ISSN 1330–4747 t e bu | bu e u e r vala g vala susr g 40 40 R TOP lazb a lan | U ija g ija žu? | H žu? c e NOVINE HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA | BROJ 182 | LISTOPAD 2013. | CIJENA 22 kn rl odina novo odina no Be no ) održana u Z stivaliza SA e Trio Elogio u atriju Kneževa dvora a | 25 g a | 25 lazbio K g g praizveo novo djelo rpan i Ne rpan in e u h

tna f tna Krešimira Seletkovića lja (EC lja

e tekst na str. 8 e j ko j ko atarina K atarina ilić | T ilić tu publis e otić | L otić za skladat radić, K radić, e Pec ranjo B e u svij nt e g sav nj ćko B ćko e e r stivalu: A stivalu: e arbuk, S arbuk, m F oria mem e | in e za snalaž m f n T e put bur bačko e m e ta r g a rvjui: Mlad rvjui: e rvatsk nt Godišnja skupština Europsko skupština Godišnja I 60. Z 60. Hrvatskoj | U Hrvatskoj h rvatsko društvo skladatelja bilo je domaćin skupštine Europskog UVODNIK Odgovor maestru Mladenu Tarbuku na saveza skladatelja (European Composers and Songwriters Riječ urednice Demanti demantija u novinama Cantus Alliance) koja je 3. i 4. listopada 2013. održana u Zagrebu. Tom Dragi čitatelji Cantusa, prigodom okupilo se četrdeset izaslanika, predstav- br. 181, srpanj 2013. Hnika dvadeset devet društava skladatelja iz devetna- Piše: Zlatan Srzić est europskih država. za nas je dugo toplo ljeto, ali i prvi mjesec Sjednice i koncerti jeseni: prošlo je do- mjesto pristoj- voljno vremena za još ne isprike za Prvog dana održane su sjednice triju komiteta (za jedan Cantus u vašim nepreciznosti i popularnu glazbu, za ozbiljnu glazbu i za primijenje- rukama. Razdoblje su brzopletosti koju nu/medijsku glazbu), a drugi dan održana je sjedni- obilježili ljetni festivali i početak re- sam priželjkivao, ca Upravnog odbora te skupština svih prisutnih čla- Idovitih koncertnih sezona s više maestro Mladen nova. HDS je kao domaćin u VIP klubu organizirao i Skupština svih prisutnih članova ECSA-e u dvorani HDS-a ili manje hrvatske glazbe. Poku- Tarbuk (MMT) i dalje pokušava sve HDS ugostio ECSA šavamo pružiti realan pregled, Ubijelo pretvoriti u crno: tako da iz ovih stranica možete iščitati adekvatno stanje stvari. Za koncert Dubrovačkog simfonij- No na međunarodnom planu skog orkestra (DSO) u Washingtonu Održana skupština Europskog saveza možemo biti sasvim zadovoljni! s novinskim naslovom DSO oduše- Da se Hrvatsku smatra ozbilj- vio Washington kaže kako je čuo da skladatelja (ECSA) u Zagrebu nom članicom Europske unije, je na koncertu bilo petnaestak ljudi, ali i šire izvanpolitičke strukov- od čega polovica Hrvati, pa postav- BROJ 182, LISTOPAD 2013. HDS kao vodeće društvo u regiji BROJ 182, LISTOPAD 2013. ne zajednice, otkrio nam je vrlo lja pitanje o kakvom se to oduševlje- uspješan susret skladatelja Euro- nju radi? Na sreću, kritičar Washin- pe u povodu godišnje skupštine gton Cronicla o istom koncertu piše i sljedeće: Pred više od 700 posjeti- Dubrovački simfonijski orkestar Europskog saveza skladatelja Klub književnika: Psst! Govori Predsjednik! (ECSA) koja se prvi put održala telja DSO je u vrhunskoj formi blista- vo izveo koncert u Kennedy Centeru. zajednički jezik s upravom Dubro- stra. Znam da je u proteklih nekoliko u Zagrebu. Predstavljamo i lau- vačkih ljetnih igara. U vrijeme bivše godina MMT dva puta pokušavao koncert za goste na kojem je nastupio nagrađeni jazz reate HDS–ovih nagrada, ugled- MMT se pita o načinu dodjele Diplo- uprave DSO je svake godine na Igra- preuzeti umjetničko vođenje, ali oba sastav Jazziana Croatica udaraljkaša Borne Šerca- ne predstavnike naše glazbene me Milka Trnina DSO–u, kao da ne ma imao tri samostalna koncerta i puta DSO to nije dopustio. ra, a svečanom prijemu u povodu održavanja skup- scene koji se ne odmaraju na zna da je to jedna od rijetkih nagrada bio jedan od stupova glazbenog pro- štine pridružio se i predsjednik Republike dr. sc. Ivo lovorikama i ne prestaju raditi na koju isključivo vrhunski umjetnici do- grama Igara. Danas kad imaju odlič- Vjerujem da su čitatelji razumjeli što Josipović. HDS je jedan od utemeljitelja ECSA–e, a promicanju hrvatskog stvaralaš- djeljuju svojim kolegama za ostvare- ne odnose, ni traga od toga. sam želio reći. Nemam namjeru in- naši su članovi vrlo aktivni u međunarodnim asocija- tva: skladatelji Srećko Bradić i ne umjetničke rezultate. spirirati MMT–a da izmišlja nove ar- cijama, kazao je Antun Tomislav Šaban, glavni tajnik Mladen Tarbuk te pijanistica Ka- MMT ističe preuzevši početkom ove gumente te je za mene ova polemika HDS–a i dopredsjednik ECSA–e. Posljednjih godina tarina Krpan. Zavirili smo i u proš- MMT tvrdi da je DSO teško nalazio godine umjetničko vođenje tog orke- završena. ECSA je aktivnostima svojih članova postala ugled- lost te u povodu 120. obljetnice REAGIRANJA na i važna organizacija, referentna točka u Bruxelle- rođenja Miroslava Krleže istražili su za pitanja statusa autora kao nadarenih, aktivnih tko je sve od hrvatskih skladatelja pojedinaca koji stvaraju glazbu i druge umjetničke i pisao na predloške znamenitog Natječaj i uvjeti za dodjelu Nagrade Stjepan Šulek kulturne sadržaje i time bivaju temeljem kreativne in- pisca. Pred nama je i Zagrebački dustrije, dok istodobno stvaraju i njeguju kulturnu ra- festival u novom ruhu i formatu, Za skladateljsko djelo godine 2013. znolikost svake europske nacije ili regije, pojasnio je pod novim vodstvom i uz nove Šaban. Iako je brojem članova malen, HDS je među suradnike: jedan od glazbenih europskim kolegama prepoznat kao vodeće društvo Poziranje za anale urednika je i naš hitmejker Neno koje svojim aktivnostima i programima stvara hrvat- Belan čiji intervju možete pročitati Temeljem Pravilnika o dodjeli Nagrade Stjepan Šulek, Upravni odbor Fonda Stjepan Šulek donio je odluku o objavi natječaja skim autorima uvjete za razvijanje stvaralačkih i po- u ovom broju. za dodjelu Nagrade Stjepan Šulek za skladateljsko djelo za 2013. godinu. slovnih potencijala, po čemu je uzor mnogima u Eu- 1. Skladatelji, kandidati za nagradu, moraju ispunjavati sljedeće uvjete: ropi. Čast nam je da smo imali priliku biti domaćini Listajući naš časopis, zasigur- ove skupštine, završio je Šaban. Sjednica komiteta za no ćete pronalaziti dobre i loše a) da su rođeni poslije 1976. godine primijenjenu (medijsku) strane novog formata; kao što su Skupština je, osim redovitih poslova, poput izvješća glazbu nam u vezi s prošlim brojem neki b) da se natječu s jednom skladbom koja je prvi put javno izvedena ili snimljena (audio ili audio–video) između 1. rujna 2011. i o poslovanju i plana aktivnosti za iduće razdoblje, ra- Domaćini ECSA-e čitatelji prigovorili, počeli smo 31. kolovoza 2013. godine spravljala i o nizu aktualnih pitanja europske politike u Zagrebu: Antun možda preambiciozno, s previ- koja se tiču skladatelja i njihove profesionalne dje- Tomislav Šaban, c) da su državljani Republike Hrvatske. Zoran Juranić i še teksta po stranici i s presitnim latnosti. Izaslanicima su tako podnesena izvješća o Ante Pecotić slovima. 2. Kandidati se na natječaj mogu prijaviti sami, a mogu ih prijaviti i druge pravne ili fizičke osobe (ustanove, stručne udruge, po- razvoju Globalne baze repertoara (GRD), o Direktivi jedinci). U natječaju ne mogu sudjelovati skladatelji koji su već nagrađeni Nagradom Stjepan Šulek. Na natječaj treba poslati: EK–a o kolektivnom ostvarivanju prava, o Preporu- To u ovom broju mijenjamo; po- ci EK–a o privatnom kopiranju, te o pripremama za većali smo slova, dali prostor fo- a) prijavu (osobni podaci, adresa, telefon za kontakt, naziv skladbe, vrijeme i mjesto prve izvedbe, izvođači, trajanje) tužbu protiv prisilnih izdavačkih ugovora pred mjero- tografijama i nadamo se da smo b) partituru i audiosnimku skladbe kojom kandidat sudjeluje u natječaju davnim tijelima za očuvanje tržišnog natjecanja. Ra- čitkiji i pregledniji. c) dokaz o vremenu i mjestu prve javne izvedbe ili snimanja (koncertni program, potvrda ustanove i sl.) spravljalo se i o drugim temama. d) kratku pisanu informaciju o skladbi — do polovice tipkane stranice U svakom slučaju, otvoreni pre- e) životopis s opisom školovanja i umjetničkog rada (ne kraći od polovice tipkane stranice) ECSA je utemeljena 2007. godine u Belgiji kao nepro- ma novim promjenama i pobolj- f) dokaz o hrvatskom državljanstvu — fotokopija domovnice fitna udruga, s temeljnom zadaćom zastupanja inte- šanjima, pozivamo vas na uvijek g) dokaz o danu rođenja — fotokopija Izvoda iz matične knjige rođenih. resa glazbenih stvaralaca pred regulatornim tijelima dobrodošle reakcije i komenta- EU, pri nacionalnim vladama, te prema drugim zain- re. Jer vi neke stvari vidite bolje 3. Prijava se šalje preporučeno na adresu: teresiranim skupinama iz kulturnog života i kreativne od nas. Hrvatsko društvo skladatelja, Fond Stjepan Šulek — za nagradu, Berislavićeva 9/I, 10 000 , a može se i predati na toj adresi. industrije. Danas je to savez četrdeset osam strukov- nih društava iz dvadeset osam europskih država koji Jana Haluza Rok za prijavu je 31. listopada 2013. Jazziana Vip: glazbeni dio okuplja više desetaka tisuća članova. (HDS) Jake snage hrvatske glazbe srdačnom su zdravicom dočekivali goste: Miro Buljan, programa 2 Darko Bakić, Milan Majerović-Stilinović i Boris Đurđević 3 Razgovor: Alfons Karabuda, predsjednik ECSA–e, Europskog saveza skladatelja (European Composers and Songwriters Alliance)

las društava koja imaju velik broj članova i više zarađuju, Jedinstveni europski glas Gu ECSA–i nije nimalo jači od glasa malih društava. Svi Otkako je 2007. u Belgiji utemeljena ECSA, skladatelji u Europi imaju zastupnika svojih interesa smo jednaki i po tome što nema zemalja koje imaju stalno mjesto u Upravnom odboru.

Razgovarao: Milan Majerović–Stilinović društvima nismo imali međusobni kontakt autorima. U veljači smo imali vrlo uspješnu Može li ECSA pomoći svojim članovima u ta- koji bi svima upotpunio sliku o globalnim konferenciju Creators Conference. U lipnju kvim slučajevima? događanjima i temama važnima za sve nas. smo za njezinu organizaciju dobili nagra- Kad biste se susreli s ključnim donositeljima du Visit Brussels za najbolju međunarodnu Vjerujem da može — veći zbor se glasnije čuje političkih odluka i zakona u EU, zastupali konferenciju, što znači da naš rad itekako i mogućnost da se takvi planovi ostvare sigur- e treba vedski skladatelj Alfons Ka- ste jedno društvo, jednu zemlju, čak jedan zanima i ostale. no se povećava. rabuda od veljače je pred- glazbeni žanr, a to nije bilo dovoljno. Tako- Međunarodno udruženje društava ipak mora Koliko je ECSA demokratična u svojem odluči- poštivati samo sjednik Europskog saveza đer, prije je uvijek postojala mogućnost i da vanju i radu — jesu li manja društva iz manjih N skladatelja, ECSA–e. ECSA orkestrirati velik broj raznovrsnih želja svo- netko drugi govori u ime skladatelja i »zastu- europskih zemalja u ravnopravnom položaju? komercijalni glas, je utemeljena 2007. godine u pa« naše interese. No sad, kad kao ECSA jih raznovrsnih društava članova — kako to BROJ 182, LISTOPAD 2013. Belgiji kao neprofitna udruga dođete s mandatom zastupanja svih skla- pomiriti? Veoma smo demokratični. Sva društva, sve BROJ 182, LISTOPAD 2013. trebamo se potruditi s temeljnom zadaćom zastupanja intere- dateljskih društava u svim zemljama Euro- Ideja o kontroli nad autorskim pravima jed- zemlje imaju jednako pravo glasa. Glas dru- Šsa glazbenih stvaralaca pred regulatornim pe, u ime skladatelja svih glazbenih smjero- nako je važna i na sjeveru i na jugu Euro- štava koji imaju velik broj članova i više zara- da sva glazbe bude tijelima Europske unije, pri nacionalnim va, sada je drukčije, sada nas doista sluša- pe, neovisno o tome koliko su društva koja đuju, u ECSA–i nije nimalo jači od glasa malih vladama, te prema drugim zainteresiranim ju. Oni koji imaju pitanja i namjere ili trebaju to čine učinkovita. Našom suradnjom efika- društava. Svi smo jednaki i po tome što nema jednako tretirana. skupinama iz kulturnog života i kreativne odgovore vezane uz naše teme, znaju da snija društva potiču ostala na efikasnost. zemalja koje imaju stalno mjesto u Upravnom industrije. Danas je to savez četrdeset stru- smo mi ti s kojima treba razgovarati. Razlog postojanja društava za kolektivno odboru. U njega može biti izabran svatko — kovnih društava iz dvadeset četiri europske ostvarivanje prava, dakle, svuda je isti, kao i nitko nema nikakvih jamstava da će ondje države i okuplja više desetaka tisuća člano- Koji su glavni ciljevi ECSA–e u Vašem ostati ako njegovo djelovanje nije dovoljno ak- mandatu? i težnja autora da ta društva obave što bo- va. Karabuda je početkom listopada bora- lji posao. tivno. Glavni tajnik vašeg društva Antun Tomi- vio u Zagrebu u povodu godišnje skupštine Sasvim je jasno da skladatelj pojedinac, ko- slav Šaban je primjerice predstojnik Komiteta ECSA–e. liko god uspješan bio, nikad ne može biti U jačanju svijesti o poštivanju autorskog za umjetničku glazbu i ujedno dopredsjednik ni približno jak kao velika međunarodna prava važna je i uloga pojedinaca — mi- ECSA–e. Na te je pozicije odabran samo za- Doista nas slušaju kompanija koja želi zaraditi na njegovu dje- slite li da skladatelji previše zaziru od jav- hvaljujući svojoj sposobnosti. lu. Zato nam je potrebna kontrola nad na- nog istupanja u obranu svojih prava, možda Koliko je ECSA uspješna u svojem djelovanju šim autorskim pravima jer samo tako ima- predviđajući negativan odjek u medijima i Facebook vs. Twitter od osnutka? mo mogućnost pregovaranja. To je i jedi- javnosti? Vi ste osobno prilično aktivni na nekim druš- ni način da se osigura i sačuva raznolikost Tako je, barem kod nas u Švedskoj, bilo pri- ECSA je vrlo uspješna već i zbog činjenice tvenim mrežama, uporno se njima koristite kao glazbe; ne treba poštivati samo komercijal- je. Samo je nekoliko skladatelja otvoreno da je od prvog dana postala nešto što skla- alatom za promicanje autorskih prava. Koliko je ni glas, trebamo se potruditi da sva glaz- istupalo protiv internetskog piratstva, jasno datelji nisu imali: njihov jedinstven europ- važan takav angažman, izvan društava? ski glas. Prije nego što je osnovana, među be bude jednako tretirana. Ne kažem da će ističući kako im nelegalan download glazbe sve vrste glazbe donosi- nanosi izravnu štetu. Ipak, klima se rapid- Svijet je velik, društvene mreže su različite. Na ti jednak novac autorima, no mijenja jer se mijenjaju i navike korisni- Facebooku, na primjer, imam samo nekoliko ali svi oni trebaju ima- ka glazbe. Manje je privlačno »skidati« ne- prijatelja — samo članove obitelji. Twitter je ti jednaka prava kako bi legalno glazbu ako imate pristup legalnim pak iznimno važan za moj javni rad: ljudi koji imali jednaku priliku. glazbenim servisima za razumnu cijenu. To me ondje prate su političari, novinari, sklada- je mnogo lakši i bolji izbor i ljudi to sve više telji i kolege iz cijeloga svijeta. Samo nekoliko Jačanje pozicije čine. I mi smo imali zaista veliku stopu pirat- dobro plasiranih tvitova može donijeti velik broj skladatelja stva, ali u prošlih pet godina prihod od onli- reakcija s raznih strana, a to je iznimno važno. ne glazbe i novih medija se udeseterostru- Kao pojedincima, teš- čio. U 2012. porastao je više od četrdeset Poznajete li i volite opus nekog hrvatskog ko nam je paziti na nači- posto u odnosu na godinu prije. To je nevje- skladatelja? ne korištenja naših djela i rojatna promjena. Digitalna glazba postala Kao predsjednik ECSA–e, morat ću se suzdr- zato su nam nužna druš- je ozbiljan posao za društvo za prikupljanje žati od odgovora kojim bih nekoga preferirao, tva za kolektivno ostvari- naknada. Ne poznajem internetsku infra- ali rado bih rekao da doista cijenim izvjesnog vanje prava. Važno je da strukturu u Hrvatskoj, ali je iz tog primjera Ivu Josipovića (smijeh). Žao mi je što zbog smo kao kreativci uklju- jasno da se morate boriti za svoja prava, ali predsjedničkih obaveza nema više vremena čeni u procese odlučiva- i biti proaktivni u traženju najboljih poslovnih za skladanje. Istodobno, vrlo je važno što on nja u tim društvima. To rješenja i modela koji će vaša prava ostva- kao kreativni pojedinac obavlja dužnost koju jačanje pozicije sklada- riti na najbolji mogući način. obavlja u Hrvatskoj. Mislim da dodir s umjet- telja je osnovni cilj našeg nošću daje čovjeku i mnoge alate za vođenje djelovanja — uz, narav-

V ržina Demokratično društvo zemlje u pravom smjeru. Volio bih vidjeti još no, promicanje glazbene više pripadnika raznih kreativnih industrija na umjetnosti koncertima, HDS i njegova služba ZAMP doista djelu- takvim odgovornim mjestima. Važno je da svi

nastazija festivalima i različitim dru- ju tako, ali unatoč nastojanjima, još na na-

A budemo još aktivniji i preuzmemo proces od- gim događanjima kojima šem tržištu nisu zaživjeli neki od najvećih lučivanja o svojem radu i djelima u svoje ruke. S Alfonsom Karabudom razgovarao je Milan Majerović–Stilinović se povezujemo s drugim takvih servisa poput iTunesa ili Spotifya. 4 Alfons Karabuda 5 Ljetni festivali 2013. Piše: Ivana Jurenec Koncertna dvorana razrušena je u Do- sastava. Za osobit doprinos očuvanju i predstaviti pluralitet umjetničkih promi- movinskom ratu, a svakako treba spo- promidžbi hrvatske kulturne baštine u šljanja onoga vremena, zašto je izved- 53. Glazbene večeri u Sv. Donatu (Zadar, 9. srpnja do 14. kolovoza 2013.) menuti da je nedavno pokrenuta inicija- 2011. godini glazbenici su dobili nagra- ba sve stavila pod isti nazivnik? Glaz- z godine u godinu Glazbene tiva o njezinoj obnovi. du Umjetnik naroda moga. O čemu je beni voditelj sastava Cantores Maruli, u projektu riječ? U programskoj knjižici bas Blaženko Juračić obradio je veći- večeri u Sv. Donatu potvrđu- Za razliku od festivala na kojima se ju se kao festival koji želi za umjetnici pišu da je cilj projekta prika- nu glagoljaških napjeva projekta za če- izvode djela hrvatskih skladatelja, Ve- zati život i djelo Marka Marulića proži- tveroglasni muški sastav. Harmonizaci- ljetnih mjeseci pružiti Zadra- čeri pružaju uvid u raznovrstan opus nima i njihovim gostima ono manjem odabranih stranica iz njegova ja i njihova interpretacija uvelike je pod- mahom repertoarnih djela. Iako su naši opusa i ugođajno i sadržajno srodnih sjećala na izvedbu klapskog pjevanja. Glazbeno–poetsko što im nedostaje tijekom go- skladatelji zastupljeni tek u malom op- dine — orkestralne koncerte i operne djela iz glazbene baštine. Pritom se na- Iako ono korijene ima u bugaršćicama segu, zadarski festival svake godine stoji obuhvatiti kronološki tijek pjesniko- i glagoljaškom pjevanju, njegov moder- Ipredstave u izvedbi renomiranih do- donese neuobičajene, pa i u Hrvatskoj va života, ali se žele naznačiti i povijesna ni tonalitetni izričaj uvelike odudara od maćih i stranih umjetnika. Ove su go- raritetne, nadasve zanimljive projekte. dine Večeri pokazale da idu ukorak sa zbivanja kojima je bio suvremenik. Sto- tih formi. Još bi se zbog njihova potpu- putovanje kroz zagrebačkim, ali i svjetskim glazbenim ga je projekt svojevrsna sinteza glazbe- nog ili djelomičnog svjetovnog karakte- zbivanjima, pa je publika za samo otvo- Rukopisi iz zadarskih nih (vokalnih i instrumentalnih) i poet- ra (sjetimo se da su svjetovni elementi u renje mogla uživati u projektu Opera arhiva skih slika. A ta je sinteza bila podijelje- duhovnu glazbu prodirali upravo preko pod zvijezdama u Zadru. Glazba Verdi- na u osam tematskih poglavlja (Prolog; glagoljaškog pjevanja) takav način vo- ja i Wagnera mogla se čuti i na drugim 53. Glazbene večeri u Sv. Donatu odr- Evokacija: palača rodi grad; Upućiva- Marulićev život koncertima, čime se zadarski festival žavale su se od 9. srpnja do 14. - nje u čestit život; Pripovist o Juditi; Ovdi voza i predstavile jedanaest koncera- usrid luke naša mlada plavca; Molitva Iako su naši skladatelji zastupljeni tek u malom opsegu, zadarski festival svake godine donese neuobičajene i pridružio svjetskoj proslavi 200. rođen- dana dvojice opernih velikana. Pozor- ta (i jednu operu). Već nakon svečanog suprotiva Turkom; Ovi svit je osin i ma- raritetne projekte nost Zadrana privuklo je scensko upri- otvorenja uslijedila su dva koncerta te- gla; Uzdahu mojemu priklon uši tvoje). zorenje Verdijeve opere Attila, iste one matski drukčija od ostalih. U utorak, 16. koja se od 1858. izvodila u zadarskom srpnja, u klaustru Sv. Frane pred pult Pluralitet glazbenih Zadarskog komornog orkestra (kon- Teatru Nobile. To je kazalište bilo nekoć idioma hram umjetnosti i središte glazbenih certni majstor Marco Graziani) stao je BROJ 182, LISTOPAD 2013. BROJ 182, LISTOPAD 2013. događanja. Danas takvog mjesta Edo Mičić. Rodom iz Zadra, Mičić da- Ta su poglavlja predstavljala putovanje u Zadru nema (izuzmemo nas živi i djeluje u Grazu. Sa željom da kroz Marulićev život. Ono je ostvareno i približavanje daleke prošlosti li Kazališnu kuću čija je snimi diskografsko izdanje s djelima izmjenjivanjem glazbenih i poetskih di- akustika loša, a veličina skladatelja koji su u XIX. stoljeću djelo- jelova. Odabrane ulomke iz Maruliće- sadašnjosti ne može biti povod vali u Zadru, prije nekoliko godina po- N pozornice ograni- va opusa vrlo su sugestivno interpre- čava nastupe čeo je zavirivati u zadarske arhive. Na tirali književnica Marina Čapalija i mla- da se srednjovjekovna glazba izvodi većih an- otvorenju prošlogodišnjih Glazbenih di student glume Stipe Radoja. Između sambala). večeri u Sv. Donatu dirigirao je dvjema čitanja bili su umetani glazbeni brojevi, u četveroglasnom akordičkom skladbama koje je prethodno obradio čiji je odabir bio vrlo raznovrstan. Tako za modernu izvedbu. Bile su to uverti- su se ondje našla djela Marulićevih su- slogu na način klapskog pjevanja. aravida ra operi La madre slava Nikole Strmića K narodnjaka i suvremenika, poput An- i Motetto nella Messa per la Solenita di drije Motovunjanina i Petra Hektorovi- Takva interpretacija može dovesti eljko S. Anastasia, 15. Genarro 1856. Luigija Ž ća, ali i autora čije stvaralaštvo nema Basinella. Ove je godine Edo Mičić Za- ni vremenskih ni zemljopisnih doticaja jedino do bezrazložnog falsifikata dranima omogućio da čuju Pastorellu s Marulićem, primjerice John Dowland. povijesti, a ne njezina prožimanja iz pera Giovannija Cigale (1805.–1857.), Našlo se tu i glagoljaškog pjevanja, in- Talijana koji je višedesetljetnim djelova- strumentalnih improvizacija na teme sa sadašnjošću. njem kao voditelj zbora u Teatru Nobile anonimnih autora, gregorijanskih na- i maestro di cappella katedralne crkve pjeva, duhovne glazbe Tomasa Lui- obilježio kulturni život Zadra u prvoj po- sa da Vittorije pa čak i duhovna sklad- lovici XIX. stoljeća, o čemu saznajemo ba Igora Kuljerića! Iz svega navedenog iz knjige Glazbeni život Zadra u 18. i pr- se (sasvim opravdano) može lako steći voj polovici 19. stoljeća muzikologinje dojam da je projekt heterogena smje- Katice Burić. Cigalina Pastorella kraća sa oprečnih stilsko–žanrovskih iskaza. je trodijelna, po izrazu vrlo ljupka sklad- No pogledamo li širi kontekst, a pozna- ba. Vedri karakter te plesni idiom koji se vajući pluralitet glazbenih idioma koji je nazire iz glavne teme djela, kojom u va- pratio područje Dalmacije u srednjem riranom obliku ono i završava, izazva- vijeku i renesansi, jasno je da projekt kalne interpretacije mogao razumjeti. li su vrlo pozitivne reakcije slušatelja, Priča o Marku Maruliću na jedinstven No to nikako ne može biti slučaj kod re- koji su imali priliku još jedanput čuti to način pruža uvid u širu sliku onodobne nesansnih moteta, a još manje gregori- djelo, jer ga je Mičić odabrao kao do- poetsko–glazbene kulture. janskih himana. Ni približavanje daleke datak koncertu. Njegovo zanimanje za prošlosti sadašnjosti ne može biti po- skladatelje koji su djelovali u Zadru time Falsifikat povijesti vod da se srednjovjekovna glazba izvo- ne prestaje, pa s veseljem iščekujemo di u četveroglasnom akordičkom slogu ostale skladbe koje će Edo Mičić oživiti. Ono što jest upitno u toj slici je način na način klapskog pjevanja. Takva in- njezine prezentacije. Za glazbeni dio bili terpretacija može dovesti jedino do be- Priča o Marku Maruliću su zaduženi spomenuti članovi sasta- zrazložnog falsifikata povijesti, a ne nje- va Cantores Maruli te gitarist Petar Ču- zina prožimanja sa sadašnjošću. Drugi koncert na ovogodišnjim Veče- lić, koji je instrumentalnim skladbama rima održao se 12. srpnja u crkvi Sv. Razlučujući zamisao projekta Priča o pratio čitanja odabranih dijelova Ma- Marku Maruliću od njegove realizaci- Donata, a donio je Priču o Marku Ma- rulićeva opusa ili je svirao samostalno ruliću. To je naziv projekta premijerno je, možemo ustvrditi da mu nesumnjivo između vokalnih dijelova. Usprkos nje- pripada mjesto u prezentaciji hrvatske predstavljenog 2011. u sklopu Maruli- govoj besprijekornoj izvedbi, nismo se ćevih dana u Splitu. Autor je Marin Ka- kulture. U kojoj je mjeri ona autentično mogli oteti dojmu da bi lutnja bila zvu- predstavljena, možete prosuditi sami por Kaporelo, član muškog vokalnog kovno prikladniji i umjetnički opravdani- kvarteta Cantores Maruli, u kojem su ako poslušate istoimeno diskografsko karavida ji odabir. Vokalna izvedba nametnula je izdanje u nakladi Verbuma. još Zdravko Kraljević, Joško Perić i Bla- još važnije pitanje: ako je namjera bila

6 Zadarski komorni orkestar na čelu s violinistom Marcom Grazianijem željko ženko Juračić, ujedno glazbeni voditelj 7 Ljetni festivali 2013.

Hrvatski skladatelji i izvođači na 64. Dubrovačkim ljetnim igrama U znaku 1813. i 1913. U tako sastavljenom programu i nije moglo biti veće zastupljenosti hrvatskih skladatelja nego što je bilo

obiđen je kanon koji popunjava programe Trenutci (Početak proljeća, Proljetna kiša, Tiho, čeri Đele Jusića Ulicama moga grada koncertnih sezona, koji je široko otvorio o tiho, Voćka poslije kiše i Kasna jesen). Klo- na kojem je sudjelovao i Mješoviti zbor a ovogodišnjim je Igrama vrata glazbi druge polovice 19. i prve po- bučareva je glazba s puno profinjenosti oba- Libertas (voditelj Viktor Lenert). Svaki sudjelovalo čak sedamnaest lovice 20. stoljeća, a posebno je važno to vila odabrane pjesme, a tako ih je i uz klavir- nastup Dubrovačkog simfonijskog or- N što je publika, odslušavši odabrana djela, sku pratnju Miháliya Menelosa Zeke otpjevao kestra bio je korektan. uglavnom reagirala oduševljeno. bariton Krešimir Stražanac. Drugi je dio pro- hrvatskih glazbenika–solista grama ispunio ciklus Brahmsovih pjesama Li- Dirigent Berislav Šipuš godinama sa svojim Cantus Ansamblom gostuje i ansambala, što je najviše u Najbrojniji domaći jepa Magelona, no pjevač nije postigao uspjeh s početka večeri. Bilo je predugo i dosadno. na Dubrovačkim ljetnim igrama i uvi- jek nudi veoma zanimljiv program. povijesti festivala. U tako sastavljenom programu i nije mo- Ovaj su put to bila djela Győrgyja Li- glo biti veće zastupljenosti hrvatskih skla- Seletkovićeva praizvedba getija i Gustava Mahlera. Večer je bila datelja nego što je bilo (Dora Pejačević, BROJ 182, LISTOPAD 2013. nazvana La cacophonie chantée, BROJ 182, LISTOPAD 2013. Jakov Gotovac, Anđelko Klobučar, Marko Talijanski violončelist Enrico Dindo i pijanisti- a dobro uvježban orkestar pratio je Ruždjak i Krešimir Seletković), ali su zato ca Monica Cattarossi Sonatom za violonče- odlično pjevanje sopranistica Tama- izvođači programa bili brojni hrvatski glaz- lo i klavir 22. kolovoza obilježili su Debussyjev re Franetović Felbinger i Lidije Hor- benici–solisti (njih sedamnaest, što je ne- rođendan, ali se na njihovu programu našla i vat, mezzosopranistice Ivane Srbljan zabilježeno u povijesti Dubrovačkih ljetnih Sonata u e–molu Dore Pejačević, lako prihvat- i basa Ivice Trubića. Dirigent Šipuš je igara). Svi su oni pokazali visoku profesi- ljivo djelo puno melodija koje zaslužuje da ga čvrsto, bez imalo kolebanja, cijeli sa- onalnost i zrelu interpretaciju odabranog češće izvode naši violončelisti. držaj držao u rukama i u glavi. djela. Gitarski trio Elogio (Petrit Çeku, Pedro Ribeiro Simfonijski orkestar Muzičke akade- U prvoj ovogodišnjoj festivalskoj priredbi, Rodrigues i Tomislav Vukšić) u svoj program mije Sveučilišta u Zagrebu odgovorio Mozartovoj operi Così fan tutte, ostvare- uvrstili su dvije skladbe hrvatskih skladatelja. je zadatku sudjelujući na već spome- noj u suradnji s londonskom fondacijom Travanj je najokrutniji mjesec Marka Ruždjaka nutoj večeri posvećenoj Verdiju i Wa- Music Without Frontiers, međunarodna predstavlja sve karakteristike autorova rukopi- gneru. Komorni gudački orkestar Hr- je pjevačka ekipa bila ispod razine naših sa: suptilnost, poetičnost i bogatstvo asocija- vatske glazbene mladeži bio je vrlo pjevača: mladog baritona Matije Meića cija na glazbu prošlih vremena u pažljivo obli- uspješan u izvedbama programa Vi- te glumački i pjevački briljantnog Giorgia kovanoj harmoniji. Umjetnici su, poštujući za- valdi vs. Piazzolla zajedno sa Zagre- Suriana. pis do detalja, skladbi dali inventivan habitus. bačkim kvartetom saksofona, solisti- Mladen Tarbuk i Krešimir Dolenčić Piše: Ileana Grazio Drugi hrvatski skladatelj, Krešimir Seletković, cama — violinisticom Đanom Kahri- oduševljeno su dočekali svoje Koncert 1813. Verdi vs. Wagner, održan ispred po narudžbi Dubrovačkih ljetnih igara napisao man i udaraljkašicom Ivanom Bilić, prvo dubrovačko ljeto. crkve Sv. Vlaha, imao je redateljsku manjka- je skladbu za gitarski trio i nazvao je Per Pe pod vodstvom Pavla Zajceva. a predstavljanju glazbe- vost: moglo bi se reći da su projekt spasili pje- Tuum mobile; naziv djela dijeli početna slova vači, među kojima su bile i naše sopranistice nog pretprograma 64. imena izvođača gitarskog trija Elogio. Skladba Posebno zanimanje publike izazvalo Lana Kos, Ilijana Korać i Adela Golac Rilović te Dubrovačkih ljetnih igara je građena na specifičnom modusu koji u pr- je gostovanje Simfonijskog orkestra i mezzosopranistica Ivana Srbljan. direktor za glazbu Mladen vome dijelu uzlazi cijelim dijapazonom instru- zbora Mađarskog radija, ali i zbog iz- Tarbuk najavio je zaokret u Koncert Hommage á Milka Trnina mezzoso- menta, dok u drugome silazi, karakterističan je bora programa: Posvećenje proljeća koncipiranju glazbenih pri- pranistice Dubravke Šeparović–Mušović i pi- ritamski aspekt koji u tri razine istodobno do- Igora Stravinskog i Daphnis et Chloé ovom je redaba, ističući da će program biti u znaku go- janista Đorđa Stanettija prenesen je iz zagre- nosi različite ritamske elemente, što rezultira Mauricea Ravela. Veliki izvođački Ndina 1813. i 1913., jer su one važne za povijest bačkog ciklusa Molto cantabile u HGZ–u u du- prividnom promjenom metra. Gitarski trio Elo- aparat bio je postavljen ispred bočnih programskom glazbe... Svoju je najavu šire obrazložio u uvo- brovački Knežev dvor. Program su činile sklad- gio je u ravnoj dinamičnoj liniji odsvirao sklad- vrata dubrovačke katedrale, a publika N du festivalske knjižice gdje je između ostalog be Richarda Wagnera i Arnolda Schönberga, bu bez veće angažiranosti. je ispunila prostor sve do Gradske ka- koncepcijom učinjen napisao: (...) Glazba se mijenjala zajedno sa a cijeli drugi dio večeri ispunile su pjesme Ja- vane. Ispred izvođača stajao je hrvat- čovječanstvom pokušavajući izraziti ritam tih kova Gotovca napisane na narodne stihove: Kontrolirana kakofonija ski dirigent Mladen Tarbuk, s jasnom zaokret u glazbenom mijena. U nekim trenucima te su promjene bile Žalba na zemlju, Mornareva ljubav i S dragim predodžbom o izabranim partiturama prave male revolucije, a njihove posljedice su u svijet. Pjesme su jedinstvenog ugođaja, ocr- Dubrovački komorni zbor s dirigentom Fra- i bez teatralne geste nametnuo se au- programu festivala. znale zacrtati putove razvitka glazbe kroz cijelo tavaju tugu djevojke za izgubljenim dragim, pri nom Krasovcem u dominikanskoj je crkvi vrlo toritetom i znanjem te u velikom luku stoljeće. Zato sam odlučio odabrati dva takva čemu Gotovčeva glazba ne samo da ilustrira dobro predstavio duhovne skladbe iz europ- rastvorio dva veličanstvena djela eu- presudna trenutka koja su uvelike oblikovala i sadržaj nego ga mjestimično i dopunjuje. Du- ske riznice, a izveli su i Beatus vir hrvatskog ropske glazbe. Publika je izvanredno glazbu današnjice — dvjesto godina rođenja bravka Šeparović–Mušović te je večeri ponu- skladatelja Vlade Sunka, profesora na odjelu reagirala i bila sretna da joj se na takav Giuseppea Verdija i Richarda Wagnera te dila suptilnu interpretaciju raskošnim glasom, Glazbene umjetnosti pri Umjetničkoj akademiji način približila glazba prve polovice stotu obljetnicu izvedbe Posvećenja proljeća gradeći široku gradaciju emocija i za to je i na- Sveučilišta u Splitu. Skladba napisana na tekst 20. stoljeća jer je takva glazba godi- Igora Fjodoroviča Stravinskog. U te svjetionike građena Nagradom Orlando, koju HRT do- 111. psalma odiše nebeskim mirom, što je ista- nama u programima Dubrovačkih ljet- prošlosti ubraja se i Benjamin Britten, veliki za- djeljuje za najbolji koncert festivalske sezone knuo zbor s dirigentom Krasovcem. nih igara uglavnom bila zapostavljena. ljubljenik u Dubrovnik, koji je rođen prije stotinu (istu je nagradu dobila prije trinaest godina). Iz Dubrovački simfonijski orkestar je imao tri na- Ovogodišnji iskorak glazbenog pro- godina; sjetili smo se i Clauda Debussyja čija spomenutog zagrebačkog ciklusa u Kneževu stupa: Mozartova opera Così fan tutte, kon- grama nameće pitanje što će biti u će se Sonata za violončelo i klavir izvesti na dvoru također smo čuli koncert Lijepa Mage- cert posvećen Brittenu kad im se priključio Za- 65. sezoni? dan majstorova rođenja, 22. kolovoza (...) Ta- lona. No posebnost dubrovačkog programa Trio Elogio u atriju Kneževa dvora praizveo je Per Pe Tuum grebački kvartet (Sergej Evseev, Davor Philips, kvom je programskom koncepcijom učinjen činilo je pet pjesama Anđelka Klobučara na- mobile Krešimira Seletkovića, djelo pisano na narudžbu zaokret u glazbenom programu festivala, za- Hrvoje Philis i Martin Jordan) na autorskoj ve- Dubrovačkih ljetnih igara 8 pisanih na stihove Dobriše Cesarića, nazvanih 9 Ljetni festivali 2013. ubrovnik — grad od ka- nje »ozbiljna glazba«. Jer sve što Jusić stva- mena, ružmarina i čem- ra proizašlo je iz nevjerojatne glazbene iskre- Autorski koncert Đele Jusića 5. kolovoza presa. Grad–pjesnik. nosti. Zato je ta glazba privlačna svima, pa i 2013. na 64. Dubrovačkim ljetnim igrama Davno, kad je odlučio onda kad ne zadovoljava onaj dio publike koji nastati, zacrtao je svoju je sklon intelektualnim spekulacijama i teme- vječnost. U njegovu ka- ljitoj analizi djela. U njegovoj glazbi nema menu tijelu žive spavači umorni od njego- iznenađenja, ali to kompenzira cjelovitošću Dve nedostižne ljepote, odustali od izazova, i logičnom gradnjom. Nikad se ne upušta u uglavnom ne uznemiravajući muze koje se nepoznate misli, već stvara akumulirajućim Ulicama noću vuku ulicama i po Stradunu. Dio ipak iskustvom. čuje njihov pjev i zapiše ono što Dubrovnik jest. Sretnemo ih u djelima onih u kojima se Iz opere u nastajanju Andaluzija (stihovi Dže- On zrcali i u kojima se prožima »umjeteon- maludin Latić) predstavio je nekoliko ulo- stvo« kamena, mora i duha. maka, pa je to bila i svojevrsna praizvedba: moga Uvertiru, te dvije arije (Prolog i Ah, Antonio). Jusić se, barem nazivom toga djela, prese- Prepoznatljiv svijet lio na Iberski poluotok i slučajno ili namjerno pokazao upravo glazbom povezanost Medi- Grad kao polazna točka stvaranja bila je to terana i Balkana. Arije je u dramatičnom sti- i skladatelju Đeli Jusiću. Iako na cjelove- lu i angažirano interpretirala već proslavljena grada černjem koncertu na 64. Dubrovačkim ljet- Dubrovkinja, mezzosopranistica Dubravka nim igrama (5. kolovoza 2013. ispred Kneže- Gdje završavaju »lake note« i počinje »ozbiljna Šeparović–Mušović, koja je u slijedu pro- va dvora i Katedrale) nismo čuli, osim u do- glazba« grama izvela još i Oče naš te Slobodo, pri- datku, nijednu pjesmu koja ga je učinila po- jateljice moja iz oratorija Istina o Gradu (sti- znatim i prepoznatljivim na ovim prostorima, Piše: Marija Grazio hovi Luko Paljetak). U Prologu je sudjelovao i onaj tko poznaje i drugi dio njegova sklada- zbor Libertas (voditelj Viktor Lenert), brojča- BROJ 182, LISTOPAD 2013. teljskog rada nije ostao uskraćen za Jusiće- BROJ 182, LISTOPAD 2013. no upotpunivši pozornicu i dajući večeri ka- vu melodiku. Jednostavna, pitka, skladna, a otvorenoj pozornici ispred Kneževa rakter spektakla. pamtljiva. U sklopu istih parametara harmo- dvora i Katedrale nismo čuli, osim u nije, melodije i ritma, a s malim nenametljivim N glazbenim potresima, Jusić uspijeva stvoriti Vječna inspiracija Gradom dodatku, nijednu pjesmu koja ga je učinila svoj prepoznatljivi svijet. Upravo na primjeru takvih djela mogla bi se voditi duga rasprava Dubrovački simfonijski orkestar pod dirigent- poznatim. o tome gdje završavaju »lake note« i poči- skom palicom samog Đele Jusića obavio je

Publika na autorskom koncertu Đele Jusića ispunila je prostor ispred Kneževa dvora

korektno svoj zadatak, iako je nažalost opterećenja, pomalo lakonski, primje- svirao neangažirano. Možda je uzrok reno događanju, muzikalno i ležerno. bila vruća kolovoška noć i predug pro- A samo djelo možda ima predug tok, gram ili neadekvatno reagiranje na (ne) usprkos finoći invencije i muzičkih ideja. autoritet dirigenta. Našla su se tu mno- gobrojna djela i stavci, kao što je Orke- Na samom kraju toga svečarskog kon- stralna suita (Obrisi nad Gradom, Igra certa zabavili smo se slušajući po- galebova, Dubrovački tanac) pa jedan znate melodije Johna Lennona i Paula Intermezzo (koji nije bio najavljen) i or- McCartneyja koje su predstavile Jusića kestralna suita Dubrovački kantuni (je- i kao vrsnog aranžera. dan stavak preskočen), možda najcje- Tim je koncertom Đelo Jusić već tko- lovitija i najujednačenija skladba u inter- zna koji put Gradu podario one melo- pretaciji i skladateljskom pismu te ve- dije koje ga definiraju. U raznovrsnom čeri. Kantuni su pričali o zvonima Gra- opusu ovjenčanom mnogobrojnim na- da, dubrovačkim jutrima, đardinima, gradama neprestano se proteže nje- svjetlu, tuzi, radosti i molitvi, opisujući gova vječna inspiracija, a to je ovaj nam dragi osjećaj i ponos koji gajimo prostor. I onda kad bježi u neke dru- za taj prostor. ge konstrukcije, ne uspijeva odanost Između arija i orkestralnih djela izveo Dubrovniku izostaviti iz vlastite glaz- se i Koncert za gitaru i orkestar. Djelo be. Naslonjen jednim dijelom na medi- je praizvedeno u listopadu 1997. go- teransku tradiciju i folklor, a drugim na dine, a solist je tada bio, kao i ove ve- univerzalniju projekciju proizašlu iz dav- čeri, ugledni dubrovački gitarist Maro- nih vremena, iz svojeg mađioničarskog Đelo Jusić zahvalan je Brčić. Očito dobro poznavajući notni laboratorija stvara dubrovačku, auten- je intendantu Igara tekst, predao se muziciranju bez velikih tičnu glazbu. Đelo Jusić i Grad vole se Krešimiru Dolenčiću Dubravka Šeparović–Mušović i Đelo Jusić pred Dubrovačkim simfonijskim orkestrom i Zborom Libertas vječno. 10 11 Ljetni festivali 2013.

38. Osorske glazbene večeri (Osor, otok Cres, od 19. srpnja do 25. kolovoza 2013.) Osorski skladatelji 2013. Hrvatsko glazbeno stvaralaštvo i novom je vodstvu u središtu programske koncepcije festivala ora Pejačević i DBlagoje Bersa kao središnje skladateljske canja umjetničke kreacije, programska da Rudolf i Margita Matz. Mladi je autor koncepcija festivala i ove je godine u skladbu napisao u proljeće 2012. godi- omsomolkina suza osobnosti, tri večeri središte pozornosti stavila nove sklad- ne, pronašavši nadahnuće u proznoj po- be, naručivši od petorice hrvatskih emi Moskva–Petruški Venedikta Vasilje- za violinu i komorni Lijepo vodstvo Osorskih glazbenih večeri: K posvećene opusu Marka skladatelja nova djela. Prva u nizu bila viča Jerofejeva. Maštovito djelo, čiji logič- umjetnička ravnateljica Ivana Kocelj i orkestar maštovito je djelo Ruždjaka i čak pet izvršna direktorica Martina Lipovac je Ma(d)ri(g)alesca, za zbor i udaraljke no osmišljen glazbeni sadržaj na trenut- Dubravka Detonija, koju je na svojem ke podsjeća na filmsku glazbu, ugođa- Marka Slavičeka, mladog praizvedbi novih djela koncertu 21. srpnja praizveo sve prisut- jem se vrlo prikladno uklopilo u prostor niji Vokalni ansambl Antiphonus, pod osorske katedrale. Uvod i završnica u hrvatskog skladatelja i hrvatskih skladatelja. Piše: Bojana Plećaš Kalebota umjetničkim vodstvom Tomislava Fači- prvi plan stavljaju pjevnu, ali odlučnu me- BROJ 182, LISTOPAD 2013. nija. Budući da je skladba, prema auto- lodiju koju iznosi violina, dok je središnji ovogodišnjega dobitnika BROJ 182, LISTOPAD 2013. rovim riječima, trebala biti praizvedena dio skladbe, ujedno i njezina kulminaci- sor, slikovito mje- na blagdan Velike Gospe, a on sam se ja, umjereno dramatičan i prošaran živo- potpore za stvaralaštvo mladih stašce na otoku prvi put na svojem stvaralačkom putu pisnim orkestralnim koloritom. Suradnja Cresu, od 19. srp- Grad Osor između otoka Cresa i Lošinja susreo s duhovnom tematikom, djelo je zrelog solista, violinista Martina Drauš- skladatelja iz Fonda Rudolf i nja do 25. kolovo- postupno preraslo u posvetu njegovoj nika i uvijek domišljatih članova Cantus za ove je godine majci. Sastavljena od niza povezanih Ansambla, u Slavičekovu je djelu ostva- Margita Matz. trideset osmi put kraćih odjeljaka, utemeljenih na ulom- rena na zavidnoj razini. privukao velik broj glazbenih umjet- cima iz crkvenih, ali i svjetovnih teksto- Onika i znatiželjnika žednih istinske Cattarossi. Divljenja vrijedan opus jed- va, skladba sadrži elemente moteta i Foretićeva Buba i umjetnosti. U središtu 38. Osorskih noga od najvažnijih hrvatskih skladate- madrigala, a u svojoj je osebujnoj srži Knešaurekova Nada glazbenih večeri, festivala jedinstve- lja 20. stoljeća, Blagoja Berse, također neka vrsta lirskoga ronda, s brojnim ti- nog po umjetničkoj koncepciji koju je bio zastupljen već na prvome kon- pično polifonim obilježjima. Članovi Vo- Svoj neodoljivi VW kvintet Silvio Foretić je njegov utemeljitelj Daniel Maru- certu 38. Osorskih glazbenih večeri, i kalnog ansambla Antiphonus vješto su napisao je u povodu 200. rođendana šić zasnovao na vrijednoj tradiciji to dvjema majstorski ostvarenim sim- »prošarali« glazbeni sadržaj tog filigran- Giuseppea Verdija i Richarda Wagnera, promicanja hrvatskoga glazbenog fonijskim pjesmama, Sablasti i Sunča- ski satkanog djela pastoralnim ugođa- izmiješavši motive i dijelove melodija iz Dojmljiva završnica stvaralaštva, protekloga su ljeta bili, na polja. Nit Bersina stvaralaštva pro- jem, praćeni nenametljivom, ali zamjet- popularnih ostvarenja dvojice obljetni- po mišljenju mnogih, najpoznatija vlačila se i kroz festivalski program pa nom potporom udaraljkaša. čara, koji ipak nikad ne zazvuče do kra- Kao šećer na kraju ovogodišnjih Osor- hrvatska skladateljica Dora Peja- je uslijedila njegova popularna Idila, u ja. Iako je djelo koje nazivom namjer- skih glazbenih večeri bilo je gostovanje čević, u povodu obilježavanja 90. obradi Pavla Dešpalja i izvedbi Varaž- Koloristični Kabiljo i no asocira i na Volkswagen, kao svo- izvrsnog talijanskog violončelista Enri- godišnjice njezine smrti, i još jedan dinskog komornog orkestra, a potom Slaviček jevrsno glazbeno vozilo, prvotno nami- ca Dinda i pouzdane pijanistice Moni- ugledni predstavnik moderne, Bla- i solo pjesme, od kojih su nesumnjivo jenjeno orkestralnoj izvedbi uz pratnju ce Cattarossi, u završnici festivala, 25. goje Bersa, u povodu 140. godišnjice najpopularnije Seh duš dan i Robinjica, Alfi Kabiljo sam je istaknuo kako po- orgulja, uvijek domišljati skladatelj nikad kolovoza. Velikom zanimanju publike njegova rođenja. U Osoru su opusi s koncerta mezzosopranistice Renate sljednjih desetak godina intenzivno ga nije do kraja ostvario u tome obliku, za koncert dvoje umjetnika koji su če- dvoje spomenutih skladatelja, koji su Pokupić i pijanistice Lede Parać. sklada komornu glazbu pa je tako za ali ga je naposljetku, potaknut narudž- tiri dana prije nastupili na Dubrovačkim stvaralaštvom u pravom smislu riječi koncert Trija Osor, 23. srpnja, napisao bom Osorskih glazbenih večeri, prera- ljetnim igrama, neupitan je doprinos dao odabir programa, sastavljen od tri- oplemenili hrvatsko glazbeno nasli- Duhovni Detoni efektnu Liburnijsku suitu za flautu, vi- dio u verziju za kvintet limenih puhača. jeđe, predstavljeni izborom njihovih olončelo i klavir, skladbu nadahnutu Tako je Foretićev VW kvintet 6. kolo- ju sonatnih bisera Claudea Debussyja, Dore Pejačević i Sergeja Rahmanjino- najkvalitetnijih ostvarenja. Uz neupitnu vrijednost skladateljskih istarskim koloritom i tematikom drevnih voza praizveo izvrstan talijanski kvin- moreplovaca koji su u vrijeme vladavi- tet Gomalan, nesumnjivo prodrijevši u va, koji su pratila i dva efektna dodat- opusa Dore Pejačević i Blagoja Berse ka. S osobitom je pozornošću dvoje Divljenja vrijedan opus kao središnjih osobnosti ovogodišnjih ne Rimljana bili dijelom rimske provin- skladateljevu izvornu zamisao. cije Dalmacije. U članovima Trija Osor, temperamentnih glazbenika izvelo zre- Osorskih glazbenih večeri, tri su kon- Posljednja u nizu festivalskih praizvedbi lo komorno ostvarenje Dore Pejačević, Festival su dojmljivom izvedbom flautistici Renati Penezić, violončelistu certne večeri bile posvećene prera- bila je ona delikatne i do detalja razra- zahtjevnu Sonatu za violončelo i klavir Koncerta za klavir i orkestar u g– Petru Kovačiću i pijanistici Zariji Alajbeg no preminulom hrvatskom skladatelju đene skladbe Nada, orguljaša i sklada- u e–molu, op. 35. Jedina skladateljiči- molu, op. 33 Dore Pejačević, stolje- Galuf, to je kontrastno trostavačno os- Marku Ruždjaku. Njegove su osebujne telja Ante Knešaureka. Prema sklada- na sonata za violončelo i klavir stara je će nakon njegova nastanka, otvori- tvarenje, koje seže od pokretnog Prelu- skladbe, Klasični vrt za gudački kvar- teljevim riječima, osjećaji iščekivanja, cijelo stoljeće, a njezin se glazbeni sa- li Martina Filjak i Simfonijski orkestar dija, preko sentimentalne Legende, do tet, Centone i Vitae arbor za orgulje te povjerenja, privrženosti, ljubavi i nada- držaj gotovo potpuno temelji na tradici- HRT–a, pod dirigentskim vodstvom plesnog Finala, dobilo uvjerljive, dina- La Frontera, poema en varios metros, nja, koji rezultiraju interakcijom duše, onalnim postulatima, što su iskusni En- Aleksandra Markovića. Uslijedili su mične i predane tumače. idiomas, y estilos za sopran i komorni srca i uma, pretočeni su u glazbeni sa- rico Dindo i Monica Cattarossi posve Gudački kvartet u C–duru, op. 58, na orkestar, predano izveli Gudački kvar- Pet dana poslije, vrsni violinist Martin držaj djela koje orkestar tretira izrazito prepoznali, prepustivši se usklađenom koncertu Gudačkog kvarteta Tartini, tet Porin, Ante Knešaurek te Davorka Draušnik i uigrani Cantus Ansambl, pod koloristički. U članovima Komornoga i senzibilnom, ali nimalo pretencioznom ciklus Četiri pjesme, op. 30, u izved- Horvat i Cantus Ansambl, pod ravna- vodstvom Berislava Šipuša, s uvjere- gudačkog orkestra HGM–a, pod po- muziciranju. U svakom slučaju, bio je bi mezzosopranistice Marte Babić njem Berislava Šipuša. Hrvatsko glaz- njem su praizveli Komsomolkinu suzu, mnim vodstvom Pavla Zajceva, Kneša- to vrlo prikladan završetak još jednog i pijanistice Ane Čehil Peršinec te beno stvaralaštvo predstavljeno je i ni- za violinu i komorni orkestar Marka Sla- urekova je Nada pronašla svježe i en- atraktivnog izdanja festivala koji će za- dojmljiva Sonata za violončelo i kla- zom izvedbi važnih ostvarenja kojih se vičeka, mladog hrvatskog skladate- tuzijastične interprete koji su se istinski cijelo i nadalje spajati tradiciju i suvre- vir u e–molu, op. 35 na posljednjem uvijek vrijedno prisjetiti. lja i ovogodišnjeg dobitnika potpore za potrudili prodrijeti u svaki njezin, pa i mene tekovine, izvodeći i promičući hr- ovogodišnjem osorskom koncer- stvaralaštvo mladih skladatelja iz Fon- najskriveniji kutak. vatsku glazbenu umjetnost. Glazbenici u Osoru tu, u izvedbi Enrica Dinda i Monice Ostajući vjerna temeljnoj zadaći poti- 12 13 Ljetni festivali 2013. Zarozgajmo na Ćićariji APU 23. lipnja 2013. na festivalu Breakthrough u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu

acional- na smotra tradicijske U nedostatku »zraka vokalne baštine Hr- vić vatske pod I

nazivom Zarozgajmo na Ćićariji avid održala se šesti put u nedjelju, D N Zarozgala je i ženska vokalna skupina Lanišće s drugih planeta« 9. lipnja 2013. u istarskom La- nišću na Ćićariji, podno planinskog vrha Orljaka. Sve je počelo u pod- Novi eksperimentalni ansambl na horizontu suvremene glazbe u znaku Cageova naslijeđa ne svetom misom s tradicijskim napjevima, a nastavilo se besplatnom Spiritus movens APU-a: Neven Radaković degustacijom jela s ćićskog menija, otvaranjem izložbe Kamen, drvo, boje Zorka Ziralda, predstavljanjem zbirke pjesama Suita mediterranea Piše: Karolina Rugle pozornice dvorane Gorgona ustupljen jom otvorenošću za novo i neobično Početni imPuls oput nekih od Vladimira Pernića te popratnim predavanjima i izložbama rukotvorina i publici, a okružili su je članovi ansam- ostavili dojam potencijalno dobrih su- slika. Središnji dio manifestacije počeo je u 17 sati pokraj župne crkve Sv. bla, glazbeni i video »eksperimenta- radnika u osnivanju ansambla. Svi su Iz umjetničkog koncepta i inicijative koju ansambala i glazbenika Kancija, Kancijana i Kancijanile; u petnaestak skupina nastupilo je oko P sto pedeset izvođača. Ljubitelji tradicijske kulture mogli su na jednom sklopu nedavno tori« koji već nekoliko godina djeluju oni prije svega akademski obrazovani su u ljeto 2010. počeli Ivan Dobron i Neven održanog festivala u sklopu APU–a. Spiritus movens i glazbenici, uglavnom izdanci Muzičke Radaković, razvila se jezgra APU ansam- s početka sedamdesetih, ovo mjestu pratiti bogatstvo narodnih nošnji, običaja te raznoliko vokalno Breakthrough, u umjetnički voditelj sastava je Neven akademije u Zagrebu (Luka Žužić, Iva bla. Naime, u sklopu ljetnog glazbenog tradicijsko blago čiji se dio nalazi i na UNESCO–voj listi nematerijalne Muzeju suvreme- Radaković, akademski glazbenik i di- Štefančić, Vinka Burić, Milan Grbić, festivala na Lastovu, okupljen je ad hoc »neokejdžovsko« promišljanje kulturne baštine. Zabugarile su tako domaće članice Ženske vokalne ne umjetnosti u rigent, koji je imao priliku i povlasticu Branko Nikolić, Hrvoje Štimac, Fabio puhački ansambl koji je održao radionicu skupine Lanišće, a bugarenje su predstavila i Tri Ćića nakon koje se čula BROJ 182, LISTOPAD 2013. Zagrebu, pod in- odabrati suradnike za taj avanturistički Jurić i Kaja Farszky), a u ansamblu Minimalizam i aleatorika u djelima američ- glazbe i zvuka nudi vlastitu ćićska tamburica ili cindra, kanat na tanko i na debelo, starinski paški BROJ 182, LISTOPAD 2013. trigantnim naslovom Slučaj MSU, za- projekt. Među njima su se našli glaz- djeluju i neki od istaknutijih hrvatskih kog skladatelja Terryja Rileyja i koncert u reinterpretaciju skupa ideja kanat, zatim orcanje ili ojkanje, bodulsko i vlaško dvoglasno pjevanje te Ugrebačkoj se publici prvi put predsta- benici, većina porijeklom iz Istre, koji video umjetnika, zaokružujući tako tamošnjoj crkvi Sv. Kuzme i Damjana koja drugi zanimljivi arhaični narodni napjevi. Na istrorumunjskom zakantali su vio APU Postmodern Art Ensemble. su već svojim prethodnim umjetničkim dio osnovne ideje o multimedijskom je ujedno bila i dio kulise za mapping/stop u glazbi. i Žejanci, a program su zaključili članovi KUD–a Glavice Sinjskim kolom, Tom je prigodom središnji, kružni dio radom i raznolikošću interesa te svo- ansamblu. animaciju koja je pratila izvedbu. U prvo- još jednim zaštićenim kulturnim dobrom s UNESCO–ve liste svjetske me dijelu programa izveli su standardni nematerijalne kulturne baštine. Nositelj projekta i organizator je Općina APU ansambl ispred lastovske crkve Sv. Kuzme i Damjana klasični repertoar za taj instrumentalni sa- U protekle dvije godine težnja s reinterpre- Lanišće, producent udruga Histriart, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture stav, a za drugi dio koncerta predviđena je tacije (prethodno) skladanih djela prešla je RH, Hrvatsko društvo skladatelja — ZAMP te Matica hrvatska — ogra- izvedba poznate skladbe začetnika ame- potpuno na eksperimentalnu glazbu, po- nak Lanišće. (Bruno Krajcar) ričkog minimalizma Terryja Rileyja In C. najviše pod utjecajem glazbe, skladatelj- Odlučili su se za eksperimentalni pristup ske poetike i umjetničke filozofije Johna djelu i pomalo netipično tretiranje minima- Cagea, što je i eksplicitno izraženo u na- Uspješno ljeto Alfija Kabilja lističke partiture, proširujući tako opseg slovima nekih projekata, poput prošlogo- ... počelo je svečanom sjednicom Hrvatskoga sabora uoči ulaska sloboda koje Riley daje izvođačima u tek- dišnjeg Cage in a Case. Upravo Cageovo u Europsku uniju. Mješoviti zbor HRT–a pod vodstvom maestra stu koji prati notni zapis. Ignorirajući ulogu shvaćanje eksperimentalne glazbe glav- Tončija Bilića prije hrvatske himne otpjevao je Kabiljevu i Britvi- metronoma koju preuzimaju instrumen- no je polazište za brojne projekte, izved- ćevu pjesmu Tvoja zemlja. Također uoči ulaska u EU na festiva- ti i fokusirajući se ponajprije na jedan od be i radionice koje se bave promišljanjem lu mjuzikla u Opatiji ansambl Kazališta Komedija izveo je Jaltu, mogućih interpretacijskih načina tretira- i osluškivanjem zvuka i njegova stvaranja, Jaltu pred više od tisuću gledatelja. Pjesmom Neka cijeli ovaj nja građe koji su navedeni u naputcima za te shvaćanjem tišine kao izvora zvuka i svijet ovacijama smo ušli u Europsku uniju. Uslijedio je koncert izvođenje (augmentaciju), na svojevrstan važnog konstitutivnog dijela glazbe. Je- na Osorskim glazbenim večerima 27. srpnja 2013. na kojemu su način manipulirali glazbenom građom. dinstvenost svakoga od APU–ovih proje- je Trio Osor (Renata Penezić, flauta, Petar Kovačić, violončelo i Poštujući sam zapis, no vodeći se druk- kata ističu i naslovi (Slučaj sv. Franje, Slu- Zarija Alajbeg Galuf, klavir) praizveo skladateljevu novu Liburnij- čijim smjernicama pri izvedbi, u svojem čaj novigradske arterije, Slučaj MSU itd.), sku suitu. Njihova izvanredna interpretacija pobuđuje ovacije i na istraživanju na toj pionirskoj skladbi mini- aludirajući na Cageov slučaj, ali i neponov- kraju ponavljanje zadnjeg stavka, kao i reprizu na Pagu na kojem direktor Jalta, Jalta malizma, apuovci su rastakanjem ritmič- ljivost umjetničkog »obraćanja« samom upravo je festivala ne dopušta upotrebu klavira, pa pijanistica svira na crkvenom kih pulsacija ključnih za minimalizam pro- prostoru, povodu ili situaciji. proslavila sintesajzeru (!?) Djelo će se u njihovoj interpretaciji izvoditi u još nekoliko mijenili zvučnu teksturu djela i dobili vrlo 150. izvedbu u S obzirom na to da na hrvatskoj glazbe- gradova diljem zemlje, ali i u inozemstvu. Upravo ga sprema jedan bečki zanimljiv rezultat. novoj Komedi- noj sceni, a osobito među profesional- trio i bit će izveden sljedeće godine u Beču na trećem Kabiljevu autor- jinoj podjeli Slučaj zvuka i tišine nim ansamblima i glazbenicima, trenu- skom koncertu komorne glazbe. Zatim opet na Sinjskoj alki silne ovacije tačno izostaju slični ansambli koji bi se pjesmi Tvoja zemlja u izvedbi Đanija Stipaničeva. Posljednjih kolovoških Na taj intrigantni početak nastavile su se prije svega bavili eksperimentalnom glaz- dana u studiju vrsnog glazbenog producenta i programera Aleksandra radionice, performansi i koncerti koji su bom i/ili slobodno improviziranom glaz- Valenčića skladatelj završava glazbu za film A Patriot Man poznatog fin- 2011. uslijedili u Puli, Pazinu i Poreču. Di- bom, teško je usporediti i u tom smislu skog sineasta Arta Halonena. Producenti filma su na internetu pronašli jelom koncepcije ansambla je i zajednič- smjestiti dosadašnje djelovanje APU an- njegovu glazbu, a posebice ih je oduševila Voda i vatra za GF Händela, ko promišljanje glazbenog djelovanja sku- sambla u neki postojeći umjetnički krug djelo napisano na narudžbu HRT–a za 250. godišnjicu Händelove smrti pine, pa svakome od nastupa nerijetko ili smjer. Poput nekih ansambala i glaz- za EBU razmjenu, u izvedbi Simfonijskog orkestra HRT–a pod vodstvom prethode dani ili čak tjedni zajedničkog benika s početka sedamdesetih, to »ne- maestra Mladena Tarbuka. I posljednji dan ljeta u dvorani zagrebačke boravka i rada cijele skupine u mjestu u okejdžovsko« promišljanje glazbe i zvu- Židovske općine upriličen je Kabiljov autorski koncert s praizvedbama kojem će poslije nastupiti. U 2012. godini, ka nudi vlastitu reinterpretaciju sku- njegovih dviju skladbi za violinu i klavir (2 Chagaleske i 3 Sefardeske, na- koju su obilježili brojni koncerti u čast stote pa ideja u glazbi koje su nastajale sre- dahnute bosanskim sefardskim pjesmama) u maestralnom tumačenju obljetnice smrti Gustava Mahlera, APU je dinom prošloga stoljeća i koje se i da- Anđelka Krpana i Renate Hil. Koncert je počeo skladateljevom suitom za također toj velikoj skladateljskoj osobno- nas iščitavaju i »čuju« na različite načine. violinu solo Fiddler on the Street objavljenom u Ediciji Spiller koja je tre- sti upriličio hommage vlastitim glazbenim Ipak, u nedostatku »zraka s drugih plane- nutačno na repertoaru mlade ruske violinističke zvijezde Alene Baeve na projektom koji je dekonstrukcijom glazbe- ta« u većem dijelu suvremenog hrvatskog Instrumentarij APU-a izravna je aluzija na doba Johna Cagea dragocjenom Stradivariju u vlasništvu ruske vlade. Uspjesi Alfija Kabilja nog materijala (obraćajući se motivu Ma- glazbenog stvaralaštva, ostaje pozama- nastavljaju se i u jesenskoj sezoni: nakon što je prošle godine proslavio hlerove 1. simfonije Titan) težio zvučno šan (barem umjetnički) prostor za takvu 600. izvedbu svojega mjuzikla Jalta, Jalta, Kazalište Komedija 9. listopa- ocrtati psihološke promjene koje su pratile mladu glazbeno–istraživačku inicijativu. da uprizorilo je 150. predstavu, u novoj produkciji iz 2010. godine. (HDS) 14 skladateljev život. 15 10. Riječke ljetne noći, 8. srpnja 2013., Hartera (bivša tvornica papira) 2. Natjecanje mladih glazbenih umjetnika Papandopulo Novi festival u Dubrovniku, u doba nekadašnjeg (23. rujna — 1. listopada 2013.) festivala komorne glazbe Rachlin i prijatelji Uspjeh Sare Riječka filharmonija i riječki rockeri Glojnarić na Zašto izvoditi hrvatske autore? međunarodnom Piše: Gloria Fabijanić Jelović gardom. Tijekom koncerta publika je osjetila Dubrovnik u pozno ljeto njegov tamni, duboki glas u pjesmi Serenada Pitanje smo postavili dobitnicima posebne nagrade HDS–a za najbolju natjecanju Rostrum Nova prigoda za kvalitetna glazbena s albuma Jedina, a riječka je publika čula i Ci- izvedbu domaćeg djela vogodišnje, desete, Riječke klamu Leta 3 u nesvakidašnjem zvuku riječkih događanja i predstavljanje kulturnog turizma 2013. ljetne noći ponudile su bo- filharmoničara i zbora Jeka Primorja. gat i raznovrstan glazbeni Piše: Ileana Grazio Piše: IHG Piše: Đurđa Otržan program koji ni neki pozna- Dean Škaljac iz grupe Grad riječkoj je publici tiji hrvatski festivali nisu imali poklonio autorske pjesme Ljudi i Nebo koje je na svojem repertoaru. Uz otpjevao uz riječku filharmoniju i članove svo- ubrovnik se obogatio još jednim festivalom, pod osebno priznanje za najbolju izved- ubilarni, 60. međunarodni skup neobične ansamble, zanimljive spojeve klasi- jega benda, a onda je zagrizao veliki zalogaj, nazivom Dubrovnik u pozno ljeto koji je odmah bu djela hrvatskog skladatelja na 2. radijskih producenata International Oke i jazza, trebalo bi posebno istaknuti koncert ariju Toreadora iz Bizetove opere Carmen koja nakon zatvaranja 64. Dubrovačkih ljetnih igara Natjecanju mladih glazbenih umjet- Rostrum of Composers IRC, ove naziva Riječka filharmonija i riječki rokeri koji je je u snažnom, oporom vokalu rocka dobi- organizirao Dubrovački simfonijski orkestar. Cilj nika Papandopulo koji je organizirao se godine održavao od 28. do 31. održan u bivšoj riječkoj tvornici papira Harteri. la žestinu i posve novu dimenziju. Zanimljivo, festivala je ponuditi građanima i turistima kvalitet- Institut hrvatske glazbe dobili su ba- svibnja u Pragu pod okriljem Češ- Bio je to izuzetan spoj zvuka riječkog filharmo- s puno je truda sav svoj rokerski duh unio u na glazbena događanja, ali i pridonijeti promidžbi riton Leon Košavić za skladbu Borisa kog radija. Predstavnici trideset nijskog orkestra i vokalnog izraza solista riječ- operni hit pa iako bi se moglo pronaći podosta Dubrovnika kao međunarodnog odredišta kulturnog turizma. Papandopula Grana od bora pala kraj mora, pijanist radijskih postaja iz cijelog svijeta ocjenjivali su ke rock–scene koji je oduševio publiku željnu zamjerki, bilo je iznenađujuće privlačno. Publi- D PPetar Klasan za skladbu Davorina Kempfa Mariposa Jpedeset jednu skladbu nastalu protekle godine. novih glazbenih nadahnuća. ka je, osjetivši taj pozitivni naboj, bogatim plje- Od 27. kolovoza do 20. rujna održano je trinaest koncerata, atrij de luz te trubač Igor Mrnjavčić za Sonatu Stjepana Glasovalo se u dvije kategorije: općoj ili glavnoj, skom nagradila njegove napore. Kneževa dvora svake je večeri bio prepun. Programe su činila ra- Šuleka. Čestitamo im i želimo da im ubuduće još više te u kategoriji mladih skladatelja do trideset godi- Rijeka — grad rocka zna djela iz europske glazbene riznice, a izvodili su se i hrvatski djela domaćih skladatelja postane dijelom repertoara! na. Hrvatska je predstavila dva djela: Koncert za Najsvjetlija točka skladatelji: Anđelko Klobučar, Željko Brkanović, Bruno Vlahek, violinu i komorni ansambl Krešimira Seletkovića Neobičan je spoj ambijenta stare, napušte- Slavko Fumić, Ivan Padovec i Luka Sorkočević. (1974.) te Četiri krokija za zbor flauti Sare Glojnarić BROJ 182, LISTOPAD 2013. Leon Košavić — 1. Nagrada BROJ 182, LISTOPAD 2013. (1991.). ne tvornice papira smještene u klancu Rje- Roker s klasičnom glazbenom naobraz- Prvim koncertom obilježilo se šezdeset godina od nastupa prvog Papandopulo 2013. solo pjevanje čine, simfonijskog orkestra glazbenika serio- bom, nekadašnji violist orkestra Opere riječ- austrijskog dirigenta s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom pa je kog HNK–a Ivana pl. Zajca, bivši pjevač - festival otvorio dirigent iz Austrije Christoph Campestrini, a kao pa Jersy, i Aqua, Žanil Tataj Žak solist je nastupio sjajni američki pijanist James Dick. Jednu ve- iznenadio je vokalnim sposobnostima u kla- čer su popunili polaznici Akademije Laus. Dobitnica ovogodišnje sičnom opernom repertoaru, sjajno interpre- Nagrade Orlando, Dubrovkinja Dubravka Šeparović–Mušović uz tirajući zahtjevnu ariju Nessun dorma iz Pucci- Dubrovački simfonijski orkestar kojim je dirigirao maestro Campe- V ržina nijeve opere Turandot, pa je to bila i najsvjetli- strini, otpjevala je pjesme RichardaWagnera. Ljubitelje gitarskog ja točka koncerta, što se tiče klasičnog dije- zvuka svojim je recitalom obradovao Srđan Bulat. Mezzosoprani-

la repertoara. Uz tu ariju, otpjevao je i hit gru- nastazija stica Katja Markotić uz gitarista Maroja Brčića održala je zanimljiv A pe Fit Zaboravit ću sve i baladu Budi tu grupe recital. Laureatkinja raznih međunarodnih natjecanja, klarinetisti- Petar Klasan Denis&Denis. ca Marija Pavlović vrlo je dojmljivo izvela Mozartov Koncert za kla- Damir Urban bio je siguran i svoj jer se pred- rinet i orkestar uz Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem stavio samo vlastitim autorskim skladbama, Harija Zlodre. Dubrovački gitarski trio (Skaramuca, Brčić i Matušić) što je šteta, jer bi njegov osebujan glazbeni jednu su festivalsku večer iskoristili za proslavu dvadesete godiš- njice svojega rada, uspješno predstavivši popularna djela za gita- Sara Glojnarić izraz i mekoća baršuna u boji njegova glasa bili V ržina neka nova glazbena stranica klasičnog oper- ru i gitarski trio. Pijanistica Naira Asatrian održala je humanitarni U nog repertoara. Tako je publika čula samo nje- koncert za Društvo distrofičara i invalida celebralne i dječje pa- vrlo jakoj konkurenciji opće kategorije, kao prva

ralize Dubrovnik. Posebno je zanimljivo da su kao solisti nastupili nastazija gove uspješnice, poput Odlučio sam da te vo- A skladba izabrana je Not I Poljakinje Agate Zubel mladi dubrovački glazbenici koji djeluju izvan rodnoga grada. Svi Leon Košavić i Ruža Pospiš–Baldani prema tekstu Samuela Becketta, a slijede izuzet- Riječki rockeri znog izgleda i glazbenog karaktera i kolorita lim, Kasno je za ljubav i Mjesto za mene uz in- su nastupom pokazali vrsne kvalitete: violinisti Marin Maras i Đana na ostvarenja, primjerice skladba Hansa Abra- ispred HNK poznatih riječkih rock–vokala. Spoj je ugodno strumentalnu pratnju četvorice glazbenika iz Kahriman, te violist Šimun Končić. Festival su zaključili Dubrovač- hamsena u izvedbi sir Simona Rattlea, i desetak Ivana pl. Zajca iznenadio novim zvukom, povukavši u ritmove svojega benda. ki simfonijski orkestar i dirigent Robert Homen, a solistica Marija drugih. nekih laganijih glazbenih priča orkestralni kor- Grazio virtuozno je i muzikalno izvela Ravelov Koncert za klavir i U drugom izlučnom krugu pjevao je djelo Borisa Pa-

Neprimjereno ozvučenje V ržina pus izvrsno prilagodljivih glazbenika klasičnog orkestar u G–duru. pandopula Grana od bora pala kraj mora. Ta mi je U konkurenciji mladih skladatelja i dvanaest pred- izraza, dajući novu boju izvedbi riječkih rokera pjesma među dražima, stvarno je prekrasna, kaže stavljenih djela, od dvadeset devet zemalja, ko- po kojima je poznat grad na Rječini. U toj vrlo Glazbena večer i izvrsna atmosfera ne bi bili Nakon festivala Dubrovački je simfonijski orkestar u zamahu svojih Leon, često pjevam skladbe domaćih skladatelja jer liko ih je osim Hrvatske glasovalo, skladba Sare

potpuni, i šaroliki program tako uigrano izve- nastazija dobro i efektno zamišljenoj glazbenoj partitu- nastupa, pa ćemo se samo osvrnuti na nedavnu izjavu aktualne ih imamo zadane u propozicijama ispita na Akade- A Glojnarić osvojila je 28 glasova: 21 glas u svojoj ri, čiji je glazbeni producent i aranžer mnogih den, bez energičnog, nasmijanog i poletnog ministrice kulture koja bez pravih argumenata u medijima kritizira miji. Imamo i izborni predmet — hrvatsku vokalnu liri- Igor Mrnjavčić kategoriji i 7 glasova u općoj, što omogućavaju izvedenih skladbi još jedan riječki glazbenik, dirigenta, mladog maestra Igora Vlajnića koji rad i kvalitetu orkestra. Uostalom, svi hrvatski orkestri imaju us- ku — u kojoj upoznajemo bogatu hrvatsku literaturu. pravila. Ako članovi komisije drže skladbu zrelom Olja Dešić, izmjenjivale su se vječne operne je »disao« s orkestrom i izvođačima, koji ih je pone i padove, a upravo je ovim festivalom dubrovački ansambl Uz Papandopulove, volim i skladbe Lhotke-Kalinsko- da uđe u glavno natjecanje, glasuju za nju u općoj sigurnom rukom vodio kroz glazbene nepo- ru treba naći djelo i domaćeg skladatelja zbog čuva- arije i veliki hitovi riječke rock–scene kroz na- sada u usponu. ga i Detonija. nja naše kulture. kategoriji. Međutim, proturječnost pravila ne do- raštaje onih koji su voljeli i vole riječki glazbe- znanice i koji je znao naći mjeru u ravnovjesju pušta zbrajanje glasova pa je Sari nedostajao je- ni image. dvaju glazbenih smjerova. Možda bi jedina za- Petar Klasan — 1. Nagrada Igor Mrnjavčić — 2. Nagrada dan glas u kategoriji mladih da bude nagrađena, mjerka toj zanimljivoj izvedbi bila neprimjereno u protivnom bi osvojila tri glasa više od nominalno Papandopulo 2013. klavir Papandopulo 2013. truba Prlja u novoj ulozi rokersko ozvučenje i stoga neusklađenost vo- pobjedničke skladbe So very strange Islanđanina kala i orkestra. Ne sviram puno djela hrvatskih skladatelja, ali u sva- Omiljena skladba domaćeg skladatelja mi je, narav- Ulfura Hanssona (1988.). Tako se dogodio para- Koncert je počeo izvedbom skladbe Hvala Ipak, bila je to večer za pamćenje, filharmoni- kom se repertoaru obavezno nađe jedno djelo hrvat- no, Šulekova Sonata. Priuštila mi je vrijedno prizna- doks Rostruma 2013.: skladbi Sare Glojnarić, ap- tebi, Kriste u kojoj se publici u jednoj posve čari su poprimili boju rocka, a rokeri su se ogr- skog skladatelja. S tim sam Kempfovim djelom po- nje, ali i glazba je izvrsna, ima mnogo lijepih trenu- solutnoj pobjednici ovogodišnjeg radijskog skla- novoj ulozi predstavio Zoran Prodanović Prlja nuli plaštom klasike; sve je bilo tako jednostav- sebno zadovoljan. Iznenadila me kvaliteta i neogra- taka i prilika da truba zvuči nježno i pjevno. Skladba dateljskog natjecanja s najviše osvojenih glasova, iz Leta 3 uz pratnju Mješovitog zbora Jeka Pri- no, tečno i zadivljujuće emocionalno. Za kraj ničeni potencijal, ostavlja potpunu slobodu interpretu mi odgovara, bila mi je draga i prije natjecanja, na- prevelike simpatije glasača donijele su tek četvrto morja i Riječke filharmonije. Pjevač, roker, za- — očekivani bis uz oduševljenu publiku: četiri i to me se jako dojmilo, to što smo zapravo svi mogli kon priznanja je naravno još draža. Moram zahvaliti mjesto. Međutim, tako dobro prihvaćeno djelo hvaljujući kojem je i postao prepoznatljiv rokera izvela su pjesmu grupe Cacadou look imati drukčije izvedbe. Nemam omiljenu skladbu, a i profesoru koji mi je mnogo pomogao oko same ideje zasigurno će biti emitirano u svim zemljama, što i izvan granica Hrvatske, Prlja je plijenio pozor- Baum bam bam, što je svima bilo prekratko. ako bih trebao birati između domaćeg ili stranog skla- izvođenja i oko mnogih detalja koji su bitni da bi moja je i cilj te međunarodne skladateljske tribine pod nost i scenskim nastupom, kao što je to činio Željeli su još. Možda sljedeći put, jer ovo je bila datelja, ne bih mogao nikoga posebno odabrati jer izvedba bila drugačija od ostalih, a opet da sadrži sve okriljem Međunarodnog glazbenog savjeta (IMC) i na svojim nastupima s Letovcima, provocira- izvrsna ideja koja bi trebala biti putokaz za bu- Dubravka Šeparović–Mušović posebno mjesto uvijek zauzimaju Bach i Beethoven... što je skladatelj zapisao i da ne odudara od zapisa- u sklopu UNESCO–a. jući odjećom, glasovnim izrazom i glumačkim duće slične projekte. Mogli bismo reći da su oni Biblija, ali se na repertoa- nog materijala. 16 17 4. Festival komorne glazbe MAG Split, 28. kolovoza — 6. rujna 2013. kao i neki submotivi iz prvog dijela po- ki put (prije su nastupali pod nazivom kako to obično biva u noćnim morama/ (on je jedino i izveden) koji pohranjuje staju providniji i uobličeniji, a elementar- New Sax Quartet). Aludirajući na slikar- horor–filmovima, planira pojesti svo- lako prepoznatljive reference na popu- na snaga ritma, bogatstvo akcentuaci- ski žanr jednostavnijih sredstava i brze ju žrtvu. U utrobi spomenutog užasa, larne teme i odiše ritmičnošću, kombi- je te opća zrelost i produhovljenost fak- izrade, Papandopulo bilježi niz trenuta- međutim, iako je potrebno određeno niranom s ponekim situacijama izraže- ture ostaju odlike koje Sunkov sklada- ka; boje i detalji više nisu bitni. Skicirani, vrijeme za navikavanje, uopće nije tako ne melodičnosti. Postimpresionistič- teljski stil čine sasvim osobitim. bez fotografske točnosti, to su zapravo loše kako se isprva činilo. Nadoveziva- kim djelom francuskog skladatelja Eu- Najava novog početka u trenuci–sjećanja izronili iz sna impresi- njem, prelijevanjem i dopunjavanjem gena Bozze Andante et Scherzo koje u Vježbanje kreativnosti je koje maštoviti skladatelj ozvučuje u boja srodnih instrumenata, istraživa- glazbenom materijalu sadrži citat De- miksturi stilskih usmjerenja, od neona- njem njihova zvučanja, timbra, ritmič- bussyjeve teme, saksofonisti su zao- nosti i uopće izvedbenih mogućnosti, kružili formalni dio svojeg izvanrednog Mirela je kreirala neizmjerno zanimljivo nastupa. Dubokim, nježnim solom na gradu pod Marjanom glazbeno tkivo koje je u nadasve muzi- početku Andantea, dah tenor–sakso- kalnim instrumentalistima dobilo vjero- fona raspršuje san. Sve je osjenčano, Želimo da se takvom metaforikom novih stvaranja, novih fantazija i vizija zakorači u osmišljavanje budućih dostojne tumače njezinih skladateljskih sfumatno, jedan po jedan pridružu- izvaninstitucionalnih MAGfestivala koji će izgraditi prepoznatljivu vlastitost zamisli. Svladavši noćnu moru, uočivši ju mu se i ostali glasovi, dok se prvim nestvarnost užasa, san se okreće na zvucima Scherza ne najavi novi poče- redoslijed apsurdističkih aluzija, struk- tak, novi dan. Može se zaželjeti da se Piše: Ivana Tomić Ferić ćaja i prizora — od pitoresknih krajolika dirnuta odlaskom voljenoga profesora, skog gitarističkog kvarteta (Kajo Mili- turalnih raspada, poigravanja simbo- takvom metaforikom novih stvaranja, (Borodin) i svakodnevnih prizora mizan- Olja je dala »emotivan osvrt na ‘nekad šić, Josip Dragnić, Goran Cetinić Koća, lima... Iz tog hipertekstualnog vrtloga novih fantazija i vizija zakorači u osmi- scene (Sunko, Papandopulo, Leclair), i sad’«, kad se ponovno posjećuju us- Martin Andrijašević) i Kvarteta flau- prenuo nas je zvuk Đurovićeva Kvarte- šljavanje budućih MAG festivala koji će preko svjetonazornih ideja (Beethoven, pomene iz prošlosti te ih se interpreti- ta Image (Marija Bašić Markotić, Mila zvučujući svojevrsno ta za kraj radnog vremena koji se na- izgraditi prepoznatljivu vlastitost kao Britten) do strukturalnih elemenata ra kroz prizmu protekloga vremena. Uz Lapov, Ana Mimica, Antonija Mikas). glazbeno zatišje iz- slovom duhovito referira na Kvartet za bitni pokretači izvaninstitucionalne kul- postmodernizma (Tudor, Đurović). prepoznatljiv osobni pečat glazbeno- Uz djelo prvog hrvatskog simfoničara među Splitskoga lje- kraj vremena Oliviera Messiaena, jed- turne aktivnosti u gradu, nastavljajući ga jezika, skladateljica je u tri boje/stav- Luke Sorkočevića čija Simfonija u D– ta i nadolazeće kon- nu od kapitalnih skladbi komorne glaz- započet put ostvarivanja visokih umjet- ka (narančasto–ljubičasto–crveno) na duru asimilira tekovine lepršave glazbe certne sezone, i ove Čarobnjakov učenik be 20. stoljeća, ali i pomalo samoiro- ničkih i kreativnih dosega. rafiniran način dočarala duh mudrog europskog rokokoa i, nasuprot polifo- je godine u organi- nično komentira stvaralačku stvarnost BROJ 182, LISTOPAD 2013. Čarobnjaka — pozitivnog i zaigranog, ničko–konstruktivnim težnjama kasnog BROJ 182, LISTOPAD 2013. zaciji Udruge mladih akademskih glaz- Svečanost otvorenja 4. MAGfestivala skladatelja. Zaigranost naslova prenosi neprestano tragajućeg duha. Odabra- baroka, osvaja novi instrumentalni i ho- Obenika (MAG) i Muzeja grada Splita od pripala je Zagrebačkom puhačkom tri- Kvartet saksofona Papandopulo se i na glazbeni materijal prvog stavka 28. kolovoza do 6. rujna 2013. održan ju (Dario Golčić, oboa, Domagoj Pavlo- ni program i besprijekorna izvedba zr- mofoni slog te novi metro–ritamski na- calila je visoke dosege međunarod- čin artikulacije glazbenoga protoka bli- Festival komorne glazbe. U intimnom vić, klarinet i Žarko Perišić, fagot) koji cionalnog do ekspresionističkog, po- no uglednog ansambla, odišući jed- zak klasicizmu, u kompaktnoj i skladnoj Dosljedno svojem umjetničkom habi- prostoru gotičke dvorane Papalićeve je u punini zrelog muziciranja predsta- tvrđujući se kao glazbenik neiscrpne nostavnošću, šarmom i ljupkošću koji suigri četiriju flauta zazvučala je i trosta- tusu koji je predstavio u nekim prijaš- vio djela koja stoje, kako je najavljeno u i svježe inspiracije, besprijekor- ne dolaze ni iz čega izvanjskog nego vačna Mala suita Frana Lhotke čija se njim djelima, Gordan Tudor u Stavku programskoj knjižici, u odnosu Čarob- nog talenta i nepogrešivog osje- njaka i učenika. su utkani u sadržaj ponizno izvedenog. glazba oživotvoruje u bogatstvu ritmič- za kvartet flauta vježba vlastitu sklada- kih pokreta i kolorističkih efekata u ma- teljsku kreativnost. Inspiriran vožnjom ćaja za glazbeno–vremenski ti- U simboličnosti naziva koncerta, Ča- podzemnom željeznicom kojoj je, kako jek, logički i estetički. Zaronivši osebno veseli to što je u sklopu Sjajni gudači niri glazbenih neonacionalista. Pred- robnjakov učenik, ogleda se u vremen- stavljena su, međutim, na Večeri hrvat- ističe, trebalo vrlo malo vremena da iz u san još dublje, saksofonisti najužeg središta milijunskog grada sti- su nas odveli u noćni posjet četvrte koncertne večeri u skome slijedu evolutivni odmak koji U duhu europske integracije, ovogo- skih skladatelja i djela naših suvremeni- P ukazuje na to kako godine samostal- gne u prirodu, Tudor je glazbom nasto- središnjem Meksiku. Pun dišnji festival ugostio je i ansambl iz ka: Vlade Sunka, Tomislava Kalebića i jao dočarati osjećaj postupnog opu- raskošnih vrtova, hipno- velebnoj gotičkoj palači u svoj nog »šegrtovanja« i neprekidnog skla- inozemstva — Gudački kvartet HIP- Gordana Tudora. Melankoličnom ugo- štanja koji je pratio njegovo putovanje tiziran mjesečevim sja- danja Čarobnjakova učenika pretva- 4tet. Riječ je o španjolskom gudačkom đaju recepcijski dojmljivog Cervala To- i promjene u gustoći ljudske prisutno- jem, idiličan grad Cuer- punoći odjeknula glazba hrvatskih raju u novoga i moćnoga Čarobnjaka. kvartetu sastavljenom od članova Jeu- mislava Kalebića suprotstavljena je vrlo sti koje je promatrao. Shodno tome, navacu doživjeli smo u S aspekta domaće glazbene produk- ne Orchestre Atlantique Formation Su- efektna, programski oblikovana Sun- zgusnutost i punoća glazbene fakture briljantnoj izvedbi pr- skladatelja. cije posebno su zanimljive skladbe A perior koji je u sklopu druge festivalske kova peterostavačna skladba Maškare ustupila je mjesto oslobođenom glaz- vog stavka suite Da- tre nedavno preminulog zagrebačkog večeri s gitaristom Josipom Dragnićem (Povorka /Arlekin/Krnje/ Vatromet/Ma- benom prostoru i reduciranom, mini- vida Boarija Luna e profesora glazbenih oblika i kompozici- predstavio djela europske (pret)klasike i skenbal). Nezapretena nekim odred- malističkom glazbenom izrazu. Cuernavaca. je Marka Ruždjaka i trostavačna Rozeta vrlo autentično dočarao način onodob- benim prostorom estetike, Sunkova je nog komornog muziciranja u građan- skladateljska imaginacija neposredna, Završna večer, Koncert za kraj jednog skim salonima (sviranje na glazbalima s uvijek izvorna i svježa, njegova glaz- festivala, s nastupom Kvarteta sakso- Labirint crijevnim žicama i gudalima iz toga vre- bena intuicija nije apstraktna, nego se fona Papandopulo (Nikola Fabijanić, strave mena). Treća koncertna večer pod na- opredmećuje u sasvim konkretnom Gordan Tudor, Goran Jurković, Tomi- U stvaralačkom smi- zivom Zemlja snova pripala je nastupu području glazbene kombinatorike što slav Žužak) darovala je rijetku prigodu slu, apsolutno najlu- Hrvatskog gudačkog kvarteta (Marco je nazivamo talentom. slušateljskog užitka. Četiri saksofona, cidnija rješenja uz bo- Graziani, violina, Alina Gubajdulina, vio- a zapravo jedan! Životna punina, ra- Umjetnički potpuno predana izvedba gatstvo glazbene aso- lina, Aleksandar Jakopanec, viola, Smi- dost, energija, neodoljivi šarm premre- Splitskog gitarističkog kvarteta udah- cijativnosti ponudile su ljan Mrčela, violončelo) i oboistice Kata- žen emotivnim nabojem i zajedničkim nula je život još jednoj Sunkovoj parti- skladbe Goldspell 1 i 2 rine Grubić. Spojivši snage i prepustivši treptajima duha, silnice su koje taj kvar- turi vrlo jasnog naslova — Iščekivanje Mirele Ivičević, prvi put se jednoj od najljepših, najsuptilnijih, ali tet izdvajaju u red najboljih sastava tog i dolazak. Kontrastnost dvaju dijelova izvedene u skladateljiči- i najzahtjevnijih disciplina u umjetničkoj tipa. Iznimnu fleksibilnost tona u prebo- eksplicitna je u svim sredstvima glaz- nu rodnome gradu. Pre- glazbi — gudačkom kvartetu, vrsni su gatoj paleti dinamičkih i agogičkih nijan- bene izražajnosti: statičnost i fragmen- ma autoričinoj zamisli, mladi glazbenici svirkom pokazali si- si, kao i sklonost motoričkim kompozi- tarnost oblika pretežito u slobodnom ri- Goldspell je kopanje po nergiju i muzikalnost kakvom se mogu cijama koje obiluju virtuoznim elementi- tmu odlika je prvog dijela skladbe kojim anatomiji straha od ne- podičiti tek rijetki komorni sastavi. ma, predstavili su izvedbom samostal- autor pokušava skicirati različita psiho- poznatog kroz sound– nih kratkih komada, ali i cikličnih djela s loška stanja koja se nepredvidivo iz- seeing tipične noćno- potpisom domaćih i inozemnih autora. Tri kvarteta mjenjuju u iščekivanju nekoga ili neče- morne/hororfilmne sce- Poslije vatrometne ekstaze Rossinije- ga. Misli se roje, mijenjaju, ponavljaju i ne, poput one s kra- Posebno veseli što je u sklopu četvr- va potpurija s poznatim skladateljevim rastu, ali ne vode nikamo, a snaga na- ja filma The Skeleton te koncertne večeri u velebnoj gotičkoj temama i s nizanjem motiva što po- petosti sadržana je u intervalu tritonusa Key. Početna pozicija: Hrvatski gudački kvartet na MAG festivalu palači u svoj punoći odjeknula glazba put kaleidoskopa okreću tako rasko- koji uokviruje motiv (h–a–f). U drugom labirint strave. Očaj- hrvatskih skladatelja, afirmiravši pri- šan i pun boja, senzualan svijet opere dijelu diptiha, ono što smo nesvjesno ili nički, na neuspjeh tom i i vrhunsko interpretativno umijeće 19. stoljeća, glazbenici su nas odveli polusvjesno osluškivali i priželjkivali po- osuđeni pokušaj bi- palače predstavljen je doista raznovr- Mandolinskog kvarteta Da Capo (Ivana u intimniju prostoriju, galeriju Šest kro- splitske skladateljice Olje Jelaske, Ruž- prima jasnije obrise, dolazi nam sve bli- jega pred utjelov- stan program u pet koncertnih večeri Kenk–Kalebić, Sandra Katunarić, To- kija Borisa Papandopula, u ozračju či- djakove negdašnje studentice. Duboko že te postupno ali prodorno i nezadrži- ljenjem užasa koje, s djelima koja zrcale široku paletu osje- mislav Kalebić, Stipan Popović), Split- jeg imena su odlučili nastaviti zajednič- Kvartet flauta 18 vo obuhvaća cijelu svijest. Glavni motiv 19 19. Dani Milka Kelemena, Slatina, 3. — 6. listopada 2013. 48. Festival kajkavskih popevki Krapina 13. — 14. rujna 2013. Ljubav prema ljudima i svijetu Očuvani i obogaćeni »kaj« I kada nemaju na rasporedu samo djela nositelja festivala, njegov se pozitivan utjecaj odražava na širenje glazbene Na festivalu su nastupili i interpreti iz drugih hrvatskih krajeva, poput klape Maslina i Tereze Kesovije kulture u regiji, u većim i u manjim mjestima županije ljen na Kelemenovu inicijativu 1995. Sjećanja na Tristana ti u skladbama hrvatskih autora na ko- Piše: Mladen Magdalenić Nezaobilazni zagorski evergreen Suzu bila su dva, odnosno tri koncerta u obli- jem su govorili Milko Kelemen i Goran za zagorske brege Zvonka Špišića u žnjim mjestima Virovitičko–podravske Slijedile su dvije ranije reprezentativne Končar uz moderatora Zdravka Dre- sasvim su novom aranžmanu odlično županije. Tako je 20. rujna u Glazbenoj skladbe: Musica amorosa za violon- njančevića. Koncert svečanog otvo- odizanjem festivalske izveli Groovy a Cappella. Sjajan Tomi- školi Vlašinski u Virovitici nastupio vio- čelo i Incanto za violinu u intimističnoj renja DMK–a ponovljen je uz neke iz- zastave na Trgu Lju- slav Brajša nastupio je s pjesmom Za- linist Goran Končar iz Zagreba uz su- interpretaciji Ljerke Končar–Gamulin i mjene i u Osijeku, na prvom koncertu devita Gaja i izvođe- gorec je vsaki planinar Siniše Doronjge. radnju pijanista Evgenija Zarafiantsa iz strastvenoj izvedbi Gorana Končara. A DMK–a u tom gradu. U vrlo lijepoj i pri- njem festivalske himne Nakon toga nastupila je Anita Hudek sa Novosibirska, a 29. rujna je Gudački na kraju tog Kelemenova bloka, prvi put kladnoj dvorani atrija Arheološkog mu- Popevke sem slagal i skladbom Snočka kesno Đorđe Nov- kvartet Rucner održao dva koncerta u Hrvatskoj čuli smo Sjećanja na Trista- zeja Slavonije u Tvrđi koja raspolaže rožice bral u izvođenju kovića, pjesmu Veseli smo Zagorci Ivi- s istim programom: u podne u župnoj na (Erinnerungen an Tristan) za violinu, vrlo kvalitetnim koncertnim klavirom, u grupe Vilina, počeo je u Krapini tradi- ce Pepelka čuli smo u izvedbi Nenada crkvi Pohođenja BDM u Voćinu, a violončelo i glasovir. To je djelo koje je sklopu ciklusa Osječka muzejska glaz- Pcionalni Tjedan kajkavske kulture. Bilo Kumriča Charlija, Renate Kos i zbora predvečer i u crkvi Presvetog Trojstva uz 200. rođendan Richarda Wagne- bena srijeda čuli smo uz ostalo Kele- je to 48. izdanje najstarije zagorske Ilirci, dok nam je Barbara Othman na- u Čačincima. Iako su ti koncerti klasič- ra od skladatelja naručio grad Bayreu- menovu Temu s varijacijama, njegovo kulturne, gospodarske i zabavne pri- dahnuto donijela popevku Čez trnje rož nog repertoara prošli bez ijedne Kele- th. Uz Kelemena koji je bio počašćen zahtjevno studentsko djelo za klavir u redbe, održano od 8. do 14. rujna u or- dišečih Rozike Othman. Bio je tu i San- menove skladbe, privukli su velik broj tim priznanjem kao »klasik avangarde«, odličnoj izvedbi Renate Karše. Pod ganizaciji Društva za kajkavsko kulturno di Cenov s Prolaze cajti Zvonka Pre- publike, što samo potvrđuje pozitivan narudžbe su još dobili Wolfgang Rihm utjecajem svojega profesora Stjepana stvaralaštvo Krapina pod pokrovitelj- sečkog, a popevku V Krapinskim topli-

BROJ 182, LISTOPAD 2013. cama otpjevala je Tajana Tolić uz zbor BROJ 182, LISTOPAD 2013. utjecaj DMK na širenje glazbene kultu- i Julija Gubajdulina. Kelemenovu je Šuleka, daroviti je Kelemen u romantič- stvom Ministarstva kulture Republike ajec Hrvatske. Kako se time nastoji sačuvati Ilirci. Nocturno Tonija Glowackog otpje- re ne samo u većim nego i u manjim skladbu na 130. godišnjicu Wagnerove nom stilu ali sasvim originalno, nadah- do Z vao je pak Bojan Jambrošić, a dojmlji- E mjestima županije. Proteklih je godina smrti 13. veljače ove godine u Bayre- nuto i virtuozno napisao vrlo kvalitetno i i obogatiti kajkavski jezik i običaji Za- va Elvira Voća čiji se mnogobrojni na- Svi sudionici Krapine 2013. u festivalskim programima uživalo više uthu praizveo njemački Trio Parnassus dojmljivo djelo. gorja, organizatori su se pobrinuli da od dvadeset šest tisuća posjetilaca. s reprizama u Stuttgartu, Nürnbergu i Tjedan bude bogat raznovrsnim kultur- stupi upravo pamte s Krapinskog festi- la Viktora Crneka. Slijedio je još jedan lić nastupio je sa skladbom Tam pod Düsseldorfu. Vrlo dobra prva hrvatska Iste je večeri u Slatini nastupio sjaj- nim, gospodarskim, sportskim i zabav- vala, ovaj se put odlučila za Zasvirajte duet: Marija Borić i Duško Modrinić bregom Nenada Kukovačeca. Uvijek polku, muzikaši Miše Doležala. Kvartet Praizvedba na otvorenju izvedba Kelemenovih Sjećanja na Tri- ni bjeloruski pijanist Konstantin Kra- nim događanjima. čiji je izbor bila popevka Kaj čakaš, daj veseli i kvalitetni kvartet Gubec otpje- stana u realizaciji violinista Gorana Kon- snitsky, profesor klavira na Umjetnič- Gubec također je kvalitetno interpreti- me ženi Romana Grossa. Roland Bra- vao je Da vinčekov kod skladatelja To- Najvažniji dio Tjedna svakako je 48. Fe- Još je veće zanimanje pokazala publi- čara, violončelistice Ljerke Končar–Ga- koj akademiji u Osijeku, koji je dobitnik rao Ružičevu popevku Ne bum vre pil iz us izveo je pjesmu Andreje Vidović Još nija Marinovića. Kako se kaže da ko- stival kajkavskih popevki Krapina 2013. ka za središnja festivalska događanja. mulin i pijanistice Renate Karše otkrila niza nagrada i pobjednik na 1. Među- daleke 1971. godine. Autor Ivan Miku- jedna popevka, Gordana Ivanjek sklad- nac djelo krasi, na sveopće zadovolj- u dvije festivalske večeri: u petak, 13. Zanimljivo je bilo otvaranje izložbe Od nam je veliku vrijednost skladbe koja narodnom natjecanju pijanista EPTA u lić sam je uz grupu Fiole otpjevao svo- bu Zagorje me vleče Marijana Jergovi- stvo publike za kraj je nastupila naša rujna Popevke za navek i u subotu, 14. carske željeznice do održivog razvoja suptilno, osmišljeno i inspirativno saži- Zagrebu. Na programu njegova reci- ju popevku Zagorje, Zagorje. Još jedna ća, a kantautor Max Hozić predstavio proslavljena umjetnica rujna Nove popevke. Pokrovitelj Festi- turizma područja Slatina — Szentlorinc ma originalni Kelemenov izričaj i karak- tala bila je Kelemenova skladba Tan- rado viđena gošća Krapinskog festiva- je svoju pjesmu Ne bi te smel senjati. s pjesmom Nalukni se autora Božidara vala je predsjednik Republike Hrvatske — Našice u Zavičajnom muzeju. Ti gra- teristične motive iz opere Tristan i Izolda go. No kako je autor te večeri bio na la, Vera Svoboda, sjajno je interpreti- Uvijek rado viđena Paula Jusić izvela Ivo Josipović, koji je nazočnošću uveli- Božeka. U završnici su se svi izvođa- dovi su danas uključeni u program IPA u iznimnom ozračju dostojnom posvete osječkom koncertu, nije mogao čuti tu rala Zagorski cug Julija Njikoša. Mirko je popevku Đele Jusića Juniora Zim- čao svečanost u Krapini. či večeri udružili u Popevke sam slagal. prekogranične suradnje u ta tri prijatelj- velikom Wagneru. efektnu skladbu koja je ponovljena uz Švenda Žiga i Antonija Šola izveli su Kaj ska, Tomislav Goluban uz grupu Viline ska grada, iako DMK već od 2001. re- ovacije. Stoga je umjetnik zamoljen da nam pak moreju Nikice Kalogjere. Max donio je zanimljivu interpretaciju pje- Obje je večeri sve pjevače pratio Festi- Milko Kelemen dovito i organizirano posjećuje publika U drugom dijelu dojmljivog koncerta na kraju posljednjeg festivalskog kon- Mali i veliki kaj Hozić i Kvartet Gubec podsjetili su nas sme Tam de luč gori Bože Potočnika valski orkestar Hrvatske radiotelevizije šire regije i susjedne Mađarske. Sveča- svečanog otvorenja DMK–a predstavi- certa u slatinskom Hrvatskom domu, na još jedan hit iz davne 1967., popular- uz odličan zagorski country solo na u kombinaciji glazbenika Simfonijskog no otvorenje Dana u slatinskom Domu la se ugledna japanska violinistica Kimi- nakon nastupa brass kvinteta iz udru- Dan prije, u četvrtak, 12. rujna održana nu popevku Vužgi, a svi su izvođači na usnoj harmonici, dok je kao debitant i Tamburaškog orkestra HRT–a pred rvi put u Hrvatskoj čuli kulture uveličao je nazočnošću poča- ko Nakazawa iz Tokija. U suradnji s vr- ge hrvatskih trombonista i tubista Bu- je Mala Krapina ili Mali kaj — tradicio- kraju zajedno s publikom otpjevali Vse na Krapini nastupio mladi Dino Jelusić kojim su se drugoga dana festivala iz- sni građanin rodnoga grada, ugledni snom osječkom pijanisticom Renatom sina, tu izvedbu ponovi pred autorom. nalna 28. priredba Kaj u riječi, pjesmi, počinja v Zagorju. skladbom Došel bum joj v sejne Marka mjenjivali dirigenti Siniša Leopold i To- smo Sjećanja na Tristana Karšom oduševila je sjajnom izvedbom slici i plesu na kojoj nastupaju učenici P skladatelj Milko Kelemen. Iako u viso- Prethodno su u sklopu programa širo- Večer je završila dodjelom priznanja za Tomasovića. Pravo iznenađenje veče- mislav Uhlik uz zanimljivu moderaciju Franckove Sonate u A–duru. Bio je to osnovnih škola iz Krapinsko–zagorske, koj, devedesetoj godini, još je iznimno kog stilskog raspona glazbenici izveli i dugogodišnje sudjelovanje na Festiva- ri bila je klapa Maslina, pojavivši se na voditelja — Petke Coner i Marija Sed- (Erinnerungen an Tristan) za uistinu velik doživljaj, zahvaljujući nada- Varaždinske i Međimurske županije, a s aktivan u skladanju, pa je koncert po- 2. etidu iz Kelemenova ciklusa Etudes lu, kao i za vrijedan doprinos promi- krapinskoj pozornici sjajnom izvedbom maka, što je prenosila Hrvatska radio- sve zreloj, sugestivnoj i uzbudljivoj inter- dosadašnjih su festivala izveli dvadese- svećen u prvom dijelu njegovim sklad- Contrapuntiques (1959.) u preradi za canju glazbenog stvaralaštva kajkav- skladbe Još su navek odškrinuta vra- televizija. Prigodno je objavljen i album klavirski trio, djelo koje je uz 200. pretaciji u skladnoj suradnji s pijanisti- tak kajkavskih popevki. Uslijedio je prvi bama počeo praizvedbom skladbe Die limene puhače. Strastvena je izvedba skog govornog područja koje je u po- ta Tonija Eterovića, premda se pomalo Festival kajkavske popevke — Krapi- com, oplemenjenoj prekrasnim tonom program kajkavskih popevki Popev- Marketenderin za sopran solo. Nasta- Tanga na zahtjev oduševljene publike i vodu 48. Festivala kajkavskih popevki boreći s kajkavskim narječjem. Mateja na 2013. — Nove popevke te knjižica s rođendan Richarda Wagnera od plemenitog instrumenta Da Vinci Anto- ke zanavek na kojemu je izvedeno de- la 2009. na stihove Henricha Heinea ovom prigodom ponovljena, tako da je dodijelilo Društvo za kajkavsko kultur- Bunčić napisala je skladbu Zvezdica, a notnim zapisima. nija Stradivarija. Bila je to idealna prigo- vetnaest antologijskih pjesama s dosa- skladatelja naručio grad Bayreuth. koji opisuju takozvane marketenderice, prvi put u povijesti festivala jedna Ke- no stvaralaštvo Krapina: Veri Svobodi, izvela ju je prošlogodišnja pobjednica da da se i slatinskoj festivalskoj publi- dašnjih festivala. Neke od njih izvede- žene koje su pratile, voljele i u svakom lemenova skladba izvedena čak četiri Terezi Kesoviji, Boži Potočniku, Zlat- Prvog glasa Zagorja Lucija Jelusić. Kao I jedna zanimljivost za kraj. Prvi pisani ci predstavi još jedna posebna violina pogledu opsluživale vojnike u vrijeme puta, a zadovoljni je autor rekao: Nisam ne su u izvornim oblicima s originalnim ku Crncu, Krunoslavu Cigoju i Štefici stalni gost Festivala, iz Međimurja nam dokumenti Krapinu spominju 1193. go- koja pod imenom Tsunami putuje svije- tridesetogodišnjeg rata u Njemačkoj. ni znao da je to tako dobra stvar. Ovo- izvođačima, a neke su u novim aran- Malinac. je stigao Bojan Jambrošić da bi otpje- dine, a sam se naziv grada povezuje Ti osebujni i duboko dojmljivi stihovi tom kako bi nježnošću zvuka podsjetila godišnji su Dani Milka Kelemena zavr- žmanima uvježbali novi mladi interpreti. vao popevku Nedela Zdravka Šljivca. s nazivom rijeke u kojoj je nekada bilo bili su dugo zabranjeni u Njemačkoj, na veliku japansku tragediju, čuvajući je šeni spektakularno u organizaciji Udru- Dirigenti su bili Siniša Leopold (ujedno Nastup Kavalira iz Bednje skladbom puno šarana. što je Kelemenu upravo i bio izazov te od zaborava. Taj je osebujni instrument ge DMK i Zavičajnog muzeja Slatina, uz i umjetnički ravnatelj Festivala), Stjepan Dvadeset novih skladbi Europa vu Bednji Danijela Češnjaja Piše: Višnja Požgaj od naplavljenog otpada smrtonosnog Mihaljinec i Krešimir Batinić. Koncert su Na kajkavskom narječju šaran se na- ih je sjajno uglazbio na svoj prepoznat- financijsku potporu Ministarstva kultu- Drugog dana festivala održana je večer oduševio je publiku, makar su samo ri- velikog vala izradio umjetničin suprug, otvorili Adalbert Turner Juci i Ilirci sklad- ziva krap, no glazbena povijest Kra- ljiv avangardni način, bogatom paletom re RH, Virovitičko–podravske županije Novih popevki: stručno je povjerenstvo jetki u dvorani mogli razumjeti specifi- dr. Muneyuki Nakazawa. U njegovoj je bom Vivat nostra Krapina Siniše Leo- pine seže u daleku prošlost, jer su na vokalnih izražajnih mogućnosti, koje je i gradova Osijeka i Slatine. Voditeljica na čelu s umjetničkim ravnateljem Fe- čan bednjanski govor. Naše brege Že- ani Milka Kelemena nazočnosti glazbalo predstavio Goran polda. Slijedila je skladba A Sutla teče obližnjem brdu Hušnjakovu pronađeni predstavila mlada sopranistica Nikoli- Dana Jadranka Srdoč zahvalila je svi- stivala Sinišom Leopoldom odabralo ljena Klašterke izveo je popularni Davor (DMK), istaknutog Končar, a u rukama suptilne umjetnice Nikice Kalogjere u izvođenju Gordane ostaci krapinskog pračovjeka. Među na Pinko s diplomom Muzičke akade- ma i predstavila bogati program idućeg dvadeset novih skladbi koje su otpje- Radolfi, ženska je skupina Kirjales ot- hrvatskog sklada- Kimiko dirljivo je zazvučala jedna sjetna Ivanjek, Duška Modrinića i zbora Ilirci. ljudskim kostima bilo je i mnogo živo- mije u Zagrebu iz razreda profesorice festivala koji će biti u znaku dviju obljet- vali domaći zagorski izvođači, ali i gosti pjevala Pucice se zestale Ivice Pepelka, telja i pedagoga japanska melodija. Roža, moja rožica Miroslava Berte osje- tinjskih; između ostaloga, pronađena je Snježane Bujanović–Stanislav. Lijepim nica: 90. rođendana Milka Kelemena i izvan kajkavskog govornog područja. a Danijela Pintarić predstavila se sklad- svjetskoga ugleda, i uzorno školovanim glasom velikog 20. godišnjice festivala DMK, a počet ćajno je interpretirala Barbara Suhodo- bom Za se kaj si dal Luke Udjbinca. Mi- i jedna šuplja životinjska kost s nekoliko održali su se 19. put volumena i opsega sugestivno je i sa Iz mladenačkih dana će 30. ožujka 2014. (točno na Keleme- lčan, Tu mi je zemla, tu mi je dom Julija Nove popevke otvorile su mlađe sna- ljenik publike Miro Ungar nastupio je s rupa. Ta prasvirala upućuje na to da je od 3. do 6. listopada u skladateljevoj šarmom interpretirala to novo Keleme- nov rođendan) otvorenjem stalnog po- Njikoša i Nikice Kalogjere izveo je Boži- ge: Barbara Suhodolčan i Vatroslav Milostiva skladateljice Adele Dobrić Je- već taj neandertalac, Homo krapinien- Drodnoj Slatini. Uvod u taj tradicionalni novo djelo uz dugotrajno odobravanje U sklopu 19. Dana Milka Kelemena stava Zbirke Milka i Mele Kelemen u mir Lovrić, a Tihomir Kožina otpjevao je Maltar uz zbor Ilirci, skladbom Zagorje lače, Renata Sabljak otpjevala je Zaigraj sis ili kako ga domaći zovu Dedek Kaj- 20 međunarodni glazbeni festival uteme- publike. održan je i okrugli stol Folklorni elemen- prostoru Zavičajnog muzeja Slatina. skladbu Pij, Andraš Zvonka Presečkog. moje, dragi moj dom doajena Festiva- popevku Hrvoja Herčeka, a Ivan Miku- bumščak, poznavao glazbu. 21 16. Večeri dalmatinske šansone Šibenik Klapa i klapsko pjevanje Visoko podignuta letvica Od kalete Šarac–Viljac, tandem utemeljitelja popularnih Večeri, nikad nije robovao formi, rušio je žanrovske barijere i 1998. otvorio šibenski festival kao večer pisme, one prave dalmatinske, koja se ne odriče šlagerskog, ali teži šansoni–pismi čiji je glavni izričaj stih. do arene, od Piše: Siniša Škarica kraljica popa — Nine Badrić, bili su on- ci davnog kolovoza 1998. — kao večer kao kvartet zvukom između Belanovih dje među ostalima i nezaobilazni Neno pisme, one prave dalmatinske, koja se Đavola i legendarnih 4 M dobili su na- Belan, Đani Maršan (Prozor prema ne odriče šlagerskog, ali teži šansoni– gradu za interpretaciju pjesme To je lju- lokalnoga do ad vam novine obja- zalazu), Davor Pekota s Cutugnovom pismi čiji je glavni izričaj stih. Nisu se oni bav; Đani Stipaničev sa Čovikom s du- ve osvrt s netom pobjedničkom, zagrebačkom, In sie- odrekli ni šlagerskog, a ni poperskog šom maestrala, a Giuliano s Da sam pi- završenih Večeri me (Eurosong ‘90.), atraktivna Polja- ni rokerskog; nije nužno sve davalo na sma osvojili su drugu i treću nagradu dalmatinske šan- kinja Teresa Werner, Slovenka Nuška Dalmaciju, niti je stih uvijek bio glavna žirija. globalnoga Drašček (Dan ljubezni, Eurosong ‘75.) snaga pjesme, ali rukovođeni vlastitim sone, šesnaestih za Serenadu u ponoć nije te Liam O’ Maonlaia i Peter O’ Toole, osjećajem i kriterijima za »pravu pismu« već, pod naslovom: dobio priznanje, ali pričekajte da se do- Pregled scene nekad i danas: na koji način funkcionira klapski Trijumf klapa Cambi i Brodarice, nikad formativni članovi irskih znanih nam uspjeli su nas uvjeriti da ni upitan na- pokret rokera Hothouse Flowersa (izostao je maće klape dohvate te dopadljive me- Kviše Šibenčana među pobjednicima, a ziv »dalmatinska šansona« nije više bio diteranske balade, u tradiciji ponajbo- bučno najavljivani Eros Ramazzotti). Piše: Joško Ćaleta novine se zovu Šibenski list, mora vam važan. Uostalom, zagovornici te sinta- ljih napolitanskih...! Bio je tu i vrlo do- se pojaviti zrno sumnje: ne pretvara gme, kao i pobornici tzv. zagrebačke bri Mario Huljev, koji je nakon Porina škole šansone pedeset godina prije, za najboljeg novog izvođača osvojio i BROJ 182, LISTOPAD 2013. ustvrdit će da je šansona kod nas po- dalmatinskog Šansonijera za najboljeg tjecaji koje u današnje vrijeme u klapski pomenete li danas riječ prakticirajući tu glazbu uživati u pjeva- BROJ 182, LISTOPAD 2013. stala metaforom za ambicioznije i poet- debitanta (Pusti zmaja da leti; Silvijo Pa- klapa bilo gdje u Hrvat- nju i rezultatima svojega rada. Pozitivan skije rime. I mjesto gdje »nema mjesta sarić — najbolji aranžman), a zapaženi glazbeni svijet donose novi naraštaji skoj, većina će upitanih po svojoj prirodi, trend klapskog pjeva- za Jolu ili Rozgu«, kako je zadovoljno su i nastupi Lucasa, Maxa Hozića, Da- prepoznati o čemu se nja postaje novi identitet širih područ-

rnić U uskliknuo jedan od viđenih sudionika libora Prohazke, povratnika Zorana Je- polako ujednačavaju izvedbenu sliku različitih u osnovi radi. Prosječni ja, prolazeći pri tome složene glazbene Večeri dalmatinske šansone. (Premda, lenkovića i festivalskog inventara i če- Hrvat odmah će po- procese — od tradicijskog do moder- ozica K misliti na skupinu dalmatinskih pjeva- : J nikad ne reci nikad!) stog laureata Deana Dvornika. lokalnih i regionalnih osobnosti stila klapskog nog, od lokalnog do globalnog. Folklo- ča koji pjevaju uglavnom s pratnjom risti su tu pojavu nazvali klapizacija hr- foto S U znaku klapa? Brass rokeri pjevanja te ga istodobno približavaju globalnim glazbala ili bez nje. Bit će tu i onih koji vatske tradicijske glazbe, a još je zani- će vam pokušati objasniti kakvo je to mljiviji izraz Arsena Dedića da je trenu- U svakom slučaju, u znaku klapa ili ne, Dame su vrlo dobro zastupale već udo- glazbenim izričajima. pjevanje, povezati ga sa svojim ljeto- tačno na snazi strahovlada klapa. Izne- ovogodišnja finalna večer opravdala je maćena Helena Bastić, te mlade Ema vanjem, suncem, morem, vinom, ma- sene tvrdnje upućuju na pomisao da se slinama i ribom... E, tu ih morate zau- izvornu težnju za visoko podignutom Kuzmanić i Ksenija Varvodić Periš, dok sve ono što klapa pjeva i naziva klap- ibenskog FESTIVALA/ letvicom kvalitete. Upravo novi klapski staviti, jer način na koji klapski pokret je tenor eurovizijske Klape s mora Mar- skom pjesmom. No situacija nije tako izraz širokog je raspona: od apsolutnih ko Škugor pokazao da mu predstoji danas funkcionira zaista nije jednostav- rhiv Š jednostavna, dapače, vrlo je slože- A pobjednika, klape Cambi s prvim na- no opisati. izgledna solistička budućnost. Pozive na. Klape u pravilu pjevaju vrlo razno- za prve nastupe na šansoni opravda- Klapsko pjevanje danas nije isključi- lik repertoar, kojem je klapski repertoar le su bez sumnje i nove snage: Frane (samo) osnova. U današnje doba, mo- Brajković, Krešimir Perović i Ivan Župa- vo tradicijska svojina, ono pripada široj nović. (Zanimljivo, sve susjedi Zadrani!) zajednici, posebno pjevačima koji će ramo priznati, čak sve manje i manje. Klapa Cambi Ako ste pomislili da će večer proći bez Nene Belana, prevarili ste se! Sudionici Belanove renesansne fuzije autorskog rocka i klapskog suzvuka klape More li se i taj redovito hvaljeni festival — s izvela je njegovu More je klapa s au- hrpom nominacija i Porina u kategorija- Mjesni odbor torom kao pratećim glazbenikom. Još ma festivalskih i kompilacijskih albuma jedni veterani, klapski klasičari, zagre- — u mjesnu feštu? Premda bi iz mene bačka Nostalgija i mlađahna Brodari- mogao progovoriti lokal–patriot koji će Rušenje žanrovskih ca (za Kondiciju treća nagrada publi- kampanilistički a priori odbaciti takvu granica gradama publike i žirija za spomenutu ke i priznanje za najizvođeniju šansonu sumnju, za to neće biti potrebe. Iako Oprosti mi, jube (Duško Rapotec Ute, prema željama slušatelja Radio Dalma- se u svemu i ne slažem s odabirom ili Možda je naslov izvješća s finalne ve- glazba; Vjeko Alilović, tekst; Ivan Po- cije) govore o velikom dijapazonu festi- redoslijedom nagrađenih (makar su čeri mogao glasiti i U znaku klapa; jed- peskić, instr. arr.; Vinko Didović i Sve- valskog zvuka. Da, potvrda o rušenju kaštelanski Cambi s efektnom Oprosti nak onom pod kojim nam se u prošlom to Popović, vok. arr.), do bivše klape žanrovskih granica bila je šoltanska ve- mi, jube zaslužili vrh), a bilo je tu i ne- broju Cantusa novinarka Mirela Gore- Libar (sada grupe) koja s Vrhom Sini- sela skupina brass–rockera Mjesni od- izbježnog navijanja publike, to nikako ta osvrnula na netom završeni Festival še Jakelića (nagrada za tekst) pokuša- bor; zagrijali su publiku i podsjetili je neće umanjiti ukupnu ocjenu ovogo- zabavne glazbe Split 2013. Ali imajući va približiti dotad manje poznate idiome na bogatu tradiciju šibenskog brassa. dišnje finalne priredbe, po mojem sudu u vidu u što je posljednjih godina muti- klapskog i rock univerzuma pripadnici- (Šibenska narodna glazba upravo sla- jedne od ponajboljih u proteklih šesna- rao klapski akord (o tome više čitajte na ma suprotnih populacija (kako glasi nji- vi 165 godina od osnutka, dakle dav- est godina. Kažem finalne, jer je večer ovim stranicama u tekstu maestra Još- hov pregalački manifest). Uklopio se tu ne 1848.!) prije, koja se od početka zvala Večer i šibenski rap lokalnih hip–hopera Gru- ka Ćalete), i taj naslov mogao bi nam Ukratko, reklo bi se da ovogodišnje starih skladbi, što je posljednjih godi- pe 022 u Za tebe pivan šansonu (na- sugerirati pogrešnu zvučnu sliku šiben- dalmatinske šansone zapravo nisu na s talijanskom kanconom postala grada za najbolje kantautorsko djelo i ske šansone. Uostalom, Šarac-Viljac, imale slabu točku, mjesta zbog kojeg Večer internacionalne glazbe, katkada druga nagrada publike) i Rock and roll danas već glasoviti tandem utemelji- bi se Šarcu i Viljcu moglo prigovoriti da u prošlosti ovog festivala i uspjelija od telja popularnih Večeri, nikad nije robo- na stini klape Sebenico (prošle godine su izdali vlastite programske i organiza- natjecateljskih večeri, ipak ostala u sjeni vao formi. Među prvima su srušili žan- nominiranih za Porin). Klapa Iskon, koja cijske postulate. završne fešte. Premda smo svjedočili rovske barijere i otvorili festival — kako se u Šibeniku prvi put pojavila 2002. s 22 prvom festivalskom ukazanju jedne od su najavili u prvoj promidžbenoj knjiži- Lukyjem u porinovskoj Ti si more, sada Klapa Šufit 23 no različitim pristupima. Scardona, je- rijim načinima razmišljanjima postoje i nuti brojnu scenu klapa koje gotovo is- lobalizacija i dostupnost dan od organizatora klapskog spekta- progresivniji načini harmoniziranja i ri- ključivo izvode klapske pjesme, prema itmejkeri današnjice informacija omogućuju kla na Poljudu, u pravilu objavljuje izra- tmiziranja (sinkopa), koje podsjećaju na definiciji UNESCO–a o spomenicima za moderne klape pišu G zito komercijalna izdanja svojih najtiraž- moderne svjetske načine harmonizira- nematerijalne baštine čovječanstva. H nijih pulena — Intrade, Maslina, Cam- nja, od Barbershop kvarteta do mo- Manje zastupljeni u medijima i javnosti, današnjim pjevačima vrlo bi. Njihova su live izdanja stadionskih dernih boy bandova, poput projekta klape poput Grdelina, Pinguentuma, tekstove u strofnom obliku koncerata najprodavaniji klapski CD– koji nas je prošle godine pod nazivom Bunara, Dišpeta ili Neverina nastavlja- jednostavan pristup golemoj ovi. S druge strane, Aquarius Recor- Klapa s mora predstavljao na Euroson- ju na ustanovljenim glazbenim tradicija- s refrenima koji obiluju datoteci podataka (You Tube) ds, uz antologijska kompilacijska izda- gu. Utjecaji koje u današnje vrijeme u ma svojih prethodnika, klapa Trogir, Ši- prepoznatljivim idiomima nja u povodu 40. obljetnice klape Trogir klapski glazbeni svijet donose novi na- benik, DC Vranjic, Lučica, Ošjak... u kojoj se uz brojne primjere i klape Linđo–N, okrenuo se uglavnom raštaji polako ujednačavaju izvedbe- idealnog dalmatinskog života — mladim, kvalitetnim, nekomercijalnim nu sliku različitih lokalnih i regionalnih Sve navedene današnje klape — kla- klapskih izvedbi nalaze klapama i izdanjima koja se ne prodaju osobnosti stila klapskog pjevanja te ga pe vokalno–instrumentalno komercijal- maslina, more, sunce, vino ili u velikim nakladama, ali donose nove, istodobno približavaju globalnim glaz- nog pristupa i klape okrenute a cappe- zanimljive klapske audio uratke. benim izričajima. lla izričaju — vode brigu o svojem me- najrazličitiji primjeri izvedbene dijskom predstavljanju, što podrazumi- ljubav prema Dalmaciji. Utjecaji na formiranje današnjeg reper- jeva redovito izdavanje nosača zvuka. prakse tradicijskih i popularnih toara i stila pjevanja modernih klapa Hitmejkeri današnjice, Na tržištu je velik broj CD–a snimanih uključuju nove varijable potrebne za ra- komercijalni i tradicijski zvuci u različitim uvjetima (studio, akustični glazbi svijeta. elčec zumijevanje novih pristupa kojima mo- prostori, live koncerti), s vrlo različitim Zanimljiv je zaokret u tekstovima mo- derne klape formiraju repertoar. Globa- repertoarima u izdanjima brojnih hrvat- lacijama klapskih festivala ili klapskih hi- dernih klapa u izvedbama uz instru- gor CC K I lizacija i dostupnost informacija omo- skih izdavača. U »poplavi« izvođača i iz- tova. Jedan od takvih je i 101 dal ma- mentalnu pratnju. Tekstovima se žele Kratka povijest klape i Klapa Cambi gućuju današnjim pjevačima vrlo jed- davača moguće je pronaći i vrlo zani- tinska na kojoj je predstavljena povijest zadovoljiti parametri popularne prepo- klapskog pjevanja nostavan pristup golemoj datoteci po- mljive načine predstavljanja. Tako ćete, razvoja dalmatinske urbane pjesme iz znatljive izvedbe koja će se rado emi- dataka (You Tube) u kojoj se, uz brojne nađete li se ljeti kao turist u Splitu ili Du- 1950–ih i 1960–ih koju danas javnost Kako je zapravo sve počelo? Fenomen rere, moramo se složiti da pojam »kla- pedagog i tenor, bivši član Grupe Dal- jom je primjerice i višestruki omiški la- tirati na valovima lokalnih i regional- pa« najčešće asocira upravo na orga- matinaca, Sergije Rainis. Mario Nar- ureat, klapa Šibenik, stizao do zlatnih klapske izvedbe, nalaze najrazličitiji pri- brovniku, imati prilike uživati u nefor- naziva klapskom, ma što to značilo! BROJ 182, LISTOPAD 2013. klapskog pjevanja kontinuirana je i re- mjeri izvedbene prakse tradicijskih i po- nih radiopostaja. Hitmejkeri današnji- malnim uličnim nastupima a cappella BROJ 182, LISTOPAD 2013. lativno stara pojava na koju su upozo- nizirane pjevačke skupine sa specifič- delli, uskoro novi voditelj toga sasta- naklada svojih LP izdanja Šibenska ba- ce za moderne klape pišu tekstove u nim (a cappella) repertoarom dalmatin- va, unapređuje uporabu instrumenata lada i Rodija se sin. Iduće izdanje kla- pularnih glazbi svijeta. Jednostavnim klapa koje često sponzorira Turistička rili istraživači i muzikolozi potkraj 19. st. klikom miša u današnje vrijeme klapski strofnom obliku s refrenima koji obilu- zajednica. Nakon otpjevanog nastupa (Kuba, Kuhač). To razdoblje poznato skih napjeva. Naziv dalmatinska klap- te, u suradnji s uglednim aranžerima, pe Trogir, LP Ćale moj (1978.), donosi ju prepoznatljivim idiomima idealnog ska pjesma novijeg je dakle datuma. piše aranžmane koji su osuvremenili obrade uspješnih hitova s festivala po- pjevač vrlo jednostavno čuje izvedbu u akustički zanimljivom prostoru, kla- kao preporodno doba, vrijeme je na- tradicijskog pjevača u Africi ili Mongo- dalmatinskog života — maslina, more, pa će vas ponuditi jednim od svojih iz- stanka prvih organiziranih crkvenih i U stručnoj (etnomuzikološkoj) glazbe- dotadašnje dalmatinsko (klapsko) pje- pularne glazbe (Festival zabavne glaz- sunce, vino ili ljubav prema Dalmaci- noj terminologiji uveden je tek potkraj be Split) na klapski način. Većina pred- liji, odnosno dobar reggae sastav s Ja- danja, u pravilu »preprženim« CD–om svjetovnih pjevačkih zborova, gradskih vanje. Rezultat je 1966. izdani LP Dal- ji. Maslina je neobrana, Da te mogu 1970–ih. Rezultat je suradnje stručnja- stavljenih obrada i danas je dio stan- majke ili taiko bubnjare iz Japana, gru- svojeg ili kompiliranog repertoara, šire- limenih glazbi i tamburaških sastava i matian Songs (Dalmatinske pjesme), pismom zvati, Croatio, iz duše te lju- ka i pjevača okupljenih oko prvog Fe- dardnog repertoara brojnih klapa. Po- zijsko ili sardinijsko (tenores) višeglasje. ći na taj način glas o svojoj glazbenoj orkestara koji su izravno utjecali na for- koji postiže zlatnu nakladu na prosto- bim, Zora bila, samo su neke uspješni- stivala dalmatinskih klapa, osnovanog pularnost novog repertoara i brojni na- Sve drugo je mašta voditelja, obrađiva- tradiciji, poboljšavajući u isto vrijeme miranje klapskog glazbenog izričaja. U rima bivše Jugoslavije. Treba primijeti- ce koje ćete imati prilike češće čuti na 1967. u Omišu. Pojam je u stručnu li- stupi naveli su klapu na izdavanje prvog ča i volja i upornost klapskih pjevača. osobni budžet. Upravo su kompilacijski početku su to bile manje skupine pje- ti da klape tog vremena nisu u svojem valovima lokalnih radiopostaja, ali i na teraturu i glazbenu praksu uveo aka- live klapskog albuma, LP Klapa Trogir u Na isti način klikovi pregleda klapskih albumi postali jedan od čestih načina vača koje je, uz prisno prijateljstvo, za- naslovu sadržavale taj danas uvriježeni bilo kojem neformalnom after partyju, s demik Jerko Bezić. U svojem članku Lisinskom (1980.), kojim su utemeljili još video uradaka govore o zainteresirano- predstavljanja klapskog pjevanja, bilo jedničke poslovne i druge interese, ve- pojam. Sljedeće, 1967., osniva se Fe- klapskim pjevačima ili bez njih. S druge Dalmatinske klapske pjesme kroz de- jedan danas čest način diskografskog sti posjetitelja sa svih kontinenata. Isto da se radi o kompilaciji repertoara po- zala i ljubav prema pjesmi. Ribari i te- stival dalmatinskih klapa u Omišu koji strane, ne bi bilo pravedno ne spome- set godina omiškog festivala određuje predstavljanja klapskog pjevanja. Godi- tako valja napomenuti da suprotno sta- znate, dugovječne klape, bilo o kompi- žaci pjevali su uz bok trgovcima i obrt- potiče nastanak brojnih klapa festival- klape precizno ih definirajući u odno- ne 1986. klapa izdaje LP Tragurium, na Tomislav Bralić nicima, učenicima i studentima, najviše skog modela. su na cjelokupnu dalmatinsku urbanu kojem uz klapske uspješnice predstav- i klapa Intrade u konobama u kojima se uz jednostav- pjesmu. Pojam klapa uključuje glazbe- lja repertoar različitih svjetskih tradicija no jelo konzumiralo vino. Pjevali su za Festivalske klape ne elemente tog fenomena ističući pri- a cappella pjevanja, što također inspiri- svoju dušu po uskim kaletama, traže- tom posebni a cappella repertoar koji ra brojne klape na slične pokušaje uvr- ći skrivene kutke u kojima glas najbo- U boljem razumijevanju razvoja festival- pjevaju isključivo klape, ali i socijalni as- štavanja raznovrsnog repertoara. Svo- lje rebatije — odzvanja, na zadovoljstvo ske klape pomoći će nam primjer dis- pekt koji nosi porijeklo i značenje izra- jim posljednjim LP–jem Povratak isko- družine pjevača. Pjevali su i za druge, kografske produkcije jedne od vodećih za klapa. nu (1989.) klapa se vraća korijenima — posebno za voljene drage, kojima bi klapa toga razdoblja, klape Trogir. Kla- izvornom klapskom pjevanju od kojeg skupina pjevača pjevala podoknice, pa osnovana 1964. (pod nazivom Ok- su davne 1964. i počeli. Upravo taj al- serenade, sve dok se ukućani ne bi A cappella i vokalno– tet Trogir) zapaženom ulogom pobjed- bum postaje jedan od temeljnih izvora smilovali i otvorili vrata i portune, pustili instrumentalni napjevi nika na omiškom Festivalu postaje jed- brojnim pjevačima modernog klapskog pjevače u kuću i počastili ih jelom i pi- na od vodećih klapa. U izdanju Jugo- pokreta započetog 1990–ih pojavom ćem. Isto zadovoljstvo imale su prilike Ako se osvrnemo na prisutnost toga tona na vinilu se javljaju 1970., na pr- klape Cambi i njezine izuzetne popu- poslije doživljavati i brojne turistice koji- glazbenog fenomena u medijskom vom nosaču zvuka omiškog Festivala, javnom prostoru, morat ćemo se vra- uz ostale pobjednike Festivala. Zahva- larnosti izazvane izvedbama a cappella ma su svoj pjev podarili dalmatinski ga- obrada Gibonnijevih hitova. lebovi, šireći i na taj način dalmatinsku titi u pedesete godine 20. stoljeća. U ljujući poduzetnosti festivalske direkcije turističku ponudu. to vrijeme, prve komercijalne uspjehe i časopisa Arena, u produkciji Jugotona klapskog načina pjevanja bilježe sku- zabilježene su izvedbe klapa Trogir, Sr- Novi izdavači i novi stilovi Tijekom vremena brojni su jezikoslov- pine pjevača podrijetlom iz Dalmacije, dele iz Makarske, Vela Luke, dubrovač- klapskog pjevanja ci i etnomuzikolozi pokušali utvrditi uglavnom članova zbora tadašnje Ra- kog Maestrala te imena njihovih vodite- korijene i podrijetlo riječi koja nije tako diotelevizije Zagreb, koje su pedesetih lja: Ljube Stipišića, Joška Buble, Peri- Nastankom hrvatske države i novih tr- dugo u upotrebi na ovim područjima. i šezdesetih godina 20. stoljeća djelo- ce Miroševića i Krešimira Magdića. U žišnih uvjeta pojavio se niz novih disko- Jezikoslovci poput Radovana Vidovi- vale u Zagrebu. Prva je takva uspješ- prvoj fazi izdavaštva klapa Trogir pred- grafskih kuća koje su klapama pružale ća i Bratoljuba Klaića korijene riječi kla- na vokalna skupina, kojoj osnovu re- stavlja repertoar trogirskih klapskih na- nove mogućnosti za objavljivanje. Cro- pa (capulata) nalaze u sjevernotalijan- pertoara čine tradicijski dalmatinski a pjeva (tri LP ploče u izdanju Jugotona i atia Records, bivši , naslijedila skom tršćanskom šatrovačkom dija- cappella i vokalno–instrumentalni na- PGP RTB–a) koje su prikupili i obradi- je impozantnu arhivu snimki za čije je lektu, odakle je termin usvojen diljem pjevi, Grupa Dalmatinaca Petra Trali- li sami pjevači i njihovi tadašnji voditelji. izdavanje imala vlasnička prava. Stoga Jadranske obale oko polovice 19. sto- ća. Toj vokalnoj skupini Jugoton, tada Sljedeće izdanje, LP More ti si čežnja su se odlučili za reizdavanje arhivskih ljeća. Riječ označava družbu, družinu, vodeća diskografska kuća na ovim predstavilo je klapske napjeve uz prat- materijala od kojih su najpoznatiji ciklu- skupinu ili kliku, izrazito čvrsto poveza- prostorima, do 1963. izdaje niz od od nju mandolinskog sastava. Pokazalo si Da te mogu pismom zvati i O juba- nu. Riječ družina najbliže bi označavala šest EP–a, pet singlova i tri LP–ja. Od se da su i pobjednici omiškog Festivala vi klapa piva. Danas su najveći izdavači pojam »klapa«. Iako je termin »klapa« i te godine i Jugoton i konkurentski PGP dolazili do najšire publike prema načelu klapskih albuma, uz Croatiu Records, elčec danas moguće čuti kao naziv za druži- RTB (osnovan 1959.) forsiraju sve bolji izmjenjivanja vokalno–instrumentalnog još i Scardona te Aquarius Records. gor CC K 24 nu malonogometaša ili pjevača gange i Ansambl Dalmacija koji predvodi sjajni i a cappella repertoara, formulom ko- Njihovo se poslovanje temelji na potpu- Klapa Maslina 25 I Bosanskohercegovačka grupa Teška industrija postoji već četiri desetljeća ije malo preživjeti na estradnoj Nvjetrometini četrdeset godina — duži prekidi i česte promjene članstva Rokerskih potkrepljuju tu tvrdnju, k tomu u

kim epigonom, već ambijentu izrešetanom rafalima seksa, prije svojevrsnim antipodom vode- droge i rock ‘n’ rolla. Jednom sam rekao ćoj senzaciji. Pastir- da je svaka godina u rocku poput one skom rocku suprot- 40! stavio se koncept pseće! Pastirskom rocku u Sarajevu Teške industrije. suprotstavio se koncept Kao što je razvid- stilizirane sirovosti no iz naziva grupe, ideja vodilja bila je težnja stiliziranoj si- rovosti što se može Piše: Siniša Škarica s današnje povije- sne distance inter- pretirati kao izvori-

BROJ 182, LISTOPAD 2013. šte kasnijeg novog BROJ 182, LISTOPAD 2013. primitivizma, napi- sat će doajen do- maće rock–kritike i povjesničar umjet- nosti, pokojni Dar- ko Glavan u bilješci za Karavan — Izvor- ne snimke 1975./76. iz 2002. godine. No istini za ljubav, ako Dugme i možemo u ravni fenomeno- logije i stvarnih uči- naka na pop–glaz- bu ovih prostora vi- eška industrija na neki je djeti kao yu Beatle- se, Industrijalcima Tnačin doživjela sudbinu brojnih se nije posrećilo po- stati našim Stonesi- pionira sličnih pop–prijelomnica: ma. (Bliži su tomu, u ovome kontekstu, veliki snovi raspršili su se u recimo ili koju godinu posli- prostoru zasjenjenom tuđim je Riblja čorba.) Teš- ka industrija na neki vrhuncima. je način doživjela sudbinu brojnih pio- Teška industrija nekad... nira sličnih pop–pri- jelomnica: veliki snovi ad se u Sarajevu remećajima već posvećenih Beatle- raspršili su se u prosto- ... i danas drugi put rodio sa. Uostalom i najudaljeniji zakutci na ru zasjenjenom tuđim vrhuncima. Ali rock ‘n’ roll — zemaljskoj kugli otkrivali su u vlastitoj isto tako rijetkom snagom, poput Fe- pretjerivati, možda ničeg od spomenu- Hadžiavdiću i Ivici Propadalu. Ali nikako set godina počeo s Vedom (ali u Codu, ni grupe), samozatajnom gitarističkom desetak godina sredini svoje Sinatre, Presleyje, Be- niksa (ili Rolling Stonesa!) vraćat će se tog nije bilo previše, ali svejedno. Jed- prema onoj spala knjiga na dva slova, još jednom sastavu iz drugog sarajev- heroju davno je pripalo mjesto glaz- nakon onoga atlese... a svaki od tih Beatlesa imali na scenu — uostalom kako im, kao nom sam rekao da je svaka godina u jer je uz njih mlađahan tercet glazbeni- skog rock–vala); basistu na diskograf- benog lidera svojeg ansambla. Ivica je prvog električar- su, pogađate, i svoje Rolling Stonese! onoj ekipi mladića s etiketom teških rocku poput one pseće! ka jamac da se ima itekako što listati ili skom početku Teške industrije, koji je pak bio prvi od onih koji su odustali, ali skog booma s Indexima na početku ovisnika o glazbi, i priliči, i to — ne- bolje rečeno — slušati. O budućnosti sada, bez ikakve dvojbe, i njezin spiri- ako se igdje može bjelodano posvjedo- — novorođeno izazvat K Teški ovisnici o glazbi koliko puta. Teška industrija će, obilježavajući svo- da i ne govorimo: vokalistica Lea Mija- tus movens! čiti istina o onoj jednom roker, zauvijek će pravu senzaciju stotinama tisuća ju obljetnicu ambicioznim diskografskim tović, klavijaturist Fran Šokić i bubnjar roker! onda je to u njegovu slučaju. Po- prodanih ploča i koncertnim nastupi- U bivšoj državi mnogi su to pokuša- paketom (i već ozbiljnom d(r)ugom kari- Robert Domitrović po onom bi se sta- igramo li se opet ikonama pop–kultu- ma ozračenim masovnom euforijom. Sastav promjena i Ponovno s vama vali biti. Prihvaćajući tu igru, stereoti- jerom), bez sumnje zaslužiti titulu vicepr- rom mjerilu — do navršenih dvadeset re, Propadalo je kao neprijeporni multi- Protresavši glazbenu scenu i sveko- pima najbliži bosanskohercegovač- povrataka vaka domaćeg iliti regionalnog rock ma- sedam godina! — još zvali omladinci- Vedo je prolazio sve bendovske mijene medijski aktivist zapravo domaći Andy liki društveni reljef, do tada na ovim ki odgovor, dapače, sarajevski, mo- ratona, odmah iza Yu grupe koja je četr- Nije malo preživjeti na estradnoj vje- ma! Ipak, kao što smo istaknuli, jubilej pa i onda kada su svi odustajali; vra- Warhol! On je taj koji se vratio i snagom prostorima neviđenim načinom i sna- gli bismo naći u grupi teških ovisnika deset ljeta obilježila prije dvije godine. trometini četrdeset godina — duži pripada Vedi, jednom od utemeljitelja ćao se u osamdesetima s LP–jem na- svoje volje, poduzetničke i umjetničke gom, praćeni budnim okom kulturnih o glazbi, kao što i pristoji, kosmatijih prekidi i česte promjene članstva No na kraju treba reći, priča o Teškoj grupe (drugi je originalni klavijaturist i slova koji je postao i svojevrsni lajtmotiv erudicije — i naravno pozicije dežur- i političkih elita, poprimili su dimenzije i angažiranijih od mogućih takmaca; upravo potkrepljuju tu tvrdnju, k tomu industriji, sastavu promjena i povrata- skladatelj Gabor Lengyel), gitarističkoj dugog i nestalnog puta grupe: Pono- nog kulturnog celebritija par exellen- društvenog fenomena. Tako su ne- grupi koja poput stvarnih Stonesa ni u ambijentu izrešetanom rafalima ka, sasvim sigurno je priča o njezinu konstanti od prvih do ovih najnovijih vo s vama. Svojedobno u sjeni Lengye- ce — sastavu osigurao novi život koji izbježno izazvali usporedbe s onom u kom smislu nije pristajala biti pu- seksa, droge i rock ‘n’ rolla. Nećemo neuništivom dvojcu gitarista: Vedadu taktova, i Ivici, koji je prije točno četrde- la (inače zaljubljenog u prog–rock Kor- upravo slavimo. 26 svjetskom erupcijom i tektonskim po- 27 NAGRADE HDS–a NAGRADE HDS–a

Razgovor s pijanisticom i pedagoginjom Katarinom Krpan, dobitnicom Nagrade HDS–a Vatroslav Lisinski za Razgovor sa skladateljem, dirigentom i profesorom kompozicije Mladenom Tarbukom, dobitnikom Nagrade HDS–a doprinos na polju izvodilaštva Adalbert Marković za doprinos afirmaciji položaja skladatelja i autorskih prava Umijeće sukreacije Osamljeni u borbi Čudno je to što smo zasada u ovoj borbi prilično osamljeni, trebali bi nam se pridružiti pisci, pjesnici, znanstvenici...

glazbenog djela Razgovarala: Maja Stanetti Na početku je sustav bio osmišljen u nu globalnog glazbenog stvaralaštva. Ostvarivanje prava Interpreti bi trebali napokon shvatiti da moraju komunicirati sa skladateljima i da jedni bez drugih jednostavno ne mogu svrhu zaštite autorskih prava sklada- Postoji i drugi pristup: želite li se koristiti telja izvođenih u koncertnim dvorana- Koju ulogu u zaštiti ima HDS ZAMP? nečijom glazbom, ljubazno ga upitajte ma. Nered na tržištu zabavne glazbe, za posudbu. Ako možete dobro obja- ako da skladatelji Mala autorska prava podrazumijeva- na kojem su s pojavom jazza organiza- sniti svrhu posudbe, obično stiže po- naplate svoj rad? ju izvedbe skladbi na koncertima, jav- tori raznih priredbi ostvarivali enormne tvrdan odgovor. Razgovarao: Trpimir Matasović de glazbenike na studij i izvođenje Ne mogu izostaviti Mladena Tarbu- O tome se brine nim priredbama, te njihovo snimanje i zarade, polako je kopnio pod pritiskom novijih hrvatskih djela. ka, zatim Krešimira Seletkovića i nje- Mladen Tarbuk, emitiranje putem medija. Njihovu pri- skladatelja i izvođača koji su tražili pra- gove Invencije, koje još nisu na pra- skladatelj i dirigent, sutnost percipiramo raznim metoda- zabavnoj glazbi recepcija U obrazloženju Nagrade HDS–a Va- vednu naknadu za svoja djela. Taj pro- ijanistica i peda- vi način ugledale svjetlo dana, ali na- ravnatelj glazbenog ma, koje moraju biti ne samo precizne troslav Lisinski navodi se da je na Va- ces se znatno ubrzao pojavom snima- goginja Katarina dam se da hoće, te Antu Knešaure- dijela Dubrovačkih ljetnih igara, profe- nego i isplative. Novac prikupljen na taj je trenutačna i često se već šem repertoaru impozantan broj od sor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i nja glazbe i naglim usponom glazbene U Krpan zaslužna je ka, čija je jedna Invencija zaista pravi K način distribuiramo na temelju percep- čak 107 djela hrvatskih skladatelja. industrije. Među najizvođenijim sklada- dobitnica Lisinskog mali biser. mnogo toga drugoga. Svojim brojnim cije i bodovnog sustava koji prati struk- danas nećemo sjetiti što smo Što Vas je potaknulo na bavljenje (i) teljima tog prvog razdoblja zaštite pod- koja je tijekom do- angažmanima dodao je novi zadatak turu djela. Valja istaknuti da ZAMP ne

BROJ 182, LISTOPAD 2013. tim repertoarom? Vaša se suradnja s hrvatskim skla- sjetio bih na Richarda Straussa i njego- BROJ 182, LISTOPAD 2013. sadašnje karijere s — predsjedanje autorsko–pravnom štiti velika autorska prava koja proizlaze pjevušili prethodne godine. dateljima nastavlja. Što će sljedeće va imenjaka Johanna, te na Mauricea velikim uspjehom praizvela i snimila Do te je brojke došlo zbog moje zna- odboru HDS–a. Taj odbor, proširen i iz neposrednog dogovora skladatelja s ugledati svjetlo dana? Ravela koji je svojim Bolerom zaradio Pneka od najsloženijih i interpretacij- tiželje i želje da sudjelujem u onome ojačan na izborima održanima na proš- organizatorom izvedbe. u oštroj konkurenciji s Paulom McCar- ski najzahtjevnijih djela autora kao u čemu bismo svi mi trebali sudje- Prva će sljedeća praizvedba biti 7. li- logodišnjoj skupštini HDS–a, usklađuje tneyjem i Michaelom Jacksonom više što su Milko Kelemen, Ivo Josipo- lovati. Interpreti bi trebali napokon stopada. Riječ je o etidama koje se rad službe za zaštitu malih autorskih Što učiniti u slučaju glazbene nego bilo koji skladatelj do danas. Taj vić, Berislav Šipuš, Mladen Tarbuk, shvatiti da moraju komunicirati sa svake godine pišu za natjecanje koje prava s interesima skladatelja. Stoga krađe, kad primjerice jedan uspjeh je sigurno i posljedica činjenice Frano Đurović ili Krešimir Seletko- skladateljima i da jedni bez drugih se prije zvalo Etide i skale, a sad se smo ga za početak upitali o korijenima skladatelj upotrijebi tuđi, već da se zaštita autorskih prava protegnu- vić. Mnogi su za svoje skladbe u jednostavno ne mogu. Nažalost, zove Mladi virtuozi. Ove je godine na borbe za njihova autorska prava. poznati glazbeni sklop? la s pedeset na sedamdeset godina od nas koji se bavimo hrvatskom glaz- redu Krešimir Seletković, koji piše Problem je vrlo dubok i seže daleko u skladateljeve smrti. HDS ZAMP nije prava adre- bom je vrlo malo. Željela bih pridoni- pet etida, a praizvest ću ih u dvora- prošlost, do razmeđe 16. i 17. stoljeća. sa za taj problem. U konačnici jeti širenju svijesti da je to naša duž- ni Hrvatskoga društva skladatelja. Iz kakvih se uopće ideja razvila potreba Prema tome što govorite, najviše koristi se krađa utvrđuje sudskim pu- nost. Ako se ta svijest proširi, po- Među tim etidama je još jedan pra- za zaštitom autorstva i autorskih prava? imaju, čini se, nasljednici? tem. Međutim, autorsko–prav- glavito među mladim umjetnicima, vi biser. ni odbor u svrhu zaštite naše Kad govorimo o klasičnoj glazbi, to je si- moja je svrha ispunjena. U tom trenutku u zapadnoj su se Europi profesije razmatra pritužbe i kontaktu sa suvremenim gurno pravilo, jer se razdoblje recepcije počeli kristalizirati novi društveni odno- pokušava spor riješiti dogovo- Dalekosežni HR projekt njezinih djela produljuje i na stotinu go- si, koji su davali prednost stjecanju kapi- rom. Drugim riječima, utvrdimo autorima, studenti su Suradnja sa dina od skladateljeve smrti. U zabavnoj U Osim što sâmi izvodite djela hrvat- tala i razvoju znanosti. Upravo su izumi li da je krađe bilo, od kradljivca skladateljima glazbi recepcija je trenutačna i često se skih autora, osmislili ste i HR projekt, stvarali goleme uštede u proizvodnim tražimo da prizna autorsko pravo počeli drukčije promišljati već danas nećemo sjetiti što smo pje- u kojem ta djela sviraju mladi glaz- lancima i ubrzavali bogaćenje građan- pokradenome. Taj cilj katkada V ržina S obzirom na to da je interpret i su- vušili prethodne godine. No kad govori- benici — i to ne samo pijanisti. Kako stva. Svijet ideja dobio je opipljiv ekviva- nije lako postići, osobito djela koja su nastala i prije kreator glazbenoga djela, nužna je — mo o zaštiti općenito, valja spomenuti da ili barem poželjna — i izravna surad- ti glazbenici reagiraju na suvremena lent u materijalnom svijetu. Ni umjetnost imajući u vidu da- postoje u javnosti i drugi glasovi, osobito nastazija današnjeg dana hrvatska djela? nije bila izuzeta od takvog prevrednova- našnju kon- A nja sa skladateljima, a ne samo po- među kompjutorašima. Oni smatraju da sredna, preko notnoga zapisa. Kakva nja svih društvenih vrijednosti. Sklada- fekcijsku HR projekt je već prešao grani- sva glazba prezentirana preko interneta su Vaša iskustva u tom dvosmjernom telji potkraj 18. stoljeća kidaju postupno razi- ce onoga što sam mislila će biti. mora trenutačno postati vlasništvo cije- odnosu s autorima? spone sa svojim feudalnim gospodari- Smatrala sam da, unutar moje kla- ma i okušavaju sreću na slobodnom tr- log čovječanstva. Taj stav prenosi autor- Moja su iskustva fantastična i upra- se, studenti moraju imati uvid u ono žištu ideja. Haydn prodaje svoje simfo- sko pravo i novac u ruke providera i gru- njezinim interpretacijama dobivali vo sam zbog toga krenula u tom što se danas događa. S druge stra- nije brojnim filharmonijskim društvima, bo krši autorova prava. Mi na globalnom nagrade, a dojam kod slušatelja smjeru. Smatram se zaista poča- ne, najprirodniji način da im se pri- a Beethoven ulazi u povijest kao prvi planu vodimo tešku bitku s moćnicima ne bi bio isti bez njezine uživljene šćenom što sam u poziciji sukreira- bliži ta vrsta glazbe je izravan kon- sponzorirani skladatelj, slobodan pisa- internetske industrije iza kojih stoji veli- su–kreacije pri oglazbljenju par- ti određeno djelo. Jasno je da jed- takt sa skladateljima. To je u konač- ti što želi i kako želi. Sredinom 19. sto- ki kapital. U konačnici, to što je skla- titura. Uz to, sustavno bavljenje noj praizvedbi prethodi velik broj nici imalo tako dalekosežne poslje- ljeća dolazi do udruživanja skladatelja datelj učinio svoju glazbu medijski do- novijom domaćom glazbom u sati provedenih u komunikaciji s au- dice da su studenti sâmi, u kontak- na nacionalnim temeljima, u svrhu pro- stupnom ne daje nikome za pravo da sklopu svoje pijanističke klase na torom, ali sva su mi ta iskustva vrlo tu s autorima, vidjeli što im to znači i micanja glazbe i zaštite autorskih pra- se njome koristi, a pogotovo ne da je Muzičkoj akademiji, dovelo ju je pozitivna. Uvijek se uzima u obzir što u klasičnoj literaturi. Tako su počeli va. U korijenu se do današnjih dana nije zloupotrebljava. ja mislim, ja uzimam u obzir što skla- drukčije promišljati djela koja su na- ništa promijenilo — skladateljske udru- i do zamisli o utemeljenju tako- Kako tome doskočiti? zvanog HR projekta kojim datelji misle, i to je zaista zajednič- stala i prije današnjeg dana. U cije- ge i agencije za zaštitu autorskih pra- motivira mla- ki posao. lom je tom procesu posebno drago- va zapadne Europe i Amerike djeluju u Teškim i mukotrpnim pregovori- cjeno to što su oni sâmi počeli na- biti na isti način kao i prije stotinjak go- ma s vlasnicima Youtubea, Face- U spomenutom broju od 107 djela hr- ručivati djela svojih kolega s Odsje- dina, jedino su se percepcija izvedenih booka i drugih siteova koji žive od vatskih skladatelja — koji je u među- ka za kompoziciju — dakle, studenti i emitiranih djela i reparticija (razdioba glazbe. No nešto možemo učiniti i u vremenu zacijelo i povećan — sigur- sviraju djela studenata. A sad se to prikupljenih sredstava) usavršile u želji vlastitoj okolini, stalnim upozorava- no postoje djela koja su Vam poseb- proširilo i na mlađe naraštaje — na da sustignu eksploziju novih medijskih njem na vrijednosti stvorenog dje- . no draga Možete li neka izdvojiti? srednje i na osnovne škole. Vjerujem tehnologija. la i općenito intelektualnog vlasniš- Mnogo je skladbi kojima se rado da će se mladi glazbenici, ako se tva. Čudno je to što smo zasada u što ranije približe toj glazbi, drukčije ovoj borbi prilično osamljeni, treba- V ržina vraćam, ali ovom bih prilikom iz- Nered na tržištu razvijati i da je taj proces već sada li bi nam se pridružiti pisci, pjesnici, Katarina Krpan dvojila nekoliko skladatelja čija su mi djela emocionalno vrlo bliska. nezaustavljiv. I što sada nakon gotovo dva stoljeća? znanstvenici... 28 Mladen Tarbuk 29 nastazija A NAGRADE HDS–a Skladateljsko natjecanje grebački puhački ansambl. Jeste li se nakon toga bolje zaštitili od takvih neočekivanih preokreta? Razgovor sa skladateljem i profesorom kompozicije Srećkom Bradićem, dobitnikom Nagrade HDS–a Boris S kakvim ste zamislima prije tri godine preuzeli Što hrvatski Kad smo počeli s tim, bili smo još malo »zeleni«, a Papandopulo za autorsko stvaralaštvo na području tzv. ozbiljne glazbe u protekloj godini vodstvo Samoborske glazbene jeseni? Što ste za- držali od svojeg prethodnika, saksofonista Gorana sam dodir s tim svjetskim veličinama, u ovom slu- skladatelji misle o Merčepa, a što ste uveli novo? čaju mislim na članove Berlinske filharmonije, tražio je oprez u pregovaranju i potpisivanju ugovora. Bu- Odabrala me izvršna direktorica Renata Glojna- dući da su oni »stari lisci«, uvjetovali su nam neke natjecanjima Svaka je skladba novi izazov rić. Festival je uistinu bio već etabliran, bio je to stvari u ugovoru protiv kojih mi nismo mogli, kao što je bila stavka da oni mogu Je li važno sudjelovati? Nisam pristalica linije manjeg otpora pa sam išao težim putem, ne želeći iznevjeriti vlastitu ideju od pet stavaka odbiti skladbu ako ne zadovolji svoje Prve simfonije njihove kriterije, što god ti krite- Skladatelj i dirigent Ivan riji bili. Stoga smo voditelju tog Josip Skender rekao ansambla i ponudili članstvo nam je samo da on još nije sudjelovao ni na ka- Razgovarala: Jana Haluza bila je dugo očekivana praizvedba tog libor Bukvić i ja imali glazbeno–scen- u žiriju natjecanja, no on je to U bespućima digitalije kvim natjecanjima. Nje- djela izvorno pisanog još za prethodni ski autorski spektakl u Dvorani Lisinski. zbog svojih obaveza odbio. Mi gova kolegica Ivana Kiš, Muzički biennale Zagreb 2011. na ko- Najveće je zadovoljstvo za autora kad Sljedeće takvo u javnosti eksponirano nismo zakasnili, čak smo ura- koja danas živi i radi u jemu zbog niza razloga tehničke naravi se njegova skladba čuje u vrhunskoj iskustvo bilo je pisanje opere Crux Dis- nili s pobjedničkom skladbom, ok se na narudžbu Izraelu, odgovorila je Simfonija nije uvrštena u program. Uz izvedbi. Tu se osjeti »ono nešto« i kaže simulata za Muzički biennale Zagreb poslali smo partituru dva tjed- Muzičkog biennala ovako: Velika natjeca- Ivana Kiš to, Srećko Bradić vrijedni je promicatelj se: »Da, to je to!« 2009. Kakve ste izazove u tome našli? na ranije. Puno sam očekivao tu i tamo još pokoji nja dobro su reklamira- autori odlučuju za hrvatske glazbe, sada već treću godinu od tog ansambla s obzirom na Bile su tu mnoge silnice koje su Vam išle Ukratko, bio je to horor, jer sam imao na i svatko ih zna, dok se pisanje opera, kad kao umjetnički ravnatelj Samoborske njegovu međunarodnu repu- u prilog. Nikada prije ni poslije nijedan nesreću s računalom. Kako se nisam za većinu manjih teško čuje (na primjer, nisam čula za dobiju prigodu stva- glazbene jeseni. I ove je godine festival taciju, no koncert i nije bio ne- student kompozicije imao takvu prigo- baš snalazio u računalnom svijetu, bio spomenuta natjecanja Lisinski subotom i New Note, a rati za veliki simfonijski orkestar, radije zadržao sličnu preglednu programsku što. U uvodnom je djelu Zagre- du za plasman: Vaša su djela izvodili sam jedan od rijetkih koji su još uvijek iz Samobora sam i moje internetske veze s Hrvatskom pribjegavaju kraćim jednostavačnim koncepciju: skladateljska i izvođačka D Zbor i Simfonijski orkestar HRT–a u svo- pisali rukom i olovkom, a brisali gumi- bački puhački kvintet na čelu s nisu loše). Problem s natjecanjima je što većina ima izvrsnost, tjedan marimbe Ivane Bilić, BROJ 182, LISTOPAD 2013. formama, očito prilagođenijim suvre- com. No u povodu pisanja opere dao Opera Crux Dissimulata na MBZ–u 2009. flautistom Danijem Bošnjakom striktno zadanu instrumentaciju i minutažu, što znači BROJ 182, LISTOPAD 2013. Međunarodno natjecanje mladih glaz- jem Majstorskom ciklusu u Lisinskom i menom dobu, nego što se upuštaju u sam si u zadatak svladati računalne izveo pobjedničku skladbu s da treba pisati kompoziciju samo za to određeno natje- benika do 26 godina Ferdo Livadić i u sklopu Muzičkog biennala Zagreb, uz ciklične višestavačne oblike kasnoro- tehnike pa sam sve izravno unosio u veliki izazov pa sam mnogo razmišljao. Na kraju nevjerojatnom energijom i entu- canje, bez sigurnosti da će biti izvedena. Čini mi se da drugo izdanje Međunarod- sudjelovanje niza zagrebačkih glumaca. računalo, no jednog mi se dana potkraj sam prihvatio i mislim da sam u tome našao veli- zijazmom, što je zasjenilo kasniju izvedbu vrlo neo- većina skladatelja (među kojima sam i ja) jednostavno nog skladateljskog natjeca- Da, imali smo sreću što smo ulovili taj srpnja 2008. cijeli sustav srušio i nesta- ko zadovoljstvo. Zadržao sam mnogo toga dobro- bičnog izbora djela razvikanih Berlinčana. nema vremena za takve eksperimente. Druga su stvar nja New Note bez dobnog trenutak, ali bilo je to žalosno i turbu- la je svaka nota. Sve sam imao u sjeća- ga, prije svega kontakt s vrhunskim umjetnicima. narudžbe, kada znamo da će kompozicija sigurno biti ili ikakvog drugog ograniče- Kako je prošlo ovogodišnje natjecanje? U vezi s lentno vrijeme, potkraj Domovinskog nju, nikome nisam ništa rekao i 1. kolo- Osnovna je ideja pozivati ponajbolje profesional- izvedena. Iz mog iskustva, na natjecanja se prijavljuju nja. Od ove je godine Sreć- prošlim, zatekla nas je činjenica da nije bilo nijed- rata. Veliku je ulogu u tome igrala či- voza počeo sam sve iznova, za probe ne glazbenike koje predstavljamo mladima. Uzeli najviše studenti i mlađi autori bez obitelji (svi koji ima- ko Bradić počeo predavati nog hrvatskog kandidata. njenica da sam tada bio zaposlen na koje su počinjale u siječnju 2009. Cijelu smo si u zadatak i predstavljati novo hrvatsko, ali i ju višak vremena i manjak obaveze prehranjivati djecu). kompoziciju na Muzičkoj HRT–u kao član Tamburaškog orke- sam operu tako napisao u pet mjeseci, svjetsko stvaralaštvo. Od prošle godine organizira- Ove je godine od pedeset šest pristiglih prijava čak akademiji u Zagrebu. stra pa sam u komunikaciji s ravnate- ali ovaj sam se put zaštitio raznim bac- mo anonimno međunarodno skladateljsko natje- sedam stiglo iz Hrvatske, na što sam jako pono- ljima lakše kucao na vrata. Zaista mi je Problem je informiranje Na samom početku zanima kupovima. Zato je to bio horor, inače je canje koje je bitan dio festivala, a novost je i radi- san. Nisam zadovoljan općenitom razinom kvali- pomogao ondašnji ravnatelj Glazbene nas kako ste, nakon višego- pisanje opere prekrasno iskustvo ko- onica glazbene kritike koju vodi vaš kolega Trpimir tete zbog čega ocjenjivački sud nije dodijelio prvu Skladateljica Sanja Drakulić izrazila je veliko zanima- proizvodnje HRT–a Stanislav Mlinar koji dišnjih previranja i mijenja- jem ću se zasigurno brzo vratiti jer ope- Matasović. nagradu. Druga je pripala mladom Slovencu Da- nje za natjecanja, ali i upozorila na manjak informaci- nja smjerova, na kraju »za- je vjerovao u nas. To je na kraju prema- ra je postala moja strast. Već imam ide- New Note jedino je skladateljsko natjecanje u Hr- vidu Veberu (za njegov Opus Palladianum), a tre- ja koje stižu do skladatelja: Zainteresirana sam za oba vršili« u klasi kompozicije šilo okvire klasičnog koncerta i pretvo- je za novo djelo, očekujem samo novu vatskoj. Je li vam i to bila inicijalna ideja za njegovo ćeplasirana je pedesetogodišnja Ruskinja Elena slavnog skladateljskog peda- rilo se u nešto sasvim neočekivano, uz prigodu.Rijetko se naručuju velika dje- osmišljavanje? Nikolajevna Samarina iz Ekaterinburga (za njezin goga Stanka Horvata na Mu- golišavu voditeljicu i fotografije Stefana la, opere, ali i djela za velike simfonijske Lupina. 130. Psalam Iz dubine vapijem tebi, Gospodine). zičkoj akademiji u Zagrebu, sastave. No u slučaju simfonijskog or- Da, to mi je svakako bila odskočna daska u pro- Unutar žirija također su se dogodine promjene: gdje danas i sami predajete Bila je to uistinu neviđena promidžba u kestra, skladatelji češće posežu za jed- mišljanju, a sjeme koje smo posijali jako se dobro predsjednik je sada Davorin Kempf koji je zamije- kompoziciju? medijima za skladatelje ozbiljne glazbe. nostavačnim kraćim formama u skladu primilo. Odjek natjecanja u svijetu je zaista velik pa nio Ivu Maleca. Ove smo godine imali u članstvu i s ritmom modernoga doba. očekujemo da će biti još veći. Već na prvom na- Ha, ni sam ne znam. Bilo mi predstavnika izvođača: voditelj Gudačkog sekste- Malo smo namjerno »napuhali« situ- tjecanju kad je zadatak bio pisati za puhački kvin- je to sudbinski predodređe- Vi se i tu odlučujete za teži put i neo- ta Minhenske filharmonije Sreten Krstić zamijenio aciju jer su nam organizatori dali uvjet tet Berlinske filharmonije odziv je bio nevjerojatan; no, čemu sam se dugo opi- romantičnu peterostavačnu simfoniju. je dirigenta Uroša Lajovica. Preostalo se članstvo da napunimo dvoranu. Ukratko, dobro pristiglo je čak četrdeset prijava. Ove smo godi-

V ržina rao. Imao sam mnogo poku- Kako to? nije mijenjalo; s nama su i dalje slovenski akademik smo se zabavljali, išli od kafića do kafi- ne kao kategoriju zadali gudački sekstet u izvedbi Sanja Drakulić šaja i pogrešaka prije nego Lojze Lebič, britanski dirigent i skladatelj Alun Fran- ća, upoznavali ljude i došli na kraju do Da, mogao sam to elegantnije i lakše članova Minhenske filharmonije, za što se prijavilo spomenuta natjecanja! Koliko znam, natjecanja Dvora- što se ispostavilo da je moje tadašnjeg ministra kulture Zlatka Vite- cis i moja malenkost.

nastazija izvesti, ali nisam pristalica linije manjeg čak pedeset šest skladatelja. Očekujemo da će taj ne Lisinski više nema, ali da sam znala da postoji, javila A iskreno htijenje i želja upravo za koji nam je dao za to zeleno svjetlo. otpora, pa sam išao težim putem. Imao broj još rasti. bih se sigurno. Isto tako o samoborskom natjecanju ni- kompozicija. Tome je pret- Što pripremate za sljedeće, treće natjecanje New Postao sam skladatelj nakon mnogo pokušaja i pogrešaka sam ideju o velikoj simfoniji koju je go- sam znala ništa. Dakle, problem je informiranje. Mislim hodio studij na tzv. Osmom Snimka je ovjekovječena i na diskograf- Note? dinu prije na Muzičkom biennalu trebao Što mislite da je najveći mamac za skladatelje iz ra- da nas skladatelja nema tako mnogo, pa nam se možda odsjeku MA pa prijelaz na skom projektu, CD–u tvrtke Orfej. Nakon praizvesti veliki Krzysztof Penderec- znih dijelova svijeta? Upravo potpisujemo ugovor s Gudačkim kvarte- mogao javiti netko iz samoborskog natjecanja. Stvarno kladatelji se moraju zadovoljiti kompoziciju pa odustajanje i povratak tog hepeninga bili ste poznati javnosti i ki, no do dogovorenog datuma nisam Osnovna je ideja spojiti najbolje svjetske ansamble tom Arditti koji će biti nositelj sljedećeg natjecanja, je bez veze da sudjeluju samo stranci. Mislim da svi re- na Osmi odsjek te napokon završni očekivanja su bila vrlo visoka. Je li bilo a njegov osnivač i koncertni majstor Irvine Arditti i lošom izvedbom, a kad dožive teško nastaviti? stigao napraviti sve što sam zamislio, i, prema izboru ocjenjivačkog suda, najbolju svjet- dom nismo dovoljno umreženi. U HDS–u postoje i pro- S trajni prelazak na kompoziciju. Trnovi- bit će član žirija. Samim time njihova agencija iz a nisam želio iznevjeriti vlastitu ideju od ducenti koji se bave skladateljima. Možda da nas je net- to i zavojito. No ne treba odustati. Ži- sku skladbu. Sam novčani iznos prve nagrade i onu dobru, to je ushit i skok prema Trebalo je znati stati na loptu, a imao pet stavaka. Unatoč velikoj časti koja Berlina postaje naš partner. Očekujemo da će se ko podsjetio... vot je protkan udarcima koje treba znati nije toliko bitan. Materijalna strana priče je svakako sam sreću da sam bio student profe- mi se ukazala s Pendereckim kao diri- to dodatno razviti u lijepu međunarodnu suradnju, amortizirati. Koliko god ideja vodilja bila u drugom planu. Srđan Dedić ističe dobra iskustva: Skladateljska na- nebu. sora Horvata koji je jako dobro znao gentom, nisam želio dati djelu život dok a možda i potaknuti HDS na uključenje. skrivena, uvijek je negdje tinjala, pa se tjecanja su pozitivna, jer su prigoda za međunarodne kanalizirati viškove energije mladosti nije bilo sasvim gotovo. Sad sam zado- postupno osvještavala. Razvikani Berlinčani Uz to Samoborska glazbena jesen svake godine na- izvedbe, uključujući i one orkestralne, što je inače izuzet- prema konkretnim učincima i učenju. voljan svojom prvom simfonijom, no ni- mantičnih obrisa. Tim je težim putem ručuje novo djelo hrvatskog autora za pobjednika no teško ostvariti. Naročito bi mladi skladatelji u natjeca- Znate i sami da kad se doživi neki veliki sam zadovoljan izvedbom Zagrebačke krenuo Srećko Bradić, stvarajući pre- No, nažalost, prošlogodišnjem se pobjedniku prvog Natjecanja za mlade izvođače Ferdo Livadić. Ove je njima trebali vidjeti jednu od obaveza, ali i priliku sklada- Spektakl Bradić–Bukvić uspjeh, da se vrlo lako i brzo pada i tre- filharmonije i gostujućeg rumunjskog ma narudžbi Zagrebačke filharmonije natjecanja New Note nije posrećilo da mu, kao što teljskog zanata. Pritom je bitna kvantiteta; što više poša- sne o pod. Profesor Horvat me spasio dirigenta Ignata Mihnee. No skladatelji godine pobjednica Tanja Sonc praizvela Etidu za vi- svoju polusatnu peterostavačnu Prvu je najavljeno, pobjedničku skladbu izvede Puhački ljete — veće su šanse. U godini kad sam osvojio jedno U kojem ste trenutku dobili potvrdu svo- od toga i naučio da je jednako vrijed- se moraju zadovoljiti i lošom izvedbom, olinu i gudački kvintet Anđelka Klobučara. Tko će simfoniju. Središnjica koncertne veče- kvintet Berlinske filharmonije. Naime, ansambl je u natjecanje u SAD–u, što mi je donijelo izvedbu s Orke- je prave odluke? no pisati i za manje eksponirane prigo- a kad dožive onu dobru, to je ushit i pisati iduće godine za ovogodišnjeg pobjednika? ri koja je u redovitoj sezoni orkestra 2. posljednji trenutak odbio izvesti to djelo (službena strom iz Louisvillea, sudjelovao sam na desetak njih, da de, za komorne ansamble i slično, da je skok prema nebu. Nadam se da će do ožujka 2012. u Dvorani Lisinski okupila To je sigurno bilo 1995. godine na dru- je verzija za publiku bila isprika da je partitura sti- Dubravko Detoni, koji će biti prisutan na proglaše- bih osvojio jedno — dakle, isplati se. Mladi skladatelji, svaka kompozicija novi izazov. toga doći u nekoj drugoj prigodi. mnoge poklonike suvremene glazbe, goj godini studija, u klasi akademika gla prekasno, a neslužbena da se ansamblu djelo nju. Upoznat će se i razmijeniti kontakte s pobjed- šaljite! (Dina Puhovski) 30 Stanka Horvata, kad smo kolega Da- jednostavno nije svidjelo) pa ste za to angažirali Za- nikom za njihovu buduću suradnju. 31 , intervju u povodu priprema za jubilarni 60. Zagrebački festival godine. Ako ih ljudi slušaju, vole i vrte, onda te pjesme zaslužuju da se nađu na listi.

Festival kao televizijski šou

Od ove godine sudjeluješ i u radu Zagrebačkog fe- stivala. Što je točno tvoja uloga i u kojem smjeru Život u petoj brzini ide Festival? U novoj umjetničkoj strukturi vodstva festivala, Belan je jedan od novih elemenata kao glazbeni urednik Ja sam jedan od glazbenih urednika Festivala. Iz Hrvatskog društva skladatelja stigla je inicijativa da se pokuša revitalizirati i modernizirati Zagre- Razgovarao: Josip Radić leda, baladu koja ga je ponovno vrati- ja, a moj bend i ja napravili smo kom- Nadahnuće ukuleleom bački festival, a njihov poziv zazvučao mi je kao la u radijski eter i koja je pomogla sko- pletan soundtrack za predstavu koji pravi izazov, budući da se time nikad nisam ba- vati ono što danas nazivamo »belanov- smo izvodili uživo. U svakom slučaju, Na koji način onda ti konzumiraš glaz- vio pa sam rado pristao. No s festivalima opće- eno i ja dugo smo ski pop«. Slijedili su novi hitovi poput melodija koja je postala Oceani ljuba- bu, kupuješ li i dalje ploče i CD–ove ili...? nito imam dosta iskustva, još od Đavola i Split- Divojka sa juga, Galeb i Kad plima se vi bila je zapravo završni song u pred- skog festivala preko Melodija i Zadarfesta, pa do dogovarali intervju. Konzument sam starog kova koji se diže.S Rijekom snova (2007.) mediji su stavi, a u originalu se zvala Kazalište, to šibenskih Večeri dalmatinske šansone, stoga se Na kraju smo ga polako prilagođava novome. Kod kuće ga smjestili u sam vrh hrvatske glazbe. je tajna (pjeva refren). Bilo mi je žao da nadam da će to moje festivalsko iskustvo prido- odradili na Auto- imam kolekciju od nekoliko stotina cesti Rijeka — Za- Belanova publika, pak, znala je i prije propadne, pa sam se bacio na pisanje nijeti i kvaliteti Zagrebačkog festivala. Osnovna CD–ova koje volim poslušati iako mi je, greb. S obzirom na da on pripada samom vrhu, no njegove novog teksta i prearanžiranje, a rezultat ideja je vratiti ugled domaće pop–glazbe, u naj- u posljednje vrijeme, najpraktičniji me- broj svirki i na to koliko puta godišnje sjajne pjesme iz devedesetih (Ponoćna je, eto, ljubavna pjesma kao i sve moje širem smislu riječi. Smanjit ćemo broj pjesama dij zapravo radio. Tu se prepuštam iz- Nprijeđe tu dionicu, Hrvatske autoceste zvona, Dolazi ljubav...) jednostavno nisu druge pjesme, osim Ka’vanne (smijeh). kako bismo pokušali izvući što kvalitetnije pje- boru glazbenih urednika. A diskografi- trebale bi mu izaći u susret s nekakvim išle ukorak s tim ludim vremenima. sme, a ciljamo na najeminentnije hrvatske izvo- Pjesmi je ipak trebalo neko vrijeme da ja je u velikoj krizi, albumi polako izumi- popustom. Ili barem s certifikatom za đače i autore. Želimo napraviti festival kao tele- se »ušulja« u radijski eter... ru i singlovi zapravo preuzimaju primat strpljenje. Pitam ga usput što najviše Bilo kako bilo, nakon uspjeha s Rijekom vizijski šou. Dat ćemo priliku i mladima koji će BROJ 182, LISTOPAD 2013. u nekom novom obliku. Čini mi se da BROJ 182, LISTOPAD 2013. sluša u autu. snova slijedili su brojni uspjesi i svirke, na posebnom natjecanju imati priliku izravno ući mnoge čak i izvan granica države. Za Točno. To nije neki prvoloptaški instant– se tako polako zatvara krug započet hit koji je zanimljiv samo mjesec dana. na Festival koji će se održati u siječnju. No prije Neno Belan: Uglavnom je to radio, Dru- atraktivnost koncerata uvelike je zaslu- još u doba Elvisa Presleyja kada format toga održat će se 60. jubilarno retrospektivno iz- Radi se o jednoj od onih pjesama kojoj gi program ili nešto slično, dakle, neka- žan i Belanov prateći bend Fiumens LP–ja nije ni postojao, glazba je izlazila danje na kojem će nastupiti mnogi od original- treba neko vrijeme da zaživi, ali onda (Leo Rumora — bubnjevi, Olja Dešić samo na singlicama. nih izvođača, a ikona Festivala, gospodin Hrvo- ostaje zauvijek. Sličan slučaj bio je i s — bas i Vedran Križan — klavijature) je Hegedušić i ostali kolege urednici pomogli su Rijekom snova — nekoliko mjeseci nit- Kad smo već kod singlica, tvoja Pjesma za čije se usluge otimaju brojni hrvat- mojoj malenkosti odabrati osamnaest skladbi od ko nije reagirao na nju, a onda u Tvorni- sreće (Ulicama grada) postigla je velik ski izvođači. Zajedno su jedan od rijet- više od tisuću koliko ih se izvelo u ovih šezde- ci cijela dvorana pjeva i danas na You- uspjeh osvojivši i Porina za pjesmu go- kih domaćih bendova koji uživo zvuči set godina. tubeu ima više od dva i pol milijuna kli- dine 2013. Kako je nastala pjesma i kako ova renesansa karijere Nene možda i bolje nego na snimkama, gru- kova! Nitko to ne može predvidjeti. Svo- je došlo do suradnje s Ljetnim kinom? pa sjajnih muzičara koji s lakoćom izvo- Za jesen je najavljen i izlazak live albuma s aku- jevremeno me čak i Sunny day iznena- stičnog koncerta snimljenog u Tvornici ove Belana, nakon Đavola s de zahtjevne četveroglasne vokalne Pa, najprije sam kupio ukulele (smijeh). N dila. Kad smo je snimili, mislili smo da godine? aranžmane i prenose dobre vibracije To je bio početak svega, bilo mi je zani- nije ništa više nego dobra pop stvar, a kojima je snimio i svirao sve što se s pozornice na publiku. Uostalom, u to mljivo vidjeti kako ga svira onaj Havajac onda odjednom ludilo, čak i izvan gra- Još uvijek radim na tome. Planirao sam to puno se i sami možete uvjeriti bacite li uho na na Youtubeu, a zatim i Max iz Ljetnog nica Hrvatske. Doduše, bilo je i pjesa- prije završiti, ali me onda uhvatilo ljeto i ljetna tur- snimati i snimati moglo, počela je njihovu Tvornicu snova, dvostruki live kina. Učeći i istražujući ukulele, doš- neja. No ovih dana ću se vratiti u studio i nadam ma za koje sam bio uvjeren da su hit, album snimljen na rasprodanim kon- la mi je na pamet tema koja je zapra- se to završiti za mjesec dana. Inače, radi se o prije točno deset godina kada je na ali ih na kraju nitko nije ni primijetio... certima u zagrebačkoj Tvornici 2008. vo početak te pjesme. Poslije je došao snimkama dvaju fenomenalnih nastupa u Tvorni- Jednostavno, danas pokušavam na- Nakon niza uspješnica, ni posljednjih i tekst koji zapravo potpuno odgovara ci u veljači ove godine. Uz Fiumense, bilo je do- šibenskim Večerima dalmatinske praviti dobru pjesmu kojom ću biti prije godina Belanu ne manjka radiofoničnih sta gostiju, tako da nas je u jednom trenutku na svega zadovoljan ja, a onda i moja pu- »filozofiji« ukulelea. Riječ je o pozitiv- hitova koji u pravilu postaju i koncertni pozornici bilo čak dvadeset jedan — gudački šansone s klapom More izveo Srce blika. Razmišljanje da mora biti hit nije nom instrumentu na kojem je teško na- zgodici. Kiša (za koju je spot snimljen u kvartet, klapa, udaraljke, gitara, mandolina i tako mi ni presudno ni u prvom planu. pisati tužnu pjesmu, tako da ga nekako od leda. Pučišćima na otoku Braču) donijela mu svrstavam u durski instrument, za razli- dalje... Radi se o unplugged varijanti pjesama iz je još jedno priznanje na šibenskom Fe- Već godinama izdaješ singl po singl koje ku od recimo violine koja je, mislim, ne- svih trideset godina moje karijere, obukli smo im stivalu, a s Oceanima ljubavi postao je poslije objediniš u kompilacijske albu- kako više molska. Budući da živim na novo ruho i to vrlo zanimljivo zvuči. Stvarno sam najizvođeniji autor za 2012. prema po- me. Kakvom se u međuvremenu poka- relaciji Rijeka — Zagreb — Split, doi- sretan što smo to snimili i što će to imati priliku dacima HDS ZAMP–a. zala ta odluka? sta po Splitu često šećem i »sretnem čuti i oni koji nisu bili na koncertu. Odsvirali smo drage ljude, prijatelje svoje« pa se može čak i nekoliko pjesama koje inače nisu dio mojeg kav koktel vijesti i glazbe koja mi odgo- To se pokazalo kao odličan potez. Jako reći da je pjesma nastala po istinitoj pri- standardnog koncertnog repertoara poput Mo- vara. Znam poslušati i neki zanimljiv al- Singl po singl sam ponosan na svoju trenutačnu po- či, uostalom kao i sve moje pjesme. joj ljubavi, A gdje si ti i Uspomene, tako da bi to bum koji mi se nađe na CD–u ili sticku. Kako je nastala pjesma Oceani ljubavi, ziciju iza koje stoji kontinuitet, kvaliteta i — Ista pjesma zadržala se i na HR zaista moglo zvučati zanimljivo. Ove godine me oduševio Daft Punk. koja se inspiracija krije iza nje? velik terenski rad s bendom. Iz godine u TOP 40, nacionalnoj top–listi radijskih Kad sam čuo »Get lucky«, odmah sam U arhivi se krije i antologijska snimka koncerta godinu postizali smo sve bolje rezulta- singlova, toliko dugo da su zbog tebe skužio da je to to i onda sam nabavio Đavola u zagrebačkom Kulušiću. Hoće li to ikada Dakle, ja već godinama izdajem sin- te, a posljednjih pet godina u svakom je morali primijeniti pravilo o maksimal- cijeli album koji je zanimljiv spoj elek- ugledati svjetlo dana? gl po singl, a onda ih najčešće pred- slučaju »najjačih« pet godina moje kari- nom vremenu koje jedna pjesma može tronike i akustike, retra i popa, ali sve stavljam na šibenskom Festivalu dal- jere. Uzme li se u obzir razvoj interneta i provesti na top–listi. Komentar? Prava na te snimke polaže diskografska kuća je vrlo ukusno i odmjereno. Ma nešto matinske šansone. Kako se svake go- neki novi klinci s mp3cama, downloadi- Records, glazbena urednica otišla je na fenomenalno! Ipak još ima nade za do- dine bliži termin, onda »poludim« i dobi- ma i sličnim, stvorili su se izuzetno po- Samo postavljanje top–liste je, prije rodiljski, a ja na turneju (smijeh), no jako mi je sta- bru glazbu. jem inspiraciju potkraj proljeća (smijeh). voljni uvjeti za izdavanje singla po sin- svega, pozitivan pomak koji svakako lo do toga da taj koncert izađe van, s obzirom Tako je bilo i s Oceanima ljubavi. Izvor- gl. Isto tako volim izdavati albume, od- podupirem. No ne slažem se s deta- da se radi o povijesnom nastupu. Đavoli su sada Belanovski pop no, melodija te pjesme nastala je godi- nosno kolekcije pjesama koje su već ljem da se singlovi skidaju nakon go- već dio baštine hrvatske pop–kulture i kako više nu dana prije za potrebe predstave Bu- vani, uz dodatak nekoliko novih stvari. dinu dana jer onda to nije relevantna li- ne postoji nijedna službena live snimka, svaka- Nova renesansa karijere Nene Belana, ratino na Međunarodnom dječjem fe- To sam napravio i s posljednjih neko- sta. Moj prijedlog je stvaranje još jedne ko ću se potruditi da to izdamo što prije. U arhivi

nakon Đavola s kojima je snimio i svirao stivalu. Redateljica me nazvala i pitala liko izdanja jer ako danas odlučiš izda- manje top–liste koja će okupljati potpu- su još i neke nedovršene pjesme, pa se jednog V ržina sve što se snimati i snimati moglo, po- bih li radio glazbu za tu predstavu, što vati potpuno novi album, postoji šansa no nove singlove posljednjih mjeseci, dana možda uhvatim i toga... čela je prije točno deset godina kada je meni bio veliki izazov, s obzirom na to da ispliva samo jedna do dvije pjesme, uz nacionalnu top–listu koja će biti baš nastazija

je na šibenskim Večerima dalmatinske da dosad nisam imao takvih iskustava. a ostale kao da ne postoje. Dakle, uza- nacionalna top–lista, bez obzira na to A 32 šansone s klapom More izveo Srce od Inače, Buratino je ruska inačica Pinoki- lud vam trud, svirači! (smijeh) jesu li pjesme stare jednu godinu ili tri Neno Belan 33 ZAGREBAČKI FESTIVAL Osamdesete i devedesete: vrijeme promjena i programskih eksperimenata Petak Dubravko Detoni: Zaboravljene muzike Ususret šezdesetom rođendanu Zagrebačkog festivala 6. prosinca 2013. 8. studenoga 2013. Kasnijih desetljeća zagrebački će zabavnoglazbeni fe- stival zdušno mijenjati dvorane i termine održavanja, 10:30, Hotel Imperijal kao i broj revijalnih i natjecateljskih večeri; uvodit će, isti- Povijesna videoteka 20:00, HNK Ivana pl. Zajca, na, u program nove kategorije za jednokratnu ili više- Voditelji: Rijeka Rasadnik glazbenih zimzelena kratnu uporabu, poput Ličkog prela, Večeri rodoljubne Nikša Gligo, Seadeta Midžić i revolucionarne pjesme, Hit–parade, Večeri lakih or- Ivo Lhotka-Kalinski: Svije- Što bi se trebalo znati o festivalu koji je mijenjao zvučnu sliku i imidž popularne kulture na ovim prostorima kestralnih formi te pjesama posvećenih Zagrebu i Uni- tleći grad. Muzička farsa verzijadi, a na prijelazu iz osamdesetih u devedesete u 16:00, Hotel Imperial zatočenika apsurda program će integrirati i završnicu emisije Radio Zagreba ske zabavne glazbe: 60. Ivo Koerbler i Aleksandar Šanji Ujhelyi, sira barem nekoliko hitova koji će po- Pavica Gvozdić, glasovir Demo X, urednika Bahrije Golubovića. obljetnicu našeg najsta- te u tom trenutku mladi student zagre- stati glazbeni zimzeleni pa ih se i da- Davorin Kempf: Prva suvremena rekonstrukcija rijeg zabavnoglazbenog bačkog Medicinskog fakulteta s izraže- nas može čuti u evergrinskim progra- Ti programski eksperimenti, međutim, u vremenu koje Tri preludija za glasovir opere u povodu 100. obljetnice festivala. Jer 6. prosinca nim afinitetom prema zabavnoj glazbi: mima naših radiopostaja, a vokalni ih i inače pamtimo po opadanju zanimanja za opću festi- Glazbena Ivo Josipović: rođenja skladatelja ove godine navršit će se Nikica Kalogjera. Na samom festiva- solisti i sastavi mlađih naraštaja snima- valsku produkciju koja je hipertrofirala sedamdesetih Jubilus, za glasovir šezdeset godina otkako lu publici se predstavilo tek dvoje vo- ju u novom, produkcijski osvježenom godina, neće pomoći u borbi za primat pokraj, recimo, tribina Stanko Horvat: Sudjeluju: Robert Kolar, Nataša je, zahvaljujući anga- kalnih solista — Ivo Robić i Rajka Vali, ruhu. Jubilarni Zagreb 63 koji se održa- stabilnog i diskografski uspješnijeg Splitskog festivala. Sonnant za glasovir Antoniazzo, Sergej Kiselev, Vo- žmanu i upornosti šačice kojima je žiri ravnomjerno podijelio na va u dvorani Studentskog centra prote- Naprotiv! Urodit će paradoksalnim ishodom: program- Opatija Boris Papandopulo: ljen Grbac, Davor Lešić, Vanja entuzijasta, u Koncertnoj natječaj pristigle skladbe. Pjevače je na gnut će se na punih pet večeri, a prema ski bilteni pojedinih festivalskih godišta bit će volumino- Zelčić, Nenad Vukelić Četiri studije iz Osam studija za dvorani Istra pod geslom pozornici pratio Plesni orkestar Radio– ocjeni radijskih i televizijskih urednika i zniji od ukupnih festivalskih recenzija u dnevnom i revi- 7.—10. Izaberite najbolje plesne Zagreba kojim je ravnao njegov tadaš- glasovir Piše: Nenad Marjanović Zulim diskografa iz nekoliko europskih zema- jalnom tisku. A unatoč konjunkturi novih skladbi, u je- melodije l953. održan prvi zagrebač- nji šef–dirigent Zlatko Černjul. Jedna Redateljica: lja bit će proglašen Europskim festiva- dinoj dosad objavljenoj antologiji Zagrebfesta u nakladi studenoga ki zabavnoglazbeni festival: Zagreb od temeljnih značajki prvog, a i neko- Saša Broz lom godine. podetikete Croatia Recordsa — Perfekt Music, najve- Vladimir Krpan, glasovir 53. A naš je zagrebački festival, koji liko sljedećih zagrebačkih festivala bilo 2013. Dirigentica: BROJ 182, LISTOPAD 2013. rema najavama iz Hr- ći broj uspješnica datira upravo iz razdoblja omeđenog Boris Papandopulo: BROJ 182, LISTOPAD 2013. će od 1984. godine i službeno postati je da publika nije glasovala za pjevača, Avangardnost Zagrebfesta: Nada Matošević vatskoga društva skla- Zagrebfest, tek dvije i pol godine mla- nego za pjesmu, odnosno njezina skla- sredinom pedesetih i početkom sedamdesetih. Iz da- Treća sonata za glasovir električari i šansona našnje perspektive, Večer retrospektive je, poput kakve datelja, Zagreb bi tre- đi od sanremskog Festivala kancone, datelja (čemu je kumovala i činjenica da Četvrtak Natko Devčić: bao dostojno obilježiti ali, što je manje poznato no u najmanju je svatko, od samo nekoliko izvođača, zle slutnje, u festivalski program uvedena još 1961. go- U koprodukciji s HNK Ivana pl. Avangardnost Zagrebfesta ogleda se i Mikrosuita za glasovir jedan od najvažnijih ju- ruku podjednako važno, čak dvije i pol izvodio više pjesama) pa su s obzirom dine. Isto će se ponoviti l969. i 1974., a jubilarni će Za- 7. studenoga 2013. Zajca, i Studentskim centrom u u činjenici da već 1963., kao naš prvi bileja u povijesti hrvat- godine stariji od prvog na to i nagrade bile uručivane isključivo grebfest 2003. radijski prijenos početi razgovorom ko- Stjepan Šulek: Zagrebu (Teatar &TD) festival u povijesti, na pozornicu pozi- 13:00, Sušak, Rijeka Eurosonga, održanog skladateljima. Tako je temeljem glaso- mentatora prijenosa s prvim direktorom festivala, dr. Fe- va jedan vokalno–instrumentalni sa- Otvorenje Memorijalne Prva sonata za glasovir u c-molu P u švicarskome Luga- va publike u Dvorani Istra prva nagra- dorom Kopsom i prvim festivalskim laureatom, Ljubom stav tek stasalog rokerskog naraštaja nu, 24. svibnja 1956. da pripala skladatelju Ljubi Kuntariću Kuntarićem. sobe Lovre pl. Matačića — zagrebačke »električare«, Bijele stri- godine. za pjesmu Ta tvoja ruka mala sklada- Fond Lovro i Lilly Matačić 19:30, Hotel Imperial jele — koji debitira s vedrom pjesmom nu na stihove Blanke Chudobe, druga Zagrebački solisti Ti si moje proljeće, skladatelja Branka Novi putovi ili tempi passati? u suradnji sa Zakladom Pedesete — autori Nenadu Grčeviću za Plavi dim, a tre- dr. Viktor Ružić i Rotary Clu- Krešimir Fribec: ća Miroslavu Birou i Fedoru Kopsi za Mihaljevića te s legendarnim kvartetom Poput svih naših zabavnoglazbenih festivala, i Za- u prvom planu 4M izvodi Krajačevu pobjedničku Plat- bom Rijeka Lamento za gudače Rumbanu. Zanimljiv je podatak da se u grebfest je odavno prestao biti ključnim poligonom za no, boje, kist i... twist. Stanko Horvat: tom trenutku skladatelj–laureat Kunta- darovite debitante, najvažnijim izvorom novih pjesama Zanimljivo je da je inici- Passacaglia i fuga za gudače jativa za održavanje ta- rić, uvojačen zbog spomenute Tršćan- Od samog početka šezdesetih, u festi- za osvježenje radijskih programa i spektaklom kojim 17:00, Villa Angiolina, 22:00, HNK Ivana pl. Zajca, kve zabavnoglazbene ske krize, nalazio u blatnim rovovima valski program bivaju uvrštene i sklad- defiliraju zvijezde pozirajući fotoreporterima. Tako je ne- Opatija Ivo Malec: Rijeka iznad Muje (Muggia), uz samu granicu Lumina za gudače i elektroniku smotre natjecateljsko- be koje se, zahvaljujući suptilnosti sti- minovno izostalo i zanimanje publike koju je festival ne- Otvorenje retrospektivne s Italijom! Matija Dedić, glasovir ga karaktera potekla hova, ali i glazbenoj fakturi te načinu kada hranio ne samo dobro upakiranim pjesmama ta- izložbe Šetnja kroz proš- Srđan Dedić: od zagrebačkoga glaz- interpretacije približavaju žanru autor- lentiranih generacija s početka zagrebačke priče nego lih 50 Concerto grosso za gudače benoga nakladnika, dr. Šezdesete — uspon ske pjesme. To se prije svega odno- Nedjelja Ivo Robić je uz Rajku Vali otpjevao sve i jedinstvenim i tada rijetkim glamurom, a mediji, od Autorica: Petra Pavić Fedora Kopse, a još je festivala si na Meštrovićev zdenac Dragutina dnevnog i revijalnog tiska do radija i televizije, u svojem pjesme 1. Zagrebačkog festivala 22:00, Hotel Imperijal 10. studenoga 2013. možda zanimljivije to da Britvića i Vilibalda Čakleca, Dođi olu- fastfood novinarstvu izgubili su i najmanje zanimanje (i je u jeku Tršćanske krize Unatoč činjenici da biva obavijen pot- jo i Bolero noći Alke Ruben i Milutina Borna Šercar’s Jazziana 11:00, Hotel Imperial strpljenje) za teme koje ne mirišu na instant–senzacije. 20:00, Hotel Imperial Povijesna videoteka kao kulminacije jugosla- punom medijskom šutnjom, Zagreb 53 Vandekara, Jesenji dažd Milana Len- Croatica Kani li opstati i nastaviti tradiciju, Zagrebfest će, suočen SVEČANO OTVORENJE Voditelji: vensko–talijanskog spora o granici te zahvaljujući iznimnom odzivu publike tića te Zadnji fijaker Dragutina Britvi- eć potkraj pedesetih, a s izazovima modernih sredstava komunikacije i posve 50. Glazbene tribine Nikša Gligo, Seadeta Midžić priprema za Treći plenum CK SKJ koji već u siječnju 1954. doživljava reprizu, ća, Pere Zlatara i Stjepana Mihaljinca novih načina predstavljanja diskografskih proizvoda, Opatija naročito šezdesetih godina će se radikalno obračunati s Đilasovim da bi od iduće, l955., postao tradicio- u maestralnoj izvedbi Vikija Glovac- baš poput diskografa, ali na sebi svojstven način, mo- Subota V liberalizmom, inicijativa naišla na bezre- nalna zabavnoglazbena manifestacija kog. Na tom će tragu u siječnju 1964. rati pronaći dorasle putove do publike, ne prepuštajući Zbor Hrvatske 9. studenoga 2013. zervnu potporu urednika zagrebačkih koja iz godine u godinu pobuđuje sve 20. stoljeća Zagrebfest doživljava skupina pjesnika, skladatelja i interpre- se odveć nostalgiji te ne zazirući od borbe s modusima radiotelevizije Novina mladih, Milivoja Matošeca, kao veće zanimanje glazbenog metjea, kao 10:30, Hotel Imperial ta kao Studio 64 (Dedić, Golob, Krajač, kojima u traženju novih hrvatskih zvijezda pribjegavaju Tonči Bilić, dirigent zvjezdane trenutke: svake i tadašnjeg predsjednika CK omladine i sve znatniju medijsku pozornost. Isto- Gotovac, Lentić, Hegedušić, Kalogjera, neke radijske i televizijske postaje. Povijesna videoteka Hrvatske Mike Tripala. dobno, međutim, istinske zvijezde fe- Špišić) pod pokroviteljstvom Zagrebfe- Voditelji: godine lansira barem nekoliko stivalske pozornice postaju interpreti Petar Bergamo: Na natječaj Muzičke naklade Horizont, sta, iako na marginama središnjih festi- Uostalom, Zagrebfest je pokrenuo jedan nakladnik not- Nikša Gligo, Seadeta Midžić — pjevačice i pjevači — pa se manife- valskih zbivanja (ali, recimo, uz potpo- nih izdanja, u vrijeme kad je samo u Zagrebu i njego- Spiriti eccellenti, sedam madri- hitova koji će postati glazbeni objavljen u listu Novine mladih u trav- gala za djevojački zbor i obligat- stacija postupno od smotre skladatelj- ru moćnog Vjesnika), u Zagrebačkom voj okolici djelovalo čak šezdesetak malih ansambala; nju 1953., do njegova je zaključenja ne instrumente skih postignuća pretvara u glamuroznu dramskom kazalištu, koje će tek poslije u zlatno festivalsko doba njime su dominirale pjevač- 16:00, Hotel Imperial zimzeleni pa ih se i danas može u rujnu pristiglo sto osam dotad neo- priredbu s izvođačima u glavnim uloga- bjavljenih i neizvedenih skladbi koje su ponijeti ime velikog kazališnog redatelja ke zvijezde; možda je napokon došlo vrijeme da uistinu Igor Kuljerić: Zagrebački kvartet ma, omogućujući u prvome redu pje- Branka Gavelle, upriličiti revijalnu smo- ponovno pripadne skladateljima, uključujući sve rizike Galeotova pesan, za mješoviti čuti u evergrinskim programima umjesto autorskog potpisa nosile šifru vačkim zvijezdama prodor na naslovni- tru novih postignuća s područja autor- kojima će biti izvrgnut. Jer prvorazredni medijski doga- zbor i timpane autora, tako da ni stručni žiri nije znao ce revijalnih novinskih izdanja, ali i pot- Branimir Sakač: 50. Glazbena tribina Opatija ske pjesme. Večer šansona u aktual- đaj koji je nekad mijenjao zvučnu sliku i imidž popular- Marko Ruždjak: naših radiopostaja, a vokalni ih o kome se radi. U žiriju su bili, uz ute- pisivanje ekskluzivnih ugovora, nerijet- Doppio, za gudački kvartet ostvarena je uz potporu Mini- meljitelja i prvog direktora festivala Fe- nome tisku bit će opisana kao večer za ne kulture na ovim prostorima, teško da će ikada više Ubu, za mješoviti zbor a capella starstva kulture Republike Hr- ko i za ugledne diskografske kuće sa Igor Kuljerić: solisti i sastavi mlađih naraštaja dora Kopsu, dotad široj glazbenoj jav- pamćenje, a u povijesti hrvatske popu- to biti. Milko Kelemen: vatske i Gradskog ureda za ob- sjedištem izvan naših granica. Song, za gudački kvartet nosti uglavnom manje poznati sklada- larne glazbe ostati prepoznata kao nu- Daniel, za dvostruki zbor a razovanje, kulturu i šport Grada Štono bi rekli naši prekomorski susjedi Talijani — čiji snimaju u novom, produkcijski telji na pragu kreativne zrelosti: Marjan Već potkraj 1950–ih, a naročito šez- kleus poetsko–glazbene vrste koja će cappella (hrvatska praizvedba) Frano Parać: Zagreba Marjanović Maić, Zlatko Černjul, Rudolf desetih godina, Zagrebfest doživljava s vremenom prerasti u tzv. Zagrebačku uzor–festival Sanremo također progone slike prošlosti Gudački kvartet osvježenom ruhu. — možda su to ipak tempi passati. 34 Mahalup, Dragiša Dukić, Miroslav Killer, zvjezdane trenutke: svake godine lan- školu šansone. 35 ZAGREBAČKI FESTIVAL

Ante Pecotić, umjetnički direktor Zagrebačkog festivala, otkriva svoju programsku koncepciju Zagrebački festival će u popularni grad vratiti popularnu glazbu Festival ćemo voditi respektirajući baštinu koju nasljeđujemo, ali i uvažavajući nove trendove i diktat vremena u 60.zagre kojem živimo backi itmejker Ante Pecotić uz predan stival imao kvalitetno uprizorenje produkcije, u smislu autorski rad sve se više uključu- televizijske emisije. je i u društvene i organizacijske festi strukture naše glazbene scene. Pojačana medijska platforma Od 2011. je dopredsjednik Hr- vatskog društva skladatelja, član Što publika može očekivati od »novog« izdanja Zagre- stručnog povjerenstva za zaštitu autorskih prava pri bačkog festivala, onog 61. u siječnju 2014.? val HHDS ZAMP–u, član predsjedništva Instituta hrvatske glazbe (IHG), član upravnog odbora Porina, a od ove Za buduća izdanja festivala, uključujući i ono 61. u 2013. godine i novi umjetnički ravnatelj Zagrebačkog festi- siječnju sljedeće godine, stvaramo ozbiljnu medijsku BROJ 182, LISTOPAD 2013. BROJ 182, LISTOPAD 2013. vala, priredbe koja se od 1984. održavala pod nazi- platformu za prezentaciju novih singlova pop–rock vom Zagrebfest. Taj najstariji festival zabavne glazbe u produkcije. Želimo okupiti što veći broj priznatih auto- ovom dijelu Europe održava se neprekidno od 1953. i ra i izvođača, što nam za sada i polazi za rukom. Na- kon što stručni tim odabere pjesme, slijedi njihovo po- 8.11. u 20.00h ove će godine navršiti šezdeset godina. jačano radijsko emitiranje, a zatim u siječnju scenski Novi ste umjetnički direktor Zagrebačkog festivala, a spektakl za koji vjerujemo da će i uživo potvrditi kva- 2 program HTV-a okupili ste i novu ekipu suradnika. Kako ćete voditi naj- litetu odabranih pjesama. Cijeli projekt radimo u ko- stariji festival zabavne glazbe u Hrvatskoj? produkciji s HTV–om. Idemo u jaku medijsku kampa- Surađujem s ljudima koji imaju sjajne reference: sklada- nju, s već dogovorenim medijskim pokroviteljima: uz telji Miro Buljan i Boris Đurđević, skladatelj i kantautor spomenutu suradnju s HRT–om, preko najutjecajnijih Neno Belan, skladatelj i zamjenik glavnog tajnika HDS– dnevnih novina i najslušanijih radiopostaja, sve do in- a Darko Bakić kao članovi stručnog tima te direktorica ternetskih portala i billboard kampanje. Cantusa Mirjana Matić kao izvršna direktorica festivala. Mnogi hrvatskoj zabavnoj glazbi prigovaraju manjak U projekt je uključeno još nekoliko stručnih ljudi s ko- kvalitete i originalnosti — mislite li da je to točno i da jima blisko surađujemo. Festival ćemo voditi respekti- se moglo osjetiti i u prošlim izdanjima Zagrebačkog rajući baštinu koju nasljeđujemo, ali i uvažavajući nove festivala? trendove i diktat vremena u kojem živimo. Moje se mišljenje očito ne podudara s mišljenjem Bez revolucije »mnogih«. Možda u proteklim izdanjima festivala kva- liteta pjesama nije bila na željenoj razini, ali to govo- Što želite promijeniti u svojem mandatu, kakva je vaša ri samo o lošem odzivu jačih autora i izvođača, što vizija Zagrebačkog festivala? nimalo ne umanjuje trud mojega kolege prethodni-

V ržina ka Hrvoja Hegedušića. To je ionako taj ključni dio koji Nemam revolucionarne ideje ni sredstva da ih ostva- sada nastojimo promijeniti nabolje. rim, ali imam veliku želju vratiti popularnu glazbu u

nastazija Što se tiče popularne glazbe u Hrvatskoj, »dosadna« A popularni grad. Volio bih dokinuti stereotip o tome Ante Pecotić: Otvaramo platformu za nove singlove pop-rock produkcije da uvijek moramo putovati nekamo da bismo doži- je koliko i činjenica da smo bili i ostali vodeći u široj re- vjeli nešto lijepo i vrijedno spomena. Zagreb je glav- giji na razini ideje, originalnosti, raznolikosti i na razini ladi su jednostavni i motivirani zato ni grad glazbene industrije u Hrvatskoj, i na njegovu kvalitete i produkcije zvuka. To što smo izgubili me- bih se mjestu već ozbiljno naljutio na sve one koji to dijsku bitku protiv korporativnog ustroja novog doba, što su mladi. Veći je problem s nama ignoriraju. to što nas piratiziraju i kradu preko interneta, to što M pojedini mediji ne ispunjavaju ni minimalne, zakonom starima, jer imamo komplicirane predodžbe U kratkom razmaku održat će se dva Zagrebačka fe- propisane odredbe o količini emitiranja hrvatske glaz- stivala: u listopadu se slavi 60. obljetnica festivala, a be — sve je to, u naravi, druga strana medalje pa se o sudbini svijeta koja, vjerujemo, ovisi samo o već u siječnju iduće godine slijedi 61. izdanje festiva- laiku može činiti da nismo dovoljno glasni i dobri kao la. Kako će izgledati jubilarno 60. izdanje, tko su autori nekad. I to je jedan od razloga da Zagrebački festival nama. i izvođači koji će na njemu nastupiti i prema kojim su ponovno postane mjesto na kojem će se svaki skla- kriterijima odabrani? datelj željeti natjecati s najboljom pjesmom. Jubilarni 60. Zagrebački festival zamišljen je kao re- Zagrebački festival poznat je i po tome što daje priliku trospektiva najvećih hitova u povijesti festivala. Go- mladim izvođačima. Kako ćete motivirati mlade auto- lem posao selekcije velikog broja pjesama odradio je re da ga shvate kao ozbiljnu priliku za predstavljanje Neno Belan uz svesrdnu pomoć Hrvoja Hegedušića. svojeg talenta i rada? Izvođači koji će nastupiti dijelom su originalni interpre- tatori pjesama, a dijelom njihovi mlađi kolege: Arsen To su slatke brige. Mladi su jednostavni i motivirani Berislavićeva 9, 10000 Zagreb Dedić, Zorica Kondža, Đani Stipaničev, Boris Novko- zato što su mladi. Veći je problem s nama starima, jer T. 01/ 4872 370, F. 01/ 4872 372 vić, Petar Grašo, Neno Belan i mnogi drugi. To izdanje imamo komplicirane predodžbe o sudbini svijeta koja, E. [email protected], www.hds.hr 36 festivala održat će se u Studiju 10 HRT–a kako bi fe- vjerujemo, ovisi samo o nama. 37

HDS-60.Zagrebacki Festival 1-1 cantus oglas.indd 1 10/11/13 10:29 AM SKLADATELJI I PUBLISHING Je li posao publishera ulaganje u autora?

Upute za snalaženje u svijetu pojmova funkcioniranja vlasništva i prava, tj. raspodjele prihoda Tomo In Der Mühlen (IDM Music): Naravno da jest, što ne znači da je to uvijek no- vac, dapače vrlo često su to veze ili plasman autora. IDM Music je već više puta ublisher je u cijeloj priči i trgovac. Zahvaljujući imao autore broj jedan u Hrvatskoj upravo na osnovi plasmana autora u TV produk- cije ili reklame. Avanse autorima smatramo zastarjelom metodom, jer je to zapravo Skladatelji i publishing — mreži kontakata i posjedovanju glazbene baze samo vrlo skup zajam autorima i osim ako oni to ne investiraju u nešto profitabilno, P na kraju im je to ipak preskupo. podataka, često je ključan u pregovorima kad se načelo spojenih posuda glazba nudi. Plasiranje na svjetsko tržište Ana Škarica Lesić (Dancing Bear): Klijent obično ne traži samo jednu, točno odre- Prvo i osnovno jest da je autor svjestan da ulazi u partnerski odnos i da taj odnos zahtijeva dozu povjerenja, ali i đenu pjesmu, već često želi više opcija, u čemu mu pomaže publisher svojim kata- dozu opreza logom, idejama i prijedlozima. Nedavno smo primjerice postigli da se pjesma autora Dalibora Pavičića i njegovih The Bambi Molestersa pojavi u finalnoj sezoni megapo- Piše: Zoran Stajčić To je legalni koncept koji kreatoru ori- nja samostalnih agencija za publishing. ju. Stoga nije mali broj glazbenika, i to žala kontrola nad djelom i utvrdili svi nička prava), dodaje Penc. pularne američke serije Breaking Bad, kao i pjesma grupe Goribor (autor Aleksan- ginalnog (u ovom slučaju glazbenog) Publisheri rade za proviziju, stoga se onih etabliranih, koji su se opekli kad je mehanizmi kontrole rada publishera. dar Stojković) u britanskoj seriji Top Boy. djela daje ekskluzivna prava, obično na svaki autor koji im pristupi mora odreći publishing u pitanju, upravo zbog ne- Također treba znati da u Hrvatskoj Pokaže li se nakon proteka navede- ograničeni rok (za autorova života i se- dijela ‘kolača’, ali time povećava mo- transparentnosti koja ostavlja dosta udjeli uglavnom ne prelaze 25 po- nog razdoblja da je navedeni oblik ajvažniji dijelovi Prvi profesionalni publisher u Hrvatskoj svakog ugovora damdeset godina nakon njegove smr- gućnost da i taj ‘kolač’ bude veći, jer prostora za makinacije publishera pre- sto za mala i 50 posto za mehanič- suradnje bio uspješan te da je oprav- obično su napisani ti). Vlasništvo copyrighta može se pre- je upravo zadatak publishera skupljanje ma autoru. ka prava u korist izdavača publishe- dao autorova očekivanja, oni mogu najsitnijim slovima. nositi i dijeliti na više pravnih i fizičkih prihoda. Neki od njih su i međunarod- ra. Za inozemstvo ti udjeli mogu biti i odlučiti nastaviti takvu poslovnu su- Publisher je u cijeloj priči i trgovac. Za- Uvijek je riječ o osoba, a vlasnik (ili vlasnici) imaju pra- no povezani i svakako će se potruditi veći, no tu treba uzeti u obzir i veliči- radnju ustupajući publisheru i više hvaljujući mreži kontakata i naravno onim klauzulama vo umnožavanja, pravo da se vlasnik ili doznati je li neki autor slučajno »big in nu tržišta. postotke malih i mehaničkih prava. U posjedovanju glazbene baze podata- napisanima kao fusnote. Iako gotovo autor uvijek imenuje uz djelo, kao i pra- Japan« i to naplatiti. Hrvatska još uvi- ka, često je ključan u pregovorima kad protivnom, autori zbog nepromišlje- BROJ 182, LISTOPAD 2013. Nneprimjetne, sadrže cijeli mehanizam vo određivanja načina adaptacije za ra- jek nije dio svjetskog sustava skuplja- Penc: Kratkoročniji nosti pri potpisivanju publisherskog BROJ 182, LISTOPAD 2013. se glazba nudi televizijama, oglašivači- ugovorenog odnosa. Jednako je u zličite forme, tko ga može izvoditi i na nja tantijema za digitalna prava, tako ma, filmskoj industriji i industriji kompju- ugovori ugovora mogu samo lupati glavom o glazbenom poslu. Gotovo da nema da domaći publisheri prikupljanje sred- kraju imati pravo na korist od toga. Co- torskih igara, a tada su zarade mnogo- zid kad im kod svake godišnje speci- glazbenika današnjice koji još u svojoj stava od njih obavljaju preko inozemnih pyright je ukratko neotuđivo pravo au- struko veće od onih koje donose me- Na upite svojih članova o potpisiva- fikacije honorara postane jasno koli- inicijalnoj, tinejdžerskoj fazi obožavate- publishing agencija i kompanija. tora, jer je intelektualno vlasništvo je- hanička i mala prava. Naravno da je i nju ugovora o publishingu, u HDS ko su novca (i) te godine «prepustili” lja nije pomno proučio omote albuma Zdenko Runjić dan od kamena temeljaca zapadnjač- Praksa na Zapadu pokazuje kako je tu riječ o inozemnoj praksi, s obzirom ZAMP–u savjetuju da se pri svakom publisherima, a da od njih nisu dobi- omiljenih glazbenika i primijetio da svi ke civilizacije. U neku je ruku to glazbe- na veličinu tržišta, dok je hrvatski spe- dvostrano–obveznom pravnom od- Prva prava publisherska agencija u nas bila je Skalinada koju je osnovao pokojni obično na poleđini pri dnu imaju sitnim li ništa. nikov »mirovinski fond« koji može i ne cifikum gotovo obrnuto proporcionalan nosu, kakav je i publisherski ugo- Zdenko Runjić te je ujedno bio inovator i u tome. slovima otisnute kratke informacije uz mora biti iskorišten, kao što jedino au- za velik broj autora koji najveći udio go- vor, mora voditi računa o jednakosti dva zaokružena slova — »C« i »P«. Povjerenje je najvažnije tor može odlučiti kome ta prava ustupa, dišnjeg honorara primaju upravo iz ma- onoga što se takvim ugovorom daje i Što su sustavi za prikupljanje digitalnih prava dijeli ili prodaje, nakon čega je komplet- onoga što se dobiva. Upravo su te dvije jedva primjetne ‘fu- lih prava (izvođenje i emitiranje u radij- Različiti publisheri imaju različite po- (streaming, pregledi na video/glazbenim servisima)? na eventualna dobit u budućnosti raz- skom i televizijskom eteru). snote’ svakog objavljenog glazbenog Takva dobit ili gubitak ne smije nika- slovne modele, no većina se drži na- djela glavni mehanizam cjelokupnog dijeljena prema ugovorenom obrascu iskografi pregovaraju Tomo In Der Mühlen (IDM Music): Sami tantijemi su vrlo mali, otprilike sedam ame- Što se tiče diskografije, s publisherom da pasti na »teret« samo jedne stra- čela kako se trajanje ugovora dogo- glazbenog biznisa. Sadrže informaciju ili je pak potpuno dobiva strana koja je ričkih dolara za 500.000 klikova, tako da reklame na tim videima nose znatno veću koji nije unutar kuće također se znatno ne, već obje strane trebaju biti rav- vara od slučaja do slučaja, ovisno o vlasništvu i pravima, tj. o svakoj ras- kupila ta prava ili su joj ustupljena. za izvođače i njihove zaradu. Novost koju nudi IDM Music je skupljanje prava od reklama na YouTube D mijenjaju stvari. Kako navodi Tomo Jo- nomjerno raspoređene. Drugim rije- o »jačini« autora, kataloga te količini podjeli prihoda. servisu za naše autore, što je znatno više nego tantijemi od televizijskih i radijskih Publishing je možda najlakše objasni- čima, publisherski ugovori u kojima interese, a publisheri za hannes In Der Mühlen, vlasnik među- ulaganja. Dakle, oni koji ulaze u po- reklama. ti kao aktivnu brigu za povećanje vri- narodne tvrtke za autorska prava IDM autor prenosi svoja mala i mehanička sao kao novi autori, zasigurno neće Fusnote glazbenog jednosti autorova »mirovinskog fonda«. autore. Music: Diskografija i publishing su odu- prava u izrazito visokom postotku, i to dobiti jednake uvjete kao etablirani biznisa Publishing je »rad na terenu« — vođe- Kakav je poslovni model ako autor koji ima ugovor s publisherom vijek bili potpuno odvojeni u cijelom svi- za sve vrijeme trajanja zakonske za- autori, no svaki autor glazbe treba nje računa o pravnim, administrativnim, odluči dati pjesme/album na besplatni download? jetu, osim naravno kod nas jer su disko- štite prava (što je najčešći slučaj kod imati na umu da ima prava kojih se Riječ je o copyrightu i publishingu — promotivnim, kao i trgovačkim aspekti- grafi u socijalizmu, a i poslije, automat- nas) mora biti u razmjeru s koristima ne treba lako odreći. Općenito, au- dva pravna pojma od izuzetne važnosti ma bavljenja glazbom. U Hrvatskoj se ski potpisivali sva prava. Dakle, prak- koje će prema tom ugovoru publis- Ana Škarica Lesić (Dancing Bear): Takve stvari autori dogovaraju sa svojim publis- tori moraju razumjeti da ugovor ne za svakoga tko se bavi glazbom u bilo za mala i mehanička prava autora, na- sa je išla po inerciji, a osnovna razlika her za autora ostvariti. Nažalost, broj- herima. Ako je to autorov interes, onda je i publisherov. kojem obliku, bilo da je izvodi ili sklada, ravno, brine HDS ZAMP, surađujući s je u tome što diskografi pregovaraju za ni primjeri iz naše prakse ne govore može biti jednostran, da oni sve daju bilo da je u nekoj grani glazbenog po- u partnerstvu autor — publisher tran- publisheru, a on u ugovor ne stavlja više od šezdeset društava za kolektiv- sparentnost izuzetno važna. Ne samo izvođače i njihove interese, a publishe- tome u prilog. Naime, česti su sluča- Diskografija vs. publishing: sla. Ta dva pojma imaju različita upori- no ostvarivanje prava u gotovo sto se- ri za autore. Sve uključene strane ima- jevi kad se autori s pravom osjećaju svoje obveze kao što su izvještaji, tra- šta i načela funkcioniranja. S obzirom zbog povjerenja, jer je riječ o suradnja- Tomo In Der Mühlen, IDM Music: Danas je publishing industrija u stalnom rastu, za damdeset zemalja svijeta. ma koje se planiraju na duže razdoblje, ju zajednički interes u plasiranju i boljoj prevarenima, smatrajući da je publis- janje i definicija što će zapravo raditi. na to da će ovdje biti riječ o publishin- eksploataciji pjesama i shodno tome Jer opcije usluga mogu biti različite razliku od diskografije koja je nažalost u stagnaciji. Publisher se bavi prikupljanjem prava nego i zbog uvida samog autora na ko- her temeljem međusobnog ugovora gu, copyright će biti objašnjen u krat- može se i zajednički pregovarati u inte- — od kompletnog vođenja manage- za autore koja nisu kolektivna i ne idu jim tržištima prolazi, u čemu je uspje- ostvario neznatnu ili nikakvu korist za kim crtama. resu što boljeg plasmana snimke i pje- menta do administrativnih poslova. preko kolektivnih društava, već ih autor šan, i time dobivanja nužnih informaci- njih. S druge strane, oni su se ugovo- sme u interesu svih, tvrdi Ana Škarica Copyright je intelektualno vlasništvo. ostvaruje individualno; brine se o regi- ja za kreiranje budućeg rada. Zahva- rom u korist publishera odrekli znat- Lesić koja je zadužena za publishing u Prilikom sklapanja ugovora treba straciji pjesama i kataloga domaćih au- ljujući blagodatima internetskog doba, nog dijela naknada s osnove malih i Dancing Bearu. Navodi kako je potpu- imati na umu da autori mogu za svaki tora izvan granica Hrvatske, bez čega u SAD–u i nekim državama zapadne mehaničkih prava, i to za cijelog svo- no normalno da autor ima različitog pu- ciljani teritorij ili državu koristiti usluge u praksi autori otežano ostvaruju inoze- Europe softverski je ta transparentnost jeg života, kao i sedamdeset godi- dovedena gotovo do savršenstva jer blishera i izdavača. na poslije svoje smrti. Kod uspješni- drugog publishera, dakle nije isklju- mni prihod; bavi se eventualnim prav- čeno da se može potpisati više ugo- nim sporovima, kontrolira emitiranja u autori mogu provjeravati rad publishe- jih autora to može biti golem novac, ije mali broj glazbenika, i to vora s lokalnim publishing agencija- medijima, primljena izvješća itd. To je ra i učinkovitost gotovo prema sustavu Što konkretno treba kaže Davorin Penc, pravni savjetnik u ma i jednom za ostatak svijeta, kao onih etabliranih, koji su se segment u kojem autor jednostavno ne internetskog bankarstva (izvor prihoda, znati prilikom pristupanja HDS ZAMP–u. Upravo zbog oteža- N tip prihoda, količina, s kojeg je teritori- publisheru? ne mogućnosti donošenja objektiv- što se cjelokupni worldwide posao može sam, jer je riječ o poslu koji konti- opekli kad je u pitanju publishing, nuirano uzima mnogo vremena, bilo da ja došao prihod, razdoblje skupljanja, ne procjene koliko će koja ugovorna može dati u ruke i samo jednom pu- iznosi...). je riječ o administrativnim zadacima pri- Prvo i osnovno jest da je autor svjestan strana steći i ustupiti publisherskim blisheru ili diskografskoj kući. upravo zbog netransparentnosti da ulazi u partnerski odnos i da taj od- ugovorom, čini mi se poštenim, a to kupljanja prihoda, bilo da se radi o pre- I uvijek treba imati na umu da je po- govorima i pozicioniranju na tržištu. Stvari u razvoju nos zahtijeva dozu povjerenja, ali i dozu preporučujem autorima, da ugovore koja ostavlja dosta prostora za opreza. Povjerenje je potrebno zato što najprije zaključuju na kraće razdoblje vjerenje najvažnije jer publisher i au- Donedavno je publishing rađen unu- No treba ponovno istaknuti: stvari tako treba vjerovati da će se publisher po- (npr. tri godine), uz ustupanje manjeg tor trebaju funkcionirati poput nače- makinacije. tar diskografske kuće, ali je opseg po- funkcioniraju na razvijenom Zapadu, brinuti za što veću iskoristivost autoro- udjela malih i mehaničkih prava (ma- la spojenih posuda zbog obostrane Tomo In der Mühlen 38 sla i zahtjeva nužno doveo do profilira- dok su u Hrvatskoj još uvijek u razvo- va potencijala, a oprez kako bi se zadr- nje od 25% za mala i 50% za meha- i po mogućnosti dugoročne koristi. 39 Hrvatska revolucija u svijetu top–ljestvica u organizaciji Instituta hrvatske glazbe O prvih osam mjeseci prve hrvatske službene ljestvice HR TOP 40 HR TOP 40 Hermetičan hrvatski eter u Softverski sustav PlayKontrol prati emitiranje na osamdeset radijskih postaja u Hrvatskoj Piše: Robert Urlić đači koji ne samo da nisu ostavili traga u glazbenoj takve liste bila je želja da se utvrdi učestalost nove do- iskrivljenom ogledalu povijesti nego nikada nakon toga i nisu napravili ništa maće glazbe, tj. singlova, u radijskom eteru. Uz po- što bi ponovo svratilo pozornost na njih. Za većinu ta- moć softverskog sustava PlayKontrol prati se emi- oliko su danas popularne i važne kvih mnogi nisu nikada čuli. tiranje na osamdeset radijskih postaja u Hrvatskoj i top–liste glazbenih izdanja, bez posebnim sustavom bodovanja sastavlja tjedna top– Piše: Dubravko Jagatić potrošeno je više od četiri i pol milijar- krug u kojem urednici na radijskim po- jeme kad te iste zvijezde pune klubo- obzira na to je li riječ o singlovima, Prve top–liste lista. Kako bi objašnjavanje sustava bodovanja zau- de dolara. U tom istom izvješću piše da stajama ne emitiraju glazbu novih izvo- ve i dvorane samo nekoliko stotina ki- albumima ili videospotovima? Koli- zelo dosta mjesta, recimo samo da se u obzir uzima je svaki četvrti izvođač novi. Za Hrvat- đača jer im nije poznata, ne shvaćajući lometara od nas. O zatvorenosti prema ko se zapravo u današnje vrijeme Prva glazbena top–lista objavljena je u časopisu i doseg postaje, a osim svih onih s nacionalnom i re- siječnju ove godine sku bi se moglo napisati da svaki če- da su upravo oni ti koji će pomoći da se izvođačima iz Europe da i ne govorimo, novih tehnologija može na pravi Billboard 1936. godine, a već od 1940. ona se stvara gionalnom koncesijom, uključene su i lokalne postaje Institut hrvatske tvrti izvođač odustaje od karijere zbog etablira neko novo ime. Iz istog razlo- no to je već globalni problem ili možda način formirati top–lista, bilo da se radi o prodaji, bilo prema zbrajanju glasova, emitiranju i prodaji. U prvo koje imaju većinom zastupljenu domaću glazbu. Na- glazbe pokrenuo nemogućnosti promocije i zatvorenosti ga diskografi sve manje ulažu u nove prije europski problem. Ko samom emitiranju na radiopostajama, kad znamo su vrijeme u Americi postojale čak tri liste: prema emi- ravno, ni takav zbroj nije idealan i točan, no daje sliku je prvu oficijelnu medija prema njihovoj glazbi, ma kakva zvijezde jer ih je teško promovirati. Pri- da nam internet omogućuje i tzv. nelegalno »skida- tiranju na radiopostajama, prodaji i sviranju na tada onoga što preferiraju urednici, ali i ono što želi publi- top–listu popu- ona bila. Najgore je što dobar dio tih tom radijske postaje gube na važno- Biti glazbeni urednik nje« pjesama i albuma za koje se ni približno ne može popularnim Jukeboxima, da bi se sve to 1958. obje- ka. Kako se u posljednje vrijeme pojavljuje sve više larnih pjesama u istih izvođača dobiva istodobno prizna- sti i popularnosti, a gube i diskogra- utvrditi u kojoj mjeri? Naravno, kao i nekada, i danas dinilo u tzv. Hot 100 — i danas aktualnu i službenu tzv. formatiranih radijskih programa koji »vrte« odre- hrvatskom eteru, odnosno HR TOP nje za svoj rad u inozemstvu, pa čak fi, sami izvođači, a ponajviše slušate- I ponovo se moramo vratiti na HR TOP se, barem dio top–lista temelji na onim službenim ili američku top–listu singlova. Britanska top–lista po- đeni fundus pjesama, ne možemo govoriti ni o pravoj U40 — službenu nacionalnu listu radij- ostvaruje i zaradu, frustriran činjenicom lji, odnosno potencijalna publika koja 40 i hrvatski eter. Preciznije, na ured- barem poluslužbenim podacima o prodaji i emitira- krenuta je 1952. godine u New Musical Expressu i na ni o stvarnoj procjeni glazbenih urednika, ni o kvalite- skog emitiranja domaćih singlova. Po- što nikoga kod kuće uopće ne zanima. bi pak »odriješila kesu« i kupila novi al- nike na domaćim radijskim postajama samim počecima postojalo ih je nekoliko, a onda je Na njihovu sreću i našu žalost, novi na- bum, otišla na nečiji koncert i tražila od nju, a način slaganja tih lista različit je, od postaje do ti pjesama, ali i takav sustav na neki način pokazuje pis emitiranja sastavlja se za program koji očito nisu svjesni činjenice da oni uskoro »otočnu« top–listu pod svoje uzeo UK Chart osamdeset radijskih postaja, uključu- raštaji više i ne računaju na promoci- tih istih urednika u željama i pozdravima BROJ 182, LISTOPAD 2013. postaje, od časopisa do časopisa (naravno, mislimo što publika želi slušati. Iako volimo reći da se kod nas sami kroje ukus svojih slušatelja i da BROJ 182, LISTOPAD 2013. na one inozemne, jer domaćih nažalost i nema). Što Company. Dok se američka top–lista temelji na zbroju ponajviše sluša tzv. šund, prateći posljednjih nekoliko jući najveće i najutjecajnije nacionalne ju i popularnost u matičnoj državi, već neke nove pjesme. Na službenim stra- prodanih singlova i emitiranju na najvažnijim radijskim oni sami mogu itekako pomoći mladim se tiče glazbenih top–ljestvica, vratit ćemo se malo mjeseci pjesme i izvođače koji su osvajali vrh HR TOP i regionalne, ali i velik broj lokalnih ra- se okreću globalnoj sceni i publici koja nicama Instituta hrvatske glazbe piše: stanicama, u Britaniji se računa samo tjedna proda- izvođačima i skladateljima da dođu do — ili bolje reći — poprilično u prošlost. Nekada su se 40, to se i nije pokazalo točnim. Najslušaniji su bili pop dijskih postaja. Sastavljanje pouzdane je danas u svijetu uglavnom žanrovski Budući da je radio i dalje medij koji naj- ja singlova, naravno danas i legalni download. Osim usustavljena, pa je do publike preko in- više utječe na promociju i popularnost izražaja; da ih čuju slušatelji, da dobiju nazivale i ljestvice popularnosti i to je možda najtoč- i rock izvođači poput Parnog valjka, Massima, Nine, top–liste moguće je zahvaljujući ino- tih dviju, još uvijek najvažnijih svjetskih top–lista, na terneta puno jednostavnije doći. glazbe, lista HR TOP 40 javnosti, me- potencijalnu publiku i u krajnjem sluča- niji naziv jer nekada davno, kao na kraju krajeva i da- Hladnog piva i Ivane Radovniković, što ipak daje sa- vativnom sustavu Playkontrol tvrtke ovim prostorima je bila važna i ona popularnog Radio dijima i glazbenicima predočava svježe ju da netko doživi takav uspjeh u ete- nas, top–liste nisu odražavale listu glazbene kvalitete, svim drukčiju sliku publike, barem one radijske. Na- Informacija d.o.o. koji upotrebljava na- Luxemburga koja se stvarala već potkraj četrdesetih i relevantne podatke o tome koje pje- ru da se probude i diskografi »njušeći« nego trenutačne popularnosti, tako da se uspjesima i ravno da plasmani tih glazbenika i njihovih pjesama predne softverske algoritme za prepo- Zatvoreni krug godina prošloga stoljeća. znavanje zvučnih zapisa. Hvalevrijedna sme doista jesu hitovi koje sluša cije- potencijalnu zaradu. Domaću glazbe- tzv. Number One hitovima mogu pohvaliti brojni izvo- postaju dobar pokazatelj i diskografima, iako samo ideja i potez. Naročito za zemlju koja la zemlja, što do sada nije bilo mogu- nu scenu danas ne čine samo službe- Prva glazbena top–lista u bivšoj drža- emitiranje na radiju ne utječe previše na prodaju pje- Jednolična žanrovska ponuda na ak- gotovo nikada u svojoj kratkoj povijesti tualnoj top–ljestvici HR TOP 40 ne go- će pouzdano znati. Sada znamo da se na izdanja diskografskih kuća registri- vi objavljivana je u beogradskom glaz- sama i albuma. ništa nije promijenilo punih dvadeset i ranih u Hrvatskoj. Domaću glazbu čini benom mjesečniku Džuboks i zvala se nije imala službenu top–listu najpopu- vori ništa o trenutačnom stanju na hr- larnijih pjesama ili barem top–listu naj- vatskoj glazbenoj sceni, nego isključivo više godina. cijeli niz kreativnih mladih autora koji Novi Top 30. Prve takve liste u Hrvatskoj 07. listopada – 13. listopada 2013. (tjedan 41/2013.) Za buduće naraštaje prodavanijih izdanja. Navodno je bilo o glazbenom ukusu i nekompetenciji svoju glazbu sve više poklanjaju pu- izlazile su svaka dva tjedna u Plavom Usporedno s tim, ona »nevidljiva sce- nemoguće takvo što sastaviti. Zar i u glazbenih urednika koji puštaju samo tem besplatnog downloada na svojim Vjesniku, svaka dva mjeseca u Pop na« moćna je i diše punim plućima. Za HR TOP 40 možemo reći da je prvi pravi poku- posljednjih dvadeset godina? provjereno jer znaju da njihovi sluša- web, bendacmp, facebook, myspace 1. Zar malo to je Aquarius Records expressu, te svakoga tjedna u Studiju. šaj formiranja glazbene liste popularnosti u Hrvatskoj, Ona ista na kojoj se nalaze izvođači 2. Suze nam stale na put Massimo Aquarius Records telji to najviše vole. A slušatelji to najvi- i sličnim internetskim stranicama, že- Temeljile su se na poluslužbenim poda- koje nećete čuti u hrvatskom eteru, ali 3. Prokleta ljubav Elemental Menart ne samo za one koji to prate »danas i sada«, nego i še vole jer nemaju drugog izbora, kad leći dobiti kakvu–takvu povratnu infor- 4. Anđele Menart cima koje su tadašnji diskografi (Jugo- za budućnost, jer nažalost pisanih tragova o popular- Gdje su nova imena? ćete se iskreno začuditi dospije li do va- 5. Ljubav čuvaj Goran Karan Scardona već dvadeset godina slušaju jedne te maciju od slušatelja, i to im sve češće ton, PGP RTB, Suzy...) slali urednicima nim pjesmama u povijesti gotovo i nema. Vrlo je teš- ših ušiju njihova glazba, uz pitanje kako 6. 1000 milja Vanna Mediteran film tih izdanja, koji su top–listu još slagali i Ok, kakva god bila, dobili smo kakvu– iste izvođače. Pokušajte na prste jedne polazi za rukom. Jesu li toga svjesni 7. Lako je tebi Boris Novković Hit Records ko doći do podataka kada je nešto snimljeno, odno- takav izvođač ne ostvaruje popularnost takvu top–ljestvicu pjesama koje se ruke nabrojiti barem pet domaćih izvo- diskografi, pitanje je. Domaću glazbe- 8. Vrijeme Massimo Aquarius Records prema nekom svojem praćenju emiti- sno koliko je i kada bilo popularno. Američka i britan- u Hrvatskoj. Izvođači se trude svim 9. Ljubomorni ljudi Jasmin Stavros Scardona ranja na radiju. Naravno da tako slaga- najčešće emitiraju u hrvatskom eteru. đača koji su se pojavili na sceni i ostva- nu scenu danas čine autori koji pune ska top–lista na neki nam način kroz svoju povijest sredstvima doprijeti do slušatelja i pu- 10. Tiho dolazi plima Dalmatino Dancing Bear ne liste nisu odražavale pravo stanje, no Oduševljenje je bilo opravdano, glaz- rili neku popularnost unatrag deset go- klubove zbog svoje iznimne kvalitete i daju dobar pregled evolucije popularne glazbe, mije- blike, a internet je omogućio mnogim 11. Oprosti mi jube Klapa Cambi (K. Kambelovac) Scardona bile su kakav–takav pokazatelj popular- benici zadovoljni, skladatelji još više, a dina. Nema ih baš puno, je l’ da? Za- čija se glazba prenosi od usta do usta, njanja stilova i popularnosti kroz desetljeća. Ako sada kreativnim skladateljima, izvođačima i 12. U mom zagrljaju Oliver Dragojević Aquarius Records nosti pojedinih pjesama i izvođača. U ni publika se nije bunila. I tako je bilo pravo, domaća scena nikada nije bila od mp3–ce do mp3–ce. Do domaće 13. Traje noć Ivana Radovniković Dallas Records ne možemo kliknuti mišem i vidjeti što je bilo slušano glazbenim umjetnicima da odustanu i kasnijim vremenima, kada govorimo o dok nakon nekoliko tjedana nije posta- bogatija, kako žanrovski, tako i kvanti- 14. Grijeh Natali Dizdar Agapa od diskografskih kuća, koje uglavnom glazbene scene treba doći, treba se i popularno pedesetih ili šezdesetih godina kod nas, tetom, ali i kvalitetom. Postoji niz vrhun- 15. Samo da znaš Parni valjak samostalnoj Hrvatskoj, najpopularnija lo evidentno da HR TOP 40 čine izvo- obavljaju ulogu PR agencija, te sami potruditi otkriti što se sve na njoj nalazi 16. Tanki živci Parni valjak Croatia Records HR TOP 40 pomoći će da budući naraštaji vide i čuju skih mladih glazbenika koji su odrasli je bila top–lista HTV–a Hit depo koja se đači koji su prisutni u domaćem ete- postaju svoji izdavači. i tu istu glazbu ponuditi slušateljima da 17. Woody Ivana Kindl Menart što se danas slušalo i što je bilo popularno, a to je već ru već barem trideset godina, ako ne i na globalnim hitovima, slušajući omilje- 18. Rođendan Croatia Records emitirala čak četrnaest godina, a i mno- sami odaberu što valja a što ne, pruža- velika stvar za povijest naše glazbene industrije. Kad ne izvođače koji pjevaju uglavnom na 19. Imam neke fore Crvena jabuka Croatia Records ge su radijske postaje imale svoje liste više. Tako su se recimo u posljednjem Nažalost, hrvatski je eter istodobno za- jući istodobno svima podjednaku prili- 20. Bilo je dobro dok je trajalo Vatra Dallas Records bi se nekim futurističkim strojem vrijeme moglo vrati- engleskom jeziku i ne kopirajući ih, već popularnosti, prema glasovima slušate- tjednu kolovoza 2013. godine među tvoren za izvođače koji pjevaju na en- ku. Biti glazbeni urednik ne znači samo lja i — naravno — samih urednika. ti, da nam postanu dostupni podaci iz naše glazbene prvih deset mjesta sa svojim aktualnim nastavljajući sa svojom skladateljskom gleskom ili nekom drugom jeziku koji 21. Ljubav Quasarr feat. Croatia Records birati glazbu, nego otkriti nove izvođa- 22. Srce veliko Detour Aquarius Records prošlosti, bila bi to prigoda za novi projekt Instituta hr- singlovima našli Massimo, Vanna, Oli- kreativnošću tamo gdje su njihovi uzo- nije hrvatski. Mračno doba u vrijeme če, slušati dobre i loše te biti svojevrsni 23. Dobro došla mi u sjećanje Baruni Hit Records vatske glazbe. Ako već znamo da je potkraj 1959. Ivo ver Dragojević, Crvena jabuka, Hlad- ri stali. Isti ti mladi izvođači danas ne- globalne povezanosti kad se engle- 24. Godina još sto Igor Delač Dancing Bear Top of the Shops i HR TOP selektor sa stavom. Glazbeni urednici Robić hitom Morgen stigao na 13. mjesto Billboarda no pivo, i Parni valjak. Daleko maju gotovo nikakve prilike pojaviti se u skim jezikom koristi barem devedeset 25. Sada kasno je Marko Tolja Aquarius Records 40 i urednici radijskih postaja trenutačno 26. Gdje sam bio Željko Bebek Aquarius Records i 23. mjesto britanske top–liste, bilo bi lijepo kada bi- od toga da je riječ o lošim pjevačima i eteru domaćih radijskih postaja. Štovi- posto izvođača popularne glazbe. Ti pokazuju veliku dozu nekompetencije, 27. Nizbrdo od ljubavi Davorin i Bogovići Croatia Records Tek je 2006. Hrvatska diskografska smo, bez odlaska u arhive, znali koje su domaće pje- izvođačima, naprotiv! Sve redom prvo- še, dobar dio njih može se pohvaliti da isti izvođači koji su popularni i u svojoj 28. Isti kao ti Magazin Croatia Records lijenosti i aljkavosti. Oni su moćniji nego udruga pokrenula Top of the Shops, sme bile popularne i slušane nekih davnih godina. Za- razredni izvođači, ali gdje su novi? Gdje se češće »vrti u eteru« izvan Hrvatske državi u kojoj engleski jezik nije matični. 29. A onda dođe ljubav Vladimir Kočiš Zec Croatia Records što misle i mogu učiniti izuzetno mnogo 30. Dolazi trideseta Begini Menart službenu top–listu prodanih domaćih i hvaljujući ljestvici HR TOP 40 to će biti moguće u bu- su nove zvijezde? Zar se ništa ne doga- nego kod kuće, što automatski znači i U Hrvatskoj se takvi autori gotovo uop- stranih albuma koja se temelji na stvar- dućnosti, što je pravi razlog za čestitku tome projektu, đa na sceni? Zar nitko ne ulaže u mla- nastupe u inozemstvu. Nažalost, i sta- će ne priznaju. Kao da ne postoje. Na- za bolje dane hrvatske popularne glaz- 31. S tobom sve je savršeno Songkillers faet. Vedran Aquarius Records be. Mladi će autori doći do slušatelja, 32. TS Mejaši Bolji nego ikad Croatia Records noj prodaji, prema podacima šesnaest bez obzira na to koliko je precizan sustav izračuna. I de izvođače? Usporedbe radi, potkraj riji izvođači koji su se ‘«usudili« izaći iz žalost, jednako je stajalište i nepisano 33. Nima šoldi e pa ća Ivana Kovač Croatia Records ovlaštenih CD shopova. Vjerojatno naj- u postojbinama popularne glazbe ta su se načela mi- 2012. godine Međunarodno udruženje okvira mainstreama više ne nalaze pro- pravilo da susjedi ne mogu doprijeti do izvođači do publike, diskografi do novih 34. Da mogu biti njen Sandi Cenov Hit Records jenjala tijekom godina i desetljeća, tako da je bitno da glazbene industrije (IFPI — Internatio- stor za svoje žanrovske izlete i sklada- hrvatskog etera. I dok neki srpski, slo- izvođača, mediji do potencijalnih zvijez- 35. Još jednom Silente Aquarius Records važniji događaj, što se tiče ljestvica po- 36. Čovik s dušom maestrala Đani Stipaničev Dancing Bear pularnosti, jest ovogodišnje pokretanje se nešto pokrenulo, a vrijeme će pokazati kakve su nal Federation of the Phonographic In- teljsku maštovitost. venski ili makedonski glazbenici dobi- da, publika do novih idola, vlasnici klu- 37. Obožavam Croatia Records HR TOP 40 na inicijativu Instituta hrvat- korekcije moguće i potrebne. Tko je najslušaniji, tko je dustry) objavilo je izvješće u kojemu je vaju hvalospjeve diljem Europe, glazbe- bova do boljeg prometa, a radijski pro- 38. Ja sam rojen da mi bude lipo Tonči Huljić & Madre Badessa Croatia Records slušan i koji novi singl ima potencijal budućeg hita, sve očigledno da se unatoč krizi i recesiji i ni urednici i urednici hrvatskih radijskih gram postat će sadržajniji i zanimljiviji. 39. Tako rijetko si tu Ivana Radovniković Dallas Records ske glazbe. Kako nam je rekao tadašnji Moćna nevidljiva scena 40. Tulum Giuliano Croatia Records voditelj odnosa s javnošću IHG–a, Mi- nam to sada donosi HR TOP 40. Dobro i za uredni- dalje neumorno ulaže u nove izvođače. postaja kao da ne priznaju glazbu na- I na kraju, HR TOP 40 počet će prika- 40 lan Majerović–Stilinović, svrha kreiranja ke, publiku, diskografe, ali i same glazbenike, zar ne? Štoviše, 2011. godine na nove izvođače Drugim riječima, ušli smo u zatvoreni ših susjeda i njihov jezik. I to u isto vri- zivati doista pravo stanje popularnosti. 41 Razgovor s muzikologinjom, pjevačicom i umjetničkom voditeljicom ansambla Dialogos Katarinom Livljanić I n memoriam Mikrokozmosi i makrokozmosi Franjo Bilić (Strumica, 7. rujna 1940. — Zagreb, 4. kolovoza 2013.) U povodu prve hrvatske izvedbe novog projekta Okamenjeni glasi — rituali i pučke pobožnosti srednjovjekovne Skromni i samozatajni Franc Bosne i Hercegovine, 10. rujna 2013. u Korčuli Naš ugledni član cijeli je život posvetio glazbi u neprekidnom znatiželjnom istraživanju. Razgovarao: Trpimir Matasović iz izvora koji većinom ne sadrže i glaz- među »umjetničke« i »tradicijske« glaz- ve skupila na jednom mjestu — nekako bu. Koliko je taj program rekonstruk- be, a u Okamenjenim glasima to je po- se iskristaliziralo da je riječ o programu Piše: Višnja Požgaj i nakon prijema se potvrdile njegovim sijama davalo posebnu neposrednost i cija pretpostavljene, postojeće, ali iz- sebno razvidno u nizu ulomaka koji su koji se bavi početkom i krajem, stvara- iznimno savjesnim i predanim radom, uvjerljivost. Rana glazba bila je za Fran- ako se teško kretao, redovito je tariji repertoari sred- gubljene glazbe, a koliko posve nova jasno prepoznatljivi upravo iz tradicij- njem i razaranjem. Pritom se promatra i kojim je nadmašio mnoge zdravije ko- ca novi izazov u vrijeme kad se ona tek konstrukcija? skoga konteksta. Gdje, dakle, posta- dolazio na predavanja i upijao njovjekovne glazbe još mikrokozmos i makrokozmos — čovje- rvatsko društvo lege. Iskusni Branko Polić bio je u po- počela istraživati u svijetu. Pratio je no- I žive ruku pod ruku s viti tu granicu? Je li to razgraničenje Još od prvih programa Dialogosa uvi- kov početak i kraj, ali ujedno i početak skladatelja izgubilo četku dragocjen mentor Francu Biliću, vosti na tom području zahvaljujući emi- usmenom predajom moguće, a, u krajnjoj liniji, je li uopće i znanja, odbijajući svaku pomoć jek bi se na programu znala naći ba- i kraj svijeta, od stvaranja do apokalip- je početkom ko- dok mu je urednica dr. sc. Eva Sedak sijama BBC–ja i Austrijskog radija šez- — u tom su smislu na potrebno? rem jedna skladba koja u izvorima nije se. Da bismo dobili u tom smislu dobar lovoza istaknutog pružala nove desetih godina rubu između tradicijske kolega pri svladavanju vlastitih imala glazbenog zapisa. To je onda išlo To je vrlo krhka granica. Uzmimo kao programski lûk, u obzir su došli i neki člana, profesora izazove u prošloga stolje- i umjetničke glazbe. Katarina Livljanić, sve dalje i dalje, pri čemu su najizraziti- primjer neki gregorijanski koral, neku tekstovi koji nisu nužno iz Bosne, ali su Franju Bilića, po- istraživanju ća (albumi an- fizičkih napora. Sta Zadranka s pariškom adresom, pro- dobro ilustrirali tu temu. vjesničara glazbe, muzikologa i glaz- nedovolj- sambla Akade- ji primjeri Judita te Barlaam i Josaphat. polifonu skladbu ili čak neku skladbu fesorica je na slavnoj Sorbonni, glaz- Takav se način rada u krugovima »tvr- iz 11. ili 12. stoljeća. Tadašnja glazbe- Hbenog pisca te autora i voditelja brojnih no poznatih mije St. Martin– bena arheologinja i skladateljica koja de linije« rane glazbe u početku ljudi- na notacija — čak i kad su ljudi uop- Bez slatkoće i ružica emisija klasične glazbe na Hrvatskome detalja iz ži- in–the–Fields), sve svoje projekte uvijek zaogrće pre- ma činio neobičnim. Sjećam se da mi će htjeli zapisati glazbu — još uvijek nije radiju tijekom više od pedeset godina. vota i stva- a posebno su poznatljivim autorskim ruhom. Nakon je nakon jednog koncerta u Francuskoj mogla iskazati sve one elemente koji bi Slušatelji koji su upoznati s nekim Va- ralaštva po- ga radovali po- Dalmacije i priobalja, njezinu je znatiže- BROJ 182, LISTOPAD 2013. prišao jedan gospodin i rekao: »Pa tu nam bili dovoljni da te zapise pročita- šim prethodnim projektima mogli su u Zagrepčanin iz jedinih au- čeci autentič- BROJ 182, LISTOPAD 2013. lju zaintrigirala baština susjedne zemlje, nog izvođenja mo bez neke dvoznačnosti. Okamanjenim glasima prepoznati niz Makedonije tora. Franc Dakle, riječ je o glazbi koja njima već poznatih elemenata, od nekih Bilić je veli- rane glazbe na je tada funkcionirala s usme- sličnih tekstova do specifičnoga zvu- Taj skromni i samozatajni čovjek po- ku popular- našim prostori- nom predajom — a to je ne- ka muškoga vokalnoga ansambla te in- svetio je cijeli život glazbi u neprekid- nost stekao ma. Bio je da- kle prvi koji je to što što danas spominjemo strumentalnoga sastava u kojem sudje- nom znatiželjnom istraživanju i stjeca- dugogodiš- susretali, najčešće u Lisinskom, kako u kad govorimo o tradicijskoj nju znanja koje je strastveno i nesebič- njim ciklusi- prenosio sluša- luju viella i flauta. Je li riječ o svjesnoj kolicima sluša birane programe, a u pa- glazbi. Stariji repertoari sred- no prenosio svojim slušateljima i čitate- ma emisija teljima, stekavši autoreferencijalnosti? uzama razgovara s prijateljima koji su njovjekovne glazbe još žive ljima pod imenom Franc Bilić. Rođen je Fonotribina brojne zahval- mu prilazili u želji da ga barem nakratko ruku pod ruku s usmenom Tu je riječ o osobnom rukopisu, uku- 7. rujna 1940. u makedonskoj Strumici, i Fonoarhiv, ne prijatelje i su- pozdrave i čuju »uživo«. Nezaboravna predajom. U tom su smislu su i afinitetima. U mojim ćete progra- gdje je njegov otac, časnik iz Hercego- uz ne manje radnike. Zahva- je bila i proslava njegova 70. rođenda- oni zaista na rubu tradicijske mima vrlo rijetko naći neke slatke pje- vine, bio kraće vrijeme u službi. Među- važne Solo– ljujući gosto- primstvu svo- na koju su priredile prof. Višnja Mažu- i umjetničke glazbe. A, kao sme o Djevici Mariji i ružicama, ali ćete tim, studij glazbe i cijeli radni vijek, sve tutti, Musi- je sestre Mire ran i dr. Nada Bezić uz koncert mahom što znamo, tradicijska glazba naći nekakve ekskomunikacije i »že- do smrti u 73. godini, proveo je u Za- ca rediviva, Franjo Bilić cijeli je život posvetio glazbi Herljević, neko mladih glazbenika, među kojima je bio i može biti izuzetno sofisticira- šće« tekstove. Jasno je da će i u nekom grebu. Posljednja njegova emisija emi- Pro musica, je vrijeme boravio njegov imenjak, pijanist Franjo Bilić. na i zahtjevna za izvođače — rukopisu iz Montecassina i u nekom iz tirana je kao In memoriam Francu Bi- Dokumenta, u Londonu, a još dulje (godinu dana) u nipošto nije riječ o nečem jed- Bosne ili Hrvatske moje oko radije pole- liću neposredno nakon tužne vijesti o Život glazbe, Veliki orkestri i interpreti, Kanadi, gdje je također pratio aktualne Glazba ga je ispratila i na posljednji po- nostavnom i lakom. tjeti na takav tekst, nego na neku uspa- njegovu odlasku. Unatoč uspješnom Glazbene lamentacije, emisije za ljubi- glazbene događaje, snimao razgovore činak 12. kolovoza na Mirogoju u na- i bogatom profesionalnom djelovanju, telje rane glazbe i razne prigodne emi- Usprkos podnaslovu Ritua- vanku malom Isusu ili nešto slično. Što i uspostavljao veze s našim iseljenicima zočnosti obitelji, prijatelja te znanstve- Katarina Livljanić i Klapa Kantaduri Joška Ćalete ove su godine na Korčuli predstavili projekt Okamenjeni glasi život Franca Bilića nije bio nimalo lak. sije vezane uz obljetnice i blagdane. li i pučke pobožnosti srednjo- se tiče zvukovne boje ansambla, riječ (Hrvatski pjevački zbor u Kanadi). nih, kulturnih i umjetničkih djelatnika, U ranoj mladosti ostao je bez majke i Često je predstavljao i glazbene teme vjekovne Bosne i Hercegovine, je o nečemu što svaki ansambl razvi- u čije je ime govorio prof. Alojzije Se- obolio od progresivne distrofije mišića povezane s književnošću. Osim pri- restala sam govoriti o izvori kojima ste se koristili u Okame- ja. Pogledajte, recimo, neke engleske Franc Bilić bio je vrlo skroman i samo- der, dok je urednica Redakcije ozbiljne ste vi i nešto svoje dali!« kao da je to ne- zbog koje je prvotno učenje violine u premanja emisija, bio je i stalni surad- njenim glasima — i tekstovni i glazbe- ansamble — što god pjevali, to će uvi- zatajan čovjek, unatoč velikom znanju glazbe Hrvatskoga radija Đurđa Otr- što sramotno. Nakon toga sam presta- srednjoj glazbenoj školi zamijenio kla- nik časopisa za kulturu i umjetnost 15 »rekonstrukcijama«, otvoreno ni — obuhvaćaju zemljopisno mnogo jek zvučati kao upravo taj ansambl, bez i erudiciji. Bio je nadasve marljiv i pun žan pročitala dirljive pjesme Tina Uje- P la govoriti o »rekonstrukcijama«, otvo- obzira na to je li riječ o gregorijanici, en- rinetom, a zatim se usmjerio na studij dana te je objavljivao radove u muzi- životne energije, dubokog, iskrenog i vića (Notturno) i Nade Iveljić (Sjetite se širi prostor. Kako ste i zašto odabrali sa- kološkom časopisu Arti musices (Život reno pišem da je riječ o glazbi koju sam gleskoj polifoniji ili Arvu Pärtu. To je pot- povijesti glazbe na Muzičkoj akademi- blagog pogleda, uvijek nasmijan i na- nas). Crkveni je obred vodio kapelan pišem da je riječ o glazbi koju sam sâma priredila na temelju starih izvora. stavnice koje su iznimno raznolike, čak Antuna Vancaša, Povijesno značenje puno normalno, jer, budući da radimo ji u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1967. dasve prožet duhovnošću koja ga je Željko Klarić iz župe Sv. Antuna Pa- Taj je termin »glazbene rekonstrukci- i ako zanemarimo geografske okvire? arhivskih zbirki HGZ–a u Zagrebu, Hr- zajedno, počinjemo razvijati boje koje u posljednjoj generaciji prof. Josipa An- snažila u nesebičnom pružanju zna- dovanskog na Svetom Duhu, uz bira- sâma priredila na temelju starih je« sad moderno koristiti u ranoj glazbi, vatska glazbena tradicija u nizu od 15 Znamo da su franjevci bili vrlo bitan nam odgovaraju, u kojima uživamo, i to dreisa. Iako se teško kretao, redovito je nja slušateljima radija čiji je ukus obliko- nu glazbu Johanna Sebastiana Bacha jer dosta voditelja ansambala poseže dolazio na predavanja i upijao znanja, članaka i sl.). izvora čimbenik u Bosni. Međutim, oni su i je sigurno prepoznatljiv element. Toga vao pažljivo odabranim i često raritet- (ulomak iz kantate Gottes Zeit ist die za nadopisivanjem nečega čega više odbijajući svaku pomoć kolega u svla- nim snimkama. Stekao je tako brojne jaka poveznica s Hrvatskom. Zatim su smo potpuno svjesni i drago mi je zbog allerbeste Zeit BWV 106, Preludij u es– nema. Da bismo ostali nekako dra- tu bosanski kršćani — ili krstjani — o davanju fizičkih napora. Bio je ponosan poklonike i prijatelje, što se očitovalo u toga, jer se stvara kontinuitet. Nedavno Topao i sugestivan glas molu iz prve knjige Dobro ugođenog ži muzikolozima i »autentičniji«, to smo kojima nekad doznajemo iz tekstova i uporan u nastojanju da se sam izbori bezbroj prilika. Prije svega valja spo- klavira i koral iz Muke po Ivanu). I kao sam u Francuskoj imala premijeru još potpisivali kao »rekonstrukcije«. Među- koji nisu nužno iz Bosne. Recimo, na za svoje mjesto pod suncem. Znatiželjan, sistematičan i silno zalju- menuti česte posjete u Domu za starije što stihovi Bachove posmrtne kantate jednog novog programa, s polifonijom tim, ponekad ta granica ode tako da- njih se referira jedan ulomak iz Dušano- bljen u glazbu, Franc Bilić redovito je i nemoćne osobe Sv. Josip na Svetom Gottes Zeit ist die allerbeste Zeit go- desetoga stoljeća iz Winchestera, u ko- leko da treba pošteno reći da smo se va zakonika. Sljedeća je važna nit vodi- pratio stručne časopise, posuđivao Duhu u tijesnoj, ali funkcionalno opre- vore i pjevaju o tome kako je Božje vri- a novi je program predstavila sa svojim jem se namjerno pojavljuje jedna kom- Radijsko naslijeđe ansamblom Dialogos i klapom Kan- koristili izvorima, elementima i fragmen- lja bila tema programa — jedan bi pri- knjige i gramofonske ploče, te uz ne- mljenoj i ugodnoj sobi ispunjenoj slika- jeme najbolje vrijeme u kojem živimo, tima, ali da smo naposljetku ipak stvorili stup bio pronaći kolekciju odlomaka iz pozicija koja je bila i u jednom prethod- Još kao student počeo je surađivati s male napore nabavljao nove snimke iz ma, cvijećem, raznim uspomenama, a krećemo se i postojimo dokle god On taduri, kolege etnomuzikologa Joška nom programu. Ona je tu jedan mali Ćalete. Korčula i njezin 2. Festival ba- nešto novo. Nakon koncerta u Korčuli bosanskih izvornika, možda čak i samo tadašnjim Radio Zagrebom te od 1962. inozemstva. Tako je svojim slušateljima nadasve brojnim knjigama, CD–ovima to želi, tako je i Franc Bilić živio u dubo- mig, koji će prepoznati možda nekoli- rokne glazbe Korkyra pruža pogled na prišao mi je jedan skladatelj i rekao da s jednog lokaliteta. Moglo se i to napra- redovito piše tekstove za različite emisi- nastojao što vjernije i stručnije pred- i radnom opremom koja mu je omo- koj vjeri dozivajući Gospodina kao utje- ko ljudi u publici, a možda ga neće nit- stijene Svetog Ilije na Pelješcu kao ide- bi to mogla biti i rana glazba, ali i suvre- viti, ali tada bismo došli do rezultata koji je. Najviše na Prvom programu (npr. Ri- stavljati vrijedna a nedovoljno pozna- gućavala nesmetano kreiranje emisi- hu u svojoj nevolji. On mu je dao snage ko prepoznati — ali to je slojevitost koja alno mjesto za to glazbeno–duhovno mena glazba; i bilo mi je drago što taj bi bio samo filološki odrađen posao i ječ je o muzici), a zahvaljujući uredniku ta djela svjetske literature uz dragocje- ja uz pomoć kolega urednika koji su ih da istraje i dugo poživi pa mu je u znak program čini zanimljivijim. Publici koja putovanje u srednjovjekovna vjerovanja projekt može biti i tako doživljen. koji bi sigurno bio zanimljiv. Međutim, Branku Poliću, 1978. počeo je raditi i na ne komentare. Oblikujući svoje emisije, finalizirali. zahvalnosti Franc posvetio mnoge lije- ne zna ništa o tome djelovat će kao ne- i pobožnosti Bosne i Hercegovine. kao rezultat smo trebali dobiti koncer- Trećem programu. Nažalost, bilo je ot- učio je u početku od lektora, spikera i pe stihove i glazbu u svojim nezaborav- Iz usmene predaje tni program, a tu treba prirediti scena- što posve novo i nevino, a nekome tko pora prigodom njegova zaposlenja na glumaca koji su uređivali i interpretira- Proslava 70. rođendana nim emisijama, koje će zacijelo ostati u Projekt Okamenjeni glasi kao polazište rij koji će imati nit vodilju, temu i kulmi- zna više, ti će migovi i signali omogućiti Radiju, i to zbog zdravstvenih poteško- li njegove tekstove, te je s vremenom i trajnom sjećanju svih ljubitelja glazbe- uzima natpise sa srednjovjekovnih ste- Već su i neki Vaši prethodni projekti naciju. Joško Ćaleta i ja smo temu za- povezivanje tih stvari u cjelinu koja na- ća, a ne zbog iznimnih stručnih kvalite- sam počeo voditi svoje emisije blagim, Kako je imao pravo prijevoza od Doma ne umjetnosti i biti uzorni poticaj novim 42 ćaka, ali i niz drugih tekstovnih zapisa otvorili pitanje postavljanja granice iz- jednički fiksirali kad sam sve te teksto- dilazi pojedinačne programe. ta koje su srećom napokon prevagnule toplim i sugestivnim glasom, što je emi- do koncertnih dvorana, često smo ga naraštajima. 43 MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNI USPJESI Juranićev Posljednji Nova hrvatska zvijezda na svjetskom glazbenom nebu ljetni cvijet Novi uspjesi osječkih pjetlića Ulazak u završnicu natjecanja londonske internetske stranice 7. listopada 2013. u Supajam Piše: Ljudevit Laušin to bila svirka natjecateljskog tipa, atmosfe- Segedinu ra među izvođačima bila je zaista pozitiv- na i prijateljska te je omogućila Roostersi- Međunarodni plasman najnovije hrvatske opere ma da se iz Londona vrate s brojnim kon- taktima te pozitivnim kritikama britanske isti entuzijazam i energi- publike. ja njihovih nastupa, ali i stil glazbe koji izvode od Još na početku Roostersi su bili svjesni da samih je početaka bilo stil glazbe koji oni sviraju nije baš česta po- akon velikog uspjeha na ovogodišnjem Muzičkom ono što osječki rock’n’roll java u našim krajevima. Tada su mislili da biennalu kao koprodukcija Hrvatskog društva skla- bend The Red Roosters je to lokalna pojava, jer nitko u Osijeku nije datelja i Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, opera izdvaja iz mase neafirmiranih mladih ben- bio sličnog usmjerenja, a tek nakon odra- Posljednji ljetni cvijet hrvatskog skladatelja Zorana Ju- Čdova. Sve je počelo 2004. godine kada je đenih brojnih nastupa ostali su iznenađe- ranića izvedena je 7. listopada u Mađarskom narod- bend osnovan, a osim obrada davno za- ni time što takvih bendova baš nema ni u nom kazalištu u Segedinu na međunarodnom festi- boravljenih hitova njihovih uzora: Jamesa ostatku Hrvatske, ali i šire. Za budućnost

BROJ 182, LISTOPAD 2013. valu Armel. Posljednji ljetni cvijet narudžba je ovogodišnjeg 27. Muzičkog Browna, Raya Charlesa, Be- BROJ 182, LISTOPAD 2013. Nbiennala Zagreb u koprodukciji sa Srpskim narodnim pozorištem iz Novog atlesa i Stonesa, od početka Sada. Libreto potpisuju Zoran Juranić i Luko Paljetak, scenografiju Žorž sviraju i autorske skladbe. Draušnik, a autor rasvjete je Deni Šesnić. Opera je praizvedena 28. ožujka Razvijali su se i gradili polako ove godine u Novom Sadu, a zagrebačku je izvedbu imala 8. travnja u Hr- i temeljito. Najprije su osvojili vatskom narodnom kazalištu u sklopu programa Muzičkog biennala. Na domaću publiku u Osijeku prestižnom opernom festivalu Armel najnovija je hrvatska opera postavlje- i Slavoniji, a kad su prvi put na u natjecateljskoj selekciji. Izvedbom je ravnao autor, a uz orkestar, zbor došli u Zagreb, dobar glas o i soliste opere Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, u glavnim su uloga- njima pročuo se po cijeloj Hr- ma nastupili francuski tenor Christophe Poncet (umjesto hrvatskog tenora vatskoj. Godine 2009. bend Miljenka Đurana na novosadskoj praizvedbi i jedinoj zagrebačkoj izvedbi) i je dobio još jedno prizna- srpska mezzosopranistica Jelena Končar. Festival Armel posvećen je su- nje: nagradu Mega muzike i vremenoj operi, a koncipiran je natjecateljski kako za djela, tako i za operne HGU–a kao najperspektivniji pjevače. Ove su godine do finala stigli pjevači glavnih uloga opere Posljed- mladi sastav, a 2010. stiže nji ljetni cvijet: mezzosopranistica Jelena Končar (Gospođica N.N.) i fran- im poziv iz Londona. Nakon cuski tenor Christophe Poncet (Bert). Opera Srpskog narodnog pozorišta čak tri odrađena nastupa u iz Novog Sada i prošle je godine sudjelovala na festivalu Armel s operom jednom londonskom klubu, Mileva Aleksandre Vrebalov, čiju je glavnu ulogu pjevala Viktorija Markar- bend se vratio u Hrvatsku sa jan, koja je za tu ulogu dobila nagradu za najboljeg ženskog izvođača. sjajnim dojmovima i kritikama Posebna je zanimljivost da je izvedbu Juranićeva Cvijeta snimila francu- engleske publike, a nedavno sko–njemačka televizijska kuća Arte TV i izravno emitirala na internetu, a im je pružena prigoda da pred odgođeno i na kanalu te međunarodne postaje specijalizirane za umjet- tom istom publikom ponovno ničke i kulturne sadržaje. Internetski prijenos izvedbe opere Posljednji ljetni zasviraju u sklopu natječaja Red Roosters cvijet mogao se pratiti i na stranicama Instituta hrvatske glazbe. (HDS) internetske stranice Supajam. Supajam je portal za predstav- The Red Roosters imaju velike planove. ljanje mladih neafirmiranih bendova koji Na njihovoj listi prioriteta je snimanje spota često organizira natječaje, a jedan od po- za prvi singl Send Her Back, nakon čega sljednjih bio je natječaj za nastup na festi- valu Benicassim u Španjolskoj. Zadovolji- se dečki vraćaju u studio gdje će snimiti ti kriterije natječaja i nije bilo tako lako, s sve pjesme koje imaju u demo verzijama, obzirom na to da je osim dovoljnog broja ali i tek nastale stvari. S kompletnim mate- glasova publike bilo nužno dobiti i potvrd- rijalom dečki će krenuti u potragu za izda- no mišljenje žirija. Taj kriterij uveden je zato vačem s najboljom ponudom i vizijom za da bi se zadržala kvaliteta, budući da se prezentaciju. glasovima publike može lako manipulirati. Osim povratka u studio, bend već ima u Među više od tisuću prijavljenih bendova, planu i nekoliko nastupa pa se i sami mo- The Red Roosters ušli su u drugi krug s još žete uvjeriti u to što Roosterse čini drugači- trinaest bendova koji su u jednoj od dvi- jima od drugih. Dečki smatraju da je ključ- ju polufinalnih večeri dobili prigodu pred- na stvar upravo to što zaista uživaju u re- staviti se u londonskom Power’s baru. Na- pertoaru koji izvode te što taj osjećaj uspi- stupi ukupno četrnaest grupa koje su ušle jevaju podijeliti s publikom, jer kako kažu, u polufinale održali su se 1. i 3. srpnja, a kemija s publikom nikada ih nije iznevjeri- The Red Roosters zasvirali su u sklopu druge večeri pred punim klubom. Kako la. Posebne zahvale ovim putem prenose Najnovija izvedba opere Posljednji ljetni cvijet Zorana Juranića još se šest mjeseci je Power’s bar relativno mali klub, važnost gradu Osijeku i Hrvatskom društvu skla- može pogledati na internetskoj stranici Arte TV svirke za sve bendove u konkurenciji dale- datelja koji su im financijski omogućili od- ko je premašila njegove dimenzije. Iako je lazak u . Hvala na velikoj potpori i 44 promicanju čak i izvan naše države. 45 OBLJETNICE dića za film Gospoda Glembajevi Antu- na Vrdoljaka. Nezaboravnima će ostati ilo bi prirodno očekivati da U povodu 120. obljetnice rođenja Miroslava Krleže scenske glazbe Pere Gotovca za du- će naši skladatelji posegnuti brovačke predstave Kristofor Kolum- B bo i Aretej u režiji Georgija Para. Isti je autor skladao i glazbu za Krležinu dra- barem za jednim naslovom mu Vučjak, kao i za glazbeno–dramski kolaž Gartlic kajkavski. Igor Savin bio je glembajevskog ciklusa, no to autor glazbe za Krležine Zastave, a nje- se nije dogodilo. Možda baš Krleža i glazba gov otac Dragutin Savin za Areteja. La- U hrvatskoj glazbi nema uglazbljenijeg pisca dislav Tulač skladao je scensku glazbu zbog sugestivne filmske glazbe za predstave Hrvatska rapsodija i Po- vratak Filipa Latinovicza, Bogdan Ga- Arsena Dedića za Vrdoljakovu zuju na opseg od pedesetak djela, i to u rasponu od solo pjesa- gić za Vučjaka i Put u raj, a Elvis Stanić ma, komorne glazbe, zborova, vokalno–instrumentalnih sklad- za Ledu. Osim spomenutog njemač- Piše: Jagoda Martinčević ekranizaciju. bi, glazbeno–scenskih djela, orkestralnih kompozicija te scen- kog skladatelja Fortnera, na Krležine su ske, filmske i televizijske glazbe. U svemu tome najviše su, da- tekstove skladali i autori iz bivše države: kako, sudjelovali hrvatski autori, no Krleža je inspirirao i srpske, Miloje Milojević napisao je zbor Pir ilu- slovenske i makedonske skladatelje, dapače čak i jednog nje- zija, a Aleksandar Obradović ciklus za ta je muzi- mačkog, Wolfganga Fortnera, koji je u skladbu Immagini za so- bariton i orkestar Plameni vjetar, Mar- ka? Muzika pran i 13 gudača uvrstio stavak Nenadejano bogčije zveličenje! jan Kozina skladao je kantatu Balade je lirska u prijevodu Ine Jun Broda. Petrice Kerempuha, Zoran Hristić ba- paučina iz- let Adam i Eva, a Toma Prošev operu među srca Tko je sve uglazbio Balade? Aretej. Na početku ovoga teksta citirali smo i mozga. Ovim nabrajanjem popis glazbi sklada- Krležine misli o glazbi iz 1915., kad su Najveće zanimanje skladatelja izazivale su, dakako, Balade Pe- BROJ 182, LISTOPAD 2013. Njene zvučne niti, to je nih na tekstove Miroslava Krleže nije, mu bile samo dvadeset dvije godine. BROJ 182, LISTOPAD 2013. Štkivo nečeg što je između trice Kerempuha (1936.), djelo koje je već vlastitim muzikalno– dakako, iscrpljen. On je tek letimičan Završit ćemo riječima iz 1963., kad je nas i naše pameti i naših cri- dramatskim izričajem bivalo posebnim izazovom. Uglazbljivali uvid u skladateljstvo koje se htjelo ba- navršio sedamdeset godina: jeva negdje neshvatljivo duboko su ih kao solo pjesme i šansone, među mnogima, Ivo Lhotka– viti Krležom, njegovim riječima, misli- u nama, oko nas, nad nama, nad Kalinski, Marko Tajčević, Milan Arko, Hrvoje Hegedušić i drugi. ma, idejama... Pitanje je zbog čega se Što je muzika? zvijezdama, koprena u oku, slutnja u Stric vujc Krste Odaka iz 1938. pripada antologiji hrvatske po- ta glazba ne izvodi, jer u brojnosti na- primozgu. pijevke. Puntarski je Petričin glas osobito našao izazov u vokal- slova svakako ima onih koji bi zavrije- Da li je muzika samo igra mutnih osje- no–instrumentalnim djelima kao što su kantate Balade Petrice ćaja ili noćni šum Guadalquivira što kao Ove je riječi 1915. godine zapisao Miroslav Krleža dili nove izvedbe i provjeru ovoga vre- Kerempuha za mješoviti zbor i dva klavira (također i verzija za poplava nosi uspomene i rutinu, ukuse, tada dvadesetdvogodišnji Miroslav mena. To više jer se i sam pisac povre- orkestar) Anđelka Klobučara, zatim Petrica i galženjaki za bari- mode i konvencije, ili duboko skrivena Krleža čija se 120. obljetnica rođenja meno bavio glazbom, pisao je o njoj, ton, mezzosopran, muški zbor i ansambl svirača Milana Arka, chopinska misao, tko bi mogao reći obilježava ove godine. Kazališne pred- doduše ne toliko koliko se posvećivao Balade Petrice Kerempuha za tri grupe zbora, tri grupe orke- kojima je Krleža zaživio kao nijedan Kastl s Vesnom Butorac–Blaće u na- da je tako ili da je samo tako, jer muzi- stave Krležinih drama kao i višednev- likovnim umjetnostima, no neki njego- stra i glumca Igora Kuljerića, Ni med cvetjem ni pravice, poe- drugi hrvatski književnik. Možda bi bilo slovnoj ulozi, pod ravnanjem skladate- ka je, nema sumnje, goblenska deko- na manifestacija održana na Krležinu vi mini eseji pokazuju da je glazbu po- ma za bariton i orkestar Nikole Hercigonje, Balade Petrice Ke- prirodno očekivati da će naši skladatelji lja. Čini se da je i Krleža bio vrlo zadovo- racija ove pozornice na kojoj glumimo Gvozdu ovoga ljeta te dakako književ- znavao i volio, na svoj osebujan način. rempuha, glazbeno–poetski recital za vokalne soliste, recitato- posegnuti barem za jednim naslovom ljan svojom baletnom Melanijom, sude- sve što se zove »život čovjeka«, sa svim nički susreti i brojni medijski zapisi pa i Pisao je o Bachu, Mozartu, Bruckne- ra, mješoviti zbor i simfonijski orkestar Emila Cossetta i dr., dok glembajevskog ciklusa čiji se likovi, za- ći po fotografiji u garderobi i galantnom svojim slabostima, zanosima, brigama, polemike, podsjetili su na opus ru, Lisztu, Händelu, Wagneru, Bartóku, su zborove posvećene Petrici Kerempuhu među ostalima pisali pleti i dramaturgija čine gotovo ideal- rukoljubu našoj primabalerini. Godine srećama i nesrećama, a zapravo, ipak, i značenje jednog od najvažni- Stravinskom, Bersi, Lisinskom, Šuleku, i Vladimir Špoljarić (Baba cmizdri pod galgama), Emil Cossetto nima za operni libreto. No autori su se 1985. praizvedeno je u HNK–u u Za- tematika u muzici na prvi je pogled pot- jih hrvatskih pisaca. Tko je htio a najviše je pozornosti posvetio Chopi- (Galženjačka, Bogečka, Khevenhiller, Gumbelium roža i Galge), odlučili za posve druge naslove i druk- grebu plesno djelo Carmina Krležiana, puno sporedna. mogao je dobiti kakav–takav uvid nu, Berliozu i Beethovenu. Igor Kuljerić (V megli), Tomislav Uhlik (Ciganska) i drugi. Od osta- čiju tematiku. Kao da su čuli duhovitu put u 14 slika, s glazbom Frane Paraća, u djelo toga književnika i lih djela inspiriranih Baladama valja još istaknuti orkestralnu sui- rečenicu koju je bard hrvatske opere u dramatizaciji, režiji i koreografiji Milka leksikografa bez kojega bi tu Komendrijaši Ive Lhotke–Kalinskog, glazbeno–scensku viziju Jakov Gotovac izgovorio autorici ovog Šparembleka. Bila je to iznimna pred- hrvatska kulturna riječ bila Planetarijom Nikole Hercigonje i Tri balade Petrice Kerempuha teksta: Osjećam i snagu Krležinu, iako stava uzbudljive Paraćeve glazbe, Špa- Krleža o Lisinskom jamačno drukčija. Ipak, za sopran, engleski rog i harfu Borisa Papandopula. su njegovi tipovi meni kao Mediterancu remblekove eruditske inteligencije i Kr- netko je, čini se, točno za- potpuno strani. Što ćete, kad ja u životu ležinih tekstova (Khevenhiller, Podnev- mijetio: Krleža jest nezao- No unatoč dominaciji tekstova i motiva iz Balada, i neka dru- nisam sreo niti jednog Glembaja! na simfonija, Pan i dr.) s nezaboravnom Putokaz bilazna kulturološka činje- ga Krležina djela našla su glazbeni izraz u skladbama hrvatskih Majom Srbljenović–Turcu u sekvenci nica u Hrvata, no Hrvati ga skladatelja. Među najranije datiranima je solo pjesma Smrt kar- Na Krležine tekstove nastale su čak tri Ples barunice koja je mogla postati i sve manje čitaju. A mi se nevala iz Tri pjesme za bas i glasovir op. 29 Božidara Kunca hrvatske opere i tri baleta. Od triju ope- plesna barunica Castelli! Praizvedbom eposredno poslije napoleonskih ratova i okupacije, kada pitamo slušaju li ga uop- (1936.). ra, prema mladenačkim Legendama je ravnao Vjekoslav Šutej, a predstavu je Sava pod Zagrebom bila granicom francuskog carstva, će, s obzirom na brojnost Poema za orkestar i govorni zbor Plameni vjetar Silvija Bom- na sceni je zaživjela samo jedna, i to je na gostovanju ansambla vidjela i pu- sve do Bečkog kongresa, javljaju se kod nas poslije duge glazbenih uradaka naših bardellija koja počinje stihovima Jednog će dana krvavo jutro Adam i Eva Silvija Bombardellija, prai- blika Moskve i Kijeva. Treći balet pre- i gluhe stanke od nekoliko stoljeća ponovno prvi simpto- skladatelja prema njego- svanuti... zbog cenzure je 18. lipnja 1940. praizvedena na beo- zvedena 1967. u Zagrebu, dok su ope- ma Krleži, također u HNK–u u Zagre- mi rađanja poezije, slikarstva i muzike. Prohtjelo se hirovi- vim tekstovima, o čemu gradskom radiju samo u orkestralnim ulomcima, s autorom kao re Kristofor Kolumbo (1989.) i Kraljevo bu, nastao je 1990. Bilo je to fantazma- toj igri povijesti da upravo muzika postane ona, u okviru se u ovim obljetničkim da- dirigentom koji je tom prigodom i debitirao. U posve drukčijem (1993.) Emila Cossetta ostale neizve- gorično Kraljevo Borisa Papandopula koje će se smisao za razvoj lijepih vještina objaviti u svom najpunijem obliku, nima uopće nije prozbori- ugođaju sedamnaest godina poslije Krešimir Baranović sklada dene. Godine 1981. Bruno Prister ta- u koreografiji i režiji Drage Boldina pod Ni tako se dogodilo da je predstavnik ilirske muzike, Lisinski, ime kod nas naj- lo, a kamoli nešto i odsvi- simfonijsku poemu Pan za soliste, recitatore, zbor i orkestar u kođer je posegnuo za jednom od Le- ravnanjem Angela Šureva s izvrsnom evropskije, ime koje kao simbol predstavlja nerazmjerno manju provincijalnu ralo ili otpjevalo. Čudnije je adaptaciji teksta Nede Depolo. Poetika prirode miješa se u tom, gendi i skladao simfonijske prizore za likovnom opremom scenografa Drage kulturnohistorijsku zaostalost, nego Karasove slike, Jelačićeva politika ili sve to utoliko više što, barem prema kritikama, posve iznimnom djelu s Krležinim dvojbama Michelangela Buonarrotija koji također Turine i kostimima Ike Škomrlj, na tra- ono što se u Danici zove literatura. Lisinski je ime koje je visoko natkrililo sve koliko je autorici ovoga vezanim uz religiju i nedvojbeno pripada opusu Baranovićeva nisu izvedeni. Baleti su, međutim, ima- gu legendarne dramske predstave Ka- pojave između Vraza i Trnskoga, sve do pokoljenja osamdesetih godina. Lisin- teksta poznato, u hrvat- i Krležina izričaja koji zavređuje recentnu interpretaciju. Tome li više sreće. Sva tri su praizvedena, i zališta Gavella u režiji Dine Radojevića. ski anticipira mnogobrojne muzičke poticaje, kojima će kasnije muzički folklor skoj glazbi nema uglaz- dijelu hrvatskoga skladateljstva na Krležine teme treba svaka- to sa zamjetnim uspjehom. Najprije je očaravati naše kompozitore do Dobronića i Baranovića. Lisinski je zaista jedno bljenijeg pisca od Mirosla- 1976. Boris Papandopulo posegnuo ko dodati još i Podnevnu simfoniju za sole, recitatora i mješoviti Scenske i filmske glazbe od najtragičnijih lica ove nesretne povorke talenata, koja simbolično predstavlja va Krleže! zbor a cappella Borisa Papandopula iz 1980. godine. za pripovijetkom Tri kavalira (kavalje- sve naše napore od Šuleka, Kukuljevića, Račkoga i Jagića, do Natka Nodila i ra u izvorniku) frajle Melanije i prema Bez namjere da ovaj tekst U skladateljskom izrazu nadahnutom Frana Supila. Tu na raskršću, sa melankoličnim pogledom u porinske davnine, scenariju Branke Rakić skladao glazbu utvrdi točan broj skladbi Krleža na glazbenoj sceni Krležom, važnu ulogu imaju i scenske, muzika Lisinskoga bila je propaganda i svjetionik, romantičarski vidovita nada za »staromodnu« priču koju su režirale nastalih prema Krležinim televizijske i filmske glazbe. Najsvježija u vedrije horizonte, u iluzije, koje se upravo u opusu Lisinskoga ocrtavaju kao i koreografirale Nevenka Biđin i Sonja tekstovima, činjenice uka- I napokon — glazbena scena, dakle kazalište, opera i balet u u pamćenju svakako je ona Arsena De- san i kao putokaz za sretnija pokoljenja. (Krleža, 1957.) 46 47 OBLJETNICE ...i onda 1988., u veljači, kada se rađaju vodenjaci i ribe, Dvadeset pet godina novog vala hrvatske tambure pjesnici i umjetnici (J. I. je vodenjak, rođen 24. siječnja Izabrani laureati 20. 1949.) pojavio se Josip Ivanković s novim Zlatnim dukatima Susreta hrvatskih Josip Ivanković — umjesto i albumom koji je nazvao Nek zvone tambure. Taj naslov tamburaških orkestara i spomen–ploče neznanom pjesniku postao je prevratničkom parolom, nekom vrstom proglasa sastava slavonskog prkosa, a njegova uspješnica »Zbog tebe« prvim Tragom prvog albuma Zlatnih dukata Nek zvone tambure novim velikim tamburaškim evergrinom. organizaciji Hrvatskog sabora kulture i Zajednice kulturno–umjetničkih udruga Zagrebačke župani- je, Grada Dugog Sela i KUD–a Preporod, u Dvorani Piše: Siniša Škarica Protestni pjesnik ca, te zamalo postade protestni pje- Ali ni to, a ni pjesme koje je pisao ili banda!) nisu ga približili onoj zlatnoj žici prvi čuo Ivanković. Hrvatska pjesmarica, Preporod u Dugom Selu 5. listopada 2013. održan je snik, šansonijer Josip Ivanković! skladao (ili jedno i drugo) za Parni va- koju nalaze tek rijetki sretnici. U meni Hrvatska, Ne dirajte mi ravnicu (u jubilarni 20. Susret hrvatskih tamburaških orkestara Recimo na samom početku da su ve- ljak, Miru Ungara, Nedu Ukraden, Prvu onom ultraemotivnom videoklipu sa Zlat- i sastava, kojim se obilježila 65. obljetnica djelovanja riča kaže: jedan mla- liki plakati najavljivali: Prvi put pred be- ljubav (u njoj su tada bili i Sanja Dole- U potrazi za novim nim dukatima i Fabijanom Šovagovićem Hrvatskog sabora kulture. Nastupilo je devet najboljih tamburaških or- dić iz Čađavice, tomu ogradskom publikom Bijelo dugme iz žal i Mate Matišić i Tomislav Šojat), kao prvi je predstavio tu Škorinu domoljubnu) i Ukestara iz Samobora, Mihovljana, Draganića, Čakovca, Virovitice, Male je sad već prilično Sarajeva i Josip Ivanković iz Zagreba. ni one za Zagrebfest, ni Dinamova hi- Ni sokaci nisu kao što su nekad bili ranih Vukovar, Vukovar probudile su i raspjevale davno, tražio je sreću Bilo je to u studenome 1974. Da, goto- mna, ni Klinci Mandolinci, ni pjesme Zlatnih dukata zvučalo je empirijski isprav- Lijepu Našu do te mjere da su ih, svjedo- pjesnika. Važno je reći vo da smo zaboravili, on, pjesnik iz Ča- sa Zlatnih žica Slavonije, ni no, ali zalud: dogodilo se nije ništa! Baš je čili smo tomu, i omiške klape listale i pje- — nije samo vješto sla- đavice, preselivši se u hrvatsku metro- zvuk prvih Duka- veliki Dylan zbog odmetništva od tradicije vale za svoj gušt i na radost drevnoga gu- gao rime, umio je uz gitaru i skladati, polu, neupitnu glazbenu prijestolni- ta (ni poslije morao objašnjavati kako on ne može zvu- sarskog grada u zapaljivo ljeto 1992.

BROJ 182, LISTOPAD 2013. cu bivše države, želeći postati naš Pađen čati kao što je zvučao njegov djed! To bi BROJ 182, LISTOPAD 2013. Pa i glas mu je zvučao skladno. U jed- A Zlatni dukati postali su bakljonoše no- Bob Dylan, Jacques Brel, Johnny bilo neprirodno, nazadnjaštvo, kao da se nom trenutku činilo se da će mu ime vog pokreta; slovili su kao bend bez ko- B. Goode ili možda drugi Arsen odijevate ili jedete onako kako su se nosili svijetliti visoko uz druga svijetla imena jeg se nije mogla pjevati Hrvatska. Zvuk Dedić, otkrio se — onako kako ili kako su jeli naši stari. Može to proći, ali glazbe koju je zavolio, poput junaka u tamburice postao je sinonim nacionalnog to čine pjesnici, i k tomu doslov- u etno muzeju ili na feštama koje su poče- pjesmi slavnoga Chucka Berryja (što ponosa, rijetko zabilježen u povijesti patri- no! — mnogo prije onog legen- le nicati svuda uokolo kako bi nas možda je, gotovo još slavnija, otplovila u svemir otskog bunta s kojim je, pada nam na um, darnog performansa Toma podsjetile na to tko smo i što smo (bili). (I kao poruka dobre namjere nepoznatim možda jedino usporediv onaj brđanskih Gotov- ne bi to trebalo doživjeti kao nekakav Ro- svjetovima). Škota i zvučni zid njihovih teških gajda. usseuov »povratak prirodi«.) Ali na stranu nesigurna memorija ili varlji- Poput Boba mislio je i Josip. U tamburi je ve emocije, činjenice ukazuju na to da su čuo ritam i udaljene bubnjeve. A i primi- prije Josipa Ivankovića i njegovih Zlatnih jetio je da od Pjevat će Slavonija tambu- dukata u hrvatskoj diskografiji zabilježe- ra nije donijela »ništa povijesno«, istodob- na samo tri tamburaška ansambla: osječ- no kad su Dalmaciju od Proplakat će zora ki Slavonski bećari, Zagrebački mužikaši i pjevali svi: od Miše Kovača do Mikija Je- KUD Tamburica iz Petrova Sela. A deve- Nagrađeni orkestar Centra tradicijske kulture Varaždin vremovića i Pepel in kri. desetih — poput one »električarske rock ‘n’ roll revolucije« s početka šezdesetih — Taj namčorasti hipi očiju boje različka, koji nije im bilo kraja! To nas opravdava da ih Subotice, Starog Petrovog Sela, Zagreba i Varaždina te četiri najbolja kao da je iskočio iz slikovnica ruskih bajki ne nabrajamo, jer kao što znate, to bi po- tamburaška sastava iz Laza Bistričkog, Cirkvene, Dugog Sela i Beretinca ili same Šume Striborove, nikad odrastao trajalo. s ukupno tristotinjak izvođača. Kao gosti nastupili su tamburaši iz Cirku- dječak, hedonist i roker u duši, shvatio je lana, iz Slovenije. Ove se godine prijavilo i u programu aktivno sudjelovalo da je ipak bliži Kozarcima, Teni i Đuki Be- pedeset pet tamburaških orkestara i sastava iz devet hrvatskih županija. goviću nego Dylanu, Brelu i Johnnyju B. Priča bez happy enda aj namčorasti hipi očiju Goodeu; bećarcu i slavonskoj elegičnosti, Ali priča o bardu i njegovim svircima osta- Prema odluci stručnog povjerenstva koje su činili Siniša Leopold (pred- nego rock ‘n’ rollu i sentimentalizmu pop– je bez happy enda. Zlatni dukati, sjajni, sjednik), Željko Bradić i Ivan Potočnik, u kategoriji koncertnih orkestara, 1. boje različka, koji kao da je balada; radije je birao Milovo sam garave i nagrada Hrvatskog sabora kulture dodijeljena je Tamburaškom orkestru T neponovljivi i nezamjenjivi, kao da su htje- plave nego Ne me quitte pas. li kruha preko pogače, postali su Najbo- Centra tradicijske kulture iz Varaždina pod umjetničkim vodstvom Tibo- iskočio iz slikovnica ruskih bajki ra Büna. I onda 1988., u veljači, kada se rađaju vo- lji hrvatski tamburaši. A Josipu Ivankovi- ili same Šume Striborove, nikad denjaci i ribe, pjesnici i umjetnici (J. I. je vo- ću, kako to obično i biva, narod posesi- Druga je nagrada dodijeljena Tamburaškom orkestru Ferdo Livadić iz Sa- denjak, rođen 24. siječnja 1949.) pojavio van kakav jest, »oteo« je pjesme, poma- mobora, a treća Tamburaškom orkestru KUD–a Mihovljan. U kategoriji odrastao dječak, hedonist i roker se Josip Ivanković s novim Zlatnim duka- lo ga zaboravljajući kao prvog slavonskog koncertnih tamburaških sastava, 1. nagradu osvojio je Tamburaški sastav tima i albumom koji je nazvao Nek zvo- outlawa, kao ime koje je, slično onom u KUD–a Preporod iz Dugog Sela. U istoj kategoriji, druga nagrada pripala u duši, shvatio je da je ipak bliži ne tambure. Taj naslov postao je prevrat- ranoj nam uzor–pjesmi, visoko zasjalo na je Tamburaškom sastavu KUD–a Ježek iz Beretinca, a treća Tamburaš- ničkom parolom, nekom vrstom proglasa početku tamburaškog novog vala. U jed- kom sastavu KUD–a Laz iz Laza Bistričkog. Predstavnik Hrvatskog druš- Kozarcima, Teni i Đuki Begoviću slavonskog prkosa, a njegova uspješnica nu ruku to je kompliment njegovu djelu, tva skladatelja, maestro Siniša Leopold dodijelio je Nagradu HDS–a za Zbog tebe prvim novim velikim tamburaš- a u drugu — teško je prihvatiti neprave- najbolje izvedenu skladbu hrvatskog skladatelja Tamburaškom orkestru nego Dylanu, Brelu i Johnnyju kim evergrinom. Znalo se to već onoga dan zaborav. Kao da pred tobom živim i KUD–a Gaj iz Zagreba za izvedbu Varijacija za tamburaški orkestar Emila trenutka sljedeće 1989. kada se u Petro- zdravim otkrivaju spomen–ploču na kojoj Cossetta pod umjetničkim ravnanjem Krešimira Račića. Ekskluzivni spon- B. Goodeu; bećarcu i slavonskoj varadinu odavala počast pokojnom kra- piše: u slavu i sjećanje — neznanom pje- zor, Glazbarski obrt Mario Žmegač dodijelio je brač najuspješnijem or- lju tambure Janiki Balažu. Njegovi svirci sniku. Ispraviti to, ambiciozan je zadatak, kestru, a bisernicu najuspješnijem sastavu 20. Susreta. Željko Andričević elegičnosti, nego rock ‘n’ rollu i smjesta su posvojili Zbog tebe kao jed- u konačnici najčešće i uzaludan, jer po- u ime Društva za promicanje hrvatske kulture i baštine Šokadija–Zagreb nu od vlastitih himni. Bilo je to gotovo isto- pularni zvuci na putu u zimzelen u pravilu darovao je prvonagrađenom varaždinskom orkestru Hrvatski tamburaški sentimentalizmu pop–balada; dobno kada su se čuli udaljeni zvuci onih na kraju izgube autora. Ipak, ovi reci, vra- brevijar Mihaela Ferića. (Hrvatski sabor kulture) drugih zabranjivanih i prešućivanih himni, ćajući se na početke, pokušavaju barem radije je birao Milovo sam garave budnica i davorija: Vilo Velebita, Ustani, na tren pjesniku vratili ime i pravo na nje- bane!, Živila Hrvatska (ali i zloslutni zveket gove pjesme. i plave nego Ne me quitte pas. Josip Ivanković neželjena oružja). Odnekuda je njihov zov 48 49 Koncert u programu Good vibrations Vintage industrial bara u Prvi koncert ciklusa Jazz.hr u organizaciji HDS–a IZ SVIJETA MEDIJA Zagrebu, 18. rujna 2013. i Dvorane Lisinski 20. rujna 2013. u MDVL Novi natječaj za HR demo klub i novi glazbeni sadržaji u programima Hrvatske radiotelevizije Dobre vibracije Jazz na sicilijanski način

Luka Belani & She Loves Pablo Solistički recital talijanskih glazbenika: Što nam donosi povratak Željka Mesara u glazbene saksofonist Francesco Cafiso i pijanist Mauro Piše: Martina Validžić snik i skladatelj. No možda mu malo bahatosti Schiavone strukture HRT–a? ne bi škodilo, tek toliko da ga šira javnost više percipira, jer takav bi glazbenik u Velikoj Brita- Piše: Tomislav Vuković Dolaskom na funkciju rukovoditelja Odjela glazbenih sadržaja HRT–a, Mesar je uredničku palicu prepustio blačna srijeda navečer, niji već imao na polici dva Brit Awarda. kolegama koji su upravo raspisali treći ciklus emisija HR demo kluba, poštujući već definirane visoke standarde. neka tuga zbog kraja ljeta, Ako ikada Kings of Leon dođu u Hrvatsku, taman da se ostane pod Luka Belani i njegov bend trebali bi biti pred- prvom ovosezonskom koncertu iz ciklusa Jazz. dekicom uz knjigu. No Piše: Branka Muvrin kojoj će se odabrati pobjednik mjeseca. grupa. Iako »predgrupa« kao takva većinom hr koji organiziraju Hrvatsko društvo skladatelja ri bili šef Glazbene proizvodnje beštija u meni tugu uvijek Iz mjeseca u mjesec doći ćemo do veli- HRT–a te Glazbenog programa Hr- nema pozitivne konotacije, sluša se na pola i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, 20. drmne nogom u guzu pa rujna u Maloj dvorani Lisinski nastupili su mla- ke završnice kad će pet najboljih sasta- vatskoga radija, kao i direktor Or- uha, štopaš vrijeme kad će više odsvirati kraj, va (pobjednika mjeseca) nastupiti na veli- feja, to je vjerujem bila još jedna me izvuče van. Pa čak i srijedom uz naobla- a Luku treba slušati potpuno uživljen, zatvo- di talijanski virtuozni glazbenici: alt–saksofonist rvatski radio ima Oku. Ponuda? Novi program u Vintage indu- Francesco Cafiso i pijanist Mauro Schiavone. drugu tradiciju otkri- kom finalu u Zagrebu, uz izravan prijenos stepenica prema tome da Vas pre- renih očiju. Iako je u njegovu slučaju šteta za- na Drugom programu Hrvatskoga radija. strial baru: mlade snage alter rock scene. Na koncertu koji je ostvaren u suradnji s Talijanskim institutom za vanja i predstavljanja poznaju kao rukovoditelja Odjela tvoriti oči... a da sa sjajnim bendom, sastav- Podsjetimo, pobjednik prvog serijala HR glazbenih sadržaja HRT–a. Kupljeno! kulturu u Za- mladih i darovitih ljenim od Marka Levanića na basu, Adrijana U demo kluba je pulska skupina Radio Ak- grebu, Cafiso i pop–rock glazbe- Što se tiče samih glazbenih sadr- Valpatića na gitari i Tina Ostreša na bubnje- nika, još s početka tiv koja je ove godine bila u nominacijama Glazbenik, a ne showman vima, podsjećaju na sjajne KOL, Luka skro- Schiavone za- mladih snaga za Porin. Vjerujemo da isto žaja HRT–a, to sam novo odgovor- grebačkoj su se osamdesetih u Demo X–u urednika Ba- no mjesto preuzeo u srpnju 2013. mno odgovara: Hm, oni su veliki bend! Lu- Hhrije Golubovića u kojemu su prve na- dogodine očekuje i pobjednike druge se- Luka Belani i She loves Pablo iste večeri na kini dosadašnji albumi B–side on my mind i publici predstavili zone — !ndigo7 iz Zagreba koji kao i drugi Najvažnije je da se sada na jednom stupe u Kulušiću imali Psihomodo pop, mjestu mogu definirati svi uvjeti na- BROJ 182, LISTOPAD 2013. u intimnijem iz- BROJ 182, LISTOPAD 2013. istom mjestu. Križevački kantautor odrastao Changing chapters dobit će uskoro nasljed- Vanna, Severina i Emilija Kokić... Svi oni finalisti dosadašnjih sezona (Luft, Mango- na lektiri Neila Younga versus zagrebački nika. Jedva čekamo. danju, svirajući ra, Louder, D´Gump, Darkwood i Punč- ših javnih sadržaja — i radija i te- danas imaju istaknuta mjesta na doma- levizije. Bez obzira na to što su to groove stoneri She loves Pablo koji kao da vrhunski jazz na ćem glazbenom nebu, a HRT je nekako ke) sve snažnije zauzimaju svoje mjesto «sicilijanski na- na hrvatskoj glazbenoj sceni, čak objav- različiti mediji, ima puno prednosti Svi vole Nju koja voli Pabla! s vremenom počeo gubiti tu neizmjerno u tome da s jednog mjesta imamo čin”. Pomalo sra- važnu funkciju na zabavnom glazbenom ljuju i prve albume. mežljivo stupivši pregled svih žanrova, od tzv. za- A onda je nakon deserta uslijedilo glavno jelo! području predvodnika koji otkriva i pro- Dolaskom na funkciju rukovoditelja Odje- bavne glazbe preko narodne sve

na pozornicu, V ržina I to mesina na naglo. Zagrebački groove/sto- miče. Upravo je zato bilo važno ponovno la glazbenih sadržaja HRT–a, Željko Me- Cafiso je sa smi- do ozbiljne glazbe, s tendencijom ner bend She Loves Pablo (SLP) je bend za postaviti snažni projekt kojim Hrvatska sar je uredničku palicu prepustio kole- ješkom na licu za- njegovanja naše kulture, poticanja glazbene karnivore kojima muška dominaci- radiotelevizija ispunjava javni interes i gama koji su upravo raspisali treći ci- nastazija hrvatskog stvaralaštva i naše kul-

hvalio publici na A ja ne smeta. Nisu bend za »curice«... pritom objedinjava svoje resurse. Urednik Željko klus emisija HR demo kluba, poštujući turne baštine, snimanja ansam- pozdravnom plje- mislim na karakternu osobinu obaju spolova. Mauro Schiavone i Francesco Cafiso Mesar autorski je osmislio i 2011. godine već definirane visoke standarde. U no- bala koji njeguju pučku i predajnu sku jednim Hvala! No ako ih niste imali prilike još slušati uživo, pokrenuo projekt HR demo klub u koje- voj sezoni i dalje će se njegovati, potica- kulturu, kreiranja i snimanja djela te ekspresno pri- mu su stasale nove glazbene snage. U ne dajte da vas zavaraju moje »krvoločne« ri- ti i razvijati takvi oblici domaćega glaz- hrvatskih autora, zalazaka u vode Željko Mesar dobitnik je Godišnje nagrade HRT-a za HR demo klub kupio simpatije. spomenutoj je HRT–ovoj tradiciji Drugom ječi: oni su sjajan bend i jako sam ponosna benog stvaralaštva koji pridonose ra- zabavne glazbe gdje je cilj osmisliti, Ne znam mnogo hrvatskog, ali znam svirati, objasnio je. I doista, programu Hrvatskoga radija ponudio od iduće godine ih, u suradnji s glavnim na njih, ako moj ponos kao old school sto- zvoju hrvatske kulture, umjetnosti i za- osuvremeniti, malo iščupati iz neke sljedećih sedamdeset minuta prisutni su mogli vidjeti zašto je Cafiso projekt koji ispunjava visoka programska urednicima tih kanala, svakako planiramo nerice išta znači. Hrvatska napokon ima sto- bave. Tim je povodom Mesar izjavio: okoštalosti taj žanr u koji je, nažalost, V ržina svojevrsna inačica wunderkinda kojega je i slavni Wynton Marsalis načela u proizvodnji emisije namijenjene Veliko mi je veselje što za nekoliko tjedana vratiti u emitiranje. Na HTV2 koji je orijen- ner rock bend, iako tu ima još mnogo drugih ušao zbog nekih drugih trendova i utje- primio u svoju grupu. glazbenom odgoju i obrazovanju mlade- počinje novi ciklus HR demo kluba jer je tiran na mlađe gledateljstvo bit će speci- utjecaja, no glazbenom terminologijom neka caja. Hrvatska zabavna glazba bila je jed- ži, te je realizirao ciklus odličnih emisija Hrvatska radiotelevizija svakako pozvana no vrijeme vrlo jasno definirana, a sada jaliziranih emisija pop–rock glazbe i mo- nastazija se bave drugi. Godinama su se mogle na pr- A zabavnog sadržaja. pomoći mladim glazbenicima u njihovu je pomalo otišla na krivu stranu. Spome- dernih glazbenih izričaja (indie, rock...) koji ste nabrojiti ekipe koje bi iz Zagreba rentale U opuštenom ozračju Luka Belani autorskom stvaralaštvu i muziciranju te ih nuo bih i jazz jer u sklopu HRT–a imamo danas zaokupljaju mlade, a šira publika su se k’o djeca igrali u pustinjama Nevade? neki mini bus da bi otišle do Beča na kon- Koncert je otvoren skladbom Waltz for Ruth jednog od najvećih jazz Tragom Radio Aktiva na najbolji način, u mediju radija i televizi- izvrsni Jazz orkestar koji je europski po- nerijetko i ne zna mnogo o tome pa ćemo Zašto ne! cert Monster magneta. Davnih dana u Jabu- majstora današnjice, kontrabasista Charlija Hadena, koju glazbenici je, predstaviti hrvatskoj publici. Nedavno znat, a ti sjajni glazbenici iz godine u go- im tako predstaviti nove trendove. Na ci petkom kad bi DJ pustio Kyuss, u transu bi I baš svim u čuđenju dignutim obrvama izvode na sebi svojstven način, uz bogatstvo improvizacija i zanimlji- HR demo klub otkriva mlade i talentira- mi je stigla vijest da su prvoplasirani u na- dinu u svojim matičnim sastavima i u ne- HTV1 ćemo za starije gledateljstvo vra- nas bilo dvoje–troje. A danas, sudeći prema usprkos , i Lukina publika, ali i ona dečki iz vih pasaža. Nakon početnog zagrijavanja uslijedile su vlastite sklad- ne glazbenike i što je najvažnije — pruža šoj prvoj sezoni, pulski bend Radio Aktiv, kim drugim jazz ansamblima stvaraju i na titi starogradsku glazbu s našim Tambu- prepunom Vintage industrial baru te veče- u povodu proslave 10. obljetnice nagrade She loves Pablo dobro se spojila, baš kao be, tijekom kojih je saksofonsko umijeće 24–godišnjeg Cafisa pred- im prigodu za afirmaciju u izravnim živim repertoaru imaju naše skladatelje i njiho- raškim orkestrom koje zasad nije bilo na ri, mladi su Zagrepčani stoneri do jaja! Kako Fender (što je jedna od vodećih glazbenih Cola i vino u bambusu. Uostalom, ja nekako stavljeno u punoj raskoši, a publiku su posebno zaintrigirale skladbe koncertnim nastupima. Na dosad održa- ve vrlo kvalitetne skladbe. Za televizijski programu, a upravo emitiramo glazbe- je moguće da jedna takva scena živi punim ne natječaje prijavilo se petstotinjak sku- nagrada u Hrvatskoj) odabrani kao mladi program u planu je snimanje i emitiranje no–dokumentarnu seriju o Zagrebačkoj među današnjom mlađarijom ne raspozna- 16 Minutes of Happines i Banda u kojima se uz niz zanimljivih me- sastav u sjajnu skupinu izvođača u raspo- plućima a da nitko od onih koji imaju pravo pina različitih stilskih orijentacija iz cije- više od dvadeset domaćih jazz koncera- školi šansone Takvim sjajem može sja- jem glazbena razgraničenja u vizualnom smi- lodičnih kombinacija stječe dojam kako u izvedbi sudjeluje veći broj nu od Vedrana Božića, preko Marija Ma- glasa ne upre prstom u njih. Svi vole Nju koja le Hrvatske. I ove će godine najbolje od ta, dok će više od sto koncerata klasične ti urednika Zvonka Varošanca i redatelja slu — naizgled rockeri, hardcoraši, hipsteri — glazbenika. Vrlo zanimljiva bila je sekvenca u kojoj je Cafiso pratio vrina, Nevena Frangeša, Massima i Rat- voli Pabla! prijavljenih sastava odabrati stručni sud glazbe prenijeti radio na svojim nacional- Miljenka Bukovčana. Imamo sjajnih skla- svi su oni ista publika istog benda... a Luka improvizaciju pijanista Schiavonea, dopunjujući je ritmičkim figura- ka Divjaka, sve do Parnog valjka. U trećoj glazbenih urednika HRT–a kako bi naj- nim mrežama (HR3, HR2 ili HR1). Na radi- datelja i kantautora koji su dali mnogo za se, kaže, prilagodio situaciji pa je malo pože- Domagoj Šimek ima moćan, muževan vokal ma koje je stvarao udarcima o vlastito tijelo. Skladno se dopunjujući bolje grupe, pjevači i autori dobili prigo- sezoni očekujem najmanje deset sastava ju i televiziji je, dakako, različita koncepcija našu glazbenu kulturu i treba im glazbe- stio set–listu. Posebice pri kraju nastupa, kad od kojeg svakoj djevojci drhte koljena, a deč- sa Schiavoneom, Cafiso stvara zanimljivu jazz priču i toplo, opušte- du za svoju promociju, što predstavlja- koji će nastaviti glazbenim stazama jer se glazbenih sadržaja, što je definirano razli- no–dokumentarnim sadržajima posvetiti nas je svojim melodičnim ali čvrstim glazbe- ki kimaju glavom u znak odobravanja. Gušt no ozračje južnih mediteranskih krajeva. njem u radijskom eteru, što koncertnom upravo u tom projektu koji je sjajno po- čitošću medija. Međutim, postoji i mnogo pozornost kako bi i drukčijim vidom po- nim nagonom bacio u neki pulsirajući trans. ga je gledati kako uživa u glazbi, svaka mu aktivnošću. U obzir dolaze samo glazbe- čeo, pokazalo da ima snage za nastavak. zajedničkih stvari, a to je i naša strategija. javnosti našim gledateljima omogućili da se emocija vidi na licu. Ostatak benda mu Obećanje skorog povratka nici, odnosno sastavi koji do sada nisu U njemu naravno nisam sudjelovao sam, Što ćemo, dakle, raditi na radiju i na tele- Otvoriti večer prvog izdanja alter rock progra- je savršena pratnja, iako bi prema verbalnoj objavljivali profesionalne snimke, odno- tu je bila potpora sjajnih kolega koji su vri- viziji a da budemo u njihovoj javnoj funk- ih upoznaju na potpuno drukčiji način od ma Good vibrations u zagrebačkom Vinta- domišljatosti duhoviti glasnogovornik mo- Iako relativno mlad, na pozornici djeluje zaigrano i potpuno pre- sno nosače zvuka. Natječaj je otvoren do jedno radili — voditeljice Martine Validžić ciji i na usluzi našim građanima koji svaki TV spotova i ostalih formata. Imamo sjaj- ne resurse, treba ih percipirati i uključiti u ge industrial baru možda i nije najzahvalnija gao slobodno biti i drugi gitarist, klavijaturist dano, a u Schiavoneu, koji je svojim pijanističkim umijećem ugod- kraja sezone emitiranja emisija u ožujku, i članova stručnog suda (Davora Meda- mjesec za sadržaje koji vole gledati i koje programe radija i televizije. Također, iako uloga na svijetu, ali su je Luka i dečki odsvi- i vokalist Dimitrije Đokić. Mother of all i Burn no iznenadio sve prisutne, pronašao je sjajnog suradnika. Njihove nakon čega u svibnju 2014. slijedi fina- kovića, Branka Vurušića, Tibora Benko- smo im spremni prirediti plaćaju mjeseč- se uvijek govori o manjim gledanostima/ rali besprijekorno, postupno bildajući naboj. and Levitate albumi su SLP–a koje svakako je izvedbe publika pozdravljala čestim pljeskom pa je koncert za- le najboljih sastava mjeseca. Izlučna na- vića...), ali i tadašnjeg glavnog urednika nu pristojbu — znači da ne smijemo izo- Hrvatskoga radija, Duška Radića koji je slušanostima među mladim naraštajem Luka nije jedan od onih kojima treba pljesak ne smijete zaobići, a možda bi bilo vrijeme vršen izlaskom na bis, uz obećanje skorog povratka. Ciklus Jazz. tjecanja održavat će se jedanput na tje- staviti ni one koji žive na selu, u grado- zdušno podupro projekt. okrenutim nekim drugim oblicima dobi- publike i zaljubljeni pogled neke djevojke da bi i da se takvo nešto pohvali na višem nivou. hr–a 2013./2014. nastavlja se 20. studenoga, kad će u Maloj dvo- dan u jednom zagrebačkom klubu gdje vima, zaseocima i na planinama. Signal vanja informacije, i njima treba na drukči- bio bolji. Osim sramežljivih hvala između pje- Hard’n’heavy kategorija na Porinu? Izvrsnih rani Lisinski nastupiti dobitnik dviju nagrada Grammy, američki jazz će tri sastava predstavljati svoj trideseto- radija i televizije dostupan je na svim mje- ji, primjereniji način (i multimedijom) pružiti sama, Luka ne komunicira s publikom govo- teškosvirajućih bendova u Hrvata u posljed- i rhythm&blues glazbenik, tenor–saksofonist, sopran–saksofonist i minutni program. Na kraju večeri stručni Pregled svih žanrova stima i mi, u tom glazbenom dijelu, mora- mo biti apsolutno na usluzi našim građa- glazbene sadržaje da bi se osjećali dije- rom, on to radi svojom glazbom. Sve ostalo nje se vrijeme baš naredalo. Ako ih želite čuti flautist Ernie Watts. sud odabire po jedan sastav koji će po- sljednje srijede u mjesecu uživo svirati u Za Vaš autorski projekt HR demo klub u nima. Na Hrvatskoj televiziji su se unatrag lom našeg društva i svakodnevice. I nji- je suvišno. On nije showman, on je glazbenik. uživo, srijeda u Vintage industrial baru vaš je jednosatnoj emisiji na Drugom progra- svibnju ste 2013. primili i Godišnju na- deset godina ugasile neke emisije koje su ma treba udovoljiti u dijelu glazbenih sa- Za one koji ne znaju, multiinstrumentalist, pje- dan... 50 mu Hrvatskoga radija, u maloj završnici u gradu HRT–a. Iako ste u svojoj karije- bile konstanta naše glazbene scene, ali držaja HRT–a. 51 U LABORATORIJU GLAZBENE PRODUKCIJE Reizdanje gramofonske ploče dvoje dubrovačkih Novi samostalni album uglednoga gitarista i pijanista u četveroručnom muziciranju profesora, člana Zagrebačkog gitarskog trija Puljanin Edi Cukerić jedan je od najcjenjenijih glazbenih producenata u Hrvatskoj Topla struja koja ne traži ništa Dojmljivi obrisi i izvrsna izvedba Ono što mi se ne sviđa — ne radim Njegujući glazbenu kulturu najprije u vlastitoj sredini, Početna i završna skladba kao da čine uski, patinirani pijanisti su nebrojeno puta muzicirali pred domaćom i mediteranski okvir s pozlatom iz 18. stoljeća, a slika Nakon Gustafa, Hladnog piva, Bambi Molestersa i Darka Rundeka, na red su došli Jelena Radan i Kawasaki 3P inozemnom publikom, nastojeći sroditi slušateljstvo s koju uokviruju predstavlja naše današnje vrijeme prirodom i glazbenim karakterom Dubrovnika što tko želi, otkriti jeste ono što mi se ne sviđa. Ali to nije pi- sti slušatelji koji ne mare za struktu- Piše: Đurđa Otržan a s druge strane da pridonese uoča- li uopće na istoj valnoj tanje drskosti ili elitizma. Vodim se lju- ru, interpretaciju, boju i aranžmanska vanju perspektive gitarističke literature duljini i razumijete li se. bavlju prema glazbi i poštivanjem au- rješenja. Piše: Đurđa Otržan tekstom skladatelja i pisca Dubravka danas. Na taj se način pobuđuje dublji Kreće se s psihologi- torstva, pa bio posrijedi i mali, lokalni, Detonija, djeluje poput otvorenog pro- ao da je znao što interes kojim se bolje memorira odslu- Uz koju se glazbu opuštate? jom, a završava u kre- nepoznat ali dobar sastav. zora palače Sponza, gdje u predvečer- će slušatelj pitati šano. Interaktivno se možemo poigra- ativnom činu koji je već je možemo kroz venecijanske bifore za- kad u ruke uzme vati smjernicama kojima nas skladbe Kako tumačite nedostatak autorstva U posljednje vrijeme često slušam kla- vo reizdanje iz 1982. lagana psihijatrija. Kraj- nosač zvuka i kad i novih kvalitetnih bendova u novije sičnu glazbu. Za podizanje raspolože- ondašnjeg Jugotona, mijetiti dvoje predanih glazbenika kako odvode u neoimpresionizam: Amfo- nji cilj svakog projek- bude pregledavao vrijeme? nja tu je uvijek Vivaldi, a često pose- a današnjeg Croatia oživljavaju zvuke nastale u gradu i oko ra Ive Josipovića i Potonuli križ Sreć- ta mi je pozitivna de- gnem i za Bachom. Intenzivno slušam Recordsa, u godini njega. raspored snimljenih ka Bradića prema nježnoj lirici košljun- strukcija, a usput pa- Čini mi se da su bendovi zatvoreni pre- i afro beat bendove. Imam razne faze, kada je dvoje dubro- skladbi, gitarist István Römer preduhi- skog zapisa nekoliko stoljeća prije pa Pred nama se izvijaju fantazije, ronda zim da ne oskvrnem ma hrabrom poetskom izrazu, a onda od Johna Cagea preko Briana Ena do vačkih pijanista dobi- Ktrio je nedoumicu prvim rečenicama opet drugim putem od Jazz sonate autora i njegov rad. Ali i teme Ivana Mane Jarnovića, Antuna to često nadomještaju bukom. Veći- imena s elektroničke scene kao što su lo Plaketu grada Dubrovnika za zasluge u popratnoj knjižici: Četiri sonate, a Dušana Bogdanovića, sa čak četiri isto tako, ne možeš od Sorkočevića, Đorđa Murattija, Nikše Nji- na bendova se, jednostavno, ne zna Mount Kimbie, Portico Quartet, Nico- Ou podizanju ugleda »groda«, prikladno samo tri minijature? Točno tako, jer za- ozbiljna stavka, natrag u prošlost kada ničega napraviti nešto, rića i naravno, ne manje Dubrovčanina dnja je skladba rasporeda ujedno i so- opustiti; previše su racionalni, a malo je las Jaar i Four Tet. nosi naziv U počast Dubrovniku jer su je Antunov sin Luka osmišljavao u Du- BROJ 182, LISTOPAD 2013. zato bend, da bi uspio, među nabrojenima, Ferde Grazija. nata i minijatura. Taj odgovor valja uzeti BROJ 182, LISTOPAD 2013. emocije, umjesto da je obratno. Taj ih na njemu skladbe dubrovačkih sklada- brovniku i na europskim putovanjima mora biti autorski jak. racio koči u stvaralaštvu. S druge stra- Koliko pratite recentnu glazbu? telja, a u njih se ubraja i član klavirskog u obzir pri prosudbi koncepcije skladbi oblike kojima će izraziti melodijske mi- Ti samo dodaješ za- ne, mnogi bendovi nemaju širinu, pra- dua Ferdo Grazio. na ploči. Konceptualno, taj nosač zvu- Volim pratiti aktualnu svjetsku scenu. Otmjena dokolica sli osamnaestostoljetnog zaljubljenika Edi Cukerić čine i uklanjaš ono što vocrtni su, zakače se na sebe, svoj in- ka zamišljen je moderno i likovno, au- Čitam važnije inozemne časopise, jer u glazbu. ne valja; u toj selekciji i strument i uski žanrovski smjer, a do- domaćih nažalost i nema. Kupujem Dubrovački gospari Takav redoslijed govori ponajprije o diovizualno, rekla bih. Početna i završ- jest najveća umjetnost. sta ih je i zakopano u prošlost. Čast godišnje trideset do pedeset CD–ova, povijesnom kontinuitetu od 18. stolje- na skladba kao da čine uski, patinirani To su zreli plodovi dugotrajnog i pre- Razgovarao: Marijan Cukon Producent je peti član iznimkama koji do većeg auditorija, na- a kupovao bih i više da im je cijena niža. Brat i sestra, Marija i Ferdo, djeca su s ća do danas i karakteru tog kontinuite- mediteranski okvir s pozlatom iz 18. danog profesionalnog rada, a István benda. Neki očekuju da ćeš im napra- žalost, ne mogu doći prije svega zbog Do nezavisnih izdanja dolazim preko prijelaza 19. u 20. stoljeće i bili su, kako ta. Premda drugačijih životnih odredni- stoljeća, a slika koju uokviruju pred- viti pjesmu, dok drugi ne žele da im se Römer je u Zagrebačkom gitarskom vlasničkih monopola koji drže radijski neta jer ih nema u trgovinama. i priliči već stoljećima članovima patri- ca i sudbina, ti su skladatelji ponajviše stavlja naše današnje vrijeme, skla- triju i svojoj karijeri predstavio publici uljanin Edi Cukerić (40) itko, pa ni producent, miješa u stvara- eter, forsirajući samo nekoliko doma- datelje i stil kojim pišu. cijskih obitelji Dubrov- voljeli sklad i ljupkost, gotovo sve što je u Hr- jedan je od najcjenjeni- laštvo. Tu producent treba znati balan- ćih provjerenih imena, ne dajući me- Okvir su sonata Luke Radijski background nika, visoko obrazova- uklopljenost u tradiciju i vatskoj za gitaru napi- jih glazbenih produce- sirati; nema pravila, ovisi od benda do dijski prostor novim autorima. Zato bih ni, upućeni u europska Dubrovački Sorkočevića, začet- István Römer nata u Hrvatskoj. Ove benda. Filmskim žargonom rečeno, — cantilenu. Običaj če- sano pa ne iznenađuje pohvalio neke specijalizirane glazbene Na Radio Puli ste od 1990. do 2003. radi- glazbena zbivanja i na- klavirski duo tveroručnog muziciranja nika te forme u nas, je godine osvojio i pe- tonski tehničar je kamerman, a produ- emisije Drugog programa Hrvatskoga što je uzorak njegova li kao tonski snimatelj. Koliko je to isku- dasve rodoljubi i estet- tipičan je za građanske i sonata–minijatura 4 sonate & 4 tog Porina, i to za vrije- cent je redatelj. radija. Da se vratim autorima... dojam je nepoznatog autora iz iskustva predočen na stvo bilo korisno za naknadni produ- ski privrženici ljepotama Marija i i aristokratske salone, dan i slojevit projekt dvostrukog CD–a da ih uopće ne zanima razmjena ideja rukopisa pronađenog minijature ovom CD–u istodob- Taština je ponekad vražja stvar koja ide centski rad? i značenju svoga grada, druželjubiv je i komuni- P1947 — Hommage à Sergio Endrigo, i komunikacija s ostalim bendovima, a njegove prošlosti i nje- Ferdo Grazio: u franjevačkom sa- no visoko perfekcioni- često na štetu onoga koji misli da zna kativan, nadasve zabav- BeSTMUSIC koji je punih pet godina radio s renomi- u svijetu smo moderne tehnologije koja Godinama sam snimao lokalne smotre gova živog modernog mostanu u Košljunu stičan, a ujedno i pris- najbolje. Kako to rješavate? na vrsta otmjenog kra- ranim pulskim dizajnerom i redateljem bi nas trebala povezivati. i susrete, što mi je usadio pokojni Rena- života. Njegujući glaz- U počast na otoku Krku. tupačno očaravajući. ćenja vremena. A tanka Mauricijem Ferlinom. Na tom dvostru- Bitna je komunikacija, treba znati pri- to Pernić koji je desetljećima bio u tome benu kulturu najprije u Dubrovniku Takav sonatni okvir Ploču je Romer po- kom albumu posvećenom velikom hvaćati sugestije i tu nema mjesta za »alfa i omega«, te s Brankom Pajićem vlastitoj sredini, Marija i i nevidljiva granica izme- Opuštanje uz klasiku sadrži poruku o tome svetio svojoj profe- kantautoru koji je kao 14–godišnjak ego tripove. Bend mora vjerovati meni bilježio tradicijsku glazbu, stare kante i Ferdo Grazio nebrojeno Croatia records đu trivijalnog i umjetnič- kako se rađala sona- sorici Margi Bäumi– rodnu Pulu napustio traumatske 1947., i ja njemu. Jedan od mojih idola, Bri- Koliko je bendovima u nezavidnoj eko- svirke. S Renatom i Brankom odlazio su puta muzicirali pred kog za svakoga je druk- ta u Hrvatskoj, koliko Klasinc, na čijoj je gi- uz Arsena Dedića i Massima, sudje- an Eno, kaže da ponekad jednostavno nomskoj situaciji i nepostojećem trži- sam na terene kad nitko tu tradicijsku domaćom i inozemnom čija, no jednostavna, je srodna svojim tali- lovalo je čak dvjesto pulskih izvođača treba baciti novčić pa kako padne. štu (zanemariva prodaja CD–ova, bez narodnu glazbu nije htio slušati. To je publikom, nastojeći sro- bezbrižna ljupkost koja tari, prema priznanju janskim uzorima i široj različitih naraštaja i glazbenih stilova. klubova i svirki) uopće smisleno ulaziti bio underground, i to kvalitetan. To de- diti slušateljstvo s pri- krasi minijature dubro- u knjižici, i snimio sve i jasnijoj formi simfoni- Album u celofanu u studio? setogodišnje iskustvo rada s Renatom i rodom i glazbenim ka- vačkog podrijetla, svo- skladbe. Gitara je, Širok spektar produkcije Brankom za mene je neprocjenjivo. rakterom Dubrovnika. jina je Mediterana, sun- je te služi kao refen- inače, Hermann Hau- Uvijek je smisleno kad nešto radiš i Koliko se emotivno dajete u svojem Stoga su na repertoaru cem okupane jadran- cijalni, komparativni ser II iz 1972. godine. stvaraš, a u većini slučajeva i isplativo. Tko su vam producentski uzori? Bitno utječući svojim studijskim krea- poslu? imali i umjetničku glaz- ske obale i jakodušnog okvir s kojim možemo Glazba je kod nas pretežito part time Je li do gitare ili do cijama na konačan zvuk, boju, emo- Uzora imam mnogo, ali na Brianu Enu bu Dubrovnika, a Ferdo načina života, koji svom uspoređivati današ- Kad sam u nekom projektu, unutra job. Bendovi snimaju albume uz veliku umjetničkog dara, ciju djela i benda, Cukerić je produci- sam odrastao. Taj čovjek nije samo je rado skladao na fol- snagom vjeruje u jed- nji oblik sonate u dje- sam sto posto. Najgore mi je kad tek ljubav prema glazbi i vjeru u svoj rad. lima Srećka Bradića zvuk ovog CD–a je rao Gustafe, Hladno pivo, Bambi Mo- producent, nego se iz njegovih knjiga klorne i građanske teme nostavnu ljepotu. Izo- završim neki album. Budem prazan, Na sreću, još uvijek ima entuzijasta koji (1963.), Ive Josipovića (1957.) i Dušana više nego obojen povijesnim moguć- lesters, Goribor, Darka Rundeka, Fran- može naučiti ponešto i o poimanju i fi- grada, primjerice kon- brazivši publiku i sebe bez energije i iscrpljen. Išao bih ga naj- kreiraju dobru glazbu, ali su nezamije- Bogdanovića (1955.), dakle, skladate- nostima, pa se pretapaju lutnjističke cija Blaškovića i Gori Ussi Winnetou, lozofiji života, kao što to u novije vrijeme tradance i linđo. za vlastiti vid umjet- Nolu, Dogmu, One Piece Puzzle, The radije iznova raditi. Ali kad vidim kako ćeni i ostaju na marginama. čini Dave Friedmann (The Flaming Lips, ljima koji prethode Römerovoj (1962.) vizure sa čembalističkim i kitarističkim, ljudi reagiraju ili kad ga nakon nekog Stoga je ovo reizdanje, dvadesetak go- ničkog djelovanja, klavirski duo Marija i glazbenoj generaciji. Lijepa zamisao i Chweger, My Buddy Moose, Viktori- Uspijevate li se ikad opustiti i kao »obi- MGMT, Mogwai). Volim i rad Marija Cal- uvijek kristalno čistog trzaja i minuci- vremena čujem u eteru, shvatim da je dina nakon LP–ja i desetak godina na- Ferdo Grazio i dalje poklanjaju društvu povijesno taktičan pristup našeg pri- ju Novosel, Manofon i mnoge druge. čan« slušatelj uživati u cjelovitosti glaz- data (Beastie Boys), Daniela Lanoisa ozno primijenjene dinamike. U klasič- u redu, ali ne u tolikoj mjeri da bih pre- kon njihove smrti, čast tradicije koju je esenciju umjetničke glazbe u Dubrov- znatog solističkog virtuoza i komornog Upravo je u izdanju Menarta objavljen be ili je impuls za analizom jači? (Bob Dylan, Neil Young, Peter Gabri- nim skladbama–minijaturama Sorko- profinjeni pop–album Jelene Radan, stao stvarati i istraživati glazbu. Nikad u to dvoje pijanista ostavilo nama da je niku, koja ne priča toliko o moru, sun- glazbenika, inače profesora na Muzič- el, U2) te neizostavnog Stevea Lilliwhi- cu i oleandrima, koliko o umjetnosti zvu- čevića i košljunskog svirača, zvuk gi- stvaran također pod Cukerićevom pro- životu nisam preslušao album u svojoj Ovisi u kakvom sam raspoloženju, ali tea (The Rolling Stones, U2, Talking njegujemo i da s toplim i iskrenim sen- koj akademiji u Zagrebu. tare poprima gotovo univerzalni timbar produkciji nakon što je objavljen jer ga ka koju je oblikovao Dubrovnik i njego- ducentskom palicom. S njim razgova- da, često raščlanjujem odslušano do Heads, The Pouges) koji je sedamde- timentom primimo u ruke ploču, poput pa nam se čini da čujemo i koji god doživljavam kao dovršenu priču. Album vi ljudi. Osim dotjeranog osmišljavanja albu- ramo dok u Zagrebu završava rad na najsitnijeg detalja. To je možda hendi- setih i osamdesetih bio nezaobilazan. neke davno poslane razglednice s lije- barokni, galantni ili antikni instrument ili ostaje na polici u celofanu. poga Jadrana, nama u unutrašnjost, na ma, tu je i strukovni razlog u odabiru novom albumu grupe Kawasaki 3P. kep nas koji se profesionalno bavimo Tu su još i Nigel Godrich (Radiohead), A to je živo bìlo grada i dokaz kako je i ansambl ili pak neke strune još nepo- kopno. A ta razglednica stiže uvijek kad i filtriranju gitarističke literature u hrvat- Pretpostavljam da niste prihvatili sve glazbenom produkcijom, da se nikad Dan Auerbach (The Black Keys), Da- u 20. stoljeću, pa i poslije, iz Dubrovni- znatog izvora. U cjelini gledano, ploča Što je uloga glazbenog producenta? ne možemo do kraja opustiti. Nekad je se sjetimo. skoj glazbi. S jedne se strane može ponude za suradnju. mon Alborn (Gorillaz), Mitchell Froom ka uvijek stizala neka nova topla medi- je umjetničko djelo dojmljivih obrisa i mi, doduše rijetko, to uspije, i u tim tre- shvatiti u pohvalnom smislu didaktič- Ključan je producentov individualni pri- (Los Lobos, Latin Playboys), David Si- Ukusno oblikovana, ta modernizirana teranska struja koja je, ne tražeći ništa, ki, s jasnom namjerom da se slušatelja izvrsne izvedbe, a nadasve veliko uži- stup svakom bendu. Treba prepoznati Neke sam projekte odbio. Ne radim nucima shvatim u kolikoj su predno- tek, Beck, David Holmes... 52 ploča s popratnim, iscrpnim i znalačkim uvijek puno davala. uputi u pristup gitari i glazbi za gitaru, vanje u slušanju. 53 Zadranin sa zagrebačkom adresom predani je istraživač Tomislav Ivčić nije s nama dvadeset godina, no njegove pjesme daleko su od zaborava. Novi bend sa ženskim sisačke orguljske baštine Tri političke Istre vokalom i indie rock zvukom Sisačko zvučno blago Počast glasu iz naroda Piše: Marijan Cukon Osvježenje i Piše: Đurđa Otržan Četverostruki box–set otkriva Ivčićev glazbeni put, preciznije i obuhvatnije od dmund Andler–Borić (Za- Kraljičino novo ruho dosad objavljenih postumnih kompilacija nova dimenzija pućenima u plodno stvaralaštvo Darija Marušića dar, 1975.), zagrebački ne treba ga posebno predstavljati, dok će osta- orguljski đak i predani Idući sve bliže našem vremenu, najzvučni- Adut je odlična pjevačica, lima ostati nepoznanica ili u najbolju ruku – kako istraživač sisačke orguljske ji dragulj je svakako instrument u crkvi Sv. Piše: Bojan Mušćet talijanskih i jedne s obradama francu- si se na inicijalno off–projekte poput flautistica i autorica tekstova sebe voli ironično titulirati — luzer. Glazbenik i baštine, objavio je nosač Nikole biskupa i Sv. Vida u mjestu Žažina, skih standarda. navedenog albuma Dua Pegla, na Ivana Pavlović etnomuzikolog, prije trideset godina voditelj kul- zvuka u cijelosti posvećen iza kojeg se odvajaju putovi: jedan za Sisak, projekte koji su se pokazali iznimno tnog sastava Istranova, Marušić je nedavno sa temi dugogodišnjeg bavljenja regijom u ko- drugi za Petrinju. Švicarski graditelj Kuhn sa- vadeset godina Tri profila uspješnima. Takve su prije navedene Piše: Dubravko Jagatić suradnicima u izdanju male slovenske kuće Ejoj svestrano djeluje. Njegov sveobuhvatni gradio je orgulje u Žažini između dva svjet- nakon tragične dvije talijanske i jedna francuska plo- Dario UMarušić Celinka objavio odličan album kompleksnog rad uključuje dobro poznavanje terena oko ska rata, koristeći se i naprednijom tehno- pogibije, Croatia Zapravo, Tomislav Ivčić je usporedno ča (Tu, Soltano, Tu s Ivankom Luetić naslova IstradMarusic — [3 = 1 = n (Glazba grada Siska i okolice, Sela, Petrinje, Žažine i logijom kojom je ipak očuvao stari karakter Records objav- gradio barem tri profila. Prvi se odnosi i Monia s Danijelom Popovićem neu- roteklih nekoliko godina IstradMarusic za manjine i gubitnike)]. drugdje, u mjestima gdje se od 18. stoljeća kraljice instrumenata, dodajući joj novo ruho. ljuje četverostruki na osnovni šlageraški, zabavnoglaz- sporedivo su se na radijskim postaja- pojavilo se nekoliko ben- mogu naći instrumenti uporabne liturgije u Takav je instrument zato i zaslužio vrhunski box–set Tomislava beni izraz, gdje se svojim baršunastim dova koji su izraz temeljili Brojke predstavljaju tri političke Istre (talijan- ma emitirali više od originala), vjerski — [3 = 1 = n župnim crkvama. repertoar pa je na njemu Edmund Andler– Ivčića s odabranim skladbama koje na ženskom vokalu i indie sku/slovensku/hrvatsku) koje rezultiraju jed- glasom nastojao držati skladateljskih i album Međugorje Songs, kao i kom- Borić svirao i snimio dva djela Johanna Se- zorno pokazuju njegovo značenje rock zvuku (Moskva, Mar- nom nedjeljivom, a ta Istra sadrži ‘n’ mikro Njegov je rad još vredniji i zapaženiji zato što D produkcijskih standarda bliske mu ta- pilacijski kasetni album s domoljub- (Glazba za bastiana Bacha: Koncert u a–molu prema u doba kad je djelovao (od 1974. do kiz, Cry Babies, Silente, kultura i realnosti. Album sadrži petnaest što je Domovinski rat naškodio kraljicama in- lijanske kancone. Kod njega nije bilo nom himnom Stop the War in Croa- manjine i Vivaldiju i koral Tebe zovem, Gospodine i 1993.), ali i širok raspon njegovih glaz- nekih velikih, sudbinskih pjesama; tia, s pjesmom koja je prikupila milijun Žanamari & J’Animals itd.). Očito ohrabreni autorskih Marušićevih skladbi, što ingenio- strumenata, kao i samim žiteljima toga kra- time dokazao temeljnu ugođenost instru- benih interesa. Otišao je na vrhuncu svaka je njegova pjesma vrlo odmje- maraka humanitarne pomoći i ponaj- Pi potaknuti relativno dobrim uspjehom spo- znih obrada starih istarskih tradicijskih sklad- ja, pa je više nego dragocjeno sviračko svje- menta da se objavi i najzahtjevnijom litera- gubitnike)] karijere i svojih kreativnih mogućnosti, rena, s temom iz svakodnevice, pa se više odjeknula izvan granica Hrvatske. menutih izvođača i grupa, Gump se odva- BROJ 182, LISTOPAD 2013. dočanstvo o kapacitetima i zvučnom blagu BROJ 182, LISTOPAD 2013. bi, a može se u cijelosti poslušati na Maruši- turom. Orguljaško umijeće Edmunda An- žila i otkrila svoje adute na debitantskom pohranjenom u nekoliko biranih instrumena- no box–set otkriva Ivčićev glazbe- zato ni eventualni promašaji nisu do- Celinka.si ćevoj internetskoj stranici www.dariomarusic. dlera–Borića tako se ne pokazuje samo u albumu Gump 2013. ta na kojima je Andler–Borić ni put, preciznije imali fatalnima. Upravo com. sviračkoj i izvedbenoj vješti- Više od glazbe I dobro da su to na- svirao za ovaj nosač zvuka. i obuhvatnije od takvim pristupom nani- ni kombiniranja zvukovnih Tomislav Ivčić pravili jer su već prvim Iako bez ikakva medijskog odjeka, mimo fo- dosad objavljenih zao je kolekciju hitova Kombinirajući raznovrsnost svojih Gump Edmund Andler– ploha samih instrumenata, korakom stali rame uz kusa domaćih kritičara, taj je glazbeni dragulj postumnih kompi- na kojima su mnoge ra- glazbenih interesa, bez stanke, i pro- Postbarokni Borić, orgulje nego i u odabiru materijala Sve moje rame sa spomenutim raritetno blago puno topline, dirljivih ljubav- lacija I onda kad ne dijske postaje gradile re- davši više od dva i pol milijuna plo- Gump 2013. nih narodnih pjesama, ali i razigranosti, ve- četverolist kojim će predstaviti orgulje u bude nas bilo, The pertoarnu politiku (Čekaj izvođačima. Čak na ljubavi / ča, Tomislav Ivčić nadrastao je i vla- Dallas Records drine i kreativnosti, uz gotovo najistaknutiji i Sisačka najboljem svjetlu. Platinum Collection me, Silvija; Gdje si sad, trenutke i žešći od kon- Tu je na prvom mjestu in- stite glazbene okvire. Ne odnosi se to najsugestivniji element u snažnim i harmonič- i Najljepše ljubavne moj anđele; Sve moje kurencije s odličnim strument u crkvi Sv. Marije orguljska Novije doba zastupljeno je Antologija samo na činjenicu da je obrijao prepo- nim dvoglasjima preuzetima iz narodnog na- pjesme. ljubavi; Voljena, vrati se; gitarskim aranžmani- Magdalene u mjestu Sela, na nosaču zvuka orguljama znatljivi brk, nego i na činjenicu da se slijeđa od Galižane do Buja i Ćićarije. Album baština 1974. — 1993. Gorka rijeka; Ćao, bam- ma, Gump povremeno predgrađu Siska. Orgulje su Winterhalter iz 1973., u no- politički angažirao i bez problema bio je iznimno visoke produkcijske kvalitete, zgu- bina, ćao...), a njegova podsjeća na Guano iz 1777. godine, djelo češ- voj crkvi Sv. Kvirina u Sisku Kralj etera Croatia Records izabran u jedan od prvih saziva Hr- snuta multijezičnog izraza obogaćenog lo- Croatia Records diskografija svoj raison Apes i Skunk Anansie. kog graditelja Franciscusa s kojega se mogu vinuti pod vatskoga sabora. Pritom je osnovao i kalnim dijalektom, k tome bitno nadograđe- Premda je karije- d’etre. I koliko je Skin adut Jenecheka. Za njih je An- svodove tog novog zdanja vlastitu produkcijsku kuću (što je po- nog duhovitim i oporim satiričnim društve- ru gradio i na festi- grupe Skunk Anansie, dler–Borić odabrao sklad- palete orguljskih slapova Fe- no–političkim uvidima u pet autorskih Maru- valskim pozornici- četkom devedesetih bilo prilično po- toliko je Gumpov adut be prikladne epohi u kojoj su lixa Mendelssohna u Sonati Pisme iz konobe šićevih skladbi, a najviše se ističe sjajna po- ma, može se reći pularno, pa je tako Zrinko Tutić djelo- Ivana Pavlović, koja nastale, kako bi njihov sre- u A–duru, a potom na istim sljednja pjesma na albumu Yorasik park, da je Tomislav Ivčić vao u Tuticu, Tonči Huljić u Tonici, Raj- potpisuje i tekstove brnkasti sloj zvučne patine orguljama možemo upozna- Druga linija odnosi se koja osvaja na prvo slušanje. bio jedan od kralje- ko Dujmić i Đorđe Novković u jednom svih pjesama, a povre- najviše došao do izražaja; ti novu facetu skladbi Frane na »pisme iz konobe«, va etera u katego- trenutku zajedno s Tutićem osnova- meno zasvira i flautu. Premda se napaja na lokalnom naslijeđu, Ma- svojstvo naslijeđeno od sta- Paraća (Varijacije na temu odnosno dalmatinske riji zabavne glazbe li su i Trio...). Ivčićeva tvrtka zvala se Znalački se koristi malo rušić je na albumu ostvario i univerzalnost u to- rih majstora koje se i danas iz Pavlinske pjesmarice) te suvremene napitnice te prije svega vrlo Zlatna palma i da nije bilo tragične dubljim vokalom, do- plim emotivnim narodnim pjesmama poput dir- može čuti na starim orgulja- triptih Anđelka Klobučara koje su se instantno uspješan disko- prometne nesreće, zacijelo bi imao dajući pjesmama onaj ljive O, jini fanti i u veselima poput Mama, Pie- ma, primjerice u Salzburgu. (Intrada, Pastorala i Tocca- ucijepile u puk. Za razli- grafski izvođač i au- iznimno važnu ulogu, ne samo u kor- potrebni začin. Odlična ro me toca, ali i u političkim Dojde vrah kao i u ta). Za orgulje su najčešće i ku od splitskih autora, tor. Od 1977. i hita pusu hrvatske zabavne glazbe nego i je pjevačica pred ko- irojević Tako iznimno originalno i pri- najbolje pisali sami orguljaši, Ivčić je razradio osebuj-

Z spomenutoj Yorasik park, u kojoj Marušić kritizi- jom je sjajna karijera, odluči li se nastaviti rodno na tom instrumentu to je neosporno, jer oni naj- Neka, neka, nek ni stil uz nešto minorni- mnogo šire. ra bahate političke elite u Zagrebu i Ljubljani koje baviti tim poslom. Na žalost, Gump se, kao I gor se zna do zaključ- ne razumiju život na granici. Mi ih, kaže Dario ponešto ograničenih mogućnosti u uspo- bolje poznaju dušu instrumenta na kojem ju uporabu mandolina i Četverostruka antologija koju je vr- ne uspješnice Stop The War in Cro- i većina početnika, povremeno gubi u jed- Marušić, prelazimo krijumčareći kulturu i snove, redbi s današnjim obilnim i raskošnim zvu- sviraju i nastoje i skladbu potpuno opremiti stihovlja gdje se vječno susreću stina sno uredila Dijana Tičić sadrži njego- atia, izbor radijskih urednika uvijek je noličnim pjesmama i odlazi u laganu dosa- bivajući stalno na gubitničkoj strani. Na albumu, uz Darija na brojnim in- kom kasnijih orgulja, krasno zvuče sklad- svom potrebnom zvučnošću, ali i iskoristiti i maslina, mrva duše i vitar koji puše. ve najbolje uratke, uključujući tri pje- be Girolama Frescobaldija, Baldassarea bio predvidiv, Ivčićeve su pjesme, uz du, ali na svu sreću prevladavaju ipak nešto strumentima, sviraju još i Goran Farkaš, Gorast Radojevič, Saša Far- mogućnosti registriranja i pedaliziranja koliko Tako je nastao i evergreen Večeras je sme s repertoara Dua Pegla, kao i in- uspješnice Đorđa Novkovića, Zdenka zahtjevnije i aranžmanski bogate pjesme. kaš, Ljuban Rajić i Rachelle Colombo. Marušićevo glazbeno i ne samo Galuppija, Johanna Pachelbela i Jana Kr- im pojedini instrument dopušta. Rizičan je to naša fešta koji je 1979. festivalska ko- Runjića, Rajka Dujmića, Zrinka Tutića strumental Davna pjesma, a bogato Zanimljivo je da se među deset pjesama glazbeno (tri vrijedne knjige) bavljenje etno glazbom, iako ne voli previ- titela Kuchara uz dodatak iz naših krajeva, posao, ali je zasigurno i sladak, kad svirač i misija Splitskog festivala odbila, što je i Tončija Huljića u različitim interpreta- je opremljena grafičkim materijalom, nalazi i obrada pjesme Par godina za nas še taj pojam, nimalo ne čudi, s obzirom na to da je odrastao u sjever- sonatom anonimnog majstora iz 18. stolje- instrument zajedno surađuju na istom rezul- propust gotovo ravan katastrofalnoj cijama bile apsolutni favoriti u emisija- isječcima iz raznih novina i fotogra- grupe Ekatarina Velika koja zvuči jednako nom, međugraničnom području Istre, u izravnom doticaju s istarskom ća, skladbom kakve se sve češće nalaze po tatu: »zadovoljnoj« skladbi. Uz to, zanimljivo odluci Diskotona da ne angažira Bijelo ma u kojima se glazba bira po željama fijama iz obiteljskog albuma. Sadrži i svježe i zanimljivo kao i sam original, osim tradicijskom glazbom. Priznatiji u inozemstvu nego kod nas, glazbeno sjevernim kontinentalnim krajevima Hrvat- je čuti skladbe onako kako su ih autentično dugme. Toj liniji pripadaju i uspješnice slušatelja. Tome je Zadraninu Đorđe emotivnu bilješku njegove kćeri Kri- što je Ivana dala pjesmi novu dimenziju. je stasao početkom sedamdesetih, tada još kao petnaestogodišnjak ske, Posavine i Hrvatskoga zagorja. stvarali skladatelji na instrumentima kakvi su Kalelarga, Zapivajmo noćas u konobi, Novković i pomogao u početku kari- stine, kao i rafinirani biografski zapis (!) u Francuskoj i Engleskoj. Poslije je surađivao s mnogobrojnim umjet- bili u njihovo doba i kako su ih mogli slušati Šjor Bepo Bagulin (izvedena na Split- Valja spomenuti da se na naslovnicu po- Nakon tog skladnog postbaroknog četve- jere (autor je njegove prve uspješnice Siniše Škarice. Ta antologija zapravo nicima i sastavima. Na hrvatskoj sceni dubok je trag ostavio na nagra- pučani u župnim crkvama u njihovo vrijeme. skom festivalu s braćom Vedranom stavio Brian Costello kao producent (pro- rolista, gotovo profesionalno zvuče orgulje Neka, nek, nek se zna pa se parale- na doličan način odaje počast autoru đivanom albumu Bura tramuntana u tandemu s Livijom Morosinom i Đanijem Maršanom), Roko i ostale. duced by) albuma, no zapravo se radi o tvrtke Heferer iz 1882. u crkvi Sv. Martina bi- Obilan glazbeni materijal na ovom zanimlji- la može uspostaviti s karijerom Novih čije pjesme svi znaju, čiji je glas svima (1999.), na albumu Tamare Obrovac Transhistria (Cantus, 2001.) te ak- Specifičan pristup dalmatinskoj pje- Branku Kostelniku, nekadašnjem članu skupa u mjestu Martinska Ves. S njima ulazi- vom i rijetko uspjelom nosaču zvuka traje fosila, za koje je Zdenko Runjić napi- prepoznatljiv, ali se jednostavno u di- tivnom suradnjom na albumu Orihi orihi Rade Šerbedžije i Livija Mo- smi na taj način nastavio je Mladen grupe Roderick, a današnjem producentu mo u razdoblje klasike, a nju počasno pred- gotovo sat i pol, ali zove na ponovno sluša- sao jedan od njihovih prvih hitova Diri- jelu slučajeva misli da je to glas iz na- rosina (2002.). Unatoč izostanku kritičke percepcije i šire medijske po- Grdović, inače njegov sudrug u »ano- u MSU, koji se zapravo pojavio u ulozi svo- stavlja sonata splitskog orguljaša Julija Baja- nje, jer je Edmundu Andleru–Boriću uspjelo donda, a onda je glazbeno autorstvo roda, da su posrijedi neke pučke pje- zornosti (usput, pripadnik je naraštaja kojemu je autopromocija i gura- nimnom« Duu Pegla koji se proslavio jevrsnog voditelja grupe u bespućima do- montija te još jedna sonata nepoznatog nam da svakim orguljama prida neku novu magi- potpuno preuzeo Rajko Dujmić). No sme zaživjele i izvan vremena u kojem nje u medije vrijedno prezira), Marušić je godinama radio na novom al- poigravši se »meksikanskim« zvukom maće rock–scene dajući im naputke što i Hrvata iz istog razdoblja. ju koja ih čini privlačnima za ponovljeno uži- poslije se Tomislav Ivčić profilirao kao su nastale. I u pravu su, donekle. To- bumom, zaoravši pritom duboke umjetničke brazde. Plod je vrijedan i imidžem u hitu Mi imamos mnogos kako. Ukratko, vrlo zanimljiv debitantski al- vanje u svečanom, ali intimnom i svestranom singer–songwriter, prepuštajući autor- mislav Ivčić nije s nama dvadeset go- pomnog konzumiranja glazbenih gurmana. problemos. bum sa sjajnim momentima i s odličnom instrumentu koji ne zovemo bez razloga kra- stvo drugim skladateljima tek na dvije dina, no njegove pjesme daleko su od ljicom instrumenata. novom pjevačicom na domaćoj sceni. 54 iznimno popularne ploče s obradama Treći rukavac njegove karijere odno- zaborava. 55 Razmatranje fenomena Bijelog dugmeta u povodu izlaska šesterostrukog CD boxa Jelena Radan vremenom naoblakom s elegantnom ljubavnom i istaknuto intimnom lirikom nameće se kao je- Voyage dan od najšarmantnijih i najboljih hrvatskih i re- gionalnih debitantskih albuma posljednjih nekoli- Menart ko godina. Zbog toga autorski sazrelim Punčka- ma valja poželjeti da što prije postanu važan pa Jači od Jugoslavije Nenametljiv i nepretencio- i popularan bend, jer su posve ravnopravne sa zan, stvoren s puno srca i ženskim londonskim post–punk kvartetom Sa- Bijelo dugme je zauvijek ugrađeno u kulturni identitet ovih prostora, bez obzira na nacionalna i državna razgraničenja hrabrosti, novi album Jele- vages, čiji je prvijenac Silence Yourself nedav- ne Radan Voyage najveći je no nominiran za Mercury Prize, a i kvalitetnije od iskorak u njezinoj dosadaš- niza razvikanih svjetskih imena post–punk scene ba moje mladosti. Pritom u prvom pla- tvoran i prodoran koncept folklornog dučke česme i 5. april ‘81. i četiri kom- motiva s rokerskim izričajem. No sljedeća dva njoj karijeri. Tim akustičnim 21. stoljeća. (Aleksandar Dragaš) ražen Vrdoljak i Darko nu nije glazba, nego mladost. Jer Bijelo rocka dovodi Bijelo dugme u položaj pilacije na CD–u), pa će sada onima albuma — Eto! Baš hoću! i Bitanga i prince- pop–draguljem nadrasla Glavan: Da bi rock (kao i dugme više je fenomen negoli band s da, i bez svjesne namjere, postane pri- koji su propustili nabaviti nešto od stu- za (ponajbolji studijski album benda) pokazu- je epitet tek festivalske pje- D glazbenim naslijeđem (možda je stih iz jelomnim događajem u poimanju rock– dijskog materijala sa Željkom Bebekom ju otklon od takvog pristupa. Tek dvije pjesme vačice i interpretatorice por- pjesme Pristao sam bit ću sve što hoće glazbe u Jugoslaviji. Međutim, Glavan kao glavnim vokalnim solistom biti jed- na trećem albumu — Dede bona, sjeti se, de, tugalskog fada. Jelenin suptilan kantautorski Dražen Franolić i Kamenko Ćulap bilo koji fenomen) ušao u žarište — »Po meni se ništa neće zvati«– pro- i Vrdoljak precizno od- nostavnije kompleti- tako ti svega i Slatko li je ljubit tajno zaviruju u pop–izraz idealno se spojio s autorstvom Anite Valo i Meri Jamen iz grupe Meritas, koje potpi- Bujrum sveopće pozornosti neke sredine, ročanski) pa je glazba benda zapravo vajaju kvalitetu uradaka Bijelo dugme rati diskografiju; osta- »meketavo« naslijeđe, dok ostale svjedoče o soundtrack za taj fenomen, a ne obrat- Bijelog dugmeta i raz- li studijski albumi plus najboljim Bregovićevim autorskim dosezima. suju glazbu za sve pjesme, osim jedne (Goran Geenger Records/ IDM no. I to je de facto tek jedan od para- mjere njihove percepci- live album Mramor, ka- Ta dva albuma, kao i prijašnji Šta bi dao da si Bošković). To intimno glazbeno putovanje puno morao se pojaviti izravan poticaj Original nježnosti nudi četrnaest ljubavnih skladbi otpje- doksa koji je pratio karijeru benda od je: Jasno je da poziva- men i željezo objavljeni na mom mjestu, producirao je Neil Harison, Dražen Franolić manje je po- vanih na četiri jezika (hrvatski, portugalski, fran- njegovih početaka pod nazivom Jutro nje na masovnost du- Album su na box setu 1974. — inače kućni producent grupe Cockney Rebel, znat od proslavljenog Edina iz te sredine. U našem konkretnom cuski i engleski). Album je producirao Edi Cuke- do povratnička tri koncerta na kojima gmaškog sljedbeniš- 2004. Posrijedi je tzv. a albumi su snimani u Londonu. Karamazova, ali je bez sum- rić, a na njemu gostuju još i Aljoša Šerić, Cin- slučaju, poticaj je došao u obliku se okupilo više od pola milijuna ljudi u tva ne može biti doka- Collection low budget izdanje, što nje jednako dobar ako ne i kuši, Pedro Abreu, Robster Martin, Meri Trošelj, tri grada. zom kvalitete pjesama dokazuje oprema: iako Kulturni identitet regije veći virtuoz na svojem omilje- Croatia Records Dean Trdak, Ines Prajo i Arjana Kunštek, Nenad Bijelog dugmeta. iz repertoara grupe. Ali box–set uključuje repli- nom instrumentu oudu, od- BROJ 182, LISTOPAD 2013. Dugmemanija je tad nekontrolirano za- Sinkauz, Luka Žužić i Ivan Arnold, koji su svi re- BROJ 182, LISTOPAD 2013. nema nikakve sumnje ke izvornih ovitaka, vidi U međuvremenu, nakon što je posredno iza- nosno arapskoj lutnji. I dok je tresla ne samo Zagreb; cijelu je bivšu dom oplemenili Jelenine neupitne vokalne spo- da su one izmamile au- se da su se omoti ske- zvao pojavu novog vala, Bregović je odlučio Karamazov lutnjom i klasič- Jugoslaviju pljunula i zapjevala s troji- sobnosti i pomogli joj da pronađe svoju nišu na tentično zadovoljstvo nirali, a nisu se koristila priključiti se surfanju, pa je tako objavljen nji- nom gitarom osvojio svijet, com pjevača koji su od 1974. do 1989. glazbenoj sceni. Dobro je što se ističu upravo mlade publike (i nje- originalna rješenja, pa hov pop–album Doživjeti stotu koji je vjerojat- Franolić samozatajno gradi bili glavne glazbene zvijezde u ovom skladbe na hrvatskom jeziku – Voljet ću te su- zine »zelene pameti«), se na poleđini albuma no iznjedrio najviše hitova s jednog albuma karijeru svirajući sebi za dušu dijelu svijeta. Mnogi su tada pokaza- tra, Blagoslov (otpjevana u duetu s Aljošom Še- što im je, otprilike, bilo Doživjeti stotu vidi i na- Bijelog dugmeta, no u odnosu na novovalnu i za »gušt« svima koji su prepoznali neospornu li da se o Bijelom dugmetu uglavnom prvenstvenom ambici- ljepnica s cijenom origi- konkurenciju, bend se doimao pomalo nez- rićem) i Čudo. Lijepa je i The Device pa i ne čudi sve zna, no njihovi albumi nikad nisu kvalitetu toga virtuoza. jom i postalo najvećom nalnog vinilnog izdanja grapnim. Ipak, pokazao je kako se Bregović što je izabrana za singl, a zarazna je i francuska Piše: Bojan Mušćet bili uvrštavani u osobne izbore najbo- prednošću. iz dućana. Bilo bi vri- može vrlo dobro snaći i na gostujućem tere- Comme un bel amour à taire, kao i odjavna Love Karijeru je počeo još sredinom osamdesetih svi- ljih ostvarenja istaknutijih rock–kritičara. jedno na takvom izda- nu. Uspavanka za Radmilu M. početak je po- test dummies. Album je ilustrirao i likovno obliko- rajući s Vesnom Gorše na saksofonu i pokojnim To ne treba čuditi, jer osim što je Du- Za Bijelo dugme i da- nju vidjeti izvorno cen- litičkih preokupacija Gorana Bregovića (pje- vao Boris Sekulić. (Marijan Cukon) Juricom Ugrinovićem na udaraljkama (Vesna gme funkcioniralo ponajprije kao sin- nas vrijedi činjenica izvrsnoj analizi o zurirano grafičko rješe- sma na albanskom jeziku Kosovska došla je Gorše, Dražen Franolić, Jurica Ugrinović — LP gl–band, idealu albuma bez promašaja da je najveći jugosla- slušanosti odre- nje Dragana S. Stefa- u doba velikih političkih i ratnohuškačkih pre- Wonderland (P) 1990. Jugoton). S vremenom je Bregović i družina približili su se ponaj- venski bend svih vre- đene vrste glazbe novića za album Bitanga i princeza koji viranja na Kosovu), ali i uvod u posljednja tri al- prešao na oud te objavio nekoliko albuma u du- više na drugom (od njihovih triju live al- mena, no rijetki su posegnuli u njego- Punčke na hrvatskim ra- prikazuje ženski udarac štiklom u muš- buma grupe, gdje su pjesme u molu razrađe- etu s Nimaijem Royem na tabli, kao i s Viktorom buma) 5. april ‘81. snimljenom na ma- vo naslijeđe i obradili neku njihovu pje- dijskim postaja- ke prepone; možda čuti koju drukčiju ne i dojmljive, a one u duru očito napravljene s Daldonom na didgeridoou. Nastavljajući surad- lom koncertu u zagrebačkom Kulušiću. smu. Virusi su obradili vjerojatno najbo- Sunčano s povremenom ma koju je Martin verziju neke od pjesama kao bonus ili puno ideja, ali malo inspiracije. Da je tako do- nju s udaraljkašem Kamenkom Ćulapom (ben- Štoviše, o Bijelom dugmetu je valjda lju Bregovićevu rock–skladbu Izgledala Milinković nedavno objavio u Lideru, pogledati motive s dodatne knjižice kazuje kasniji najveći hit Bijelog dugmeta Lipe naoblakom dir, tar, dombek, udu) započetu na prethodnom napisano više knjiga i prigodnih speci- je malo čudno u kaputu žutom kroje- Unameće se činjenica kako je dobar dio koju je sadržavao album Šta bi dao da cvatu, sve je isto ko i lani koji nije ništa drugo albumu Česma, Franolić i Ćulap Bujrum su pot- jalnih izdanja nego što je bend nanizao nom bez veze, Lea Dekleva je solidno bandcamp.com radijskog programa prepun pjesama iz si na mom mjestu, zbog čega u doba nego obrada pjesme Šta ću nano, dragi mi je puno posvetili glazbenoj ostavštini Bosne i Her- singlova i albuma zajedno. izvela Ipak poželim neko pismo, Moby osamdesetih godina prošlog stoljeća. I izlaska, 1976. godine, nije stajao 63, ljut koju je Bregović napisao za Biseru Vele- cegovine, točnije Balkana, izvlačeći tradicionalne letimično prebiranje po megahercima Dick je dao funk nadgradnju pjesmi Na tanlić. Kako će vrijeme pokazati, Bregović se melodije iz prašine, dajući im novi život povrat- nego basnoslovnih 95 dinara. No mož- Počele su 2007. godine kao dokazuje tu tezu; hitovi iz osamdesetih, zadnjem sjedištu moga auta, a Seve- iznimno izvještio u preradama vlastitih sklad- kom u prošlost. Nije to sevdah za široke narodne ‘Veseli Bosanci’ da su to ideje za neki budući box–set; sastav od šest srednjoškol- štoviše, dominiraju u odnosu na recen- rinina obrada pjesme Ne spavaj, mala bi, štoviše, stekao je globalnu slavu s novim mase, ali će ga svaki ozbiljan poznavatelj sevda- ovaj sadrži, prije svega, long play mate- ki iz Vinkovaca, a onda su se tnu produkciju. Najznačajnija je prva od njih, Ništa mu- moja, muzika dok svira srećom nije iza- verzijama vlastitih uradaka, s pjevačkim do- ha prepoznati i već pri prvim taktovima zamu- rijal koji je Bijelo dugme ustoličio kao ul- tijekom vremena, uz izmjene dro Darka Glavana i Dražena Vrdolja- zvala memorijski efekt. Bilo je i nekoliko prinosom izvođača od Iggyja Popa preko Ce- mljati tekst. Da su Franolić i Ćulap dvorski svirači timativni rock standard na ovim prosto- sastava, svele na ženski trio ka s predgovorom Veselka Tenžere iz obrada pjesme Loše vino, no original- sarije Evore do Davida Byrnea. nekog turskog Osmana, bili bi obasipani dragim Paradoksi velikog benda rima. Štoviše, kao što je prikazano u fil- na studiju u Zagrebu i, posve 1981. godine. Posrijedi je prva ukoriče- no, tu je Bregovićevu i Dedićevu sklad- kamenjem i zlatom te slavljeni diljem Orijenta. mu Sretno dijete i istoimenoj knjizi Igora izvjesno, na jedan od najza- na rock–analiza o nekom rock–bandu bu prvi objavio Zdravko Čolić. Možda je Šest albuma u ovoj kolekciji pokazuju razvoj No među njima rijetko će se čuti ka- Mirkovića, jugoslavenski je novi val na- nimljivijih mladih bendova u Bujrum je vrhunsko ostvarenje meditativne na ovim prostorima, u kojoj su vrlo pre- najdojmljivija obrada Zabranjenog pu- Gorana Bregovića kao autora i glazbeno sa- kav uradak Bijelog dugmeta, premda stao kao reakcija na navedeni folklor- Hrvatskoj i regiji. Nakon više atmosfere u kojem je taj specifični spoj ouda i cizno definirani korijeni dugmemanije i šenja najvećeg hita Bijelog dugmeta zrijevanje benda, no u mnogo manjoj mjeri je uvriježeno mišljenje da je posrijedi ni, odnosno, pastirski rock Bijelog du- od stotinu koncerata i prošlo- udaraljki privlačno hipnotičan, zahvaljujući i vr- važnost pojavnosti ‘veselih Bosanaca’: Tako ti je, mala moja, kad ljubi Bosanac iskazuju veličinu i relevantnost njihova djelo- najveći bend na ovim prostorima, s ko- gmeta s implementiranim meketanjem godišnjeg EP–a Mehanizmi obrane koji su obja- hunskoj, nadahnutoj izvedbi. Svakako je zani- na njihovu live albumu Hapsi sve!, sni- vanja. Štoviše, o tome na neki način više go- lekcijom hitova kojih se svi rado sjećaju. Moglo bi se zaključiti da je Jugoslavi- ovaca i pripadajućim ubacivanjem ru- vile same, nedavno su samostalno objavile i de- mljiv i podatak da je Bujrum objavila etiketa Ge- mljenom na spektakularnom koncer- vore live albumi: Koncert kod Hajdučke če- ja otkrila rock–glazbu dvadesetak godi- ralnog stihovlja u rokersko tkivo. Pa bitantski album Sunčano s povremenom na- enger Records specijalizirana za nezavisna indie Jesu li na ovim prostorima pjesme Du- na nakon njezina nastanka. To nas ne tu u maloj dvorani zagrebačkog Doma sme — prvi veliki koncert na otvorenom u ipak, kao što pokazuje inicijalnih šest bivšoj Jugoslaviji koji je okupio sto tisuća ljudi oblakom na kojem još uvjerljivije stapaju post– i metal izdanja koja preko globalnih društvenih gmeta iščezle u javnosti i puštaju se treba začuditi. Naime, da bi rock (kao i sportova. Dugmetovih studijskih albuma, veziva- — i nadahnuti nastup u Kulušiću na albumu punk s razdjelnice sedamdesetih i osamdesetih i mreža ima tržište diljem svijeta pa se može vjero- samo na vrhuncima tuluma sredovječ- bilo koji fenomen) ušao u žarište sveop- nje njihova izraza isključivo uz mnogi- 5. april ‘81. (zanimljivo, na vinilu je objavljen u odbljeske noise i stoner–rocka, grungea i onoga vati da je objavljivanje tog albuma možda i presu- nih generacija ili na koncertima Željka će pozornosti neke sredine, morao se Ultimativni rock standard ma blasfemičan spoj rocka i narodnja- ograničenoj nakladi od 20.000 primjeraka, što se danas neprecizno zove indie–rock. dan korak Dražena Franolića za izlazak na svjet- Bebeka, Mladena Vojičića Tife i Alena pojaviti izravan poticaj iz te sredine. U ka bila bi iznimno površna rabota. a svaki album bio je numeriran), gdje se vidi sko tržište. Kao što se Sting oduševio Karama- Islamovića? Odgovor je vjerojatno po- našem konkretnom slučaju, poticaj je Sve se te pjesme originalno mogu čuti U biti, Punčke prilično vješto u funkcionalnoj pro- kako je posrijedi iznimno uvježban, kompak- zovim, tako se možda neka druga globalna zvi- tvrdan, no uvjeren sam — kad bi se Bi- došao u obliku Bijelog dugmeta, ista- na box setu Original Album Collecti- Prva dva albuma — Kad bi bio bijelo dukciji Hrvoja Nikšića, unatoč depresivnim tono- tan i žestok bend. jezda oduševi Franolićem. Bilo bi to s razlogom!. jelo dugme nekim slučajem opet oku- knuo je legendarni dvojac. Spominju on — Bijelo dugme (Croatia Recor- dugme i Šta bi dao da si na mom mje- vima i relativno monotonom ritmu, svako malo (Dubravko Jagatić) pilo, kao što je to učinilo prije osam go- da se, dakako, rock svirao i prije Bijelog ds, 2013.) koji uključuje remasterirane stu koji su na tržište stizali s dodatkom Takvoga ga zapravo i pamtimo, jer bez obzira iznenade uzletima radosti, izljevima buke, katar- dina, dugmemanija bi opet zatresla dugmeta, no Dugme ga je omasovilo: verzije prvih šest albuma benda, reali- singlova s pjesmama kojih nema na al- na glazbene dosege pojedinačnih studijskih zičnim i ekstatičnim pop–melodijama — iskom- ove prostore. Kad su se 2005. provo- Izlazak jedne grupe iz strogo rokerskih ziranih za ondašnji Jugoton. U izdanju bumu (Top, Ima neka tajna veza, Da mi albuma, Bijelo dugme je zauvijek ugrađeno u binirale su odlike Joy Divisiona, Sonic Youtha, dile ankete s pitanjem Zašto dolazite zabrana na nacionalnu pozornicu nuž- Croatia Recordsa već su pojedinač- je znati koji joj je vrag, Glavni junak jed- kulturni identitet ovih prostora, bez obzira na Pixiesa, PJ Harvey i L7, ali postale i samosvoj- na koncert Dugmeta?, većina ispitani- no je, pod ovakvim svjetlom, izazvao i no objavljeni svi ti albumi (s dodatkom ne knjige...) uistinu su definirali njihov nacionalna i državna razgraničenja. ne i prepoznatljive. Prostora za poboljšanja ima, 56 ka je odgovarala: Pa zato što je to glaz- dodatne nesporazume. Iznimno djelo- dvaju live albuma — Koncert kod Haj- megauspjeh i vješto spajanje folklornih posebice u segmentu vokala, ali Sunčano s po- 57 Matija Dedić obilježava dvadesetu obljetnicu bavljenja jazzom Duško Lokin i Đani Maršan Brajde The Love Collection Kartulina Izdanje za američkog nakladnika Croatia Records Menart i Istra Sub

Serijal kompilacija Croatia Recordsa The Nakon gotovo dvogodišnjeg predanog IZDAVAČI Hrvat­­­­­­­­­sko društvo Love Collection nedavno je obogaćena rada tijekom kojega su na Radio Puli od Piše: Davor Hrvoj glazbenoj sceni Amadeo u Zagrebu, Osebujni izraz To pronalazim u njegovim djelima koja s k l a d a t e ­­­­­­­­­­­­­lja, Zagreb, zbirkama dvojice Zadrana — Duška Loki- dvjesto pedeset preslušanih terenskih kojima je Dedić, kao i ovim albumom, su karakterna, puna zanimljivih melodi- Berislavićeva 9, na i Đanija Maršana. Premda su oni danas snimki iz arhive Renata Pernića odabra- obilježio dvadesetu go- Oduševljeni Dediće- ja i linija, omogućuju sviranje improviza- daleko od vrhunaca svojih karijera i njiho- li dvanaest narodnih pjesama (među koji- Cantus d.o.o., Zagreb, dišnjicu aktivnog bav- vim skladbama, po- ijanist i skladatelj Ma- Matija Dedić cija, ali i olakšavaju zajedništvo sastava ve se pjesme na kompilacijama regrutiraju ma su i one najpoznatije: Puna je Pula, Ča Baruna Trenka 5 ljenja jazz glazbom. znati su glazbenici pot- tija Dedić ostvario je u izvedbi skladbe. U pohvalama nije za- uglavnom iz bolje prošlosti, činjenica je da je more, Tri naranče, Zaspal Pave i mož- Prema riječima glazbe- puno uronili u njegov iznimnu međunarodnu Sentiana ostao ni Sanchez: Matijine skladbe su glazba koja je vladala džuboksima u se- da najljepša Cviće mi poje), porečka žen- nika, ta će se suradnja osebujni svijet i pridru- karijeru, što je teško sjajne jer sadrže mnogo građe iz koje damdesetima (a veći dio je ovih izdanja) i ska vokalna skupina Brajde nedavno je ZA IZDAVAČE i nastaviti. Uz izvedbe Bamboo Music žili mu se u spontanim Antun Tomislav Šaban postići ako se djeluje s možemo crpsti, a nema previše zada- danas ima svoje poklonike. objavila svoj prvi album istarske zavičaj- glazbenim maštarija- Mirjana Matić male i nedovoljno po- s triom, neke je ostva- nih dijelova koji bi sputavali. Svirajući ne glazbe Kartulina. Izdanje je predstav- znate hrvatske jazz scene. No zahvalju- rio solo. Osim stan- ma. Poslije zagrebač- Duško Lokin nanizao je nekoliko ljubavnih kog koncerta nisu skri- ih, možemo činiti mnogo toga; može- ljeno u punoj Istarskoj sabornici u Poreču. UREDNIŠTVO Pjući zdravom načinu poimanja glazbe, darda Green Dolphin mo ih otvarati, možemo swingati, mo- hitova s potpisom Đorđa Novkovića, dok Brajde čine mlade Porečanke: Đana Še- Darko Bakić vali zadovoljstvo tom uspio je ostvariti suradnje s jazzistima Street, to su odreda žemo ih napuštati... Pisane su na način uvodnu uspješnicu Jedna žena čeka brod gon (koja je i pjevačica ponovno okuplje- Marina Ferić Jančić svjetskoga glasa, a novi album, što ga Dedićeve skladbe iz suradnjom, a posebice potpisuje Vladimir Delač. Na kompilaciji je koji omogućuje raznovrsno izvođenje, nog porečkog rock–benda Kultura), Klaudia Kovačić–Žigante Milan Majerović-Stilinović je objavio za američku diskografsku raznih razdoblja karije- su hvalili Dedićev skla- nekoliko prepjeva i to je najbolji dio. Izdva- Siniša Škarica koji nam ostavlja mnogo mogućno- (jedina na albumu svira mih), Denis Mikatović–Jugovac i Do- kuću, dokaz je da one nisu samo jed- re, neke i posve nove. dateljski rad. Colley je jaju se dvije country pjesme — Before The Jana Haluza rekao: U Matijinu mi sti. To nas je potaknulo da na nastupi- rijana Čitar, a posebno ih je povezala ljubav prema istarskoj (glavna urednica) nokratna avantura. Dok je za solo izvedbe Next Teardrop Falls, Freddyja Fendera i It tradicionalnoj glazbi i pjevanju »na tanko i na debelo«. Kako odabrao uglavnom ba- se skladanju sviđa to ma eksperimentiramo. Volim njegove Must Be Love, Alana Jacksona. Đani Mar- skladbe. Smatram da su cool. Kao i na ističu cure, sve su to stihovi puni ljubavi koji pokazuju kako LEKTURA lade: stariju Freerony i što svako njegovo dje- šan, pak, gotovo je sve pjesme s kompi- Rosanda Tometić Solo i trio lo odiše izrazitim, druk- spomenutim koncertima, i na izvedba- je istarski čovjek jednostavan i skroman. Poštujući tradiciju i

BROJ 182, LISTOPAD 2013. nove Plan B, Stella by lacije napisao sam (po jednu su skladali BROJ 182, LISTOPAD 2013. čijim karakterom. Sve ma uvrštenim na album osjeća se koli- autentičnost, a želeći zadržati toplinu glasa te kvalitetno sni- FOTOGRAFIJA Naime, kao i s nekima od glazbenika Skylark, 6 Umbrella’s i Đorđe Novković i Stjepan Mihaljinec), a uspješnice su krono- miti izvedbe koje će potpuno poštovati izvorni način tradicij- više tragam, u bilo ko- ko se Dedić, svirajući s tom dvojicom Anastazija Vržina s kojima je prije snimao, i s poznatim Helia, za komunikaciju loški rastezljivije od uradaka Duška Lokina, jer je Maršan bio skog pjevanja, cure su pod vodstvom producenta Roberta kontrabasistom Scottom Colleyjem i s Colleyjem i Sanche- joj vrsti glazbe, za ne- glazbenika, osjeća sigurnim, nesputa- uspješan i na festivalima devedesetih, što dokazuje uvodna GRAFIČKO čim što će me povesti Nappholza u zagrebačkom studiju otpjevale pjesme uživo bubnjarom Antonijem Sanchezom s zom predložio je uglav- nim i opuštenim, kao nikad dosad. No pjesma Prozor prema zalazu i duet s Amendom Stošić Kad u cjelini, bez nadosnimavanja, bez digitalne tehnike i moder- OBLIKOVANJE u određenom smjeru i Luka Gusić kojima je snimio CD Sentiana, nasta- nom one koje zahtije- možemo ustvrditi da velik dio zasluge mendule procvitaju. Današnji generalni konzul Republike Hr- nih aranžmana; mastering se radio u analognoj tehnologiji te vio je suradnju. Trio je ovog ljeta održao vaju energičnije izvedbe, otprije pozna- stvoriti osnove na koji- pripada upravo njemu, njegovoj svirač- vatske u Milanu tako ima zanimljivu kolekciju ljubavnih pje- ma se može ostvarivati komunikacija, a je namjerno ostavljen popratni »šum trake«. (Marijan Cukon) TISAK uspješne koncerte na Dubrovačkim tu Uncle M i nove (Sentiana, Coutlett, koj vještini, ali i naslušanosti, osjeća- sma iz različitih razdoblja svoje pjevačke karijere. Premda su Studio Flyer, što je posebice važno za improvizatore. ljetnim igrama i na Ljetnoj kazališno– Deep i Bremen). ju za estetiku te autorskoj maštovitosti. kompilacije »korporativna« ostvarenja, ipak ukazuju na svoje- Aleja Seljačke bune 7a vrstan osebujan stil zadarskih izvođača koji ostaju favoriti ge- 10090 Zagreb Gitarist Ratko Zjača u vrhu europskog jazza neracija koji su ih upoznavali na singl–pločama na 45 okreta- Septica ja. (Bojan Mušćet) Klub usamljednih srdaca narednika E–mail: [email protected] cijena: 22 kuna Glazba između redaka Pedera (za članove HDS–a besplatno) Croatia Records ISSN 1330–4747 Šta je život Piše: Davor Hrvoj nental Tak, što ga je snimio sa svojim zastupljeni autori, no ovom prigodom Una Donna, skladba koju sam posve- Smisao za humor Dubravka Matakovi- dugogodišnjim suradnikom, saksofoni- skladateljski su doprinos dali i Gjako- tio velikom Federicu Felliniju i napisao Croatia Records ća besprijekorno funkcionira u genijalnim stom Stanislavom Mitrovićem i slavnim novski i Nussbaum, svaki jednim dje- je nadahnut jednom scenom iz njego- strip tablama koje objavljuje posljednjih tri- jazzistima: trubačem Randyjem Brec- lom. Plodan autor, Zjača je u novim CJENIK OGLASA itarist i skladatelj va filma Amarcord, koja donosi puno Nakon četiri godine Kemal Monteno reali- deset godina. U vinkovačkoj Septici u ko- ZA CANTUS Ratko Zjača jedan je kerom, kontrabasistom skladbama otišao korak dalje, proši- metričkih i melodijskih promjena, obra- zirao je novi studijski album s provjerenom joj za mikrofonom nastupa pod imenom od rijetkih hrvatskih Johnom Patituccijem rivši spektar nadah- ta, kontrasta. Skladbu The Judge Says formulom — pola albuma čine dueti s pri- Govnar smrti, taj smisao za humor nije 1/1 CIJELA STRANICA glazbenika koji kari- i bubnjarom Steveom ZZ Quartet nuća, što je rezultiralo You Are Innocent posvetio sam Simo- jateljima, a druga, uglavnom kantautor- tako briljantan. Dapače, mjestimice je na 6.000,00 kn 1/2 STRANICE 3.000,00 jeru ostvaruje izvan Gaddom. Isti je izdavač djelomičnim udaljava- neu. Naime, svirali smo na jednom fe- ska polovica odiše sugestivnim emotivnim drugom albumu Klub usamljenih srdaca domovine. Budući objavio i Zjačin kompi- njem od čvrste jazz for- kn Beyond The stivalu u Hrvatskoj, a promotor nije pri- vokalnim pristupom, pa kvalitativna razi- narednika Pedera homofobičan, što unu- 1/3 STRANICE 2.000,00 da je nakon studija na Konzervatoriju lacijski album Now & me, ali je ostao vjeran na jednoga od najpoznatijih pjevača i au- tar duha hrvatske nacije baš i nije neka Lines prepoznatljivom zvu- javio bend. Zato je policija njemu i Mar- kn Gu Rotterdamu nastavio živjeti u Nizo- Then koji donosi snim- tora s ovih prostora ni u jednom trenutku fora, osim ako posrijedi nije ironija, jer Ma- 1/4 STRANICE 1.500,00 tinu oduzela putovnice. Došlo je do su- zemskoj, lakše je ostvarivao suradnje ku sastava. Riječ je o ne dolazi u pitanje. Tradicionalno, udružio ke što ih je, osim sa IN+Out Records đenja i tek nakon jedanaest sati progla- taković se «sprda” i s nevraćanjem oružja u MUP i s bajkeri- kn sa svjetskim jazz uglednicima. Mnogi spomenutima, ostva- suvremenim djelima s se s Crvenom jabukom, ovaj put u skladbi ma. Ajmo pristati na to da je sve to ironija na račun hrvatsko– Cijene oglasa izražene su šen je nevinim. Skladba je na početku od njih svirali su na snimanjima njego- rio s drugim poznatim dopadljivim temama i Crveni poljupci (koja je i na posljednjem albumu benda Nek’ euroskeptičnog i ognjištarskog karaktera s natruhama patri- bez PDV–a kaotična, u jednom dijelu atonalitetna, vih albuma. No ZZ Quartet, koji vodi s jazz glazbenicima, pri- mnogo predviđenog bude ljubav), a surađuje i s Teškom industrijom. Očito više voli jarhalnih nazora i nabožnog ozračja, kako to sugerira i spi- i ne uključuju dizajn oglasa s mnogo kromatskih tonova, napeta, s talijanskim harmonikašem Simoneom mjerice s kontrabasi- prostora za improvi- duete sa ženama, jer album uključuje i duete s Paulom Jusić naltapovski imidž Septice. No problem je što se njezin hibrid zacije i komunikaciju dosta dramaturgije, dok u drugom dije- Oglasi na vanjskom ovitku Zanchinijem, a u kojem uz njih svira- stima Reggiejem Wor- (naslovna pjesma TV serije Bella biondina), Riječankom On- metala, hard rocka, rapa i punka ne izdiže iznad klišeja. Kad novina navedenih formata ju makedonski kontrabasist Martin kmanom i Miroslavom među glazbenicima. O lu prelazi u optimističniji ugođaj. Jedno- dinom Delmestre, Nedom Ukraden i izvrsnu suradnju s Han- ga se cijepi klapsko–narodnjačkim ornamentima, kao što to naplaćuju se dodatnih 30% tome kako su nastale Gjakonovski i slavni američki bubnjar Vitousom. Veliko je stavno, htio sam tu epizodu preslikati u kom Paldum u pjesmi Sofra. Riječ je, dakle, o kompilaciji pje- čine Brkovi i Živo blato (koji su ipak stepenicu iznad), onda je od izražene cijene neke od skladbi, Zjača Adam Nussbaum, zauzima posebno olakšanje za umjetnika glazbeno djelo. I ostale skladbe imaju sama nastalih u različitim razdobljima i studijima. Šta je život, i prilično upitan za sve koji nisu odrasli na Vatrenom poljupcu, Dodatne informacije je rekao: Uoči snimanja o smještaju oglasa, mjesto u njegovoj karijeri. kad zna da će se nje- svoju priču te se razlikuju prema karak- doduše, nije album koji bi Kemala Montena mogao predsta- Nervoznom poštaru i Vatrogascima. ovog albuma napisao teru. Primjerice, River Spirit je melanko- viti u drukčijem svjetlu od onoga u kakvom ga mi već vidi- posebnim formatima te govo stvaralaštvo u ra- Septica je tek jedan iz plejade takvih bendova pa se može za- pogodnostima uputiti na sam petnaestak sklad- lična, melodijska skladba, Freak In Fre- mo, no očit je trud da se ne realizira samo još jedan album Dosadašnji albumi znim razdobljima ka- bi, tako da sam morao ključiti kako je Matakovića zanimljivije i smislenije čitati nego [email protected] rijere dokumentirati i ak Out je »boperska paljevina«, a The za koncertno proširenje repertoara, bez obzira na to je li riječ selektirati. Nije mi bilo o rokerskijoj skladbi Majke kiše, u duetu s pjevačicom Teške slušati. Septicin neukusni vic, naime, nije zabavan kad ga ču- Naime, više od četiri godine djeluju u predstaviti diljem svije- Lost Call donosi straight ahead jazz i važno koje su mi bitne industrije, ili donekle orijentalnim pristupom u skladbi Sofra. I jete drugi ili treći put, dok vas Matakovićevi stripovi mogu i sto- nepromijenjenoj postavi s kojom su ta, kao u ovom slučaju. pomalo mističan ugođaj. Zahvaljujući ili bolje, već sam birao dalje s ucijepljenom nostalgijom i snažnom emocijom u gla- ti put natjerati na smijanje do suza i pucanja trbušnih mišića. održali niz koncerata i 2010. snimili al- brojnim zajedničkim nastupima, kvar- one koje se bolje uklapaju u koncept su, Kemal Monteno zvuči izvanvremenski, kao na početku (Aleksandar Dragaš) tet je na ovom albumu potpuno uigran, bum The Way We Talk. Objavili su ga Ravnopravnost izraza albuma. Odabrali smo potpuno druk- karijere. Njegovi gosti na albumu oplemenjuju taj dojam, no i za cijenjenu njemačku diskografsku čije skladbe od onih koje smo snimili a neke su interakcije, iako se radi o stu- da snimi klapski album, Kemal Monteno ne bi mogao proma- kuću IN+OUT Records za koju je Zja- Kao i na prethodnom albumu, Zjača za prethodno izdanje, kao što je Voglio dijskoj snimci, spontane i nadahnute, šiti. (Bojan Mušćet) 58 ča ostvario i prethodni album, Conti- i Zanchini su i na ovom ravnopravno kao da su ih odsvirali pred publikom. 59 SEZONA 13 | 14

Koncertna dvorana | 20.00 sati Vatroslava Lisinskog | Mala dvorana

BROJ 182, LISTOPAD 2013. & 14.10.2013. 03.03.2014. 12.05.2014. 02.06.2014. SRETAN ROĐENDAN, SOLO - TUTTI IZ SAMOBORA S LJUBAVLJU 1914.! ZYGMUNT! Dian Čobanov, dirigent Ivan Josip Skender, dirigent 5. koncert koncertnog ciklusa Cantus & Lisinski Ivan Josip Skender, dirigent Lidija Horvat, sopran Zrinka Ivančić, klavir sezona 2013./2014. Zygmunt Krauze, skladatelj, klavir Srebrenka Poljak, klavir Tanja Sonc, violina Nightmare Tango, za klavir Nikša Bobetko, kontrabas Ivan Šverko, harmonika Koncertna dvorana Vedran Kocelj, truba KLANG Quartet Vatroslava Lisinskog One Piano Eight Hands, za Marko Mihajlović, udaraljke Mala dvorana / 20.00 sati neugođeni pianino i 4 muzičara Frano Đurović, Fantazija, Branko Mihanović, oboa za klavir i orkestar Klavirski kvintet Žarko Perišić, fagot Ivan Josip Skender, dirigent Anđelko Klobučar, Etida, Dora Ruždjak, redateljica Quatuor pour la naissance, za Enno Poppe, Holz, za fagot za violinu i gudački kvintet klarinet, violinu, violončelo i klavir Krešimir Mikić, glumac Zoltán Kodály, 7 epigrama, Berislav Šipuš, …un viaggio verso Srebrenka Poljak, klavir Tableau Vivant, za komorni ansambl za kontrabas i klavir le luci di Amaraath, la stella del Ivan Novinc, violina Ruben Radica, Tri melodije, ritorno…, za 2 klavira, udaraljke i Jasen Chelfi, violončelo komorni ansambl 25.11.2013. za sopran i gudački trio Charles Ives, Sonata za violinu, br. 3 Mladen Tarbuk, Estancias, DRUGA FRANCUSKA ŠKOLA Tibor Szirovicza, novo djelo, Anton Webern, Sonata za za harmoniku i komorni ansambl Pascal Rophé, dirigent za obou, elektroniku i ansambl violončelo i klavir György Ligeti, Mysteries of the Pascal Dusapin, Hop’ Igor Stravinski, Priča o vojniku Macabre, za trubu i komorni Bruno Mantovani, Komorni koncert br. 1 orkestar Philippe Manoury, Portrait of the Artist as a Young Man

Tristan Murail, L’Espirit des Dunes, Berislav Šipuš, počasni umjetnički voditelj za 11 instrumenata, elektroniku Ivan Josip Skender, stalni dirigent i video Nina Čalopek, producentica

f Pratite nas na Facebooku ! www.cantus-ansambl.com [email protected] / T. +385 (01) 4872 370

Ulaznice: 50 kn; Pretplata: 150 kn 50% popusta: učenici, studenti, umirovljenici, osobe s invaliditetom uključujući i osobe u pratnji, pretplatnici ciklusa u organizaciji KDVL-a.

Koncertna djelatnost Cantus Ansambla ostvaruje se uz potporu Ministarstva kulture Repu- Ulaznice se prodaju na blagajni KD Vatroslava Lisinski blike Hrvatske, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba i Hrvatskog T. +385 (0)1 6121 166, www.lisinski.hr 60 društva skladatelja. Suorganizator ciklusa Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog.

CA oglas Cantus 2013_240x280.indd 1 10/4/13 12:16 PM