List župe sv. Luke - Podbablje

God. XXIV. Božić, 2009. Br. 1 (39) Raspored bogoslužja i blagoslova obitelji

25. prosinca 2009. Petak- Božić- Rođenje Gospodinovo Polnoćka: u crkvama Sv. Ante i Sv. Luke u 24 sata Dnevne sv. mise: Sv. Luka i Sv. Ante u 9:30 sati Kraljica Hrvata i Sv. Mihovil u 11 sati. 26. prosinca 2009. Subota- Sv. Stjepan prvomučenik Sveta misa u crkvi Sv. Ante u 10:30 sati. 27. prosinca 2009. Nedjelja- Sveta Obitelj i Sv. Ivan apostol Svete mise: Sv. Luka i Sv. Ante u 10:30 sati Kraljica Hrvata i Sv. Marko u 11 sati. 28. prosinca 2009. Ponedjeljak- Mladenci, Nevina dječica Sveta misa u crkvi Sv. Ante u 10:30 sati Poslije mise bit će podjela darova djeci 29. prosinca 2009. Utorak- Blagoslov obitelji Podbablje Gornje 30. prosinca 2009. Srijeda- Blagoslov obitelj Hršćevani i Podstrana (dio Druma do crkve Sv. Ante) 31. prosinca 2009. Četvrtak- Blagoslov obitelji Drum 1. siječnja 2010. Petak- Nova godina Svete mise u crkvama Sv. Ante i Sv. Luke u 11 sati 2. siječnja 2010. Subota- Blagoslov obitelji Jonjići, Matkovići, Kujundžići (do Papkove škole) 3. siječnja 2010. Nedjelja- 2. nedjelja po Božiću Svete mise u crkvama: Sv. Luke i Sv. Ante u 9:30 sati Kraljica Hrvata i Sv. Mihovil u 11 sati. 4. siječnja 2010. Ponedjeljak- Blagoslov obitelji Vukovići, Karini i Žužuli 5. siječnja 2010. Utorak- Blagoslov obitelji Ajduci, Kamenmost i Perića Brig 6. siječnja 2010. Srijeda- Bogojavljenje- Sveta Tri Kralja Sveta misa i blagoslov vode u crkvi Sv. Luke u 10:30 sati 10. siječnja 2010. Nedjelja- Krštenje Gospodinovo Svete mise u crkvama: Sv. Luke i Sv. Ante u 9:30 sati Kraljice Hrvata i Sv. Marka u 11 sati. Božićni pohod svećenika za blagoslov je blagoslov obitelji. Zbog toga je važno da se cijela obitelj nađe na okupu i da svi zajedno sa svećenikom mole. Za blagoslov je potrebno pripraviti na stolu križ sa svijećom i blagoslovljenu vodu s grančicom za škropljenje. GODINA XXIV. BOŽIĆ, 2009. BROJ 1(39)

------Uvodnik ------Dragi župljani!

a Božić slavimo rođenje, rođenje božan- Neke žene doživljavaju rađanje i kao rado- skog djeteta, ali i svoje vlastito rođenje. sno, bez velikih boli. Isto iskustvo smijemo ponekad NRođenje djeteta za ljude je oduvijek bila imati i mi. Tu se u nama rađa nešto novo, a da to ne tajna. S riječju rođenje srodne su i riječi “nosiljka” doživljavamo bolno. To je kao neko čudo. U nama i “teret”. Stoga rođenje i smrt spadaju skupa. Ra- je odjednom nastalo nešto novo, a da nismo svje- đamo se da umremo. A umiranje ujedno znači: sno ni zamijetili proces rađanja. Rađanje kazuje da ponovno se roditi. Rođenje i trud (breme) ovise ne moramo sve odraditi, da sam Bog čini u nama jedno o drugome. To nam govori i sama Biblija nove stvari. Biblija nam govori da se moramo uvijek kad Bog ženi pri izgonu iz raja govori: “Trudnoći iznova rađati, sve dok se u smrti ne rodimo zauvijek tvojoj muke ću umnožiti, u mukama djecu ćeš rađati” u Bogu. Isus je rekao Nikodemu: “Tko se ne rodi ( Post 3, 16 ). nanovo, o d o z g o , ne može vidjeti kraljevstva Mi u Isusovu rođenju slavimo put svoga vla- Božjega” ( Iv 3, 3 ). Dakle, bez novog rađanja stitog rađanja. I u naš proces rađanja spadaju nesposobni smo postati onaj za koga nas je Bog osamljenost, tuđina, noć, boli. Kad god se u nama pozvao. Ne možemo vidjeti kraljevstvo Božje, ne rađa nešto novo, to najprije zadaje boli. Mi bismo možemo postati jedno s Bogom, ne možemo doći k htjeli živjeti i dalje kao do sada. Htjeli bismo novo sebi. Božje kraljevstvo znači da u nama vlada Bog, zadržati u tijelu. Osjećamo doduše da smo “trud- da smo sasvim slobodni od ljudske moći i da smo ni”, da se nešto novo primiče. Plašimo se da to novo potpuno mi. Na našemu duhovnom putu potrebno ne probije. Ne bismo ga shvatili. To novo moglo bi je uvijek iznova novo rađanje, u kojemu će se slomiti dijeliti sudbinu božanskoga djeteta za koje nije bilo stari model i u nama se jasnije javiti izvorna Božja mjesta u svratištu. Ne znamo kako opipati to novo. slika. Ni Isus, Bog, ne bi se rađao u Belehemu da Osjećamo jedino da to staro tako dalje neće ići. istočni grijeh nije iznakazio čovjeka, tu sliku Božju. Ali istodobno je u našemu rađanju i obećanje da Mistici govore ne samo o trajnom ponovnom će u nama sve postati novo. Ostavljamo iza sebe rađanju kao putu prema sebi samima, nego i o modele prošloga života U nama nastaje novi život. rađanju Boga u ljudskoj duši. Na Božić slavimo u On je pri rađanju još sasvim nježan. Ali u nama će Isusovu rođenju i rađanje Boga u svome srcu. Ako se snažno probiti kao i dijete u jaslama. se u nama ne rađa Bog, ostajemo stranci samima

1 Uvodnik sebi. Angelus Silesius ( njem. pjesnik)je to ovako života iz kojega uvijek iznova možeš ponovno crpiti izrazio: “Da se Krist i tisuću puta rodi u Betlehemu duhovnu snagu. a ne u tebi, ti ostaješ još uvijek zanavijek izgubljen”. Potrudimo se i mi, unatoč našoj ljudskoj sla- Za Eckharta (njem. filozof–mističar) rađanje Boga bosti, sve učiniti da Božić ne slavimo samo kao događa se ovako: “U najintimnijoj biti duše, u iskri tradicijski, običajni blagdan, nego kao sadržaj razuma, događa se rađanje Boga. U najčišćemu, našega života. To ćemo moći ostvariti ako se osta- najplemenitijemu, najnježnijemu što duša može vimo formalizma, hipokrizije, egoizma, moći, vlasti ponuditi, tu mora biti: u onoj dubokoj šutnji, o kojoj i karijerizma i u vjerskom i u društvenom životu. nikada stvorenje nije steklo nikakvu sliku”. To će nam omugućiti rođeno betlehemsko Dijete, U meni, u tebi, cijenjeni čitatelju Mosta, je taj ako mu dopustimo da se rodi u nama. I recimo još prostor čiste šutnje koji ne dotiče buka svijeta, koji jednom. Da se Krist i tisuću puta rodi u Betlehemu ne dotiču mnoge misli i osjećaji koji nas neprestano a ne u tebi, ti ostaješ zauvijek izgubljen! nadjačavaju. U ovome prostoru šutnje u tebi se želi S ovim mislima, dragi naši župljani, u inozem- roditi Bog. Kad se Bog rodi u tebi, ti ćeš tada doći stvu i tuzemstvu, žele vam sretno porođenje Isusovo u doticaj i sa samim sobom, s onom netaknutom i i blagoslovljenu 2010. godinu vaši svećenici neiskrivljenom slikom Boga u sebi. Tvoj život postaje Fra Ivan Jukić tada istinski nov, spašen i sjajan. U tebi je tada izvor ...... i Fra Vinko Gudelj

Jaslice u Drumu napravio je Denis Matković

2 ------Za našu dušu ------Božić je zapravo početak novoga svijeta

vima vama, dragi čitatelji «Mosta», svima vama poruka: Bog ima ljudsko srce i potreban je svih naših i onima koji su vam dragi i životom blizi, po- srdaca da bi mogao živjeti, da bi mogao biti Bog. Szdrav od Boga koji nam daruje svoga Sina: Ako se odjene u ta srca onda ima nove haljine, crve- Sretan vam Božić! Gospodin koji upravlja svemirom ne od krvi, bijele od patnje. One su njegov ponos. i Dijete na skromnoj slamici, Bog koji je u svakoj stvari Bog se utjelovljuje u srce koje ljubi, to je nje- i svakom ljudskom tijelu, neka bude s vama! gov ponos, tu je njegov dom. Svaka naša ljubav je Iako mrkla Božićna je noć puna svjetla, koje njegovo utjelovljenje, jer Bog je ljubav i tko ostaje je Bog upalio u našim srcima. Božićna je noć puna u ljubavi u Bogu ostaje i Bog u njemu (1 Iv 4, 16). I anđela. Zato i molimo Gospodina da se ne rodi u tvom srcu Bog uči ljubiti. A ti u Bogu učiš nebesku bilo gdje, daleko od nas, nego da se rodi ovdje ljubav. Ljubav se Božja ne čuva, ne skriva se ljubav, među nama, u našoj župskoj zajednici. Neka se ljubav se dariva, ljubav razoružava, izlaže se po- rodi ovdje pa i onda ako nađe malo anđela i samo gibli. Bog se pokazuje u nevinom Djetetu, svoje malo svjetla. U Božićnoj noći, po vjeri, možemo biti božanstvo zaodijeva u ruho čovještva. Bog skriva svi Isusovi, jer on se želi roditi u našem srcu i s nama svoje veličanstvo u našem, ljudskom tijelu. proslaviti svoj i naš Božić. Bog ponizni, Stvoritelj skromni to je zapravo odlučna riječ kad je govor o Božiću. Bog ljubi ono Bog s ljudskim srcem što je maleno i neznatno. Ne skreće pozornost na ono što je veliko, poznato i sveto, nego na jedno «U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Dijete u tamnom kutu kugle zemaljske. Skreće po- Riječ bijaše Bog...I Riječ tijelom postade». U Božić- zornost na ono maleno koje se ne može ni s čim noj noći, na ponoćnici slušamo to Evanđelje. Usred drugim hvaliti do li da je ljudsko biće, čovjek i nište tamne noći te riječi prodiru do samog početka dana više. Jer biti čovjek to nije ništa loše, budući da je i vremena, do početka svih stvari. Bog sam htio postati čovjekom. Bog koji je oblikovao prvoga čovjeka od pra- ha zemaljskog postaje prahom naše zemlje. Lončar Novi tok povijesti koji je oblikovao ljudsko biće kao zemljanu posudu, sam postaje glinenom posudom, svjetlo koje svijetli Sve do prvog Božića veliki kotač povijesti u zemljanoj uljanici. okretao se uvijek u istom smjeru: od malena prema I ako moram plakati, On će me naučiti plakati. velikom, od uboga i siromaha do onog koji uživa u I ako moram umrijeti i On je osjetio gorčinu patnje i izobilju, od onog koji ništa nema, do onog koji sve smrti. Samo Bog koji ljubi mogao se uputiti ovom sta- posjeduje, od slaba i potlačena do jaka i moćna. U zom. Maleni i neznatni, koji u očima svijeta ništa ne Božićnoj noći veliki kotač povijesti je zastao, zausta- znače, oni mu vjeruju. Oni koji imaju čisto srce vjeruju vio se na čas u trenutku Isusova rođenja. Nakon toga u Boga koji ima srce od krvi i mesa. I to je Božićna veliki kotač povijesti počeo se okretati u suprotnom 3 Za našu dušu

smjeru, smisao povijesti okrenuo se u drugom smjeru. je u meni. Prebivat će u mojoj bijedi i nju će obasjati Bog je pošao prema čovjeku, Bog se zaputio prema svojim svjetlom, boravit će u ovoj hrpi siromaštva, nama. Kotač je povijesti krenuo od velikog prema svjetla i sjene. Prebivat će u meni da me promijeni, malenom, od neba prema zemlji, od naseljena da o Božiću postanem novo stvorenje. Jer on me grada do prazne spilje, od kraljeva koji se klanjaju uči da mnogo više vrijedi upaliti svjetlo, nego pro- Djetetu, od moćnika koji su u službi malenih. klinjati tamu. U tom smislu Bog je ključ novoga svijeta koji ponovno nastaje iz njegove stvaralačke ruke. Ako Božićna čestitka to razumijemo, onda smo shvatili poruku Božića. Bo- žić je zapravo početak. Nastao je jedan novi svijet, U Betlehemu anđeli su pjevali: “Slava na vi- izrastao novi grad, nastalo je novo stvorenje. Nije sinama Bogu, a na zemlji mir ljudima miljenicima istina da je svijet ostao bez Boga. Trudna je zemlja njegovim”. To je zapravo Božićna čestitka koju vam donijela svoj plod, riječ se oslobodila, vratila se iz želim uputiti. Sretan Božić koji dolazi od Boga, mir sužanjstva. Božić označuje trenutak kad su se stvari koji silazi s neba. počele odvijati na drugi način. Božić je ono što Bog Sretan Božić svima vama koji se još uvijek misli o svijetu i ono što čini za nas i za naš svijet. bojite Boga, koji strahujete pred njim kao pred su- Bog je pogledao naš svijet i učinio mu se ne- cem konačne osude. I vama ovaj Božić poručuje: kako dalekim. Zbog toga je pošao drugim putom. ljubav ne poznaje druge kazne osim one da sama Umjesto da osudi svijet, došao je na svijet da mu sebe kazni ljubeći bespovratno. Bog nam dolazi omogući nov početak. Zemlja ne pripada onima kao Dijete. I nemoj mi reći da se bojiš Djeteta, tog koji imaju vlast i novac. To je sudbina onih koji gube. nevina, bezazlena stvorenja koje se oslanja samo Prava povijest pripada dobroti bez buke, ljubavi na ljubav i računa s ljubavlju, koje živi jer je ljublje- bez hvale, služenju bez interesa. no, koje se hrani mlijekom i snovima. Ti ga možeš Ako se Bog htio roditi u jednoj štali neće se odbiti, ali Dijete te neće nikada odbaciti, to Dijete sablazniti nada mnom, zbog nereda i grijeha koji Božje ne može bez tebe. 4 Za našu dušu Sretan Božić i vama koji ste Boga ostavili i shvatite smisao velike patnje. Sretan Božić svima zanemarili, vama koji kažete da ste izgubili vjeru u vama koji ste previše trpjeli i još uvijek podnosite Boga. I onda kad ga ti izgubiš On te neće izgubiti. nepravdu. Isus, koji se i zbog vas rodio može vam Nije se razočarao u ljubavi prema tebi, ne gubi udijeliti svjetlo i mir. Sami spomen njegova imena povjerenje u te, ne gubi nadu koja je u tebi. može vam okrijepiti život. Pogledajte gdje se On Sretan Božić svima vama koji živite u krajnjem rodio. Spilja izgleda poput groba, to je tamno srce siromaštvu, vama koji ste ranjeni neuzvraćenom lju- zemlje. Ali zlo ne može nikada slaviti konačnu po- bavlju, vama koji se nadate novoj ljubavi. Vi ste kao bjedu. Nešto novo nastaje, klija, dijete koje se rađa, i betlehemski pastiri, izvan zajednice, izvan mjesta, glas koji se čuje. Nikad više nije bilo toliko anđela čeljad nečista jer su blagovali neopranih ruku, nikad kao na onom izgubljenom komadiću zemlje. nisu povirili u sinagogu, neprestano su išli za svojim Sretan Božić vama koji gubite volju za život, ovcama. A upravo oni su bili prvi koji su primili rado- jer vas ništa više ne može zadovoljiti, a ponajmanje snu vijest koju su im navijestili anđeli. Jer pred Bogom više vrijedi osoba nego zakon, više vrijedi ljudsko uspjeh i obilje. Dijete koje se rodilo može vam udijeliti tijelo koji gladuje, nego obredni propisi. radost i slast života. Neka vam Božić daruje ono što Mi gledamo na vanjštinu i sudimo po vanjštini. vam nedostaje: ljepotu, radosnu spoznaju da ste Bog naprotiv gleda u srce. Bog se utjelovio, postao ljubljeni i da možete ljubiti. Neka vam daruje tajnu i je ljudsko biće s tijelom i srcem. Odjenuo se u naše veliki komad neba, dobrotu koja je zakon, nevinost srce iskreno i slomljivo. Gleda ga dobrostivo. Jer i poštenje, mudrost i prozračne staze budućnosti. Bog je veći od našega srca, pa i onda kad nas srce Sretan Božić jer je Bog s nama, nismo sami i može optužiti zbog mnogo čega. nikada nećemo biti sami. Na Božić, danas i zauvijek, Sretan Božić svima nama koji smo samo Bog je s nama! Što nam donosi dragi blagdan Boži- ljudska stvorenja, koji smo samo tijelo, jer Bog je ća? Možda netko od nas očekuje od Božića nešto tijelom postao, obukao naše tijelo i utjelovio se. velika, željan i opravdan uspjeh, pa ipak ostane To je neuništiva snaga Božića, Boga koji ne gleda razočaran. I to je moguće zbog nama nepozna- ono što je veliko, slavno, nedodirljivo, nego obraća ta razloga, koji Bog poznaje i poštuje. Možda do pogled na Novorođenče koje se rađa u noći bez nas nije doprijela Radosna Vijest koju se navijestili reflektora, koji se ne može s ničim drugim pohvaliti anđeli. Isto je tako moguće da su se nade mnogih, nego da je Dijete, samo Dijete i ništa više. Dovoljno dao Bog svih nas, obistinile, jer smo shvatili i prihvatili je biti osoba da bi posjedovao najveće dostojan- Radosnu Vijest o Bogu koji nas ljubi, koji nas uzima u stvo. Tada će i sva milost Božja biti s tobom. Ne naručje, koji nas miluje rukom novorođenog Djeteta. treba ti više od onog časa kad je Bog stavio svu On je Emanuel, Bog s nama i za nas. svoju slavu u jedno Dijete. Gospodine Isuse, budi Božji život za one koji Sretan Božić svima vama koji čitate ove ret- ke, koji ste možda bogati darovima koje ste primili, su umorni od života, budi put za one koji lutaju, budi a siromašni u ljubavi. Sretan Božić svima koji su istina svima onima koji te traže! bogati nemirom, a siromašni mirom i tišinom. Neka Gospodine Isuse, budi Riječ Božja onima koji nas novorođeno Dijete nauči da ima malo stvari šute, oprosti nam naše grijehe, budi nam svjetlo na koje su doista važne i vrijedne. Tako malene kao: stazi života! malo mlijeka, vatre i vode i dvije ruke na koje na- Gospodine Isuse, budi snaga Božja za sve sloniti jedan čitav život. slabe, kruh života za sve gladne, ljubav Božja za Sretan Božić svima vama koji ste umorni i sve koji su srca slomljena! opterećeni tamnim stranama života, nesposobni da dar-ko 5 Za našu dušu

Što ako se Božić danas dogodi...

Mario: (sa svežnjem novina u naramku izvikuje): oduzmu Novorođenče. U tomu su mu poma- Čujte i počujte! Najnovije vijesti iz svijeta i gali neki čobani i tri nepoznata došljaka, koji okolice. Novorođenče nađeno u štali. Policija su po prvi put viđeni u ovom kraju. Stvorila ispituje slučaj... Čujte i počujte! Najnovije s se mala gužva koju je policija sretno riješila. Bliskog i Dalekog Istoka. Službenici sa soci- Domagoj: Čitaj dalje, što stoji u izvješću. jalnog istražuju pojedinosti. Uzmite i čitajte Mirjana: Nakon što su priveli Mariju S. i Josipa najnovije vijesti koje prenosi naše agencija, S., policija je uhapsila i trojicu stranaca koji radio i televizija... su se predstavili kao mudraci, i da potječu Ivica: (kupuje novine i daje 7 kuna) Daj mi da vidim iz jedne zemlje s Bliskog Istoka. Ministarstvo šta piše. (Čita na glas) Policija je privremeno unutrašnjih poslova i Carina ispituju podrijetlo uhapsila i privela u policijsku postaju nekog trojice došljaka, koji su, kako izgleda, ilegalno stolara iz Nazareta i mladu majku koju su prešli granicu i kriomice ušli u zemlju. zatekli s njim. Ivica: Glasnogovornica betlehemske policije Ankica: Svašta li se događa u našem svijetu. Nu izjavila je novinarima da trojica nepoznatih poslušaj i ovo: (čita glasno) Betlehem Judeja, došljaka nemaju putovnice, ni drugih osobnih od našeg izvanrednog dopisnika: «U jutar- dokumenta. Kod pretresa službenici SUP–a njim satima zabrinuti je građanin nazvao su kod njih pronašli manju količinu zlata, neke policiju i izvijestio da je u obližnjoj štali otkrio mirodije i druge čudne sastojke za koje se mladu obitelj koja se tamo sakriva. Izgleda sumnja da bi mogli biti droga. da su se nezakonito tamo smjestili. Tihomir: Nadalje je glasnogovornica izjavila da Marina: S upaljenom sirenom došlo je policijsko su se trojica nepoznatih suprotstavila hapše- auto na lice mjesta. Službenici sa socijalnog, nju i da su tvrdili kako im je Bog zapovjedio da u pratnji policije, bili su iznenađeni kad su štali se smjesta vrate kući, da izbjegavaju mjesne otkrili Novorođenče koje je njegova majka, vlasti i da ne daju nikakve izjave za novine. stanovita Maria S. iz Nazareta, povila u neke Domagoj: Na pitanje o kakvim se sastojcima radi, krpe, pelenice i položila na slamu u jasle. glasnogovornica je izjavila da su kemikalije Mario: Kad su službenici pokušali privesti mladu poslane na laboratorijsko istraživanje i krimi- majku, suprotstavio se neki čovjek, za kojeg nalističku obradu u nadležnu ustanovu. se kasnije ustanovilo da se zove Josip S., i da Ivica: A piše li u članku što se dogodilo s je i on iz Nazareta. Novorođenčetom? Antonija: Taj Josip S. je energično nastupio i nije Ankica: Novorođenče je privremeno zbrinuto. htio dopustiti da službenici sa socijalnog Mjesto njegova boravka drži se u strogoj 6 Za našu dušu tajnosti. Službenici SUP–a smatraju da se Mirjana: Pastiri koji su se tamo zatekli, zaklinju se ovaj čudan slučaj neće tako brzo riješiti. i preklinju da su vidjeli velika čovjeka u bijeloj Antonija: Znatiželjni novinari potražili su daljnje haljini, da je imao krila na leđima i da im je za- pojedinosti na socijalnom uredu. Tamo im je povjedio da odu u štalu i da Novorođenčetu glasnogovornica saopćila slijedeće: iskažu počast i čestitaju rođendan. Marina: Otac djeteta je srednje dobi, izgledao je Domagoj: Na to je glasnogovornik kriminalističke prilično nervozan. Sa sigurnošću se moglo obradbe saopćio da u svom životu nije čuo ustvrditi da majka Djeteta još nije punoljetna. blesavije izjave. Mi smo u kontaktu s kolegama u Nazaretu Ankica: Zato, braćo i sestre, djeco, mladi i odrasli, kako bismo ustvrdili u kojem se odnosu njih budimo radosni da se to Dijete rodilo prije dvoje nalaze. mnogo više vremena, kad nije bilo socijalne Domagoj: Čitam dalje što pišu novine. Marija S. skrbi, ni kriminalističke obradbe, da se nije iz Nazareta odvedena je u glavnu bolnicu. rodilo u strogo uređenoj zemlji koja se guši u Tamo će biti podvrgnuta medicinskim i psihi- svojim zakonima, a često zaboravlja bijedu i jatrijskim pretragama. nevolju koja nas okružuje… Ankica: Slušaj ovo: Javno će tužilaštvo protiv Svi zajedno: Svima vama želimo sretan i veseo Marije S. pokrenuti krivični postupak zbog Božić i Božji blagoslov u Novoj godini. zanemarivanja novorođenog djeteta. Psihi- Prema evanđeoskom izvješću priredio: jatar će podrobno ispitivati njeno duševno ...... Dinko Aračić stanje, budući da je izjavila da je Djevica i da Novorođenče ne potječe od jednog čovjeka, nego od Boga. Antonija: Opet su znatiželjni novinari s televizije i radija otrčali u bolnicu i potražili službe- no saopćenje s psihijatrije. Odgovor je bio slijedeći: Tihomir: Nije mi dužnost nalagati okrivljenima što će vjerovati. Ali ako ta njihova vjera vodi do toga – kao u ovom slučaju – da se jedno Novorođenče zbog hladnoće i neishranjeno- sti nađe u životnoj opasnosti, onda se mora utvrditi da su privedeni opasni pojedinci. Marina: Sama činjenica da su u štali pronađene droge, koje se vjerojatno raspačavali nepo- znati stranci, zamršuje čitavi slučaj koji treba podrobno ispitati. S druge pak strane siguran sam da će svi sudionici ovog nemilog doga- đaja, nakon nužnog obrađivanja i liječenja, za nekoliko godina biti normalni građani našega društva. Mario: Ima još jedna zanimljivost. Počujete što piše na kraju članka: 7 Za našu dušu

Doba perfekcionizma

to mislite kako će biti propovijedana povijest Kako je moguće da su tako slijepo vjerovali u današnjeg vremena? Hoće li uopće biti pro- razne bogove i božice, obraćali im se za pomoć, Špovijedana? Hoće li biti ispisana u knjigama? čak im i žrtve prinosili? Možda će je nadolazeće generacije moći Čudni su nam postupci i razmišljanja ljudi koji naći samo u nekim malim, tehnološkim kutijicama, su živjeli stoljećima prije nas. Nismo ni svjesni da nekim novim internetima. Možda će im knjige biti danas činimo i gore i smješnije stvari od praljudi. nešto nepoznato i fascinantno, što mogu vidjeti Mnogo su gori današnji psihički i verbalni ratovi od samo u muzejima. Danas učimo o nevjerojatnim, za onih ratova sa štapovima, lukom i strijelom. I danas današnje prilike gotovo smiješnim stvarima iz povi- mislimo da znamo sve odgovore na pitanja o po- jesti. Pitamo se kako je moguće da su ljudi ratovali stanku Zemlje. Uzmimo u obzir sve osim onoga što štapovima da bi osvojili neka nova područja? Kako nam uvijek stoji pred očima. I mi danas vjerujemo u je moguće da su mislili da je Zemlja ravna ploča ili razne ideale i bogove. Ako su ljudi prije vjerovali u da je u središtu svemira? boga Sunce, u boga Vjetar, u boga Oganj, boga

8 Za našu dušu

Nebo ili božicu Mudrost, i mi danas vjerujemo u kojima je bilo stalo do savršenstva svega onoga iste bogove koje nazivamo drugačijim imenima. što je vidljivo i materijalno. Danas su to: Bog Novac, bog Žurba, bog Bezosjećajni, hladni, mračni i šuplji Perfek- Častohleplje, bog BigBrother, bog Facebook, bo- cionisti! Oni koji su odobravali abortuse, umjetne žica Pohlepa. oplodnje i eutanazije. I prije su im prinosili žrtve, i sad im prinose. Oni koji su divlje brakove i istospolne zajed- Samo, današnje žrtve su veće i bogatije, a bogo- nice nazivali ljubavlju. Trebamo se sramiti što će vima smo poklonjeni 24 sata dnevno. Vjerujem da biti zapisano da smo živjeli u ovom dobu. Svi će se danas živimo u novom Mračnom dobu, ali i vjeru- čuditi kad saznaju za povijest našeg doba. Mučit jem da će to doba proći i da će doći nova genera- će ih pitanje moralnosti kod Perfekcionista. Kako cija moralno osviještena koja će živjeti i djelovati u su profesori u školama djelovali bez Boga? Kako dobu novih principa i uvjerenja dostojnih čovjeka. to da su i sve ostale ustanove djelovale bez imalo Je li ispravno vjerovati da će Bog providjeti straha Božjega? Kako to da je bilo normalno malo- nove generacije koje će se čuditi nama iz Mračnog ljetnicima dijeliti prezervative puštajući im time da doba? Naša povijest njima će biti smiješna. Naše rade što ih je volja i da ljudsko dostojanstvo svode doba zvat će doba kad je poslanica na užitak i nemoral? U povijesnim knjigama na- “Čovjek je čovjeku vuk “ promijenila značenje dolazećih generacija bit će pisano o nekoj davno u “Čovjek je čovjeku čovjek”. postojećoj tzv. civilizaciji koja je prestala postojati A kako će nas zvati? Bezbožnici? Nemoralci? uništivši samu sebe i ugušivši se u vlastitim grijesi- Ateisti? Ljudi koji su ukinuli granice? Sjećat će nas ma. A vi? Je li novom generacijom učite povijest, se po mnogim smiješnim zakonima, smiješnim vo- ili iako već znate svoj kraj, pokušavate opstati kao đama, te po nevjerojatnim viđenjima. Znam! Perfek- Perfekcionisti? cionisti! Da, tako će nas zvati! Perfekcionisti. Ljudi ...... Krešimir LONČAR 9 Za našu dušu

Psovka

Lisabonu je živio čovjek koji nije mogao riječ traži, ni u psovku ljutnju, što psovanje podrazumije- izustiti, a da prije nje ne bi izrekao zakletvu, va, jer je psovanju bijes otac a ljutnja Ua nakon nje psovku. Ružno ga je bilo slušati m a j k a . On je te psovke i zakletve sijao kao što i vjerniku i nevjerniku, jer su tolika zaklinjanja u sve sijač sije zrnje iz torbe. Nije ih izgovarao iz duše, i svašta, i tolika psovanja, svega i svačega, parala otkuda svaka riječ izlazi, pa i riječ kojom se zakli- uši ljudima koji su imali obvezu s njim razgovarati. njemo i riječ kojom nešto grdimo. Uza sve ostalo, riječi u zagradama od zakletve, Čovjek iz Lisabona bio je trezvenjak i blage sprijeda, i psovke, straga, bilo je teško povezati u naravi, a ipak se zaklinjao i psovao. Za ništa tresne rečenicu, jer ih je najprije trebalo osloboditi zagra- psovku i ostane živ. Zato su mu svi ljudi savjetovali, da, osloboditi od zakletve i psovke, pa tek onda kad nije pijanica ni nasilnik, da se toga ostavi. On povezati u rečenicu i pokušati u njima otkriti psova- se branio da mu je to navika od djetinjstva i da se čevu misao. Ono što je bilo najgore, u zakletve nije toga ne može odviknuti i da u njegovim zakletvama unosio nikakvu predanost, što uvjerljiva zakletva bez predanosti i psovkama bez gnjeva nema ništa

10 Za našu dušu grešno ni prema ljudima koji to slušaju ni prema ime zaklinješ, a tvoja psovka pravi ranu na srcu onima koje isprazno spominje u zakletvi i bezočno onomu koga si opsovao. Ne vrijeđaj i ne ranjavaj psuje u psovci. Ali nije nijekao da se toga ne bi nikoga svojim riječima!” rado odrekao i govorio kao što govore normalni i I čovjek se iz Lisabona nakon toga susreta od- kulturni ljudi. Bez zakletve i psovke! Bi, odvikao bi viknuo od zaklinjanja i psovanja. Tvrdio je da nije se on toga, ali ne može! imao susret s djetetom od tri godine, jer trogodišnja Jednoga dana ide čovjek iz Lisabona posred djeca ne hodaju ulicama bez pratnje. Tvrdio je da široke ulice. Na ulici nigdje živa čeljadeta. Ni psa je to bio susret s anđelom Božjim. Neki su u njegove ni mačke. Kad iz jednog portuna, kao da je rodi- tvrdnje povjerovali, neki i nisu, Ali, kad je, služeći se teljima pobjeglo od kuće, iziđe pred njega dijete svojim primjerom, tvrdio da se čovjek može oslobo- od tri godine. U bijeloj haljini i bijelim cipelicama, diti onoga što s njim nije rođeno, onoga što je u tijeku s rumenim obrazima. Čovjek se iz Lisabona zbuni života na njega nalijepljeno, ako to žarko želi onaj i čisto prepade. Što će dijete samo na pustoj ulici? koga se to tiče, onda su mu povjerovali svi! Iako je to Gdje su mu roditelji, baka i djed? Nema ih i on malo tko bez pomoći anđela mogao učiniti! odluči dijete uzeti za ručicu. Na našu veliku žalost, mi Hrvati smo psovački Želeći ga, prije nego ga za ruku uhvati, pitati narod! Prema statistikama 84% Hrvata su katolici. čije je i kako se izgubio, on uz ta dva pitanja izreče Psovkom , kako kaže priča, pravi se rana na srcu hrpu kletava i psovki, pa dijete, kad ga psovač onomu koga se psuje. Svjedoci smo žalosne činje- pokuša uzeti za ruku, izmače natraške i reče: nice da psuju i mala djeca koja još ne mogu dobro “Odstupi od mene! Ti nisi dostojan dodira izgovoriti ni dragu riječ “mama ”. A već razgovi- moje ruke!” jetno psuju velikoga Boga. “Čujte kako moj unuk Čim to reče, dijete podigne bijelu haljinu i već govori – hvali se djed ili baka – , dok mali psuje golim koljenima kleče na kamenitu ulicu. A Lisa- Boga a svi se oko njega smiju.” Žalosno, zar ne? boncu reče: Budimo molitelji i kulturnjaci a ne okorjeli psovači “Brate moj, nemoj se zaklinjati i nemoj i ...... ! psovati. Tvoja zakletva vrijeđa onoga u čije se ...... Priredio: fra Ivan Jukić

11 Za našu dušu

O dođi, Spasitelju naš

„Velika su i čudesna djela tvoja, Gospodine, Bože Svevladaru! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! Tko da te se ne boji, Gospodine, tko da ne slavi Ime tvoje! Ti si jedini svet! I zato će svi narodi doći i klanjati se pred tobom, jer se očitovahu pravedna djela tvoja!“

skoro dolaziš Gospodine - koliko puta po- Velik si Gospodine kad dolaziš kao čovjek u novno tražiš grešnike. Pitamo se do kada ćeš krilu Presvete Bogorodice. Postao si jedan od nas, Ubiti toliko strpljiv, ima li tvoja ljubav odmora, da otkupiš grijehe naše. Svakom čovjeku omogućio koliko nam želiš opraštati… si spasenje. Zato ti Kriste prikazujemo sve obitelji župe Podbablje. Posebno te molimo za naše mla- de. Dovedi ih pod zaštitu presvetog srca Tvojega da ne postanu rasipni sinovi ovoga svijeta. U ovom milosnom vremenu molimo te i za sve naše sveće- nike, da radosno navješćuju riječ Božju. Oprosti svima nama koji te uvijek iznova pribijamo na križ. Budi hvala Božanskom Srcu Isusovu i Bezgreš- nom Srcu Marijinu! 04.12.1999. godine zbor župe Podbablje počeo je svoje okupljanje – pjesmom slaveći Boga. Ove godine slavimo 10 godina redovitog sudjelovanja u Presvetoj Euharistiji. Dao Bog da u milosnom vremenu u kojem smo započeli crpimo izvor iz kojega ćemo nalaziti snage za još dugo slavljenje sv.Mise. Milot nam Bože daj, da sve pjesme naše budu molitve Tebi. Veselite se kršćani jer Spasitelj nam dolazi! Tako se i svi članovi zbora vesele svakom novom članu jer nam Mali Isus iz jaslica poručuje:“Tko pjeva dvostruko moli.“ Sretan i blagoslovljen Božić svim žiteljima župe Podbablje i svem Božjem narodu! ...... Marija Perkušić 12 Za našu dušu Mala Gospa u Vepricu

plit, (IKA) - Na uočnicu blagdana Male Gos- moćnom zagovoru. Osjećamo u sebi da smo Božje pe, 7. rujna, više tisuća vjernika i ove je godine stvorenje i da smo stvoreni da budemo sretni. No, Siz svih krajeva Splitsko-makarske nadbiskupi- to nam često izmiče, ustvrdio je biskup Janjić, radi je, iz Makarskog primorja, Zagore, Neretvanske otrova prvoga čovjeka i sjemena razdora koje je i Imotske krajine, susjednih otoka, Bosne i Herce- posijao u našu ljudsku narav neprijatelj Boga i nje- govine i šire hodočastilo je u šumovitu prodolinu gova stvorenja čovjeka, Sotona. U tom je surječju nadomak Makarske, u marijansko svetište Vepric. biskup govorio o važnosti spoznaje samoga sebe Središnje misno slavlje predvodio je kotorski biskup kako bismo upoznali tko smo, zašto smo stvoreni i Ilija Janjić u koncelebraciji s umirovljenim nadbi- kamo idemo? Blažena Djevica Marija je najbolje skupom Antom Jurićem te pedesetak svećenika. spoznala sebe u poniznosti srca, iako bez grijeha “Bili mi zdravi ili bolesni, bilo da živimo ili umi- začeta svjesna je bila da je službenica Božja te se remo, s pravom kaže sv. Pavao, Gospodinovi smo! potpuno podvrgla Njegovoj volji. Ona je Majka Iz ove naše vjerničke nade u Krista Gospodina na- koja se brine za svoju djecu, stoga nam je slijediti dam se boljemu. Ne samo da će biti bolje već s ovim njezin primjer, istaknuo je biskup Janjić. Govoreći iskustvom bolesti, iskreno želim, da i sam budem o društveno-kulturalnim gibanjima, o globalizmu, bolji! Sve vas srdačno pozdravljam dragi vjernici relativizmu, opuštenosti pa i globalnom zatopljenju i zahvaljujem na molitvama i dobrim željama, žu- biskup je ukazao na pogubne posljedice toga za pnih zajednica, obitelji i pojedinaca, svećenika i pojedinca, obitelji ali i za društvo u cjelini. “Gubi- redovničkih zajednica. Doista smo postali još više mo samopoštovanje i poštovanje prema drugome, Kristova Crkva – zajednica vjere”, riječi su koje je obitelji su nam lomljive, brojne su rastave i svađe, hodočasnicima uputio splitsko-makarski nadbiskup ne rađaju se djeca, a toliki se boje ili ne žele sklopiti Marin Barišić a koje je pročitao upravitelj svetišta brak. Egoistični smo! Molimo Gospu da obnovi don Alojzije Bavčević. Nadbiskup Barišić poziva naše obitelji da budu svete, da njeguju zajedničku vjernike da nastave moliti za sve bolesnike po bolni- molitvu i imaju smisla za žrtvu, da poštuju nedjelju cama i domovima te za liječnike, medicinske sestre i i sudjeluju u sakramentima te da želimo usrećiti bolničko osoblje “koji su za nas bolesnike prisutnost jedni druge”. Na kraju propovijedi biskup Janjić dobrote, ljudskosti i ohrabrenja”. Čestitavši mladeži upozorio je vjernike da ne nasjedaju na medijske početak nove školske i vjeronaučne godine na sve napade na njihove pastire, nego da mole za svoje je zazvao Božji blagoslov iz bolesničke postelje, svećenike, biskupe i papu osobito u ovoj godini koja je, kako reče, “svojevrstan oltar”. Pozdravivši koja je na poseban način posvećena njima. Budući nazočne te uz želju za što skorijim ozdravljenjem da ove godine kotorska biskupija slavi veliki jubi- splitsko-makarskoga nadbiskupa, kotorski biskup lej 1200 godina otkako su moći sv. Tripuna stigle je svoju propovijed započeo pjesmom u čast Gospi u grad Kotor, kotorski je biskup pozvao nazočni od Škrpjela, svetištu u Boki Kotorskoj, povezavši Božji puk na središnju proslavu koja će biti 17. li- tako Gospina svetišta. Došli smo ovdje otvoriti srce stopada u Kotoru dodavši: “Vaš dolazak bit će za našoj Majci koja slavi rođendan i uteći se njezinom nas, za našu malu biskupiju od 10.000 katolika,

13 Za našu dušu duhovni dobitak i znak da nismo zaboravljeni”. put križa, koji je animirao don Jure Vrdoljak, i krunica. Nakon koncelebrirane biskupske mise, kroz veli- Dok je biskup Juraj Carić zaslužan što Makarska čanstven krajobraz svetišta krenula je euharistijska danas stoljeće poslije ima svetište kojim se ponosi - marijanska procesija sa svijećama. Svetištem se kao duhovni, kulturni i turistički grad, dosadašnji orila molitva i pjesma. U procesiji više tisuća vjerni- upravitelji svetišta zaslužni su za očuvanje prirodne ka s upaljenim svijećama nošen je križ, grb svetišta ljepote ovog okoliša, uređenju krajobraza, primje- Vepric, svijeća iz Lurda kao simbol povezanosti reno prihvatu sve većeg broja hodočasnika. Naj- dvaju marijanskih svetišta, zavjetni darovi te zapisi veće promjene u svetištu Vepric dogodile su se u o ozdravljenjima i milostima primljenima u Vepricu. posljednja dva desetljeća. U tom razdoblju svetište Glazbom su slavlje rođendana Majke Božje uveli- je prometno bolje povezano sa središtem grada, čali zborovi makarskog dekanata, odnosno župe izgrađen je nogostup, otkupljeno je zemljište uz sv. Marka i Kraljice mira. Svečanoj misi prethodio je svetište gdje je uređeno parkiralište. Pozornost lje- potom plijene uređene staze, središnji trg na kojem je oltar, izgrađeni u potporni kameni zidovi kroz svetište, zasađeno cvijeće... Prije nekoliko godina izgrađena je i potpuno uređena kuća s kapelom za potrebe svetišta, duhovne vježbe i hodočasni- ke. Uređene su ispovjedaonice i drugi sadržaji primjereni svetištu kojeg o blagdanima pohode i deseci tisuća vjernika u jednom danu. Jedinstveno lijep krajobraz svetišta Vepric podsjeća na Lurdsko svetište. Sličnost svetišta još je veća u snazi zajed- ničke molitve svih naroda različitih kultura. Nije u Vepricu bilo ospinih ukazanja kao u Lurdu, no izgled svetišta inspirirao je njegova osnivača. Na- ime, 1908. biskup Juraj Carić po povratku iz Lurda gdje se tada slavila 50. obljetnica, osnovao je u Makarskoj marijansko svetište. U Vepricu, gdje je utemeljio marijansko svetište, biskup Juraj Carić je i pokopan o čemu svjedoči nadgrobni spomenik. Skromno uređeno svetište Vepric, kojim je domini- rala spilja pred koju su hodočasnici dolazili moliti i zahvaljivati Majci Mariji na uslišanim molitvama, pretvorilo se u reprezentativno! U ovoj oazi lijepog krajobraza, utočištu mira, kao stvorenu za molitve, do sada je prošlo tisuće hodočasnika sa svih strana svijeta. I nije samo izgled svetišta Vepric sličan Lur- du. Snaga zajedništva vjernika koji se utječu Mariji s vapajima za tjelesno i duhovno ozdravljenje, za radost i zahvalu povezuje vjernike cijelog svijeta i u Lurdu i u Vepricu. “Evo drvo križa...” ...... Silvana Burilović 14 Za našu dušu

Upoznajmo religije svijeta

(nastavak)

ko misli da poznaje samog sebe, a ne poznaje Godine 610. po Kr., kad je Muhamedu bilo ljude oko sebe, ne poznaje ni sebe! Tko misli četrdeset godina, ukazao mu se anđeo Džibril te Tda poznaje svoju religiju, a ne poznaje dru- mu uputio riječi Alaha, Boga jedinoga. Muhamed ge religije, ne poznaje zapravo ni svoju religiju! se jako uplašio. Kad se vratio kući, njegova žena Tko misli da poznaje kršćanstvo, a ne poznaje i rođak rekli su mu kako vjeruju da je to znak da je druge religije svijeta, ne poznaje ni kršćanstvo! izabran za poslanika (proroka). U prošlom broju Mosta obradili smo ukrat- Poslije susreta s anđelom Džibrilom nekolicina ko Židovstvo.U ovom broju obradit ćemo Muhamedovih prijatelja i njegova obitelj povjero- ukratko drugu monoteističku religiju – Islam. vali su da Muhamed ima objaviti važnu poruku. Tri su monoteističke religije (vjera u jednog Boga): Stoga su mu pomogli u zapisivanju anđelovih riječi. židovstvo, kršćanstvo i islam. Prihvatili su islam slažući se oko slijedećeg: Alah je jedan, a Muhamed mu je Poslanik. Islam Stanovnici Meke nisu prihvaćali Muhameda Prema islamskoj vjeri, Alah je jedini pravi Bog, ni njegovo propovijedanje islama. Nakon mno- a Muhamed je Alahov poslanik. gih neprilika Muhamed se sa svojim sljedbenicima Religija islam nastala je u Meki, u Arabiji, 610. 622. god. odselio u Medinu. U Medini je pou- godine po. Kr. U Meki je živio čovjek po imenu čavao svoje sljedbenike da mole okrenuti prema Muhamed. On je bio vrsni trgovac, poznat po Meki, jer je čeznuo za povratkom. Na posljetku se svom poštenju i pouzdanosti. i vratio sa svojim sljedbenicima. Od tog vremena U Meki je postojala građevina zvana Ćaba Meka je postala središtem islama. (Kaba). U noj se čuva crni meteorit. Govorilo se da Iz svoga doma u Medini Muhamed je pošao je ona bila svetište od početka svijeta, ali da ju je na zadnje hodočašće u Meku godine 632. Iste je ponovo podigao prorok Ibrahim. Ibrahim je onaj godine umro te je pokopan u Medini. isti koji se u židovskim i kršćankim spisima zove Do Muhamedove smrti, nakon velikih napo- Abraham. Abraham je pored Izaka imao još i sina ra, mnogi su prihvatili islam. Za svoga je života Ismaila. U Muhamedovo doba ovo je svetište bilo Muhamed, kako sam tvrdi, primio mnoge Božje puno idola. Mnogi ljudi koji su dolazili na molitvu u objave i zapisao ih uz pomoć svojih sljedbenika. Ćabu bili su praznovjerni. Muhamed je bio istinski Te su se poruke prihvaćale s velikim poštovanjem vjernik. Stoga se nije molio u Ćabi. pa su sabrane u jednu knjigu, Kuran. 15 Za našu dušu • Islam je objavljen 610. god. po Kr., kad je Mu- Muslimani vjeruju da je Muhamed posljednji hamed povjerovao da je pozvan za proroka i najveći među Božjim poslanicima, u koje se ubra- odnosno poslanika. On je općenito poznat jaju Ibrahim (Abraham), Musa (Mojsije), Nuha kao “Poslanik”. Riječ islam znači na arapskom (Noa) te Isa (Isus). Muslimani kažu da je godine pokornost Božjoj volji. 621. po Kr. Džibril poveo Muhameda u Jeruzalem • Sljedbenici islama zovu se muslimani (oni koji kako bi se sastao s drugim velikim poslanicima. se pokoravaju volji Božjoj). Njihova sveta knji- Poslije toga uznesen je na nebo, potom je vraćen. ga je Kuran, a Hadis (predaja) predstavlja Sve se to dogodilo jedne noći (Džamija Kupola također važan izvor učenja. na Stijeni u Jeruzalemu spomenik je Muhamedo- • Petak je za muslimane sveti dan. Tada nijedan vu noćnom putovanju. Predstavlja nebeski svod i pravovjerni musliman ne radi. zemlju pod njim.). • Muslimani se sastaju u zgradi koja se zove džamija ili mošeja. Muslimanska vjerovanja • Predvoditelj molitve zove se imam. • Opći simbol islama je polumjesec i zvijezda. U srcu islama je vjerovanje da je Alah jedini • Početak muslimanskog kalendara zove se pravi Bog; on je stvoritelj, svevideći, sveznajući; hidžra (preseljenje). Hidžra je, dakle, islamska milostiv je, milosrdan, prašta. Svrha svakog čovjeka era. To je datum kad su Muhamed i njegovi je služenje Alahu. sljedbenici bili omraženi u Meki pa su se pre- Muslimani također vjeruju da je Alah jasno selili u Medinu. savjetovao ljude preko poslanika. Tvrde da je

16 Za našu dušu Muhamed bio posljednji među mnogim poslanici- • Džehenem (hebr. gehennem) je pakao. To je ma i da je on svijetu objavio Riječ Alahovu u Kuranu mjesto muka kamo nakon smrti odlaze nevjer- i Hadisu. nici i grešnici. Ni od koga se ne može očekivati da proživi život savršeno. Samo je Alah savršen. Stoga griješi Živjeti kao musliman svatko tko misli da se u savršenstvu može uspore- diti s Alahom. Čovjekov je cilj proživjeti život kako Muslimani moraju vjerno obavljati p e t najbolje može. d u ž n o s t i : svaka je čin bogoštovlja i iskazuje Iako svaki čovjek mora umrijeti, svi će na kraju njihovu ljubav prema Alahu i poslušnost prema vremena biti podignuti na sud te Alahu položiti ra- njemu. Tih pet dužnosti poznato je kao p e t s t u - čun za svoja djela. Zli će biti kažnjeni, a pravedni pova islama. će zauvijek biti u dženetu – raju. Musliman u svemu mora biti vjeran, pošten, • Kuran, sveta knjiga, napisana je na arapskom. uljudan i ljubazan. Mora vršiti svoju dužnost prema Za muslimane to je knjiga koja sadrži riječi sa- Alahu, prema drugim ljudima, prema svojoj zajed- moga Alaha. Pobožni muslimani uče je čitati, a nici i prema svojoj zemlji. mnogi je nastoje naučiti napamet.(Kuran koji Među muslimanima istinskim vjernicima obi- je načinjen u 18. stoljeću za vrijeme marokan- teljske veze su jake, a svi članovi zajednice uzaja- skog sultana nazvan je Kairski Kuran) mno se poštuju i brinu jedni o drugima. • Hadis je druga važna knjiga za muslimane. Muslimani moraju nastojati drugima prenijeti Hadis govori o Muhamedovu životu, njego- poruku islama, jer vjeruju da jedino musliman može vim riječima i djelima. Autori Hadisa su Mu- zadobiti mjesto u raju. Vjeruju da su vjernost Alahu hamedovi sljedbenici. Kuran i Hadis upućuju i ispravno življenje vrlo važni u nastojanju da bi se muslimane kako trebaju živjeti. ljude privuklo islamu. • Muhamed je odbijao praznovjerno štovanje Muslimanska se zajednica okuplja i moli u idola. Islam zabranjuje kipove i slike koje pri- džamiji ili mošeji (a može ju se vidjeti i ispred dža- kazuju ljudsko lice, kako bi se izbjegao pogre- mije ili na otvorenom prostoru, ako je zajednica šan odnos prema njima. Umjesto toga, riječi mnogobrojna). Muslimanski muškarci nastoje poći iz Kurana, na arapskom, ukrašavaju mnoge na molitvu u džamiju pe t k o m u p o d n e . Okre- džamije. Evo nekih riječi: “Pravi vjernici su oni ću se prema niši u zidu, mihrabu , koji je smješten koji vjeruju u Alaha i Njegova Poslanika. Oni tako da su molitelji okrenuti prema Meki. ne sumnjaju i bore se na Božjem putu svojim imecima i svojim životima. To su oni iskreni (Ku- Pet stupova islama ran 49. 15). Alah je svjetlo nebesa i zemlje ...... Bog upućuje Svome svjetlu koga hoće • Šehada – je muslimanska ispovijed vjere:“La (Kuran, iz sure 24). ilaha ila ilah; Muhammadun rasul allah”, što • Muslimani vjeruju da postoje nebeska bića, znači: “Svjedočim da je Alah jedan, a Mu- anđeli ili meleci , stvoreni zato da na ovom hamed mu je poslanik.” Tim riječima također svijetu provode u djelo Alahov naum. Prema potvrđuju da će živjeti prema smjernicama vjerovanju, svakog čovjeka nadziru dva an- koje je Alah objavio Muhamedu. đela koji bilježe sve što on učini. • Salat – Musliman mora obaviti propisane • Dženet je raj. Muslimani vjeruju da će u dženet molitve Alahu pet puta dnevno , u stići samo vjernici odani Alahu. određeno vrijeme. Osoba koja sa džamijskog 17 Za našu dušu minareta poziva vjernike, u određeno vrijeme, očitovao potpunu poslušnost Alahu, čak i veću na molitvu zove se mujezin . od odanosti svojoj obitelji (Ibrahim je radi vjer- • Saum – Musliman mora postiti od zore do su- nosti Alahu /Bogu/ bio spreman žrtvovati sina mraka tijekom islamskog mjeseca ramazana. Jišmaela. Alah ga je u tome spriječio, provi- To odricanje od određenih stvari je iskazivanje djevši mu ovna kao žrtvu). Slave ga muslimani poslušnosti Alahu. Sveti mjesec završava se blag- diljem svijeta. Na ovaj blagdan, svake godine, danom koji se zove Id – al – Fitr ili Ramazanski oko dva milijuna muslimana sudjeluje u hodo- blagdan. Tijekom islamskih blagdana izmjenjuju čašću u Meki poznatom kao ha d ž . Blagdan se čestitke: “Id mubarak!” znači “Blagoslovljen pada na 10. dan mjeseca zulhidže. Taj dan blagdan!” (ponekad se piše Eid mubarak). i iduća tri dana čine blagdan idal – adha (u • Zekat – Musliman vjeruje da sve čovjekovo Turskoj Kurban – bajram ili hadžijski bajram). bogatstvo pripada Alahu. Mali dio mora se Hodočasnik se zove hadžija. odvojiti i dati kao prinos za ono što je Alahu • Kismet je Muhamedova nauka o sudbini, važno. Novcem od zekata obično se pomaže po kojoj nije moguće izmamknuti predodre- potrebitima. U islamu postoje banke koje čuva- đenju , zajedno s dubokim uvjerenjem da će ju novac, ali nema kamata (riba) na novac. U svakom ratniku koji pogine u boju za Alaha islamu su zabranjena alkoholna pića, uživanje mesa “nečistih” životinja, kockanje (meysir) biti oprošteni svi grijesi i da će odmah prijeći • Hadž – Svaki musliman mora jednom u životu u uživanje rajskih slasti, stvorili su izvrsnu psi- hodočastiti u Meku, ukoliko je za to dovoljno hološku predispoziciju za najsmionije ratne imućan. Ako se za to ne zadužuje. Ako je do- podvige. Stoga se sudjelovanje u boju protiv bra zdravlja i ako je hodočašće sigurno. Ho- neprijatelja zove džihad tj. sveti rat. dočašće završava blagdanom koji se naziva *Jedna zanimljivost: Ako se želite u islamskoj Kurban – bajram (arapska riječ kurban dolazi džamiji prekrižiti, kleknuti i kršćanski pomoliti, to mo- od hebrejske korban: žrtva, žrtvovanje). Ovaj žete učiniti u najvećoj džamiji u Damasku (Sirija), je blagdan muslimanska žrtvena svetkovina o gdje se u centru džamije čuva odrubljena glava kojoj se kolje sitno i krupno blago (ovce, deve sv. Ivana Krstitelja. i sl.). On je spomen kad je Ibrahim (Abraham) ...... Fra Ivan Jukić

18 Za našu dušu

Frama - Put poziva

ranjevačka mladež ili Frama, kako je ustalje- to je trenutak kada obećajemo Crkvi, kao zajednici no zovemo je bratstvo mladih katolika koji se vjernika, sebi, svojoj obitelji da ćemo kroz godinu Fosjećaju pozvanima da žive svoje zajedništvo dana slijediti primjer sv. Franje, a slijediti jednog u svojim mjesnim bratstvima sudjelovanjem u različi- takvog sveca i pokušavati što iskrenije i vjerodo- tim crkvenim i društvenim inicijativama i aktivnosti- stojnije živjeti svoj život nije nimalo lako, a pritom ma, zato nas i ne bi trebale čuditi kojekakve akcije se ne spotaknuti o svakodnevne kušnje i izazove mladih da pomognu sredini u kojoj žive. Mnogi modernog svijeta u kojem živimo, a istina je da ljudi osuđuju takve istupe smatrajući da Frama i živimo u zaista «napredno vrijeme», u vrijeme moć- Frami je mjesto u crkvi i da se ne bi trebala miješati u nih tehnologija i slobodnih stavova. Pritom ostati pojedine događaje jer tu su uostalom druge udruge doslijedan sebi i donijeti pravu odluku je težak čin, koja im je i svrha u konačnosti baviti se svojim po- ali ispravan. dručjima. No to nije tako. Frama nije samo petkom Što se tiče strukture Frame, podijeljena je na navečer ili pak utorkom, možda srijedom, ovisno o tri razine: mjesnu, područnu i nacionalnu. Svaka od terminu mjesnog bratstva. Frama je poziv koji traje tih struktura ima svoje zadaće. Područno bratstvo je godinu dana. Trenutak koji zovemo obećanja je zajednica svih bratstava na određenom području svojevrsni sakramenat u Frami. Naime u trenutku koje koordinira i usklađuje zajedničke događaje i kada pristupimo obećanjima i kažemo «Evo me», susrete. Naše Splitsko-dubrovačko područje broji

19 Za našu dušu dvanaest mjesnih Frama te sa svojim vijećem od pet članova i konferencijom duhovnih asistenata čini jednu sastavnicu Frame u cijeloj Hrvatskoj.

Planovi područnog bratstva za narednu, 2010. godinu: • PODRUČNA ŠKOLA ANIMATORA (siječanj) • REDOVITE PODRUČNE SKUPŠTINE (travanj, studeni) • FRANJEVAČKI HOD (srpanj/kolovoz) • PODRUČNI SUSRET (listopad) Čestitke novoizabranom vijeću Frame Pod- bablje i zahvala što ste aktivni članovi svih naših događanja, a svim mještanima Čestit Božić i sretni nadolazeći blagdani!!! Ana Mikulić ...... područna predsjednica

Možda ih prepoznate?

20 Za našu dušu

Molitva

Dok službenik mito uzima Dok zakonodavac isto spolni brak odobrava O Bože što mogu učiniti ja? Ostaje mi samo O Bože što mogu učiniti ja? Ostaje mi samo molitva. molitva Dok sudac presuđuje: „Pet su dva plus dva“. O Bože što mogu učiniti ja? Ostaje mi samo Dok se bivši jugoslaven u hrvatstvo kune molitva O Bože što mogu učiniti ja? Ostaje mi samo molitva Dok liječnik Hipokratovu zakletvu ignorira O Bože što mogu učiniti ja? Ostaje mi samo Dok poglavar Crkvu napada molitva O Bože što mogu učiniti ja? Ostaje mi samo Dok novinar po novcu istinu iščitava molitva O Bože što mogu učiniti ja? Ostaje mi samo molitva ...... Z.B.

“Pratrovo jezero” u fratarskoj ogradi

21 Za našu dušu

Dosta je bilo

Svevišnji, što nam to rade moćnici ovi, Junaci naši žive u zabludi: UDBE klete sinovi. „Dobro je da smo u mirovini!“ O Bože kada ćeš konačno sotoni reći Ti: O Bože kada ćeš konačno sotoni reći Ti: „Dosta je bilo, odlazi!“ „Dosta je bilo, odlazi!“

Za pšenicu našu dadoše kunu, Vojnik proglašen umobolnim od sebe, Za mekinje uzeše dvije. Prava sutra imati neće! O Bože kada ćeš konačno sotoni reći Ti: O Bože kada ćeš konačno sotoni reći Ti: „Dosta je bilo, odlazi!“ „Dosta je bilo, odlazi!“

Srebro domovine naše strancu dadoše, škudice zato sebi dobiše. O Bože kada ćeš konačno sotoni reći Ti: „Dosta je bilo, odlazi!“ ...... Z.B. Vrlina

Zatri, uništi, ubij, nek’ mu spomena ne bude, U svakom trenutku sa nesretnicom budi spre- on istinom uvrijedi tebe i bliže tvoje! man leći, ugled će ti među bezakonicima biti veći. U kojeg to boga vjerujemo mi kad nam je U kojeg to boga vjerujemo mi kad nam je vrlina ubijati? vrlina bludničiti

Pored brojila ti uvijek premosti vod, umanji tako Na sudu se krivo zaklinji, izmišljaj, laži do račun svoj, ne plaćaju sve ni brat, a ni susjed tvoj. mile volje, bližnjemu tvome za presudu biti će bolje. U kojeg to boga vjerujemo mi kad nam je U kojeg to boga vjerujemo mi kad nam je vrlina krasti vrlina lagati

...... Z.B.

22 Za našu dušu

Božić

Božić je radostan blagdan. Tada slavimo Isusov rođendan. Isus nam se rodio u siromašnoj štalici. Na ponoćku idemo u crkvu. Kad dođemo kući čeka nas iznenađenje ispod bora.

Marija Vujević ...... uč. 2. razr. OŠ Drum

Primanje novih članovo u Framu

23 Za našu dušu

Žvake za modne mačke

(muški rod, množina)

edavno, datum nije bitan, ali bila je jesen, u eksponiranom mjestu, uz bok brendiranim marka- kvartovskom dućanu, tik uz blagajnu (tamo ma, stoje, čini mi se, možda dobro ne vidim, paketi Ngdje nas korak do vrata u oči bodu…kupi- čunga–lunge u dosad neviđenom izdanju. te, kunu, dvije, pet, nije bitno, ovaj šareni paketić, Konkurencija je učinila svoje i ono što su nam ovu ćikuladu, žvake. Kupite!). Upravo na tome nekada u seoskoj zadrugi nudili umjesto kusura,

Detalj s Božićnog koncerta u Grubinama 24 Za našu dušu ono što je u ustima proizvodilo okus pune tri se- nekoliko godina, često zazivaju neko svoje vrijeme, kunde (sličica je popravljala dojam, ali nije bila kao da ih je to isto vrijeme pregazilo. Iako je za samoljepljiva…), osvanulo je na dućanskoj špici. takvo nešto daleko prerano. Zašto ne, 2010. je godina. Svatko tko imalo Ili možda nije? drži do sebe napravio je barem nekoliko rebrandi- Vrijeme je postalo prebrzo, golemo i ruši sve ranja i tržišnih repozicioniranja. Nema sumnje! Ko- pred sobom. Možda će u dogledno vrijeme i sred- načno, ispred mene u redu za blagajnu stoji modni njoškolci, umjesto buntovni, postati nostalgični.. mačak, taj em em lično. Em modni, em mačak (u Žao mi je što generacije srednjih i zlatnih godina čizmama preko koljena i strukiranom baloneru). gube ekskluzivu na „u moje vrijeme to nije bilo ova- Jasno, stara čunga–lunga nije mogla preži- ko…“, koja im je toliko prirasla srcu. vjeti u svijetu u kojemu em em vedri i oblači. Da, sve se brzo mijenja. Dolaze i mnoge Ugrizem se za jezik! Nije li prerano za takvu dobre stvari. Samo sam ostala iznenađena radi vrst nostalgije? „E, u moje vrijeme…“ Tri točke. čunga–lunge. Ne mogu vjerovati da sam počela s tim. U I ne, modni mačak nije kupio čunga–lungu. svoju obranu mogu reći da nisam izdvojen primjer. Modernom pakiranju i špici unatoč. Starci moje i bližih generacija, sa svojih dvadeset i ...... Darija Vujević

25 ------Iz života župe ------Kronika župe Podbablje

2008 7. prosinca 2008. - POČETAK MISIJA U 1. prosinca 2008. - Župu je posjetio general- NAŠOJ ŽUPI ni vizitator fra Matija Koren, a tom zgodom je pre- Povodom velike obljetnice kojom slavimo gledao stanje i redovitost u vođenju župnih knjiga. osamstotu obljetnicu od osnutka Franjevačkog 6. prosinca 2008. - Sveti Nikola - Posebno se reda u mnogobrojnim franjevačkim župama di- slavi u susjednoj župi Runovići, točnije u Podosoju ljem svijeta održane su i Pučke misije. Misije su kamo idu mnogobrojni vjernici naše župe. Župnik započele sv. misama u Grubinama i Kamenmostu, fra Vinko i fra Ivan Jukić bili su na raspolaganju a mise su predvodili fra Kristian Stipanović i fra runovićkom župniku fra Mladenu Proliću. Zoran Kutleša.

Božićni koncert u Grubinama

26 Iz života župe Poslijepodne u crkvi Sv. Ante fra Rafael Begić je imao fra Zoran Kutleša, župnik, gvardijan i dekan imao je susret s krizmanicima i njihovim roditeljima. u Imotskom. Na kraju sv. mise održan je svečani Tom prigodom nazočni su imali prigodu pogledati blagoslov s križem. i prigodni film o znamentom “Torinskom platnu”. 14. prosinca 2008. - ZAVRŠETAK MISIJA I 8. prosinca 2008. - BEZGRJEŠNO ZAČEĆE POSVETA OLTARA. BDM - ujedno je i drugi dan Misija koje se održava- Najljepšim mogućim načinom zaključili smo ju u našoj župi. Ujutro u 10:30 sati održana je sveta Pučke misije koje su se održavale u našoj župi. misa u crkvi Sv. Luke, a poslijepodne u 15:30 sati Ovom prigodom posvetili smo novopostavljeni ol- pobožnost, a u 16 sati misa u crkvi Sv. Ante prilikom tar u crkvi Sv. Luke na Kamenmostu, a tom prigodom koje su se osnovnoškolska djeca zajedno sa svojim održali smo i blagoslov spomen - obilježja ispod učiteljicama i roditeljima susreli s misionarom fra crkve Sv. Luke (opširnije na susjednim stranicama Rafom Begićem. lista) 9. prosinca 2008. - Treći dan Pučkih misija. 23. prosinca 2008. - U organizaciji KUD U 15: 30 sati održali smo pobožnost u crkvi Sv. Kolajna iz Grubina održan je veličanstveni Božić- Marka, a nakon toga je uslijedila sv. misa. U isto ni koncert u crkvi Kraljice Hrvata. Na koncertu su vrijeme svi članovi pjevačkih zborova koji djeluju nastupili mnogobrojni izvođači izvodeći tradicio- u našoj župi imali su susret s misionarom u crkvi Sv. nalne božićne napjeve koje je došlo čuti oko 150 Ante nakon čega je služena sv. misa. osoba. 10. prosinca 2008. - U poslijepodnevnim sa- 25. prosinca 2008. - BOŽIĆ tima u crkvi Kraljice Hrvata održana je pobožnost, Tradicinalno su održane mise Ponoćke u cr- a nakon nje sv. misa, dok je u isto vrijeme u Drumu kvama Sv. Luke koju je predvodio fra Ivan Jukić te održana također pobožnost i sv. misa, a nakon nje u Sv. Ante koju je predvodio fra Vinko Gudelj. Prije Klanjanje pred Presvetim Oltarskim sakramentom. mise u Drumu članovi naše Franjevačke mladeži 11. prosinca 2008. - Misionari su se susreli održali su prigodni glazbeno-scenski igrokaz. Uju- sa članovima molitvenih zajednica koje djeluju u tro mise u svim našim crkvama. našoj župi. Danas je također služena misa u crkvi 26. prosinca 2008. - SV. STIPAN, prvomučenik Sv. Marka u jutarnjim satima. U prepunoj crkvi Sv. Ante misu je predvodio 12. prosinca 2008. - Poslijepodne u crkvi fra vinko Gudelj, župnik uz koncelebraciju fra Ivana Kraljice Hrvata održana je pobožnost i sv. misa, a Jukića. istovremeno je u crkvi Sv. Ante održana pobožnost 27. prosinca 2008. - SV. IVAN, apostol i misa te susret misionara s članovima Franjevačke U crkvi Sv. Ante pred nekoliko tisuća vjernika mladeži. predvodio fra Ivan Juki uz koncelebraciju fra Vinka 13. prosinca 2008. - Pretposljednji dan Mi- Gudelja. sija. Ujutro su misionari održali susret s prvopriče- 28. prosinca 2008. - MLADENCI snicima i krizmanicima. Već nekoliko desetljeća ovaj dan svečano se Ujutro je održana Božićna ispovijed za župu slavi u Drumu u crkvi Sv. Ante. Budući da je danas Podbablje u crkvi Sv. Luke gdje je nazočilo mnoštvp “pala” nedjelja služili smo jutarnju misu u crkvi Sv. vjernika koji su se ovom zgodom ispovjedili te tako Luke na Kamenmostu koju je imao fra Ivan Jukić, te okrunili ovogodišnje Pučke misije koje se održavaju središnje misno slavlje u 10:30 sati u Sv. Ante koje povodom 800. obljetnice Franjevačkog reda. je predvodio provincijal fra Željko Tolić. Prije mise Poslijepodne u crkvi Sv. Ante održana je is- podjelili smo petstotinjak darova koje smo skupili uz povijed. crkva je bila prepuna. Ispovijedanje je pomoć sponozora, a nakon toga je blagoslovljena održano od 14 - 15 sati, a nakon toga sv. misa koju nova knjižnica u Župnoj dvorani. 27 Iz života župe

Ovogodišnji sponzori za nabavku Mračaj. Četvrti dan nastavili smo s blagoslovom u darova bili su: Vukovićima, Karinima i Žužulima zatim na Kame- OPĆINA PODBABLJE nmostu i Perića Brigu te posljednji dan u Podrogači. ŽUPNI URED 2009. CROIM - IVICA TOLIĆ ROKOVIĆ BRAVARSKI OBRT “MAN PERKUŠIĆ” - MARIO I 1. siječnja 2009. - Uime Gospodnje zapo- NEDILJKO PERKUŠIĆ čeli smo novu 2009. godinu. Služene su sv. mise T.O. DRUM - DINKO DODIG u crkvama Sv. Luke i Sv. Ante, a preko tih misa pro- čitana je statistika za proteklu godinu. Donosimo DR. ANTE VUKSAN neke brojčane podatke: MAŠA MILAS “LILIĆA” KRŠTENJA 36 (lani 57) DARKO ŠUŠNJAR “CRNI” UMRLIH 42 (lani 47) PERE ZNAOR “RAIČEV” VJENČANJA 11 (lani 20) 29. prosinca 2008. - BLAGOSLOV OBITELJI PRVOPRIČESNIKA 47 (lani 33) Danas smo započeli godišnji blagoslov kuća KRIZMANIKA 65 (lani 40) koji smo završili 6. siječnja 2009. Prvi dan pohodili POSJETA BOLESNICIMA 217 (lani 236) smo Podbablje Gornje, drugi Hršćevane i Podstra- MINISTRANATA 40 nu (Drum do crkve Sv. Ante), treći dan Drum. Iza FRAMAŠA 60 Nove godine počeli smo blagoslivljati Jonjiće i FSR 45 članova 28 Iz života župe 6. siječnja 2009. SVETA TRI KRALJA 2. veljače 2009. - SVIJEĆNICA - Sveta misa Ujedno je i državni blagdan te neradan dan. u crkvi Sv. Luke na Kamenmostu, a predvodio ju je Tradicionalno svečana sveta misa služena je u crkvi fra Vinko Gudelj, župnik. Poslije je održan blago- Sv. Luke na Kamenmostu u 10: 30 sati gdje je bilo slov svijeća. mnoštvo vjernika. Pred nekoliko stotina vjernika sve- 7. veljače 2009. - U organizaciji našega tu misu predvodio je fra Ivan Jukić uz koncelebraciju župnika ovogodišnji krizmanici i njihovi roditelji župnika fra Vinka Gudelja. Nakon mise održan je susreli su se sa s. Klaudijom Todorić, diplomiranom blagoslov vode. pedagogicom. Susret je ostao posebno upečatljiv kako mladima tako i njihovim roditeljima koju su 11. siječnja 2009. - Nedjeljom Krštenja Gos- s oduševljenjem pratili izlaganje sestre Todorić. podinova završili smo Božićno vrijeme i započeli 10. veljače 2009. - Blaženi Alozje Stepinac- Vrijeme kroz godinu. U našoj župi ovaj dan posebno se štuje u Grubi- 17. siječnja 2009. - TOMBOLA nama gdje je poslijepodne održana sv. misa koju U župnoj dvorani održana je tradicionalna je imao župnik. tombola za naše ministrante koja je župnikova 18. veljače 2009. - Jutros je osvanulo 25 cm nagrada ovim dječacima koji revno sudjeluju kod snijega koji je izazvao znatne poteškoće u prome- euharistijskog stola. Na tomboli je bilo pedesetak tovanju tako da nastava nije održana u nijednoj nagrada tako da je svatko ponešto odnio kući. našoj školi. Među najsretnijima ipak su bili: Dario Vrljić Šepić, 20. veljače 2009. - Budući da je početkom Filip Šušnjar Marijev i Jakov Tolić Ivičin. mjeseca u Imotski došao Križ sv. Damjana koji

Ministranska tombola 29 Iz života župe obilazi franjevačke župe diljem svijeta, naši mladi 25. ožujka 2009. - BLAGOVIJEST - Svetu framaši imali su zajedno sa svojim kolegama iz misu u crkvi Sv. Luke predvodio je župnik fra Vinko Imotskog, Prološca, Runovića, Vinjana i Zmijavaca, Gudelj. prigodno Klanjanje. 28. ožujka 2009. - Članovi FSR iz naše župe 25. veljače 2009. - Popravljene orgulje u zajedno sa ostalim “trećeredcima” iz Imotske kraji- crkvi Sv. Ante. ne imali su susret sa s. Karolinom Bušić. Odaziv je 27. veljače 2009. - Treba istaknuti kako je bio dobar, a svi su se vratili ugodnog raspoloženja. danas počela pobožnost Križnog puta koja se 29. ožujka 2009. - USKRSNA ISPOVIJED- ove godine održavala izmijenjenim rasporedom. Već se ustalilo da na Petu korizmenu nedjelju u Zbog fra Ivanovih zdravstvenih problema petkom našoj župi održi ispovijed koja je ujedno priprava smo održavali Križni put u Podbablju Gornjem i za nadolazeći blagdan Uskrsa. Kako običavamo Grubinama, a nedjeljom prije sv. mise u Drumu i na ujutro je ispovijed održana na Kamenmostu, a po- Kamenmostu. Kroz cijelu korizmu ova pobožnost slijepodne u Drumu. Mnoštvo svijeta skupilo se na bila je izvrsno posjećena. obje sv. mise koje je predvodio fra Ivan Jukić. 6. ožujka 2009. - Susret s članovima naše 30. ožujka 2009. - Župnik blagoslovio je Frame održale su sestre franjevke splitske Provincije cvjetni prodajni vrt “Breza” mladog poduzetnika Krista Kralja. Tema susreta bila je: “Otajstvo Božje Hrvoja Biošića. Vrt se nalazi na Kamenmostu. ljubavi”, a održale su ga s. Natanela, s. Danijela 31. ožujka 2009. - Fra Ivan Jukić i fra Vinko i s. Filipa. Mnoštvo framaša bilo je oduševljeno Gudelj započeli su ispovijed bolesnika povodom susretom. nadolazećeg blagdana Uskrsa. 22. ožujka 2009. - križni put mladih imot- 5. travnja 2009. - CVJETNICA skog dekanata. Procesija je pošla iz crkve Sv. Fra- Dan kada se sjećamo Kristova trijumfalnog nje, ulicama grada prema Topani. Među mnoštvom ulaska u Jeruzalem svečano je proslavljen u na- mladih bilo je i mnogo naših framaša (oko 50). šoj župi na Kamenmostu. Vjernici su se u jutarnjim satima počeli okupljati u župnoj crkvi Sv. Luke na Kamenmostu, a nakon toga je krenuo veličanstveni ophod koji se kretao glavnom cestom. Mnoštvo vjernika predvođena križem iza kojeg su koračali ministranti (njih čak 40) kretao se prema središ- njem oltaru u groblju gdje je služena sv. misa koju je predvodio župnik. Tijekom mise otpjevana je Muka koju je svečano otpjevao fra Ivan Jukić koji je za ovu prigodu pjevače Župnog zbora mukotr- pno pripremao gotovo mjesec dana. Tijekom mise svirao je Mislav Karin. Navečer u Imostskom Muka uživo. Na ovom doista jedinstvenom scenskom uprizorenju Kristovih posljednjih dana nazočilo je i veliko mnoštvo naših župljana. 9. travnja 2009. - VELIKI ČETVRTAK - Ovaj dan posebno se slavi u našoj župi u crkvi Sv. Ante u 18 sati. Svečano misno slavlje predvodio je fra Vinko uz koncelebraciju fra Ivana. Tijekom 30 Iz života župe mise u spomen na veliki Kristov čin pranja nogu Poslije je održana i večera za kantače u žu- župnik je simbolično oprao ministrantima noge. pnoj dvorani. Prije mise održano je izvlačenje ovogodišnjih 11. travnja 2009. - VELIKA SUBOTA križonoša. U Drumu se prijavilo 33 kandidata, iz Blagoslov jela održan je u crkvi Sv. Luke u 18 Grubina 2, a iz Podbablja Gornjeg 2. Odlučeno sati, a blagoslov ognja, bdijenje i sv. misa u crkvi je da će križ iz Druma nositi Ivan Vrljić - Šepić, iz Sv. Ante u 20 sati. Vjernika mnoštvo. Grubina Svemir Jonjić, a iz Podbablja Gornjeg 12. travnja 2009. - USKRS Vlade Gabelica i Ivan Gudelj. Najveći kršćanski blagdan. Održane su sv. 10. travnja 2009. - VELIKI PETAK mise u svim našim crkvama. Ovaj dan u našu župu privuče nekoliko de- 13. travnja 2009. - USKRSNI PONEDJELJAL setaka tisuća vjernika koji idu u tradicionalnoj pro- Svete mise u crkvama Sv. Ante i Sv. Mihovila, cesiji za križem. a obje je predvodio fra Ivan Jukić.Župnik je bio Dan lijep i sunčan. Prva procesija pošla je iz na komemoraciji žrtvama Drugog svjetskog rata Podbablja Gornjeg iz crkve Sv. Mihovila, kroz selo, u Dobranjima. Gabelice do crkve Sv. Marka, a dalje preko Hršće- 25. travnja 2009. - SVETI MARKO vana i Radeža do župne crkve na Kamenmostu. Svečano se slavi u Podbablju Gornjem koje Druge dvije procesije iz Druma i Grubina kre- danas slavi svoga zaštitnika. Misno slavlje pred- nule su u 14:30 sati.Tijekom procesija kantalo je vodio je fra Rafael Begić, a prije mise održana šezdesetak kantača,a kad su se sastala sva tri križa je procesija i blagoslov ognja. Ovom prigodom započeli su obredi Velikog petka. Pred nekoliko posebno je uređen okoliš crkve zahvaljujući Mati tisuća vjernika propovijedao je fra Ivan Jukić. Buljanu Bilom predsjedniku MO Podbablje Gornje.

31 Iz života župe

26. travnja 2009. - Misa u Šušnjarima kod 16. svibnja 2009. - Ispovijed roditelja, kumo- kapele Sv. Marka koja je izgrađena 1738. godine va i krizmanika te susret krizmanika s ovogodišnjim i najstarija je kapela u Imotskoj krajini. Svetu misu krizmavateljem don Josipom Perišem. predvodio je fra Ivan Jukić. 17. svibnja 2009. - KRIZMA I LOKALNI 3. svibnja 2009. - PRVA SVETA PRIČEST - U IZBORI crkvi Sv. Ante održana je prva sveta pričest za uče- Danas je don Josip Periš podijelio sakrament nike trećeg razreda osnovno škole. Sve je započelo Potvrde našim krizmanicima, učenicima drugog procesijom iz župnog dvorišta prema crkvi gdje je razreda srednje škole. Misa je održana u crkvi Sv. nastavljeno misno slavlje. Ante u 11 sati. Don Josip je u svojoj nadahnutoj Tijekom slavlja djeca su recitirala i animirala propovijedi posebno istaknuo probleme današ- misno slavlje. Za ovu prigodu uvježbao ih je župnik njice i prigodnim ih savjetima uputio na rješavanje koji im je i podijelio sakrament. postojećih mladenački kriza. 7.svibnja 2009. - Asfaltiran parking ispred Danas su održani i Lokalni izbori. U izboru crkve Sv. Ante. Poslije održana kratka zakuska koju načelnika u drugi krug ušli su dr. Ante Vuksan i Tonći je organizirao Tonći Vuksan, načelnik. Vuksan, a rezultati za Vijeće su slijedeći: 9. svibnja 2009. - Predvođeni predsjedni- HDZ-HSLS (5 vijećnika) com Danijelom Blažić, šezdeset naših framaša su- HSP-HČSP (4 vijećnika) djelovalo je na susretu mladeži u Livnu. Ondje je HSS (2 vijećnika) održano misno slavlje i prigodni susret, a povratak HNS-DC-SDP (1 vijećnik) je uslijedio nakon razgledavanja Buškog blata. Nezavisna lista Ivan Tolić ( 1 vijećnik) 32 Iz života župe

Ante do Ante i sv. Ante

21. svibnja 2009. - Uzašašće - Održana je 19. lipnja 2009. - PRESVETO SRCE ISUSO- sveta misa u crkvi Sv. Luke u 10: 30 sati. VO - Održana je svečana sveta misa sa procesijom 31. svibnja 2009. - U drugom krugu izbora u centralnoj podbapskoj crkvi Sv. Ante u Drumu u za načelnika općine Podbablje slavio je Tonći Vuk- 10:30 asti. Misu i procesiju održao je fra Vinko san koji je imao tristotinjak glasova više od svoga Gudelj. protukandidata Ante Vuksana. Dosadašnji načel- 24. lipnja 2009. - SV. IVAN KRSTITELJ - Naš nik nastavit će voditi općinu još četiri godine. fra Ivan proslavio rođendan i imendan. Ovaj dan 11. lipnja 2009. - Tijelovo. Sveta misa i proce- posebno se slavi u Runovićima, točnije na Sebišni sija održane su na Kamenmostu. Misu je predvodio gdje smo bili. Danas je pun autobus hodočasnika župnik fra Vinko Gudelj. išao u Podmilačje. 13. lipnja 2009. - SVETI ANTE - posebno se 29. lipnja 2009. - Sveti Petar svečano je pro- slavi u Drumu gdje je crkva posvećena istoimenom slavljen u Drumu u Fratrovoj ogradi gdje se Sv. Petar svecu. Jutarnju svetu misu predvodio je fra Ivan Ju- slavi već 20 godina. Svečano slavlje započelo je kić, a poslijepodnevnu na kojoj je bio i blagoslov okupljanje u crkvi sv. Ante, a nakon toga je zapo- djece i ljiljana župnik fra Vinko Gudelj. Prije obje čela procesija kroz Toliće prema Fratrovoj ogradi. mise održana je procesija oko crkve Sv. Ante. Svetu misu predvodio je fra Marko Babić, profesor 18. lipnja 2009. - Održana je konstituirajuća na KBF u Splitu. Poslijepodne održan je prigodni sjednica Općinskog vijeća općine Podbablje. Za Pučki dernek. Tradicionalna utakmica Stari - Mla- predjednika Vijeća izabran je Momir Karin (HSS), di te predstava “Cinco i Marinko” koja je okupila a za dopredsjednika nezavsni vijećnik Josip Šerić. 1000 posjetitelja. 33 Iz života župe

Dan uoči Sv. Petra Šime Strikoman je snimio 7. srpnja 2009. - Sprovod pok. Anti Lončaru milenijsku fotografiju Drumljana. bivšem gradonačelniku Imotskoga. Na sprovodu 3. srpnja 2009. - Naši ministranti predvođeni nazočilo devet svećenika i nekoliko tisuća vjernika. fra Vinkom i Josipom šerićem išli na susret s vinjan- 24. srpnja 2009. - Početak Devetnice Gos- skim ministrantima koje je odrganizirao vinjanski pi od Anđela zaštitnici Imoćana i Imotske krajine. župnik fra Denis Šimunović. Prvi dan Devetnice ujedno je bio hodočasnički dan

34 Iz života župe naše župe. Misu je predvodio župnik fra Vinko Gu- 24. rujna 2009. - Naši župljani Marica i delj, a pjevao je naš Župni Zbor. Ćipa Jonjić organizirali su hodočašće u Lurd. Dosta 2. kolovoza 2009. - Gospa od Anđela se vjernika odazvalo te sudjelovalo na hodočašću. Zaštitnica i zagovornica Imoćana i Imotske 27. rujna 2009. - Župnik proslavio imendan krajine svečano je proslavljena središnjim misnim zajedno sa ostalim svećenicima. slavljem koje je na imotskoj tvrđavi Topana predvo- dio kardinal Josip Bozanić. Danas smo proslavili i 1. listopada 2009. - Počela je Listopadska 800. obljetnicu Franjevačkog reda, a na sv. misi su pobožnost koju smo slavili u crkvama Sv. Marka, bili i barjaci naše župe koje su nosili: Hrvoje Tolić, Sv. Ante i Kraljice Hrvata. Toni Vrljić, Darijo Vrljić, Marko Perkušić i Zvonimir 10. listopada 2009. - Susret Franjevačke Perkušić. mladeži imotskog samostanskog okružja u našoj 15. kolovoza 2009. - VELIKA GOSPA župi. (opširnije na susjednim stranicama lista) Svečano se slavi u Prološcu gdje su svećenici 15. – 17. listopada 2009. - Trodnevnica uoči od ranih jutarnjih sati bili na raspolaganju. U našoj sv. Luke, zaštitnika župe. Prvi dan je predvodio gvar- župi u crkvi Sv. Luke misu je imao fra Ivan Jukić. dijan fra Zoran Kutleša, a druga dva fra Ivan Režić. 16. kolovoza 2009. - Sveti Roko sveča- Svijeta dosta. no je proslavljen u Vinjanima gdje smo bili na 18. listopada 2009. - SVETI LUKA, zaštitnik raspolaganju. župe 19.–21. kolovoza 2009. - TRODNEVNICA KRALJICI HRVATA Svečano misno slavlje predvodio je fra Željko Prva dva dana predvodio je fra Mafrio Jurišić, Tolić, provincijal.Poslije mise otkriven spomenik dr. župnik u Zmijavcima, a posljednji dan fra Mijo Ša- Franju Tuđmanu. (opširnije na susjednim stranica- bić, župni vikar u Gospe od Zdravlja u Splitu. Prije ma lista) mise svaku večer je održana krunica. Svijeta dosta. 1. studenoga 2009. - SVI SVETI 22. kolovoza 2009. - KRALJICA HRVATA Budući da je ovaj dan zapao u nedjelju služe- Posebno se slavi u Grubinama gdje je lijepo ne su mise u svim našim crkvama. Poslijepodne na uređen okoliš postao pravo malo svetište Imotske Kamenmostu molili smo odrješenja na grobovima krajine. Ujutro sveta misa u 8 sati za sve majke i naših pokojnika. Za ovu prigodu pomogli su nam domaćice, a onda središnja u 10:30 sati koju je fra Mate Milas i fra Ivan Vuletić. predvodio fra Zvonko Tolić, profesor na Klasičnoj gimnaziji u Sinju. 2. studenoga 2009. - DAN MRTVIH Prije mise održana je procesija. Svijeta Svete mise u 8, 9 i 10:30 sati predvodio je fra mnogo. Ivan Jukić. Ujutro smo molili odrješenja na grobovi- 24. kolovoza 2009. - Počeli smo s uređe- ma na Kamenmostu, a poslijepodne u Podbablju njem interijera crkve Kraljice Hrvata u Grubinama. Gornjem. Lijep odaziv vjernika. Radove izvode zaposlenici tvrtke “Ukras” iz Slivna. 20. studenoga 2009. - Obavili smo izbore u 7. rujna 2009. - Pun autobus hodočasnika Frami. Umjesto dosadašnje predsjednice Danijele hodočastio je u Vepric. Blažić, mjesto čelnice podbapske frame preuzela 8. rujna 2009. - Autobus vjernika hodočastio je Ana Milas Cicina koja je s većinom glasova za- je zajedno sa župnikom u Ramu (BiH). službeno postala nova predsjednica. 35 Iz života župe

Popis ovogodišnjih prvopričesnika

1. Ajduk Mario, Antin 28. Mišević Ante, Ivanov 2. Ajduk Matea, Antina 29. Mišević Josipa, Ivanova 3. Blažić Ana, Branimirova 30. Patrlj Nina, Ivanova 4. Buljan Marija- Magdalena, Milivojeva 31. Perić Pavao, Jerkov 5. Buljubašić Matea, Zoranova 32. Perkušić Darko, Antin 6. Ćapin Ante, Antin 33. Perkušić Ines, Tonćijeva 7. Ćapin Danijela, Ivičina 34. Perkušić Ivan, Marijev 8. Ćapin Jelena, Antina 35. Šućur Katarina- Zlata, Željkova 9. Ćapin Josip, Zdravkov 36. Šušnjar Darko, Darkov 10. Ćapin Sandra, Mirkova 37. Šušnjar Dijana, Tinova 11. Erceg Ivan, Jerkov 38. Šušnjar Karmen, Slavkova 12. Gabelica Toni, Josipov 39. Tolić Mirjana, Antina 13. Jerković Martina, Stipina 40. Vrljić Ivan, Antin 14. Jonjić Ante, Brunov 41. Vujević Iva, Miodragova 15. Jonjić Marija, Josipova 42. Vuković Josipa, Lukina 16. Jonjić Marijo, Stipin 43. Vuković Marin, Perin 17. Jonjić Nina, Antina 44. Vuković Mate, Denisov 18. Jonjić Kristijan, Javorov 45. Vuković Silvija, Lukina 19. Karin Antonija, Antina 46. Znaor Marin, Antin 20. Karin Marijo, Goranov 47. Znaor Mirko, Mirov 21. Kasalo Ante, Ivanov 48. Znaor Katarina, Lukina 22. Kujundžić Ana- Marija, Anđelkova 49. Zovko Anita, Matina 23. Kujundžić Josip, Predragov 50. Žužul Ana, Ivanova 24. Maršić Marko, Stipin 51. Žužul Lucija, Antina 25. Matković Antonela, Hrvojeva 26. Matković Matea, Tomislavova Podbablje, 3. svibnja 2009. 27. Milas Ivana, Nediljkova Vjeroučitelj: Fra Vinko Gudelj 36 Iz života župe

37 Iz života župe

Popis ovogodišnjih krizmanika

30. Mišević Marina, Ivanova 1. Biošić Marijana, Željkova 31. Patrlj Ruža, pok. Blaža 2. Biošić Mate, Željkov 32. Patrlj Smiljana, Stipina 3. Buljan Ankica, Miroslavova 4. Buljan Branimir, Ivanov 33. Patrlj Milan, Svetin 5. Buljan Ruža, Antina 34. Patrlj Mirko, Svetin 6. Ćapin Andrea, Mladenova 35. Perić Danijela, Marijeva 7. Ćapin Josip, Antin 36. Perkušić Danijel, Gerganin 8. Ćapin Sanja, Rokova 37. Perkušić Marko, Mirov 9. Dodig Ivan, Petrov 38. Šućur Marijo, Blagojev 10. Gabelica Marin, pok. Ivana 39. Šućur Ivan, Brankov 11. Gudelj Ivana, Antina 40. Šušnjar Kristina, Ivanova 12. Jonjić Luka, Vjekoslavov 41. Šušnjar Ivan, Nediljkov 13. Jonjić Mario, Javorov 42. Šušnjar Sanja, Slavkova 14. Jonjić Nensi, Nenina 43. Tolić Hrvoje, Radomirov 15. Jonjić Petar, Veliborov 44. Vrljić Magdalena, Ivina 16. Jonjić Tomislav, Ivanov 45. Vujević Antonija, Peričina 17. Karin Monika, Borisova 46. Vujević Tina, Tihomirova 18. Karin Nives, Ivanova 47. Vuković Marijana, Damirova 19. Kasalo Ante, Damirov 48. Vuksan Marija, Markova 20. Lončar Duje, Marijanov 49. Znaor Andrea, Daliborova 21. Kujundžić Ivan, Marijanov 50. Znaor Ivona, Željkova 22. Kujundžić Josipa, Nediljkova 51. Znaor Zrinka, Vinkova 23. Kujundžić Krešimir, Marinkov 24. Matković Magit, Ivanova 52. Znaor Zvonimir, Borin 25. Matković Zvonimir, Ivanov 53. Žužul Ante, Ljubomirov 26. Milardović Mislav, Draženov 54. Žužul Nikola, Zvonimirov 27. Milas Antonija, Nediljkova 28. Milas Hrvoje, Mirkov Podbablje, 17. svibnja 2009. 29. Mišević Luka, Antin Krizmatelj: Don Josip Periš 38 Iz života župe

39 Iz života župe

Prva pričest

Cijeli blistam od radosti; Velik sam u toj sreći; Jedva čekam tu divotu! I ponos sam obitelji cijeloj, Kada ću se sa Isusom sresti Kada će mi Isus doći Prvi puta u životu! U hostiji bijeloj!

Duša mi je puna sjaja, Otvorit ću širom vrata; srca svoga U bjelini blista; Neka uđe dragi gost! Kao da sam u sred raja Pa kad priđe preko praga, Danas primam Krista! Vječno će mi s Bogom biti most...... Ante Zdilar

40 Iz života župe

Ministranti

iječ ministrant dolazi od latinske riječi mini- bogoslužju sudjeluje u posebnom ministrantskom strare-služiti, stoga za ministranta kažemo odijelu i smješten je u oltarni prostor odmah uz Rda je on poslužitelj. Ministranti se brinu oko svećenika. Dok ministranti stoje oko oltara, oni priprave bogoslužja, a pomažu i da ono bude često predstavljaju vjerničku zajednicu, za koju ljepše. Oni služe svećeniku, a samim time i Bogu. često puta nema dovoljno mjesta oko samog olta- Spremnost za pomaganje i služenje jest plod naše ra. Ministranti nisu uvijek najbolji dječaci u župi, vjere. Vjerom zapravo postajemo ljudi koji su spre- ali se trude da budu što bolji. Za svoje marljivo mni pomagati i služiti. Isus nam je u tome uzor. dolaženje budu i nagrađeni ljetovanjem na moru Nisam došao da mi služe, nego da služim. Preko i na druge načine. Sve dječake, napose one od oltarske službe ministranti pokušavaju sve bolje 1. do 6. razreda koji su zainteresirani da nešto shvaćati i učiti kako će Bogu služiti cijelim svojim više saznaju o ministrantskoj službi ili da postanu životom. ministrant je službenik oltara, stoga u ministranti pozivamo na susret

Dio ministranata sa župnikom 41 Iz života župe

Susret s vinjančanima Završetak ljeta i početak nove školske godine ministranti iz župa Podbablje i Vinjani započeli su neobičnim hodočašćem. Vinjanski ministranti okupili su se tog sun- čanog i toplog dana na Tomislavljevu odakle su poprečnim putem krenuli prema crkvi Sv. Ante u Vinjanima Grornjim koja nam je poznata po ve- likoj proslavi ovog sveca i velikim dernekom koji se održava ispred nje. Tu smo im se pridružili i mi sa našim voditeljima fra Vinkom Gudeljem i Josi- pom Šerićem. Ondje smo nakon posjete toj lijepoj građevini krenuli dalje prema Jurošima odnosno kapelici Sv. Ivana gdje nam je naš župnik fra Vinko koji je nekoć bio i župnik u Vinjanima ispričao niz zanimljivosti koje se vežu uz ovu kapelicu. Put smo nastavili prema kapeli Srca Marijina u Nenadićima pa do Srca Isusova u Vidoša da bi kasnije preko Jovića došli do kapelice Blaže- Na susretu su iz Podbablja bili. nog Alojzja Stepinca u Kutlešama. Odatle smo krenuli dalje prema crkvi Sv. Roka u Vinjanima, a Filip Šušnjar, Ante Mišević, Marko Šušnjar, svoj ut smo završili u kapelici sv. Kate kod župne Jakov Tolić, Ante Erceg, Ivo Perkušić, Darko Šušnjar, kuće. Ondje je fra Denis služio sv. misu, a fra Vinko Ivan Erceg ml., Ivan Erceg st., Mateo Erceg, Josip ispovijedao. Erceg, Roko Tolić, Goran Mišević, Tino Mišević, Poslije mise vinjanski fratri, fra Denis i fra Jakov Marko Maršić, Ivan Vrljić, Jakov Jonjić, Ivan Jonjić, su nas počastili velikim jambo pizzama te sokom. Petar Jonjić, Mario Gabelica, Tiho Vujević i naš Susret je bio veoma lijep, a s njega smo ponijeli glavni ministrant Dario Vrljić dosta iskustva...... Jakov Tolić i Ante Erceg

Četvrti razred iz Grubina “Božić sa sv. Franjom”

42 Iz života župe

Frama Podbablje

odina je jedan relativno jako dug vremen- * Broj obećanika: 18 ski period i unatoč zabilješkama sa naših * Broj novih članova: 16 Gsusreta i svih lijepih sjećanja koji su ostali u U ovoj godini su bili ponovni izbori u frami svakom framašu na svakome poseban način teško i kao novu predsjednicu imamo Anu Milas; pot- je prenijeti sve što se dogodilo i jedan list papira predsjednica: Marija Vuksan; tajnik: Ante Vr- Vam ne može sve ispričati. No pokušat ćemo i zato ljić, blagajnik: Zrinka Znaor, voditelj formacije: počinjemo od onih općih i „dosadnijih“ podataka, Marijana Vuković te vijećnici: Andrea Ćapin i a ipak se nadam da ću Vas uspjeti provesti kroz Nensi Jonjić. Za razliku od prošlogodišnjih izbora naš rad.. izabrali smo mlađe framaše jer se nadamo da će * Frama Podbablje broji: 81 član tako moći duže vrijeme biti u vodstvu i prilagoditi • od toga, uistinu jako velikog broja, redovito se svemu. Ne sumnjamo u to jer i naša Danijela na našim susretima petkom navečer ih bude Blažić je u samo jednoj godini framu odlično vodila prosječno nešto više od 40-ak. no, nažalost našu, fakultet zove. SRETNO!!!!

43 Iz života župe polnoćki, na blagdanima naših svetaca- zaštitnika naše župe sv.Luke, Kraljice Hrvata, sv. Marka, sv. Petra i sv. Ante odlučili smo i uspjeli u odluci tako da smo aktivirali naš zbor i počeli smo svake nedjelje pjevati na misi u drugoj crkvi u župi. Uz zbor smo organizirali tj. nastavili smo održavati dramsku sekciju- koja je aktivna u pripremi predstava za Božić i Uskrs te literarnu sekciju koja je počela od pripremanja molitava vjernika. Da bismo uključili framaše malo više u rad Frame pripremu susreta pet- kom smo davali različitim osobama što do prošle Framaši u Livnu godine nije bio običaj i to se dokazalo korisnim jer U našoj župi Frama je dosta aktivna i mislim smo tako uspjeli vidjeti različita gledanja tih mladih da su nas naši mještani uspjeli upoznati ,a to se koji su pripremali susrete. Mislim da je naša Frama može zaključiti i po tome što broj Framaša raste i poznata i po tome što imamo različite karitativne samo to je dokaz da je više obitelji izravno uključe- sekcije-paketi za Božić. Naime, redovito tj. svake no u naš rad. Naime u protekle dvije godine smo se godine za Uskrs i Božić radimo različite čestitke potrudili biti još aktivniji u našoj župi i uz redovno i aranžmane,u sklopu naše likovne sekcije, koje i aktivno sudjelovanje na uskrsnom bdijenju, na kasnije za neku simboličnu cijenu prodajemo našim

Susret framaša imotskog samostanskog okružja u Podbablju

44 Iz života župe

župljanima i od prikupljenog novca obradujemo operaciju jednoj curi iz župe (Aniti Šušnjar), a za one kojima je to najviše potrebno. Prošle godine Uskrs smo na isti način prikupljali novce za dvije smo za Božić sudjelovali u humanitarnoj akciji za obitelji kojima je bila potrebna pomoć- naravno to

Novo vodstvo Frame Podbablje

45 Iz života župe protekom cijelog susreta, drago nam je da smo uspješno ugostili veliki broj mladih ljudi i sve je proš- lo u najboljem mogućem redu.

*LIVNO (9.svibnja 2009.god) • susret Hrvatske Katoličke Mladeži Naših članova je bilo oko 40-ak i taj susret će nam isto ostati u sijećanju.

Zaključak: smo doznali uz pomoć našeg duhovnog asistenta Prošla godina je plodonosna godina za FRA- fra.Vinke Gudelja. MU PODBABLJE, u globalu smo zadovoljni našim Prošle godine smo od naše općine dobili i framašima koji su redoviti na susretima i na misama projektor koji nam je uvelike olakšao rad i susrete kroz čitanje i pjevanje. Naravno ovo preneseno na učinio zanimljivijima. Na nekoliko susreta su nam list papira izgleda savršeno no to su samo ciljevi dolazili posjeti iz drugih frama, dolazio nam je koje smo postigli, što ne mora značiti i uistinu nije održati susret i Fra. Kristijan, dvije časne, fra.Miro bilo lako doći do njih jer iako smo ponosni na veliki Ančić.. i to su susreti koji su nam se urezali u pam- broj naših framaša to je ujedno i problem jer kaže ćene- svaki po nečemu posebnome pa zato sam ona dobra stara „sto ljudi, sto ćudi!“. Ipak smatra- imala potrebu da ih i spomenem. mo da je važno ustrajati i sve drugo će doći samo 10.listopada 2009.godine je bio susret po sebi zato ustrajemo i dalje! Frama Imotskoga dekanata koji se održao upra- Lijepi pozdrav od Frame Podbablje vo u našoj župi Podbablje i jako smo zadovoljni ...... Marina Lončar

Susret framaša imotskog samostanskog okružja

noštvo djevojaka i mladića pripadnika susretu, ove godine 10. listopada u župi Podbablje, šest bratstava Franjevačke mladeži koja pod geslom “Iskustvom do molitve”. Četiristotinjak Mdjeluju na području Imotskog dekanata framaša počelo se okupljati već u jutarnjim satima (župe Imotski, Proložac, Vinjani, Zmijavci, Runovići u dvorištu župne dvorane u Podbablju gdje je sve i Podbablje) okupili su se na redovitom godišnjem nazočne riječima srdačne dobrodošlice pozdravio 46 Iz života župe

domaći župnik fra Vinko Gudelj ujedno i jedan od samim time činili zanimljivost u ovogodišnjem pro- organizatora susreta. Uslijedilo je pokorničko bo- gramu. U poslijepodnevnim satima održan je rad goslužje u podbapskoj središnjoj crkvi Sv. Ante koje po skupinama gdje su sudjelovali svi framaši podi- su pripremili članovi Franjevačke mladeži iz župe jeljeni po skupinama, a raspravljali su o tome kako Vinjani zajedno sa svojim duhovnim voditeljem fra biti drukčiji i postojaniji u ovim burnim događajima Jakovom Udovičićem. Pokorničko bogoslužje ujed- koje je i hrvatsko društvo kao kopija preuzeo od no je bila priprema za svečanu koncelebriranu misu drugih globalnih društava, te kako uspjeti u društvu, na kojoj su nazočili i čelnici općine Podbablje, a školi, igri i kako biti drukčiji i zastupati katolička koju je predvodio ovogodišnji mladomisnik i župni načela i put svetoga Franje. Prije završne molitve vikar u Imotskom fra Ivan Režić. U homiliji fra Ivan koju su pripremili članovi FRAMA-e Runović s vodi- je istaknuo kako su mladi temeljna karika u uspje- teljem fra Mladenom Prolićem održan je i polusatni hu te su budućnost ovoga naroda ovoga društva. poučni igrokaz koji je pripremila dramska sekcija U tijeku mise pjevao je framaški zbor župe Imotski FRAMA-e Proložac zajedno sa svojim voditeljima koji je svojim voditeljem fra Kristijanom Stipanovi- župnikom fra Antom Madunićem i s. Filipom Smo- ćem i animirao misnim slavljem. Uslijedio je ručak ljo. Ovakva vrsta susreta održava se drugu godinu koji su za sve mlade pripremili pjevači iz muške zaredom zaslugom imotskih franjevaca na čelu sa klape “Proložac” koji su pripremajući razne spe- gvardijanom fra Zoranom Kutlešom. cijalitete pjevali poznate dalmatinske napjeve te Josip Šerić 47 Iz života župe

Franjevački svjetovni red

009. godina je jubilarna godina tj. 800 go- Molitveno razmatranje i čitanje svetopisamskih dina potvrde Pravila i osnutka franjevačkog tekstova predvodio je imotski gvardijan fra Zoran 2reda. Obilježavanje 800 godina Franjevač- Kutleša, fra Kristijan, č.sestra Filipa i Ružica Budimir ke karizme na osobit je način priznanje da je to koje je trajalo sat vremena. Nakon toga slijedilo dobar i pravi put. Sveti Franjo je posijao sjeme a je klanjanje i ljubljenje križa. Hvala Bogu za ovo kroz 8 stoljeća braća i sestre u sva tri reda snagom milosno vrijeme provedeno u molitvi i zajedništvu. Duha Svetoga, koji vodi Crkvu Božju, pronosili su ri- 20.02.2009. bio je pohod sv.Damjana cijele ječ Božju i svjedočili su svojim životom Isusov nauk. frame Imotske Krajine. 27.02.2009. održan je put križa s križem Kronologija djelovanja FSR-a Podbablje sv.Damjana u crkvi sv.Franje. u 2009. Godini 28.02.2009. bdjelo se pred križem sv.Damjana i to frama, FSR, sve molitvene zajednice 01.02.2009. u Imotskom je unesen Križ iz u Imotskom te svi vjernici koji su željeli prisustvovati crkve svetog Damjana iz Asiza povodom proslave bdijenju. Čitanje svetopisamskih tekstova, životopi- 800 godina franjevavštva. Križ su u crkvu unijeli sa sv.Franje i pjevanje progodnih pjesama potra- fra Krsto Vlašić ispred male braće, Ružica Budimir, jalo je tri sata. Bdijenje su organizirali fra Zoran, ministra mjesnog bratstva Imotski, č. sestra Filipa fra Kristijan i fra Ivan. Framaši su svojim pjevanjem i predsjednik Imotske frame Grančić. Slijedile su uveličali bdijenje. molitve, a zatim koncelebrirana sveta misa sa svim 01.03.2009. put križa s križem sv. Damjana, župnicima Imotske Krajine na čelu s fra Zoranom sveta misa te oproštaj od križa koji je odnesen u fra- Kutlešom, imotskim gvardijanom. Križ u Imotskoj njevački samostan čudotvorne Gospe u Sinju. Hva- crkvi ostao je 30 dana. Svaki dan bio je program la Bogu za sve milosti koje na udijeli kroz čašćenje i molitva pred križem od najmanjih uzrasta djece, svetodamjanskog križa u Imotskom kroz 30 dana. molitvenih zajednica, frame i FSR-a. Replika križa koji je obilježio Franjin život za nas je prilika za Korizmena duhovna obnova produbljenje naše duhovnosti i predanosti križu FSR-A Isusa Krista. 15.02.2009. u Imotskom u 16 sati bio je po- 28. i 29.03.2009. organizirana je trod- hod svih mjesnih bratstava Imotske Krajine FSR-a kri- nevna korizmena duhovna obnova FSR-a za sva žu sv. Damjana u crkvi sv. Franje uz nazočnost svih mjesna bratstva Imotske Krajine. Ovo je već treća duhovnih asistenata mjesnih bratstava Imotskog, godina da se u korizmi organizira duhovna ob- Zmijavaca, Podbabja, Vinjanja, Runovića i Prološ- nova. Održana je meditacija „Čisto srce stvori ca. Odazvao se i velik broj braće i sestara FSR-a. mi Bože“ pod vodstvom č.sestre Karoline Bašić. 48 Iz života župe Razmatranje se sastojalo od „5 faza Franjinog du- povodom 800 godina franjevavštva. Hodočašće hovnog puta“ uz video projekcije. 1.faza: kriza, su vodili fra Mario Jurišić, fra Jakov Udovičić, fra mogućnost preobrazbe; 2.faza: čežnja; 3.faza: Ivan Macut te č.sestra Filipa Smoje. U hodočašću poslanje (poslušnost); 4.faza: odricanje (napušta- su sudjelovali članovi mjesnih bratstava Imotski, nje); 5.faza: nasljedovanje siromašnog i propetog Proložac, Zmijavci, Podbabje i Vinjani, te imotski mi- Krista. S.Karolina je svaku fazu Franjinog života od nistranti natjecatelji u ministranskom kvizu znanja. obraćenja do same smrti razradila po etapama same duhovnosti i predanja u službu Božju. Sazri- Devetnica Gospi od Anđela jevanje i otvaranje srca za Krista i za brata čovjeka, poslušnost, siromaštvo i čistoća po Evanđelju Franju 23.07.-02.08.2009. održana je devetnica dovodi do nasljedovanja propetog Krista. Svakog Gospi od Anđela u Imotskom. Proslavljena je uz dana poslije predavanja imali smo rad u grupama, molitvu krunice, zavjetnih molitava, prigodu za krunicu i sv.misu. Ovaj vid duhovne obnove kroz sv.ispovijed te služenje sv.misa koje su predvodili meditacije za nas je mala novost. U tišini, smirenosti svećenici iz župa Imotske Krajine. Naše bratstvo i potpunom predanju u Boga, čovjek se sve više Podbablje sa župnikom fra Vinkom Gudeljom i pje- otvara Božjoj ljubavi i sve više gleda očima duha. vačkim zborom imali smo prvi dan devetnice. Na sam blagdan Gospe od Anđela svečanu procesi- ju s Gospinim kipom ulicama Imotskog i svečanu Hodočašće Loretto-Asiz-Padova sv.misu predvodio je zagrebački kardinal Josip 19.-21.06.2009. bratstva Imotske Krajine Bozanić, uz veliki broj svećenika Hercegovačke organizirala su hodočašće u ova sveta mjesta i Splitske provincije.

49 Iz života župe Hodočašće u Podmilačje (BIH) poteškoće toliko me zaokupljaju da ne mogu dovoljno mira i srca darovati tebi niti se posvetiti Pod geslom „Idi Franjo, popravi moju ljudima. Zabrinuto mislim na ishod bolesti, ishod kuću“ Imotski samostan sv.Franje organizirao je operacije, posljedice nekih procesa u meni. Zar 30.08.2009. hodočašće u Podmilačje povodom će se i meni dogoditi nešto slično kao i onima koje 800 godina Franjevačkog reda. U hodočašću vidim nemoćne, stare, uzete i umorne? su sudjelovali članovi mjesnih bratstava Imotske Krajine te frama iz Imotskog. Od svećenika je Isuse, često me brine moj duševni život. Ni- bio fra Ivan Režić te č.sestra Filipa Smoje. Ovo je kako se ne pomičem naprijed. Uvijek sam isti. Ne bio susret sve braće i sestara iz Hrvatske i Bosne i usuđujem se katkad niti doći preda te, misleći da Hercegovine. mi više ne vjeruješ kad želim opet obećati promjenu života. Postaje mi teška ispovijed jer se uvijek sve ponavlja. Hoće li biti nešto od mene? Možeš li mi ti Devetnica u čast sv.Franje uvijek iznova sve oprostiti? Kada ću već jednom biti 25.09.-04.10.2009. U Imotskom je drugi svet? Dokle ćeš mi ti davati svoju milost? put održana devetnica u čast sv.Franje, zaštitnika Isuse, zabrinut sam i za ljude s kojima živim. Imotske Krajine. Uz molitvu krunice, zavjetnih mo- Od nekih sam već digao ruke. S njima se ne može. litava, prigode za sv.ispovijed te služenje sv.misa, Premda sam pod istim krovom, znam ih tako vješto obilježilo se 6 dana devetnice. U sklopu devetnice zaobilaziti jer ne vjerujem da se mogu promijeniti. FSR i frama su imali trodnevnu duhovnu obnovu za Zar će moja obitelj, zar će moja zajednica uvijek sva Imotska bratstva. Tema trodnevnice bila je „Što ostati takva? Kada ćete ljudi potpuno shvatiti? Pro- mi je činiti Gospodine“ koju je predvodio fra Vice mijeniti svoj život? Krenuti za tobom? Isuse, učini Blekić. Uoči blagdana sv.Franje upriličen je i obred nešto za moju braću i sestre! Što će biti sa svijetom? preminuća sv.Franje te bdijenje pred presvetim sa- Kamo sve ovo vodi? Vidiš da me ni oni najbliži ne kramentom. Na sam blagdan svečanu procesiju prihvaćaju, ni moje upute i poticaje… Što će biti s ulicama Imotskom s kipom sv.Franje i svetu misu mojim mužem, mojoj ženom, djetetom, ocem… u predvodio je provincijal fra Željko Tolić. Odaziv svim križevima života. Kada će se N.N. obratiti? članova FSR-a i frame bio je velik a također i ostalih Kada će N. prestati piti, tući druge; kada će prestati vjernika Imotske Krajine i Hercegovine. psovati? Na početku osnutka franjevačkog reda Fra- Gospodine učini nešto. njo je zapao u tjeskobu i zabrinutost za svoj red. Dijete, sinko, kćeri, čemu toliko zabritunosti? Do njega su dopirali glasovi o umanjenju prvotnog Zar ti nisam rekao da Otac zna sve što vam treba? žara i ljubavi za red. Franjo se obraća u molitvi Zar sumnjaš i misliš da te moj Otac nedovoljno ljubi? Gospodinu koji ga nadahnjuje da nema mjesta Zar misliš da te je zaboravio? Može li majka za- za zabrinutost. Treba se prepustiti Božjoj ljubavi boraviti plod utrobe svoje? Pa ako ona i zaboravi, i brizi. Bog je ustanovio red, a ne Franjo. Bogu je ja tebe zaboraviti neću! Ne brini se stoga za svoje daleko više stalo da taj red ustraje negoli Franji. zdravlje i tijelo. Ja sam ti darovao sve što imaš i što Bog više ljubi taj red i braću nego Franjo. Prema jesi. Želim da me slaviš svojim tijelom i to uvijek, u tome, nema mjesta za tjeskobu i zabrinutost koja zdravlju i u bolesti. A svoje brige prepusti meni, zarobljava srce i sputava duh. Gospodin nadah- jer ja bolje znam tajne tvoga tijela i života nego ti. njuje sv.Franju i on moli: Nemoj nikada posumnjati u moju ljubav. Tvoji grijesi Isuse, dolazim k tebi. Dolazim ti cijelim svo- ne mogu ugušiti tu ljubav. Kad si najbijedniji, ja te jim bićem. Evo me ponajprije svojim tijelom. Če- isto tako volim. Ne sumnjaj u moć moga praštanja. sto znam biti zabrinut za zdravlje. Neke tjelesne Zato, nema mjesta malodušnosti kad doživiš nova 50 Iz života župe poniženja i opetovane padove. Ja te u svakome ih onakve kakvi jesu, a ja ću ih mijenjati ponajprije u trenutku mogu i želim učiniti novim stvorenjem. Na tebi, da se onda plodovi pokažu i izvana. tebi je da želiš i odlučuješ, a na meni da ti dad- Nemoj klonuti duhom! Ljubav je moja vječna. nem milosti i snagu. Ja sam zbog tebe ustanovio Neka ništa na ovome svijetu ne ostane samo tvojom sakrament oproštenja da se mogneš uvijek uteći toj brigom, jer to pripada meni. Sve oko sebeprihvati milosti. Ne brini, jer nema granice mojoj dobroti. kao zadatak ljubavi, jer na to te zovem. Zar misliš da ti više voliš svijet, ljude, svoje najbli- Uz ove retke meditativne molitve svetog Fra- že nego što ih ja ljubim? Zar misliš da je tebi više stalo nje, dragi župljani i svi ljudi dobre volje u ime člano- do dobra tvoga muža, žene, djeteta, brata, prijatelja, va FSR-a Podbablje i duhovnoga asistenta fra Vinka nego što je to meni stalo? Oni su ponajprije moji, a Gudelja, želimo da vam rođenje Gospodinovo zatim sam ih povjerio tebi. I tu brigu daruj meni, uvijek donese mir, blagoslov i sreću u 2010. godini! iznova, da bi oslobođeni pogledom mogao proma- MIR VAM I DOBRO! trati ljude oko sebe. Na tebi je da ih ljubiš ali slobod- Ministra FSR-a Podbablje nim srcem, bez zarobljavajuće zabrinutosti. Prihvati ...... s. Ljuba Vujević

I kod nas se nešto radi...

51 Iz života župe

Posveta oltara i blagoslov spomenika braniteljima na Kamenmostu

revna imotska crkva Sv. Luke u Podbablju na povijest te crkve te sve vjernike upozorio kako se Kamenmostu dobila je novi ambon i oltar nalaze na mjestu koje je oduvijek bilo “mjesto mo- Dkoji je u nedjelju 14. prosinca posvetio split- litve i vjere, te mjesto duhovne okrijepe svakome sko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Novopo- kršćaninu”. Nakon toga o značaju i važnosti oltara stavljeni kameni oltar i ambon rad je akademskog govorio fra Marko Babić, profesor na Katoličkom kipara Vene Jerkovića iz Kaštela. Uvod u misno bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, koji je i slavlje bio je kratki pozdrav župnika fra Vinka Gu- vodio cjelokupni program. Nakon izlaganja zapo- delja, koji napravio i kratki presjek kroz bogatu čelo je misno slavlje koje je predvodio nadbiskup

52 Iz života župe

Barišić uz koncelebraciju provincijala provincije kojem su nazočili i mnogi predstavnici državnih i Presvetog Otkupitelja fra Željka Tolića, župnika, županijskih vlasti među kojima i splitsko-dalmatinski gvardijana i dekana u Imotskom fra Zorana Kutleše dožupan Luka Brčić, dodatno je uzveličao pjeva- te još nekoliko svećenika. Nadbiskup Barišić u pro- njem veliki župni zbor “Milost” pod ravnanjem Mi- povijedi je spojio tri simbola koja na ovaj dan u ovoj slava Karina. Nakon liturgijskog slavlja u crkvenom župnoj zajednici posebno dolaze do izražaja, a to dvorištu nadbiskup je blagoslovio novoizgrađeni su: posveta oltara, kao posveta žrtvenika te simbol spomen-park nad kojim dominira veliki brončani žrtve, zatim nedjelja Caritasa kao nedjelja ljubavi križ izrađen u radionici akademskog kipara Vene te radost koja se očituje u radosnom iščekivanju Jerkovića, a posvećen je svim poginulim branitelji- Božića. Nadbiskup je istaknuo kako u modernom ma koji su svoje živote ugradili u temelje naše do- svijetu ljudi često žele doći do radosti i ljubavi bez movine, a koji su iz općine Podbablje. Tom zgodom žrtve, a to je nemoguće, jer sve nastaje samo go- završena je i temeljita obnova crkve Sv. Luke koja lemim odricanjem koje rezultira velikom žrtvom. je građena još u predturskom razdoblju, a prvi put Propovjednik je rečeno povezao i s Nedjeljom se spominje u fermanu Murata IV. iz 1562. godine. Caritasa koja još nosi i naziv “Materice”, a sve je Sadašnji oblik dobila je 1705. godine. Građena je potkrijepio i primjerom kako su nas i naše majke od srednjovjekovnih stećaka, nadgrobnih spomeni- mogle roditi jedino velikom žrtvom. Nakon homilije, ka podbapskih predaka, a 1987. je dobila i status nadbiskup je blagoslovio vodu poškropivši cijelu Spomenika kulture Republike Hrvatske. Godine crkvu i vjernički puk, a zatim je i pomazao oltar- 2005., kada je proslavljen i jubilej “300. godine nu ploču svetim uljem. Svečano misno slavlje, na od gradnje crkve u današnjem obliku”, nadbiskup

53 Iz života župe

Barišić otvorio je radove na ponovnoj obnovi koja je vođena pod stručnim nadzorom Konzervatorskih odjela u Splitu i u Imotskom. Prilikom prve faze ra- dova crkva je izvana isfugirana, tako da su danas vidljivi stećci od kojih je građena te je izvedena nova elekroinstalacija. Tijekom druge faze radova koja se provodila posljednje dvije godine, crkva je unutra ožbukana, te su izvršeni arheološki radovi u svetištu koji su pokazali tragove grobova koji se nalaze u crkvi, zatim puškarnice: pet na sjevernom zidu, dvije na zapadu, a četiri na južnom zidu, a koje nam svjedoče kako je crkva imala i obrambeni karakter u ono doba, te je rekonstruirana i zidna menza koja je poslužila kao priprema za izradu replike drvenoga oltara iz radionice “Rako” kakav je nekada postojao. U toj fazi izvršeno je i kameno popločanje crkve, a zatim i nabavka pet vitraja rad akademskog slikara Branimira Dorotića kao i novi oltar i ambon te nabavka klupa koje su nasta- le u drvodjelskoj radionici “Vučko” u Makarskoj. Borislav Znaor predsjednik Udruge Križ Uvod u ovu svečanost bile su i Pučke misije koje su a predvodili su ih misionari fra Rafael Begić, fra održavane u ovoj župi od 7. prosinca, prigodom Kristian Stipanović te fra Zoran Kutleša. 800. obljetnice utemeljenja Franjevačkog reda, ...... Josip Šerić 54 Iz života župe

Proslava Mladenaca i blagoslov knjižnice

eć više od pola stoljeća blagdan Nevine dje- 500 darova koje u posljednjih šesnaest godina pri- čice koji je među katoličkim vjerničkim pukom kuplja župni ured Podbablje uz sponzorstvo brojnih Vpoznatiji kao blagdan Mladenaca posebno poduzetnika iz župe, a nadasve općine Podbablje svečano se slavi u drevnoj župi sv. Luke Evanđelista i načelnika Tonćija Vuksana koji je i ove godine bio u Podbablju nedaleko Imotskog. Nekada je taj dan generalni sponzor, tako da sva djeca u ovoj župi bio obilježen dernecima koji su privlačili na desetke dobiju prigodni božićni dar. Uvod u misno slavlje tisuća vjernika pristiglih iz svih župa Imotske krajine, bio je božićni igrokaz za djecu prigodom 800. a njegovu veličinu nebrojeno puta u svojim djelima obljetnice utemeljenja Franjevačkog reda “Božić sa je znao opisati i veliki hrvatski pjesnik Tin Ujević, svetim Franjom” Dinka Aračića koji su izvela osnov- sin toga kraja. Ovogodišnje slavlje, pred nekoliko noškolska djeca iz Grubina s učiteljicom Brankom stotina vjernika u centralnoj podbapskoj crkvi Sv. Mikulić. Prije mise provincijal Tolić je blagoslovio Ante, predvodio je provincijal Franjevačke provin- i novu knjižnicu koja ima nekoliko stotina naslova, cije Presvetog Otkupitelja fra Željko Tolić uz konce- a koja će biti smještena u zapadnom dijelu župne lebraciju domaćih svećenika fra Ivana Jukića i fra dvorane te je prva takva na prostoru župe a bit će Vinka Gudelja. Provincijal je u propovijedi istaknuo dostupna svima. Tom zgodom provincijal je župi važnost Božića, dana Isusova rođenja te događaja uime cijele provincije darovao i jedno računalo na koji je razlomio svjetsku povijest na dva velika djela. korištenje u knjižnici. Provincijal je nastavio kako su vjernici čekali Mesiju, ...... Josip Š. moćnika i silnika, a on je došao u obliku djeteta, u štalici kao simbolu siromaštva i poniznosti. U ho- miliji se nadovezao i na slavljenje Svete obitelji te istaknuo kako i današnje obitelji pod utjecajem raznih moćnika napose medija bivaju napadani pe- simizmom, strahom i crnilom, a kao najbolje oružje protiv toga je ponudio molitvu koja nas je spasila i u najtežim danima Domovinskog rata kada je simbol hrvatskog vojnika bila krunica oko vrata, a hrvat- skog vjernika ista ta krunica oko ruku. Nakon mise koju je pjesmom uzveličao veliki mješoviti pjevački zbor “Milost” kojim je ravnao Mislav Karin, a na kojoj se krstilo i dvoje djece, župnik fra Vinko Gudelj podijelio je razdraganoj podbapskoj djeci više od 55 Iz života župe Darovatelji

za postaje križnog puta 14. Obitelj Nede Znaor Manjina u crkvi sv. Luke na Kamenmostu 15. postaja -USKRSNUĆE-Oltar 1. Obitelj Ante i Jelene Karin-Lolin 1. Ivo i Vesna Žužul 2. Obitelj Ante Žužul Turije 2. Obitelj Zvonimira Žužul Zobe 3. Obitelj Damira Vukovića 3. Obitelj Jure Karin p. Jakova Paškić 4. Obitelj Ike Perić Lancić 4. Obitelj Ante i Marije Matković 5. Obitelj Ante Kujundžića p. Nikole 5. Vera Perić p. Ivana 6. Obitelj Stipana i Zlate Žužul 6. Obitelj Rudolfa i Dragice Šušnjar 7. Martin Vuković Jozin 8. Biošić Josip Antin 7. Obitelj Ante Karin Jegerov 9. Obitelj Tomislava Matkovića 8. Nedjeljka Vrljić p. Ivana 10. Danka Znaor 9. Obitelj Mirka Milas Mirkače 11. Mate Gabelica 12. Ljilja Vuković 10. Obitelj Ante i Nevenke Vuković Rigete 13. Braća Ante i Marijo Znaor(Pariz) 11. Obitelj Ante i Zdenke Matković 14. Obitelj p. Ivana Vujevića Žuljevića 12. Obitelj Bose Jonjić 15. Prvopričesnici 2009 13. Obitelj Ante i Sanje Perkušić AMBON - Dar obitelji Ivana i Željka Ajduk Svečano proslavljen sv. Luka, zaštitnik župe

roz brojna stoljeća mnogobrojni vjernički središnje misno slavlje predvodio provincijal Fra- puk pristigao iz svih župa Imotske krajine i njevačke provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedi- Ksusjedne Hercegovine nadasve iz Duvanj- štem u Splitu dr. fra Željko Tolić uz koncelebraciju skog i Livanjskog kraja okupio se u nedjelju, 18. imotskog gvardijana, dekana i župnika fra Zorana listopada pored drevne crkve posvećene sv. Luki Kutleše domaćeg župnika fra Vinka Gudelja te don kako bi proslavili naslovnika i zaštitnika ove stare Petra Čondića župnika u susjednoj župi Imotska imotske župe. Poljica. Od ranih jutarnjih sati služene su svete mise U svojoj inspiriranoj homiliji propovjednik u staroj crkvi Sv. Luke koja se spominje još 1562. Tolić pred nekoliko tisuća vjernika ukazao je na godine u povijesnim spisima, a koja je u današnjem vezu između Hrvata i Crkve, koja se posebno oči- obliku izgrađena od stećaka 1705. godine, da bi tuje u povijesti Imotske krajine, nadasve svetišta i 56 Iz života župe crkve Sv. Luke koji su oduvijek bili važna spona u životu Imotske krajine. Provincijal Tolić kasnije se nadovezao i na aktualnu situaciju u kojoj se pod teretom ispraznosti simbol majčinstva i simbol žene sve više shvaća kao strast i čežnja za tjelesnim te da simbol očinstva mnogi očevi shvaćaju pasivno te istaknuo je kako rješenje za te probleme koji su vrlo važna spona u životu svakog čovjeka čini zajedništvo koje se očituje u ljubavi prema Bogu, bližnjem i domovini. Uoči svete mise tijekom koje je pjevao Mješo- viti pjevački zbor župe Podbablje pod vodstvom Katarine Jonjić, župnik fra Vinko Gudelj sve na- zočne pozdravio te istaknuo na povijesnu važnost mjesta na kojem se nalaze. Nakon svete mise uslijedio je blagoslov novosagrađenog spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, velemajstorski rad akademskog kipara Ivana Kujundžića, koji je izrađen u bronci, a visok je čak tri metra, koji podižu Kujundžić te gđa. Gordana Turić koja je i otkrila čelnici općine Podbablje uz sponzorstvo brojnih spomenik nakon čega je uslijedio blagoslov oca poduzetnika iz župe, a koji će krasiti dvorište župne provincijala. crkve i zgrade općine. Uvod u proslavi bile su mise koje su služene Na tom simboličnom mjestu odakle su mno- tri dana uoči svečeva blagdana, a predvodili su gi Imoćani odlazili u odlučne bitke Domovinskog ih gvardijan fra Zoran Kutleša i ovogodišnji mla- rata, sve nazočne pozdravio je općinski načelnik domisnik fra Ivan Režić. Imotskoj krajini. Njezin Tonći Vuksan, zatim predstavnik Županije dožupan prvi spomen seže iz davne 1575. godine, a ime je splitsko- dalmatinski Luka Brčić. dobila po brdu Baba visokom 546 m. Nekada je O povijesnoj ulozi dr. Franje Tuđmana kao obuhvaćala gotovo cijeli južni dio Imotske krajine, prvog hrvatskog predsjednika govorio je povje- a danas se dijeli na pet sela: Drum, Grubine, Hr- sničar dr. Josip Jurčević, a u ime obitelji Tuđman, šćevani, Kamenmost te Podbablje Gornje. U župi predsjednikov sin Miroslav. U svom obraćanju re- se nalazi i pet crkava, uz župnu crkvu Sv. Luke tu kao je: „Da je u vrijeme pokojnog predsjednika u su još i centralna Sv. Ante te filijalne crkve posveće- Hrvatskoj vladalo zajedništvo i domoljublje, što ne sv. Šimunu, sv. Marku te Mariji Kraljici Hrvata. sada nije slučaj. Danas smo zemlja sa 40 milijardi Župa je pitomo i pogodno tlo za duhovni rast, a o eura duga, peta zemlja po zaduženju u svijetu, tome vjerno svjedoči i postojanje župnih zborova, četvrta po iseljavanju, naši generali su po zatvo- Franjevačke mladeži, Franjevačkoga svjetovnog rima, vrijednosti Domovinskog rata blijede. Jedini reda. U župi, u kojoj pastoralni skrb vode dva sve- put nam je vraćanje na one vrijednosti koje je tako ćenika franjevca, člana franjevačke provincije Pre- brižno gajio pokojni predsjednik. Zahvaljujem pu- svetog Otkupitelja fra Ivan Jukić i fra Vinko Gudelj, čanstvu Imotske krajine koji nije zaboravilo ulogu živi nešto više od 3100 stanovnika, odnosno oko i lik Franje Tuđmana, istaknuo je Miroslav Tuđman. 780 obitelji. Na kraju sve je pozdravio i autor spomenika Ivan ...... Josip Šerić 57 Iz života župe

Obitelj - izvor života

ako se u mnogim župama diljem Hrvatske, a na- Nedjelju nakon krštenja Antonija, kršten je dasve u župama Dalmatinske zagore broj novo- 15. veljače 2009. u crkvi Sv. Luke na Kamenmo- Irođenih naglo smanjuje, a prirodni priraštaj sve stu kršten je Tihomir- Ivan Patrlj (rođen 22. stu- više opada, naša župa može se pohvaliti dobrim denoga 2008.), četvrto dijete u obitelji Ivana brojem krštenja, ali i sve većim obiteljima. Patrlja i Marije r. Karoglan. Kumovi na krštenju Tako smo ove godine imali čak šest krštenja bili su: Ana Popović, Mario Puljić, Mario Brečić u obiteljima s više od četvero djece. Kao poticaj i Vladimir Vodanović, a krštenje je obavio fra ostalima roditeljima donosimo njihova imena: Ivan Jukić. Dana 8. veljače 2009. godine u crkvi Sv. Istu nedjelju, 15. veljače 2009. u crkvi Sv. Ante kršten je Antoni Buljan (rođen 1. siječnja Ante kršten je Ante Milas (rođen 1. siječnja 2009. u Imotskom), četvrto dijete u obitelji An- 2009.), četvrto dijete u obitelji Nediljka «Cice» tonia Buljana i Ivane r. Perkušić. Kumovi na kr- Milasa i Snježane r. Buljan. Kum na krštenju bio štenju bili su Petar Buljan i Boro Tomić, a krštenje je Ante Bajić, a obred krštenja obavio je župnik je obavio fra Ivan Jukić. fra Vinko Gudelj.

Obitelj Milas

58 Iz života župe U nedjelju, 26. srpnja 2009. u crkvi Sv. i Ivane r. Prgomet. Kuma na krštenju bila je Ivana Ante kršten je i Marko Perkušić (rođen 20. lip- Vujević, a krštenje je obavio fra Vinko Gudelj, nja 2009 u Imotskom.), četvrto dijete u obitelji župnik. Ante Perkušiča «Gongića» i Sanje r. Kiš. Kum Istog dana, 25. listopada 2009. kršten je na krštenju bio je Ivan Vujević, a obred krštenja u crkvi Sv. Ante Josip Vuković (rođen 8. lipnja obavio je fra Ivan Jukić. 2009. u Imotskom), peto dijete u obitelji Ra- Dana 25. listopada 2009., u crkvi Sv. Ante domira Vukovića i Ankice r. Kafadar. Kum na krštena je Petra Erceg (rođena 11. rujna 2009. u krštenju bio je Ivan Žužil Rabićev, a krstio ga je Imotskom), četvrto dijete u obitelji Mirka Ercega fra Vinko Gudelj. 800 godina franjevačkog reda

ve godine franjevačka obitelj proslavlja vjeru više nego što o njoj priča. Upirao je prst u 800. godišnjicu utemeljenja triju franje- sebe i svoju vlastitu slabost i nedostatke umjesto Ovačkih redova koje je osnovao sv. Franjo. zanimanja za propuste drugih. Franjo se okrenuo Kroz povijest Gospodin je u teškim vremenima Bogu napustivši život ispunjen slavom i bezbriž- odmetnuća od Boga intervenirao preko Božjih nim nevjerovanjem. Želio je sve više izbliza slijediti odabranika, koji su kao produžena Božja ruka Gospodina, kao što je to napisao u svojem Pismu činili veliki zaokret u obraćenju i povratku k Bogu. općem saboru braće:“Svemogući, vječni, pravedni Oni su za sobom poveli mase istomišljenika. Jedan i milosrdni Bože, podaj da mi slabi radi tebe vršimo od takvih Božjih ugodnika bio je sveti otac Franjo. ono što znamo da ti hoćeš i da uvijek hoćemo što se Franjo je bio sin bogatog trgovca i svoj život je tebi sviđa, da iznutra očišćeni, iznutra prosvijetljeni provodio na raskalašen način. Htio je postati vitez, i raspaljeni ognjen Duha Svetoga, uzmognemo dokazati se kao imućan i u tome pokazati svijetu slijediti stope tvoga Sina Gospodina našega Isusa svoju veličinu i nadmoć. No to se nije dogodilo jer Krista, i da samo po tvojoj milosti dođemo k Tebi…“ je to krivi put za pravu sreću. Franji je bilo odurno susresti gubavca a znamo U crkvi sv.Damjana Isus s križa Franji da je u susretu s njim sišao s konja i poljubio ga. U progovara:“Franjo idi i popravi moju crkvu koja svakom patniku vidio je samoga Isusa. Shvatio je se ruši.“. Isus nije mislio na crkvu građevinu, već da istinski živjeti znači darivati se, posvetiti se bli- živu crkvu t. Božji narod. On je toliko snažno do- žnjemu, osobito čovjeku u nevolji od kojega se ne takao Franju i ispunio snagom Duha Svetoga da može nadati nikakvom uzdarju. Njegova je veličina Franjo ostavlja sve raskoši i bogatstvo ovoga svi- u tome što je shvatio da ozbiljno tražiti Krista ne jeta i postaje slobodan za Boga i njegov plan s znači prihvatiti da ga priznajemo i ljubimo ondje njim. Za Franjom idu mase istomišljenika. Osniva gdje nama odgovara, nego prihvatiti da ga susre- tri reda: prvi muški, drugi ženski i treći za ljude u ćemo, ljubimo i poslužujemo ondje gdje nam je on svijetu (franjevački svjetovni red). Franjo živi svoju sam rekao da je stvarno prisutan i potreban naše 59 Iz života župe ljubavi i pažnje. Čovjekovo obraćanje događa se Bio je čovjek kojemu je priroda govorila o Bogu i u konkretnom susretu s čovjekom u nevolji. Franjo koji je prirodi govorio o Bogu. Znao je da je čitav je živio i propovijedao Evanđelje mira. Mir se rađa svijet povezan Božjom ljubavi i milosrđem i da smo u ljudskom srcu i taj je mir dar Duha Svetoga koji sinovi i kćeri istog Oca na nebesima. Zbog toga se izlijeva u srce pojedinca. Pravi mirotvorci su oni nas ni jedna rana na licu drugoga ne može ostati koji uza sve što na ovome svijetu pretrpe čine radi ravnodušnim, ni jedna suza ne smije pasti a da ljubavi prema Gospodinu našemu Isusu Kristu, i u mene ne pogodi, da svaki krik, vapaj i patnja su svim trpljenjima sačuvaju mir u duši i u tijelu. upućeni i meni i traže moj angažman. Franjo se Fraljevački put mira hodi kroz uska vrata križa. zaista suobličuje s Kristom i poput Njega prolazi Takav hod nije lagan, ali nije ni neostvariv. Cijeli zemljom čineći dobro. Franjin život bio je obilježen ranama. S ranama Sveti Franjo nam je pravi poticaj da se sami je započeo svoj put svetosti, s ranama se borio razvijamo u normalne i odgovorne osobe, i da tijekom života, a vrhunac i kruna životnog puta bile drugima to dopustimo. Zajedničkim radom na nji- su rane Kristove, u obliku stigmi na njegovu tijelu. Pogled na Kristove rane otkrivaju Franji smisao za vi Gospodnjoj pridonosimo boljitku crkve i druš- svoj poziv, da liječi rane svijeta. Postaje svjestan tva. Nastojmo svojim životom a ne samo riječima da onaj na križu nije mrtav nego živ, da Njegove svjedočiti vjeru u Krista i pomagati onima koji su rane nisu pobijedile život nego ga osnažile. Prigrliti najugroženiji i tako pokazati da smo dostojni na- siromaštvo znači opredijeliti se za onoga tko je sljednici, sinovi i kćeri sv.Franje. ugrožen i tko je potreban pomoći. Što više imaš Braćo i sestre „dok ima vremena činimo do- odgovorniji si, jer Sveto Pismo kaže da će se više bro“! (sv.Franjo) tražiti od onoga kome je više dano. Za njega svi MIR VAM I DOBRO FSR Podbablje ljudi imaju isto dostojanstvo jer smo svi djeca Božja...... Ljuba Vujević

Ređenje Đakona u Prološcu

60 Iz života župe

Četrnaesti turnir u Podbablju Gornjem

predvečerje Dana pobjede i domovinske Ante Podstrana” pripalo je „ZZ gradnji Zmijavci” zahvalnost, 4. kolovoza 2009. godine, u čiji je igrač Ante Krištić Bili proglašen najboljim stri- UPodbablju Gornjem je otvoren četrnaesti po jelacem i igračem turnira. Titula najboljeg golmana redu malonogometni turnir koji se igra u spomen pripala je golmanu drugoplasiranih Perici Perici. na Milana Trutina Šilju. Pobjedom nad ekipom „Satarluk Podosoje” Predivni ambijent i mnoštvo gledatelja privukli 8:5 treće mjesto je osvojio „Rizik Drum”. su i ove godine značajan broj ekipa iz Imotske kra- Prvo mjesto nakon pobjede 4:1 u finalnoj uta- jine i cijele Splitsko-dalmatinske županije. kmici protiv „Vran company sv. Ante Podstrana” U finalu turnira prvo mjesto nakon pobjede pripalo je „ZZ gradnji Zmijavci” čiji je igrač Ante 4:1 u finalnoj utakmici protiv „Vran company sv. Krištić Bili ujedno najbolji strijelac i igrač turnira.

Ekipa ŠD Rizik Drum

61 Iz života župe Titula najboljeg golmana pripala je golmanu dru- mjesto uručio je g. Veljko Tolić predsjednik Udruge goplasiranih Perici Perici. dragovoljaca veterana Domovinskog rata Imotske krajine. Nagradu za prvo mjesto uručio je g. Damir Malonogometni turnir u Drumu Kljenak tajnik NK Kamen. Najboljim strijelcem turnira proglašen je igrač Završnom utakmicom između ekipa ŠD Rizik ekipe PNS Zmijavci Vid Karoglan, a nagradu mu je Drum i ekipe ŠD Lug okončan je malonogometni uručio g. Zdenko Tolić, nogometna legenda Druma turnir Drum 2009. godine. dok je najbolji vratar Zvonimir Tolić iz ekipe ŠD Uvertira u finale bila je utakmica za treće mje- Rizik Drum koju mu je uručio Miroslav Tolić. sto u kojoj su se sastale ekipe IN VINO VERITAS Uoči utakmice pehar za Fair-play dobila i PNS Zmijavci. Favorizirana ekipa PNS Zmijavci je ekipa Obama, a nagradu je uručio Marko uvjerljivo je slavila te tako osigurala novčanu na- Vuksan. gradu i pehar za treće mjesto koju joj je uručio g. Posebne zasluge za održavanje ovoga turni- Ivan- Ivica Tolić. ra, kojega organiziraju članovi Frame Podbablje, U finalnoj utakmici sastale su se ekipe ŠD Rizik idu g. Ivici i Mati Tolić te župniku fra Vinku Gude- Drum te ekipa ŠD Lug, a ekipa iz Luga zasluženo lju koji su nesebično pomogli prilikom realizacije je slavila u utakmici bez rezultatske neizvjesnosti turnira. sa visokih četiri prema nula. Nagradu za drugo ...... Hrvoje Tolić

Stećak pored mosta

62 Iz života župe

Nekadašnji običaji u župi Podbablje

bičaji kao događaji ili vršenje i činjenje Nakon toga molili su pet Očenaša na čast pet pojedinih ponašanja koji su upravo svojim rana Isusovih te tri očenaša na čast što je “Isus visio Odugotrajnim ponavljanjem prerasli u ob- tri ure na križu”. Jedan očenaš vjernici Podbablja vezatna pravila općepoznatog ponašanja važno su molili za obraćenje svih griješnika te pojedan mjesto zauzimaju u životu svakog pojedinca, za- za zdravlje onih koji nisu mogli doći te za one koji jednice, države ali i Crkve. su odsutni iz župe. Ove molitve su se naređivale Mnogi svjetski filozofi u nadi da bar približno prije svete mise. definiraju pojam običaja koristili su razne izreke i konstatacije. Tako je poznati njemački filozof, filo- Nova godina log i psiholog Friedrich Nietzsche rekao: “U stvari- Na Novu godinu misa bi bila u župnoj crkvi ma gdje ne zapovijeda nikakav stari običaj nema Sv. Luke na Kamenmostu gdje bi svećenik prije sve- ćudorednosti; a što je život manje određen starim te mise ispovjedio svijet da bi se mogao pričestiti. običajima, to je manje okružje ćudorednosti”, te Kao i danas i nekoć bi se pročitala župna statistika. “Stari običaj je viši autoritet kojem se čovjek poko- Poslije mise redovito bi bio blagoslov s Presvetim rava ne zato što zapovijeda nešto za nas korisno te bi se ispjevalo “Tebe Boga hvalimo” umjesto nego stoga što zapovijeda.” litanija. Iza mise održao bi se i blagoslov djece, a Gledajući današnje običaje veoma je teš- sprovodni obredi bili su strogo zabranjeni. ko zamisliti da su nekoć u našoj župi Podbablje postojali razni običaji koji su danas upravo zbog Sveta tri kralja nekakvih praktičnih razloga ili nedovoljnog ponav- ljanja u konačnosti iščezli, a njih su zamjenili noviji Uz običaje koji su se održali do danas na i praktičniji običaji. ovaj dan bilo je posebno što bi se obred blagoslo- va vode odvijao ispred crkve Sv. Luke, točnije kod Listajući Običajnik župe Podbablje koji je glavnih vrata gdje bi se u kamenicu “staru više od 1956. godine napisao tadašnji župnik fra Bernar- sto godina” ulila voda, a nakon toga bi svećenik din Radonić možemo primjetiti mnoštvo zanimljivih izvršio blagoslov vode. slavlja te ih usporediti sa današnjim slavljenjem pojedinih dana. Tako je primjerice prije svake svete mise, pod- Korizma bapski puk molio sedam Očenaša, Zdravomarija i Korizma je bila značajna po tome što bi Slava ocu na čast sedam radosti i želaosti Blažene se svakog petka održavala pobožnost križnog Djevice Marije. puta kao što se to i danas radi. Međutim, kako u 63 Iz života župe

Veliki Petak, polazak procesije iz Druma centralnoj crkvi Sv. Ante koja još upotpunosti nije dalje ispod Vuksana kuća, na Perkušiće i dalje u bila ni izgrađena, nisu postojala stajališta, ispred crkvu Sv. Ante. Ova procesija održavala se dugi niz glavnog oltara bio se ispjevale sve kitice pjesme godina. Obredi su počinjali kad bi se smračilo tako “Puna tuge”, a potom bi se izmolilo šest očenaša da se procesija odvijala skoro u potpunom mraku. te puk blagoslovilo križem. Na Veliki petak tradicionalno se uvijek sku- pljalo mnoštvo vjernika. Na Veliki petak se uvijek Veliki tjedan tražila dozvola tadašnjih Vlasti za održavanje pro- cesije. ujutro ne bi bilo nikakve mise, a poslijepodne I prije pedesetak godina Cvjetnica se obilje- u 15 sati bi krenula procesija iz crkve Sv. Ante preko žavala slično kao i danas, samo što nije postojao Tolića, Krnjevica, spod Perića kuča prema crkvi Sv. vanjski oltar tako da se cjelokupno bogoslužje od- Luke. Obredi su gotovo u potpunosti ostali isti, samo vijelo unutar male crkve Sv. Luke. Na taj dan uvijek što onda nije bilo procesija iz svih naših crkvi nego bi došlo mnogo svijeta. Na Veliki četvrtak ujutro nije samo iz crkve Sv. Ante bilo sv. mise. Večernja sveta misa bi se održala u Na Veliku subotu kroz jutro nije bilo nikakvih crkvi Sv. Luke na Kamenmostu u 19:30 sati. Me- obilježavanja, nego samo navečer. Sveta misa, đutim, zbog prostranosti crkve u Drumu kasnije je odnosno Bdijenje i blagoslov vode započinjali su u slavljenje ovoga dana prebačeno u Drum “radi crkvi Sv. Luke u 23 sata. Kasnije je običaj prebačen groba i ostalih funkcija”. Zanimljivo je napomenuti u crkvu Sv. Ante gdje je tražena dozvola odrdina- kako je na ovaj dan održavana i velika procesija rijata da se misa prebaci kad zađe sunce. Ordina- s Presvetim koja se kretala kroz Fratrovu ogradu, rijat je dozvolio tako da je bdijenje počinjalo oko 64 Iz života župe

Križonoše na Veliki Petak 20 sati. Kasnije je opet vraćeno u 23 sata da bi Prva nedjelja Jurjeva prije nekoliko godina Bdijenje opet započinjalo u To je prva nedjelja nakon Sv. Marka. Sveta 20 sati kao što je i danas. Na Uskrs bi bila jedina sveta misa koja bi se misa uvijek je bila u crkvi Sv. Ante u Drumu i tada održavala u crkvi Sv. Luke na Kamenmostu. Poslije je blagoslov polja u brdu. Procesija bi započela u svete mise bio bi blagoslov sa Svetotajstvom. 9:30 sati, a išla je od Ćapinove gomile kroz Ća- pinovo selo, Milasovu lokvu te u crkvu Sv. Ante. Sveti Marko Odmah slijedeću nedjelju po sv. Marku bio je blagoslov polja u Grubinama te misa u crkvi Na sv. Marka blagoslov polja je u brdu. Misa Sv. Luke na Kamenmostu. Procesija je počinjala je uvijek bila u crkvi Sv. Ante, a prije mise bila bi od Karina do Jonjića, kroz Ajduke prema crkvi održana procesija. Procesija bi počela na Tolića Sv. Luke. Na Uzašašće blagoslov polja bio bi na gradini, na Miševićeće i Šušnjarevu kapelu. Na- kon toga procesija je išla preko Vrljića na Vrljića Kamenmostu. gomilu. Nakon blagoslova u Vrljića procesija je išla Budući da je tada dio župe Zmijavci pripadao dalje kroz Perkušiće u crkvu. Za dozvolu se trebalo našoj župi procesija bi se neodređeno kad je lijepo obratiti “Kotaru za odobrenje” odnosno Isposta- vrijeme održala od Gvozdenog mosta, Krvavica, vi unutrašnjih poslova u Imotskom. Na uredbu se Bublina prema crkvi Sv. Luke. Ta dionica duga je stavljao biljeg sa 250 dinara. oko 3 km. 65 Iz života župe Srce Isusovo Petra tako da se misa održavala samo u toj crkvi. Bio bi i dernek. Na današnji dan prije pedesetak godina misa je uvijek bila u crkvi Sv. Ante gdje se ovaj dan po- sebno slavio. Djevojke bi nosile sliku Srca Isusova Sveti Luka u procesiji koja se kretala od crkve Sv. Ante kroz Sveti Luka je zaštitnik župe tako da se njegov Fratrovu ogradu, Perkušiće pa natrag u crkvu Sv. dan uvijek slavio posebno. Zanimljivo je istaknuti Ante. Skupio bi se veliki broj vjernika. da su se nekoć na sv. Luku služile svete mise u 4, 5, 6, 7, 8, 9 i 10:30 sati te poslijepodnevna u 17 Sveti Ante sati. Blagoslov stvari se obavljao svako pola sata. Na sv. Antu misa bi bila samo u crkvi Sv. Ante u jutarnjim satima. Ova misa prikupila bi nekoliko Svi Sveti tisuća vjernika, posebno iz Podbablja, Poljica i Zmi- Na današnji dan mias bi bila uglavnom u crkvi javaca gdje su mnogi dolazili na zavjet. Procesija Sv. Luke, no zanimljivo je da bi se svijeta okupilo bi počela iz crkve Sv. Ante dalje kroz Toliće prema doista malo, oko pedesetak osoba. Razlog tome je državnoj čatrnji preko Vuksana do Perkušića gdje dernek koji se na ovaj dan održavao u Zmijavcima. bi se vjernici kasnije uputili u crkvu Sv. Ante. Župnik navodi kako je 1954. godine održana velika proce- sija za sv. Antu gdje je početak procesije bio u Vuk- Dan mrtvi sana, a zadnju kraj kod Tolića. Kasnije je procesija Na san mrtvi sve tri mise bile bi u crkvi Sv. Luke ukinuta tako da se danas održava samo oko crkve. na Kamenmostu. Prva misan započinjala je u 3 sata ujutro, a Sveti Petar druga misa započinjala je u 4 sata, a treća u 5. Nakon završenih misa održana bi četiri sprovoda Zanimljivo u trenutku pisanja ovog običajnika na svakom kutu groblja. jedina sv. misa bila je kod Sv. Luke na Kamenmostu. Kasnije je crkva u Drumu preimenovana u crkvu Sv...... Josip Šerić

Fra Ivan Režić predvodi misu u našoj župi na susretu Frame

66 Iz života župe

Deseta obljetnica Zbora

raj jednog desetljeća, kraj stoljeća, kraj tog dana u našoj župnoj zajednici, slikovito rečeno, jednog milenija, ali početak nečeg novog, rodio se novi pjevački zbor, sastavljen od odraslih Knečeg hvalevrijednog. Upravo tim riječima vjernika naših majki i očeva. I tko bi rekao upravo nekadašnji je podbapski župnik fra Dinko Bošnjak ove godine slave veliki jubilej “Deset godina svoga u Župnu kroniku započeo pisati objašnjenje uz da- djelovanja”. tum 7. prosinca 1999. Njihovo spontano, ali hrabro okupljanje bilo Taj nadnevak bio je označen početkom nove je tiho, pa za neke čak i smiješno. Mnogi su se čudili liturgijske godine, prve nedjelje Adventa ali i još vidjevši grupu odraslih žena majki, domaćica, služ- nečega puno značajnijeg za našu župu. Naime, benica koje su okružene nekolicinom muškaraca

Zbor prije deset godina, Božić 1999.

67 Iz života župe tiho pjevali teško se snalazeći u moru nota, notnih vjernici koji su hvaleći Boga pjesmom često bili i zapisa, povisilica i snizilica. No, uz nastojanje desna ruka svećenika. svoga voditelja fra Josipa Gotovca, nekadašnjeg Nakon fra Denisa, zbor su vodili i fra Josip Su- podbapskog kapelana, a danas župnika u Šibe- šić, fra Ivan Macut, no mnoštvo truda i odricanja u niku (Šubićevac) broj naših zboraša polako je ali djelovanje zbora ostavili su, te tim načinom zadužili stidljivo rastao. cijelu župu i Jelena Znaor, Dobrila Jonjić, Nikolina Pastoralne promjene koje su se zbile u lje- Buljan te Barbara Milas koji su žrtvujući svoje slo- to 2000. godine, donijele su i promjene u župi bodno vrijeme veliki obol dali ovoj velikoj obljetnici. Podbablje. Na mjesto župnika došao je fra Vinko A danas, opet su tu. Danas još i mnogobroj- Gudelj, a za župnog vikara fra Dalibor Grčić. niji, hrabriji, pouzdaniji i tečniji. Uz mnogo truda Od strane župnika te je godine za zborovođu Mislava Karina i Katarine Jonjić, njihovih sadašnjih imenovan tadašnji novopečeni bogoslov fra Denis voditelja te Snježane Perkušić njihove animatorice Šimunović koji je zboraše podučavao pjevanju pjevaju i dalje te liturgiju oplemenjuju lijepim crkve- naredne četiri godine. Bilo je tu i pjesme i animi- nim pjesmama. ranja misnog slavlja, doprinosa crkvenim potre- Dragi zboraši, čestitamo Vam obljetnicu bama, prije svega se misli na nove orgulje, do i proslavite je dostojno, onako kako je slave svi izleta na Visovac, u Šibenik, Međugorje, Široki sa velikom i lijepom tradicijom. I pjevajte nam još Brijeg, gostovanje u Unešiću. U tom vremenu zbor najmanje jedno tisućljeće, jedno stoljeće i jedno je napredovao te postajao istinski identitet mjesta. desetljeće. Od stidljive grupice odraslih ljudi postali su istinski ...... Hrvoje Tolić

Zbor danas, Gospa od Anđela 2009.

68 Iz života župe

69 Iz života župe

70 ------Kulturna baština ------Narodne izreke o sreći

Ako hoćeš biti sretan jedan dan - napij se, Čudna je sreća ljudi koji nemaju neprijatelja. ako hoćeš biti sretan tjedan dana - oženi se, (danska izreka) ako hoćeš biti sretan cijeli život - uzgajaj cvijeće. (indijska izreka) Dobre nakane već su polovica sreće. (turkmenska izreka) Ako ih ne znaš čuvati, novci i sreća brzo odlaze. (hrvatska izreka) I najsretniji život završava smrću. (njemačka izreka) Ako sreća dođe, tko neće doći; ako ne dođe, tko će doći? Dobri roditelji, sretna ženidba; (kineska izreka) dobri sinovi, lijep pogreb. Ako želiš biti sretan, promijeni svoje mišljenje. (kineska izreka) (židovska izreka) Dok sreća sjedi za stolom, sjede i prijatelji. Ako ti sreća dođe gola, ogrni je svojim najboljim (njemačka izreka) ogrtačem. (ruska izreka) Kad pohlepa uđe na jedna, sreća iziđe na druga vrata. Bio sam bijesan što nemam cipele, a onda sam (tajlandska izreka) sreo čovjeka bez nogu i bio sam sretan svojom sudbinom. (kineska izreka) ...... Priredio: fra Ivan Jukić

Izreke

ogataš ima puno prijatelja, a siromah poni- Čovjek treba biti poput stožera. Uspravan u zno pristaje uz Boga. fizičkom i u duhovnom pogledu, jer ako nije uspra- van, puca i lomi se pod teretom života. B Sitna duša- velika Nevolja. Isto tako treba bili i fleksibilan, elastičan kako Mali grijeh izaziva veći, a malo ljudskoga bi lakše kročio naprijed i savladao prepreke kroz milosrđa, stvara izljev Božjega blagoslova. život. 71 Kulturna baština Prijateljstvo u kojem Duh Sveti nije sama srž- Bože! Oprosti nam naše misli i naše nerazbo- nestalno je i brzo propada. rite riječi. Svo zemaljsko zlo potječe od njih. Ako se zao glas dalje čuje- onda to kazuje Kada bismo oplemenili našu misao i jezik da su ljudi zluradi. nastao bi jedan čisti, kristalno čist RAJSKI SVIJET. Što Bogu nije ugodno- čovjeku nikako ne Mislim da duša još na Nebu odabere kakav koristi. zemaljski život želi, i stoga smo odrgovorni. Uzaludno je prepirati se s onim tko je u sukobu Produhovljen čovjek razmišlja o Duhu, a sa samim sobom. neobrazovan pojedinac povodi se za svojim Tko ne živi po načelu Vječne istine, sam sebe nagonima. negira. Zločesta se čovjeka ne treba bojati, ali ga Čovjek će i istinu proglaswiti neistinom i treba izbjegavati. obratno. Biti čovjekom istovjetno je kao biti raspetim Bogom...... Mario Jonjić

Norveški kralj Enok

NOKU, norveškomu kralju, dojadilo tituliranje More je bilo tiho dok se na obzoru nije pojavio moćni kralju , odavno ustaljeno na kraljev- jedan mračni oblak. Vjetar je počeo puhati sve Eskom dvoru, iako je Enok i molio i zapovijedao jače. Morski valovi bivali su sve to veći. “Stvarno da se ono moćni iz titule izbaci i ostane samo k r a je naš kralj poludio kad nas drži ovdje”, govorahu l j u . Sva su njegova nastojanja ostala uzaludna. ispod glasa. Kad je vjetar postao orkan, a more I on da ih odvikne od te loše navike, na koju mu bjesnilo tako da su svi bili mokri do pojasa, a neki se gadilo, zakaza za taj i taj dan skup dvorana se već napili mora te ga iskašljavali, da mu vjetar i svih viđenih ljudi u kraljevstvu koji su ga, kad su ne bi odnio krunu kralj ju je skinuo i čvrsto držao god uhvatili priliku, mučili tim moćni kralju . Stoga u ruci. Tada je kralj izgovorio ove riječi: “Oblače ih je želio dozvati pameti i dokazati im da on nije mrki, Enok, moćni kralj norveški, zapovijeda ti da moćan. Odveo ih je jednoga dana na obalu mora prestaneš mračiti nebo i da se povučeš iza obzora gdje je dao prenijeti iz svoje kraljevske dvorane otkuda si se i pomolio. Vjetre, koji si izgubio pamet, kraljevsko prijestolje okićeno bjelokošću, ukrašeno urazumi se i stišaj. A vi, valovi morski, primirite se!” dragim kamenjem, pozlaćeno zlatom te pozvao I tek što Enok, moćni kralj, to izreče, s pučine sve norveške velmože. Došlo je silno mnoštvo vel- se dovalja val veći od ikojeg do tada i nasrnu na moža tj moćnika. Kralj se popeo na prijestolje, a kralja, na njegovu krunu od zlata, na njegovo prije- ispred njega i oko njega u redove se svrstaše vel- stolje ukrašeno draguljima i na sve njegove dvora- može. Velmože su u sebi i između sebe govorili da ne i velmože. Svi su osjetili hladnoću morske vode je njihov moćni kralj izgubio pamet kad ih je doveo po glavama. I kralj je pljuvao more iz usta. I dok u ovu pustoš. Ali kralj je kralj, trebaju ga slušati. je držao krunu u rukama, borio se divovski protiv 72 Kulturna baština neprijatelja: oblaka, vjetra i vode. No, i vjetar i “Došao sam do spoznaje, a na vas sam je valovi bivahu i jači i viši, vjetar postade prava oluja. htio prenijeti kad sam vas izložio udarima valova Pokisle i promrzle velmože tj. moćnike kralj na morskoj obali, da se moćnim kraljem ne može pozove na svoj dvor. Sušili su se tri dana.Tada im zvati ni jedan kralj zemaljski. Jer ni jedan od njih ne kralj uputi ove riječi: “Sazvao sam vas, uvaženi može utišati oluju, jer ni jednoga od njih ne slušaju gosti, tamo na obalu kako biste se sami uvjerili da nebesa, zemlja i more. Samo onaj koga slušaju nema nikakva smisla zvati me moćni kralju , a ovdje vjetrovi, mora i oblaci, a zemlja mu se i nebe- u prijestolnu dvoranu kako bih vas zamolio da to sa klanjaju, može se zvati moćnim kraljem. više nikada ne činite. Odsad ćete me zvati samo A svi mi kraljevi zemaljski manji smo od praha što se hvatao za njegova stopala, kad je ubog kao i kralju , a hoćete li tom kralj dodavati nešto sprijeda svaki čovjek, hodao po pustinjskom trnju i pijesku.” ili straga, primjerice, moj, ubogi, milostivi, srčani To reče Enok, moćni kralj norveški, diže se s prije- ili dobri, od volje vam budi da to dodajete ili ne stolja, zbaci dolamu od samurovine i prebaci je preko dodajete. Ali ono, moćni kralju da više nisam čuo! naslona prijestolja. Skide i krunu s glave i stavi je na I sam zaziv kralju sadrži u sebi svu moć koju imam, gornju križnicu raspela. I nikada više nije oblačio kra- ali bogme, i svu nemoć , i sav jad i sve nedoumice ljevsku dolamu niti stavljao kraljevsku krunu na glavu! koje i kralj i svaki drugi čovjek u sebi nose.” • I sv. Otac Papa, Benedikt XVI., zamijetivši Enok je, izrekavši svoju želju, zašutio. Šutjeli su eroziju u suvremenom društvu, nedavno ( IX. i drugi, ali se u zraku, iako nije bilo izgovoreno, osje- 2009.) upozorio je i ljude iz crkvenih struktura tila jaka pitanja zašto kralj to čini, zašto im oduzima da se ne kite vlašću, karijerom i moći. Što je više tu slatku riječ, koju su, kad bi je izgovarali, dijelili s kićenja i formalizma, slabija je i naša vjera u kraljem napola. Ako si podanik moćnog kralja, Kralja kraljeva. i sam postaješ moćni dvoranin ili moćni velmoža! ...... Priredio: fra Ivan Jukić

73 Kulturna baština

200 Godina od ustanka

Junački ustanik Zažabac u Podosoju. Uspjeh ustanika bijaše brz i efikasan. Osvojiše Imotski i smijeniše francusku i uvedoše snutkom Ilirskih provincija Francuzi namje- riše po drugi put zavladati Dalmacijom austrijsku upravu. Otiđoše u Omiš, osvojiše ga bez godine 1809., kada Imoćani odmah di- borbe, a nakon toga i Makarsku. Vrgorac također O pade u ruke ustanika. Puni borbenog poleta, upu- goše ustanak, na poticaj Austrije, koja je zamišljala da bi općim ustankom u hrvatskim pokrajinama tiše se osvojiti Norinsku Kulu u dolini Neretve, pa vezala dio francuskih trupa i tako oslabila vojnu dalje prema Dubrovniku „ako Bog da i sreće junač- moć Napoleona I. Bonapartea u srednjoj Europi. ka“. Tada im stiže vijest da prestanu s borbama i da Vođa pobune bijaše Martin Pavlović Zažabac, se vrate kući jer je Austrija mirom u Schonbrunnu 14. kome austrijski general Petar Knežević dade sve listopada 1809. predala Dalmaciju Francuzima. upravne i izvršne ovlasti. Njegov tajnik bijaše Frane Na te vijesti Zažabac raspusti ustanike, a on Gudelj. Obojica bijahu Imoćani, Pavlović je rođen s osam ljudi ostade na konaku kod serdara Bu- iznad Crvenog jezera u Glavini Gornjoj, a Gudelj dalića u Krstaticama. Serdar Vučemilović-Markić

Spomenploča Pavlović Zažabac 74 Kulturna baština iz Imotskoga, pristaša Francuza, posla u Vrgorac zapovjednika i tajnika. Jedan se zvao Krpo Budalić Antu Budalića i Marijana Vrdoljaka da provjere iz Krstatica, a drugi Pulja Galić iz Vinjana. Kad su jesu li Zažabac i Gudelj tamo. Posla Markić pismo se sreli na putu, po starinskom običaju, poljubili su harambaši Ivanu Vodanoviću da dovede Zažap- se i napili rakije iz buraće. Kada su prošli Zažabac ca i njegova tajnika Franu Gudelja žive ili mrtve. i Gudelj mimo njih, oni s leđa zapucaju u njih i ubi- Saznao je Vodanović gdje je Zažabac i Gudelj, te ju ih. Tu večer brat Martina Pavlovića ubije brata isti dan i dolazio k njima u Krstatice u kuću serdara Pulje Galića u Vinjanima u ognjenici kraj komina i Budalića, razgovarao s njima, ali im nije htio ništa odseli kraj Koprivnice. Tamo su Pavlovići potomci reći. Da bi bio sasvim siguran gdje se zapovjednik i od Martinova brata (prema narodnoj predaji). Na- tajnik nalaze, serdar Vodanović pošalje u ponoć isti đeni dokument u nekoj odbačenoj knjizi iz jedne dan Miju Ninkovića i Luku Padrova da provjere jesu knjižnice iz Imotskog o tome piše slijedeće: Naiđe li pobunjenici zaista kod serdara Budalića. Ova Zažabac i Gudelj na prvu zasjedu u kojoj je bio dvojica mu jave da su tamo, nakon čega Markić „kapo“ (šef. tal.) Ante Budalić sin Jure. Upitaše ga posla oružnike da ih ubiju gdje ih sretnu. zapovjednik i tajnik što ima nova, na što im on srdito Vjerojatno krajem mjeseca studenoga 1809. odgovori da ga ništa ne pitaju, neka idu svojim petorica ustanika, među kojima bijahu Martin putem. Malo naprijed pođoše, a sačeka ih druga Pavlović Zažabac, Frane Gudelj, pukovnik Franjo busija koju sačinjavaše Marijan Galić, Marijan Danese, Marko Milas i neki Urlić iz Drašnica, išli Vrdoljak i Petar Čale. Njih trojica i Ante Budalić su putem niz Osoje, a koji je Imoćanima i dijelu su se zakleli da će ubiti Zažapca i Gudelja. Oni susjedne Bosne i Hercegovine služio kao jedini put su bili šefovi od „krvi do ubistva“ i neki Telenta za Makarsku, ali i za Primorje preko 200 godina. Udiljak? I on je bio sukrivac njihova ubojstva, stoji Zapovjednik Zažabac i tajnik Gudelj su sigurno u dokumentu. jahali na konjima, znali su da je to kraj njihove Današnji put je ograđen zidovima, ali tada borbe, da su prepušteni sami sebi i da im je život u je to bila „muša“ i nije bilo zidova. Iza jedne hrpe opasnosti. Gudelj se nije se smio svratiti kući, koja kamena koju su mi pokazivali (neki stariji Gudelji) mu je bila tu blizu jer je valjda računao da ga tamo prije tridesetak godina, Marijan Vrdoljak je iz puške čeka zasjeda. Kod kapelice sv. Nikole u Podoso- ubio Zažapca, vjerojatno s leđa, pričaju oni. Kada ju rastanu se s Daneseom i Milasom, koji krenu u je ovaj pao s konja, Frane Gudelj skrene s konjem s Podbablje, a Zažabac, Gudelj i Urlić prema Ov- puta i pokuša pobjeći, na što Ante Budalić poviknu čarinama. Nakon kraćeg vremena Milas i Danase Marijanu Galiću: „Udri Marijane, uteče Gudelj“. začuju pucnjeve i odmah pomisle da su napadnuti Opali iz puške Galić i ubi Franu Gudelja, koji od- zapovjednik i tajnik, te požure u Podbablje. Svrate mah padne mrtav s konja na zemlju. „Udariše ga se u Milasa u Podbablju, a potom krenu u Bosnu, tri balote (olovna zrna) pod perčin“, gdje ga veže. gdje je već prebjeglo više ustanika. Na Vran planini Urlić uteče između njih kad ova dva padoše mrtva. se onesvijesti Danese, a Milas ga stavi na leđa i Mjesto gdje su ubijeni Zažabac i Gudelj zove se ponese u Bagarića u Duvno. Tu onesviještenoga „Vrandukov greb“, što je ušlo u katastarske mape. Danesea stave među ovce, koje ga „upušu“ i on se Tako se i danas zove. Put se više ne koristi pa je osvijesti. Pita on Milasa kako se zove ona planina sasvim zapušten, a kamena gomila iza koje je pu- gdje se onesvijestio od hladnoće, a ovaj će: „Vran cano na Zažapca zarasla je u grabovinu i nisam planina“. Na to će Danese: „Vran planina, Vran je mogao prepoznati, iako mislim da je jedna od planina vrag je odnio“ (prema narodnoj predaji). onih blizu njihovih grobova. Prema predaji, koja se priča u Milasa u Crkvenog sprovoda urotnika nije bilo pa nji- Zmijavcima, Markić je našao dvojicu koji će ubiti hova imena nisu zabilježena u knjigama umrlih,

75 Kulturna baština

Fra Ivan Jukić 12. prosinca 2009. pomolio se na nad spomen pločom za duše dvaju ustanika te svih mučenika za hrvatsku slobodu, a nazočila je i rodbina i potomci Martina Pavlovića Zažapca koja se sada nalaze u HAZD-u. Vjerojatno su nakon Prisjećanje na 200. obljetnicu ustanka protiv pada Napoleona I. pet godina kasnije kosti obo- Francuza održali smo uz prigodne govore i vjerski jice zakopane u Gudeljev grob na Kamenmostu obred na Vrandukovom grebu iznad Podbablja (prema kazivanju Pavlovića i Gudelja). Da se ne bi Gornjeg 12. prosinca 2009. godine. zaboravila ova junačka epopeja naših Imoćana, Nakon pada Napoleona Franjo Daneze je koji su se od pamtivijeka borili protiv tuđina za svoju postao generalom austrijske vojske i jednog dana slobodu, 2004. sam postavio spomen obilježje došao s vojskom na Pavekića ledinu (na Hršćevani- na njihovu prvotnom grobu. Uz nazočnost dosta ma, kraj Znaorovih kuća - prema narodnoj predaji). svijeta, TV izvjestitelja i novinara, župnik fra Vinko Pitao on za Marka Milasa, što je s njim (prema Gudelj je molio za duše naših mučki ubijenih juna- narodnoj predaji). Kada su mu rekli da je umro, on ka. Ja sam otkrio spomen obilježje na kojemu piše: naredi da mu dođu sinovi. Tada mu stariji sin Marko Na ovom mjestu su mučki ubijeni i pokopani (rođen 1799.), koji je orao u polju, dođe na njegov krajem 1809. sinovi Imotske krajine Martin poziv. Pita ga Danese tko je glavar sela, ovaj odgo- Pavlović Zažabac i njegov tajnik Frane Gu- vori: stric Luka Gugilova „ereda“. Gugile su Milasi, delj. Martin Pavlović bijaše zapovjednikom ali kako nisu imali muške djece tu se priženio Piplica i upraviteljem ustaničkih četa između Cetine i sada su tamo. Danese mu reče da će on biti glavar i Neretve koje su se borile protiv francuske sela, na što mu Marko odgovori da je on mlad. Pro- okupacijske vlasti za vrijeme Napoleona I. đe neko vrijeme i Marko dobije „dekret“ iz Zadra 76 Kulturna baština

Mijo Milas na Vrandukovu grebu da će biti glavar. To je u stvari oznaka s tri pera, koja se nosila na kapi. Zvali su ga „Srzento“. Bio je glavarom sela oko 35 godina. Umro je 1855. i po- kopan ispred crkve sv. Luke na Kamenmostu. Umro je od kuge, koja je tada harala. U zadarskom arhivu spominje mu se žena Cvita (Flora) rođ. Ujević, kao priručna babica i to preko 20 godina. Ostala su mala djeca, susjedi proglase da se „povukozlačio“ i da lupa „sindžirima“ i plaši svijet. Naravno da to nije bila istina, nego su djecu strašili da noću ne bi smjeli izlaziti i vidjeti da naše okrajke u Tušanuši (Tavšanuša) pasu noću Lončinovi volovi i krave. Podrastao Marko-Markoč i jedne noći naoštri kolac i ode u Tušanušu, isprobada volove pa oni više nisu pasli u našem okrajku volove ni krave. Eto kakve sudbine. Joko Ivišev (Joko Milas pok. Ivana) bijaše krsni kum našem poznatom hrvatskom književniku Imoćaninu Ivanu Raosu. Ispričao mi priču o Marku Milasu koji se „povukozlačio“ i on ju je zapisao u svom slavnom romanu „Prosjaci i sinovi“ (str. 78). Mač Jurasa Vejića koji je nosio Martin Pavlović ...... Dr. Mijo Milas Zažabac 77 Kulturna baština

Ganga – duhovna baština

anga kao izvorni pučki način pjevanja u pronaći svi tekstualni zvučni i video zapisi o gangi. Imotskoj krajini upisana je krajem srpnja Taj upis na UNESCO-vu listu bi se ubrzao ukoliko G2009. u popis zaštićene nematerijalne bi ga podržala i druga država – BiH, budući da kulturne baštine Ministarstva kulture Republike se ganga pjeva i na području Hercegovine, no pi- Hrvatske. Gangu sam počeo proučavati, snimati tanje je koliko Sarajevo ima sluha za to tradicijsko i bilježiti kako bih je zaštitio od nas samih, koji smo hrvatsko pjevanje u kojem ljudski glas oponaša se, ne znajući je dostojno pjevati, s njom rugali i glazbalo. obezvrjeđivali je, a sada slijedi duga borba za Stoga se gange ne smijemo stidjeti, ona je upis gange u svjetsku duhovnu baštinu UNESCO- naša duhovna iskaznica, i poduprimo one koji je a, najavio nam je Tomislav Matković, zaljubljeni lijepo pjevaju, a u gangi je podjednako važan i u gangu, koji već nekoliko godina uređuje i inter- tekst, jer su pučki deseterci i prava suvremena na- netsku stranicu www.ganga.net na kojoj se mogu rodna književnost koja još živi.

78 Kulturna baština

Korizma je, oprosti mi Bože, bez pivanja živit se ne može. Da sam iša učiti za pratre, ko bi cure okrića kraj vatre. Da se nisam oženio lani, još bi bilo cura milovani. Bećar pije po nedjelju dana, pa ga nikad ne zaboli glava. Ide Božić, idu sveti dani, ne ćeš, mala, proći kao lani. Mi smo braća, ne hrani nas ćaća, već nas društvo djevojačko plaća. Dođi, dragi, u koje ćeš doba, moja ti je otvorena soba. Nažalost, više nema Festivala gange u Biori- Puna lampa izgorila gaza, nama, čiju je ulogu preuzelo kolovoško druženje dok mi, draga, svoje jade kaza. folkloraša u Slivnu. Ove smo godine dobili i tri CD-a Ne ću majko, iz svog sela lole, sa zvucima gange i gusala. To je snimka slivanjskog da mi čuva svaku večer dvore. Festivala te prvi album guslara Ante Biočića, koji su Kudilo me dvadeset i troje, ljetos objavljeni kao dodatak mjesečniku Imotske opet mene voli zlato moje. novine, koje su ponovno zbog novčanih nedaća O Božiću i Svetoj Kati, prestale redovito izlaziti. onda žene postanu ‘dvokati. A Kulturno umjetničko društvo Kolajna iz Gru- bina objavilo je prvi CD Ivana Jonjića „Ljoljića“ Žen’ se, dragi, od mene ti prosto, dogodine ti udovac osto. (rođen 1951. u Grubinama, koji je od oca Stipe naučio svirati gusle u petnaestoj godini, no tada su Ti udovac, a ja djevojčica, svi omalovažavali gusle, slušajući modernu disko opet bila tvoja vjerenica. glazbu, no dođe ura da se vraćamo svojim korije- Ja se, dragi, zaljubila u te nima. Ivan je u studiju AgoArt snimio šest pjesama ko velika švera u minite. koje je čuo od starijih svirača, jedna je o Mijatu Sveti Ivan u Grabu je jedan Tomiću i Turskim vremenima, druga o tragičnoj lju- ja momaka prominila sedam. bavi Vlade i Nevena, a ostale su duhovite pjesme o Daleko mi moja lola osta životu suvremenih gastarbajterskih obitelji, šaljivih priko vode koja nema mosta. nesporazuma između roditelja i djece, sinova i ne- vjesta, a u jednoj se guslarskoj pjesmi spominju i sva Ja malena, kotula šarena, imotska sela. Ivan je 23. studenoga 2009. nastupio svaka kocka oće da se bocka. i i u programu Imota u Lisonskom u Zagrebu. Podbablje su malo selo eko, Evo nekoliko gangi zapisanih među vedrim tamo nema svinjske gripe seko. hrvatskim pukom! Selo moje najlipše je diko, ...... Mladen Vuković svinjsku gripu ne imade niko. 79 Kulturna baština

Nove imotske knjige

a koncu svake godine u našem listu ukratko nedjeljno Evanđelje. KRIŽNI PUT SA SVETIM bilježimo sve knjige o Imotskom ili imot- PAVLOM - … TADA - LICEM U LICE! - naslov je Nskih autora koje su objavljene u proteklih nove knjige don Ivana Bodrožića, objavljene u na- dvanaestak mjeseci, i često se taj broj popne i do kladi „Glas koncila“ iz Zagreba. Knjiga, u povodu tridesetak naslova godišnje. Tako je i ove godine, proslave godine Apostola Pavla, donosi autorova pa krenimo redom, najprije duhovno i vjersko štivo, promišljanja o korizmenim načelima i postajama od kojeg nismo sve stigli predstaviti u prošlogodiš- Kristove muke. njem broju Mosta. Fra Petar Lubina, urednik splitskog katoličkog Knjiga don Ivana Bodrožića objavljena u mjesečnika Marija i poznati publicist na području nakladi „Naših ognjišta“ iz Tomislavgrada zbirka mariološke znanosti i marijanske pobožnosti, za- je propovijedi nastalih kao plod rada na Hrvat- dnjih godina počeo je prikupljati pjesme i marijan- skom radiju Radio Splitu, na čijim valovima je don ske molitve koje je objavio u dvjema zbirkama BO- Ivan Bodrožić iz tjedna u tjedan, tijekom tri godi- GORODICI DJEVICI (2005.) i MAJCI MILOSRĐA ne (2003.-2006.), u istoimenoj rubrici tumačio (2006.) te treći nastavak POMOĆNICI KRŠĆANA (2008.) u kojoj je uvršteno stotinjak izabranih pje- sama-molitvi iz pera 84 autora iz Hrvatske i svijeta, a koje su nastajale u novom vijeku od polovice XVI. do polovice XX. stoljeća. U nakladi Matice hrvatske – Ogranak Split objavljena je knjiga pod nazivom KRITIČKE PRO- SUDBE – O DJELIMA S. MARIJE OD PRESVETO- GA SRCA (ANKE PETRIČEVIĆ), književnice u sa- mostanu klarisa. U knjizi na 696 stranica sabrano je sto i četrdeset i pet kritika, osvrta, eseja, pa čak i diplomskih radova o pjesništvu sestre Marije, kao i o njezinim prozno-esejističkim i drugim du- hovno-teološkim djelima. U biblioteci Symposion Samostana sv. Klare u Splitu objavljena je i knjiga književnih studija i ogleda s. Marije od Presvetog Srca NA NAŠIM IZVORIMA II. s esejima o trideset i pet hrvatskih pisaca, osvijetlivši pisanu riječ naše Moderne. Monografija RUNOVIĆKI VJERSKI OBJEKTI filmskog snimatelja Ivana Jukića jedna je od grafič- ki luksuznijih knjiga u kojoj se tekstom i fotografijom

80 Kulturna baština

bilježe svi sakralni objekti i umjetnine u mjestu, od Liskovca i desetak drugih ilirskih gradina, starih groblja, bunara, do današnje četiri crkve i deset kapela i kapelica. Na 270 stranica pokazana su svjedočanstva kako su Runovićani pravi vjernički na 500 stranica velikog A4 formata u luksuznom puk, tvrde Kristove pobožnosti, koji je i u neimaštini izdanju autor donosi sve povijesne spomene te broj- znao pomagati izgradnju crkvenih zdanja. Ovo je ne do sada neobjavljivane arhivske dokumente i prva monografija koja predstavlja sakralno blago preslike mletačkih katastara iz Prološca (koji se pod jedne župe, i to s razlogom, jer su runovićke crkve otvorena enciklopedija suvremene hrvatske likovne umjetnosti, s radovima Marije Ujević Galetović, Kuzme Kovačića, Ante Jurkića, Anđelka Odaka (8 uklada na ulaznim vratima), Jure Žaje (vitraji), Ine i Vene Jerkovića, Ante Ljubičića Cara, Nenada Lešina i drugih manje znanih umjetnika. I kako na crkvi piše da je „sagradi sklad sela“, tako i ovu zani- mljivu Jukićevu monografiju objavi sklad odseljenih Runovićana u Zagrebu. Studenčanin teolog Ante Udovičić, tajnik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u Splitu, koji se bavi i slikanjem, nakon zbirke pje- sama ISPOVIJEDI, objavio je knjigu stihova, crti- ca i promišljanja SLIKE U JEDNOM DANU, kao duhovna kronika života 24 sata. Viktor Vito Grabovac autor je iznimno vri- jedne povijesne monografije PROLOŽAC KROZ VJEKOVE, u nakladi imotskog ogranka Matice hr- vatske te Državnog arhiva iz Zadra. U 18 poglavlja 81 Kulturna baština

je objavio Župni ured Studenci. Na 553 stranice je zapisano preko 12 tisuća riječi novoštokavskog ikavskog govora jugozapadnog tipa. Pohvalno je da su riječi akcentuirane, što će pripomoći raspo- znavanju posebnosti naglašavanja studenačkog govora u Imotskoj krajini. U nakladi Književnog kruga Split, koji je prire- dio dr. Anđelko Mrkonjić, objavljen je treći zbornik ZAVIČAJNA BAŠTINA, koji pratio bienalni među- narodni znanstveni skup o kulturnoj baštini i razvoju turizma u Zabiokovlju. Na 340 stranica tiskan je 21 znanstveni i publicistički tekst o fenomenologiji i pretpostavkama održivog razvoja te promišljanja o nekim konkretnim djelatnostima i granama razvoja Dalmatinske zagore. U izdanju mjesečnika Imotske krajine posthu- mno je objavljena knjiga KRUNOSLAV ZUJIĆ – DO- BRI DUH IMOTSKE KULTURE. Uz pripomoć Krunine supruge Eleonore, iz bogatog opusa svestranog kulturnog djelatnika, novinara, pisca, glazbenik ai današnjim imenom prvi put spominje 1444. godi- karikaturista Krunoslava Zujića (1929. – 2009.) iza- ne). Prvi put su tiskani i defteri iz turskog doba pa je brane su ponajbolje pjesme, humoreske, zdravice i knjiga zanimljiva za povijest cijele Imotske krajine. Nakon knjiga o podbapskim i vinjanskim pre- zimenima, splitski publicist Ante Ivanković objavio je još dvije knjige s imotskim onomastičkim tema- ma - DOBRANJE LJUDI I TLO u nakladi splitske Naklade Bošković, te PREZIMENA ŽUPE RIČICE u izdanju splitske tiskare Majumi, u kojima je au- tor opisao povijest svih prezimena, tih „pokretnih spomenika“ koji danas žive u tim naseljima, kao i o onima koja su nedavno nestala odseljavanjem ili odumiranjem. Ivanković je objavio i knjigu NAZIVI NASELJA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, u kojima je, među 351 naselja (16 gradova i 39 općina s 296 sela, od kojih je 11 na zadnjem po- pisu stanovništva 2001. godine ostalo bez ijednog stalnog stanovnika), objasnio (mogući) nastanak imena i svih imotskih sela. Pjesnik Ivan Babić, knjižničar zaposlen u Sesvetama u Zagrebu, nakon dviju zbirki lirskih stihova, priredio je STUDENAČKI RJEČNIK, koji 82 Kulturna baština rječnik starih zavičajnih riječi, a toj drugoj Zujićevoj knjizi (prva je ratna kronika Imotske krajine 1941. – 1945.) priložene su i brojne karikature i fotografije iz života imotskih glazbara i kazališnih amatera. Imotski ogranak Matice hrvatske, u suna- kladništvu Općine Lovreć, objavili su ponajljepšu knjigu NARODNA NOŠNJA IMOTSKE KRAJINE – KNJIŽEVNI OPISI I LIKOVNI PRIKAZI autora Ante Babića i Milana Glibote. Na 150 stranica otisnutih u boji prvi put su sabrani svi putopisni zapisi te crteži, slike, ilustracije i fotografije imotskih nošnji koji se pouzdano odnose na Imoćane. Babić je popisao je sve književne spomene imotske nošnje, od slavne narodne pjesme Asanaginice, zapisa domaćih i stranih putopisaca, do etnografa Vinka Tolića i fra Silvestra Kutleše, koji je najopsežnije predstavio narodnu nošnju u svom etnografskom djelu ŽIVOT I OBIČAJI U IMOTSKOJ KRAJINI, objavljenom tek 1993. godine. Glibota je predsta- vio sve dostupne likovne prikaze imotske nošnje, od

83 Kulturna baština klupi u imotskoj gimnaziji. Vujević je objavio i knjigu VREMENA I MIJENE: HRVATSKA STVARNOST (1835.–1939.), prvi dio prethodno objavljenog drugog sveska dvoknjižja (s pregledom hrvatskih povijesnih događanja do 1990.). Zagrebački odvjetnik Tomislav Jonjić, urednik časopisa Politički zatvorenik, autor knjige Hrvat- ska vanjska politika 1939. – 1942., suautor knjige Hrvatska povijest, istaknuti povjesnički publicist, objavio je u nakladi kuće Trpimir knjigu HRVATSKI NACIONALIZAM I EUROPSKE INTEGRACIJE. Osim najdužeg, naslovnog ogleda o Hrvatskoj i europizmu, u knjizi je sabrano još 28 autorovih kraćih članaka i komentara o našoj aktualnoj druš- tvenoj i političkoj zbilji objavljivanih u proteklih de- set godina u časopisu Hrvatskog društva političkih zatvorenika. Pridodajmo imotskom književnom krugu i Ma- ricu Bodrožić, po ocu i ranom djetinjstvu Imoćanku, najstarijeg akvarela F. Füllera iz 1833. godine, a koja danas piše na njemačkom jeziku. Objavila je slijede grafike i slike što su ih u raznim prigodama na njemačkom jeziku nagrađivane knjige poezije, izradili Högelmüller, Carrara, Zečević, Arsenović i drugi putujući slikari. Voditeljica Zavičajnog muzeja Imotski pro- fesorica Snježana Tonković pokrenula je tiskanje niza kataloga o duhanskoj zbirci u tom muzeju. Prvi svezak posvećen je lularskom obrtu na pro- storu Imotske krajine. Katalog o duhanskoj zbirci donosi 59 izložaka u Zavičajnom muzeju (lule, grebači, burmutice, tabakere, kutije, rezači, kamiši, kresiva, vage - kantari, vlagomjer, pečatnjak, pre- ša, isprave…), a posebno su opisane proizvodnje glinenih (zemljavica, zagvožđanka, zelovka…) i drvenih lula (đuzelača) koje su imale svoja ose- bujna ukrašavanja. Još tri političko-publicistički naslova! U povo- du 70. rođendana Brune Bušića te 20. obljetnice pada Berlinskog zida i dolaska višestranačja u Hrvatskoj, našijenac profesor Ivan Vujević obja- vio je u nakladi Imotske krajine knjigu MUČENIK I VIZIONAR BRUNO BUŠIĆ – SVJEDOČENJE VREMENA u kojoj promišlja političku misao i eko- nomske poglede Bušića, s kojim je sjedio u istoj

84 Kulturna baština razgovorima i sjećanjima na poznate i manje znane imotske i druge hrvatske slikare, ukupno 22. Uz foto- grafije Joška Vukosava, predgovor Stanka Špoljarića, knjigu je u primamljivo grafičko ruho uvio Vicko Kavelj. Osječki Lokvičićanin odvjetnik Lujo Medvido- vić objavio je dvadesetčetvrtu knjigu, svoj prvi roman CASTUS I PRAVDA. Glavni junak te povijesne priče je rimski ratnik Lucius Artorius prozvan titulom Castus (neokaljani pravednik), zapovjednik britanskih legi- ja, koji je ušao u legendu kao prvi engleski kralj Artur, osnivač reda vitezova Okruglog stola, i po legendi u nastajanju rođen je na Delabelinu putu između Salo- ne i Narone, a pokopan je u Petuntiumu, današnjoj Podstrani pokraj Splita. To je hibridna knjiga u kojoj autor miješa književne žanrove, oživljene legende stapa u realne esejističke zapise, a fiktivnu prozu prožima sonetnim vijencima. Na 8. kijevskim književnim susretima (kod Kni- na) ovog je ljeta bilo riječi o životu i djelu Ivana Ra- osa (1921.-1987.) pa je tiskan ZBORNIK RADOVA I STIHOVA sudionika skupa koji je obogatio pogled na Ivanovo veliko prije svega prozno prozno djelo priča, eseja i roman, a na hrvatskom su joj tiskane prožeto pučkom mudrošću. U Zborniku su i pjesme knjige priča TITO JE MRTAV i roman TIŠINA, RA- dvadesetak autora posvećene Raosu, kojemu će STANAK, u izdanju zagrebačke Frakture, u kojem sljedeće godine u Kijevu biti otkrivena i bista (prije piše svoje autobiografske uspomene na život u nego u Imotskom!). Hrvatsko kulturno društvo Napredak iz Splita Svibu i Hercegovini. objavio je prvu knjigu nedavno preminulog glumca Trogiranin Ante Raos, nećak književnika Ivana splitskog HNK-a Ilije Zovka (1941.-2009.). Pod Raosa, poznati je humanitarni djelatnik i upravitelj naslovom POKER LIŠINA sabrana su njegova četiri Zaklade „Kap za slap“. Ante se nesretnim slučajem duhovita dramska djela s gastarbajterskim temama kao mladić postao osoba s invaliditetom. Od tada je – „Francuzica“ i „Ženici“ te monodrame „Oprosti, pokretač i nositelj mnogih akcija i udruga za pomoć Stipe“ i „Priredba“. Zanimljivo je da su sve četiri invalidnim osobama. U izdanju Općine Lovreć i imot- predstave napisane i izvedene tijekom proteklih skog ogranka Matice hrvatske objavio je prvu zbirku sedam godina. stihova SLAP DOBROTE, u kojoj ima i prisjećanja U povodu međunarodne godine jezika na imotsko djetinjstvo „dječaka iz kamena i drače“. (2008.), krajem prošle godine tiskano je dopu- Trideset pjesama u rimi i slobodnom stihu te proznih njeno izdanje zbirke pjesama BRZAC Mladena zapisa autorove su molitve za bolji i ljepši svijet. Vukovića, u izdanju Matice hrvatska, Ogranak Nakon knjige eseja, priča i crtica KRIK, u nakla- Imotski, s nizom stihova s jezičnim igrama, brzali- di HKD Napredak Split, Grada Imotskoga i Općine cama i brojalicama. Ilustrirana je crtežima Stanka Lokvičići, Mara Ožić-Bebek Imotica objavila je i novu Bešlića, Miše Gusića i Ante Vukovića. Inače, Vu- knjigu likovnih zapisa PRIČE S PALETE o susretima, kovićeva pjesma „Hrvanje po Hrvatskoj“ uvrštena 85 Kulturna baština

je u hrvatsku čitanku za 8. razred u izdanju zagre- bačkog Ljevaka. Proložani objaviše još tri knjige. Mario Bilić u zbirci PROLOŠKO BLAGO, u izdanju Udruge Proložana u Zagrebu, u dva ciklusa po 26 pjesama posvećuje dragim preminulim prološkim ljudima, legendama, i prepoznatljivim mjesnim kantunima, toplo i nadahnuto kako to Mario umije. Splitski novinar Ante Tomić, „naš poznati pisac“ kako mu samoironično piše na posjetnici, objavljuje novi humoristički roman ČUDO U PO- SKOKOVOJ DRAGI, u nakladi Ljevak. Nakon pret- hodnog kraćeg romana LJUBAV, VODA, STRUJA & TELEFON, koji se događa u Splitu, radnja ovog du- hovitog romana o neženjama ponovno se događa u zaselku sela Smiljeva u zabiti Dalmatinske zagore (dijelom i u Splitu), nakon Domovinskog rata (uz poneke nelogičnosti i naivnosti), pa je ovo svojevr- sni nastavak ekraniziranog romana ŠTO JE MUŠ- KARAC BEZ BRKOVA? Sada su junaci priprosti

86 Kulturna baština

„western-odmetnici“ Jozo Poskok sa četiri svoja sina (sa starim hrvatskim imenima), a najpozitivnija je Moj Kamen Most uloga jedne žene. Humor je lijek, a preživjet će naš seljak i pokoje ovakvo sprdanje s njime! Posthumno je objavljena knjiga TEMPIKOVE Hranila me pura motika mog ćaće KLJUKE Ante Kokića Tempika (1942.–1995.), le- šijavica ganga sića na te dane gendarnog prološkog golmana, trgovca i zapisiva- ča narodnih zgoda. Tempiko je svoje pučke viceve jednom ću se vratit kući među drače i anegdote objavljivao na zadnjoj stranici Imotske da otvorim škure brokvom zakovane. krajine od 1974. do 1991. godine, i sve one su konačno sabrane u knjizi koju su predgovorima po- pratili Tomislav Božinović, Drago Maršić i Mladen I Vrljika ladna još i danas teče Vuković. Karikature u knjizi objavljuje Žarko Luetić. krtolom smo rake vatali do mraka Sve u sve, skoro tridesetak knjiga, više od dvije knjige mjesečno u svim beletrističkim i publicističkim na silo su momci išli svaku večer vrstama iz pera autora imotske krvi, unatoč rece- vraćajuć se zorom mokri opanaka. siji, kazuju kako se slava prastare Imote i nadalje promiče knjigama, i kako „na papiru“, naš imotski kraj nimalo ne zaostaje za hrvatskim dosezima. Zauvik te volim rodni Kamen moste ...... Mladen Vuković što me dugo nema nek mi dragi proste od zlata su tkane sve lipote tvoje to si vrlo mog život ti si duša duše moje.

Ni bukare nema, tikve ispod ruke, Markićuše stare i ujma, niti mlina, derneka na cesti isprid svetog Luke, ujlo nas je vrime sve nas manje ima.

Didovo mi guvno šaka uspomena Tvrtkov komin stari još ribon miriše o kako su bila lipa ta vrimena vratiti se neće nikad više.

Pere Picukarić

(Pjesmu na glazbu Dražena Žanka pjevala Matea Picukarić na Etno festivalu Neum 2009)

87 Kulturna baština Lokalni izbori 2009

ve godine su na razini cijele Republike Općinu Podbablje, u kojoj nije bilo iznenađenja, Hrvatske održani peti demokratski izbori jer je sve ostalo „po starome“. 17. svibnja 2009. Oza lokalnu samoupravu, prvi put su se održan je prvi izborni, a i 31. svibnja 2009. dru- neposredno birali načelnici općina, gradonačel- gi krug glasovanja za načelnika općine između nici i župani. Za arhivu i buduće naraštaje prou- dvaju kandidata koji su dobili najviše glasova u čavatelja naše povijesti evo rezultata izbora za prvom krugu. Izbori za načelnika Lista Glasovi I. krug II. krug TONĆI VUKSAN HDZ, HSLS 893 35,12 53,37 ANTE VUKSAN, dr. med. HSP, HČSP 862 33,90 45,04 MOMIR KARIN HSS 479 18,84 - MATE ŠUŠNJAR HNS, SDP, DC 163 6,41 - ANTE VUKOVIĆ (pok Luke) nezavisni 77 3,03 - Ukupno: 2.474 100 % 100 % Izbori za Općinsko vijeće Lista Glasovi Postotak ANTE BLAŽIĆ HDZ, HSLS 924 37,06 LJUBOMIR KLJENAK HSP, HČSP 743 29,80 MOMIR KARIN HSS 401 16,09 PREDRAG VRLJIĆ HNS, SDP, DC 199 7,98 IVAN TOLIĆ NEZAVISNA LISTA 160 6,42 MILA ŽUŽUL NEZAVISNA LISTA 66 2,65 Ukupno: 2.495 100 %

88 Kulturna baština

10 godina od smrti Prvog hrvatskog predsjednika

Imoćani najveći štovatelji Tuđmana spomenika su u inozemstvu, tri poprsja u Australiji proteklih deset godina detuđmanizacije (Brisbane, Canberra i Sydney) i jedan spomenik hrvatskog društva, od 2000. do danas, u Bosni i Hercegovini (u Širokom Brijegu, rad Uu Hrvatskoj i u svijetu postavljeno je 56 splitskog akademskog kipara Kažimira Hraste). spomenika, poprsja i bista prvom hrvatskom pred- Zanimljiva je hrvatska topografija Tuđmanovih sjedniku dr. Franji Tuđmanu (1922. – 1999.), a spomenika. Više ih je na područjima koja su bila da spomen-ploče, ulice, trgove, dvorane i druga okupirana u Domovinskom ratu, kao i u manjim zdanja s njegovim imenom i ne spominjemo. Četiri naseljima negoli u velikim gradovima, koji su bili

Tuđman u Berinovcu Tuđman u Bušanjima Hraste 89 Kulturna baština podalje od prvih crta bojišnica. Od 52 spomenika u Hrvatskoj, najzapadniji je u Brdovcu nadomak slovenske granice, najistočniji je u Šarengradu, najsjeverniji je u rodnom mu Velikom Trgovišću, najjužniji je u Igranima kod Makarske. U Slavoniji je postavljeno 16 Franjinih spomenika, u Lici i Gor- skom kotaru 6, u Zagrebačkoj županiji 4, i tako

Tuđman u Runovićima redom, ali ni jedan u Istri, kao i u južnoj Dalmaciji (u Dubrovačko-neretvanskoj županiji!). Sudeći po broju spomenika, najveći štovatelji Tuđmanova političkog djela su Dalmatinci, gdje su podignuta 23 spomen-obilježja, gotovo polovica od ukupnih njegovih spomenika. Deset su na obali, dva su na otocima (Novalja na Pagu i Selca na Bra- ču), a čak 11 ih je u Dalmatinskoj zagori. Gledano po autorima, najviše Tuđmanovih bista izradio je akademski kipar Anto Jurkić (14, no nisu svi isti odljevi), po četiri su izradili Kruno Bošnjak i Kažimir Hraste, a dvije su autorice – Dijana Iva Sesartić i Maja Reberski. Spomenici su većinom od bronce, šest ih je izrađeno od kamena i betona. Najviši je u Pridragi, ukupno s postoljem 6 metara, autor mu je samouki kipar Ivan Iće Malenica, a još su četiri Tuđman na Kamenmostu u nadnaravnoj veličini. 90 Kulturna baština Najviše spomenika je u Imotskoj krajini – čak Tuđmanu. Spomenik pokraj općinske zgrade i na- šest! Općina Proložac jedina u Hrvatskoj ima dva suprot crkve sv. Luke otkrila je majka poginulog javna spomena na Franju! Prvi su u Hrvatskoj podi- hrvatskog branitelja Gordana Turić. Autor tri metra gli bistu u Prološcu Donjem (Bošnjakov rad, otkriven visoke skulpture je mladi imotsko-zagrebački aka- 20. 12. 2000.), a drugu bistu 2008. u Bušanjama demski kipar Ivan Kujundžić, koji je htio tim kipom (Proložac Gornji, a rad je Kažimira Hraste). Jed- odati počast i svim hrvatskim braniteljima koji su na je (Bošnjakova) bista postavljena u Lovreću. stvorili neovisnu samostalnu hrvatsku državu. Kaži- Poprsje u Lokvičićima izradio je Stjepan Kolarić, prst na Tuđmanovoj skulpturi pokazuje mjesto gdje a u Runovićima je betonski spomenik u prirodnoj su se imotski bojovnici postrojavali prije nego su veličini izradio akademski slikar Ante Ljubičić Car. odlazili u rate pobjede oslobađanja južnog boji- U nedjelju, 18. listopada 2009. dobismo šesti spo- šta. Skulptura je postavljena uz glavnu regionalnu menik na imotskom području, u promjeru od samo prometnicu Trilj-Cista-Imotski, u pozadini joj se vidi dvadesetak kilometara! kameni grad na gori Imotski i jedno od najdubljih 18. listopada, na blagdan sv. Luke, zaštitnika europskih jezera Crveno jezero pa se lijepo uklopio općine i župe Podbablje, u Kemnmostu otkriven je u taj krški prostor. spomenik prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji ...... Mladen Vuković

Tuđman u Lovreću Tuđman u Prološcu 91 Kulturna baština

Dr. Ante Vuković, specijalist stomatološke protetike

Zubi kao izlog zdravlja • Zbog čega su zdravi zubi važni i preduvjet općeg zdravlja ljudi? remena se mijenjaju. Negda su Vukovići iz Grubina bili poznati kovači, zatim su na glasu - Zubi, kao sastavni dio usne šupljine, kad su Vkao dobri vozači, kamiondžije i bageristi. zdravi i u punom broju, čine funkcijsko jedinstvo No, u novije doba u plemenu Vukovića brojni su i organa – usta, te tako izravno utječu na cijeli or- ugledni liječnici, od pedijatara do medicine rada. ganizam, važan su dio funkcijske cjeline ljudskog U ovom broju predstavljamo poznatog zubara dr. tijela. Brigom o svojim zubima tjeramo od sebe Antu Vukovića «Džolu», čijim su uslugama u njego- mnoge nedaće i zubobolju. A svi ćemo se složiti vu stomatološkom uredu na splitskim Bačvicama da zdravi i lijepi zubi preduvjet za lijepi osmijeh, mnogi zadovoljni. Uz ostale zubne stručnjake, s koji otvara mnoga vrata, a pruža i samopouzdanje Antom radi i njegova kći Ivna Vuković-Kekez. svakoj osobi.

92 Kulturna baština • Znanost i nove tehnike krupnim koracima na- • Razlika, prednosti i mane između privatnih i preduju i u stomatologiji. Kakva je razlika biti društvenih stomatoloških ordinacija? stomatolog prije tridesetak godina, kada ste vi počeli raditi, i danas? - Svaka ordinacija koja radi savjesno i puno se brine o svojim pacijentima je dobra, bila ona - Velika, zapravo ogromna, kako s aspekta no- privatna ili u društvenom sustavu: privatna daje vih tehnologija te novih pristupa, tako i određenih saznanja u stomatološkoj znanosti i praksi. Pomaci veće mogućnosti terapije i može više vremena po- se opažaju gotovo iz dana u dan i te blagodati svetiti pacijentu, a mnogi ne vole gužve u velikim čovjek treba koristiti i uživati. zubarskim ambulantama. • Ponekad se tvrdi da su stare, crne amalgamske • Imati dobre i lijepe zube danas je, u ovo vrije- plombe štetne za zdravlje. Koliko su točne te me krize, mnogima luksuz. Treba li “štedjeti” tvrdnje? na zubima? - Tvrdnje do kraja nisu točne. Izravnih dokaza - Isključivo ne! Zubi kao bitni dio usne šupljine o štetnosti nema. Vrijedan amalgamski ispun, dobro su od velike važnosti. Opće zdravlje je u redu ako uređen i ispoliran, ima svoju ulogu i, kroz moju dugu svi sustavi u tijelu funkcioniraju pa tako i stoma- praksu, mogu reći da ga još i danas ostavljam u zubu jer nema nikakvih posljedica. Neminovnost tološki sustav. Ukoliko nemamo takvu kakvoću, novih tehnologija, opravdano dobrih, ipak ga po- onda sustav parafunkcionira, a potom nastupa tiskuje iz prakse. disfunkcija što dovodi do bolesnog stanja, tj. bole- sti, narodski rečeno, i od lošeg zubala se zdravlje • Vaša ordinacija jedna je od rijetkih u Dalmaciji može urušavati. koja ovlašteno ugrađuje implantate. Kakva su iskustva? • Vaša poruka - kako najbolje čuvati zdravlje - Protetika na implantate (usađene titanske zubi! forme u usnu kost) nije novost. Prateći i uspoređu- - Dobra i pravilna prehrana majke, trudnice jući dugi niz godina određene sustave implantata, odlučio sam se za Astra Tech Implant System koji te djeteta, koje već od 2,5 godine života treba biti je u samom svjetskom vrhu kakvoće, već skoro 8 na prvoj kontroli zubi, te rast i razvoj zubi i čeljusti godina. Iskustva su izvrsna; na oko 1000 implan- do starije dobi treba biti pod stalnim nadzorom. tiranih pacijenata, neuspjeh je svega 0,08 posto. Naravno, neizostavno je i pravilno održavanje Jednostavnije rečeno, tek u svakom osmom paci- higijene usne šupljine, dakle pravilno i redovito jentu od tisuću taj novougrađeni korijen zuba ne četkanje i pranje zuba, najmanje 2 puta dnevno, uspije ostati u desni. ujutro i navečer. Kako mi to kažemo, ujutro za • Koje još specijalizirane poslove Vaš stručni tim ljepotu, navečer za zdravlje. Iako bi optimalno osobito dobro radi? bilo kad bi se zubi prali nakon svakog obroka, a posebno nakon slatkog međuobroka, pogotovo - Moja ordinacija u svom svojstvu ima 4 liječ- kod djece. I naravno, redovite kontrole kod svog nika stomatologije te specijaliste prema potrebi; stomatologa, barem 2 puta godišnje, dakle svakih parodontolog, ortodont, oralni kirurg… Glavnina je preventiva, edukacija, kurativa te posebno kli- 6 mjeseci. nička i funkcijska dijagnostika i terapija, od djece do starih osoba...... M. V. 93 Kulturna baština

Uz Dan mrtvih

Bez Golgote nema uskrsnuća

Neka ovi kamen novi ta imena ovjekovi, naraštaji neka znaju, čije kosti počivaju.

rofesor na zagrebačkom Filozofskom fakul- tetu dr. Stipe Botica objavio je knjigu NOVI PHRVATSKI EPITAFI (Školska knjiga, Zagreb, 2007.) u kojoj je obradio kompozicijsku, leksičku i tekstualnu stranu nadgrobnih spomenika. Kao mentor sa svojim studentima, potaknuo je zapisi- vanje šest tisuća epitafa, od čega je za ovu knjigu odabrao 1800 natpisa s 200 groblja. Epigrafe poruka živim čitateljima nad grobovima, življenje je podijelio u tri vrste – najbrojnije nominalne (sa- je trpljenje, a smrt odrješenje. Tko umire mlad Bogu moimenovanje pokojnika), paremiološke (natpisi je drag – utješna je poruka na grobovima prerano s mudrom poslovicom) i literarizirane u kojima se preminulih. citiraju Biblija i druga književna djela. Natpisi nad U Botičinoj knjizi o našoj kulturi smrti uvr- našim grobovima počinju se uklesavati od sredine šteni su i natpisi sa svih imotskih grobišta. Epitafe 19. stoljeća, to su mali pučki panegirici kršćanstva, na groblju sv. Petra u Cisti Provo, sv. Jakova u Cisti a na spomenicima su česti i stihovi koje je ispisao Velikoj, Gospe od anđela u Imotskom, sv. Luke na onaj koji diže spomenik, ili se navode poznati Kamenmostu, sv. Marka u Podbablju Gornjem, sv. stihove pa se tako dvadesetak puta citira Matoš, Ante u Lokvičićima, sv. Ane u Poljicima, Gospe od Tin... Alegorija je najčešća književna figura koje Karmela i Svetog Mihovila u Runovićima, sv. Ilije se koristi u porukama natpisa pa se tako metoni- u Studencima, sv. Ante i sv. Roka u Vinjanima, svih mijski grob naziva drugim literariziranim imenima Svetih i sv. Josipa u Zmijavcima zapisala je Ines – stan ledeni, hladna tiha raka, kuća moga tru- Rebić, studentica kroatistike Filozofskog fakulteta da, vječna kuća, sveto mjesto, teška crna gruda, u Zagrebu. Izabrali smo neke epitafe s groblja na tvrd ležaj, tamni dvor, podsjetnik ovozemaljskom Kamenmostu i Podbablju Gornjem. životu… Bez Golgote nema uskrsnuća – trajna je ...... M. V. 94 ------Naše zdravlje ------Svinjdemija gripe

– Influenca pandemica od svinjskog mesa su potpuno bezbjedni za konzumaciju i virus se ne može prenijeti putem hrane.

Epicentar svinjske gripe

Pandemija je naziv za globalni proboj novog tipa virusa influence A, podtipa H1N1, koji je iden- Prvi slučaj pronalaska virusa svinjske gripe tificiran u travnju 2009.godine. Ova influenca je prijavljen je kod dvoje američke djece u ožujku poznata i pod nazivom ‘svinjska gripa’, a virus se 2009., ali zdravstveni dužnosnici tvrde da su prve prenosi sa čovjeka na čovjeka. osobe zaražene u Meksiku još u siječnju ove go- Smatra se da je ovaj virus nastao mutiranjem, dine. Zaraza je prvi put izbila u Mexico City-ju ili točnije kombiniranjem četiri poznata tipa viru- sredinom ožujka 2009. sa influence A, podtipa H1N1, i to jednog koji je Kako se svinjska gripa širila diljem Meksika endemičan kod ljudi, jednog kod ptica i dva tipa i SAD, znanstvenici su se trudili da shvate zašto je karakteristična za svinje. tako velika smrtnost u Meksiku dok su infekcije u Stručnjaci sada pretpostavljaju da se virus SAD i Kanadi relativno blage i nisu naročito opasne najvjerovatnije pojavio kod svinja u Aziji i da se u usporedbi sa sezonskom gripom. prenio u Sjevernu Ameriku preko zaraženih ljudi. ‘’Ako se nastavi ovako’’, pisao je Washington Postoje još neki dokazi koji ukazuju na to da se virus Post, ‘’to bi moglo pomoći da se objasni misteriozno pojavio prvo kod svinja, moguće čak i na više kon- velika smrtnost u Meksiku’’. List je naveo da je ‘’mo- tinenata, i da se tako širio prije nego što se prenio guće da je Meksiko već imao stotine, tisuće pa mož- na čovjeka. da čak i milione slučajeva zaraze virusom H1N1, Ono što je bitno jeste da se sada sve infekcije ali da su svi osim onih najtežih ostali skriveni u sjeni dešavaju s čovjeka na čovjeka; kuhani proizvodi postojećih oboljenja prenaseljene populacije’’. 95 Naše zdravlje Dodali su ‘’da je činjenica da je većina zara- bili izloženi srodnom virusu današnje svinjske gri- ženih pacijenata iz drugih zemalja nedavno bila pe i možda zadobili djelomičnu otpornost, tvrde u Meksiku – ili u direktnom kontaktu sa nekim ko je autori. tamo boravio – indirektan dokaz da se u ovoj zemlji No kad su analizirali smrtnost među oboljeli- epidemija svinjske gripe neprimijećeno širila već ma učestalost fatalnih ishoda okrenuo se naglo na mjesecima. Studija objavljena 11.svibnja 2009. štetu starijih. Među pacijentima u dobi od 60 do godine u časopisu Science procijenila je da je sam 69 godina stopa smrtnosti iznosila je 5,7 posto, a Meksiko imao oko 23000 pacijenata oboljelih od kod onih u dobi od 20 do 29 tek 0,9 posto. Ljudi s svinjske gripe do 23.travnja 2009, dana kada je kroničnim bolestima posebno su ugroženi - među proglašena epidemija. njima je stopa smrtnosti 6 puta veća nego kod dru- Novi podaci iz Meksika, epicentra pande- gih bolesnika. mije svinjskom gripom potvrđuju da mlade osobe Svjetska zdravstvena organizacija izvijestila imaju najviši rizik da se zaraze A(H1N1) virusom je više od 482.300 potvrđenih slučajeva bolesti no starijima, ako obole, prijeti naviši rizik da od koje izvještavaju zemlje članice širom svijeta i naj- bolesti umru. manje 6.071 smrti koje su posljedica svinjske gripe. Epidemiolozi pod vodstvom meksičkog Broj oboljelih znatno premašuje službene statistike stručnjaka dr. Victora Borja-Aburtoa pregledali jer su mnoge zemlje prestale brojati induvidualne su podatke o 63.479 osoba koje su bile tretirane slučajeve bolesti. Ne izvještavaju se oni s blagim ili zbog simptoma sličnih gripi u javnim klinikama od gotovo nevidljivim simptomima koji niti ne odlaze početka pandemije u travnju pa sve do kraja lipnja. liječniku. Od 6.945 slučaja koji su se pokazali pozitivnim na test H1N1, 56 posto njih bile su osobe u dobi od Način prenošenja virusa 10 do 39 godina, dakle grupa s visokim rizikom prijenosa bolesti društvenim kontaktom.

Novi se virus širi kao i virus sezonske gripe. Možete se zaraziti u izravnom kontaktu sa zara- ženom osobom, ili neizravno, npr, ako dotaknete Daleko manje slučaja bilo je kod starijih predmete koje je neposredno prije dotaknuo zara- osoba što sugerira da su stariji u svojoj prošlosti ženi, a nakon toga sa prljavim rukama dodirnete 96 Naše zdravlje oči, usta, nos, i time omogućite ulazak virusa u organizam. Upravo zbog toga je jedan od najbo- ljih načina sprečavanja bolesti često pranje ruku! Osoba koja je zaražena može prenositi infek- ciju danima prije nastanka simptoma, i do 7 dana nakon pojave simptoma. Simptomi svinjske gripe su isti kao i simptomi sezonske gripe, koja se pojavljuje svake zime u našim krajevima, a uključuju vrućicu, kašalj, bol u grlu, neodređene bolove u mišićima, glavobolju i opći umor. U nekim slučajevima se pojavio proljev i povraćanje.

Ovi simptomi pojavljuju se i u mnogim drugim A cjepivo?.. bolestima, a to znači da se dijagnoza ne može po- tvrditi samo na temelju simptoma, nego je potrebno Za proizvodnju cjepiva potrebno je neko vri- podrobno laboratorijsko ispitivanje. jeme, tako da cjepiva za novi soj gripe u trenutku pisanja ovog članka još nema na tržištu. U cjepivu kojim ste se cjepili ove zime protiv Kako se liječi svinjska gripa? gripe, nije bilo novog soja gripe, tako da cjepivom Novi virus je osjetljiv na postojeće lijekove, nitko nije zaštićen. kao što su Tamiflu® i Ralenza®. CDC preporučuje Također postoji zabrinutost da bi virus mogao ove lijekove u prevenciji i liječenju, najučinkovitiji mutirati u drugoj polovici godine i postati više zara- su ako se uzmu 48 sati od početka simptoma. Ali, zan i otporan na bilo koje novo cjepivo. ne trebaju svi lijekove! Većina ljudi koja je i bila Ova zabrinutost je dijelom rezultat sjećanja zaražena, izlječila se je bez lijekova. Ne zabora- na ono što se desilo 1918. godine tokom pandemije vimo da su virusne bolesti samograničavajuće, i da gripe koja je usmrtila između 40 i 100 miliona ljudi, obično same i prolaze. a prethodio joj je blaži val epidemije u proljeće. 97 Naše zdravlje Bolje spriječiti nego liječiti ! je organizam bio već tako slab da je srce popustilo. Isto ih toliko najviše pomre od sezonske (zimske) gripe svake godine u podjednako napučenoj Veli- koj Britaniji. U prosjeku: nešto više od 1 na 10.000, dakle oko 0,01 posto populacije.

CDC je izdao jednostavne smjernice kojima možemo izbjeći zarazu virusom svinjske gripe, ali i mnogobrojnim drugim virusima, koji se prenose na isti način. Držimo li se toga, godišnja doba poput jeseni i zime, proći će puno bezbolnije, bar što se infekcija tiče: To je do te mjere uobičajeno da nikada nitko Perite ruke često, sa sapunom i vodom, naročito o tome ne piše, žrtve se ne broje niti nabrajaju iz nakon kašljanja i kihanja. Kao zamjena mogu posluži- dana u dan, tek se zbirovi nađu u statistici, stručnim ti i maramice za higijensko čišćenje na bazi alkohola. člancima, i samo ponekad u nekome novinskom Izbjegavajte blizak kontakt sa zaraženim tekstu o gripi. Vrlo je vjerojatno da ni ove godine Izbjegavajte doticanje ustiju, nosa ili očiju sa žrtava sezonske zimske neće biti manje. rukama tijekom dana Kao i svake godine dio pučanstva će se cijepi- Ako imate infekciju, ostanite doma! Dok kišete ti, dio će pasti u postelju na nekoliko dana i medijski i kašljete pokrijte usta i nos sa papirnatom marami- svijet će se vrtjeti baš kao i dotad, posvećujući mno- com. Nakon toga, bacite maramicu, i operite ruke. go više pažnje onim pojedincima koji će poginuti na cesti, ili desecima u nekoj katastrofi, praktički ne mareći za one tisuće koje će umrijeti u krevetu ako Svinjska ujdurma –panik pandemija im je gripa, na primjer, prešla u upalu pluća i ako Ako pandemijom smatramo “epidemiju veli- im je od toga popustilo srce. kih razmjera”, koja “zahvaća više zemalja, konti- U jeku ove pak izvanserijske gripe, koju nazi- nent ili čitav svijet”, nema sumnje da je ovogodišnje vaju svinjskom, možda je jedina svinjska ujdurma izvanredno izdanje gripe virusa A, soja H1N1, u tome što nas glasila iz dana u dan bombardiraju pandemija koja je krenula iz Meksika i zahvatila podacima prvo o svakome oboljelome, a sada pak popriličan broj zemalja u svijetu. o svakome podleglome, imenom i prezimenom. Ali, po tom istom kriteriju svake godine ima- S jedne strane tu su katastrofističke teorije mo pandemiju gripe, koju zovemo naprosto epi- urote, tipa: “ove epidemije izlaze iz laboratorija demijom, iako na svome pohodu s Dalekog istoka da bi nas natjerali uzeti cjepivo koje služi samo obvezatno pohodi sav svijet, zaokruživši globus. za zaradu farmaceutskoj industriji a zapravo je U Italiji, na primjer, svake godine umre oko štetnije od virusa”. S druge popriličan informacijski 8000 osoba koje je prvo pohodila gripa a onda kaos. S treće ipak spoznaja da “svinjska gripa” ne zahvatila neka od uobičajenih komplikacija, ili im ostavlja toliko posljedica kao što je obećano. Sve to 98 Naše zdravlje je pripomoglo da izbjegavanje cijepljenja poprimi razmjere bojkota, uza sav strah od zaraze. U Italiji, ne tipičnoj, ali nama sličnoj, dosad je cijepljeno samo 3 posto populacije. Donekle zato što cjepivo kasni, donekle i zato što se ne kupuje u ljekarna- ma (poput onoga za sezonsku gripu) nego valja u dom zdravlja i ondje se satima gužvati s drugim mogućim ponosnim nosiocima tih i inih virusa, ali ponajviše zbog dobro ucijepljene sumnjičavosti.

se često radi kad je u pitanju medicinska proble- matika. Mjere za izbjegavanje infekcije su prilično jednostavne, i nema potrebe za samolječenjem, pogotovo kupovinom antivirusnih lijekova u ljekar- nama, na vlastitu ruku. Budite sigurni da su epidemiološke službe spremne za pojavu pandemijskog soja. Uz pre- venciju, kojom se može spriječiti većina infekcija, na raspolaganju nam stoje i antivirusni lijekovi, ali i cjepivo koje će uskoro izaći na tržište. Mjesta za Da zaključimo, situacija je ispočetka izgle- masovnu paniku u današnje doba nema. dala zlokobno. Pandemijski virus se očekuje već ...... Mate Kasalo dr.med godinama, i cjelokupna zajednica se sprema za pandemiju. Veliku zahvalu za širenje masovne pa- nike ovaj put su preuzeli mediji, svih vrsta, prilično Izvor: nesavjesno, nekritično, i neprofesionalno, kao što • National Strategy for Pandemic Influenza,” Homeland Security Council,2009. • “HHS Pandemic Influenza Plan,“ United States Department of Health and Human Services,2009. • World Health Organization Web site, http:// www.who.int/csr/disease/avian_influenza/ country/cases_table_2008_03_11/en/in- dex.html, accessed on March 13, 2008. • http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/cla- nak/16421/Svinjska-gripa.html • Hrvatski zavod za javno zdravstvo,Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti 99 ------Naši pokojnici ------Umrli u 2009. Godini

1. Josip Žužul, p. Josipa «Uca» (3. listopada 21. Marija Pijanović, ud. Mirka (2. veljače 1939.- 1914.- 2. siječnja 2009.) 25. svibnja 2009.) 2. Ljuba Matković, ž. Ivana- Luke (20. svibnja 22. Milan Vujević, p. Petra «Usin» (10 veljače 1934.- 7. siječnja 2009.) 1935.- 26. svibnja 2009.) 3. Nediljka Šušnjar, ud. Marka ( 4. svibnja 1930.- 23. Ivan Vujević, p. Jure «Žuljević» (26. rujna 17. siječnja 2009.) 1931.- 27. svibnja 2009.) 4. Ana Znaor, ud. Mate (19. veljače 1923.- 18. 24. Ana Erceg, ud. Ante (12. siječnja 1922.- 4. lipnja siječnja 2009.) 2009.) 5. Ante Perkušić, p. Jure «Lekušić» (15. rujna 25. Nediljko Jonjić, p. Mate (6. lipnja 1938.- 28. 1927.-22. siječnja 2009.) lipnja 2009.) 6. Marija- Danka Picukarić, ud. Branka (16. srp- 26. Ana Blažić, ud. Josipa (18. travnja 1928.- 30. nja 1926.- 11. veljače 2009.) 7. Luka Mišević, p. Luke «Lukiša» (28. kolovoza lipnja 2009.) 1940.- 19. veljače 2009.) 27. Ante Lončar, Ivanov (26. rujna 1964.- 5. srpnja 8. Branko Maršić, p. Marijana (14. rujna 1938.- 2009.) 24. veljače 2009.) 28. Myriam Buljan- Ramirez (14. ožujka 1965.- 21. 9. Ruža Dodig, ud. Mirka (10. lipnja 1924.- 13. svibnja 2009.) ožujka 2009.) 29. Mirko Sarić, p. Mladena «Kiko» (31. ožujka 10. Ljubomir Zovko, p. Stipana (14. svibnja 1925.- 1954.- 21. kolovoza 2009.) 13. ožujka 2009.) 30. Luca Gaeblica, ud. Ivana (28. ožujka 1919.- 31. 11. Ante Šućur, p. Ante «Zele» (26. listopada kolovoza 2009.) 1921.- 20. ožujka 2009.) 31. Miro Gabelica, p. Ivana (22. srpnja 1952.- 2. 12. Zdenko Krištić, p. Mate (10 prosinca 1958.- 25. rujna 2009.) ožujka 2009.) 32. Ante Lončar, p. Marka «Lucić» (19. siječnja 13. Marija Žužul, ž. Slavka (17. listopada 1939.- 1919.- 24. rujna 2009.) 25. ožujka 2009.) 33. Ana Lončar, p. Ivana «Levanova» (16. listopa- 14. Nevenka- Neva Erceg, ud. Ante ( 1930- 2. da 1927.- 2. listopada 2009.) travnja 2009.) 34. Iva Kasalo, ud. Josipa (1. siječnja 1920.- 23. 15. Mara Žužul, ud. Ivana (27. kolovoza 1921.- 7. listopada 2009.) travnja 2009.) 35. Mate Vrljić, p. Ante (19. rujna 1944.- 2. stude- 16. Bogoslav Jonjić, pok. Ante (26. veljače 1941.- noga 2009.) 18. travnja 2009.) 17. Nediljka- Mara Vuković, ž. Ante (20. siječnja 36. Slavko Blažić, p. Stipana (20. srpnja 1936.- 1. 1924. -23. travnja 2009.) studenoga 2009.) 18. Vlade Gudelj, pok. Ilije «Čović» (7. srpnja 37. Nediljko Patrlj, p. Ivana «Žukić» (1. ožujka 1942.- 27. travnja 2009.) 1959.- 16. studenoga 2009.) 19. Josip Vuković, p. Mate «Barunov» (19. ožujka 38. Mijo Matković, p. Mije «Šimušin» ( 6. srpnja 1926.- 29. travnja 2009.) 1946.- 30. studenoga 2009.) 20. Miro Tolić, p. Mate «Trzić» (1. siječnja 1936.- 39. Ana Perkušić Vidovac ud. Nikole (1918. - 12. 30. travnja 2009.) prosinca 2009. 100 Naši pokojnici

Prošla je i druga tužna i duga go- dina a da sa nama niji naš voljeni i nezaboravljeni

MILAN VUJEVIĆ DRAGO TOLIĆ 1935.-2009. 2007.-2009. Sve što je lijepo i dobro otišlo je s tobom. Dio nas si ponio sa sobom. Na spomen tvog imena oči same plaču, a srce stišće bol i tuga. Samo mi znamo koliko nam fališ ti. Samo S ljubavlju tvoji najmiliji: supruga, djeca i unučad ti znaš koliko te volimo mi. Počivao u Miru Božjem. Tvoji najmiliji.

MIRKO PERKUŠIĆ- MARUŠELIĆ MARIJa PERKUŠIĆ MARA PERKUŠIĆ “MARUŠELA”

Dana 30. travnja 2009. nakon duge i teške bolesti napu- stio nas je naš najdraži: MARIJANA VUKOVIĆA „GVARDU“ MIRO TOLIĆ “TRZIĆ” 1936.-2004. 1936.-2009. Tvoji: supruga Krsta, sin Luka Živjeti s tobom bila je radost. s obitelji, kći Mladenka s Život bez tebe težak je, a ljubav prema tebi vječna je. obitelji.

IVAN GLAVAŠ “LASUŠIĆ” MARIJA GLAVAŠ “MAJOR” Branko s obitelji.

101 Naši pokojnici

Sjećanje na naše:

DANICU I TOMISLAVA-LUKU- VUKOVIĆA

IVAN GABELICA KLINČIĆ TONKA VRLJIĆ 1952.-2008. Hvala Bogu što nam je dao 18.10.1913.-5.10.2008. vrijeme da smo s tobom mogli Tvoji najmiliji! živjeti i priliku tebe voljeti. Počivaj u miru Božjem. Supruga, sin i kćeri s obiteljima!

MARA VRLJIĆ Vuksanuša

1989.-2009. Za tebe se mole i sjećaju tvoj sin Jadran s obitelji.

Veronika kosa matković 1922.-2008.

Zahvalna djeca: Ante, Mira, Marija, Rina i Tinka s obiteljima.

102 ------Dodatak ------Telefonski imenik

Važniji telefonski brojevi: DRUM I HRŠĆEVANI Osnovna škola Grubine 670-057 Informacije 988 Naziv pretplatnika: Tel.: Centar za obavješćivanje 985 BIOŠIĆ MARKO P. JOSIPA 848-662 Autobusni kolodvor 841-268 BIOŠIĆ MILJENKO 848-661 Dom zdravlja 841-744 BIOŠIĆ SLAVKO MATIN 848-660 Ljekarna 841-127 BIOŠIĆ ŽELJKO P. MATE 848-483 Elektroprivreda 841-400 BLAŽIĆ ANTE 848-679 Hotel Imota 841-402 BLAŽIĆ ANTE ČVRKA 848-675 Veterinarska stanica 841-405 BLAŽIĆ IVAN P. ANTE 848-673 Općina Podbablje 848-064 BLAŽIĆ IVAN P. IVANA CRNI 848-645 Policija 841-124 BLAŽIĆ IVAN P. JOSIPA 848-670 Vatrogasci 92 BLAŽIĆ IVAN P. MARKA 848-643 Župni ured Podbablje 848-475 BLAŽIĆ LJUBO P. IVANA 848-650 Župni uredi imotskog dekanata BLAŽIĆ MARIJAN P. IVANA 848-646 Aržano 724-411 BLAŽIĆ MATE P. MATE 848-647 Biorine 726-020 BLAŽIĆ NEDILJKO P. JOSIPA 848-649 Cista Provo 722-064 BLAŽIĆ NEDO P. MATE 848-644 Dobranje 726-333 BLAŽIĆ PETAR P. ANTE 848-642 Grabovac 720-123 BLAŽIĆ SLAVKO P. STIPANA 848-648 Imotski 841-178 BUŠIĆ BOSILJKA 848-489 Krstatice 855-633 DIVIĆ DANE 848-663 Lokvičići 853-600 DODIG ANA UD. ANĐELKA 848-541 Lovreć 723-255 DODIG ANA UD. DINKA 848-420 Medov Dolac 723-811 DODIG ANTE P. ANTE TALE 848-310 DODIG ANTE P. MATE BATIĆ 848-479 Podbablje 848-475 DODIG ANTE P. MIRKA 848-387 Poljica 852-250 DODIG ANTE P. NEDILJKA 848-312 Proložac 846-025 DODIG ANTE P. PETRA CAR 848-307 Ričice 854-045 DODIG BRANKO ANUŠIN 848-309 Runovići 849-000 DODIG DINKA 848-476 Slivno 855-100 DODIG DINKO P. MATE 848-306 Studenci 725-506 DODIG DINKO 848-305 Svib 725-174 DODIG IVAN P. ANTE 848-502 Vinjani 841-791 DODIG IVAN P. MIRKA 848-463 Zagvozd 847-029 DODIG JOSIP P. JOSIPA 848-418 Zmijavci 840-148 DODIG KARMA 848-545 103 Dodatak

DODIG LJUBO P. NEDILJKA 848-419 KRIŠTIĆ MIRKO P. DANE 848-637 DODIG MILAN P. LUKE 848-377 KRIŠTIĆ NEDILJKO P. A. ČUBIĆ 848-641 DODIG MILJENKO KOPČIĆEV 848-308 KRIŠTIĆ SLAVKO P. STIPE 848-564 DODIG NEVA 848-332 KRIŠTIĆ ZDENKO VICKOV 848-444 DODIG RUŽA UD. MIRKA 848-521 KUJUNDŽIĆ MIŠEVIĆ ANTE P. ANTE 848-416 DODIG PETAR CAROV 848-368 KUJUNDŽIĆ MIŠEVIĆ PETAR 848-430 DODIG ŽIVKO 848-383 MARGETA ANĐELKO VEKO 848-413 ERCEG ANTE P. MARKA NARANČIĆ 848-472 MARGETA ANTE P. JOSIPA 848-414 ERCEG ANTE P. MATE CIGIĆ 848-471 MARGETA TOMISLAV 848-441 ERCEG IVAN P. ANTE ČAVE 848-748 MATKOVIĆ SLAVA UD. NEDILJKA 848-634 ERCEG IVAN P. MATE ŽIŽIĆ 848-600 MATKOVIĆ SVETO 848-426 ERCEG IVAN P. MIRKA IKELJA 848-346 MATKOVIĆ ANA UD. ANTE 848-671 ERCEG MARIJA UD. JERKA 848-345 MATKOVIĆ ANTE P. MATE GRUIĆ 848-672 ERCEG MILA 848-500 MATKOVIĆ DANKA UD. IVANA 848-633 ERCEG VINKO P. PETRA 848-344 MATKOVIĆ DRAGO P. MIJE 848-629 MATKOVIĆ IVAN P. MATE 848-632 GLAVAŠ BRANKO LASUŠIĆ 848-340 MATKOVIĆ MARTIN P. ANTE 848-635 GLAVAŠ DRAGICA P. IĆE 848-342 MATKOVIĆ PATAR JELIĆ 848-676 GLAVAŠ MIRJANA 848-667 MATKOVIĆ TONE NEDIN 848-585 GLAVAŠ NEDILJKO LASUŠIĆ 848-339 MIKULIĆ ANTE ČIKA 848-372 GLAVAŠ NEDILJKO P. ANTE 848-343 MIKULIĆ PERE PAVELIĆ 848-373 GLAVAŠ NENAD 848-518 MILAS ANA UD. MARKA 848-491 GLAVAŠ PETAR-MARTIN 848-436 MILAS ANTE BUBIĆ 848-544 GUDELJ KATA 848-665 MILAS ANTE P. TADIJE 848-354 GUDELJ LJUBO GABRIĆ 848-628 MILAS ANTE SANSIĆ 848-353 GUDELJ MARIJAN GABRIĆ 848-490 MILAS ANTE 848-322 MILAS DOMINIK JOSIPOV 848-476 KASALO ANTE P. IVANA 848-651 MILAS IVAN MUTIĆ 848-348 KASALO IVAN P. IVANA 848-658 MILAS IVAN P. ANTE 848-355 KASALO IVAN P. JOSIPA 848-656 MILAS IVAN ŽIVONJIĆ 848-350 KASALO IVAN P. PETRA 848-652 MILAS MAŠA P. IVANA 848-349 KASALO LUKA MATIN 848-654 MILAS MILAN P. ANTE PURKO 848-351 KASALO MARINA R. BANDIĆ 848-577 MILAS MILAN ŠULJIĆ 848-434 KASALO MATE P. PETRA 848-438 MILAS PETAR P. STIPANA 848-356 KASALO MIJO P. JOSIPA 848-657 MILAS PETAR SANSIĆ 848-352 KASALO NEDILJKO MATIN 848-653 MIŠEVIĆ ANTE P. IVANA MEH. 848-304 KASALO NEDILJKO P. IVANA 848-659 MIŠEVIĆ ANTE P. IVANA 848-423 KASALO RUŽA UD. MATE 848-655 MIŠEVIĆ BRANKO 848-303 KRIŠTIĆ ANTE P. ANTE ČIBO 848-638 MIŠEVIĆ IKO 848-403 KRIŠTIĆ BRANKO MARIJANOV 848-640 MIŠEVIĆ IKO ANTIN 848-301 KRIŠTIĆ DANICA UD. MATE 848-488 MIŠEVIĆ IVAN 848-590 KRIŠTIĆ DINKO P. JOSIPA 848-636 MIŠEVIĆ LJUBAN 848-301 KRIŠTIĆ LUKA P. ANTE 848-481 MIŠEVIĆ MIRKO P. IVANA 848-440 KRIŠTIĆ LJUBO P. MATE 848-639 MIŠEVIĆ MLADEN 848-422 KRIŠTIĆ MATE 848-567 MIŠEVIĆ NEDILJKO 848-678 104 Dodatak

PARLOV IVAN BORISLAVA 848-669 ŠUŠNJAR LUKA P. LUKE 848-406 PERKUŠIĆ ANČICA 848-420 ŠUŠNJAR MARKO P. MARKA 848-409 PERKUŠIĆ ANTE GONGIĆ 654-154 ŠUŠNJAR MILA 848-517 PERKUŠIĆ ANTE MATIN MIČIĆ 848-316 ŠUŠNJAR SLAVEN 848-408 PERKUŠIĆ ANTE P. IVANA BARIŠA 848-327 ŠUŠNJAR STANKA 848-386 PERKUŠIĆ ANTE P. JURE LEKUŠIĆ 848-421 PERKUŠIĆ ANTE PEZIĆ 848-391 TOLIĆ ANTE GAĆIN 848-398 PERKUŠIĆ ANTE TONE 848-325 TOLIĆ ANTE TRZIĆ 848-508 PERKUŠIĆ DAMIR 848-424 TOLIĆ ANTE ZANIN 848-335 PERKUŠIĆ DANE P. PETRA 848-318 TOLIĆ BRANKO 848-579 PERKUŠIĆ IVAN JABUKA 848-378 TOLIĆ DRAGOMIR P. MATE 848-334 PERKUŠIĆ IVAN NEDILJKOV 848-323 TOLIĆ VLADE - PETAR 848-374 PERKUŠIĆ IVAN RIGIĆ 848-477 TOLIĆ MIRKO P. JOSIPA 848-474 PERKUŠIĆ IVICA KALUDŽIĆ 848-501 TOLIĆ MIRO TRZIĆ 848-556 PERKUŠIĆ JADRANKA GONGIĆA 848-330 TOLIĆ MIROSLAV MILANOV 848-395 PERKUŠIĆ JOSIPA P. MARIJANA 848-324 TOLIĆ MIROSLAV MIRKOV 848-389 PERKUŠIĆ JOSIP JOKAN 848-547 TOLIĆ RADOSLAV TOMISLAVOV 848-390 PERKUŠIĆ LJUBOMIR ANTIN 848-338 TOLIĆ RATKO MILJENKOV 848-392 PERKUŠIĆ MARKO P. NIKOLE 848-478 TOLIĆ TOMISLAV 848-522 PERKUŠIĆ MATE 848-557 TOLIĆ VELJKO 848-337 PERKUŠIĆ MIRKO MLAĐI 848-347 TOLIĆ ZDRAVKO DANIN 848-473 PERKUŠIĆ MIRKO P. ANTE 848-320 TOLIĆ ZLATIBOR P. MATE 848-336 PERKUŠIĆ MIRKO MARUŠELIĆ 848-462 PERKUŠIĆ MIRO NEDILJKOV 848-393 VRLJIĆ ANTE IVANOV ŠEPIĆ 848-366 PERKUŠIĆ MLADEN P. JAKOVA 848-328 VRLJIĆ DANE DANIN 848-442 PERKUŠIĆ NEDILJKO ANTIN 848-376 VRLJIĆ STIPE POK. ŠEPE 848-504 PERKUŠIĆ NEDILJKO IVANOV 848-379 VRLJIĆ IVAN /ŽAN/ 848-542 PERKUŠIĆ NIKŠA P. MARKA 848-321 VRLJIĆ IVANKA 848-580 PERKUŠIĆ PETAR SOLIĆ 848-315 VRLJIĆ IVO P. IVANA 848-582 PERKUŠIĆ RANKO P. BRANKA 848-329 VRLJIĆ JADRAN STIPIN 848-369 PERKUŠIĆ RANKO 848-499 VRLJIĆ MARIJO 848-382 PERKUŠIĆ RUŽA UD. ANTE 848-503 VRLJIĆ MILA UD. IVANA 848-446 PERKUŠIĆ TOMISLAV 848-319 VRLJIĆ MILAN P. MARIJANA 848-380 PERKUŠIĆ TONĆI P. ANTE 848-326 VRLJIĆ MILAN PETROV 848-365 PERKUŠIĆ VLADE MAČKOV 848-317 VRLJIĆ NIKOLA 848-539 POPIĆ ANTE 848-415 VRLJIĆ NADA 848-583 POPIĆ TIHOMIR 848-417 VRLJIĆ PREDRAG 848-370 VRLJIĆ RADOSLAV 848-425 ŠUŠNJAR ANTE P. LUKE 848-505 VRLJIĆ TOMISLAV MIĆA 848-371 ŠUŠNJAR ANTE P. MARKA PELA 848-680 VRLJIĆ VLADE P. PETRA 848-367 ŠUŠNJAR AUGUSTIN 848-464 VUJEVIĆ ANA UD. JURE 848-384 ŠUŠNJAR DARKO RIZIK 848-407 VUJEVIĆ ANTE DUDANOVIĆ 848-450 ŠUŠNJAR IVAN MARKOV 848-410 VUJEVIĆ DRAGAN TUJIĆ 848-361 ŠUŠNJAR JADRANKO 848-306 VUJEVIĆ DRAGO PETROV 848-381 ŠUŠNJAR LUKA AUGUSTINOV 848-412 VUJEVIĆ IVAN JUKIN 848-364 ŠUŠNJAR LUKA P. LUKE LUINA 848-543 VUJEVIĆ IVAN P. ANTE 848-360 105 Dodatak

VUJEVIĆ IVAN P. JURE ŽULJEVIĆ 848-470 ZNAOR NEDILJKO P. ANTE VICE 848-604 VUJEVIĆ JURE BRKIĆ 848-362 ZNAOR NEDILJKO P. MARIJANA 848-608 VUJEVIĆ JURE P. LUKE JUGO 848-509 ZNAOR NEDILJKO 848-314 VUJEVIĆ MATE P. MATE ČUĆAN 848-375 ZNAOR NEDO VRANCUZ 848-352 VUJEVIĆ MILA UD. MILANA 848-363 ZNAOR NIKOLA P. MARKA 848-487 VUJEVIĆ MILAN P. JURE 848-359 ZNAOR PETAR P. JURE 848-621 VUJEVIĆ MILAN USIĆ 848-358 ZNAOR PETAR RAIČEV 848-626 VUJEVIĆ MIODRAG 848-357 ZNAOR STIPE 848-624 VUJEVIĆ PERICA 645-636 ZNAOR VINKO P. ANTE 848-616 VUJEVIĆ TONE ŽUJIN 848-566 ZNAOR ŽELJKO NEDILJKOV 848-605 VUKSAN ANTE 848-399 ZNAOR ŽELJKO PIĆIN 848-627 VUKSAN DANIJEL 848-404 ZOVKO MILA 848-405 VUKSAN IVAN P. LUKE 848-519 VUKSAN IVAN P. SLAVKA 848-385 ŽUPNI URED 848-475 VUKSAN KARLO 848-401 VUKSAN MARKO ANTIN 848-394 GRUBINE VUKSAN IVICA 848-403 VUKSAN TONE 848-452 BUBALO PEPICA 858-114 VUKSAN ZDRAVKO MATIN 848-506 BULJAN IVAN MILANOV 858-075 VUKSAN ZORAN 848-402 BULJAN MILAN 858-060 BULJAN NEDILJKO MILANOV 858-076 ZNAOR ANA UD. MARIJANA 848-609 ZNAOR ANA UD. MATE 848-601 JONJIĆ ANA P. MARKA 858-147 ZNAOR ANTE IVANOV ANTUŠICA 848-617 JONJIĆ ANA Ž. VELJKA 858-049 ZNAOR ANTE MIRKIN 848-618 JONJIĆ ANTE DELIĆ 858-068 ZNAOR ANTE P. ANTE TONĆI 848-622 JONJIĆ ANTE ILIJIN 858-055 ZNAOR ANTE P. IVANA IKIČIĆ 848-414 JONJIĆ ANTE P. JOSIPA 858-212 ZNAOR ANTE P. MATE BADŽO 848-612 JONJIĆ ANTE P. MATE 858-032 ZNAOR ANTE P. MATE SKOKO 848-620 JONJIĆ ANTE ŽARKO 858-037 ZNAOR ANTE TOLUŠIĆ 848-679 JONJIĆ BOGOSLAV 858-161 ZNAOR BORISLAV 848-448 JONJIĆ BOJŠA 858-058 ZNAOR BORO MIRKIN 848-619 JONJIĆ BRANKO MIRKOV 858-009 ZNAOR BRANKO P. MARIJANA 848-614 JONJIĆ DANE DELIJIN 858-068 ZNAOR DALIBOR 848-489 JONJIĆ DARKO 858-121 ZNAOR IVAN DANIN ITAN 848-623 JONJIĆ DANE DELIĆ 858-158 ZNAOR IVAN P. ANTE CRNI 848-611 JONJIĆ DINKO MARKOV 858-035 ZNAOR IVAN P. MARIJANA JAUŠIN 848-613 JONJIĆ DINKO SRHOV 858-031 ZNAOR IVO P. IVANA 848-674 JONJIĆ DRAGAN MIMIĆ 858-162 ZNAOR MARIJAN P. MARIJANA 848-664 JONJIĆ FILIP NEDILJKOV 858-023 ZNAOR MIJO P. IVANA 848-602 JONJIĆ IVAN MARKOV 858-300 ZNAOR MILAN MATIN 848-668 JONJIĆ IVAN P. ANTE 858-067 ZNAOR MIRKO BRICO 848-565 JONJIĆ IVAN P. BRANKA 858-071 ZNAOR MIRKO P. ANTE MIDO 848-615 JONJIĆ IVAN P. STIPE LJOLJIĆ 858-029 ZNAOR MIRKO P. IVANA ĐANOVIĆ 848-607 JONJIĆ IVAN ZELIĆ 858-028 ZNAOR MIRKO P. MARIJANA 848-603 JONJIĆ IVO BOSIĆ 858-026 ZNAOR NEDILJKO ĐILE 848-677 JONJIĆ JAVOR 858-151 106 Dodatak

JONJIĆ JOSIP LJULJIN 858-008 KARIN ANTE 858-123 JONJIĆ JOŠKO P. BRANKA 858-022 KARIN BORIS 858-124 JONJIĆ LOZANA 858-108 KARIN DANE P. IVANA 858-189 JONJIĆ LUKA LUNDŽIĆ 858-160 KARIN DARKO MIRKOV 858-182 JONJIĆ LUKA PANTIN 858-003 KARIN FILIP 858-333 JONJIĆ LJILJE P. JOSIPA 858-007 KARIN IKO LOLIN 858-109 JONJIĆ LJUBA 858-063 KARIN IVAN ANTIN HEROJEV 858-181 JONJIĆ MARA 858-155 KARIN IVAN ANTIN 858-192 JONJIĆ MARIJO MARKANOV 858-004 KARIN IVICA ANTIN 858-071 JONJIĆ MARINKO BILIĆ 858-051 KARIN JAKOV JAKI 858-410 JONJIĆ MARINKO BILIN 858-165 KARIN JAKOV PAŠKIĆ 858-185 JONJIĆ MARKO BABIN 858-027 KARIN JOSIP IVANOV KRTIČIN 858-188 JONJIĆ MARKO MARSEL 858-148 KARIN JOSIP LUKIN 858-178 JONJIĆ MARKO TUDIN 858-052 KARIN LUKA LUKICA 858-045 JONJIĆ MILA UD. JOSIPA 858-006 KARIN LJUBO P. IVANA 858-116 JONJIĆ MIRKO CVAJTEROV 858-062 KARIN IKO P. MARIJANA 858-209 JONJIĆ MIRKO SRKOV 858-021 KARIN MARINKO P. NEDILJKA 858-074 JONJIĆ MIRKO ŠUCIĆ 858-025 KARIN MILANKA MIKA 858-097 JONJIĆ MIRKO 858-017 KARIN MILJENKO FILIPOV 858-425 JONJIĆ MIRO 858-143 KARIN MIRKO PAŠKIĆ 858-186 JONJIĆ NADA 848-053 KARIN MIRKO 858-046 JONJIĆ NEDJELJKO JUKO 858-064 KARIN MLADEN LOLIN 858-077 JONJIĆ NEDJELJKO P. MATE 858-024 KARIN MLADENKO 858-333 JONJIĆ NENO 858-013 KARIN NADAN NIKOLIN BARIŠIN 858-072 JONJIĆ PETAR DUJIN 858-056 KARIN NEDILJKO BAĆIREV 858-018 JONJIĆ PETAR LAGANOV 858-036 KARIN NEDILJKO BIBO 858-227 JONJIĆ ROSA 858-054 KARIN NEDILJKO ČIKIČEV 858-125 JONJIĆ STIPE ĆIPA 858-119 KARIN PETAR MILANOV 858-177 JONJIĆ STIPE LUCIN 858-020 KARIN PETAR P. PETRA 858-193 JONJIĆ TITO 858-215 KARIN TOMISLAV BAĆIREV 858-058 JONJIĆ VELIBOR IVANOV 858-115 KARIN TOMISLAV P. PETRA 858-180 JONJIĆ VELJKO P. MILANA 858-033 KARIN VELJKO DUKA 858-019 JONJIĆ VJEKO ZELIĆ 858-200 KARIN VICE JOSIPOV 858-187 JONJIĆ VINKO SIMIĆ 858-030 KARIN ZRINKO P. STJEPANA 858-183 JONJIĆ VJEKO P. LUKE 858-157 KARIN ŽELJKO FILIPOV 858-334 JONJIĆ ZDRAVKO VICKOVIĆ 858-122 KUJUNDŽIĆ ANTE P. BARIŠE 858-176 JONJIĆ ŽARKO 858-213 KUJUNDŽIĆ ANTE TURKIN 858-326 JONJIĆ ŽELJKO MATIN 858-164 KUJUNDŽIĆ AUGUSTIN ŠUNTIĆ 858-413 KUJUNDŽIĆ DRAGAN ŠUNTIĆ 858-308 KARIN ANDRIJANA 858-033 KUJUNDŽIĆ IVO GROF 858-324 KARIN ANTE DANIN 858-226 KUJUNDŽIĆ MARINKO 858-316 KARIN ANTE DEDAGIN 858-048 KUJUNDŽIĆ LUKA 858-319 KARIN ANTE JEGEROV 858-050 KUJUNDŽIĆ MARIJAN TURKIN 858-318 KARIN ANTE P. MARINKA 858-073 KUJUNDŽIĆ MARIJO TURKIN 858-329 KARIN ANTE MLADENOV LOLIN 858-083 KUJUNDŽIĆ MARKO 858-178 KARIN ANTE TONI 858-010 KUJUNDŽIĆ MATE BAGIN 858-330 107 Dodatak

KUJUNDŽIĆ MATKO 858-312 VUKOVIĆ ANTE GRGIN 858-172 KUJUNDŽIĆ MILAN ČIKIN 858-126 VUKOVIĆ ANTE TONCULOV 858-047 KUJUNDŽIĆ MIRO PATIN 858-325 VUKOVIĆ BARIŠA VINKOV 858-170 KUJUNDŽIĆ NEDILJKO BAGIN 858-328 VUKOVIĆ DAMIR MILANOV 858-110 KUJUNDŽIĆ NEDILJKO POLO 858-264 VUKOVIĆ DANE PEĆUŠIN 858-015 KUJUNDŽIĆ PREDRAG 858-038 VUKOVIĆ DRAGICA UD. PERIŠE 858-016 KUJUNDŽIĆ STANKO 858-314 VUKOVIĆ IVAN INJA 858-128 KUJUNDŽIĆ VELE BAGIN 858-327 VUKOVIĆ IVAN P. LUKE 858-169 KUJUNDŽIĆ VJENCESLAV 858-315 VUKOVIĆ IVAN PIVANOV 858-191 KUJUNDŽIĆ ŽELJKO BREKUŠIN 858-145 VUKOVIĆ IVICA TONCULOV 858-129 KUJUNDŽIĆ ŽIVKO 858-313 VUKOVIĆ JOSIP BARUNOV 858-133 VUKOVIĆ JOSIP IVANOV JOPULA 858-040 LIVAJIĆ LUKA 858-317 VUKOVIĆ JOSIP P. MARTINA 858-043 LONČAR ANTE P. ANTE 858-364 VUKOVIĆ JOSIP PROF. 858-409 VUKOVIĆ JURE P. JOKE 858-044 MATKOVIĆ ANTE BOŽIN 858-360 VUKOVIĆ JURE P. LUKE 858-171 MATKOVIĆ ANTE JAKOVLJEV 858-077 VUKOVIĆ LUKA DRAGO 858-061 MATKOVIĆ ANTE P. ANTE 858-359 VUKOVIĆ LUKA IVANOV 858-220 MATKOVIĆ ANTE P. ANTE 858-365 VUKOVIĆ LUKA P. MARIJANA 858-174 MATKOVIĆ ANTE P. BARIŠE 858-368 VUKOVIĆ MARINKO PETROV 858-175 MATKOVIĆ ANTE P. PETRA 858-311 VUKOVIĆ MARIN SVETIN 858-307 MATKOVIĆ BRANIMIR P. PETRA 858-310 VUKOVIĆ MATE ANTIČEV 858-059 MATKOVIĆ DANE JOGUNOV 858-380 VUKOVIĆ MATE PAVKOV 858-131 MATKOVIĆ IVAN P. JOSIPA 858-372 VUKOVIĆ MATE PEČUŠIN 858-014 MATKOVIĆ IVAN P. JOZE 858-371 VUKOVIĆ MILE MILANOV 858-112 MATKOVIĆ IVAN P. JOZE 858-140 VUKOVIĆ MIRKO BARUNOV 858-113 MATKOVIĆ JURE P. ANTE 858-362 VUKOVIĆ MLADEN VINKOV 858-049 MATKOVIĆ MARIJAN ANTIN 858-379 VUKOVIĆ NEDA UD. LJUBE 858-134 MATKOVIĆ MARKO BOŽIN 858-367 VUKOVIĆ NEDILJKO NENO 858-090 MATKOVIĆ MILAN DANIN 858-366 VUKOVIĆ PETAR MARINKOV 858-039 MATKOVIĆ STIPE MATANOV 858-378 VUKOVIĆ RADOMIR LUKIN 858-144 MATKOVIĆ TOMISLAV P. MATE 858-369 VUKOVIĆ SLAVKO P. LUKE 858-173 MATKOVIĆ TONĆI IVANOV 858-363 VUKOVIĆ TEREZA 858-132 VUKOVIĆ ZDRAVKO P. JOKE 858-168 PERKUŠIĆ ANA 858-240 VUKOVIĆ ŽELJKO IVANČEV 858-167

SMOLJKO IVAN MATIN 858-069 ŽUŽUL ANA UD. VINKA PAŠIĆ 858-218 SMOLJKO LUKA MATIN 858-065 ŽUŽUL ANTE ANĆO 858-179 SMOLJKO MATE MATIĆ 858-066 ŽUŽUL ANTE JOSIPOV 858-331 ŽUŽUL ANTE LUKIĆ 858-412 ŠKOLA GRUBINE 670-057 ŽUŽUL ANTE P. IVKE 858-120 UHVDR 858-300 ŽUŽUL ANTE TURIJA 858-088 ŽUŽUL ANTE 858-085 VUKOVIĆ ANTE DŽOLE 858-127 ŽUŽUL ANTUSA 858-081 VUKOVIĆ ANTE LUKIN 858-166 ŽUŽUL BARIŠA 858-103 VUKOVIĆ ANTE GAGA 858-034 ŽUŽUL ĆIPA BRAJIN 858-097 108 Dodatak

ŽUŽUL DOMAGOJ KILOV 858-811 AJDUK JOSIP P. JOSIPA 848-107 ŽUŽUL IKO RABIĆ 858-104 AJDUK LUKA LUKIN 848-084 ŽUŽUL IVAN LUKIN 858-107 AJDUK MARA UD. JOSIPA 848-021 ŽUŽUL IVAN MIRKOV 858-079 AJDUK MARKO IVANOV 848-032 ŽUŽUL IVAN NIKOLIN 858-089 AJDUK MARKO P. JAKOVA 848-035 ŽUŽUL IVAN P. ANTIĆA 858-117 AJDUK NEDILJKO BARIŠA 848-108 ŽUŽUL IVOTA MURATOV 858-087 AJDUK NEDILJKO P. JAKOVA 848-037 ŽUŽUL JOKO GROBAR 858-271 AJDUK ŽELJKO 848-211 ŽUŽUL JOSIP ŠALDOV 858-424 ŽUŽUL JOZO ŠALDOVIĆ 858-118 BAŠIĆ ANTE P. LUKE 848-002 ŽUŽUL LJUBO 858-082 BRADARIĆ NIKO 848-163 ŽUŽUL MARIJAN BRAJO 858-002 BULJUBAŠIĆ ANTE P. ANTE 848-010 ŽUŽUL MARIJAN JELIN 858-042 BULJUBAŠIĆ ZLATA 848-015 ŽUŽUL MARIJAN MANJO 858-091 BULJUBAŠIĆ ZORAN 848-045 ŽUŽUL MARIJAN MARKIČIN 858-005 ĆAPIN ANTE DANIN 848-136 ŽUŽUL MARIJAN UCA 858-001 ĆAPIN MIRKO P. DANE 848-138 ŽUŽUL MARINKO 858-156 ŽUŽUL MARKO 858-094 GABELICA MILIVOJ 848-014 ŽUŽUL MARKO PAŠIN 858-101 GABELICA VITO 848-025 ŽUŽUL NADAN 858-092 GRBAVAC ANTE P. MARIJANA 848-024 ŽUŽUL NIKOLA KULJIN 858-096 GUĆ MATE 840-579 ŽUŽUL SLAVKO KULJIN 858-305 ŽUŽUL STIPE P. DANE 858-141 HPT POŠTA KAMEN MOST 848-179 ŽUŽUL STIPE MILI 858-084 848-080 ŽUŽUL STIPICA CAREV 858-086 ŽUŽUL STJEPAN P. MARIJANA 858-233 JALOVČIĆ ĐURO 848-086 ŽUŽUL TVRTKO 858-093 ŽUŽUL VICE LETIN 858-080 KNEZOVIĆ LUKA LUJO 848-017 ŽUŽUL VINKO SELJO 858-041 KNEŽEVIĆ DANILA RAJO 848-085 ŽUŽUL VJEKOSLAV PETROV 858-057 KNEŽEVIĆ PETAR 848-169 ŽUŽUL ZDRAVKO 858-098 KORDIĆ ŽELIMIR 848-077 ŽUŽUL ZVONIMIR NIKOLIN 858-255 KUJUNDŽIĆ ANĐELKO LUKIN 848-026 ŽUŽUL ZVONIMIR PAŠIN 858-102 KUJUNDŽIĆ ANTE P. NIKOLE 848-007 ŽUŽUL ŽELJKO “LOĆO” 858-105 KUJUNDŽIĆ MARIJA UD. LUJE 848-088 ŽUŽUL ŽIVKO 858-197 KUJUNDŽIĆ MILAN 848-089 KUJUNDŽIĆ NIKOLA P. ANTE 848-090 KUJUNDŽIĆ VELJKO P. MATE 848-019 KAMENMOST KUJUNDŽIĆ VINKO P. NIKOLE 848-064

AJDUK ANA UD. MATE 848-083 LONČAR BOŽE MILANOV 848-029 AJDUK ANTE PAJDO 848-209 LONČAR ĐURO 848-079 AJDUK DALIBOR P. JOSIPA 848-020 LONČAR ILIJA 848-028 AJDUK IKO P. JOSIPA 848-034 LONČAR JOVICA 848-082 AJDUK IKO P. JOSIPA 848-087 LONČAR LUKA 848-072 AJDUK IVAN P. IVANA 848-033 LONČAR MARKO 848-096 AJDUK IVAN P. MATE 848-023 LONČAR MATE P. IVANA 848-097 109 Dodatak

LONČAR VERA 848-060 PERIĆ MIRKO P. MATE 848-123 PERIĆ MIRO 848-054 ODOVIĆ DRAGINJA 848-135 PERIĆ MIRO P. GALE 848-159 ODOVIĆ ILIJA LAZAROV 848-065 PERIĆ NEVEN LUKIN 848-155 ODOVIĆ ILIJA NIKOLIN 848-030 PERIĆ PETAR P. CVITANA 848-145 ODOVIĆ ILIJA 848-031 PERIĆ PETAR ZELIN 848-187 ODOVIĆ MLADEN 848-076 PERIĆ SLAVA UD. ANTE 848-137 ODOVIĆ VASO 848-081 PERIĆ ŽELJKO PAVLOV 848-160 ODOVIĆ ŽELJKO 848-073 PERKUŠIĆ ANTE 848-066 OPUVA NAĐA P. ĐURE 848-131 PERKUŠIĆ MARKO MIRKOV 848-036 PERKUŠIĆ MATE 848-178 PATRLJ DRAGICA UD. LJUBE 848-094 PICUKARIĆ KATICA 848-221 PATRLJ MATE VINKOV 848-022 PICUKARIĆ ZVONKO P. IVANA 848-120 PATRLJ PETAR P. JURE 848-095 PIJANOVIĆ BORISLAV 848-174 PATRLJ STIPE DANIN 848-161 PIJANOVIĆ DUŠAN 848-172 PATRLJ VJEKOSLAV IVANOV 848-124 PIJANOVIĆ MIRKO 848-175 PEKANOVIĆ SPO ZMIJAVCI 848-132 PIJANOVIĆ MOMO 848-130 PERIĆ ANTE P. ANTE 848-156 PIJANOVIĆ NIKOLA JOVIN 848-173 PERIĆ ANTE JURIN 848-005 PIJANOVIĆ PREDRAG 848-133 PERIĆ ANTE LUKIN 848-006 PERIĆ ANTE MARKOV 848-122 RADOVČIĆ SVETOZAR 848-070 PERIĆ ANTE P. CVITANA 848-128 RADOVIĆ ILIJA P. MILANA 848-164 PERIĆ ANTE STIPANOV 848-009 RADOVIĆ ILIJA 848-061 PERIĆ ANTE TONI 848-016 RADOVIĆ NEDILJKO ĐINO 848-134 PERIĆ DANE P. MARKA 848-150 RAJIČ ANTE 848-001 PERIĆ IKO LUKIN 848-177 RAKO TONĆI P. MARIJANA 848-153 PERIĆ IKO P. IVANA 848-091 PERIĆ IVAN ANDRIJIN 848-146 ŠINDIK ANA 848-063 PERIĆ IVAN ANTIN 848-162 ŠUĆUR IVAN P. MIJE 848-027 PERIĆ IVAN P. MARKA 848-147 ŠUĆUR IVO LUKIN 848-152 PERIĆ JERKO PAVLOV 848-144 ŠUĆUR MARA P. JAKOVA 848-151 PERIĆ JURE P. IVANA 848-126 ŠUĆUR MATE 848-141 PERIĆ LUKA MATE 848-154 ŠUĆUR MLADEN P. IVANA 848-003 PERIĆ MAJA 848-212 ŠUĆUR VIKTOR 848-062 PERIĆ MARIJA MEŠINICA 848-171 ŠUĆUR ŽELJKO P. MATE 848-140 PERIĆ MARIJA PERINA 848-185 ŠUŠNJAR MARA UD. MARKA 848-121 PERIĆ MARIJAN 848-186 PERIĆ MATE P. IVANA 848-127 TONKOVIĆ FRANO 848-018 PERIĆ MATE P. LUKE 848-158 PERIĆ MATE P. MARKA 848-167 VRANKIĆ JADRANKO 846-861 PERIĆ MATE STIPANOV 848-008 PERIĆ MATE ŠARIĆUŠIN 848-129 PODBABLJE GORNJE PERIĆ MIJO P. MIJE MATE 848-093 PERIĆ MIJO MIKI 848-184 BULJAN ANTE PAVLOVIĆ 853-238 PERIĆ MIJO ZELE 848-092 BULJAN BRANKO VUGIĆ 853-121 PERIĆ MIRKO P. JOSIPA 848-157 BULJAN DRAGA P. MIRKA 853-167 110 Dodatak

BULJAN IVAN ĐIVIĆ 853-119 GABELICA IVAN ĐIVIĆ 853-330 BULJAN IVAN VUGIĆ 853-109 GABELICA IVAN SUŠIĆ 853-184 BULJAN LJUBO JOSIPOV 853-190 GABELICA JOSIP PUCIĆ 853-152 BULJAN LJUBO MIŠO 853-195 GABELICA LJUBO ŠIŠKIĆ 853-182 BULJAN MARIJAN TIČIĆ 853-262 GABELICA LJUBO ŠUSTEROV 853-150 BULJAN MATE BILI 853-208 GABELICA MARIJAN KLINČIĆ 853-156 BULJAN MILAN P. MARKA 853-169 GABELICA MARKO LUCIĆ 853-151 BULJAN MIRKO BRKO 853-130 GABELICA MATE CRNKOVIĆ 853-134 BULJAN MIRKO P. MARKA 853-126 GABELICA MIJO PAŠKIĆ 853-153 BULJAN NEDA UD. IKANA 853-334 GABELICA MIJO 853-282 BULJAN NIKOLA IVANOV 853-125 GABELICA MILAN P. MATE 853-237 GABELICA MILAN ŠUSTEROVIĆ 853-280 ĆAPIN ANA P. NEDJELJKA 853-117 GABELICA MLADEN PERVAN 853-271 ĆAPIN ANTE BAĆA 853-112 GABELICA NEDILJKO ŠIŠKIĆ 853-179 ĆAPIN ANTE BARIŠIĆ 853-120 GABELICA NEDILJKO 853-266 ĆAPIN ANTE BISKUPOVIĆ 853-207 GABELICA NEDO JANJIĆ 853-157 ĆAPIN ANTE P. STIPANA 853-114 GABELICA VINKO P. STIPANA 853-189 ĆAPIN ANTE ŠOLE 853-123 GABELICA VLADE PEŠIĆ 853-172 ĆAPIN IVA 853-313 GUDELJ ANTE TETIĆ 853-110 ĆAPIN IVICA IKANOV 853-113 GUDELJ BOŽICA 853-265 ĆAPIN IVICA, KORDA 853-254 GUDELJ DANE 853-211 ĆAPIN JADRANKO P. ANTE 853-131 GUDELJ DRAGAN 853-196 ĆAPIN JAKIŠIĆ MIRKO 853-148 GUDELJ IVAN ČOVIĆ 853-215 ĆAPIN JOSIP MARIJANOV 853-105 GUDELJ IVAN ĐURIĆ 853-229 ĆAPIN MARKICA P. ZELE 853-124 GUDELJ IVAN P. MIJE 853-279 ĆAPIN MARKO TRUTINUSIN 853-127 GUDELJ JAKOV 853-194 ĆAPIN MIRKO MRKI 853-115 GUDELJ JELKA 853-312 ĆAPIN MLADEN 853-202 GUDELJ JOSIP ĐURIĆ 853-160 ĆAPIN NADA UD. MIRKA 853-122 GUDELJ MARIJAN RAŠKIĆ 853-161 ĆAPIN NEDILJKO ZORIĆ 853-138 GUDELJ MATE RAŠKIĆ 853-161 ĆAPIN NEDJELJKO TONKUŠIĆ 853-192 GUDELJ MILAN ČOVIĆ 853-108 ĆAPIN NIKOLA TONKUŠIĆ 853-193 GUDELJ NEDJELJKO JUSIĆ 853-218 ĆAPIN ROKO 853-129 GUDELJ NEDJELJKO RAŠKIĆ 853-201 ĆAPIN VINKO KORDA 853-132 ĆAPIN VINKO P. MATE 853-128 JERKOVIĆ ANTE KRZIĆ 853-222 ĆAPIN ŽELJKO ŽEGERA 853-264 JERKOVIĆ ANTE 853-177 JERKOVIĆ PETAR PERICA 853-221 GABELICA MIRO PUCIĆ 853-186 GABELICA ANTE FILIPOV 853-158 KASALO ANTE 853-231 GABELICA ANTE LUKIN 853-154 KASALO LJUBO 853-199 GABELICA ANTE TONCUL 853-135 KASALO LJUBOSLAV 853-216 GABELICA ANTE TONCUL 853-275 KASALO MIRKO 853-263 GABELICA BORO JOKIČIN 853-137 GABELICA BORO LIVAJUŠIĆ 853-136 LONČAR ANTE P. MIRKA 853-101 GABELICA BRANKA UD. IVANA 853-155 LONČAR ANTE PADINČIĆ 853-171 GABELICA IVAN ADAM 853-168 LONČAR BOSILJKA 853-277 111 Dodatak

LONČAR BRANKO KUJUNDŽIĆ 853-173 ŠUĆUR IVAN IVIČIN 853-141 LONČAR BRANKO P. MIRKA 853-102 ŠUĆUR IVAN MURLO 853-142 LONČAR DRAGAN KUSONJIĆ 853-181 ŠUĆUR IVAN ŠIRIN 853-187 LONČAR DRAGO ISAKUŠIĆ 853-183 ŠUĆUR IVO BANJO 853-139 LONČAR IKO BULJUBAŠIĆ 853-107 ŠUĆUR MARA ĆIPINA 853-191 LONČAR IKO SRGONJIĆ 853-104 ŠUĆUR MARIJA PERKUŠUŠA 853-230 LONČAR IVAN SAKUŠIĆ 853-268 ŠUĆUR MATE, IVIĆEV 853-256 LONČAR JOSIP 853-303 ŠUĆUR NEDILJKO P. PETRA 853-278 LONČAR JOZO 853-214 ŠUĆUR SLOBODAN 853-226 LONČAR LUKA KRIVIĆ 853-159 ŠUĆUR STIPE CIVARIN 853-140 LONČAR LJILJA UD. ANTE 853-165 ŠUĆUR STIPE ĐONIN 853-138 LONČAR MARIJAN DUŠANOV 853-209 ŠUĆUR VJEKO GUMIĆ 853-227 LONČAR MARIJAN NIKOLIN 853-162 ŠUĆUR ZDRAVKO BENBELJA 853-143 LONČAR MARKICA BULJUBAŠIĆ 853-106 ŠUĆUR ZDRAVKO 853-252 LONČAR MATE UČITELJ 853-235 TRUTIN ANTE P. MIRKA KEŽIĆ 853-178 LONČAR MILAN GALIN 853-203 TRUTIN IVA 853-305 LONČAR MIRKO JURIĆ 853-170 TRUTIN MARIJAN BILOŠUŠIĆ 853-197 LONČAR MIRKO KRIVIĆ PROF 853-253 TRUTIN MATE KEŽIĆ 853-217 LONČAR MLADEN P. MARIJANA 853-103 LONČAR NEDILJKO LASUŠIN 853-250 LONČAR NEDILJKO ZEKO 853-174 LONČAR RUŽA UD. ŠIMUNOVIĆA 853-333 LONČAR SLAVKO ŠKAMPIĆ 853-236 LONČAR VINKO RAKUŠIĆ 853-198

PATRLJ GORDANA 853-146 PATRLJ NEDJELJKO ŽUKIĆ 853-147 PATRLJ SVETO 853-149

RAJIĆ ZDRAVKO 853-273

ŠUĆUR ANTE ĐED 853-233 ŠUĆUR ANTE KELIĆ 853-228 ŠUĆUR ANTE TUSA 853-234 ŠUĆUR BLAGOJE 853-145 ŠUĆUR DRAŽENKO 853-232 ŠUĆUR IVAN DRININ 853-144 Prijatelji lista Dane Perić 150 kn, Iko Zovko p. Ante 100 kn, Ante Bašić 200 kn, Frane Vrljić 200 kn, Ana Tolić ud. Drage 100 kn, Branko Glavaš 100 kn, Mara Tolić ud. Mira 100 kn, Tino Šušnjar 200 kn, Neda Vrljić 100 kn

112 Sadržaj

Uvodnik Dragi župljani!...... 1 Za našu dušu Božić je zapravo početak novoga svijeta...... 3 Što ako se Božić danas dogodi...... 6 Doba perfekcionizma...... 8 Psovka...... 10 O dođi, Spasitelju naš...... 12 Mala Gospa u Vepricu...... 13 Upoznajmo religije svijeta...... 15 Frama - Put poziva...... 19 Molitva...... 21 Dosta je bilo...... 22 Vrlina...... 22 Božić...... 23 Žvake za modne mačke...... 24 Iz života župe Kronika župe Podbablje...... 26 Popis ovogodišnjih prvopričesnika...... 36 Popis ovogodišnjih krizmanika...... 38 Prva pričest...... 40 Ministranti...... 41 Frama Podbablje...... 43 Susret framaša imotskog samostanskog okružja...... 46 Franjevački svjetovni red...... 48 Posveta oltara i blagoslov spomenika braniteljima na Kamenmostu...... 52 Proslava Mladenaca i blagoslov knjižnice...... 55 Darovatelji ...... 56 Svečano proslavljen sv. Luka, zaštitnik župe ...... 56 Obitelj - izvor života...... 58 800 godina franjevačkog reda...... 59 Četrnaesti turnir u Podbablju Gornjem...... 61 Nekadašnji običaji u župi Podbablje...... 63 Deseta obljetnica Zbora...... 67 Kulturna baština Narodne izreke o sreći...... 71 Izreke...... 71 Norveški kralj Enok...... 72 200 Godina od ustanka...... 74 Ganga – duhovna baština...... 78 Nove imotske knjige...... 80 Lokalni izbori 2009...... 88 10 godina od smrti Prvog hrvatskog predsjednika...... 89 Dr. Ante Vuković, specijalist stomatološke protetike...... 92 Uz Dan mrtvih...... 94 Naše zdravlje Svinjdemija gripe...... 95 Naši pokojnici Umrli u 2009. Godini...... 100 Dodatak Telefonski imenik ...... 103 Prijatelji lista...... 112

MOST – List župe sv. Luke Podbablje Izdavač: Župni ured Podbablje, 21262 Kamen Most, tel: 021/848-475 Uredničko vijeće: fra Vinko Gudelj, fra Ivan Jukić, Vladislav Perić, Josip Šerić i Mladen Vuković. Glavni i odgovorni urednik: fra Vinko Gudelj, župnik Korice: Božićni motiv Na zadnjoj korici: Milenijska fotografija (Šime Strikoman) Tehnički urednik: Silvio Družeić Kunski račun: Župa sv. Luke, Podbablje, PRIVREDNA BANKA ZAGREB 2340009 - 1100055565