Lukavački Srez, Administrativno-Teritorijalne I Društveno - Ekonomske Karakteristike – 1945

72 Lukavački srez, administrativno-teritorijalne i društveno - ekonomske karakteristike – 1945. - 1947. godine PROŠLOST Lukavački srez, GRAČANIČKI GLASNIK administrativno- časopis za kulturnu historiju teritorijalne Broj 39, godina XX, maj, 2015. [str. 72-83] i društveno

Mr.sc. Semir Hadžimusić

Sažetak: Lukavački srez je formiran u avgustu 1945. godine, kao jedan od srezova u Okrugu Tuzla. Srez se sastojao od 21 mjesnog narodnog odbora, i to: Banovići, Bistarac, Brijesnica Donja, Devetak, Dobošnica, Gnojnica, Kiseljak, Lukavac Mu- slimanski, Miričina, Orahovica Muslimanska, Poljice, Priluk, Podgorje, Puračić, Seona, Smoluća, Treštenica Srpska, Turija, Tulovići, Tumare i Vasiljevci, te kao takav brojao nešto više od 40 hiljada stanovnika. Lukavački srez je ukinut u januaru 1947. godine, a njegova teritorija pripojena srezu Tuzla. U dosadaš- njoj historiografiji Bosne i Hercegovine ova tema nije tretirana, zbog čega autor ovim radom nastoji ukazati, prije svega, na po- stojanje Lukavačkog sreza, a onda i na opće prilike i društve- no-ekonomske karakteristike koje su u njemu vladale. Ključne riječi: Lukavac, Lukavački srez, Sreski narodni odbor, Mjesni narodni odbor, Fabrika sode Lukavac, obnova privrede, prosvjeta, kultura.

Uvod Nakon uspostavljanja prvih narodnooslobodilačkih odbora na oslobođenom području Lukavca, krajem 1944. i početkom 1945. godine, važna prekretnica jeste avgust 1945. godine i formiranje sreza Lukavac, koji se našao u sastavu Tuzlanskog okruga. Poslije ukidanja

PROŠLOST | GRAČANIČKI GLASNIK 39/XX Lukavački srez, administrativno-teritorijalne i društveno - ekonomske karakteristike – 1945. - 1947. godine 73

Lukavačkog sreza, od januara 1947. godine, ovaj prostor je pripadao njemačkoj intere- teritorija Lukavca priključuje se Tuzlanskom snoj sferi, odnosno velikoj župi Usora i Soli.3 srezu. Lukavac i Tuzla u Drugom svjetskom ratu U posmatranom periodu, osim nove ad- su dva puta bili oslobođeni od strane Na- ministrativno-teritorijalne slike, pažnja je rodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Prva usmjerena i na druge značajne elemente, kao ofanziva za oslobođenje Lukavca počela je što su: nove opće i političke prilike, obnova 29. septembra 1943., te je uspješno okonča- privrede, s posebnim osvrtom na obnovu Fa- na idućeg dana protjerivanjem neprijatelja brike sode Lukavac. Također, tu je i nastoja- ka Doboju. Dva dana kasnije oslobođena je nje novih vlasti da se preko opismenjavanja i Tuzla. Ipak, okupator je 10. novembra po- stanovništva osigura napredak u kulturi i novo ušao u Lukavac i tu se zadržao sve do svim ostalim segmentima društva. drugog i konačnog oslobođenja Lukavca 13. septembra 1944. godine. Poslije Lukavca, Administrativno-teritorijalni okvir oslobođeni su Puračić 16. i Tuzla 17. sep- Područje Lukavca i okoline od avgu- tembra. S obzirom da se nalazila na periferiji sta 1945. godine do januara 1947. godine slobodne teritorije, lukavačka opština postala u administrativno-teritorijalnom pogledu je značajna baza, prvo Tuzlanskog narodno- je ulazilo u sastav novoformiranog sreza sa oslobodilačkog pokreta (NOP), a zatim i tri sjedištem u Lukavcu. Niže administrativ- divizije Četrnaestog srbijanskog korpusa Na- no-teritorijalne jedinice sreza bili su mjesni rodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NO- narodni odbori. Lukavački srez ulazio je u VJ).4 sastav okruga Tuzla, jednog od sedam okru- U periodu jesen 1944.–proljeće 1945. go- ga Narodne Republike Bosne i Hercegovine. dine udareni su temelji novog administrativno-teritorijalnog uređenja oslobođenih kra- Administrativno-teritorijalni ustroj jeva Bosne i Hercegovine. Treba istaći da su područja Lukavca tokom Drugog svjetskog polaznu osnovu za izgradnju, razvoj i usavr- rata šavanje administrativno-pravnog poretka u Nakon kratkotrajnog aprilskog rata i ka- Bosni i Hercegovini činile odluke AVNOJ-a i pitulacije Kraljevine Jugoslavije, 17. aprila ZAVNOBiH-a, koje su prilagođavane potre- 1941. godine, zemlja je podijeljena između bama na terenu.5 Administrativno uređenje fašističkih osvajača. Bosna i Hercegovina je započeto je formiranjem Narodnooslobodi- uključena u sastav Nezavisne Države Hr- lačkih odbora (NOO), koji su formirani na vatske, koja je proglašena 10. aprila 1941. nekoliko nivoa vlasti. godine.1 Demarkaciona linija koja je dijelila Što se tiče područja Lukavca i njego- interesne sfere Njemačke i Italije na prostoru ve okoline, krenulo se slijedećim redom: Jugoslavije išla je kroz Bosnu i Hercegovinu na Oblasnoj konferenciji koja je održana dijagonalno, u pravcu sjeverozapad-jugo- 3 Sead Selimović, Senaid Hadžić, Tuzlanski kraj 2 istok. Što se tiče Tuzle, Lukavca i okoline, 1851.- 1991. Demografske i socijalne promjene, Tuzla 2007., 70. ( Dalje: S.Selimović, S.Hadžić, Tuzlanski kraj.) 1 Darko Dukovski, Povijest Srednje i Jugoistočne Eu- 4 Grupa autora, Društveno-privredna karta, grad, ko- rope 19. i 20. stoljeća, II, Zagreb 2005., 185.; Mustafa muna Lukavac, Beograd 1978., 80.- 81. (Dalje: Grupa Imamović, Historija države i prava Bosne i Hercegovine, autora, Grad, komuna Lukavac.); J.J.Perić, Dž.Pašić, Lu- II, Sarajevo 2001., 328. kavac u rad.pokretu., 262.- 266. 2 Više vidi u: Jeremija Ješo Perić, Dževad Pašić, Lu- 5 Đorđe Lazarević, Sjeveroistočna Bosna krajem kavac u radničkom pokretu, Narodnooslobodilačkom ratu oslobodilačkog rata. Od septembra 1944. do maja 1945., i revoluciji, Lukavac 1989. (Dalje: J.J.Perić, Dž.Pašić, Lu- Glasnik arhiva i DARBiH, godina X-XI., knjiga X-XI, kavac u rad.pokretu,.) Sarajevo 1970/71., 181.

GRAČANIČKI GLASNIK 39/XX | PROŠLOST 74 Lukavački srez, administrativno-teritorijalne i društveno - ekonomske karakteristike – 1945. - 1947. godine

3. septembra 1944. godine u Šekovićima izabran je Oblasni NOO za Istočnu Bosnu. Nakon toga formiran je Okružni NOO Tuzlanskog okruga, koji je koncem septembra imenovao op- štinski NOO u Lukavcu.6 Prvi predsjednik opštinskog NOO Lukavac bio je Mustafa Kova- čević, koji je istovremeno bio izabran i u Izvršni odbor, sa 12 odbornika. Do kraja 1944. godine postavljeni su narodnooslo- bodilački odbori u slijedećim mjestima lukavačke opštine: Lukavac Turski, Bistarac Turski, Crveno Brdo, Smoluća, Šikulje, Mijatovići, Plane, Šići, Bistarac Donji, Huskići, Bistarac Gor- nji, Zagorje, Lukavac Fabrika, Prokosovići, Poljice, Gnojnica, Kruševica, Berkovica, Modrac, Bikodže, Turija, Devetak, Ba- bice, Orahovica, Dobošnica, a početkom 1945. godine i u oz- renskim i drugim mjestima. Za sela Ševar, Poljanu Muslimansku i Katoličku, snih narodnih odbora. Osnovan je Lukavački Breze i Kiseljak, početkom oktobra 1944., srez, koji je sa još deset srezova bio u sastavu izabran je jedan jedinstveni Odbor.7 Ova sela Tuzlanskog okruga.8 Srez Lukavac je kao i kao i ranije navedena Šići, Mijatovići i Plane drugi srezovi u tadašnjem državno-pravnom nisu dio današnjih okvira općine Lukavac. ustroju, uspostavljen kao Sreski narodni odbor (SNO) Lukavac sa sjedištem u Lukavcu Organizovanje sreza Lukavac 1945.–1947. (Tvornici/Gradu). godine U okviru Lukavačkog sreza uspostavljen Dalji važan slijed u pozicioniranju luka- je 21. mjesni narodni odbor (MNO). To su vačkog područja u administrativnu strukturu odbori sa sjedištima u slijedećim mjestima: zemlje jeste august 1945. godine i donošenje Banovići, Bistarac, Brijesnica Donja, Devetak, Zakona, kojim je teritorija Bosne i Herce- Dobošnica, Gnojnica, Kiseljak, Lukavac Mu- govine podijeljena na 7 okruga (banjalučki, slimanski, Miričina, Orahovica Muslimanska, bihaćki, dobojski, hercegovački, sarajevski, Poljice, Priluk, Podgorje, Puračić, Seona, Smo- travnički i tuzlanski), 77 srezova i znatan broj mjesnih područja. Svaki okrug dijelio se dalje na srezove, a srezovi na područja mje- 8 Zakon o teritorijalnoj podjeli Federalne Bosne i Her- 6 Isto, 178. cegovine na okruge, srezove i područja mjesnih narod- 7 J.J.Perić, Dž.Pašić, Lukavac u rad.pokretu., 278.- nih odbora, Službeni list Federalne Bosne i Hercegovine, 279. br.11., Sarajevo 18. 08. 1945.

PROŠLOST | GRAČANIČKI GLASNIK 39/XX Lukavački srez, administrativno-teritorijalne i društveno - ekonomske karakteristike – 1945. - 1947. godine 75 luća, Treštenica Srpska, Turija, Tulovići, Tu- stanja i kretanja u pojedinim dijelovima Lu- mare i Vasiljevci.9 kavačkog sreza kao što su Banovići, Puračić Nakon godinu i pet mjeseci od osnivanja, Smoluća i Bistarac, ali i Dobošnica, Gnojnica Zakonom o administrativno-teritorijalnoj i Miričina. podjeli Narodne Republike BiH na okruge Kakvo je bilo stanje govori i naredni pri- od 7. januara 1947. godine, ukinut je luka- mjer: “Na sektoru sela Dobošnice, Miričine vački srez, a njegova teritorija pripojena sre- i Gnojnice boravio je duže vremena Prvi di- zu Tuzla.10 Bio je to jedini srez koji je ukinut vizion artiljerijske brigade čije su snage čisti- u Tuzlanskom okrugu. Nakon donošenja po- le okolinu. Tako je ubrzo taj kraj očišćen od menutog zakona i priključenja još nekoliko vojnih bjegunaca i odmetnika. Uhvaćeni su srezova iz drugih okruga, Tuzlanski okrug zlikovci Milan Kulišić zvani Ferkapa, Suljić u svom sastavu imao je 20 srezova: bijeljin- Ibrahim, poznati vođa zelenog kadra, kao i ski, bosanskošamački, brčanski, gradačački, ostali njegovi pomagači. Zatvaranjem nji- kladanjski, loparski, srebrenički, tuzlanski, hovim pomoglo je da se otkriju mnogobrojni vlasenički, zvornički, bosanskobrodski, do- jataci i saučesnici u svim njihovim nedelima. bojski, derventski, gračanički, maglajski, za- Treba istaći da su tom prilikom uhapšeni i od- vidovićki, odžački, teslićki, modrički, tešanj- bornici Narodne vlasti Orahovice, Treštenice i ski. Nekadašnja područja mjesnih odbora Brijesnice koji su odmah razrješeni dužnosti.” iz sastava sreza Lukavac: Banovići, Kiseljak, Dalje se u ovom izvještaju o stanju na terenu, Miričina, Priluk, Podgorje, Seona, Treštenica navodi da su pomenuta hapšenja pozitivno Srpska i Tulovići – danas nisu u sastavu opći- djelovala u masama, te da je stvorena osnova ne Lukavac. Isto tako, naselja Šići, Mihatovići za jači politički utjecaj.11 i Plane iz tadašnjeg Mjesnog narodnog odbora Bistarac u srezu Lukavac, danas ulaze u Izbori za Ustavotvornu skupštinu sastav Grada Tuzla. Državno-pravni ustroj na nivou Federaci- je je najvećim dijelom uobličen formiranjem Opće i političke prilike Ustavotvorne skupštine, koja je 29. novem- Postratni period na području Lukavca, bra 1945. godine proglasila Federativnu Na- kao i drugdje u Bosni i Hercegovini i Jugo- rodnu Republiku Jugoslaviju i time ukinula slaviji bio je u znaku uspostave i organizacije monarhiju. nove vlasti (uprava, administracija, partijska Na izborima za Ustavotvornu skupštinu, organizacija), ali i obračunavanja sa relik- od 11. novembra 1945., na Okružnoj kan- tima prošlosti, odnosno ostataka saradnika didatskoj listi Narodnog fronta Bosne i Her- okupatora iz perioda NOR-a. Osim općeg cegovine za Okrug tuzlanski bili su istaknuti zanosa i pobjedničkog raspoloženja, vladalo kandidati iz 12 izbornih područja, srezova, je i nepovjerenje u lojalnost dijela stanovniš- odnosno grada Tuzla. Za izborni srez Lu- tva prema novim strukturama vlasti. Radilo kavac kandidat je bio Hukić Mehmedalija, se i na “postavljanju granica” između religije radnik, sekretar Mjesnog sindikalnog vijeća i nove sekularne države, često represivnim i Tuzla, te zamjenik kandidata Marković Mi- nepopularnim metodama. ljo, seljak iz Smoluće, Lukavac. Kandidat koji Izvještaji s partijskih sjednica u Lukav- se “vezao” za okružnu listu u srezu Lukavac cu nam govore o posebnom praćenju općeg 11 Arhiv Tuzlanskog kantona, (Dalje: A TK), fond 9 Isto. Okružnog komiteta Komunističke partije Bosne i Her- 10 Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR- cegovine Tuzla (Dalje: OK KP BiH T), k1, br. Ib53/1, BiH na okruge, Službeni list NR BiH, god III, br.2, Sara- Sreski komitet Lukavac–Okružnom komitetu Tuzla, jevo 09.01.1947. Lukavac 27.12.1945.

GRAČANIČKI GLASNIK 39/XX | PROŠLOST 76 Lukavački srez, administrativno-teritorijalne i društveno - ekonomske karakteristike – 1945. - 1947. godine bio je Vujasinović Dejan, sveštenik iz Gra- Na području MNO Kiseljak glasalo se u čanice, dok je njegov zamjenik bio Jozić Ivo, kući Zaimović Mahmuta u Kiseljaku (za sela radnik iz Bistarca.12 Glasalo se samo za jednu Kiseljak, Ševar, Poljana Katolička i Musli- pobjedničku listu Narodnog fronta ili za tzv. manska), te u mektebu u Bokavićima, za selo “ćoravu kutiju”, odnosno kutiju bez liste. 13 Bokavići. Na teritoriji MNO Banovići glasalo Ustavom, donesenim 31. januara 1946., se u mektebu u Banovićima (za sela Banovići, učvršćeno je načelo federativnog zajedništva Pribitkovići i Milići), MNO Tulovići u mek- i ravnopravnosti svih naroda u Jugoslaviji i tebu Grivice (za sela Tulovići, Grivice i G. potvrđene dijelom već provedene krupne Bučik), MNO Podgorje u kući Hasana Rah- promjene u društveno-vlasničkim odnosi- manovića (za sela Podgorje i Repnik), MNO ma (Zakon o konfiskaciji imovine saradnika Treštenica, u hanu Muje Trbića u Treštenici okupatora, Agrarna reforma, Zakon o nacio- (Treštenica srpska i muslimanska) i u hanu nalizaciji i slično).14 Izbori za Ustavotvornu Begić Ibrahima u Jaruškama za sela Jaruške skupštinu Bosne i Hercegovine održani su Srpske i Muslimanske.16 13. oktobra 1946., a 31. decembra iste godi- I u drugim mjestima širom sreza Lukavac ne, ova skupština je usvojila Ustav Narodne za biračka mjesta su služili uglavnom mekte- Republike BiH. bi, zatim privatne kuće, škole, javne zgrade i Prilikom provođenja izbora za Ustavo- hanovi.17 tvornu skupštinu Bosne i Hercegovine, 13. oktobra 1946., srez Lukavac je bio podijeljen Rukovodstvo sreza na dva tzv. sreska izborna mjesta – Lukavac Uprava SNO Lukavac bila je sastavljena i Puračić, koja su obuhvatala po nekoliko od predsjednika, povjerenika, te nekoliko mjesnih narodnih odbora. Tako su na pri- odsjeka (privredni, prosvjetni, za građenje mjer, na izbornom području Mjesnog na- i šumarstvo, finansije, statistiku i drugo). rodnog odbora Lukavac Muslimanski, izbori Predsjednik SNO-a Lukavac bio je Hamusta- provođeni na slijedećim biračkim mjestima: fić Emin, zvani Musa iz sela Prokosovići. Bio Opštinska zgrada u Lukavcu Muslimanskom je radnik Fabrike Sode i raniji predsjednik (selo Lukavac od A do J.), škola u Lukavcu Narodnooslobodilačkog odbora Prokosovići. Muslimanskom (selo Lukavac, od K do Ž.), Neki od čelnih ljudi sreza bili su: Mo- škola u Lukavcu Tvornici (mjesto Lukavac rankić Nurija, povjerenik za privredu, Pašić Fabrika i selo Modrac), mekteb u Huskićima Safet, povjerenik za prosvjetu, Ibrahimović (sela Huskići i Zagorje), mekteb u Crvenom Osman, za građenje i šumarstvo, Mićić Veso, Brdu (sela Crveno Brdo i Šikulje iz mjesnog povjerenik za finansije, Kovačević Mustafa, odbora u Smolući).15 predsjednik Mjesnog narodnog odbora Lu- kavac, Kasumović Osman, predsjednik Mje- 12 Odluka o Okružnoj kandidatskoj listi Narodnog snog narodnog odbora Poljice, Kasumović fronta Bosne i Hercegovine za Okrug Tuzlanski, Službeni list, NR BiH, br.20., Sarajevo, oktobar 1945. Bajro, predsjednik MNO Banovići, Zukić Sa- 13 U Lukavačkom srezu u biračke spiskove je upisa- no 19.213. birača, a glasalo je 16.599.. Za kandidate NF po mjesnim narodnim odborima, Lukavac 1946. glasalo je 95,1% birača, a u kutiju bez liste 4,9% birača. 16 Isto. O izborima za Ustavotvornu skupštinu na našem po- 17 Izbori su bili nedemokratski, na njima se moglo dručju vidi više u: Azem Kožar, Izbori za Ustavotvornu glasati samo za jednu listu Narodnog fronta, iako je po- skupštinu na području Okruga tuzlanskog 11. 11. 1945., stojala i druga kutija, poznatija kao “ćorava”, koja nije Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika BiH, br.26., imala istaknutu listu. Glasalo je 82,21% upisanih bira- Sarajevo 1986., 31.- 40. ča, a apstiniralo 17,79 %. Savezni i federalni izborni za- 14 The Times, Atlas svjetske povijesti, Ljubljana-Za- koni naznačili su određene kategorije stanovništva koje greb, 1986., 314. su brisane iz biračkih spiskova, a na svakih 15. hiljada 15 OK KP BiH T, k2, f2, br. Ic401/4, Spisak birališta stanovnika biran je po jedan poslanik.

PROŠLOST | GRAČANIČKI GLASNIK 39/XX Lukavački srez, administrativno-teritorijalne i društveno - ekonomske karakteristike – 1945. - 1947. godine 77

Agitprop je nadzirao i usmjeravao rad svih drugih nepartijskih organa sličnog djelokru- ga rada.19 Agitprop komisija je radila u slije- dećem sastavu: Ekrem Nuhić, rukovodilac komisije, Hazim Avdibegović, rukovodilac teoretskog rada, Ivica Gudeljević, rukovodilac agitacije i štampe, Safet Pašić, rukovodilac kulturno-prosvjetnog rada, ujedno i prosvjetni referent u Sreskom narodnom odboru Lukavac, Rasim Hasanović, rukovodilac kulturno-prosvjetnog rada u sindikalnoj organi- zaciji i Dragan Nikolić, rukovodilac organi- zaciono-tehničkih poslova.20 Osim toga, u srezu je djelovao i Sreski odbor Antifašističkog fronta žena na čijem čelu je bila Ćerimagić Hasnija, Sreski zadružni sa- vez, sekretar Tubić Jusuf, kao i druge brojne društvene i partijske organizacije. Osim organa sreske uprave, u Lukavač- kom srezu djelovao je i Sreski sud, a kao su- dije pominju se Valčić Josip i Softić Ibro.21 Emin Hamustafić, Predsjednik SNO Lukavac lih, predsjednik MNO Treštenica, Pajić Soja Demografsko-socijalne iz Gračanice, statistički referent Sreskog na- karakteristike rodnog odbora Lukavac.18 Lukavački srez u periodu svog postojanja Što se tiče partijske organizacije, ona je, po 1945.-1947. godina, uzimajući u obzir broj važećoj partijskoj hijerarhiji, bila sastavljena stanovnika i teritoriju koju je zahvatao, spa- od biroa partijskih ćelija na nižim nivoima, dao je u red većih srezova u Narodnoj Repu- te od Sreskog komiteta KPJ Lukavac, kao blici Bosni i Hercegovini. Kao što je rečeno, u krovne partijske organizacije na nivou Lu- sastav Lukavačkog sreza tada su ulazila i neka kavačkog sreza. Na sastanku Sreskog komi- područja današnjih općina Banovići, Tuzla, teta, u decembru 1945. godine, formirana je Gračanica i Živinice. Agitprop komisija, kao posebno tijelo, zadu- Za vrijeme postojanja Lukavačkog sreza, ženo za agitacioni i propagandni rad među nije održan zvaničan popis stanovništva, ali stanovništvom. Agitprop komisije bavile su prema podacima sreskih lokalnih i partij- se ideološko-političkim, teorijskim i kultur- skih vlasti Lukavca iz avgusta 1946. godine, no-prosvjetnim radom. U njihovoj organi- na ovom području je živjelo preko 40 hiljada zaciji održavani su razni kursevi, kružoci, stanovnika. (Tabela 1) seminari, predavanja, priredbe, zabave, pro- Na prvom zvaničnom popisu, koji je odr- paganda. Na kružocima i predavanjima čla- žan u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji u mar- novi partije iščitavali su partijska dokumen- 19 A TK, OK KP BiH T, k.6., br.IIa188. /1.- 3., Izvje- ta, govore značajnih partijskih funkcionera štaj Pokrajinskom komitetu KPJ Sarajevo, Tuzla, 1946. i drugi propagandni materijal. Osim toga, 20 A TK, OK KP BiH T, k.6., br.Iia193. /6.- 7., Izvje- štaj Agit-prop komisije Lukavac, Lukavac, 26. 12. 1946. 18 A TK, OK KP BiH T, k.2., br.Ic221./1., SK-K- 21 A TK, OK KP BiH T, k.2., br.Ic161./3., Pred- PJ Lukavac, Okružnom komitetu Tuzla, Lukavac 23. log za izborne srezove i izborne komisije, Lukavac, 09.1946. 30.08.1946.

GRAČANIČKI GLASNIK 39/XX | PROŠLOST 78 Lukavački srez, administrativno-teritorijalne i društveno - ekonomske karakteristike – 1945. - 1947. godine

R/b MNO Broj stanovnika R/b MNO Broj stanovnika

1. Lukavac M. 4.269 12. Turija 1.805

2. Bistarac 2.991 13. Brijesnica 1.263

3. Kiseljak 1.908 14. Tumare 1.389

4. Seona 3.100 15. Vasiljevci 1.209

5. Miričina 1.967 16. Orahovica 807

6. Gnojnica 1.491 17. Treštenica 1.381

7. Dobošnica 2.431 18. Banovići 927

8. Smoluća 1.553 19. Podgorje 989

9. Puračić 2.424 20. Tulovići 1.203

10. Devetak 2.793 21. Poljice 2.233

11. Priluk 2.402 SREZ, ukupno 40.535

Tabela 1. Lukavački srez 1946. godine (Tabela je konstruisana na osnovu podataka Sreskog narodnog odbora Lukavac, Odjeljenja za opšte poslove, A TK, OK KP BiH Tuzla, k2, f.1, Predlog za izborne srezove i izborne komisije, Lukavac, 30. avgust 1946.) tu 1948. godine područje Lukavca je bilo di- Iako je radio u Fabrici Sode, s jednom pla- jelom Tuzlanskog sreza. Pored toga, izvršene tom nije mogao izdržavati višečlano doma- su i druge administrativno-teritorijalne pro- ćinstvo tako da mu je svaka druga pomoć u mjene, tako da je područje koje je u današ- to postratno vrijeme bila dobrodošla. Da bi njim okvirima općine Lukavac, tada brojalo obezbijedio odjeću za svoju porodicu, Omer nešto više od 30 hiljada stanovnika.22 je sa sinom Ismetom išao kod predsjednika Nakon Drugog svjetskog rata Bosna i Her- SNO-a Lukavac Emina Hamustafića, kako bi cegovina je bila zaostala, dominanatno agrar- dobio donaciju od nekoliko svilenih vojnih na zemlja. I stanovništvo Lukavačkog sreza padobrana za odjeću.23 u to vrijeme pretežno se bavilo poljoprivre- dom. Tek je u povoju bila obnova industrije Obnova privrede, saobraćaja i (Fabrika Sode Lukavac), rudarstva (Banovići, infrastrukture Puračić...), saobraćaja i infrastrukture, tako U periodu 1945.–1947. godine u Luka- da je relativno mali broj ljudi bio zaposlen vačkom srezu se obnavlja ratom uništena izvan poljoprivrede–u industriji, rudarstvu privredna aktivnost. Temeljito se obnavlja itd. Neznatan broj stanovništva pripadalo je Fabrika Sode u Lukavcu, rudarska djelatnost, činovničkom aparatu sreza ili pak prosvjet- infrastruktura i saobraćaj. nim djelatnicima. Seoska domaćinstva su brojala i do dvade- Saobraćaj set članova (porodične zadruge), izdržavala Nakon formiranja slobodne teritorije na su se produktima rada na poljoprivrednim širem području Lukavca, Tuzle i okoline, dobrima, a kakvo je bilo opće stanje u po- radilo se i na obnovi i ponovnom uspostav- stratnom periodu govori i primjer doma- ljanju saobraćaja (željezničkog, drumskog i ćinstva Omera Avdića (1909. god.) iz sela poštansko-telefonskog). Od ukupno 31 ak- Prokosovići, Mjesni narodni odbor Puračić. 23 Podaci savremenika događaja Ismeta Avdića, ro- 22 Konačni rezultati popisa stanovništva od 15. marta đenog 16. 05. 1934. u Prokosovićima. Izjava data au- 1948. godine. Knjiga I., Stanovništvo po polu i domaćin- toru rada, 13. avgusta 2013. u Prokosovićima, općina stva, Beograd 1951., 348.- 350. Lukavac.

PROŠLOST | GRAČANIČKI GLASNIK 39/XX Lukavački srez, administrativno-teritorijalne i društveno - ekonomske karakteristike – 1945. - 1947. godine 79 tivne željezničke lokomotive, koliko je bilo Iako je rat još uvijek bio u toku, odlukom prije Drugog svjetskog rata, Tuzlanska oblast Oblasnog NOO-a za Istočnu Bosnu u Tu- je iz rata izašla sa samo pet ispravnih. Po- zli, od 26. januara 1945., imenovana je prva pravkom su osposobljene još tri, nakon čega privremena uprava fabrike, sa zadatkom da je prugom Tuzla–Lukavac i Tuzla-Živinice organizuje njenu obnovu. U prvu upravu fa- saobraćalo ukupno osam lokomotiva i to tri brike ušli su: Mandić Mato, Lokrene Karlo, za glavnu i pet za industrijsku prugu. Bilo je Lisica Milan i inžinjer Alikalfić Fazlija. Prva 98 vagona, od čega 8 putničkih, 1 poštanski, sjednica nove uprave održana je 30. januara 2 službena, ostalo teretni.24 1945. godine, kada su podijeljeni poslovi i Nakon izvršenih popravki na željezničkoj odgovornosti pri obnovi fabrike.28 infrastrukturi, pod vojnom kontrolom je us- Uz sve napore, poslovi na obnovi tekli su postavljen redovni željeznički saobraćaj na jako sporo. U nedostatku mehanizacije, re- relaciji Tuzla-Lukavac i Tuzla-Živinice. Vo- konstrukcija se zasnivala na fizičkom radu, zovi su u početku saobraćali dva, a poslije i tri volji, znanju i iskustvu radnika. Prvih mjese- puta na dan. Vozna karta od Tuzle do Lukav- ci rada na obnovi, radnici nisu dobivali platu ca iznosila je 40 kuna. Na ovim relacijama, u novcu već u naturi (hrana, ogrev, petrolej do kraja decembra 1945. godine, saobraćalo i slično). Ipak, posao na obnovi fabrike išao je 1.460 vozova, prevezeno 96.420 putnika, je svojim tokom. Radovi nisu obustavljani ni od toga besplatno 41.530 putnika i vojnika.25 koncem marta, kada je postojala mogućnost Pored željezničkog, neznatan je bio prevoz ponovog prodiranja njemačkih i ustaških robe i putnika automobilima, te su pretežno snaga iz pravca Gračanice i Doboja. Nijemci, korištena zaprežna kola. su zaista bili krenuli ka lukavačkoj slobodnoj teritoriji, ali su zaustavljeni u blizini Miriči- Obnova Fabrike sode Lukavac ne.29 Četverogodišnje razaranje u toku Drugog Do 1. jula 1945. godine u Fabrici sode su svjetskog rata, u kome je Bosna i Hercego- bila zaposlena 322. radnika. Kvalifikaciona vina najviše stradala, dovelo je do potpu- struktura je izgledala ovako: 127 je bilo ne- nog zamiranja privrednog života u zemlji.26 kvalifikovanih, polukvalifikovanih 52, kvali- Fabrika sode Lukavac, jezgro razvoja ovoga fikovanih 57 radnika i posebno kvalifikovana područja, radila je tokom rata, sve do prvog 4 radnika. Ostalo je bilo pomoćno i osoblje oslobođenja Lukavca, 30. septembra 1943. u administraciji.30 Uprava fabrike je u nared- godine, kada su partizani onesposobili njena nom periodu poduzimala niz mjera kako bi ključna postrojenja da ne bi više “služila fa- unaprijedila kvalifikacionu strukturu svojih šističkom okupatoru”.27 zaposlenika (razni kursevi, tečajevi i stručne škole). 24 Đorđe Lazarević, Sjeveroistočna Bosna krajem U jesen 1945. godine intenzivirana je ob- oslobodilačkog rata. Od septembra 1944. do maja 1945., Glasnik arhiva i DARBiH, godina X-XI., knjiga X-XI, nova fabrike, osposobljen je most na Spreči Sarajevo 1970/71., 188.- 189. i mostna vaga, vrši se opravka tvorničkog 25 Isto, 189. kolosjeka i lokomotive, opravka krovnih 26 Dojčin Uzelac, Mali zemljopis Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1955., 41. bila potpuno onesposobljena., J.J.Perić, Dž.Pašić, Luka- 27 Ovaj zadatak u ime NOO-a proveo je Omer Glu- vac u rad.pokretu, 212.; hić. Prvo je nastojao da mu sam direktor Sode Miler, 28 Osamdeset godina lukavačke sode.1894.- 1974., Lu- pokaže tzv. “slabu tačku fabrike”, pomoću koje bi uz kavac 1974., 13. minimalnu štetu ista bila onesposobljena. Dočim, di- 29 Fazlija Alikalfić, Osposobljavanje Tvornice sode u rektor Miler je to odbio, pa je zadatak proveo inžinjer Lukavcu, Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji, knjiga Zoran Rant. Fabrički dimnjak i neka postrojenja na III., Tuzla 1987., 1003.- 1007. električnoj centrali bila su uništena, čime je Fabrika 30 S.Selimović, S.Hadžić, Tuzlanski kraj., 176.

GRAČANIČKI GLASNIK 39/XX | PROŠLOST 80 Lukavački srez, administrativno-teritorijalne i društveno - ekonomske karakteristike – 1945. - 1947. godine konstrukcija i elektro instalacije.31 Kraj 1945. političke i druge sadržaje. Kulturne i pro- godine obilježen je radovima na podizanju svjetne aktivnosti države, poslije 1945. godi- velikog željeznog dimnjaka, koji je posljednja ne, upravo zbog uloge koju su imale većinom etapa u nizu završnih radova koje su radnici s su nazivane–narodno prosvjećivanje. uspjehom izveli.32 Prva instanca u vođenju narodnog pro- Nakon godinu dana rada na obnovi fabri- svjećivanja bilo je Ministarstvo prosvjete NR ke, na dan 3. februara 1946., pušten je u rad BiH, zatim su slijedila prosvjetna odjeljenja osnovni proizvodni pogon, pogon kalcinira- na nivou okružnih, sreskih i mjesnih na- ne sode.33 Uprkos tome što je fabrika bila tek rodnih odbora. Najbliži narodu bili su mje- stavljena u pogon i što su mašine bile znat- sni prosvjetni odbori, formirani u okvirima no oštećene, radnici su uspjeli da u martu mjesnih narodnih odbora. U prosvjetni od- proizvedu 99% od planirane količine za taj bor ulazili su rukovodioci svih oblika kultur- mjesec. Osim toga, urađeno je 95% obnove no-prosvjetnog rada lokalne zajednice, jedan pogona kaustične sode, dok je postrojenje za od mjesnih učitelja, istaknutiji prosvjetni produkciju kalcijum hlorida potpuno završe- radnici itd.36 Na području sreza Lukavac, do no.34 Sljedeća, 1947. godina, također je bila kraja januara 1946. godine, prosvjetni odbori uspješna: naime, 12. juna u pogon su puštena osnovani su u 19 od ukupno 21-og mjesnog ratom potpuno uništena postrojenja sode bi- narodnog odbora. Odbori su prilično dobro karbone, čija je proizvodnja premašila mje- radili, a posebno se isticao rad Prosvjetnog sečni plan. odbora u Puračiću i Lukavcu Tvornici (gradu). Prvi zadaci odbora bili su pronalaženje Osvrt na kulturno-prosvjetne prilike pogodnih zemljišnih parcela za izgradnju Osnovni zadaci koji su postavljeni pred škola, ambulanti, domova kulture i drugih nove vlasti u oslobođenim područjima bili društvenih i socijalnih ustanova.37 su: likvidacija nepismenosti, podizanje i ob- Za vrijeme postojanja sreza Lukavac, u navljanje porušenih škola, osposobljavanje oblasti kulture i prosvjete radi se prije svega kadra za rukovođenje analfabetskim tečaje- na opismenjavanju stanovništva kroz analfa- vima, kao i osposobljavanje kadra za škole. betske tečajeve, te na obnovi postojećih i iz- Osnivanje analfabetskih tečajeva organizo- gradnji novih školskih objekata, te obnovi i vano je u svim vojnim jedinicama, kako za izgradnji domova kulture. Naselja Puračić, vrijeme borbe tako i za vrijeme boravka na Seona i Lukavac Tvornica su imali objekte slobodnoj teritoriji. Suzbijanje nepismenosti koji su preuređeni za potrebe domova kul- bila je glavna zadaća narodnooslobodilačkih ture. Za novo, narodno prosvjećivanje služile odbora i antifašističkih organizacija.35 su i čitaonice i kulturno-umjetničke grupe. Rad organa vlasti na polju kulture, pored Prve su osnovane u Priluku, Poljicu, Seoni, kulturnog uzdizanja, imao je za cilj i veziva- Gnojnici i Puračiću, a druge u Lukavcu Tvor- nje stanovništva za državu i partiju i to upra- nici, Puračiću, Bistarcu i Seoni.38 vo njihovim veličanjem kroz razne kulturne, Značajna prekretnica u kulturnom i prosvjetnom životu grada i sreza Lukavac bila 31 Front slobode, br.34., Tuzla 13. oktobar 1945., 3. 32 Front slobode, br.43., Tuzla 18. decembar 1945., 3. 36 A TK, fond Okružnog narodnog odbora Tuzla ( 33 Osamdeset godina lukavačke sode.1894.- 1974., Lu- dalje: OKNOT ), K.19. br.2603. /1-2., Ministarstvo pro- kavac 1974., 15. svjete NRBiH-Okružnom narodnom odboru Tuzla, od 34 Front slobode, br.57., Tuzla 24. mart 1946., 3. 16. 06. 1945. 35 Arhiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu ( dalje: A 37 A TK, OKNOT, k.77., dok. 11862. /8., Sumarni BiH ), fond Ministarstva prosvjete Bosne i Hercegovine mjesečni izvještaj o kulturno-prosvjetnom i umjetnič- ( dalje: MP BiH ), dok.br. 257. /51., Likvidacija nepi- kom radu sreza lukavačkog, Lukavac, februar 1946. smenosti i kulturno masovni rad, Sarajevo, 1951. 38 Front slobode, br. 34., Tuzla 13. oktobar 1945., 3.

PROŠLOST | GRAČANIČKI GLASNIK 39/XX Lukavački srez, administrativno-teritorijalne i društveno - ekonomske karakteristike – 1945. - 1947. godine 81 je osnivanje Sreske narodne biblioteke Lu- su i tri radnička tečaja u Lukavcu, Puračiću i kavac, koja je otvorena 22. avgusta 1946. go- Bistarcu s oko 80 polaznika.40 dine. Mjesno sindikalno vijeće Lukavac pre- Ovi tečajevi radili su u prvoj zimskoj dalo je ovoj biblioteci tvorničku biblioteku kampanji narodnog prosvjećivanja i svi su iz koje je do oktobra 1946. godine prenijeto uspješno završili svoj rad. Tečajevima je, 300 knjiga. Uz navedenu i donacije Narodne osim omladine, bilo obuhvaćeno i starije sta- biblioteke NR BiH, te privatnika, lukavačka novništvo. Koncem marta i početkom aprila sreska biblioteka u početku je raspolagala s 1946. komisije su ispitale i ustanovile znanje preko 600 knjiga.39 svakog polaznika ponaosob, a rezultati su bili sljedeći: tečaj je sa uspjehom završilo 1.463 Opismenjavanje stanovništva muškarca i 980 žena.41 Područje Lukavca dočekalo je konačno Dok su se opismenjavali tečajci, obučavali oslobođenje zemlje sa oko 80% nepisme- su se i rukovodioci analfabetskih tečajeva u nog stanovništva. Pismenost je bila luksuz Lukavcu. Kurseve je organizovao Sreski na- određenog kruga gradskog i stanovništva rodni odbor Lukavac, a jedan takav počeo je većih sredina, sjedišta narodnih odbora. Na- prvog, a završio šesnaestog marta. Kurs su rodni front kao najjača masovna društvena pohađala 23 omladinca, pretežno sa Ozrena organizacija uzeo je na sebe pokretanje ak- i okolnih sela. Nastava je održavana u osnov- cije na opismenjavanju stanovništva. Širom noj školi u Lukavcu, a predavači su bili uči- Lukavačkog sreza osnivaju se analfabetski telji te i škole u Bistarcu. Kursisti su na ovoj tečajevi, a narod, odazivajući se na poziv obuci stekli i praktično znanje, samostalno Fronta, u velikom broju pohađa te oblike održavajući dio časova u osnovnoj školi. opismenjavanja, naročito ženska omladina. Uporedo su morali prisustvovati i političkim Analfabetski tečajevi su bili najekonomičniji predavanjima i predavanjima o higijeni.42 i tada najsvrsishodniji način da se pretežno Pored tečajeva, organizovane su i čitalač- nepismeno stanovništvo Lukavca, Bosne i ke grupe, kao dodatna nastava polaznicima i Hercegovine i postratne Jugoslavije opisme- svršenicima analfabetskih tečajeva. Na njima ni. Ovaj način osnovnog opismenjavanja se produbljivalo i usavršavalo znanje nauče- vršen je na oslobođenim teritorijama još to- no na tečajevima, te vršena takozvana ideo- kom Drugog svjetskog rata, ali svoju formu loška i partijska nadgradnja polaznika. i suštinu dobija po konačnom oslobođenju Brojno stanje polaznika tečajeva i čitalač- 1945. godine. kih grupa koje je vodila Državna narodna os- Do kraja prve dekade oktobra 1945 godi- novna škola u Poljicu, u proljeće 1946. godine na području Lukavačkog sreza osnovano ne, bilo je slijedeće: u naselju Poljice održana je 60 analfabetskih tečajeva sa 2.550 polazni- su 4 tečaja, a opismenjena 124 polaznika, u ka. Na teritoriji Mjesnog narodnog odbora naselju Prokosovići održan je jedan tečaj, a Lukavac Muslimanski osnovano je 6 analfa- opismenjeno 67 polaznika, u Bikodžama–isto betskih tečajeva, MNO Kiseljak 5, Miričina jedan tečaj sa 60 opismenjenih polaznika. U 6, Bistarac 6, Seona 5, Puračić 4, Podgorje 4, Banovićima su održana 2 tečaja i opismenje- Gnojnica 3, Poljice 4, Devetak 3, Dobošnica na 64 polaznika, dok je u Treštenici na 2 teča- 3, Tulovići 3, Smoluća 2, Priluk 2, Treštenica ja opismenjeno čak 117 kandidata.43 Tečajeve 2 i Banovići 2 tečaja. Osim soskih, otvorena 40 Front slobode, br. 34., Tuzla 13. oktobar 1945., 3. 41 Front slobode, br. 59., Tuzla 7. april 1946., 3. 39 Semir Hadžimusić, Kultura Lukavca u periodu 42 Front slobode, br.57., Tuzla 24. mart 1946., 3. 1945.-1953. godine (neobjavljena magistarska radnja), 43 A TK, fond: Sreskog narodnog odbora Tuzla (Da- Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla 2014. lje:SNOT), k.93., f.1, U toku narodnog prosvjećivanja po-

GRAČANIČKI GLASNIK 39/XX | PROŠLOST 82 Lukavački srez, administrativno-teritorijalne i društveno - ekonomske karakteristike – 1945. - 1947. godine pri ovoj Osnovnoj školi vodili su mualimi i analfabetskih tečajeva. Od tog broja čak 30 učitelj Mehmedalija Osmanović. Slični teča- hiljada nije položilo završni ispit.46 jevi postojali su i pri drugim osnovnim ško- lama, ovdje ćemo spomenuti škole Lukavac Zaključak Tvornica, Lukavac Muslimanski i Puračić. Lukavac je kratak historijski period Odjeljenja tečajeva postojala su pored redov- (1945.–1947.) bio upravno i političko sre- nih razrednih odjeljenja. U Puračiću je za- dište istoimenog sreza koji je obuhvatao 21 slugom ovih odjeljenja opismenjeno 180 lica. mjesni narodni odbor, te brojao nešto više od Učitelji, rukovodioci tečajeva ovdje su bili 40 hiljada stanovnika. Sajka Tošić i Fehim Salihbegović. U osnov- Lukavački srez bio je u institucionalnoj i noj školi Lukavac Tvornica u prvoj kampa- partijskoj izgradnji, privrednoj obnovi i kul- nji narodnog prosvjećivanja kroz tečajeve je turnom uzdizanju. opismenjeno 240 analfabeta. Rukovodioci Nakon što je Sreski narodni odbor Luka- tečajeva bili su nastavnici ove škole Milica vac uspostavio svoj puni upravni kapacitet, Vuković i Marija Krsek. U osnovnoj školi u novim administrativno-teritorijalnim ustro- Lukavcu Muslimanskom prve tečajeve vodili jem NR Bosne i Hercegovine od 7. januara su učitelji Mustafa i Hiba Jahić, a opismenje- 1947., biva ukinut. Dani regionalne uprave no je 76 analfabeta.44 u Lukavcu postaju dio prošlosti, a teritorija U narednom periodu polazak na tečajeve Lukavca ponovo ulazi pod okrilje Tuzlanske je nešto slabiji, a razlozi slabijeg odziva bili sreske i okružne uprave. su različiti. Zbog toga mjesni narodni odbori Ovaj rad je prije svega imao za cilj doka- redovno održavaju sastanke na tu temu. Tako zati i predstaviti historijsku činjenicu da je je MNO Lukavac organizovao sastanak 12. Lukavac u datom periodu imao status Sreza, januara 1947. godine. Prema podnesenom sa punom sreskom i mjesnom upravom, što izvještaju, stanje se popravljalo za što je bio predstavlja važnu činjenicu u razvoju lokalne zaslužan predsjednik ovog odbora i nadzor- uprave i samouprave na tom području.. nik tečajeva Jahić Mustafa, koji redovno obi- lazi tečajeve i drži govore o njihovoj važnosti. Izvori i literatura Ukazano je da je jedan od razloga neredov- Neobjavljena arhivska građa nog pohađanja tečajeva i to što stariji pola- • Fond Arhiva Bosne i Hercegovine, Sarajevo znici imaju malu djecu kod kuće. Drugi je • Ministarstvo prosvjete BiH • Fondovi Arhiva Tuzlanskog kantona, Tuzla slučaj iz Poljica, gdje se slabiji odziv pravdao • Okružni narodni odbor Tuzla time što neki polaznici, a najviše djeca, nisu • Sreski narodni odbor Tuzla imali adekvatne obuće i odjeće.45 • Okružni komitet Komunističke partije BiH Tuzla Tokom zimske kampanje narodnog pro- Objavljeni izvori svjećivanja 1946/47. godine u Tuzlanskom • Službeni list Federalne BiH okrugu je opismenjeno 18.470 muških i • Službeni list NR BiH • Konačni rezultati popisa stanovništva od 15.marta 27.353 ženskih, ukupno 45.760 polaznika 1948.godine, knjiga I. Stanovništvo po polu i doma- ćinstva, Beograd 1951. Rukopisi stignut je sledeći rezultat, Poljice, 8. april 1946. • Semir Hadžimusić, Kultura Lukavca u periodu 44 Semir Hadžimusić, Analfabetski tečajevi i opisme- 1945.-1953. godine (neobjavljena magistarska rad- njavanje stanovništva na području Lukavca 1945-1953. nja, odbranjena na Filozofskom fakultetu Univerzi- godine, Baština sjeveroistočne Bosne br.6., Časopis za teta u Tuzli, 15. oktobra 2014. godine) baštinu, kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe, Tu- • Novine i časopisi zla 2014. 45 A TK, SNOT, k.95., f.2., Po pitanju analfabetskih 46 A BiH, MPBiH, dok. 1001. /48., Osvrt na zimsku tečajeva odgovor, Poljice, 15. januar 1947. kampanju narodnog prosvjećivanje, 1947.

PROŠLOST | GRAČANIČKI GLASNIK 39/XX Lukavački srez, administrativno-teritorijalne i društveno - ekonomske karakteristike – 1945. - 1947. godine 83

• Front slobode, Tuzla • Izet Šabotić, Društveno-političke i privredne karak- • FSL Informacije, Lukavac teristike šireg Tuzlanskog područja od 1945. do 1953. godine, Saznanja, br.1., Tuzla 2005. Podaci savremenika događaja • Semir Hadžimusić, Analfabetski tečajevi i opisme- • Ismet Avdić, 1934.god., Prokosovići, Lukavac njavanje stanovništva na području Lukavca 1945- 1953. godine, Baština sjeveroistočne Bosne br.6., Literatura Časopis za baštinu, kulturno-historijsko i prirodno • Darko Dukovski, Povijest Srednje i Jugoistočne Euro- naslijeđe, Tuzla 2014. pe 19. i 20. stoljeća, II, Zagreb 2005. • Dojčin Uzelac, Mali zemljopis Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1955. SUMMARY • Enver Redžić, Bosna i Hercegovina u Drugom svijet- The district of Lukavac, administrative skom ratu, Sarajevo 1998. and territorial and socio-economic • Grupa autora, Društveno-privredna karta, grad, ko- characteristics - period of 1945 to 1947 muna Lukavac, Beograd 1978. • Grupa autora, Osamdeset godina lukavačke The county of Lukavac was formed in August of sode.1894.- 1974., Lukavac 1974. 1945 as one of the counties in the district of Tuzla. • Grupa autora, Monografija mjesne zajednice Proko- The county was made of 21 Local People’s Com- sovići, Prokosovići 1978. mittee, as follows: Banovici, Bistarac, Brijesnica • Jeremija Ješo Perić, Dževad Pašić, Lukavac u radnič- kom pokretu, Narodnooslobodilačkom ratu i revolu- Donja, Devetak, Dobosnica, Gnojnica, Kiseljak, ciji, Lukavac 1989. Muslim Lukavac, Miricina, Muslim Orahovica, • Mustafa Imamović, Historija države i prava Bosne i Poljice, Priluk, Podgorje, Puračić, Seona, Smoluća, Hercegovine, II, Sarajevo 2001. Serbian Treštenica Turija, Tulovići, Tumare and • Sead Selimović, Senaid Hadžić, Tuzlanski kraj 1851.- 1991. Demografske i socijalne promjene, Tuzla Vasiljevci, and as such it counted just over 40 2007. thousand inhabitants. The county of Lukavac was • The Times, Atlas svjetske povijesti, Ljubljana-Za- abolished in January of 1947, and the same terri- greb, 1986. tory was annexed to the county of Tuzla. In pre- • Azem Kožar, Izbori za Ustavotvornu skupštinu na području Okruga tuzlanskog 11. 11. 1945., Glasnik vious historiography of Bosnia and Herzegovina, arhiva i Društva arhivskih radnika BiH, br.26., Sa- this topic is not treated, which is why the author rajevo 1986. of this paper tries to point out first of all on the • Denis Bećirović, Prosvjetne i kulturne prilike u sje- existence of County of Lukavac, and then to the veroistočnoj Bosni 1945.-1953., Stav, br. 8.-9.,Tuzla 2004. general conditions and socio-economic character- • Fazlija Alikalfić, Osposobljavanje Tvornice sode u istics that ruled in the same. Lukavcu, Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji, Key words: Lukavac, County of Lukavac, District knjiga III., Tuzla 1987. People’s Committee, the local national committee, • Đorđe Lazarević, Sjeveroistočna Bosna krajem oslo- bodilačkog rata. Od septembra 1944. do maja 1945., Soda factory Lukavac, reconstruction of the econ- Glasnik arhiva i DARBiH, godina X-XI., knjiga omy, education, culture. X-XI, Sarajevo 1970/71.

GRAČANIČKI GLASNIK 39/XX | PROŠLOST