saborsko

Dobra infrastruktura temelj je kvalitete života stanovnika nekog područja i neophodan preduvjet razvoja. Bez fizičke infrastrukture, prometne, komunalne i informacijsko-komunikacijske, razvoj je uvelike otežan. Problem Opdine Saborsko je nerazvijenost ali i zapuštenost postojede infrastrukture, posebno prometne i vodoopskrbne.

U Opdini Saborsko djeluje komunalno poduzede Sabkom d.o.o. Ono pruža komunalne usluge stanovnicima opdine. Komunalno poduzede, koje je 100% u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, raspolaže s kombiniranim strojem za kopanje, utovar, održavanje i čišdenje (snijeg) lokalnih putova zimi, kamionom za odvoz komunalnog otpada koji se prikuplja u kontejnere koji su raspoređeni po zelenim otocima na području Opdine Saborsko. Osnivanje komunalnog poduzeda usmjereno je na poboljšanje kvalitete života stanovnika opdine. Poduzede je preuzelo obavljanje svih komunalnih

27 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. djelatnosti, od vodoopskrbe, odvoza komunalnog otpada, održavanja groblja kao i održavanje nerazvrstanih cesta.

3.4.1. Vodoopskrba

Vodoopskrbni sustav u vlasništvu je opdine Saborsko koja njime i upravlja.

Na području Opdine Saborsko postoje dva neovisna vodovodna sustava. Vodovod “Saborsko” građen je 1883. godine, kada je zahvaden izvor “Funtana”, izgrađen vodospremni prostor zapremine oko 30 m³ na samom izvorištu i voda gravitacijom dovedena do potrošača. Iz vodovoda se voda uzimala putem javnih izljeva, a više locirani potrošači nisu mogli dobiti vodu. Vodoistražni radovi provedeni početkom 80-tih godina ukazali su da u neposrednoj blizini postoje izvori pitke vode koji svojim kapacitetom i kvalitetom mogu biti nosioci vodoopskrbe Saborskog. To su izvori “Točak” i “Čevrkalo”, locirani oko 1,2 km jugozapadno od Saborskog. Vodoistražni radovi su pokazali da najučestaliji kapacitet iznosi 2-4 l/s za “Točak” i 6-10 l/s za “Čevrkalo”. Izgrađen je vodo zahvat izvora Točak i Čevrkalo 1999. godine te vodosprema na brdu Alan zapremnine 500m3 otkuda je izgrađena gravitaciona razvodna mreža za opskrbu naselja Saborsko. Navedeni vodoopskrbni sustav zadovoljava trenutne potrebe opskrbe vodom stanovništva naselja Saborsko.

Vodovod “Lička Jasenica – Begovac - Blata” građen je još za vrijeme Austro-Ugarske za potrebe željeznice. Zahvat vode izveden je na izvoru “Malo Vrelo” Ličke Jasenice i voda je stlačena u vodo spremni prostor koji je lociran iznad željezničke stanice Lička Jasenica.

Godine 1974. rekonstruira se ovaj vodovod u tri etape, tako se voda dovodi do vojnih objekata, željezničke stanice Lička Jesenica i objekata šumarije Plaški, potom do naselja Lička Jesenica i Begovac, dok naselje Blata još nema vodovodnu mrežu. Godine 2002. izvršeni su građevinski radovi na objektu crpne stanice, ugrađeno je novo crpno postrojenje, sanirano cca. 2,5 kilometara dalekovoda i trafostanica te pristupni put do vodocrpilišta, a 2006. godine djelomično je sanirana razvodna mreža kroz naselja Lička Jesenica i Begovac.

Trajnija koncepcija tehničkog rješenja vodoopskrbe potrošača na opdini Saborsko dana je u studiji Regionalni vodovod “Lička Jasenica - Plitvička jezera - Slunj”.

Kvaliteta pitke vode na području opdine Saborsko zadovoljava sve sanitarno higijenske uvjete. Da bi vodovodni sustavi u potpunosti zadovoljavali stanovništvo, a i planirani gospodarski razvojni koncept potrebno je izvršiti dodatnu sanaciju oba sustava kako bi se smanjili daljnji gubici za što postoji izrađena analiza stanja gubitaka s provedbom mjera i postupaka, a ciljem unaprjeđenja sustava.

28 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 3.4.2. Odvodnja

Na području Opdine Saborsko niti jedno naselje nema izvedeni kanalizacijski sustav, ved se sve otpadne vode skupljaju putem septičkih jama, koje su opdenito građene nestručno, ne držedi se osnovnih sanitarno tehničkih principa. Postoji pripremljena projektna dokumentacija za izgradnju kanalizacijskog sustava za područje naselja Saborsko.

3.4.3. Nerazvrstane ceste

Poslove održavanja nerazvrstanih cesta na području Opdine obavlja komunalno poduzede ''Sabkom d.o.o'' izvođenjem godišnjeg Plana održavanja koji donosi Opdina. U Planu su definirani zahvati kao što su navoženje kamena, čišdenje i iskop odvodnih jaraka i izrade propusta oborinskih voda. Drugi dio održavanja odnosi se na izvođenje zimske službe na nerazvrstanim cestama, koje Sabkom d.o.o. izvodi vlastitom mehanizacijom. U opdini Saborsko provodi se održavanje nerazvrstanih cesta te je za tu aktivnost godišnje predviđeno 2,5% od proračuna opdine Saborsko.

Opdina Saborsko kandidirala se je za projekt ''Obnova i asfaltiranje nerazvrstanih putova'' prema MRRFEU čime de se modernizirati određeni pristupni putovi na području opdine.

Isto tako u suradnji sa ''LAG Frankopan'' i ''UNDP-om'' radi se na projektu uređenja i modernizacije svih nerazvrstanih cesta na području opdine Saborsko. Projekt de se kandidirati prema EU fondovima u okviru Mjere 7 - Razvoj ruralnih naselja.

3.4.4. Groblja i javne površine

U skladu s potrebama Opdine, Sabkom d.o.o. održava i opdinska groblja čišdenjem, košnjom i redovitim održavanjem objekata na grobljima. Programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture opdine Saborsko za 2014. godine obuhvada ulaganja u javnu površinu u ukupnoj visini od 1% od proračuna opdine Saborsko. U 2014. godini opdina Saborsko kandidirala je prema MRRFEU projekt ''Izrada toplinske fasade na mrtvačnici i ograđivanje groblja''. U narednom razdoblju opdina Saborsko planira izgraditi dječje igralište. Projekt igrališta je kandidiran u organizaciji Centar za kvalitetu i sigurnost.

3.4.5. Opskrba električnom energijom

Stanje opskrbe električnom energijom i mogudnosti postojede elektroenergetske mreže u prijenosnom i distribucijskom sustavu podmiruje sadašnje potrebe potrošača za električnom energijom. Prioriteti razvitka su rekonstrukcija i dogradnja prijenosnog sustava uz povezivanje s okruženjem, te istovremena rekonstrukcija, obnova i dogradnja distribucijskog sustava.

29 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Trenutno je na području Opdine Saborsko izgrađeno 13 TS 10(20)/0,4 kV, uključivo pripadajude DV 10 kV. Opskrbna i niskonaponska mreža, uključujudi trafostanice, je uglavnom nova (izgrađena u razdoblju 1997. - 2005. godina). Kroz opdinu Saborsko prolazi regionalni plinovod, gdje je izgrađen i odvojak čime postoji mogudnost za budude priključenje na plinovodnu mrežu.

3.4.6. Pošta i telekomunikacije

U Opdini Saborsko radi poštanski ured u mjestu Saborsko (47 306), iz kojeg se, uz manje ili vede teškode, obavlja dostava za područje cijele opdine29.

Na području opdine nalazi se UPS na lokaciji Saborsko. Ocjena stanja telekomunikacijske mreže ukazuje na dosta visoki i ujednačeni stupanj razvijenosti telekomunikacijskog sustava. Analiza mogudnosti razvoja telekomunikacija pokazuju da ugradnjom suvremene tehnologije postoje velike mogudnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga. Na području opdine su trenutno izgrađene dvije osnovne postaje koncesionara T - Mobile Hrvatska d.o.o., od kojih se jedna nalazi u Saborskom (uz poštu), a druga uz željezničku stanicu u Ličkoj Jasenici.

Koncesionar VIPnet ima izgrađenu baznu postaju uz željezničku prugu (E 5534225, N 4981547). Odašiljači i veze d.o.o. na području Opdine Saborsko imaju izgrađen TV pretvarač, na stupu VIPnetove bazne postaje uz željezničku stanicu u Ličkoj Jesenici.

3.4.7. Promet

Opdina Saborsko prometno je kompleksno područje jer se nalazi izvan glavnih koridora, pa se, usprkos tome što je relativno blizu prometnice D-1, i što njenim područjem prolazi željeznička pruga, smatra da je opdina prometno i fizički30 izolirana. Jedan od razloga zašto je to tako navode autori ved spominjanog rada „Razvojni potencijali Opdine Saborsko“31 :„Najnoviji negativan naglasak na geografski položaj nastao je uglavnom zbog toga što su u Hrvatskoj uspostavljeni potpuno novi geoprometni okviri a prometna mreža i pratede pojave unutar saborčanskog prostora ostali su isti. Štoviše ni samo Saborsko, kao glavno naselje, nije ostvarilo one

29 Prema iskazima stanovnika i opdinskih vijednika postoje određeni organizacijsko tehnički problemi u dostavi pošte u naselje Blata, što se pokušava riješiti u suradnji sa Opdinom Saborsko. 30 Da bi se potpunije razumjele komponente fizičke izolacije prema zapadu i jugozapadu potrebno je spomenuti i planinske prijevoje. To su prijevoji Jurkovida Kapela (780 m), koji povezuje Jeseničko i Dabarsko polje te vodi prema Senju, kao i prijevoj Previja (793m) koji povezuje Kuselj s Čorkovom Uvalom i Babinim Potokom te dalje s centralnom Likom. Prijevoj Jurkovida Kapela postao je važna točka u vrijeme odvijanja kirijaškog prometa za vladavine Marije Terezije (1740-1780.) i Josipa II (1780-1790.). Taj je prijevoj izgubio na značenju tijekom francuske vladavine početkom 19.stoljeda. Francuzi su podigli mostove na rijekama te su preusmjerili promet prema Ogulinu. Interes za prijevoj Jurkovida Kapela obnovio je ogranak Južnih željeznica sedamdesetih godina devetnaestog stoljeda. Južne željeznice planirale su izgraditi prugu koja je trebala povezati Bihad i Senj, preko Slunja i Jurkovida Kapele, međutim taj se projekt nije nikada ostvario (Pavid, 1978.)/ www.saborsko.net 31 http://www.saborsko.hr/ 30 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. lokacijske koristi i preuzelo one (nodalne) funkcije koje su obično povezane s glavnim administrativno- upravnim središtem.“ Odlukom o izmjenama i dopunama Oduke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 143/02) razvrstane su javne ceste na području Opdine Saborsko. Glavni cestovni pravac Opdine Saborsko je državna cesta D 42 Vrbovsko (D3) - Ogulin – Plaški Poljanak (D1), na koju se veže županijska cesta Ž 5113 Križpolje (D23) - Glibodol - Lička Jasenica (D42) i lokalna cesta L 34150 Željeznički kolodvor Blata - D42.

32 Sve ostale ceste spadaju u kategoriju nerazvrstanih cesta.

33 Tablica 17. Dužina javnih cesta na području Opdine Saborsko

Red. Naziv ceste Dužina u km br. 1. D-42 21 2. Ž 5113 6,2 3. L 34150 1,8 Izvor: Opdina Saborsko

3.4.7.1. Željeznički promet

Područjem Opdine Saborsko prolazi jedno kolosiječna pruga MP 11-A Zagreb - Split sljededih tehničkih karakteristika: - dozvoljeni osovinski pritisak pruge 20,0 t/o - dozvoljeno opteredenje 8,0 t/m.

Željeznička pruga trenutno nema gotovo nikakav prometni utjecaj na komunikaciju stanovnika Saborskog ali bi se to moglo promijeniti. S obzirom na blizinu Plitvičkih jezera, Saborsko, odnosno naselje Blata bi moglo biti stanica za one koji ovo područje žele obidi bez osobnih vozila. U tom smislu postoje određeni planovi koji su izraženi kroz projektnu ideju izgradnje željezničke stanice na području Opdine Saborsko.

32 Izvor: Prostorni plan Opdine Saborsko, 2007. 33 Gustoda zemaljske cestovne mreže, s obzirom na rijetku naseljenost područja u principu zadovoljava. Drugačija je slika, ako se analiziraju podaci o širinama, vrsti i stanju kolnika. Ocjena stanja upuduje na potrebu modernizacije i rekonstrukcije državne, županijske i lokalne ceste radi podizanja tehničkih parametara (posebno širina kolnika), te na potrebu podizanja standarda održavanja svih, a naročito županijske i lokalne ceste radi povedanja sigurnosti učesnika u prometu. Isto 31 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 4. GOSPODARSTVO

Analiza gospodarstva Opdine Saborsko vrlo je kompleksan zadatak jer ono postoji samo u naznakama. To potvrđuju provedena SWOT analiza članova radne skupine u kojoj je kao slabost naznačen nedostatak kapitalnih investicija, manjak kvalificirane radne snage, slabo razvijeno poduzetništvo sa nedostatkom poduzetničkog duha i još čitav niz konstatacija koje upuduju da je područje opdine u dubokoj gospodarskoj stagnaciji što je sa jedne strane, još uvijek posljedica rata ali i ukazuje na nedovoljno brige za ruralna područja poput Saborskog od strane državne vlasti, nedovoljnim poticajima za pokretanje vlastitog posla i još dosta toga.

Povijesni dokumenti upuduju da su se neke gospodarske aktivnosti na području Saborskog odvijale još u 13. stoljedu. U 15. stoljedu ved je uspostavljeno agrarno gospodarstvo a za život stanovnika tog područja važno je bilo i stočarstvo.

Početkom 16. stoljeda, zbog turskih prodora, održavana je rijetka naseljenost (Hortus diabolus), da bi današnje područje Opdine 1553. godine postalo pogranično područje i habsburška ratna provincija (Salopek, 1999.). U razdoblju Vojne krajine agrarna mod postupno je slabila a egzistencijalnu osnovu činili su prihodi od vojne službe (Radeka, 1975.). Uloga Hrvatskog sabora u tome razdoblju, na usmjeravanje razvitka bila je minimalna, prvenstveno zbog toga što je opdina Saborsko, kao dio Vojne krajine, bila podčinjena Ratnom vijedu u Gracu (Roksandid, 1988.) Premda je izgubio osnovnu obrambenu namjenu vojno krajiški sustav se održao sve do razvojačenja Vojne krajine 8. kolovoza 1873. godine (Radeka, 1975.). Razvitak proizvodnih odnosa, u posljednjoj etapi Vojne krajine, popraden je diobom rada i novim profesijama, povezanim s sječom šume i iskorištavanjem drveta. Model sječe šuma koji je tada uspostavljen, postao je temeljni faktor privređivanja te je ostao nepromijenjen do danas. U toj, posljednjoj etapi Vojne krajine, izgrađena je cestovna infrastruktura i položeni su temelji današnjoj 34 naseobinskoj strukturi (Pejnovid, 2009.). Najvažnije pozitivne promjene, popradene imigracijom, nastupile su u periodu između svjetskih ratova. Na njih su utjecali pilanarstvo kao i Lička pruga, koja je na dionici od Plaškog do Vrhovina puštena u promet 1918. godine. Za napajanje parnih lokomotiva izgrađen je vodovod, kao i njegovi odvojci do 35 drugih željezničkih objekata. Saborsko je najrazvijenije između dva svjetska rata kada na njegovom području živi 4058 stanovnika. nakon toga počinje pad uzorkovan procesom deruralizacije i odlaskom stanovnika u vede industrijske centre. Posebno teško vrijeme za stanovnike Saborskog je vrijeme Domovinskog rata . Razdoblje od 1990. pa do 1995. obilježili su rat i razaranje okoliša a vedina kuda i gospodarskih zgrada potpuno je uništena. Devastacija je do te mjere uznapredovala da Glavač (1999.) takva razaranja okoliša naziva sindromom spaljene zemlje, te ga uvrštava među dvanaest sindroma koji su ekološki 36 najštetniji.

34 www.saborsko.net 35 www.saborsko.net 36 www.saborsko.net 32 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Nakon Domovinskog rata nove okolnosti u gospodarstvu, uzrokovane ekonomskom krizom, povedale su nezaposlenost te su dovele do niza socijalnih problema. Od vedih investicija na prostoru opdine Saborsko 2010. godine položena je dionica magistralnog plinovoda Bosiljevo – Split te je u Jesenici izgrađeno postrojenje za priključak međunarodnog plinovoda Jesenica – Bihad (BiH).37 Druge investicije u gospodarstvu na području Saborskog čekaju bolje dane.

4.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora Slika 1. Proizvodni obrt Etno šindra

Glavne gospodarske grane u opdini Saborsko čine šumarstvo, drvoprerađivački obrt i trgovina. Prihodi od gospodarstva stagniraju tako da je i broj zaposlenih ostao isti ili se smanjuje. Od ukupnog broja stanovnika 31,1 % stanovništva je radno aktivno (2011.) a ostalo su uzdržavane ili osobe s vlastitim izvorom prihoda. Problem gospodarstva opdine Saborsko ostaje izvoz sirovina a najvedi izvoznici su Hrvatske šume. 38 Kao djelatnosti koje se razvijaju treba spomenuti poljoprivredu i turizam. Izvor: www.saborsko.net

Od ukupnog prostora opdine Saborsko, poljoprivredne površine zauzimaju 601,4 ha, što je 4,55 % njene ukupne površine. Od toga se na vrijedna obradiva tla odnosi 183 ha ili 1,38% površne opdine, što je vrlo malo. Najvedi prostor na području Opdine Saborsko zauzimaju šume koje se protežu na površini od 10.536,5 ha i zauzimaju 79,52% prostora. Vodene površine na području Saborskog zauzimaju 1,27% prostora (168,4 ha) a izgrađeni infrastrukturni sustavi na području opdine zauzimaju samo 0,3% područja (45,8 ha). Građevinska područja Opdine Saborsko zauzimaju 1,24% područja opdine a izgrađene građevinske strukture van naselja (turističke zone, sportski objekti, površine za iskorištavane mineralnih sirovina i groblja) protežu se na 0,65% prostora opdine (81,6 ha). Na području opdine nalazi se i prostor posebne namjene (vojni poligon) koji zauzima 12,44% prostora (1.648,6 ha).

Na sljededem grafikonu prikazat de se struktura površina u opdini Saborsko.

37 www.saborsko.net 38 http://www.saborsko.net/doc/razvojni_potencijali.doc 33 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Grafikon 2. Površine u Opdini Saborsko

Površine u Općini Saborsko

5% 1% 1% 0% 12% 1%

80%

šume vodene površine

izgrađeni infrastrukturni sustavi građevinska područja Opdine Saborsko

izgrađene građevinske strukture van naselja prostor posebne namjene

poljoprivredne površine

Izvor: Prostorni plan Opdine Saborsko

Ono što bi trebalo određivati gospodarski razvoj Opdine Saborsko je činjenica da se područje opdine nalazi neposredno uz Nacionalni park Plitvička jezera, odnosno, značajan dio (1/4) područja Opdine Saborsko nalazi se unutar područja parka.

Ta spoznaja samo naizgled predstavlja značajan razvojni potencijal za opdinu Saborsko, ali u stvarnosti ona se pokazuje kao svojevrsno ograničenje jer to područje parka nije predmet nekih ozbiljnijih ulaganja,a najvedi efekt imala bi ulaganja u prometnu i turističku infrastrukturu koja bi Saborsko učinila dostupnijem i zanimljivijim za posjetitelje nego što je to sada.

Uz to što su kao specifičan dio Nacionalnog parka Plitvička jezera na neki način osuđeni na turizam, važan gospodarski potencijal opdine Saborsko nalazi se u šumama 39 . Ukupna površina šumskog zemljišta (obraslog i neobraslog) na području Opdine Saborsko iznosi 12.185,1 ha, uključivo i šume unutar NP Plitvička jezera i vojnog poligona "Eugen Kvaternik".40 Sječa šuma i iskorištavanje drveta bila je osnovna aktivnost Saborčana od vremena Vojne krajine kada je izgrađena osnovna cestovna 41 infrastruktura, a svoj vrhunac dosegla je tridesetih godina prošlog stoljeda.

39 Prostorni plan uređenja Opdine Saborsko na slijededi način predviđa razvoj opdine: „Bududi gospodarski razvitak Opdine Saborsko počivat de na prirodnim resursima, ulaganju kapitala i ljudskom potencijalu. Prirodni resursi su komparativna prednost, a među njima su najznačajniji drvni resursi (šume čine najvedi dio područja opdine) poljoprivredno zemljište i još uvijek neiskorišteni turistički potencijali (blizina NP Plitvička Jezera i očuvani okoliš). Uz razvitak djelatnosti na osnovi komparativnih prednosti, poticat de se i razvitak onih djelatnosti koje imaju tradiciju, tržište i odgovarajudi kadrovski potencijal“. 40 Prostorni plan uređenja Opdine Saborsko, str. 64 41 http://www.saborsko.net/doc/razvojni_potencijali.doc 34 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Danas se u Saborskom proizvodnjom drveta bave dvije tvrtke „Pilanski obrt RUS“ i „Proizvodni obrt etno šindra“. Njihovi proizvodni kapaciteti ne rade punom snagom i postoji mogudnost povedanja proizvodnje za izvoz, što znači i povedanje zaposlenih opremanjem pogona za parenje i sušenje drvene građe ali to je za sada samo jedan od razvojnih projekata. Značajan dio drvenih sirovina sa područja Opdine Saborsko iskorištavaju Hrvatske šume ali korist za stanovnike ovog područja od ove gospodarske aktivnosti je minimalna jer se to drvo uglavnom izvozi kao sirovina.

Za razvoj Saborskog su zanimljivi i vodni resursi. Na području opdine glavni je vodotok Lička Jasenica sa pritocima (Repuv i drugi). Uz naselje Blata nalazi se jezero Blata (kraško jezero koje se puni ovisno o hidrološkim prilikama), površine 154,2 ha. 42 Kada je riječ o razvojnim koristima Opdina Saborsko trenutno ne iskorištava vodene resurse na organiziran način. Prije nekoliko godina, u okviru CARDS programa, izrađena je studija i dio projektne dokumentacije za Regionalni vodovod Lička Jesenica iz kojeg bi vodu dobivala Opdina Rakovica, objekti u Nacionalnom parku, Grad Slunj i sl. Nakon što je za projektnu dokumentaciju uloženo više od milijun eura projektni prijedlog je još uvijek samo prijedlog jer se nije mogao postidi dogovor tko bi bio predlagatelj ili nositelj projekta43. Tako jedan zanimljiv program koji bi mogao doprinijeti gospodarskom razvoju Saborskog čeka bolja vremena. Bolja vremena čekaju se i za korištenje vodenih resursa jezera Blata za turističku ili neku drugu namjenu.

Turizam je također značajan razvojni resurs ali još uvijek nedovoljno iskorišten na području opdine koja kroz Čorkovu uvalu, jedinu prašumu u ovom dijelu Europe ima kapaciteta za zanimljivu ponudu. Ali nije Čorkova uvala jedina zanimljiva destinacija pogodna za razvoj turizma. Cijelo područje opdine predstavlja izuzetno zanimljiv i atraktivan prostor koji se može na različite načine valorizirati kao temelj za turistički razvoj.44 Razlozi za sadašnju razvojnu stagnaciju najčešde se povezuju sa nedostatkom suradnje sa NP Plitvička jezera i prometnom izolacijom ali to je samo dio problema koji se odnosi na razvoj turizma u Opdini Saborsko. Kao slabosti i ograničenja u SWOT analizi navodi se iseljavanje mladih i radno sposobnih, depopulacija i starenje stanovništva, kao vrlo ozbiljan problem, slabo prostorno planiranje, neriješeni imovinsko pravni odnosi, rascjepkanost zemljišta, i sl.

I poljoprivreda je određeni razvojni resurs na području opdine Saborsko iako obradive zemlje na ovom području nema previše. Od ukupne površine, poljoprivredne zauzimaju 601,4 ha, što je 4,55 % njene ukupne površine. Od toga se na vrijedna obradiva tla odnosi 183 ha ili 1,38% površne opdine, što je vrlo malo. Ipak, usprkos tome određeni broj stanovnika opdine kroz obiteljsko poljoprivredna gospodarstva (OPG) pokušava razviti poljoprivrednu proizvodnju. Za sada su ozbiljniji rezultati postignuti u stočarstvu, proizvodnji jagoda i ekološkom uzgoju krumpira. Ono što ograničava rast ovog

42 Prostorni plan uređenja Opdine Saborsko, str. 64 43 Inače, za regionalni vodovod Lička Jasenica do sad su utrošena značajna sredstva - Hrvatske vode preko CARDS programa samo su za studijsku dokumentaciju uložile 940 tisuda eura, Karlovačke županija uložila je milijun i pol kuna. Ipak, unatoč tome projekt nikada nije pokrenut i to prije svega zato što nikad nije određeno tko de biti nositelj tog projekta, odnosno, prije dvije godine Komunalno Slunj je određeno kao nositelj, ali čulo se danas ta tvrtka nema kapacitete nositi - http://www.saborsko.net/index.php/arhiva/1016-zamrznut-projekt-vodovoda- licka-jesenica-rakovica 44 Razvitak turizma ne bi trebalo vezati toliko za prostor koliko na vrstu usluge. Te bi usluge trebale biti komplementarne turizmu Nacionalnog parka Plitvičkih jezera. Na takav način brže bi se savladao razvojni put i olakšao izlazak na turističko tržište. Komplementarnost bi potaknula obnovu ruralnog prostora te razvitak pojedinih agrarnih i stočarskih grana. http://www.saborsko.net/doc/razvojni_potencijali.doc

35 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. sektora su veliki broj osoba starije dobi, nedostatak poljoprivredne mehanizacije i gospodarskih zgrada, kao i rascjepkanost zemljišnih parcela što je u vezi sa neriješenim imovinsko-pravnim odnosima.

4.2. Obrtništvo na području Saborskog

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka koji se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu (NN 49/2003; 68/2007; 79/2007). Obrtnici čije je sjedište na području Opdine Saborsko, nalaze se pod nadležnošdu Županijske obrtničke komore Karlovačke županije. Na području Opdine Saborsko djeluju tri prijavljena obrta (3), od kojih su dva proizvodna a jedan trgovački. Dva proizvodna obrta bave se proizvodnjom drveta ali u količinama koje nikako ne ukazuju da na području opdine šume zauzimaju 70% prostora. Samo jedan registrirani trgovački obrt pokazuje da su potrebe stanovnika područja vrlo male, odnosno, ograničene malim prihodima.

Tablica 18. Broj obrtnika na području Opdine Saborsko

Djelatnost Broj obrta Struktura Proizvodnja 2 66,66 % Trgovina 1 33,33 % Ukupno 3 100,00 % Izvor: Obrtni registar/ or.mnpo.hr, 2014.

Iz navedenih podataka je jasno da je obrtništvo na području opdine Saborsko vrlo skromno razvijeno te da na ovom stupnju razvijenosti ne predstavlja potencijal koji može zaposliti vedi broj nezaposlenih stanovnika Opdine Saborsko i adekvatno pridonijeti pokretanju dinamičkog razvojnog ciklusa.

4.3. Trgovačka društva

Trgovačko društvo je trgovac - pravna osoba, koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku ili bilo koju drugu djelatnost, radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu, a čiji su osnivanje i ustroj određeni Zakonom o trgovačkim društvima (NN 111/93., 34/99., 52/00, 118/03,107/2007, 146/2008).

Kao i kada je riječ o obrtima, broj trgovačkih društava na području Opdine Saborsko također je vrlo mali. U evidenciji bizneta.hr svega su četiri aktivna poslovna subjekta i njihov gospodarski potencijali također nisu razvojno perspektivni.

36 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Tablica 19. Trgovačka društava na području Opdine Saborsko

Djelatnost Broj trgovačkih Struktura društava Poljoprivreda, lov, šumarstvo 1 25% Trgovina 1 25% Građevinarstvo 1 25% Ostale uslužne djelatnosti 1 25% Ukupno 4 100,00 % Izvor: www.biznet.hr

Od te četiri tvrtke jedna je komunalno poduzede u osnovano od strane opdine koje ima 7 zaposlenih osoba. Ostale tvrtke imaju jednu ili ni jednu zaposlenu osobu a jedna od njih ima samo adresu na području opdine. Njihov utjecaj na gospodarski razvoj opdine je zanemariv i jedino čemu se mogu nadati radno sposobni i nezaposleni stanovnici opdine da de pronadi posao u javnom sektoru i tvrtkama kao što su Nacionalni park, Elektra, Hrvatske šume i Hrvatske željeznice ali i tu su u tijeku restrukturiranja čiji je krajnji cilj smanjenje zaposlenih.

4.4. Zadruge

Na području Opdine Saborsko osnovane su 4 zadruge, od kojih su dvije tzv. braniteljske zadruge, koje su osnovni poticaj za svoje osnivanje dobile od Ministarstva branitelja. Prema podacima bizneta.hr samo jedna od njih, Braniteljska zadruga „Sokol“ još je poslovno aktivna. Sve zadruge bile su usmjerene na djelatnost poljoprivrede.

Tablica 20. Zadruge na području Opdine Saborsko

Djelatnost Broj zadruga Struktura Poljoprivreda, lov, šumarstvo 4 100% Ukupno 4 100% Izvor: www.biznet.hr

Iako se u organizaciju zadruga na području Saborskog krenulo sa dosta ambicija njihov razvoj nije ispunio očekivanja osnivača i predstavnika lokalne zajednice. Zbog niza problema vezanih uz opde probleme zadrugarstva u Hrvatskoj, koje ovdje nije potrebno analizirati, rijetki su primjeri uspješnih zadruga koje su uspjele postati uspješna socijalna poduzeda. To pokazuje i primjer Opdine Saborsko.

4.5. Poljoprivreda

Ved je spomenuto da se sve manji broj stanovnika opdine bavi poljoprivredom. Iako su namjere i strateške smjernice stanovnika opdine Saborsko usmjerene na poticanje razvijanja suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva, te učinkovitije proizvodnje poljodjelskih proizvoda, na način koji štiti prirodne potencijale područja, vrlo je malo onih koji se odlučuju za ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju, prije svega i zbog nepostojanja poticaja koji bi im olakšali opstanak na tržištu.

37 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Prema dostupnim podacima, na području opdine registrirano je 35 Obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a) koji se bave različitom proizvodnjom (ovce, sir, med,..). Usprkos tome, prihode od poljoprivrede u popisu stanovništva 2011. prijavilo je svega 6 osoba.45 To je na neki način i stvarni broj obiteljskih gospodarstava koje razvijaju neku poljoprivrednu djelatnost. Ostali imaju status OPG-a jer su upisali svoje poljoprivredne površine u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava radi dobivanja poticaja za naftu i sl. ali se ne bave poljoprivredom na način koji bi potaknuo povedanje zaposlenosti.

Tablica 21. OPG-ovi na području Opdine Saborsko

Djelatnost Broj OPG- a Struktura Poljoprivreda 35 100% Ukupno 100% Izvor: Karlovačka županija

Poljoprivrednici nisu organizirani u klastere ili grupe sličnih proizvođača preko kojih bi plasirali svoje proizvode pa su se prisiljeni istovremeno baviti proizvodnjom i plasmanom svojih proizvoda, što nije jednostavno, posebno kada je riječ o manjim količinama koje nisu interesantne velikim trgovačkim lancima.

Sa namjerama da se bave poljoprivrednom proizvodnjom bile su registrirane 2 poljoprivredne i 2 braniteljske zadruge na području opdine Saborsko ali njihove aktivnosti nisu onakve kako se to očekivalo.

Kad se govori o poljoprivredi u pravilu se misli na proizvodnju zdrave hrane te ekstenzivnog stočarstva u brdskim područjima. Prema podacima iz Prostornog plana Opdine Saborsko na ovom prostoru može se organizirati proizvodnja gotovo svih vrsta povrda i voda izuzev ranih sorti, a postoje i mogudnosti dubokog smrzavanja za vansezonsku potrošnju, uz uvjet organizacije proizvodnje i poznatog kupca za tržište, odnosno preradu.46 Ističe se da stočarstvo ima dobru perspektivu jer postoji dobra sirovinska baza a velika tržišta nisu daleko, te se naglašava mogudnost dodatne zarade kroz bavljenje pčelarstvom, proizvodnju zdrave hrane i sl.

Međutim, usprkos deklarativnim opredjeljenjima poticaji za bavljenje poljoprivredom na područjima kao što je Opdina Saborsko su vrlo ograničeni pa se mali broj pojedinaca odlučuje za poljoprivredu kao glavnu djelatnost.

Ipak, njihova upornost i rezultati koje postižu usprkos svim teškodama pokazuju da razvojne mogudnosti postoje i da ih treba podržavati u njihovom nastojanju da pojačaju svoje ljudske, tehničke i organizacijske kapacitete u cilju povedanja poljoprivredne proizvodnje na području Opdine Saborsko.

45 Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 46 Naročiti značaj u razvoju poljoprivredne proizvodnje u bududnosti pružaju mogudnosti kontrolirane proizvodnje zdrave hrane, što uključuje biljnu proizvodnju bez primjene umjetnih sredstava, te ekstenzivno stočarstvo u brdskim područjima. (Prostorni plan uređenja Opdine Saborsko) 38 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 4.6. Šumarstvo

Šumarstvo je postala glavna gospodarska grana na području Opdine Saborsko krajem 19. i početkom 20. stoljeda. Nakon Drugog svjetskog rata i to je područje počelo stagnirati, što se može pratiti i kroz migracije stanovništva na tom području koje je odlazilo u vede urbane centre u potrazi za poslom. Šumarska politika i šumarsko planiranje ima za cilj unapređenje učinkovitog načina korištenja šuma uz uvjet da se koriste sve njene funkcije (ekološke, društvene i gospodarske), što podrazumijeva uz gospodarske učinke i održavanje biološke raznolikosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala šume47. Šumskim površinama na području Opdine Saborsko gospodare “Hrvatske šume” d.o.o. Uprava šuma Karlovac, Šumarija Ogulin, kroz gospodarske jedinice Pištenik, Bršljanovica i Titra – Javornik.

Dijelom šuma na području Nacionalnog parka Plitvička Jezera, što znači i dijela Opdine Saborsko, upravlja Javna ustanova NP Plitvička jezera. Dio šuma nalazi se u privatnom vlasništvu. Problem predstavlja što privatne šume nemaju programa za gospodarenje, a izražene su potrebe za šumsko - uzgojnim zahvatima, koji de omoguditi brže poboljšanje stanja. Evidentna je razlika u kvaliteti gospodarskih šuma u privatnom i državnom vlasništvu, te je u njima potrebno provesti mjere kojima de se zaustaviti degradacija i očuvati površine. Potrebno je subvencionirati izradu i provedbu plana gospodarenja privatnim šumama, provesti edukativne i savjetodavne mjere, te sačiniti jedinstven 48 sustav zaštite šuma i davanje povoljnih kredita za povedanje šumskih kompleksa.

4.7. Turizam

Opdina Saborsko nalazi se u paradoksalnoj situaciji kada je riječ o turističkoj djelatnosti. Naime, 1/4 teritorija opdine (1.878,00 ha) zauzima Nacionalni park Plitvička jezera a turizam ipak nije prevladavajuda gospodarska grana od koje žive stanovnici ovog područja.49 Za razliku od susjedne Opdine Rakovica koja prednjači po nodenjima u kontinentalnoj Hrvatskoj Opdina Saborsko od turizma

47 Gospodarenje šumama treba se odvijati u skladu sa Šumskogospodarskom osnovom Republike Hrvatske prema načelu trajnosti, prirodnog sastava i prirodne obnove. Upravljanje i korištenje šuma mora omoguditi održavanje vitalnosti šumskih sastojina, sposobnosti obnavljanja i biološku raznolikost. Potrebno je racionalizirati eksploataciju drvne mase tako da se pored osiguranja trajnosti prihoda osigura šumski fond te jača ekološka i višenamjenska uloga šuma. Zbog gospodarskih razloga, primjene različitih načina i intenziteta sječe, uporabe različitih teških transportnih i drugih strojeva te sve vede potrebe za novim vidovima korištenja (turizam, rekreacija), dolazi do transformacije šumskih ekosustava najviše uslijed nepovoljnog utjecaja na stanje šumskog tla. Suvremenu koncepciju utvrđivanja optimalne kompozicije šumskih sastojina, koja daje maksimalnu produkciju drveta po jedinici površine, treba proširiti i na pitanje konzervacijske uloge šumskog tla. Uz održavanje i unaprjeđivanje postojedih šuma potrebno je vršiti i pošumljavanje, čime de se pojačati sve opdekorisne funkcije šuma (hidrološke, protuerozijske te zaštitno-klimatske). Na taj de se način unaprijediti iskoristivost tla, koja su na tim područjima pretežito kisela i nepogodna za poljoprivrednu proizvodnju (steljnici), a šumski pokrov tih površina pridonijet de zaštiti i stabilnosti zaliha podzemnih voda/ Prostorni plan uređenja Opdine Saborsko, 2007. 48 Prostorni plan uređenja Opdine Saborsko, str. 73 49 Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Saborčani najviše žive od mirovina (42%), značajan dio prima socijalne naknade (13%) a veliki broj ih se izjasnio da je bez prihoda (32,5%). 39 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. dobiva vrlo malo. Više je razloga za to. Jedan je svakako ved spomenuta prometna izolacija, ali i 50 činjenica da se na prostoru Saborskog ne nalazi ni jedna važnija turistička atrakcija.

Možda je ipak najvedi problem slaba motivacija za bavljenje turizmom s obzirom na komunikacijske teškode ali i kontinuirano zaobilaženje ovog prostora iz vedih turističkih investicijskih programa povezanih sa nacionalnim parkom. Kako bilo, Saborskom je, uz drvnu industriju, turizam najrealnija alternativa koja de se sigurno u bududnosti razvijati.

Slika 2. Apartman Vukovid, Saborsko

Da u turizmu uz objektivne probleme postoje i oni

subjektivno organizacijski pokazuje i stanje sa

iznajmljivačima soba na području Opdine Saborsko. Naime, u vrijeme izrade ove analize na području opdine ima šest registriranih51 iznajmljivača soba koji

nastoje popuniti svoje kapacitete. Prema informacijama iz Turističke zajednice Karlovačke županije kada na nekom prostoru ima do 6

iznajmljivača podaci o broju nodenja su tajni?! Tako Izvor: www.saborsko.net je nemogude dobiti informaciju o tome koliko stvarno osoba koristi smještaj na području Opdine Saborsko. Također prema istom izvoru vedina iznajmljivača sa tog područja ne prijavljuje svoje goste, iako su to obavezni, pa bi neka usporedna analiza i izvođenje zaključaka o broju posjetitelja, njihovoj strukturi, dužini boravka, zemljama iz kojih dolaze i sl. bilo samo nagađanje. Takav pristup turizmu u neposrednoj blizini jedne od najpoznatijih svjetskih turističkih destinacija ukazuje da uz vanjske teškode (prometna izolacija, nesklonost Nacionalnog parka na suradnja i sl.) postoji jako puno onih koje je relativno lako riješiti.

Uz postojede iznajmljivače o kojima su podaci nedostupni još je dosta vlasnika privatnih objekata koji imaju mogudnosti za smještaj turista. Prema informacijama koje se uspijevaju dobiti neformalno u 2014. godini porastao je broj posjetitelja pa de se i ulaganja u objekte za smještaj povedati. Ipak, Opdina Saborsko se ne bi smjela zadovoljiti samo povedanjem broja registriranih iznajmljivača i boljom kontrolom njihovog poslovanja ved bi svoj turistički razvoj trebali specijalizirati na način da potiče ponudu koje nema u bližem okruženju. U tom smislu bi dobrodošla studija razvoja turizma čija bi se izrada mogla financirati iz EU fondova.

50 Njena je specifičnost u tome što ona zapravo nema ni jednu izrazito značajnu turističku atrakciju, ali zbog uloge sjevernih ulaznih vrata u Nacionalni park “Plitvička jezera” i sjeverne kontaktne zone, čini po kvantitativnom obujmu turistički daleko najvažniji dio Županije. Opdina i mjesto Saborsko, također kontaktna zona s Nacionalnim parkom “Plitvička jezera” sa Čorkovom uvalom – jedinom prašumom u ovom dijelu Europe, turistički razvoj zasniva na ostvarenju projekta “Saborsko – planinsko mjesto seljačkog turizma”, pa bi njegovom realizacijom i mogudim proširenjem ponude u bududnosti (eventualno golf igralište), zaokružilo ponudu i dalo dodatni poticaj turističkom razvoju ove mikroregije kao turistički najperspektivnije mikroregije Karlovačke županije. (Prostorni plan uređenja Opdine Saborsko, str. 70) 51 Ima i neregistriranih iznajmljivača što je poseban problem sa kojim se ovdje nedemo baviti. 40 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Tablica 22. Registrirani iznajmljivači soba na području Saborskog

Kategorija Broj iznajmljivača Struktura 1 zvjezdica - 0% 2 zvjezdice 1 16,6% 3 zvjezdice 4 66,6% 4 zvjezdice 1 16,6% Ukupno 6 99,8 % Izvor: Opdina Saborsko

Razvitak turizma ne bi trebalo vezati toliko za prostor koliko na vrstu usluge. Te bi usluge trebale biti komplementarne turizmu Nacionalnog parka Plitvičkih jezera. Na takav način brže bi se savladao razvojni put i olakšao izlazak na turističko tržište. Komplementarnost bi potaknula obnovu ruralnog 52 prostora te razvitak pojedinih agrarnih i stočarskih grana.

U nastojanju da potaknu razvijanje turizma i na neki način se nametnu kao partner Nacionalnom parku Plitvička jezera predstavnici triju opdina koje ga okružuju (Plitvička Jezera, Rakovica i Saborsko) namjeravaju zajednički osnovati turističku zajednicu preko koje de kanalizirati promociju svojih turističkih potencijala. Za turizam u Saborskom de biti poticajna i gradnja, odnosno modernizacija prometnice koja bi preko ove opdine povezivala Bihad i autocestu Zagreb – Split, o čemu se u zadnje vrijeme sve više govori.

Aktivnosti usmjerena prema razvoju turizma poduzimaju se i od strane privatnih investitora koji su Opdinu Saborsko izabrali kao mjesto za ulaganje. Tako se na području Ličke Jesenice planira gradnja kampa, restorana na otvorenom, novih smještajnih kapaciteta sa mogudnošdu najma bicikala i sl. Lovačko društvo iz Saborskog planira uređenje Lovačkog doma, što de povedati smještajne kapacitete za lovce i planinare koji dolaze u Saborsko. Ukratko, planova je dosta a njihova realizacija u znatnom opsegu ovisi od vanjskih faktora (modernizacija prometnica, bolja suradnja sa Nacionalnim parkom, i sl.) na koje predstavnici opdine imaju ograničen utjecaj. Ipak, ved su poznati smjerovi u kojima de se razvijati turizam u Saborskom. Prema onom što se navodi u Prostornom planu Opdine Saborskom to su rezervacija prostora za sadržaje NP “Plitvička Jezera” koji de se morati izmjestiti iz Nacionalnog parka, zatim prilagodba vikend kuda zainteresiranih vlasnika za iznajmljivanje u turističke svrhe, uz ponudu na tržištu putem turističkih agencija kao i prilagodba seoskih domadinstava za turističke namjene. Uz navedeno planira se izgradnja objekata namijenjenih tranzitnom turizmu uz glavne cestovne prometne pravce, razvoj tzv. “adventures” turizma – kajak, kanu, speleologija, mountain- bike staze i osmišljavanje novih sadržaja razvoja lovno – ribolovnog turizma.

Sve navedeno upuduje da u području turizma postoje potencijali koji mogu promijeniti sliku područja opdine u relativno kratkom vremenskom roku. Uz bolju organizaciju, povezivanje sa susjednim opdinama koje od turizma imaju puno više koristi i promociju novih oblika turizma (tradicijski, zdravstveni, robinzonski, sportski i sl.) stanovnici Saborskog, Ličke Jesenice i drugih naselja mogu na tom području očekivati bolje dane.

52 http://www.saborsko.hr/ Razvojni potencijali opdine Saborsko, 2013. 41 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 4.8.1. Mogudnost razvoja lovnog turizma

Kao i druga područje Karlovačke županije Opdina Saborsko pogodna je za lovni turizam. Lovni turizam dio je dijela ruralnog turizma opdenito i vrlo je isplativ. On je sastavni dio lovnog gospodarenja s karakteristikama ponude i potražnje, i kako to piše u uvodnom dijelu Strategije razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije, njegova karakteristika nije masovnost ved elitnost. Specifičnost lovno turističke usluge je lovljenje divljači, aktivan odmor i rekreacija, i sve drugo što uz to dolazi. Područje Nacionalnog parka Plitvička jezera, na kojeg se naslanja i Opdina Saborsko, vrlo je zanimljivo za elitni lovni turizam, što je značajan razvojni potencijal ovog područja.

Prostor na kojem je smješteno mjesto Saborsko oduvijek je privlačilo pozornost lovaca. Ovaj prostor okružen je bjelogoričnim i crnogoričnom šumom, bogatim livadama i pašnjacima te izvorima pitke vode od kojih je najpoznatija rijeka Jesenica. Prije Drugog Svjetskog rata najvedu pozornost lovaca privlačila je kuna zlatica, zbog svog krzna koje je u to doba imalo visoku cijenu. Danas je na području Saborskog mogud odstrel srnede divljači, jelena, divlje svinje, medvjeda a loviti se može sitnu divljač (šljuka, fazan, divlja patka, prepelica i zec) i sl. Na području opdine nalazi se državno lovište Krivi Javor 1. Ono je u zakupu od strane Lovačkog društva Kuna53 koje ima 50 članova. U pripremi ove strategije sudjelovali su i predstavnici lovaca čiji su projektni prijedlozi uključeni u bazu projekata.

4.8. Poticaji za razvoj poduzetništva

Poduzetničku infrastrukturu u Hrvatskoj tvore regionalne razvojne agencije, centri za poduzetništvo, poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi. Preko ovih institucija realiziraju se programi Ministarstva poduzetništva i Ministarstva gospodarstva usmjereni na poticanje malog i srednjeg poduzetništva. U razvijenijim jedinicama lokalne samouprave iz proračunskih sredstava se potiče razvoj poduzetničke infrastrukture u različitim sektorima; poljoprivredi, turizmu, zaštiti okoliša i sl. Proračun Opdine Saborsko nema dovoljno sredstava za slične poticaje pa poduzetnici sa tog područja ne mogu očekivati financijska sredstva od opdine iako bi to dobro došlo.

Prema ved spomenutim podacima na području Opdine Saborsko samo su četiri trgovačka društva trenutno aktivna a rade i tri obrta. Neki od njih na granici su rentabilnosti i razmišljaju o prestanku rada. Do sada nitko od gospodarstvenika sa ovog područja nije koristio neka ozbiljnija sredstva od strane Županije, ministarstva ili iz EU fondova za poslovnu infrastrukturu. To bi se moglo promijeniti nakon sudjelovanja u konzultacijskom procesu oko izrade Razvojne strategije Opdine Saborsko u koju de biti uključeni i projektni prijedlozi predstavnika poslovnog sektora sa područja opdine.

53 http://www.saborsko.hr 42 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 4.9. Poduzetničke zone

Na području Opdine Saborsko predviđeno je više turističkih zona za izgradnju turističkih naselja i sličnih sadržaja. Prema Prostornom planu54 to su slijedede zone:

 ugostiteljsko - turistička zona Alan  ugostiteljsko - turistička zona Potok  ugostiteljsko - turistička zona Ravni Lug  ugostiteljsko - turistička zona Biljevina  ugostiteljsko - turistička zona Kosa  ugostiteljsko - turistička zona Blata / kamp

Uz navedeno, planirano je i uređenje zone športsko - rekreacijske namjene kao izdvojenog građevinskog područja, u kojem se planira uređenje skijaške staze za pratedim građevinama (Ski - lift i sezonske građevine za potrebe posjetitelja).

Također, na području naselja Blata planira se eksploatacijsko polje tehničkog građevnog kamena površine 2,0 ha u gospodarenju Hrvatskih šuma.55 U narednom razdoblju opdina Saborsko ima u planu razvoj i modernizaciju turističkih zona, u obliku autokampa i razvoja ugostiteljsko-turističkih djelatnosti. Opdina poduzima i korake u stjecanju prava vlasništva na tzv. neperspektivnoj imovini u državnom vlasništvu koja može biti stavljena u gospodarsku funkciju.

4.10. Gospodarska udruživanja

Svi poduzetnici su bez obzira na pravni oblik obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore. (HOK, www.hok.hr ), odnosno Hrvatske gospodarske komore (HGK, www.hgk.hr). Na području Opdine Saborskog još ne postoje sektorska udruženja poduzetnika koji bi razmatrali pokretanje partnerskih projekata uz podršku lokalnih vlasti.

4.11. Bankarstvo i financijske usluge

Na području opdine Saborsko nema ni poslovnica banaka a ne pružaju se ni financijske usluge preko bankomata dok se određene transakcije vrše putem HP-a što je također zanimljiv pokazatelj gospodarske dinamike na tom području.

54 U ugostiteljsko - turističkoj zoni (T23) etno selo Ravni Lug planira se izgradnja etno sela, gdje bi se u manjim smještajnim jedinicama i građenim u tradicionalnom stilu mogli smjestiti gosti, te im se na taj način prezentirati tradicijski običaji stanovanja i načina života u ovom kraju, a sve u suglasju sa prirodnim okolišem. U ugostiteljsko - turističkoj zoni Blata (T3) uz jezero Blata planira se izgradnja auto - kampa, koji bi koristio športske i rekreacijske potencijale jezera, te prometnu pristupačnost (planirana lokacije se nalazi uz samu cestu D42).( Prostorni plan uređenja Opdine Saborsko, str. 71) 55 Prostorni plan uređenja Opdine Saborsko, str. 65 43 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.

Slika 3. Kapela rođenja BDM

5. KULTURA I PRIRODNA BAŠTINA

Izvor: www.saborsko.net

5.1. Prirodna baština

Prema podacima iz Prostornog plana uređenja Opdine Saborsko koji se poziva na Ministarstvo kulture, Uprave za zaštitu prirode, navodi se da na području Opdine Saborsko nema registriranih zaštidenih dijelova prirode niti u jednoj kategoriji koju predviđa Zakon o zaštiti prirode, izuzev dijela područja opdine koji pripada Nacionalnom parku Plitvička Jezera. Na prostoru Opdine Saborsko nalazi se Natura 2000 područje HR2000654 Ličke Jesenice s ciljevima očuvanja puzavi celer (Apium repens) i vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis.

5.2. Zaštidena kulturno spomenička baština Opdine Saborsko

Opdina Saborsko je područje sa burnom i u nekoliko navrata tragičnom prošlošdu. Prvi put se naselje spominje u 15. stoljedu kao Zaborsko 56 . Stanovnici Saborskog bili su se prisiljeni iseljavati zbog osmanskih provala, da bi se nakon njih to područje ponovno naselilo. Za stanovnike Saborskog teško je bilo razdoblje Drugog svjetskog rata i posebno Domovinskog rata kada su također morali napustiti svoje domove i kada je stradao veliki broj stanovnika Saborskog.

S obzirom na burne povijesne okolnosti za stanovnike Opdine Saborsko na njenom području nema puno spomenika kulturne baštine. Prema popisu nepokretnih kulturnih dobara na području opdine kao spomenici kulture spominju se most na rijeci Ličkoj Jesenici u naselju Ličke Jesenica i Crkva sv. Marije od Rozarija u naselju Saborsko.

Uz navedena nepokretna kulturna dobra spominju se i drugi spomenici kulture u opdini Saborsko.

56 http://www.saborsko.hr 44 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 57 1. Kapela Rođenja Blažene Djevice Marije 58 2. Vodoopskrbni sustav „Funtana“ - izgrađen 1883. godine 59 3. Kuselj 60 4. Čorkovo vrilo 61 5. Lugarnica Čorkova Uvala 6. Cesta s odbojnicima od klesanog kamena Kuselj – Sertid Poljana 7. Kameni most Lička Jesenica

Tablica 23. Evidencija Ministarstva kulture RH o nepokretnim kulturnim dobrima u opdini Saborsko

Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Most na rijeci Ličkoj Nepokretno kulturno dobro – Z-5625 Lička Jesenica Jesenici pojedinačno

Crkva sv. Marije od Nepokretno kulturno dobro – Z-3091 Saborsko Rozarija pojedinačno Izvor: Ministarstvo kulture RH, registar kulturnih dobara, prosinac 2013.

Kulturna dobra evidentirana prostornim planom

Na području Opdine Saborsko zaštidena su i evidentirana sljededa nepokretna kulturna dobra:  pravoslavna crkva Sv. Ilija, Lička Jesenica  župna crkva Sv. Ivana Nepomuka, Saborsko  Župni dvor, Saborsko  crkva Sv. Marije od Rozarije.

57 Unatoč teškim oštedenjima, današnja crkva predstavlja vrijedan primjer gradnje iz prve polovice 18. stoljeda koja svojim položajem, arhitektonskim oblikovanjem pod utjecajem primorskog graditeljstva i povijesnim kontinuitetom neprekinutog obavljanja kulta na istom mjestu, ima graditeljsko i kulturno - povijesno spomeničko svojstvo. 58 Ovo je bio prvi vodoopskrbni sustav u Saborskom sagrađen 1883. godine, koji je sadržavao "kudicu" (sabirni rezervoar, manjih dimenzija, na izvoru) i još dva rezervoara iz kojih je voda cjevovodom išla do funtane (česme) koja se nalazi uz glavnu cestu. Nakon 2. svj. rata od funtane je povučena jedna cijev sve do kraja Saborskog na čijoj je trasi izgrađeno još 5 manjih česmi s koritima za napajanje stoke i to kod Doma (Senja), kod Krizmanida, kod Mostida (škole) kod kude Marke Pavina u blizini Crkve i na Raskrižju (Tuk-Varoš). 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeda s postojedeg cjevovoda vedi dio kudanstava je dobio vodu koja nije u potpunosti zadovoljavala potrebe stanovništva, osim u jesen, zimu i proljede, a gotovo svakog ljeta funtana bi presušila. 59 Ovaj izvor je uređen poslije Drugog svjetskog rata pa možda i nema neku osobitu kulturnu vrijednost ali zato je imao veliko značenje za stanovništvo ovoga kraja pogotovo u ljetnim mjesecima kad bi presušili ostali izvori Kuselj bi tad bio jedino mjesto za opskrbu vodom koju su ljudi vozili u bačvama za svoje potrebe i za potrebe napajanja stoke. Ljeti bi se kod izvora stvarali redovi zaprežnih kola i traktora koji su čekali da natoče bačve, cisterne i ostalo posuđe koje su ponijeli sa sobom (kanistre, bocune i dr.) 60 Objekti tehničke kulture niskogradnja - lokalitet - kulturno dobro 61 Civilne građevine javne namjene – cijeli lokalitet - kulturno dobro 45 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Slika 4. Crkva sv.Ivana Nepomuka

Izvor: www.saborsko.net

Evidentirana kulturna dobra: arheološki lokalitet Plaška glava, izvan naselja

arheološki lokalitet špilja Pištenik, Lička Jesenica

arheološki lokalitet utvrđeni grad STARI GRAD, Lička Jesenica

5.3. Kulturne manifestacije u Opdini Saborsko

Kulturne manifestacije na području opdine Saborsko su: Slika 5. Narodna nošnja opdine Saborsko

 Proslava Sv. Ivana Nepomuka i dan opdine Saborsko - 16.05.  Proslava Sv. Ilije, Lička Jesenica – 02.08.  Dan sjedanja na žrtve Domovinskog rata – 12.11.

Izvor: www.saborsko.net

46 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 5.4. Program javnih potreba u kulturi 2014.

Programom javnih potrebe u kulturi, obrazovanju, športu, informiranju, vjerskim zajednicama, tehničkoj kulturi, zdravstvu i udrugama građana utvrđuju se prava korisnika koju osigurava Opdina Saborsko iz svog proračuna, s pozicije 3811- Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama. Pod korisnicima prava podrazumijevaju se institucije, društva i udruge građana s područja opdine Saborsko, koje svojim radom i zalaganjem djeluju za opde dobro stanovnika opdine Saborsko.

Prema prethodno raspisanom Pozivu i prijavi na Poziv u tekudoj godini za potrebe opdine Saborsko u narednoj godini, opdina raspisuje natječaj u čijem se roku svi zainteresirani trebaju javiti sa svojim projektima od opde koristi za opdinu Saborsko. Svrha i cilj ovog programa je poticanje i uključivanje civilnog sektora u razvoj i unapređenje raznih područja djelovanja u opdini Saborsko. Kriterij za ostvarivanje prava na prijavu na natječaj:

Opdi uvjeti:  da je udruga,društvo ili institucija registrirana u RH, Opdina Saborsko,  da djeluje na području opdine Saborsko te  da je projekt od interesa za opdinu Saborsko.

Sredstvima namijenjenim u proračunu Opdine Saborsko, poticati de se projekti vezani za:  sufinanciranje rada Crvenog križa,  sufinanciranje rada Gorske službe spašavanja,  sufinanciranje uređenja lovačke kude,  sufinanciranje proslave Križnog puta,  obilježavanje vjerskih blagdana ,  održavanje kulturnih spomenika,  obilježavanje 23.godišnjice pada Saborskog,  promicanje športa i športskih manifestacija,  provođenje Lokalne strategije za osobe s invaliditetom ,  rad knjižnice i igraonice,  projekti vezani za rad s djecom i mladima s naglaskom na tradicijske vrijednosti,  projekti vezani za razvoj turizma i ugostiteljstva,  informatičko osposobljavanje i informiranje,  promicanje istine vezane za Domovinski rat,  projekti vezani za očuvanje biljnih, životinjskih vrsta i okoliša,  sufinanciranje uskrsnih i božidnih predstava , Dana kruha i blagdana Sv. Nikole i  sufinanciranje rada manjinskih zajednica.

Institucije, društva ili udruge kojima se odobre sredstva obavezuju se podnijeti godišnji izvještaj o njihovom ispravnom korištenju načelniku do kraja tekude godine u kojoj su sredstva koristili. Nadležno tijelo je zaduženo tijekom godine pratiti realizaciju sufinanciranih projekata i na kraju godine napraviti izvještaj o realizaciji pojedinog programa.

47 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI OPDINE SABORSKO

Sustav društvenih djelatnosti Opdine Saborsko uključuje:  sustav obrazovanja;  sustav zdravstvene zaštite;  status i razvoj udruga;  objekti i institucije koje promiču kulturu i sport.

Sustav društvenih djelatnosti zahtijeva zajedništvo svih važnih dionika koji promiču društveni, kulturni te sportski život stanovnika opdine Saborsko. Unutar sustava društvenih djelatnosti, podsustav obrazovanja ima vrlo važnu ulogu, što je u Saborskom, s obzirom na broj djece koja pohađaju školi, veliki problem.

Sljededom tablicom de se prikazati sredstva koja su proračunom izdvojena za društvene djelatnosti opdine Saborsko u 2014. godini.

Tablica 24. Proračunska sredstva Opdine Saborsko namijenjena društvenim djelatnostima u 2014. godini i plan za 2015. godinu

Opis stavke Ostvarenje 2014. Plan za 2015.

Zdravstvo 1.200,00 9.000,00 Rekreacija, kultura, religija 28.400,00 35.000,00 Obrazovanje 50.574,00 45.000,00 Socijalna zaštita 7.389,00 18.000,00 Ostalo 1.800,00 - Ukupni rashodi 89.363,00 107.000,00 Izvor: Proračun Opdine Saborsko za 2014. godinu.

6.1. Nadležnosti

Opdina Saborsko je zadužena za obavljanje onih poslova kojima se indirektno ostvaruju potrebe stanovnika tog područja, a koji Ustavom ili zakonom nisu dodijeljeni državnim tijelima.

Poslovi koje obavlja Opdina Saborsko u sferi društvenih djelatnosti su: 1. Briga o potrebama stanovnika (obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, kultura i sport); 2. Briga o osnivanju pravnih osoba radi poticanja razvoja u Opdini; 3. Razni poticaji u vezi mjera radi zaštite životnog standarda i socijalno ugroženih osoba; 4. Poticaji u vezi raznih udruga stanovnika; 5. Očuvanje kulturnih, povijesnih i prirodnih naslijeđa; 6. Osiguravanje uvjeta za protupožarnu i civilnu zaštitu; 7. Poticaji kod ostalih poslova vezanih uz poticanje razvoja Opdine.

48 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 6.2. Obrazovanje Slika 6. Područna škola Saborsko

Na području opdine Saborsko djeluje Područna škola Saborsko koja je dio Osnovne škole Plaški. Obrazovanje je organizirano u novoizgrađenoj školi u Saborskom koja je prevelika za svoju trenutnu namjenu jer školu na području Saborskog pohađa samo 13 učenika od 1-4 razreda dok se učenici od 5-8 razreda prevoze autobusom u Osnovnu školu Plaški. Izvor: www.saborsko.hr

Tablica 25. Broj učenika u Osnovnoj školi Saborsko u razdoblju od 2008/2009 do 2013/2014 školske godine

OŠ SABORSKO R. Br. Šk. god. Br. učenika 1 2008/2009 23 2 2009/2010 18 3 2010/2011 21 4 2011/2012 18 5 2012/2013 17 6 2013/2014 13 Izvor: Opdina Saborsko

Kao što se može iz tablice vidjeti broj učenika u Saborskom se kontinuirano smanjuje što upuduje na ved spominjanu dramatičnu demografsku strukturu ovog područja. Na području opdine ne postoje predškolske ustanove.

6.3. Udruge građana opdine Saborsko

Na području opdine djeluju udruge i društva koja predstavljaju civilni sektor lokalne zajednice62. To su:  Lovačko društvo ''Kuna'' Saborsko  Udruga Ženska akcija Saborsko  Dobrovoljno vatrogasno društvo Saborsko  Udruga hrvatskih branitelja domovinskog rata Saborsko  Udruga hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata Saborsko  Športsko ribolovna udruga „Saborsko“  Udruga „ Jesenica“- Lička Jesenica

62 Iako nisu predstavnici civilnog društava treba spomenuti da na području Saborskog djeluju i 4 podružnice političkih stranaka. To su; HSS (Hrvatska seljačka stranka), HDZ (Hrvatska demokratska zajednica), HSU (Hrvatska stranka umirovljenika), SDSS (Samostalna demokratska srpska stranka) http://www.saborsko.hr 49 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 6.4. Sport

Svaka bi lokalna zajednica na svom području trebala osigurati prostor i druge uvjete za razvijanje športskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora svim uzrastima stanovništva. Područje Saborskog ima uvjete za razvijanje sportskih centara specifične namjene koji zbog blizine Nacionalnog parka i njihovih smještajnih kapaciteta tijekom cijele sezone mogu imati goste. Trenutno, raspored sportskih objekata ne odgovora stvarnim potrebama stanovništva. 63 Na području opdine Saborsko nema sportskih klubova kao ni sportskih objekata. Mlađi stanovnici mogu se uključiti u NK Plaški.

6.5. Zdravstvo

Slika 7. Ambulanta u opdini Saborsko U Saborskom radi ambulanta, u kojoj je zaposlen jedan liječnik opde prakse i medicinski tehničar, a dva dana u tjednu u ambulantu dolazi stomatolog. Ambulanta u Saborskom je u sklopu Doma zdravlja Ogulin. U zdravstvenoj stanici djeluje ambulanta opde medicine i stomatološka ambulanta.

Na području opdine ne postoji ljekarna.

Izvor: www.saborsko.net Tablica 26. Podaci o Ambulanti Saborsko

AMBULANTA SABORSKO Kontakt 047/571-199 Zaposlenici 1 ordinacije obiteljske medicine (2 djelatnika)

1 stomatološka ordinacija (2 djelatnika)

Struktura zaposlenika po 2 liječnika, 2 medicinske sestre, 1 domar djelatnostima koje obavljaju Područje koje ambulanta pokriva Opdina Saborsko/ Naselja: Saborsko, Blata, Lička Jesenica, Begovac Izvor: Opdina Saborsko

Ambulanta raspolaže osnovnom opremom kojom može pokriti minimalne zahtjeve stanovništva za zdravstvenom zaštitom.

63 U skladu s inicijativom Opdine Saborsko kao zone rekreacijske i športske namjene u PPUO Saborsko je ugrađena lokacija za izgradnju skijališta Krč (južno od naselja Saborsko). (Prostorni plan Opdine Saborsko, str.75)

50 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 6.6. Socijalna skrb

Program socijalne skrbi Opdine Saborsko obuhvada sljedede oblike socijalne pomodi:

 podmirenje troškova prehrane socijalno ugroženih učenika osnovne škole,  podmirenje pogrebnih troškova socijalno ugroženih obitelji,  podmirenje troškova prijevoza invalida,  podmirenje troškova stanovanja,  sufinanciranje rada organizacije invalida i humanitarnih organizacija,  pomod socijalno ugroženim umirovljenicima i ostalim socijalnim slučajevima,  pomod obiteljima poginulih branitelja,  pomod za opremu za novorođenčad,  potpore učenicima i studentima,  sufinanciranje đačkih i studentskih karata,  sufinanciranje cijene dječjih vrtida,  pomod i njega u kudi za bolesno staračko i socijalno ugroženo stanovništvo te  ostali oblici pomodi sukladno zakonu.

8. ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA

Slika 8. Jezero Blata

Kada je riječ o zaštiti prirode odmah na početku treba spomenuti da na području Opdine Saborsko posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline predstavlja dio koji se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Plitvička Jezera i koji je zaštiden posebnim zakonom, kao i Zakonom o zaštiti prirode. Prema navodima iz Prostornog plana uz prostor zaštiden zakonom potrebno je brinuti se o zaštiti i ostalog prirodnog i djelomično kultiviranog prostora, što se prije svega odnosi na slijedede: Izvor: www.saborsko.net

poljoprivredno zemljište kao najviše napadnut resurs za potrebe izgradnje vode kao strateški resurs izložen zagađenju šume kao ekološku zajednicu od najvedeg značaja naselja koja svojim širenjem narušavaju prirodnu ravnotežu i dolaze u konflikt s navedenim prirodnim resursima

51 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Slika 9. Čorkova uvala Specifična prirodna posebnost na području Opdine Saborsko je Čorkova uvala, koja je dio Nacionalnog parka. To je jedina prašuma u ovom dijelu Europe zaštidena kao poseban rezervat. Kada je riječ o području Opdine Saborsko još uvijek ne postoji neka ozbiljna okolišna prijetnja koja bi dovela u pitanje posebnost prirodnog prostora ovog područja. Vjerojatno je najozbiljniji problem sa zaštitom okoliša povezan sa širenjem naselja u bududnosti, odnosno sa vedim brojem

motornih vozila i vedim brojem posjetitelja koji bi devastirali do sada od devastacija sačuvane Izvor: www.saborsko.net prostore. Ipak, usprkos realnim prijetnjama zaštita okoliša ne bi trebala dobiti neke rigorozne oblike koji bi negativno utjecali na razvoj gospodarstva ovog područja čiji su temelji u mnogočemu povezani baš sa njenim prirodnim posebnostima.

Treba istaknuti i da je dio opdine uključen u područje NATURA-u 2000 koja je najveda koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu.

Tablica 27. Uključenost Opdine Saborsko u NATURA-u 2000

Naselja u opdini Saborsko Uključenost u NATURA 2000 Blata - Begovac - Lička Jesenica - Saborsko  Izvor: www.natura2000.hr

7.1. Gospodarenje otpadom i utjecaj na okoliš

Gospodarenje otpadom je trenutno najvedi problem povezan sa zaštitom okoliša u Republici Hrvatskoj. Na tom području se najviše zaostaje (organizacijski i financijski) za EU standardima iz slijededih razloga:

1. nepoštivanje postojedih propisa Republike Hrvatske; 2. nedostatne su i neadekvatne kontrole nastanka i tokova otpada; 3. odsustvo nastojanja da se smanje količine i/ili opasna svojstva otpada; 4. neadekvatno („divlje“) odlaganje otpada u prošlosti, ali i sada;

52 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 5. nizak stupanj recikliranja otpada i zanemarive obrada/prerada otpada; 6. velikog broja zatečenih i neriješenih problema.

Trenutno u Republici Hrvatskoj gradovi i županije organiziraju prikupljanje i odlaganje otpada na način koji se ne može nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Na tom području se pripremaju radikalne promjene i ubrzo de područje Karlovačke županije dobiti centralno odlagalište na kojem de se odlagati reciklirani otpad i sa područja Opdine Saborsko.

7.2. Odlaganje čvrstog otpada

U rješavanju pitanja odlaganja čvrstog otpada centralnu ulogu ima Karlovačka županija koja donosi Plan gospodarenja otpadom na regionalnoj razini. Županija u Prostornim planovima određuje lokacije za odlaganje opasnog i neopasnog otpada, osigurava uvjete i provedbu mjera za gospodarenje proizvodnim, ambalažnim, građevinskim i drugim otpadom, izdaje odgovarajude dozvole i prikuplja podatke o otpadu.

Opdina Saborsko je, u skladu sa svojim ovlastima, izradila lokani plan gospodarenja otpadom na svojem području, a organizira i prikupljanje otpada preko svog komunalnog poduzeda. Sve to ipak ne znači da je stanje sa odlaganjem čvrstog otpada i otpada opdenito na području opdine uređeno na zadovoljavajudi način. Naime, u Karlovačkoj županiji još nije započela izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom pa se otpad još ne sortira, što znači da značajne količine manje i više opasnog otpada završavaju na divljim odlagalištima kakvih ima i na području Saborskog.

7.3. Zbrinjavanje otpada u Opdini Saborsko

Karlovačka županija ima izrađen plan gospodarenja otpadom. Opdina Saborsko je 2014. godine izradila Plan gospodarenja otpadom, a 2006. godine Plan sanacije divljih odlagališta otpada na području Opdine.

U sljededoj tablici prikazat de se odlagališta otpada u Opdini Saborsko.

Tablica 28. Odlagališta otpada na području Opdine Saborsko

Odlagališta otpada Legalna odlagališta Ne postoje na području JLS Ilegalna odlagališta 7; od toga 6 ih je saniranih

Izvor: Opdina Saborsko

53 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Na području Opdine Saborsko prisutna su vedinom ilegalna Slika 10. Ilegalna odlagališta u opdini Saborsko odlagališta. Ove lokacije imaju negativan utjecaj na okoliš u vidu zagađenja poljoprivrednih i javnih površina.

Problem ilegalnih odlagališta na području Saborskog posebno je kompleksan s obzirom na vodopropusnost kraškog terena jer mogu ugroziti podzemne vodotoke na širokom području. O opasnostima od divljih odlagališta na području Opdine Saborsko govori se u znanstvenom radu „Razvojni potencijali opdine Saborsko“ koji je objavljen na web portalu www.saborsko.net.

Izvor: www.saborsko.net

„Vedina zapaženih divljih odlagališta nastala je na proširenim cestovnim zavojima i dijelom na padini pored ceste. Zbog toga što je padina strma odbačeni predmeti se obrušavaju i zauzimaju veliku površinu. U sastavu otpada prevladavaju plastična, staklena i metalna ambalaža te ostali sintetički materijali od kojih se proizvodi obuda i odjeda. Dakle, prema kriterijima koji se koriste u ekologiji, za razgradnju odbačenih takvih predmeta potreban je period od nekoliko do 1 000 godina. Za razliku od nabrojanog otpada (u hrvatskoj legislativi tretira se komunalnim) osobito je važno napomenuti da se, u najnovije vrijeme, na takvim divljim odlagalištima, pojavljuju i različite kante u kojima bi mogao biti i otpad koji je po svojim svojstvima opasan. Takva su mjesta pogodna za opasne otpade (toksične, zapaljive, kancerogene) iz tri razloga. Prvi razlog je povezan s cestom s koje se otpad brzo odbaci, drugi je što masa starog otpada prikrije porijeklo novog i tredi razlog je što takve divlje deponije nitko ne kontrolira pa otpad po sastavu ostaje neprimjetan.“ (www.saborsko.net)

7.4. Ispuštanje otpadnih voda

U Hrvatskoj se pročišdava vrlo mali dio otpadnih voda, tako da su u panonskom području hrvatske rijeke najčešde u cijelom toku za jednu razinu kvalitete ispod željene, uglavnom zbog bakterijskog onečišdenja (zbog izravnog ispuštanja otpadnih voda iz domadinstava i poljoprivrednih uzgojnih jedinica).

Na cijelom području Hrvatske sustav odvodnje je građen prvenstveno u naseljima koja imaju status grada, središtima opdina ili za potrebe gospodarskih pogona. Na kanalizacijski sustav je priključeno 43% stanovnika, od toga je samo 65% priključeno na sustav za pročišdavanje otpadnih voda. Industrijske otpadne vode često se ispuštaju u kanalizaciju ili u vodotokove, u mnogo slučajeva bez odgovarajude prethodne obrade.

Republika Hrvatska ima vrlo mali broj uređaja za pročišdavanje otpadnih voda. Najvedi dio obrađenih otpadnih voda u RH (81%) obrađuje se samo mehanički. Oko 6% od obrađivanih otpadnih voda obrađuje se biološki, a 13% se podvrgava pred obradi u industriji.

Opdina Saborsko nema kanalizacijsku mrežu i sistem za pročišdavanje otpadnih voda.

54 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 7.5. Zrak i buka

Kao pretežno šumovito i planinsko područje Opdina Saborsko oaza je čistog zraka što je također svojevrsni razvojni resurs sa kojim treba odgovorno raspolagati. Sa jedne strane neophodno se brinuti da ne dođe do ugrožavanja toga resursa a istovremeno treba razmotriti razvojne projekte koji bi se usmjerili na zdravstveni i sportski turizam koji se temelje na hodanju, trčanju ili drugoj rekreaciji na čistom zraku. Činjenica da Opdina Saborsko nema razvijenih značajnijih smještajnih kapaciteta nije zapreka da se označe šetnice i pješačke staze i organizira dolazak turista na revitalizaciju i okrjepljenje na čistom zraku u Saborskom.

Za razliku od zraka, na području opdine postoji problem zaštite od buke jer opdina graniči sa vojnim poligonom64 od kuda se relativno često čuju eksplozije koje mogu uznemiriti posjetitelje ovog područja i biti razlog za njegovo izbjegavanje. Eksplozije sa poligona mogu negativno utjecati na zdravlje stanovnika opdine Saborsko i zato je potrebno komunicirati sa predstavnicima Ministarstva odbrane Republike Hrvatske u svrhu smanjenja aktivnosti u vrijeme kad se na području Nacionalnog parka Plitvička jezera, a to znači i Opdine Saborsko, očekuje najvedi dolazak posjetitelja. Sa druge strane, potrebno je na području opdine provoditi i mjere zaštite od buke.

Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje emisije prekomjerne buke, odnosno smanjiti postojeda buka na dopuštene razine. Zaštitu od buke obvezni su provoditi i osigurati njezino provođenje tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne i 65 fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti. Zaštita od buke provodi se danonodno.

Zaštitu od buke kao dio ljudske djelatnosti u prostoru treba također osigurati prvenstveno primjenom planskih mjera (namjena prostora i ostali uvjeti iz provedbenih odredbi Plana) ali i uz značajnu primjenu Zakona o zaštiti od buke kojim se limitiraju dopuštene razine buke u okviru određenih okruženja.

U sljededoj tablici prikazan je pregled najviše dopuštene razine vanjske buke u decibelima prema namjeni prostora.

Tablica 29. Pregled najviše dopuštene razine vanjske buke u Dba prema namjeni prostora

Najviše dopuštene ocjenske razine buke Zona Namjena prostora buke imisije LRAeq u dB(A) za dan(Lday) nod(Lnight)

Dan Nod 1 Zona namijenjena odmoru oporavku i liječenju 40 50 2 Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40 3 Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45 4 Zona mješovite, pretežito poslovne namjene 65 50 sa stanovanjem

64 1648,6 ha područja opdine je u okviru vojnog poligona „Eugen Kvaternik“ 65 Narodne novine 30/09, Zakon o zaštiti od buke, članci 3, 4 i 5. 55 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.

5 Zona gospodarske namjene – Na granici građevne čestice unutar zone – buka ne (proizvodnja, industrija, smije prelaziti 80 dB(A) skladišta, servisi) – Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči

Izvor: Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave NN 145/04

7.6. Minirana i minski sumnjiva područja

Područje Karlovačke županije, pa tako i Opdine Saborsko tijekom domovinskog rata bilo je zahvadeno ratnim utjecajima. Direktnim ratnim djelovanjima bilo je izloženo preko 70 % područja Županije, na kojem je živjelo preko 90 % stanovništva. Više od 50 % površine Županije bilo je okupirano, a područje Opdine Saborsko u potpunosti.

Hrvatski centar za razminiranje procjenjuje da je područje Županije minirano sa oko 18.500 mina, odnosno oko 33 mine po jednom minskom polju. Svako minsko polje predstavlja izuzetnu prijetnju za ljude u naseljima na čijem se prostoru nalazi, a dugotrajnost procesa razminiranja ima za posljedicu 66 višegodišnje isključivanje tih prostora iz svih planova korištenja.

Na području Opdine Saborsko još uvijek postoje dva minska polja koja se nalaze na teško dostupnom terenu. Ona predstavljaju problem za stanovnike opdine te za posjetitelje ovog područja.

Slika 11. Karta minski sumnjivih područja Opdine Saborsko

Izvor: Prostorni plan uređenja Opdine Saborsko, str.13

66 Prostorni plan uređenja Opdine Saborsko, 2007., str. 51. 56 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 8. SWOT ANALIZA OPDINE SABORSKO

SNAGE (STRENGTHS) SLABOSTI (WEAKNESSES)  Blizina NP Plitvice  Depopulacija i veliki broj osoba starije životne  Očuvan okoliš i bogati prirodni resursi za dobi – visok postotak stanovništva u mirovini razvoj ekološke poljoprivrede i ruralnog  Iseljavanje mladih i radno sposobnog turizma stanovništva u vede centre  Bogati izvori pitke vode  Prometna izolacija i neprikladna prometna  Raspoloživost kapaciteta za izgradnju infrastruktura  Blizina velikih centara, glavnih prometnica  Nedostatak kapitalnih investicija i željezničke pruge  Manjak kvalificirane radne snage  Bogati šumski resursi za proizvodnju  Slaba obrazovana struktura stanovništva energije iz obnovljivih izvora  Slabo razvijeno poduzetništvo i nedostatak  Umjerena planinska klima i nezagađen poduzetničkog duha lokalnog stanovništva okoliš  Rascjepkanost zemljišta i neriješeni imovinsko pravni odnosi  Slabo održavanje postojedih prometnica – nema nogostupa  Nedostatak javnog prijevoza  Nezadovoljavajuda elektroopskrba i nepostojanje plinske mreže  Nepotpuno prostorno planiranje – nestručno izrađen prostorni plan  Nedostatak suradnje sa NP Plitvice  Nedovoljno iskorišteni prirodni resursi i turistički kapaciteti za lovni i ribolovni turizam  Visoka nezaposlenost i slaba platežna mod stanovništva  Loša vodovodna i kanalizacijska infrastruktura PRILIKE (OPPORTUNITIES) PRIJETNJE (THREATS)  Razvoj novih oblika turističke ponude  Populacijsko pražnjenje (etno, zdravstveni,lovni, zimski..)  Ukidanje statusa JLS  Proizvodna eko hrane – ekološka  Zanemarenost područja od strane poljoprivreda nadležnih regionalnih i državnih institucija  Oživljavanje tradicionalnih običaja u svrhu  Smanjenje proračunskih prihoda razvoja turizma  Izgradnja infrastrukture loše kvalitete  Proširenje proizvodnih kapaciteta za  Odstupanje od strateških preradu drveta razvojnih opredjeljenja – nestručni  Korištenje informatičke tehnologije za planovi razvitka promociju  Nedostatak lokane inicijative  Korištenje sredstava iz EU fondova za  Nepovoljna gospodarska kretanja u zemlji i poticanje održivog razvoja široj regiji  Prenamjena neiskorištene infrastrukture i  Opasnost od mina obnova tradicionalne arhitekture  Razvoj konvencionalne poljoprivrede  Prometna povezanost sa autocestom, NP  Devastacija kulturne baštine Plitvička jezera, Rakovicom, Otočcem i  Siva ekonomija Brinjem

57 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.

 Bolje partnerstvo lokalnih dionika u pripremi zajedničkih projekata  Decentralizacija poreznih prihoda  Stavljanje u funkciju postojedih biciklističkih staza i razvoj novih

9. CILJEVI RAZVOJA OPDINE SABORSKO – RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

Cilj 1. Zaustav lj anj e populac ijskog osipanj a, j ač anj e lj udskih resursa i održ iv i r az v oj Za Opdinu Saborsko najvedi je problem populacijsko osipanje i iseljavanje mladih i radno sposobnih stanovnika u vede urbane centre. Depopulacijski trend dobio je na području opdine razmjere katastrofe. Zbog toga je kao prvi i najvažniji razvojni cilj definirano zaustavljanje populacijskog pražnjenja. Da bi ljudi ostali živjeti na području Saborskog neophodan je održivi gospodarski razvoj a on je mogud samo u okvirima koje namede prostor i resursi kojima ovo područje raspolaže. Prostorno Opdinu Saborsko određuje činjenica da se nalazi neposredno uz Nacionalni park plitvička jezera i da gospodarski razvoj mora usklađivati na način da iskoristi to da područje Nacionalnog parka godišnje posjeduje oko milijun turista. Kada je riječ o prirodnim resursima opdina je najbogatija šumom ali i izvorima pitke vode što je jedan od najvedih kapitalnih potencijala vremena koje dolazi. Da bi se zaustavio trend populacijskog pražnjenja neophodni su ljudski resursi koji su trenutno na području opdine vrlo ograničeni. Da bi se stanje na tom području promijenilo Radna skupina i dionici koji su bili uključeni u pripremu ovog strateškog dokumenta definirali su dva prioriteta:

Prioritet 1: Stvaranje uvjeta za zapošljavanje Stvaranje uvjeta za zapošljavanje planira se kroz mjere koje se odnose na; (1) Uključivanje više lokalnih, regionalnih i državnih dionika u kreiranje razvojnih programa Opdine Saborsko, (2)Privlačenje investitora, (3)Otvaranje novih radnih mjesta, (4)Proširenje proizvodnih kapaciteta za preradu drveta, (5)Rješavanje imovinsko pravnih odnosa na području Opdine, (6)Korištenje sredstava iz EU fondova za poticanje održivog razvoja.

Prioritet 2: Unaprjeđenje kvalitete života, zdravstvene zaštite i socijalne sigurnosti Navedeni cilj planira se realizirati kroz slijedede mjere: (1) Izgradnju i opremanje objekta za smještaj osoba trede životne dobi, (2) Izgradnju i opremanje objekta za smještaj djece, (3) Izgradnju društvenog centra u Saborskom (4) Podizanje razine zdravstvene i socijalne zaštite stanovnika Opdine Saborsko, kao i zaštite imovine (5) Kreiranje programa poticaja za naseljavanje osoba mlađih od 30 godina sa više od dvoje djece na području Opdine Saborsko, (6) Podizanje razine informatičke pismenosti i tehnoloških mogudnosti za korištenje IT tehnologija.

58 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Cilj 2. Raz v oj l okalne infrastr ukture, turizma i ekološke polj opriv red e Uz zaustavljanje populacijskog pražnjenja kao drugi važan razvojni cilj članovi Radne skupine Opdine Saborsko istaknuli su razvoj lokalne infrastrukture, što se posebno odnosi na infrastrukturu vezanu uz turizam i ekološku poljoprivredu. Osnovni problemi vezani uz infrastrukturu na području Saborskog prije svega se odnose na prometnu izolaciju. Postojede prometnice koje postoje znatno su ograničenje za razvoj ovog područja, posebno ona koja Opdinu Saborsko povezuje sa prometnicom D-1. Uz problem povezivanja sa cestom D-1 značajan neiskorišteni prometni potencijal je željeznička pruga koja prolazi kroz opdinu a od čega stanovnici ovog područja, kao ni posjetitelji Nacionalnog parka Plitvička jezera, nemaju nikakve koristi. Drugi infrastrukturni problemi vezani su uz slabo razvijenu poslovnu infrastrukturu; Na području Saborskog nema izgrađene poslovne zone ili poduzetničkog inkubatora, a ozbiljne poteškode postoje sa vodoopskrbnim sustavima, što je osnovni razvojni preduvjet za gospodarsko oživljavanje područja.

Članovi Radne skupine predložili su više prioriteta i mjera pomodu kojih se može pozitivno utjecati na razvoj lokalne infrastrukture.

Prioritet 1. Razvoj poslovne infrastrukture Ovaj prioritet usmjeren je na slijedede mjere: (1) Izgradnju poslovnog inkubatora i (2) Izgradnju poduzetničke zone u Opdini Saborsko.

Prioritet 2. Razvoj prometne i komunalne infrastrukture Razvoj prometne i komunalne infrastrukture planira se realizirati kroz slijedede mjere: (1) Izgradnju novih i bolje održavanje postojedih prometnica - kvalitetnije povezivanje sa glavnim cestovnim i željezničkim prometnim pravcima, (2) Modernizaciju sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišdavanja otpadnih voda i (3) Izgradnju plinske mreže i poboljšanje infrastrukture za opskrbu električnom energijom.

Prioritet 3. Razvoj turističke infrastrukture Turistička infrastruktura planira se kroz: (1) Izgradnju i registraciju novih ugostiteljsko - turističkih smještajnih kapaciteta, (2) Uređenje pješačkih i biciklističkih staza (3) Sustavno obilježavanje turističkih sadržaja – biciklističkih staza, pješačkih staza, objekata kulturne baštine i proizvođača ekološke hrane, (4) Razvoj informacijskog sustava za bolju turističku ponudu, (5) Uključivanje opdine u razvojne programe NP Plitvička jezera.

Prioritet 4. Poboljšanje turističke ponude Turistička ponuda poboljšat de se kroz realizaciju slijededih mjera: (1) Edukaciju stanovništva o mogudnostima razvoja novih turističkih sadržaja i poticanje obiteljskog poduzetništva u turizmu, (2) Revitalizacija tradicijskih obrta, (3) Poticanje selektivnih oblika turizma - zimski, lovni i ribolovni, agroturizam, kulturni, duhovni, rekreativni i zdravstveni, (4) Valorizaciju biološke i krajobrazne različitosti u turističke svrhe i (5) Brendiranje Opdine Saborsko kao atraktivne turističke destinacije.

Prioritet 5. Razvoj održive poljoprivredne proizvodnje Do održive poljoprivredne proizvodnje nastojat de se dodi kroz: (1) Poticanje razvoja tradicionalne i ekološke poljoprivrede, (2) Poticanje obrade neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, (3) Organizaciju sezonskih manifestacija, sajmova i prodajnih izložbi poljoprivrednih proizvoda, ljekovitog bilja i šumskih plodova, (4) Povedanje ponude autohtonih poljoprivrednih i turističkih proizvoda i usluga, (5) Edukacija i poticanje partnerstva poljoprivrednih proizvođača na lokalnoj razini, i (6) Uključivanje u LEADER program i druge programe ruralnog razvoja (LAG).

59 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Cilj 3. Zaštita okoliša, održ iv o uprav lj anj e prirodnim resursima i kulturnom baštinom Opdina Saborsko je zbog svog prostornog smještaja na neki način osuđena na zaštitu okoliša i održivo upravljanje prirodnim resursima koji su i najvedi razvojni kapital ovog područja.

Očuvan okoliš i bogati prirodni resursi za razvoj ekološke poljoprivrede i ruralnog turizma, bogati izvori pitke vode sa šumskim resursima prikladnim za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora su snage koje su posebno istaknuli članovi Radne skupine na kojima se treba temeljiti razvoj Opdine Saborsko. Da bi se te prednosti mogle iskoristiti kao razvojni potencijali definirani su slijededi prioriteti:

Prioritet 1. Izgradnja kapaciteta za gospodarenje otpadom Ljudski i tehnički kapaciteti za gospodarenje otpadom, kao preduvjet održivog upravljanja prirodnim resursima, izgradit de se kroz slijedede mjere: (1) Podizanje svijesti o održivom razvoju i odgovornom odnosu prema okolišu, (2) Poboljšanje sustava zbrinjavanja otpada, (3) Sanaciju divljih odlagališta i sprječavanje njihovog ponovnog nastanka i (4) Razvoj sustava odvojenog prikupljanja otpada.

Prioritet 2. Korištenje obnovljivih izvora energije Korištenje obnovljivih izvora energije planira se potaknuti kroz slijedede mjere; (1) Informiranje o korištenju obnovljivih izvora energije, (2) Poticanje racionalnog gospodarenja energijom, poboljšanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije.

Prioritet 3. Korištenje prirodne i kulturne baštine u funkciji turizma Važan razvojni segment je korištenje prirodne i kulturne baštine koja de se valorizirati kroz slijedede mjere: (1) Prepoznatljiva i očuvana prirodna i kulturna baština, (2) Zaštita i turistička valorizacija objekata prirodne i kulturne baštine na području Opdine Saborsko.

60 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 9.1. Sudionici izrade Razvojne strategije Opdine Saborsko

U izradi Razvojne Strategije Opdine Saborsko bili su uključeni različiti dionici koji raspolažu znanjima i informacijama koje su relevantne za razvoj jedinice lokalne samouprave.

U identificiranju snaga, slabosti, prilika i prijetnji korištena je participativna metoda u kojoj članovi radne skupine JLS-a i stručni tim Razvojne agencije Karlovačke županije-KARLA d.o.o. surađuju u konzultacijskom procesu i prikupljanju podataka. Popis članova radne skupine nalazi se u tablici.

Tablica 30. Popis članova Radne skupine

Red. Ime i prezime Institucija/Tvrtka Radno mjesto br.

1. Marko Bidanid Opdina Saborsko Načelnik 2. Sanja Špehar Opdina Saborsko Viši upravni referent 3. Martina Božičevid Opdina Saborsko ; Viši str. Suradnik Komunalno poduzede Direktor

4. Martina Vukovid OPG Vlasnica OPG-a 5. Ivan Matovina Opdina Saborsko Zamjenik načelnika 6. Zdravko Grdid OPG Vlasnik OPG-a 7. Zvonko Kovačid LD „Kuna“ Saborsko Predsjednik 8. Hrvoje Kovač OPG Vlasnik OPG-a 9. Tomislav Vučid PO „Etno Šindra“ Vlasnik obrta 10. Ivan Žagrovid Iznajmljivanje apartmana Vlasnik 11. Nikola Hodak HVIDR-a Predsjednik 12. Mile Sokolid RA Karla d.o.o. Koordinator ŽRS 13. Ivica Vukovid Pilana „Rus“ Vlasnik 14. Diana Grdid Udruga „Ženska akcija Saborsko“ Predsjednica 15. Kata Sertid Udruga „Ženska akcija Saborsko“ Članica 16. Zdravko Vukovid Iznajmljivanje apartmana Vlasnik

61 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 9.2. Vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere razvojne strategije Opdine Saborsko

Na sastancima članova Radne skupine raspravljalo se o razvojnim problemima i ciljevima djelovanja koji mogu utjecati na rješavanje tih problema. Koristedi se metodom SWOT analize članovi radne skupine istaknuli su razvojne snage, slabosti, prilike i prijetnje za područje Opdine Saborskog. Članovi Radne skupine također su na svom sastanku 02.04.2014. kao poželjni cilj razvojnog procesa u planiranom razdoblju definirali slijededu viziju:

VIZIJA RAZVOJA OPĆINE SABORSKO Općina Saborsko 2020. godine je područje sa zaustavljenim populacijskim padom i održivim gospodarstvom utemeljenom na turizmu, ekološkoj poljoprivredi i korištenju obnovljivih prirodnih resursa. Naselja u općini Saborsko su postala poznate turističke destinacije sa uređenim apartmanima, eko selom sa starim obrtima, biciklističkim i planinarskim stazama, šetnicama, jahačkim stazama i razvijenom proizvodnjom eko proizvoda.

Na temelju provedenih analiza i vizije utvrđeni su strateški ciljevi, prioriteti i mjere koje je potrebno poduzeti da bi došlo do kvalitativne promjene gospodarske dinamike a to znači i novog pristupa svih dionika koji mogu dati svoj doprinos razvoju ovog područja.

62 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.

Slika 12. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE SABORSKO

VIZIJA RAZVOJA OPDINE SABORSKO

Opdina Saborsko je 2020. godine je područje sa zaustavljenim populacijskim padom i održivim gospodarstvom utemeljenom na turizmu, ekološkoj poljoprivredi i korištenju obnovljivih prirodnih resursa. Naselja u opdini Saborsko su postala poznate turističke destinacije sa uređenim apartmanima, eko selom sa starim obrtima, biciklističkim i planinarskim stazama, šetnicama, jahačkim stazama i razvijenom proizvodnjom eko proizvoda.

STRATEŠKI CILJ 2. STRATEŠKI CILJ 1. STRATEŠKI CILJ 3.

Zaustavljanje populacijskog Razvoj lokalne infrastrukture, turizma i Zaštita okoliša, održivo osipanja, jačanje ljudskih ekološke upravljanje prirodnim resursima i resursa i održivi razvoj poljoprivrede kulturnom baštinom

63 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.

Slika 13. Strateški cilj 1. Zaustavljanje populacijskog osipanja, jačanje ljudski resursa i održivi razvoj

STRATEŠKI CILJ 1.

Zaustavljanje populacijskog osipanja, jačanje ljudskih resursa i održivi razvoj

PRIORITET 1. PRIORITET 2.

Stvaranje uvjeta Unaprjeđenje za zapošljavanje kvalitete života, zdravstvene zaštite i socijalne sigurnosti

Str ateški ci lj 1: Zaustavljanje populacijskog osipanja, jačanje ljudskih resursa i održivi razvoj

PRIORITETI MJERE 1. Stvaranje uvjeta za 1. Uključivanje više lokalnih, regionalnih i državnih dionika u kreiranje razvojnih programa Opdine Saborsko (Karlovačka županija, Ličko senjska županija, NP zapošljavanje Plitvice, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU)

2. Privlačenje investitora 3. Otvaranja novih radnih mjesta 4. Proširenje proizvodnih kapaciteta za preradu drveta 5. Rješavanje imovinsko pravnih odnosa na području Opdine 6. Korištenje sredstava iz EU fondova za poticanje održivog razvoja 2. Unaprjeđenje 1. Izgradnja i opremanje objekta za smještaj osoba trede životne dobi kvalitete života, 2. Izgradnju i opremanje objekta za smještaj djece zdravstvene zaštite i 3. Izgradnju društvenog centra u Saborskom socijalne sigurnosti 4. Podizanje razine zdravstvene i socijalne zaštite stanovnika Opdine Saborsko kao i zaštite imovine 5. Kreiranje programa poticaja za naseljavanje osoba mlađih od 30 godina sa više od dvoje djece na području Opdine Saborsko 6. Podizanje razine informatičke pismenosti i tehnoloških mogudnosti za korištenje IT tehnologija

64 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Slika 14. Strateški cilj 2. Razvoj lokalne infrastrukture, turizma i ekološke poljoprivrede

PRIORITET 2.

Razvoj prometne i komunalne infrastrukture

PRIORITET 1. STRATEŠKI CILJ 2. PRIORITET 3. Razvoj turističke Razvoj poslovne Razvoj lokalne infrastrukture, infrastrukture turizma i ekološke infrastrukture poljoprivrede

PRIORITET 4. PRIORITET 5.

Razvoj održive Poboljšanje turističkih poljoprivredne kapaciteta proizvodnje

Str ateški ci lj 2: Razvoj lokalne infrastrukture, turizma i ekološke poljoprivrede

PRIORITETI MJERE 1. Razvoj poslovne 1. Izgradnja poslovnog inkubatora infrastrukture 2. Izgradnja poduzetničke zone u Opdini Saborsko - 2. Razvoj prometne i 1. Izgradnju novih i bolje održavanje postojedih prometnica - kvalitetnije povezivanje sa glavnim cestovnim i željezničkim prometnim pravcima komunalne 2. Modernizacija sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišdavanja otpadnih voda infrastrukture 3. Izgradnja plinske mreže i poboljšanje infrastrukture za opskrbu električnom energijom 3. Razvoj turističke 1. Izgradnja i registracija novih turističkih smještajnih kapaciteta 2. Uređenje pješačkih i biciklističkih staza infrastrukture 3. Sustavno obilježavanje turističkih sadržaja – biciklističkih staza, pješačkih staza, objekata kulturne baštine i proizvođača ekološke hrane 4. Razvoj informacijskog sustava za bolju turističku ponudu 5. Uključivanje opdine u razvojne programe NP Plitvička jezera 4. Poboljšanje 1. Edukacija stanovništva o mogudnostima razvoja novih turističkih sadržaja i poticanje obiteljskog poduzetništva u turizmu turističkih kapaciteta 2. Revitalizacija tradicijskih obrta

65 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.

3. Poticanje selektivnih oblika turizma - zimski, lovni i ribolovni, agroturizam, kulturni, duhovni, rekreativni i zdravstveni 4. Valorizacija biološke i krajobrazne različitosti u turističke svrhe 5. Brendiranje Opdine Saborsko kao atraktivne turističke destinacije 5. Razvoj održive 1. Poticanje razvoja tradicionalne i ekološke poljoprivrede 2. Poticanje obrade neobrađenog poljoprivrednog zemljišta poljoprivredne 3. Organizacija sezonskih manifestacija, sajmova i prodajnih izložbi proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, ljekovitog bilja i šumskih plodova 4. Povedanje ponude autohtonih poljoprivrednih i turističkih proizvoda i usluga 5. Edukacija i poticanje partnerstva poljoprivrednih proizvođača na lokalnoj razini 6. Uključivanje u LEADER program i druge programe ruralnog razvoja (LAG)

Slika 15. Strateški cilj 3. Zaštita okoliša, održivo upravljanje prirodnim resursima i kulturnom baštinom

STRATEŠKI CILJ 3.

Zaštita okoliša, održivo upravljanje prirodnim resursima i kulturnom baštinom

PRIORITET 1. PRIORITET 2. PRIORITET 3.

Izgradnja kapaciteta za Korištenje obnovljivih izvora Korištenje prirodne i gospodarenje otpadom energije kulturne baštine u funkciji turizma

Str ateški ci lj 3: Zaštita okoliša, održivo upravljanje prirodnim resursima i kulturnom baštinom

PRIORITETI MJERE 1. Izgradnja kapaciteta 1. Podizanje svijesti o održivom razvoju i odgovornom odnosu prema okolišu za gospodarenje 2. Poboljšanje sustava zbrinjavanja otpada otpadom 3. Sanacija divljih odlagališta i sprječavanje njihovog ponovnog nastanka 4. Razvoj sustava odvojenog prikupljanja otpada 1. Informiranje o korištenju obnovljivih izvora energije

66 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.

2. Korištenje obnovljivih 2. Poticanje racionalnog gospodarenja energijom, poboljšanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije izvora energije

3. Korištenje prirodne i 1. Prepoznatljiva i očuvana prirodna i kulturna baština kulturne baštine u 2. Zaštita i turistička valorizacija objekata prirodne i kulturne baštine na području funkciji turizma Opdine Saborsko

67 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.

10. BAZA RAZVOJNIH PROJEKATA OPDINE SABORSKO 11-2014.

Rbr. Cilj/ Nositelj Naziv mjere/projekta Ukupni Proračun Proračun Proračun EU Privatni Ostalo Status priorit iznos (kn) opdine KŽ RH kapital et/ mjera 1. 1-1-2 Opdina Saborsko Savjetovanje sa 50.000 10.000 40.000 U potencijalnim investitorima pripremi 2. 1-1-4 Proizvodni obrt Tradicionalna proizvodnja 225.000 180.000 45.000 Spreman Etno šindra sa prezentacijom drvene za Saborsko šindre provedbu 3. 1-1-4 Pilanski obrt RUS, Povedanje proizvodnje i 4.000.000 50.000 2.000.000 1.500.000 Spreman Saborsko broja zaposlenih za opremanjem pogona za provedbu parenje i sušenje drvene građe 4. 1-1-5 Opdina Saborsko Nova katastarska izmjera i 5.000.000 50.000 100.000 1.500.000 2.000.000 1.350.000 Ideja ažuriranje zemljišnih knjiga za područje Opdine Saborsko 5. 1-1-5 Opdina Saborsko Stavljanje u funkciju 500.000 20.000 30.000 100.000 350.000 Ideja neperspektivne imovine u vlasništvu opdine i RH - bivša vojarna u L. Jesenici itd. 6. 1-1-6 Opdina Saborsko Izrada projektne 50.000 5.000 10.000 35.000 U dokumentacije i edukacija o pripremi pripremi projekata iz EU fondova - EFRR/ ESF/EPFRR

7. 1-2-1 Opdina Saborsko Organizacija centra za 2.000.000 2.000.000 Ideja osobe trede životne dobi

68 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.

8. 1-2-3 Opdina Saborsko Društveni centar Saborsko - 300.000 300.000 Ideja Adaptacija devastirane policijske zgrade/Vatrogasni dom/

9. 1-2-4 Opdina Saborsko Poboljšanje dostupnosti 300.000 20.000 50.000 200.000 Ideja zdravstvenih i socijalnih usluga za stanovnike sa područja Saborskog

10. 1-2-4 Opdina Saborsko/ Poboljšanje organizacije 70.000 5.000 10.000 55.000 U Vijede Srpske javnih servisa na području pripremi nacionalne manjine opdine: prijevoz, bankovne usluge, dostava pošte

11. 1-2-4 Opdina Saborsko Braniteljski veteranski 40.000.000 40.000.000 Ideja centar 12. 1-2-4 Opdina Saborsko Izrada fasade na objektu za 450.000,00 450.000,00 U smještaj pokojnika i pripremi ograđivanje groblja

13. 1-2-4 Opdina Saborsko Nabavka navalnog vozila i 500.000 150 .000 350.000 Ideja opreme za gašenje požara

14. 1-2-6 Opdina Saborsko Besplatni širokopojasni 50.000 50.000 U internet za područje opdine pripremi 15. 1-2-6 Opdina Saborsko Edukacija o korištenju 50.000 50.000 U modernih tehnologija pripremi 16. 2-1-1 Opdina Saborsko Poduzetnički inkubator 2.000.000 2.000.000 U Lička Jesenica pripremi

69 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.

17. 2-1-2 Opdina Saborsko Poduzetnička zona 1.000.000 1.000.000 U pripremi

18. 2-2-1 Opdina Saborsko Asfaltiranje lokanih cesta 4.000.000 50.000 50. 000 3.900.000 U pripremi

19. 2-2-1 Hrvatske Izgradnja željezničke 1.000.000 1.000.000 Ideja željeznice/Opdina stanice u Saborskom Saborsko

20. 2-2-1 Hrvatske Izgradnja državne cesta D- 38.000.000 38.000.000 U ceste/Opdina 42 dionica Saborsko- pripremi Saborsko Rakovica

21. 2-2-2 Opdina Saborsko Sanacija vodovoda 2.541.100 2.541.100 U Saborsko - Lička Jesenica pripremi

22. 2-2-2 Opdina Saborsko Sanacija trase Vodospreme 733.000 733.000 U Begovac - Blata pripremi

23. 2-2-2 Opdina Saborsko Regionalni vodovod za 1.000.000 1.000.000 U područje Saborsko, pripremi Rakovica sa izvora Malo vrelo 24. 2-3-1 Opdina Poticanje razvoja lovnog 500.000 500.000 Ideja Saborsko/Lovačko turizma - izgradnja društvo Kuna smještajnih kapaciteta Saborsko/ Vlasnici apartmana 25. 2-3-1 Lovačko društvo Uređenje lovačkog doma 380.000 380.000 U „Kuna“ Saborsko pripremi 26. 2-3-1 Stjepan Šamec, Vanjsko uređenje (fasada, 200.000 150.000 50.000 U iznajmljivanje soba, krovište) objekta u svrhu pripremi Saborsko dobivanja vede kategorija

70 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.

27. 2-3-1 Zdravko Vukovid, Lička brvnara 250.000 200.000 50.000 U Centar 58, Saborsko pripremi

28. 2-3-1 LYCOS-KAMP Izgradnja Autokampa 380.000 300.000 80.000 U j.d.o.o., Lička pripremi Jesenica b.b., Saborsko 29. 2-3-1 Domagoj Barišid Izgradnja restorana i 7.500.000 3.750.000 3.750.000 U smještajnih pripremi kapaciteta(bungalovi) 30. 2-3-1 Autokamp "Slapid" Izgradnja autokampa s a 1.500.000 1.000.000 500.000 U restoranom pripremi

31. 2-3-1 UO DEM/ Darko Izgradnja tradicijskog eko 1.200.000 800.000 400.000 U Matovina sela pripremi

32. 2-3-1 Opdina Saborsko/ Auto kamp Alan 500.000 250.000 250.000 Ideja Privatni koncesionar 33. 2-3-1 Opdina Saborsko Poticanje i razvoj 3.500.000 250.000 25 0.000 3.000.000 Ideja smještajnih kapaciteta

34. 2-3-1 Opdina Saborsko Turistički kamp Blata 2.000.000 2.000.000 Ideja 35. 2-3-2 Opdina Saborsko Uređenje šetnice i nove 350.000 50.000 50 .000 250.000 Ideja dodatne atrakcije 36. 2-3-3 Opdina Saborsko Obilježavanje šetnice i 300.000 20.000 30 .000 250.000 Ideja biciklističke staze/ Razvoj biciklističke staze prema Vrhovinama i Kozjaku u NP

37. 2-3-3 Opdina Saborsko Biciklistički centar – Re nt a 500.000 250.000 250.000 Ideja bike Saborsko – Cycling

38. 2-3-4 Opdina Saborsko Informacijski sistem 500.000 20.000 30 .000 450.000 ponude turističkih kapaciteta Opdine Sab orsko

39. 2-3-5 NP Plitvička jezera Čorkova uvala - šetnica kroz 1.000.000 1.000.000 Ideja prašumu

71 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.

40. 2-3-5 NP Plitvička Kontrolni ulaz u NP Plitvička 10.000.000 10.000.000 Ideja jezera/Opdina jezera - kontrolni punkt, Saborsko parkiralište, sadržaji za posjetitelje

41. 2-4-1 Opdina Saborsko Program edukacije 200.000 20.000 30.000 150.000 Ideja stanovnika o obiteljskom poduzetništvu - turizmu, ekološkoj poljoprivredi, tradicijskim zanatima, novim tehnologijama 42. 2-4-2 Opdina Saborsko Revitalizacija tradicijskih 500.000 500.000 Ideja obrta 43. 2-4-2 Udruga žena Proizvodnja suvenira eko i 152.000 152.000 U Saborsko etno baštine pripremi 44. 2-4-3 Opdina Saborsko Izgradnja Sportsko 500.000 500.000 Ideja rekreacijskog centra za zimski turizam - vučnica/ staza za hodanje na skijama 45. 2-4-3 Lovačko društvo Obnova lovačke kude i 500.000 500.000 U Kuna/ Opdina prilaza pripremi Saborsko

46. 2-4-3 Lovačko društvo Foto safari - jegulje, puhovi, 300.000 300.000 Ideja Kuna/ Opdina medvjedi Saborsko

47. 2-4-3 Opdina Saborsko Promocija razvoja 300.000 20.000 30.000 100.000 150.000 Ideja duhovnog turizma na području opdine Saborsko

48. 2-4-4 Opdina Saborsko Upoznaj biljni i životinjski 300.000 300.000 Ideja svijet Saborskog - program za biologe amatere

49. 2-4-4 Opdina Saborsko Saborsko - oaza čistog 400.000 400.000 Ideja zraka/ zračna" banja"

72 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.

50. 2-4-5 TZ Karlovačke Izrada strategije turizma 300.000 300.000 Ideja županije/Opdina Opdine Saborsko Saborsko

51. 2-4-5 Opdina Saborsko Brendiranje područja 150.000 30.000 120.000 Ideja opdine Saborsko kao prostora fizičke i duhovne revitalizacije 52. 2-5-1 OPG Ivan Vukovid, Proširenje ovčarskog 152.000 80.000 72.000 U Saborsko gospodarstva pripremi 53. 2-5-1 JUG i GITA d.o.o. Prerada hrane biljnog i 380.000 228.000 152.000 U životinjskog porijekla pripremi 54. 2-5-2 Opdina Saborsko Zrno po zrno pogača - 200.000 200.000 Ideja projekt poticanja obrade poljoprivrednih površina

55. 2-5-3 Opdina Saborsko Sajam poljoprivrednih 500.000 20.000 30.000 450.000 Ideja proizvoda, ljekovitog bilja i šumskih plodova

56. 2-5-3 Opdina Saborsko Organizacija manifestacije 300.000 300.000 Ideja "Dani puhova" 57. 2-5-4 OPG Grdid, Uređenje i opremanje mini 250.000 200.000 150.000 U Saborsko sirane pripremi 58. 2-5-5 Opdina Saborsko Zajedno smo prepoznatljivi 100.000 100.000 Ideja -povezivanje poljoprivrednih proizvođača sa područja Saborskog 59. 2-5-6 Opdina Saborsko Edukacija poljoprivrednih 50.000 50.000 U proizvođača za sudjelovanje pripremi u Leader programu - poticanje uključivanja u LAG

73 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.

60. 3-1-1 Opdina Saborsko Zajedno za čisto Saborsko - 50.000 50.000 Ideja edukacija o odgovornom odnosu prema okolišu

61. 3-1-2 Opdina Saborsko Pilot program novog načina 100.000 100.000 Ideja prikupljanja komunalnog otpada

62. 3-1-3 Opdina Saborsko Uređenja odlagališta 3.000.000 3.000.000 U komunalnog otpada Sivnik i pripremi

sanacija divljih odlagališta na području Opdine Saborsko 63. 3-1-4 Opdina Saborsko Izgradnja reciklažnog 1.000.000 1.000.000 U dvorišta i mobilne jedinice pripremi

64. 3-2-2 Opdina Saborsko Proizvodnja električne i 500.000 500.000 Ideja toplinske energije iz biomase i obnovljivih izvora

65. 3-2-2 Opdina Saborsko Korištenje obnovljivih 50.000 50.000 Ideja izvora energije - analiza troškova i koristi (Cost benefit analiza) 65. 3-3-1 Opdina Saborsko/ Stanovnici kao čuvari 500.000 500.000 Ideja JU Natura Viva/ zaštite prirode i okoliša Udruge za zaštitu okoliša 67. 3-3-1 Opdina Saborsko Organizacija manifestacije 300.000 30.000 50 .000 280.000 sjedanja na stradanja stanovnika Saborskog - Ratovi 20 st. na području Saborskog

68. 3-3-1 Opdina Saborsko Uređenje spomen područja 1.000.000 50.000 50.000 900.000 Ideja stradanja stanovnika Saborskog u Domovinskom ratu

74 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.

69. 3-3-1 Marinko Etno soba Saborsko - 100.000 20.000 30.000 50.000 Ideja Sertid/Opdina edukacija turističkog Saborsko promotora, opremanje dodatnim sadržajima i označavanje 70. 3-3-1 Opdina Saborsko Zaštita tradicijske baštine i 700.000 700.000 Ideja kulturnog identiteta - osnivanje KUD-a, osnivanje zavičajne udruge, uređenje spomen sobe, izgradnja ljetne pozornica, prezentacija života u Saborskom zimi kao turističkog proizvoda

71. 3-3-2 Opdina Saborsko Zaštita kraškog lokaliteta 800.000 800.000 Ideja Jezera Blata - jegulje

72. 3-3-2 Opdina Saborsko/ Edukacija utjecaju 150.000 150.000 Ideja JU natura Viva/ aktivnosti na vojnom Udruge za zaštitu poligonu E. Kvaternik na okoliša život stanovnika Saborskog

73. 3-3-2 PŠ Saborsko/OŠ Škola u prirodi 50.000 50.000 U Plaški/ Opdina pripremi Saborsko

UKUPNO 147.213.100 690.000 880.000 6.650.000 130.024.100 8.599 .000 50.000

75 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 11. FINANCIJSKI PLAN

Da bi ova Razvojna strategija dobila svoj smisao potrebno je predvidjeti mogude izvore sredstava za financiranje razvojnih projekata predstavnika javnog i civilnog sektora i dinamiku njihove mogude realizacije. Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje tim sredstvima kao i pradenje njihova korištenja, zasigurno je jedan od važnih aspekata provedbe Razvojne strategije Opdine Saborsko.

Do ulaska Hrvatske u EU, izvori financiranja su se u prvom redu odnosili na proračun Opdine Saborsko, odnosno, proračune Karlovačke županije i pojedinih ministarstava Republike Hrvatske i donacije veleposlanstava ili međunarodnih organizacija. Nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, nositeljima projekata sa područja Opdine Saborsko dostupni su Strukturni instrumenti kohezijske politike EU: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond, kao i instrumenti zajedničke poljoprivredne politike Europske unije; Europski fond za garancije u poljoprivredi, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za ribarstvo.

Financiranje razvojnih projekata mogude je ukoliko su projektni prijedlozi usklađeni sa operativnim programima i strategijama više razine ali i ukoliko su pripremljeni na način kako je to predviđeno procedurama i smjernicama Europske unije. Zato je na početku provođenja ove strategije potrebno napraviti analizu i vrednovanje predloženih projektnih prijedloga. Važno je znati imaju li predloženi projekti potrebnu dokumentaciju, koliko su njihovi predlagatelji prihvatljivi i sposobni za provedbu EU projekata, na koji način doprinose lokalnom razvoju i sl. Tek nakon analize projektnih prijedloga može se pristupiti formiranju projektnih timova, ispunjavanju projektne dokumentacije, povezivanju sa partnerima, slanju, i nakon što projekt odobri nadležno tijelo, njegovoj provedbi, odnosno financiranju. Problem malih jedinica lokalne samouprave kao što je Saborsko je obavezni financijski doprinos u vedim projektima kao i financiranje aktivnosti vlastitim sredstvima dok se ne odobre izvješda i stignu uplate od nositelja programa. Takvi problemi su određena poteškoda ali i ne nesavladiva prepreka u realizaciji projekata koji ipak puno više donose nego što stvaraju probleme sa pronalaskom sredstava za pred-financiranje.

12. PRADENJE PROVEDBE I REZULTATA RAZVOJNE STRATEGIJE

Odgovornost i inicijativa za upravljanje planiranim aktivnostima navedenim u Razvojnoj strategiji pripada prije svega Opdini Saborsko kao jedinici lokalne samouprave sa svim zakonskim ovlastima kojima raspolaže i načelniku opdine kao predstavniku izvršne vlasti. Naravno to ne znači da ostali dionici u ovom procesu (civilni i poslovni sektor) trebaju biti pasivni i čekati da ih netko pokrene. Naprotiv, dinamičnost, sinergija i partnerstvo svih bitnih učesnika ovog procesa preduvjet je uspješnosti u realizaciji razvojnih programa.

76 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Da bi se ciljevi, prioriteti i mjere iz ove strategije ostvarili u što vedem postotku Opdina Saborsko de imenovati i zadužiti koordinatore po pojedinim projektima. Oni de brinuti o pojedinim sektorima, predlagati i poticati pripremu i kandiranje projektnih prijedloga i pratiti njihovu realizaciju.

Slika 16. Struktura odgovornosti za izradu i provedbu Razvojne strategije opdine Saborsko

NAĈELNIK

JEDINICA ZA RADNA SKUPINA UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

SUFINANCIRAJU MINISTARSTVA, DONATORI, INVESTITORI

-UZ POMOĆ KONZULTANATA

-SAVJETUJE SE S LOKALNIM STRUĈNJACIMA

-USVAJA OPĆINSKO VIJEĆE

LOKALNA RAZVOJNA RAZVOJNE MJERE STRATEGIJA

Ovaj dokument kao program aktivnosti podložan je pradenju i nadopuni od strane Opdinskog vijeda i Radne skupine koja je formirana u procesu pripreme Razvojne strategije kao plana aktivnosti za razdoblje od 2014. - 2020. godine. Popis članova radne skupine nalazi se u Poglavlju 9.1. ovog dokumenta i sastoji se od 16 predstavnika lokalnih dionika iz svih sektora, javnog, privatnog i civilnog.

77 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Nakon prihvadanja ovog dokumenta Radna skupina de se sastajati svakih šest mjeseci u svrhu evaluacije i monitoringa programa. Prvi sastanak bit de održan šest mjeseci od dana prihvadanja ove Razvojne strategije od strane Opdinskog vijeda.

Na prvom sastanku predstavnici izvršne vlasti Opdine Saborsko de predložiti radnoj skupini formiranje manjih timova po tematskim ciljevima i prioritetima koji de osmišljavati načine unaprjeđenja pojedinih projekata i tako pridonijeli svojom stručnošdu razvoju opdine. O sastancima radne skupine vodit de se zapisnici. Zapisnici članova radne skupine su javni dokumenti. Zaključci, primjedbe i ocijene Radne skupine služit de za nadopunu i prilagodbu ovog programa, kao i za nadzor provođenja programa.

Godišnjim izvješdima osigurat de se informacije o provedenim aktivnostima s podacima o nositeljima provedbe, uključenim financijskim sredstvima (i njihovim izvorima) te ostvarenim rezultatima. Izvješda o napretku podnosit de Jedinstveni upravni odjel ili voditelj projektnog tima, a usvajat de ih Opdinsko vijede Opdine Saborsko. Kroz godišnja izvješda pratit de se slijedede skupine pokazatelja: stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera, ostvareni rezultati i učinci na razvoj, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava, ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru, učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe te vidljivost Razvojne strategije Opdine Saborsko u javnosti.

78 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 13. ZAKLJUČAK

Opdina Saborsko tijekom 2014. godine je uz stručnu pomod savjetnika RA KARLA d.o.o. te uz suradnju relevantnih lokanih dionika i članova radne skupine izradila Lokalnu Razvojnu strategiju za razdoblje od 2014. do 2020.

Razvojna strategija pokazuje sadašnje stanje Opdine Saborsko po pojedinim sektorima, a njen sastavni dio su analiza pojedinih razvojnih problema kao i prijedlozi kako unaprijediti kvalitetu života na području opdine, kako izgraditi osnovu infrastrukturu i razviti poduzetništvo na području Saborskog, te osigurati preduvjete koji de pokrenuti novi gospodarski ciklus i zaustavljanje sadašnjih negativnih razvojnih trendova.

Opdina Saborsko je odabrala ciljeve koji se odnose na: (1) Zaustavljanje populacijskog osipanja, jačanje ljudskih resursa i održivi razvoj, (2) Razvoj lokalne infrastrukture, turizma i ekološke poljoprivrede i (3) Zaštitu okoliša, održivo upravljanje prirodnim resursima i kulturnom baštinom.

Specifična namjena ove Razvojne strategije je odrediti gdje opdina Saborsko želi i može biti u ekonomskom, gospodarskom i kulturnom pogledu u odnosu na regiju i državu u cjelini, te odrediti optimalan put za postizanje toga cilja.

Važan preduvjet realizacije ove strategije temelji se na činjenici kako de se od ideja razviti projekti, koji su sastavni elementi tih projekata, kako formirati projektne timove i izraditi akcijske planove projekata, kako pronadi novac koji nedostaje itd. Implementacija zacrtane strategije zahtjevan je posao za koji de trebati angažirati sve raspoložive ljudske resurse kako unutar Opdine Saborsko tako i izvan nje.

Svaki projekt spomenut u ovoj strategiji mora imati definiran sadržaj, a to znači povezanost sa razvojnim ciljevima i operativnim planovima više razine kao i odgovarajudu argumentaciju na koji način pridonosi lokalnom razvoju, razrađene radne pakete, proračun, odgovorne osobe i naznačen način provedbe i pradenja. Kako bi do njihove provedbe došlo neophodno je ovaj dokument redovno pratiti i ocjenjivati, razvijati i unaprjeđivati, te ako se to pokaže potrebnim i mijenjati.

Svaka promjena u prioritetima i mjerama mora biti dobro obrazložena. Ako je mogude, za pradenje i evaluaciju strategije korisno bi bilo angažirati adekvatne stručnjake.

Projekte treba početi razvijati odmah na način da se prikupi sva potrebna dokumentacija, izrade planovi, projekcije poslovanja i sl. Tek sa tako pripremljenim projektima može se računati na financiranje iz EU fondova, te dobivanje sredstava od drugih donatora i investitora.

Kako se poslovno okruženje svakodnevno mijenja namede se potreba za novim vještinama i znanjima i prije svega edukacijom koju treba kontinuirano razvijati i prilagođavati kako bi omogudili stjecanje neophodnih znanja za odgovorno planiranje i provedbu razvojnih projekata.

79 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Zato de prvi korak nakon odobravanja ove Razvojne strategije biti usmjeren na izradu akcijskih planove za projekte koje radna skupina označi kao prioritetne, te de se odrediti odgovorne osobe iz jedinice lokalne samouprave za provedbu svakog pojedinog projekta.

Za kompleksne projekte koji zahtijevaju više razine stručnosti mogu se angažirati vanjski konzultanti kako bi projekti zaživjeli u predviđenom roku i unutar predviđenog proračuna. Pri odabiru vanjskih suradnika treba inzistirati na multidisciplinarnim timovima s prikladnim referencama i odgovarajudom stručnosti.

I kao što je ved više puta naglašeno, odgovornost za implementaciju strategije najvedim dijelom leži upravo na instituciji Opdine, ali ne i isključivo na njoj. Bez podrške javnosti, poduzetnika, obrtnika, vlasnika OPG-a, predstavnika svih društvenih grupa i interesnih skupina teško de biti razviti i provesti zacrtane ciljeve, prioritete i mjere, te ostvariti viziju koju su istaknuli članovi Radne skupine pripremajudi ovaj strateški dokument Opdine Saborsko.

80 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. 14. PRILOZI/POPIS SLIKA I TABLICA

TABLICE

Tablica 1. Razvojni dokumenti Opdine Saborsko ...... 11 Tablica 2. Projekti odobreni Opdini Saborsko ...... 15 Tablica 3. Popis gradova i opdina te njihov broj stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2011 ...... 18 Tablica 4. Broj stanovnika Karlovačke županije po gradovima i opdinama prema popisu stanovništva iz 2011. godine i % smanjenja broja stanovnika u odnosu na popis iz 2001. godine. (Napomena: Kamanje je konstituirano 2004. godine i relevantan podatak o % promjene broja stanovnika nije mogude izračunati.) ...... 18 Tablica 5. Podaci o Opdini Saborsko ...... 19 Tablica 6. Usporedba broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, Karlovačkoj županiji i Opdini Saborsko prema Popisu stanovništva 2001. i 2011. godine ...... 21 Tablica 7. Prirodni prirast u Opdini Saborsko ...... 21 Tablica 8. Popisane osobe, kudanstva i stambene jedinice, Prvi rezultati Popisa 2011. po naseljima . 22 Tablica 9. Stanovništvo staro 10 i više godina prema spolu, a nepismeni – 2011. god ...... 22 Tablica 10. Opdina Saborsko – završena osnovna škola ...... 23 Tablica 11. Opdina Saborsko – završeno visoko obrazovanje ...... 23 Tablica 12. Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatičkoj pismenosti i spolu u 2011.god. 23 Tablica 13. Korištenje interneta i elektroničke pošte ...... 24 Tablica 14. Zaposlene osobe po sektorima u Opdini Saborsko ...... 24 Tablica 15. Tražitelji posla u Saborskom ožujak/2014 ...... 25 Tablica 16. Opdina Saborsko – stanovništvo prema migracijskim obilježjima, popis 2011 ...... 27 Tablica 17. Dužina javnih cesta na području Opdine Saborsko ...... 31 Tablica 18. Broj obrtnika na području Opdine Saborsko ...... 36 Tablica 19. Trgovačka društava na području Opdine Saborsko ...... 37 Tablica 20. Zadruge na području Opdine Saborsko ...... 37 Tablica 21. OPG-ovi na području Opdine Saborsko ...... 38 Tablica 22. Registrirani iznajmljivači soba na području Saborskog ...... 41 Tablica 23. Evidencija Ministarstva kulture RH o nepokretnim kulturnim dobrima u opdini Saborsko 45 Tablica 24. Proračunska sredstva Opdine Saborsko namijenjena društvenim djelatnostima u 2014. godini i plan za 2015. godinu ...... 48 Tablica 25. Broj učenika u Osnovnoj školi Saborsko u razdoblju od 2008/2009 do 2013/2014 školske godine ...... 49 Tablica 26. Podaci o Ambulanti Saborsko ...... 50 Tablica 27. Uključenost Opdine Saborsko u NATURA-u 2000 ...... 52 Tablica 28. Odlagališta otpada na području Opdine Saborsko ...... 53 Tablica 29. Pregled najviše dopuštene razine vanjske buke u Dba prema namjeni prostora ...... 55 Tablica 30. Popis članova Radne skupine ...... 61

81 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. GRAFIKONI

Grafikon 1. Struktura nezaposlenih u Opdini Saborsko prema kvalifikacijskoj strukturi, listopad 2014...... 26 Grafikon 2. Površine u Opdini Saborsko ...... 34

SLIKE

Slika 1. Proizvodni obrt Etno šindra ...... 33 Slika 2. Apartman Vukovid, Saborsko...... 40 Slika 3. Kapela rođenja BDM ...... 44 Slika 4. Crkva sv.Ivana Nepomuka ...... 46 Slika 5. Narodna nošnja opdine Saborsko ...... 46 Slika 6. Područna škola Saborsko...... 49 Slika 7. Ambulanta u opdini Saborsko ...... 50 Slika 8. Jezero Blata ...... 51 Slika 9. Čorkova uvala ...... 52 Slika 10. Ilegalna odlagališta u opdini Saborsko ...... 54 Slika 11. Karta minski sumnjivih područja Opdine Saborsko...... 56 Slika 12. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE SABORSKO ...... 63 Slika 13. Strateški cilj 1. Zaustavljanje populacijskog osipanja, jačanje ljudski resursa i održivi razvoj 64 Slika 14. Strateški cilj 2. Razvoj lokalne infrastrukture, turizma i ekološke poljoprivrede ...... 65 Slika 15. Strateški cilj 3. Zaštita okoliša, održivo upravljanje prirodnim resursima i kulturnom baštinom ...... 66 Slika 16. Struktura odgovornosti za izradu i provedbu Razvojne strategije opdine Saborsko...... 77

82 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014.