Sadržaj

GNUzilla GNUzilla Magazin za popularizaciju Mart 2005 Slobodnog softvera, GNU, i *BSD operativnih sistema Uvodna reč...... : ...... 3 Vesti...... 4 Kolegijum Ivan Jelić Ivan Č uki ć Distroflash Marko Milenović Novosti na distro sceni...... 6 Petar Živanić Nadolazeć e realizacije distribucija ...... 8 Aleksandar Urošević

Distrowatch Saradnici Pregled popularnosti GNU/Linux/BSD Slađ an Miloševi ć distribucija...... 9 Miloš Ran ičć Marko Đorđ evi ć

Hardver Slog i tehnič ka obrada PalmOS i Linux...... 11 Ivan Jelić Flashujte svoj NEC rezač...... 16 Lektura Petar Živanić Softver Priređ iva č Download...... 18 Mreža za Slobodan Softver http://www.fsn.org.yu Sloboda URL adresa GNU i pre GNU-a...... 20 http://gnuzilla.fsn.org.yu

Radionica Kontakt adresa [email protected] Esencija romantike...... 23 Nekoliko koraka ka lošoj administraciji...... 25 IRC kontakt #gnuzilla na irc.freenode.org Biblioteka Miloš Ranč i ć : Društveni znač aj slobodnog softvera Copyleft...... 28

Copyright (c) 2006 Free Software Network - FSN. Permission is granted to copy, distribute and/or modify this document under the terms of the GNU Free Documentation License, Version 1.2 or any later version published by the Free Software Foundation; with no Invariant Sections, no Front-Cover Texts, and no Back-Cover Texts. A copy of the license is included in theSav section materijal u ovom entitled č asopisu je objavljen"GNU Freepod GNU Documentation licencom za slobodnu dokumentaciju.License". Autorska prava pripadaju autoru.

2 / GNUzilla / Mart 2006 Uvodna reč Još 10 dana :)

DOLAZAK RMS- A JE SVAKAKO NEŠTO ŠTO JE SKRENULO se događ alo na konferenciji i PAŽNJU SVIMA KOJI SU ZA TO ČULI TOKOM DRUGE POLOVINE daljem spletu događ aja mo ć i FEBRUARA . B IĆ EMO U PRILICI DA UŽIVO SLUŠAMO ČOVEKA ćete da č itate u GNUzilli i na KOJI JE ZAPOČ EO SVE OVO ČIME SE DANAS BAVIMO , A web stranama FSN-a. NJEGOVA POSETA JE NAROČ ITO BITNA JER ĆE DOPRINETI Kao što je pomenuto, ovaj NAPORIMA ORGANIZACIJA KOJE BAVE IT SLOBODAMA DA mesec ć e biti zapam ć en u SLOBODAN SOFTVER BUDE PRIHVAĆ EN U RAČ UNARSKOJ istoriji rač unarstva u Srbiji zbog JAVNOSTI KAO VAŽNA INFORMATIČ KA I CIVILIZACIJSKA gostovanja Richarda Stallmana. TEKOVINA . RMS nije jedini big guy koji ć e u martu posetiti Srbiju, već ć e Ukoliko izuzmemo lič ne napore oko organizacije pomenutog događ aja, krajem meseca u Beogradu pored Microsoftovog prekrajanja pojma "nov rač unar", globalna scena je boraviti i osnivač Wikipedije bila prilič no mirna. No, kod nas stvari nisu tako sjajne, već je pomenuta Jimbo Wales. kompanija krenula u novu strategiju okupacije državne uprave, ovaj put Dakle, č eka nas uzbudljiv preko lokalnih vlasti. Izjava ljubavi izmeđ u pomenute kompanije i mesec, a dok cirkus ne stigne u gradonač elnika, ups gradona č elnice Novog naš grad uživajte u novom Sada, govori da su kumovi, tetke i strine i broju GNUzille. dalje najbolji put do dobrog posla, i da su poslovič ni radikalski patriotizam i ~Ivan Jelić antiamerič ki sentimenti ovom prilikom izostali. Pošto su novinari, kako smo saznali od NAGRADNA IGRA lokalnih medija, ostali uskrać eni za Pošaljite na našu adresu kontakt detalje dogovora ostaje samo da email, ime i prezime, ta nuč nagađ amo koliko novca ć e se potrošiti za adresu i odgovor na pitanje: kancelarije zaposlenih u gradskoj upravi. Da ironija bude već a, u pismu o namerama Šta je bila tema tribine se pominje i JP Informatika, pa je prvo koja je održana pitanje koje se nameć e da li je trebalo da 11.02.2006. godine u bude tendera ili konkursa? Situacija je Domu omladine? veoma ozbiljna jer su ionako plitki džepovi građ ana i države dovoljan Šest najvernijih č italaca, koji razlog da se svako trošenje novca tri pošalju email sa potrebnim puta izmeri. Razlog više za sadržajem do 20.marta, oč ekuju rašč iš ć avanje ovakvog stanja je i to nagrade. što ć e se licence pla ć ati od novca poreskih obveznika, pa nije u redu da NAPOMENA: bude tajna koliko to sve košta, zar ne? Iz tehnič kih razloga, nismo u Još se seć am doti č ne gradona č elnice kako moguć nosti da nagradnu igru je na nekoj od televizija izjavila da se u realizujemo van teritorije Srbije. njenoj stranci č itaju Bakunjin i Č omski. Blama... U cilju iniciranja javne inicijative u vezi sa pomenutim događ ajima, 02. marta ć e u Novom Sadu biti održana konferencija za štampu na kojoj ć e novinarima biti predo čč ene injenice u vezi sa slu č ajem grada Novog Sada i Microsofta, a uč eš ć e u njoj ć e uzeti i FSN. O tome šta

Mart 2006 / GNUzilla / 3 Vesti

Ebutnu - novi č lan porodice! Korisna adresa: http://www.flock.com/ Posle razvoja , , i Nubuntu derivata koji su Free Software dodela nagrada 2005 nastali iz Ubuntu Linuxa, još jedan novi projekat ima tendenciju da se Free Software Fondacija, sponzor koji dodeljuje priključ i sve ve ć oj Ubuntu porodici. nagrade za razvoj besplatnog softvera, dodelio je Radi se o novom projektu koji je nagradu za 2005. godinu č oveku koji je po njihovom nazvan Ebuntu. Osnovna karakteristika ovog novog mišljenju bio najaktivniji u razvoju i promociji derivata Ubuntua je korišć enje Enlightenment E17 slobodnog softvera. grafič kog okruženja, pa je zbog toga i dobio naziv Na ceremoniji dodele Free Software nagrade 2005, Ebuntu. Rič ard Stolman je predstavio i dodelio nagradu za najviše dostignuć e u razvoju slobodnog softvera Korisna adresa: Andrew Tridgellu. https://wiki.ubuntu.com/Ebuntu Andrew “Tridge” Tridgell je preuzeo Flock internet pretraživač nagradu za razvoj i unapređ enje Flock web browser projekta Samba. predstavlja novi besplatan Pre njega open source projekat koji se dobitnici ove Free najavljuje kao prvi Web 2.0 Software nagrade browser, a koji teži da se su bili: razvije u kvalitetan i pouzdan internet pretraživač zasnovan  2004 Theo de Raadt – osnivač i lider OpenBSD i na Mozillinoj tehnologiji. Za OpenSSH projekta sada je još uvek u fazi razvoja  2003 Alan Cox – za razvoj slobodnog softvera, i testiranja, a trenutna test verzija nosi oznaku 0.5.11. razvoj i rad na Linux kernelu - Flock bi mogao da za veoma kratko vreme postane  2002 Profesor Lawrence Lessig – za promociju i novi miljenik Linux zajednice. predavanja na temu slobodnog softvera  2001 Guido von Rossum – za pronalazak i implementaciju kako slobodnog softvera upošte, tako i programskog jezik Python  2000 Brian Paul – za rad na Mesa 3D grafič koj biblioteci  1999 Miguel de Icaza – lider GNOME projekta  1998 Larry Wall – za mnoga dostignuć a me đ u kojima je i Perl.

Google ima svoj Linux - GooOS

Kako sada stvari stoje Google koristi a i radi na usavršavanju svog sopstvenom operativnom sistemu č iji je zvani č ni naziv Google Operativni Sistem ili skrać eno GooOS. Kako ova Linux distribucija ustvari prestavlja modifikovani Ubuntu Linux a koji se naravno zasniva na Debianu, zbog toga se još naziva i Goobuntu. Tužna vest je da se GooOS koristi samo u okviru kompanije Google i za sada se ne namerava njeno

4 / GNUzilla / Mart 2006 Vesti objavljvanje za širu populaciju korisnika izvan UN preporuč uje koriš ć enje open source kompanije. softvera

Na drugoj open source konferenciji koja je održana u Španiji inspektor UN Dominique Ouredrago je izjavio da UN preporuč uje svojim članicama da koriste softver otovorenog koda i to naroč ito u oblastima prosvete, zdravstva i međ unarodne trgovine. Pored ovoga gospodin Ouredrago je još naglasio da je što se tič e UN, open source najbolje rešenje za razvoj svojih č lanica. Kao primeri se navode Brazil i Venecuela koji su u Međ utim i pored toga ovakvim potezom Ubuntu procesu prelaska na softver otvorenog koda. Pored Linux može dobiti veoma jakog partnera u daljem ovih zemalja navedeno je da Južna Koreja, Kina i razvoju, kao i određ en broj inženjera i stru č njaka koji Indija već odavno koriste open source softver. bi radili na usavršavanju GooOS-a a samim tim i Ubuntu Linuxa. Novell poboljšava Linux Desktop sa Korisna adresa: http://www.gooos.org/ Jedna od najznač ajnijih vesti Daniel Robbins napustio Microsoft prošlog meseca je Devet meseci posle svakako najava Novella, da radi na novom 3D kontroverzne odluke da grafič kom podsistemu koji je nazvan: X over prihvati položaj i pređ e u OpenGL ili skrać eno Xgl. Ovaj novi Xgl grafi č ki Microsoft, Daniel Robbins, podsistem ć e omogu ć iti da 3D hardverska osnivač Gentoo Linuxa, je akceleracija dođ e do punog izražaja na Linuxu, tako odluč io da napusti ovu da ć ete mo ć i da imate transparentne objekte, 3D najveć u svetsku softversku efekte, zumiranje prozora i mnogo drugih novih kompaniju. “Robbins je izjavio animacija koji ć e vaš sistem u č initi mnogo efektnijim. nekim medijima u V. Britaniji Kako stvari sada stoje jedna od prvih Linux da je odluč io da ode zato što distribucija koja ć e do ć i sa Xgl je SUSE Linux 10.1. mu u Microsoftu nije omoguć eno da iskoristi sve svoje tehnič ko znanje.” Zbog toga bivši Gentoo lider Korisne adrese: više nije u kompaniji koja je pokušavala da http://www.novell.com/linux/xglrelease/ diskredituje Linux kao i drugi softver otvorenog http://en.opensuse.org/Xgl koda u proteklim godinama. Nakon napuštanja Microsofta, Robbins je dobio posao u kompaniji ABC ~Slađ an Miloševi ć Coding Solutions.

Korisna adresa: http://news.com.com/Gentoo+Linux+founder+quits+ Microsoft/2100-7344_3-6039101.html

Mart 2006 / GNUzilla / 5 Distroflash Novosti na distro sceni

ArcheOS ArcheOS je skrać enica za Arheološki Operativni Sistem. Ova distribucija Korisna adresa: dolazi iz Italije i predstavlja http://unit.aist.go.jp/itri/knoppix/xen/index- GNU/Linux Live DVD distribuciju en.html zasnovanu na PCLinuxOS-u, sa određ enim softverom namenjenim isključ ivo za Aradius linux arheološka istraživanja. Aradius Linux je nova Linux distribucija koja nam dolazi iz SAD-a. Zasnovana je na Linuxu. U pitanju je Live distribucija a kao glavno grafič ko okruženje koristi Fluxbox.

ArcheOS dolazi samo na jednom CD/DVD-u, i Ova Linux distribucija je besplatna, dolazi na besplatan je poput već ine Linux distribucija. Prva, a jednom CD-u a od aplikacija i programa ujedno i aktuelna, verzija je ArcheOS 1.0.1. Koristi KDE i poseduje sledeć e: kernel 2.6.14.2, pored Gnome grafič ka okruženja, a od standardnih paketa Fluxbox-a poseduje još i GNOME 2.6 grafič ko (aplikacija) poseduje sledeć e: Kernel je 2.6.11, KDE 3.4.2, okruženje, a tu je još i GCC 3.3.6, Firefox 1.5, GNOME 2.10, Open Office.org 2.0, a tu su i aplikacije Xorg 6.8.2 itd... specijalne namene: QCAD, Blender (3D), Gimp, Inkscape, Skencill, Stereo, e-foto itd... Korisna adresa: http://arudius.sourceforge.net/ Korisna adresa: http://www.spcnet.it/arc-team/ OliveBSD Xenoppix Linux Xenoppix je Linux distribucija koja nam dolazi iz Japana. Zasnovana je na Knoppixu + Xen. Prestavlja Live DVD distribuciju. Koristi KDE grafič ko okruženje i za sada su OliveBSD je Live CD koji je zasnovan na podržani samo japanski i engleski jezik. OpenBSD-u 3.8, koristi IceWM grafič ko Xenoppix dolazi na jednom DVD-u, besplatan je a okruženje i ima određ ene softverske pakete trenutna verzija je Xenoppix () 4.0. Od međ u kojima su ROX-filer (fajl menadžer), standardnih aplikacija poseduje sledeć e: kernel 2.6.12.6, SciTE (text editor), Firefox, Thunderbird, GIMP, GCC 4.0.1, KDE 3.4.1, Gimp 2.2.8, Firefox 1.0.6, samba Gaim, Xchat, XMMS, Abs, Xpdf, CD-Rchive 3.0.14a itd...

6 / GNUzilla / Mart 2006 Distroflash itd... Ovaj novi BSD je veoma dobro rešenje za one koji ne žele da instaliraju OpenBSD a žele da se upoznaju sa njegovim radom. OliveBSD dolazi na samo jednom, Live CD-u i može se preuzeti sa matič ne strane.

Korisnea adresa: http://g.paderni.free.fr/olivebsd/

GNX.IN Linux

GNX.IN Linux prestavlja kombinaciju Linux kernela sa NetBSD paket menadžment sistemom – pkg_add. Ovaj Linux (trenutna verzija 0.5) koristi Linux kernel u verziji 2.6.15.1. Od grafič kih okruženja donosi KDE u verziji 3.5.1 i GNOME u verziji 2.12. Sistem ima samo 85 MB, dok sve željene pakete morate preuzeti sa njihovog ftp mirrora: ftp://gnx.in/linux/gnx.in/0.5/packages.

Korisna adresa: http://my.opera.com/gnx.in/

~Slađ an Miloševi ć

Mart 2006 / GNUzilla / 7 Distroflash Nadolazeć e realizacije distribucija

POGLEDAJTE I U OVOM BROJU PREGLED NADOLAZEĆ IH REALIZACIJA L INUX /BSD DISTRIBUCIJA I NAJAVE NOVIH VERZIJA :

Mart: • 02-03-2006: Frugalware Linux 0.4rc1 • 02-03-2006: SUSE Linux 10.1 beta6 • 04-03-2006: Haansoft Linux 2006 RC2 • 15-03-2006: Fedora Core 5 • 16-03-2006: Frugalware Linux 0.4rc2 • 20-03-2006: FreeBSD 6.1 • 23-03-2006: Ubuntu Linux 6.04 Beta • 27-03-2006: Haansoft Linux 2006 • 30-03-2006: Frugalware Linux 0.4 April: • 03-04-2006: FreeBSD 5.5 • 13-04-2006: Ubuntu Linux RC • 20-04-2006: Ubuntu Linux 6.04 Jun: • 01-06-2006: 2007 0.1 • 15-06-2006: Mandriva Linux 2007 0.2 Juli: • 01-07-2006: Mandriva Linux 2007 0.3 • 15-07-2006: Mandriva Linux 2007 0.4 • 15-07-2006: FreeBSD 6.2 Avgust: • 01-08-2006: Mandriva Linux 2007 0.5 • 15-08-2006: Mandriva Linux 2007 0.6 • XX-08-2006: 2006.1 Septembar: • 01-09-2006: Mandriva Linux 2007 0.7 • 15-09-2006: Mandriva Linux 2007 Decembar: • 06-12-2006: GNU/Linux 'etch' • 11-12-2006: FreeBSD 6.3

U ovo mesecu nas oč ekuje finalna verzija Fedora Core 5 Linuxa koji dolazi sa mnogim novinama i mnogim poboljšanjima kao i finalna verzija FreeBSD-a 6.1.

~Slađ an Miloševi ć

8 / GNUzilla / Mart 2006 Distrowatch Pregled popularnosti GNU/Linux/BSD distribucija

I U OVOM BROJU G NUZILLE DAJEMO VAM PREGLED POPULARNOSTI L INUX /BSD DISTRIBUCIJA , KAO ŠTO JE TO BIO SLUČ AJ I U PRETHODNOM BROJU .

Kako se bliži 15. mart i realizacija finalne verzije Fedore Core 5, tako i rejting ove popularne Linux distribucije raste. Tako da je u odnosu na prošli mesec Fedora Core 5 sada na treć em mestu a cenu je platila Mandriva koja je sada spala na č etvrto mesto. Isto tako, izlaskom novog Vectora 5.1.1 popularnost ove Linux distribucije je u porastu i sada je na veoma dobrom osmom mestu u odnosu na protekli mesec u kome je Vector Linux bio na 12 mestu. Od BSD distribucija FreeBSD je još uvek najpopularniji, a najveć i pad beleži STX Linux koji je sa prošlomeseč ne 22 pozicije sada na zadnjem 100 mestu.

Mart 2006 / GNUzilla / 9 Distrowatch

Pad > Porast < isti rejting = (korišć eni podaci sa DistroWatcha)

Korisne adrese: http://www.distrowatch.com

~Slađ an Miloševi ć

10 / GNUzilla / Mart 2006 Hardver PalmOS i Linux U stalnom očćđčđ ekivanju da e se proizvo a i PDA ure aja najzad opametiti i po č eti da prave ure đ aje koji rade pod Linuxom, moramo se prilagođ avati i truditi da saradnja izme đ u našeg desktop sistema i PDA uređ aja bude što bolja.

ZAISTA VERUJEMO DA NIKOME NIJE JASNO ZAŠTO SE PROIZVOĐ A Č I Naravno, umesto korisnik stavite vase PDA UREĐ AJA TOLIKO PLAŠE L INUXA . N ARAVNO SVAKA ČAST korisnič ko ime na sistemu (ukoliko SHARPU NA NJIHOVOJ SERIJI Z AURUS , KOJU SU OČ IGLEDNO SVI NAŠI poštujete zlatno pravilo da sistem ne [OVDE UBACITE OMILJENI PRIDEV , KOJI NIJE BAŠ PREPORUČ EN ZA koristite kao root), a umesto "grupa" stavite JAVNO NAVOĐ ENJE ] UVOZNICI POTPUNO PREVIDELI . grupu kojoj taj korisnik pripada. Npr. "users" ili, još bolje, napravite posebnu Linux je prava stvar za ove uređ aje: pre svega softver im je grupu koja ce moć i da koristi ove nodove. trenutno jako ogranič en i ima ga malo, što bi se upotrebom Vaš Palm ć e, u principu, koristiti samo Linuxa na njima definitivno sredilo. Komunikacija izme uđ jedan od ova dva noda i to verovatno / različ itih ure đ aja i ra č unara bi bila potpuna. Verovatno im je dev/ttyUSB1, ali tač no koji sazna ć ete tek najveć i problem to što bi platforma bila slobodna - otvorena. kada ga prikljucite na rač unar i pritisnete Nadamo se da ć emo mi korisnici na ć i na č ina da ih nateramo HotSync. da to isprave i uvide pravu snagu Linuxa. U svakom sluč aju stvari napreduju. se može koristiti na nekim Aplikacije PocketPC uređ ajima (Compaq/HP iPAQ), za detalje Ili: Šta u Linuxu možemo koristiti da pogledajte Gnuzillu 10 i sajt http://familiar.handhelds.org. bismo bili zadovoljni korisnici PalmOS Palm je najavio da ćć e pre i na Linux. Bar na neki na čć in, jer e uređ aja. koristiti Linux kernel, a PalmOS ć e biti neka vrsta layera na kernelu?! Šta god oni hteli sa tim, gde je kernel stić i ć e i pilot-link ostalo. Paket pilot-link je osnova, i predstavlja Inač e, prvi ure đ aji koji ć e koristiti novi PalmOS baziran na skup programa koji se koriste iz komandne Linuxu (codename "ACCESS Linux Platform" - ALP) ć e biti linije i biblioteka koje koriste ostali dostupni za nekih godinu dana i ključ ne komponente ć e biti: programi. Standardni Linux kernel - verzije 2.6.12 i više, optimizovana Dakle pilot-link je obavezan paket i jako je implementacija GIMP ToolKita (GTK+), GStreamer i SQLite. zgodan ukoliko niste ljubitelj GUI-a i I koristić e BlueZ API i biblioteke kako bi ALPu omoguć ili smetaju vam prozori koji stalno iskač u sa podršku za Bluetooth 2.0. raznim obaveštenjima. A do tog divnog vremena morać emo se zadovoljiti samo Grafič ki interfejsi koji odra đ uju istu stvar obič nom upotrebnom vrednoš ć u veze Palma i Linuxa. kao i pilot-link su KPilot (http://www.kpilot.org) za KDE koji je deo Kako podesiti Palm konekciju za sinhronizaciju i KDE PIM paketa, GNOME Pilot koji je, tako omoguć iti famozni HotSync oč igledno, za GNOME okruženje i deo je Da bi sinhronizacija (HotSync) sa rač nuarom bila mogu ć a, GNOME-PIM paketa, koji je opet deo treba napraviti sledeć e nodove: GNOME-Officea. Jpilot #mknod -m 0666 /dev/ttyUSB0 c 188 0 (http://www.jpilot.org) koji je pisan u Javi i #mknod -m 0666 /dev/ttyUSB1 c 188 1 dobar je ukoliko ne koristite ni KDE ni [/code] GNOME. i promeniti im vlasništvo: [code] #chown korisnik:grupa /dev/ttyUSB0 #chown korisnik:grupa /dev/ttyUSB1 što je zgodno staviti u startup skripte, ne bi li se ove operacije odigravale sa podizanjem sistema.

Mart 2006 / GNUzilla / 11 Hardver

Za Jpilot kažemo da je dobar ukoliko ne koristite KDE i aplikacija (mada to ne može ni sada). GNOME jer su GPilot, a naroč ito KPilot jako dobro integrisani sa ostatkom okruženja. Na primer KPilot koristi i Plucker i Plucker Desktop deli informacije sa celim Kontact (http://kontact.kde.org) Kako i sam razvojni tim kaže "Najbolji paketom programa koji obuhvata sve programe iz KDE Pim Offline HTML i ebook č ita č za Palm paketa i na taj nač in možete imati iste kontakte (Contacts), uređ aje." I zaista je tako. To-Do listu, podsetnik (Notes) i kalendar sa obavezama na vašem KDE desktopu i na Palmu. Štaviše, Kontact podržava i sinhronizaciju sa raznim Groupware serverima (http://kontact.kde.org/groupwareservers.php), pa ako nakon sinhronizacije sa serverom sinhronizujete i vaš Palm uređ aj i mobilni telefon (pomo ć u Kandy programa) svuda i uvek imać ete iste podatke! Sva tri paketa uspešno imitiraju Palm Desktop koji ste dobili uz vaš Palm i koji je potpuno neupotrebljiv na Linuxu, s tim što je KDE, zaista, otišao najdalje sa integracijom informacija; još kada sve moguć nosti koje su planirane budu i implementirne (i oč iš ć ene od bagova), bi ć e to jedna zaista moć na alatka kojoj se ne može približiti ni jedna komercijalna

12 / GNUzilla / Mart 2006 Hardver

Pomoć u Pluckera na vaš Palm možete dovuć i i RSS i RDF kompatibilni format. Izmeđ u ostalih, feedove, tekst i html fajlove, PDF i PS dokumente i mnoge podržan je i Plucker format fontova, tako da druge formate. sa Pluckerom niste ogranič eni sistemskim Problem sa Pluckerom jeste što je jako nezgodan za fontovima, već možete koristiti bilo koji font kompajliranje, pa ukoliko ga nemate u paketu koji dolazi uz sa vašeg sistema, uključ uju ć i i TTF fontove vašu distribuciju (npr. Debian), teško ć ete ga koristiti. Time sa antialiasingom. ćete upotrebu Pluckera svesti na korišć enje aplikacije za Palm, koja i inač e predstavlja 70% korisnosti celog paketa, i to upravo zato što postoji adekvatna zamena:

Sunrise Desktop

Samo, i PalmFontConv ima problem sa kompajliranjem, pa je radi uspešnog kompajliranja u fajlovima: fsconvert.c, toprc.c,extractfont.c potrebno zameniti: #ifdef __GNUCC__ #define STRICMP strcasecmp #else #define STRICMP stricmp Sunrise Desktop je dostojna zamena za Plucker desktop i #endif koristite ga kako bi sač uvali tekst i html dokumente u sa: formatu koji Plucker na Palmu koristi. Slobodno mu možete /*#ifdef __GNUCC__*/ dati i vaše omiljene (istina i ostale) RSS i druge feedove i #define STRICMP strcasecmp pustiti ih da se /*#else updateuju na #define STRICMP stricmp određ eno vreme #endif*/ (npr. jednom i u fajlu Makefile: dnevno), i nakon zameniti svake EXE =.exe sinhronizacije da sa imate omiljene EXE = vesti na svom Da biste u Pluckeru videli naša slova, Palmu. potrebno je u Sunrise Desktopu izabrati "ISO-8859-2" za "Output Encoding" i isti enkoding u PalmFontConvu. PalmFontConv Kako bi vaša muzika zauzimala što manje PalmFontConv mesta na vašoj memorijskoj kartici, možete se koristi za koristiti KDE servis meni za konvertovanje konvertovanje zvuka iz bilo kog formata u bilo koji format, fontova u PalmOS sa izborom željenog bitrejta.

Mart 2006 / GNUzilla / 13 Hardver

dovoljno memorije), mada s obzirom da se autor jako trudi i razvoj se brzo odvija, pa eć optimizacija valjda doć i na red. Ina č e softver ima opciju eksportovanja pdf fajla u PalmDOC format, što ponekad može biti jako korisno. A dok PalmPDF ne postane optimizovaniji (ili dok se ne dodje do jač eg ure đ aja) tu je pdftohtml (http://pdftohtml.sourceforge.net), koji u kombinaciji sa Pluckerom omoguć ava čitanje Gnuzille na Palmu.

pssh: SSH 2 za PalmOS 5 Ovo je jedna od najslađ ih stvari, na č in da koristite Linux i na Palmu i upravljate vašim serverom koji nema monitor bez paljenja drugog rač unara. Bazira se na Puttyju (http://www.chiark.greenend.org.uk/~sgt atham/putty/). Lepo zar ne?

TCPMP TCPMP je fenomenalni multimedijalni player pod GPL licencom, koji se koristi za gledanje video zapisa, ali je upotrebljiv i za slušanje muzike. Pravljen je sa podrškom za sledeć e kodeke: audio: mp3, ogg, mpc, wma, ac3, amr, adpcm, uLaw, video: divx, xvid, mpeg4-sp, mpeg1, m-jpeg, wmv Najbolja stvar sa ovim playerom je što je jako dobro optimizovan i savršeno pušta filmove i na Tungstenu E na 126MHz. Tako da nema nikakve konkurencije. Postoji samo jedan problem, razvojni tim TCPMPa jako č udno tuma č i GPL licencu, pa sors kod nije dostupan na istom mestu gde su i binarni fajlovi nego se dobija na zahtev, na koji, na žalost, ne odgovaraju. TCP/IP over PPP izmeđ u PalmOS PDA uređ aja i Linuxa PalmPDF PalmPDF je prakticno XPDF portovan na PalmOS. Podešavanje PDA uređ aja Zanimljivo je da je to jedini pravi PDF viewer za PalmOS. što Idite na Prefs, izaberite "Network" iz se PDF readera tič e postoji još jedan koji dobijate uz vaš Preferences panela. uređ aj, ali kao što i sami znate on zahteva dodatnu Napravite novi Network profil pritiskom konverziju PalmPDF-om možete da pregledate "prave" PDF na dugme "New". fajlove. Na polju "Service" unesite "Linux PPP", Mada ima jednu manu: jako je spor i zahtevan, tako da je "Connection" na "Cradle/Cable". Pritisnite upotrebljiv samo na jač im ure đ ajima (više od 300MHz, sa

14 / GNUzilla / Mart 2006 Hardver na "Details" i izaberite "Idle Timeout" na "Never", tada konekcije. kliknite na "OK" Kpilot "zvanič no" ne podržava ovakav vid Tako da podešavanja izgledaju ovako: sinhronizacije, ali ako pod podešavanjem Service: Linux PPP "Pilot device:" unesete "net:any" (bez User Name: (prazno) navodnika), u JPilotu samo "net:". Password: "-Prompt-" A na palmu: Connection: Cradle/Cable 1. idite u HotSync aplikaciju, Pod "Details" imate: 2. promenite sa "Local" na "Modem", Connection type: PPP 3. sa "Direct to Modem" na "Network", Idle timeout: Never 4. Idite na "LANSync Preferences", i Query DNS: (Štiklirano) promenite "Local Hotsync" na IP Address: (Štiklirano) Automatic "LANSync". Toliko. 5. Idite "Primary PC Setup" i podesite slede eć Podešavanje na vašoj Linux mašini  Primary PC Name: (ovo ostavite prazno) Najpre skinite skriptu sa adrese  Primary PC Address: 192.168.99.1 http://atulchitnis.net/writings/palm-ppp.txt, koju je (adresa iz palm-ppp skripte) napisao Atul Chitnis, eventualno uklonite txt ekstenziju i Subnet Mask: (ostavite prazno) uč inite fajl izvršnim: Sada sve što ostaje je da prvo pritisnete $chmod +x palm-ppp HotSync dugme na palmu i nakon toga Pogledajte skriptu u vašem omiljenom editoru, promenite HotSync dugme u aplikaciji na desktopu. neke vrednosti ako vam se ne sviđ aju, npr. IP adrese, i prekopirajte je negde na vašoj putanji Korisne adrese: (npr. /usr/local/bin/palm-ppp). http://www.pilot-link.org Toliko i sa ove strane. Nije bilo strašno, zar ne? http://www.kpilot.org Konekciju sada pokrenete, najpre na palmu klikom na http://www.jpilot.org "Connect", sač ekajte par sekundi i pokrenite skriptu, samo http://www.plkr.org zapamtite da skripta traži root privilegije, pa je prava http://sourceforge.net/projects/sunrisexp komanda: http://sourceforge.net/projects/palmfontconv # sudo palm-ppp http://tcpmp.corecodec.org Sada probajte neki web browser ili mail program na vašem http://www.metaviewsoft.de/en/Software/Pal Palmu i valjda ć e proraditi :). mOS/Freeware/PalmPDF/index.html Skriptu, istina, možete pokretati ruč no, ali Linux ne bi bio http://www.sealiesoftware.com/pssh Linux kada bi vam prepuštao da razne dosadne stvari radite http://atulchitnis.net/writings/palm-ppp.php ruč no. Tako da pokretanje skripte možete prepustiti i http://familiar.handhelds.org hotplug sistemu, tako što je nazovete visor i stavite u: /etc/hotplug/usb/visor koju ć e na taj na č in pokrenuti sam kernel kada vaš Palm ~Marko Đ or đ evi ć uređ aj to zatraži. Vezu prekidate sa, zamislite: [email protected] killall -HUP pppd" ili ako imate više ppp konekcija na sistemu, pa želite da budete precizniji: kill -HUP `ps ax|grep pppd|grep ttyUSB|grep local| cut -d " " -f1` Ova konekcija ć e vam ometati, ta č nije ne ć e ometati nego potpuno onemoguć iti, proces sinhronizacije. Pre nego što želite da sinhronizujete vaš uređ aj prekinite konekciju. Istina, Palm možete sinhronizovati i preko mreže ( "Network Hotsync"), pa samim tim i preko ovakve

Mart 2006 / GNUzilla / 15 Hardver Kakav flash...

DVD FORMAT JE KONAČ NO POSLAO U PENZIJU NEKADA GnomeBaker i ostale “rezalice” koje REVOLUCIONARNU CD TEHNOLOGIJU , A KONAČ AN UDARAC SU možemo sresti na Linux desktopima ZADALI PRISTUPAČ NI DVD REZA IČ . P EDESETAK EURA JE SUMA KOJA savršeno sarađ uju sa NEC-ovim opti č kim ĆE OBEZBEDITI VIŠE NEGO KVALITETAN UREĐ AJ , SPOSOBAN ZA uređ ajima, nije teško zaklju č iti da ć e se PRŽENJE SVIH VRSTA OPTIČ KIH MEDIJA PRILIČ NO ZAVIDNIM flashovanje pozitivno odraziti i na njihove BRZINAMA . M EĐ UTIM , TAKVA “ VERSATILNOST ” IMA I LOŠIH STRANA moguć nosti u datom kontekstu. - PROIZVOĐ A Č A MEDIJA IMA TOLIKO DA JE GOTOVO NEMOGU EĆ Blagodareć i ekipi sajta www.cdfreaks.com OSIGURATI KOMPATIBILNOST SA SVIMA , PA ČAK NI PODRŽATI flashovanje rezačć a e pro ć i prili č no KOMPLETNE SPECIFIKACIJE POJEDINIH MEDIJA . I AKO SE U TRENUTKU bezbolno, jer uslužni program binflash, POJAVLJIVANJA UREĐ AJA DOTIČ NI ČESTO MOŽE PODIČ ITI OSOBINOM DA spravljen specijalno za ovu namenu, radi i ODREĐ ENE MEDIJE REŽE BRZINAMA VEĆ IM OD PROPISANIH , RELATIVNO pod Linuxom i to veoma dobro. Program BRZO SITUACIJA ĆE SE PREOKRENUTI I PONOSNI VLASNIK NEKOG ćete na ć i lokaciji NEC- A ILI P IONEERA ĆE SE NA IĆ U NEOBRANOM GROŽ UĐ . T U NA www.binflash.cdfreaks.com u binarnom SCENU STUPA TZV . FLASHOVANJE UREĐ AJA KOJE , IAKO DONEKLE obliku, a kada ekstrahujete arhivu pojavi eć RISKANTAN PROCES , SVOJ ZENIT DOŽIVLJAVA UPRAVO POJAVOM se programč i ć pod nazivom necflash. Da DVD REZA AČ ZA ČIJE JE DUGOTRAJNO KVALITETNO FUNKCIONISANJE biste uopšte koristili ovaj program morate ZAPRAVO NEOPHODNO . biti root, ili pak koristiti komandu sudo. Uglavnom, proces flashovanja treba poč eti Binflash izvršavanjem sledeć e kombinacije: S obzirom da se na srpskom tržištu NEC trenutno najbolje ./necflash -scan drži zahvaljujuć i liniji vrlo pouzdanih modela, njemu ć emo i koja ć e vam dati na uvid spisak podržanih posvetiti pažnju u ovom broju. S obzirom da k3b, uređ aja na ra č unaru. Rezervnu kopiju

16 / GNUzilla / Mart 2006 Hardver postojeć eg firmvera ć ete obezbediti zadavanjem opcije -dump, a samo flashovanje obaviti opcijom -flash (prekrstite se i pomolite da ne nestane struje baš u tom trenutku). ./necflash -dump /home/user/OldFirmware.bin ./necflash -flash / home/user/NewFirmware.bin Koji minut kasnije, necflash bi trebalo da je već upisao novi firmver u EEPROM vašeg optič kog ljubimca, donose ć i te tako nove i preko potrebne opcije vašem rezač u. Program č i ć nudi još nekoliko interesantnih moguć nosti za promenu i zadavanje Booktype Settings opcija, ali ć e oni koje to zaista zanima konsultovati www.binflash.cdfreaks.com . Preporuka stoji da se flashovanje obavlja samo originalnim firmverom, mada “hakovane” verzije mogu sobom doneti dodatnu funkcionalnost, ali uz definitivan gubitak garancije. Na vama je da odluč ite da li ćčć ete i ime ete osvežiti svoj uređ aj. Pa kom opanci, kom obojci...

~Petar Živanić

Mart 2006 / GNUzilla / 17 Softver Download Aria 0.1.0 pomenuti primer "sricanja", dete ima zadatak da vodi popularnog Pac-Mana kako bi pojeo slova u lavirintu onim redom kojim se pojavljuju u zadatoj re i.č

Licenca: GPL Adresa: http://childsplay.sourceforge.net/

PNGCrush 1.6.2 PNGCrush je konzolni program koji služi za smanjivanje PNG fajlova. Pri č uvanju fajla programi za obradu slika dodaju u njega mnogo nepotrebnih informacija, a kompresiju vrše ne dovoljno optimizovanim algoritmima tako da je u nekim Aria je menadžer za preuzimanje fajlova bilo preko sluč ajevima mogu ć e posti ć i dodatnu kompresiju i FTP-a ili HTTP-a. Podržava nastavljanje prekinutog do 40% bez ikakvog gubljenja na kvalitetu slike. prenosa, segmentirano preuzimanje fajla sa različ itih mesta ili uspostavljanjem više konekcija ka jednoj Licenca: zlib/libpng licenca lokaciji što znač ajno pove ć ava protok podataka. Adresa: http://pmt.sourceforge.net/pngcrush/ Omoguć ava i kopiranje č itavih sajtova ili direktorijuma na lokalnu mašinu. KXDocker 1.0

Licenca: GPL Adresa: http://aria2.sourceforge.net/

Childsplay 0.81.7

O ovom programu je već bilo re č i u 4. broju GNUzille. Konač no je izašla finalna verzija koja dolazi sa mnoštvom novih grafič kih efekata i dodataka. KXDocker nije više namenjen samo korisnicima KDE okruženja, već ga mogu koristiti i ljubitelji Gnomea.

Licenca: GPL Adresa: http://kxdocker.xiaprojects.com/index.php

PCMan 0.1.9.9 PCMan je jednostavan i brz fajl menadžer baziran na GTK+2 biblioteci. Ima sve osnovne moguć nosti Childsplay je kolekcija igara za decu od 2 do 7 za manipulaciju fajlovima. Podržava tabove i godina. Igre su koncipirane tako da dete kroz njih u ič prevlač enje (Drag and drop) fajlova izme đ u njih. osnovne matematič ke operacije, da sklapa re č i od slova i još mnogo toga. Razlika izmeđ u ovog i ostalih programa slič ne namene je u tome da zadaci ovde više podseć aju na prave kompjuterske igre, pa tako za

18 / GNUzilla / Mart 2006 Softver

Licenca: GPL Adresa: http://pcmanfm.sourceforge.net/

Rootkit Hunter 1.2.8 Rootkit Hunter je program koji svaki paranoik koji čita naš č asopis mora da ima. Kako samo ime kaže, on pronalazi takozvane "rootkitove", to jest programe pomoć u kojih neko može neovlaš ć eno da zadobije administratorske privilegije na vašem rač unaru. Pored toga, program analizira konfiguracione fajlove sistema i savetuje koje izmene je potrebno izvršiti da bi se vaš rač unar napravio što neprobojnijim.

Licenca: GPL Adresa: http://www.rootkit.nl

~ Ivan Č uki ć

Mart 2006 / GNUzilla / 19 Sloboda

Dom omladine, 11.02.2006. GNU i pre GNU-a Istorija i filozofija GNU pokreta i predistorija ideje slobodnog softvera

SLOBODAN SOFTVER I GNU IDEJA SE VRLO ČESTO POGREŠNO hronološki pregled ljudi i njihovih dela, poč evši SHVATAJU ME UĐ LJUDIMA KOJI NISU UPUĆ ENI U TU TEMATIKU . od Konfuč ija i Aristotela preko Cezara, IAKO NA SVU SRE UĆ NEMAMO PROBLEMA KAO LJUDI KOJI GOVORE Šekspira, Da Vinč ija ili Tolstoja, koji svoja dela ENGLESKIM JEZIKOM , JER JE TERMIN FREE HOMONIM KOJI ZNA IČ nisu "štitili" copyrightom u smislu u kom se on SLOBODNO I BESPLATNO , IMAMO DRUGI PROBLEM . P RVA poznaje danas. Kako se od Miloša moglo č uti, ASOCIJACIJA PRI POMENU ZAJEDNICE U NAŠOJ SREDINI SE surovog ogranič avanja prava korisnika i POVEZUJE SA VREMENIMA KOJA SU IZA NAS , KADA SU PRI EČ I ekstraprofiterstva izdavač kih ku ć a tada nije TEORIJE O ZAJEDNICI I OPŠTEM DOBRU SUŽILE KAO MASKA ZA SVE bilo (mada izdavač ke ku ć e tada nisu ni LOŠE ŠTO SE DOGAĐ ALO NA OVIM PROSTORIMA . postojale). Ovakvi primeri su poslužili kao uvertira u razmatranje događ aja s po č etka Ovakva situacija ljude koji se bave slobodnim softverom osamdesetih koji su Rič arda Stolmana doveli kod nas ponekad stavlja u nezgodnu poziciju. Pored same do ideje o stvaranju GNU pokreta. U tom delu prirode softverskih tribine sam se osvrnuo sloboda, koje su nova na Stolmanove stvar za našu sredinu, probleme sa kojima se potrebno je u prvi plan susretao tokom rada na postaviti i č injenicu da MIT-u, koji su prethodili se udruživanje njegovom odlasku iz korisnika slobodnog ove institucije i poč etku softvera i poštovalaca rada na operativnom ove ideje doga ađ sistemu GNU. Događ aji spontano. Moguć nost koji su pomenuti ovog deljenja softvera puta su se ticali perioda predstavlja osnovu za do sretanja GNU ideju udruživanja jer softvera i Linux kernela korisnicima kada je prič a o GNU-u omoguć ava slobode zaustavljena kako bi koje ih povezuju. Dragan posetiocima Ovakav splet okolnosti predstavio događ anja je vrlo oč igledan na našoj IT sceni u tom nakon letimič nog periodu. pogleda na ideju Osamdesete godine slobodnog softvera, pa kod nas su bile vrlo bi objašnjavanje pojave zanimljiv period koji je kao što je ova trebalo posetiocima bio veoma da bude imperativ svim ljudima koji se bave njegovom interesantan. Ruku na srce, period kao takav i javnom promocijom. nije puno zanimljiv ali je Draganovo izlaganje, Sredinom februara je na prvom spratu Doma omladine prać eno OpenOffice Impress prezentacijom, u Beogradu, u organzaciji FSN-a i Wikimedije Srbije i bilo vrlo simpatič no i efektno. Pored Crne Gore, održana tribina na kojoj je bilo reč i o gimnastike na 4b i male spravice koja se slobodnom softveru i situaciji u periodu pre osnivanja Dragnu godinama smešila iz izloga knjižare GNU pokreta, na kojoj su govorili Miloš Ranč i ć i Dragan pored koje je prolazio, auditorijumu je Satarić iz Wikimedije, Marko Đđć or evi iz LUG-a Beograd, predstavljena i Galaksija, prvi rač unar sklopljen i moja malenkost. Period pre 1984. je podrazumevao kod nas. Iako je sve što se događ alo iz današnje

20 / GNUzilla / Mart 2006 Sloboda

perspektive izgledalo vrlo neobič no, entuzijazam koji su unapredili da je GNU/Linux danas jedan od ti ljudi tada pokazivali bi nam sada dobrodošao. Pored najboljih, ako ne i najbolji (da ne budemo entuzijazma i rezultati su bili odlič ni, ali je novija istorija pristrasni) operativni sistem. velike i malih Jugoslavija odnela u nepovrat i ovu divnu Devedesete su pored uništenja već ine snova ideju. tadašnje mlađ e populacije, doneli i po č etke Vrlo nepopularan period u našim životima je za GNU i udruživanja korisnika slobodnog softvera o Linux bio period popularizacije i inicijalnog zaleta koji je čemu je govorio Miloš. Pomenut je i OSNY doveo do stanja koje danas postoji. U ovom delu je bilo (Open Source Network Yugoslavia) i događ aji reč i o pojavi GNU/Linux distribucija, č ime je GNU koji su se dogodili pod njegovim okriljem. Iako zajedno sa Linuxom postao funkcionalan i koristan se ljudi iz ovog perioda danas mogu sresti sistem. Pošto je sistem kao takav beskoristan bez uglavnom po prevodilač kim timovima, njihove aplikacija koje treba da rade na njemu, pažnja je obrać ena zasluge su neosporne. na pojavu Apache web servera i njegov znač aj u Na kraju, ekipa se osvrnula na ono što se popularizaciji GNU/Linuxa. Zajedno sa Apachejem, događ a danas, kada je Marko predstavio LUG GNU/Linux je postao platforma koja je bila odlič na za Beograda i posetiocima objasnio na koji na inč serverske poslove. Dalji napredak sistema i aplikacija je se to dešavalo u inostranstvu. FSN je GNU/Linux približavao i desktop korisnicima. predstavio svoje projekte, dok su Miloš i Formiranje Open Source inicijative i esej Erika Rejmonda Dragan u par reč enica pomenuli i Wikipediju "The Cathedral and Bazaar" su zajedno za Netscapeovim Srbije i Crne Gore. objavljivanjem izvornog koda njihovog softvera pod slobodnom licencom predstavili odlič an vetar u le đ a Poseć enost manifestacije je bila na vrlo GNU/Linuxu i slobodnom softveru. Nakon Netscapea, zavidnom nivou. Vrlo je ohrabrujuć a č injenica Sun je otvorio StarOffice, dok su do današnjih dana da su posetioci pomno pratili izlaganja na distribucije i razvojni timovi delove sistema toliko tribini i nakon nje postavljali pitanja

Mart 2006 / GNUzilla / 21 Sloboda govornicima. Pored prič e, posetioci su imali priliku da dobiju pakovanja Ubuntua, kako bi i sami mogli da se uvere u ono što GNU/Linux i slobodan softver nude. Ukupno trajanje tribine od oko 2 i po sata je vrlo ohrabrujuć znak da je potrebno organizovati još ovakvih manifestacija, i da delovanje ljudi koji se bave slobodnim softverom u našoj zemlji nije uzaludno.

~Ivan Jelić

22 / GNUzilla / Mart 2006 Radionica Esencija romantike

OD OVOG BROJA GNU ZILLE SE VRAĆ AMO GRAFIČ KOJ uzet crveni kanal jer je, zbog boje ljudske kože, on RADIONICI I TRIKOVIMA ZA POSTIZANJE RAZNIH SPECIJALNIH najjač i, dok je za donji uzet plavi, kao najtamniji. EFEKATA ŠTO U GIMP- U, ŠTO U I NKSCAPEU . U OVOM BROJU ĆETE VIDETI KAKO DA NAPRAVITE ONE " MEKANE " STARINSKE PORTRETE NA KOJIMA LJUDI IZGLEDAJU KAO DA IM SE KOŽA SIJA I KAO DA ŽIVE U SREĆ NOM I SAVRŠENOM SVETU .

Crno/Bela fotografija Prvo ć emo od fotografije u koloru da napravimo crno-belu. Ovo je moguć e uraditi na nekoliko na č ina. Najjednostavnije je u meniju izabrati opciju Image -> Izaberite gornji sloj i idite na Filters -> Blur -> Mode -> Grayscale, ali na taj nač in dobijamo sliku Gaussian Blur. Za sliku dimenzija 400 x 533 piksela, kod koje su crvena, zelena i plava komponenta izaberite polupreč nik (radius) zamu ć enja od 10px. izmešane u jednakim količ inama što ne odgovara Za već e slike, radius pove ć ajte srazmerno realnosti jer ljudsko oko više primeć uje zelenu i dimenzijama. crvenu nego plavu boju. Sada na panelu za slojeve stavite da tip gornjeg Malo komplikovaniji, ali znatno bolji metod je sloja bude "Screen" (videti sliku). izabrati opciju Image -> Mode -> Decompose -> RGB. Otvorić e se novi dokument sa slojevima koji su u originalnoj slici predstavljali kanale crvene, zelene Isticanje lica i plave boje. Po nahođ enju ih Na ovaj na inč kombinujte dok ne dobijete sliku smo na slici kakvu ste želeli. istakli sve stvari koje su u gornjem sloju Dva sloja bile svetle. Pošto Za postizanje nam je cilj da efekta "mekoć e" na istaknemo samo slici, bić e nam lice, uzmite potrebna dva sloja. Poželjno gumicu za je da gornji sloj bude svetliji od brisanje sa donjeg. U primeru koji vidite na slici, za gornji sloj je zamuć enim

Mart 2006 / GNUzilla / 23 Radionica ivicama i poč nite sa brisanjem delova za koje ne bude najveć e, pa da se postepeno smanjuje kako se želite da budu istaknuti. U ovom primeru to je kora približava licu. Postupak gradijentnog zamuć ivanja drveta u levom delu slike i nebo u gornjem desnom će biti objašnjen u slede ć em broju č asopisa. ćošku. ~ Ivan Č uki ć

Sepia tonovi Poslednji korak u pravljenju starinske fotografije je uvek prebacivanje u sepia tonove. Prvo idite na Image -> Mode -> RGB. Napravite novi sloj koji eć biti iznad svih ostalih i stavite da mu tip bude "Color". Popunite ga nekom bojom bliskom sivoj a koja malo vuč e na braon - na primer "f6f6f4".

Završni potezi Na kraju ostaje jedino da se doteraju neke sitnice. U ovom primeru, kora drveta mnogo bolje izgleda ako se zamuti tako da pri levoj ivici slike, zamuć enje

24 / GNUzilla / Mart 2006 Radionica Nekoliko koraka ka lošoj administraciji...

CENTRALNA TEMA GOTOVO SVAKOG RAZGOVORA VEZANOG programa kakvi su Word ili Excel. Još apsurdnije je ZA SVET KOMPJUTERA SVAKAKO JESTE BEZBEDNOST . O što samouvereni administratori te iste dokumente BEZBEDNOSTI SOFTVERA MOŽEMO GOVORITI U NEKOLIKO drže dostupnima u okviru same mreže firme. Biti NIVOA . M EĐ UTIM , ONAJ KOJI JE MENI POSEBNO samouveren je dobra stvar. Pomaže č oveku da pre đ e INTERESANTAN JESTE PRI AČ O BEZBEDNOSTI SERVERSKIH i preko najveć ih problema na koje u životu može SISTEMA . G OTOVO SVAKO KO SE IOLE BAVI SERVERIMA IMA naić i. Ali nemojmo preterivati. A da vrhunac prič e NEKU SVOJU TEORIJU O TOME KOJI JE NAJBOLJI NAČ IN DA SE ne bi bio tu, možete li pretpostaviti gde se obič no NAPRAVI BEZBEDAN SERVER . M ENE , PAK , U OVOM SLUČ AJU nalazi rezervna kopija takvih datoteka? Naravno da ZANIMAJU SVE ONE STVARI KOJE VALJA UČ INITI AKO ŽELITE možete. Na Windows serveru pod potpuno DA VAŠ SERVER , NARAVNO , BAZIRAN NA NEKOM SISTEMU "neprepoznatljivim" imenom - "passwords.doc". SLIČ NOM U NIXU BUDE APSOLUTNO NEBEZBEDNO OKRUŽENJE . I DEJU ZA OVU PRI UČ MI JE DAO ČLANAK Korak drugi: Nas trideset administratora OBJAVLJEN NA BSD N EWS , A KOJI BIH JA DONEKLE Još jedna jako zanimljiva pojava u firmama ijič PROŠIRIO LIČ NIM ZAPAŽANJIMA . posao zavisi od UNIX servera jeste to da se zapravo ne vodi rač una ko ta č no ima root pristup sistemu. Korak prvi: Veoma loša praksa - Windows Pretpostavimo da firma ima 10 ljudu zaduženih za Ne, ovo nije odeljak u kome ć u vas ube đ ivati da održavanje servera ali na različ itom nivou. Nekima Windows nije dobar serverski sistem. On to jednostavno nije potrebno da imaju najviši nivo jednostavno nije. Ovo je zapažanje jedne jako loše pristupa celokupnom sistemu. Ipak, svako od njih prakse kod ljudi koji imaju potrebu da svojim smatra da mu je taj pristup potreban kako bi imao serverima pristupaju sa udaljenih mesta putem kontrolu nad sveukupnim radom da mu kojim Interneta. Jedan od najveć ih bezbednosnih problema sluč ajem nešto ne promakne. Ipak, unutrašnja sistema slič nih Unixu nisu oni sami, ve ć upotreba organizacija u sluč ajevima kada je potrebno da se Windows sistema za utvrdi odgovornost jako č esto ni ne administraciju udaljenih postoji. Ako želite da proverite kako to servera. Nebrojeno puta sam funkcioniše uđ ite u firmu č iji se posao video ljude koji šetkaju okolo vrti oko velikog servera i jednostavno lepe prenosive rač unare sa "izvucite kabl". Nastać e pometnja jer se instaliranim dotič nim ne zna ko je odgovoran, a svako eć operativnim sistemom i iste krivicu prenositi na nekog drugog ko koriste kako bi administrirali je takođ e imao root pristup. I tako svoje servere. To je VEOMA nastaje potpuni haos sve dok neko ne loša ideja. Problem ima shvati da server "samo" nema struju i objašenjenje u nekoliko da problem ne leži u softveru i jednostavnih razloga. Glavni, svi ti divni klijenti za zloupotrebi administratorskog pristupa. SSH vezu su jako lepi ali ljudi koji se okolo šeć kaju i Već sam istakao da je samouverenost jako dobra "administriraju" ne mogu znati da baš u tom trenu stvar. No, ta samouverenost kod proseč nog nemaju na svom sistemu neki od niza virusa administratora znač i slede ć e: njegov server niko dostupnih za preuzimanje sa Interneta. Ne treba neć e napasti; njegov server niko ne može napasti; brinuti da ć e i jedan od tih virusa da zarazi server, njegov server je nemoguć e oboriti. Zbog toga u ali treba imati na umu da dobar deo virusa jesu kompletnoj organizaciji fali momenat reakcije u trojanci koji prikupljaju podatke sa zaraženog krajnjim situacijama odnosno nema konkretnog kompjutera. Podatke poput root šifara. plana šta treba uč initi kada neko ipak bude Još jedna od apsurdnih ideja koju mnoge samouvereniji od adminsitratora i, eto, nadje na inč kompanije, a posebno domać e, praktikuju jeste da "sredi" server. čuvanje šifara i poverljivih informacija u formatima

Mart 2006 / GNUzilla / 25 Radionica

Korak treć i: Mi to tako ovde radimo Korak peti - Moj server je bezbedan, šta Svaka firma ima svoj nač in funkcionisanja i odnosa se pozadi dešava mene nije briga prema bezbednosti servera. I pored neodoljive želje Bolje je i ne raditi posao nego svoj potencijal da to prokomentarišem uzdržać u se jer nije na meni pogrešno fokusirati. A to je ono što mnogi da sudim o afinitetima drugih. Gotovo svaka firma administratori rade. Fokus je preuzak te se obra ać ili gotovo svako radi sledeć e - aktivira nepotreban pažnja isključ ivo na glavni server i pri tom se softver na globalno dostupnim serverima ili zanemaruje ostatak mreže. To možemo slikovito implementira SANS i svič eve tamo gde im nije opisati jednom fiktivnom situacijom. mesto. Bez obzira na to koliko je server sam po sebi Izmišljena firma XYZ ulaže dosta para u bezbedan bezbedan, uč itavanje softver za svoj server. Njeni bilo kog softvera menadžeri takođ e vode predstavlja rač una o tome šta se na bezbednosni problem serveru dešava i kakav se ili, bolje reč eno, doliva softver instalira. Firma XYZ ulje na vatru već ima dobar server. Sa druge nebezbednog sistema. strane njeno rukovodstvo A pravilo je tako uopšte ne vodi rač una o prosto: ukoliko nije klijentskim kompjuterima potrebno ne širom preduzeć a. Niko ne instalirajte, ne obrać a pažnju na to kakav se uključ ujte, ne koristite i ne brinite o tome. Složić ete softver tamo koristi, kako se on održava i šta taj se da nije tako teško poštovati ovo jako prosto softver uopšte radi. Ovakvo ponašanje u potpunosti pravilo. ruši sav trud oko samog servera i obesmišljava svaki Verujem da se u IT svetu najviše para troši na pomen bezbednosti. bezbednost. Nepojmljive su sume koje odlaze na enkripciju, nadgledanje i najnovije antišpijunske i Korak šesti - Ako ne pomaže tastatura antivirusne programe. Kako ide uobič ajena uzmi č eki ć instalacija nekog "Enterprise Server" sistema Na sreć u ili nesre ć u administratora server ne (zapravo svakog BSD-a ili Linuxa) - ubacite DVD i podrazumeva samo softver. Možda je ovaj segment instalirate sve što je na njemu jer se "to tako radi kod prič e najpodesniji za uslove ove zemlje gde su IT nas". struč njaci nekada bili primorani da sve završavaju uz pomoć štapa i kanapa tj. kako se sna đ u. To vreme Korak č etvrti - Nisu nama potrebne je ipak prošlo. Opravdanje za traljavu hardversku novotarije infrastrukturu jednostavno ne postoji. Fizič ki Ono što je novo u svetu softvera ima potencijal da raspored kompjutera, preglednost kablova,fizi kač bude nestabilno. Sa tim se svakako slažem. Ipak, ni zaštić enost kompjutera...sve su to stvari o kojima u tom stavu ne treba preterivati. Gotovo svaki sistem treba da razmišlja osoba koja je zadužena za mrežnu koji se koristi na serveru dolazi sa nekim od infrastrukturu a ne domar firme ili još gore č ista č ica popularnih paket sistema. Bez obzira da li se radi o koja ć e ve ć srediti kablove kako joj odgovara da bi BSD-u ili Linuxu, da li je u pitanju slobodna ili lakše č istila prašinu. komercijalna distribucija administrator na raspolaganju ima neki od alata koji ć e mu omogu ć iti Sledeć i koraci ažuriranje softvera. Ovo naravno ne znač i da na Sada kada ste uspešno napravili prvih pet koraka server treba stavljati beta softver, ali svakako treba ka lošoj administraciji verovatno u glavi imate održavati već postoje ć i. U kombinaciji sa pitanje kuda sad? Koji su sledeć i koraci? Mislim da nepoštovanjem pravila: ukoliko nije potrebno ne ne moram da objašnjavam da je sve što sam ovde instalirajte, ne uključ ujte, ne koristite i ne brinite o izneo bio zapravo pokušaj da se skrene pažnja na tome ovo predstavlja dobitnu kombinaciju za loše ponašanje. Nemam ni želje, a ni razloga, da se stvaranje neč eg što se može nazvati nebezbednim borim protiv vetrenjač a. Svako ć e i dalje serverskim okruženjem. administrirati sisteme kako je navikao ili ć e možda

26 / GNUzilla / Mart 2006 Radionica

sebi postaviti pitanja ponesen ovim tekstom. Ukoliko izazovem bilo kakvu reakciju moj ć e cilj biti ispunjen ,te je moj sledeć i korak da odem i uživam u ostatku ovog divnog nedeljnog dana. Šta ć e biti vaš sledeć i korak na vama je da odluč ite.

~Marko Milenović

Mart 2006 / GNUzilla / 27 Biblioteka

Miloš Ran ičć Društveni znač aj slobodnog softvera Copyleft Copyright (c) 2005 Milos Rancic. Permission is granted to copy, distribute and/or modify this document under the terms of the GNU Free Documentation License, Version 1.1 or any later version published by the Free Software Foundation; with no Invariant Sections, with no Front-Cover Texts, and with no Back-Cover Texts. A copy of the license is included in the section entitled "GNU Free Documentation License".

Upoređ uju ć i razlike izme đ u današnjih i Word-a. Iako ć e svako mo ć i da vidi kakav je format tog ondašnjih ideja o znanju kao javnom dobru, fajla, preduzeć e Mikrosoft je patentiralo XML strukturu može se zaključ iti da, u njihovim osnovnim tog zapisa. Najparadoksalnija posledica je da se oblicima postoji samo razlika u metodama borbe celokupna struktura tih pravnih odredbi može za ostvarenje tog prava. Uređ eni i brutalni interpretirati i u svetlu toga da "u sluč aju da snimite svoj globalni sistem koji se koristi da širenje znanja dokument u tom formatu, morate da pitate Mikrosoft da pokušava da brani vojskom, policijom, li smete dokument da izmenite". Verovatno je da se zatvorima i sudstvom -- praktič no može biti takav paradoks neć e doga đ ati sve dok postoji slobodni ometen samo iznutra: stvaranjem istovetne softver, ali je isto tako verovatno da bi se mogao pravne regulative koja ć e po analogiji istu tu silu događ ati da drugih programa za obradu teksta nema. primenjivati u odbrani širenja znanja. Opet, "Copyleft" je igra reč i koju je 1983. godine uveo Ri č ard uvek se se postavlja pitanje koliko ć e ta Stalman, a skovana je prema terminu "copyright". "bezimena sila" biti na strani opšteg dobra a Metoda koju označ ava predstavlja suštinu pravne zaštite koliko na strani svog lič nog interesa kome slobodnog softvera. Ukratko, njome se obezbeđ uje podrška opštem dobru može biti samo takti kič proces da softver postane i ostane slobodan. potez u dugotrajnoj strategiji uništavanja konkurencije. Najjednostavnije je softver (ili šta drugo) podvesti pod javni domen , pa time nač initi svoj rad dostupan svima. Pitanje slobode korišć enja softvera, Ipak, to ne rešava problem koji nastaje prilikom daljeg dokumentacije ili ma kog drugog intelektualnog korišć enja tog rada. Bilo ko može delo u javnom domenu proizvoda nije samo etič ko pitanje. U srži iskoristiti i njegov derivat uč initi nedostupnim drugim problema stoji upravo sloboda korisnika i ljudima. Metod kopilefta daje pravnu zaštitu neophodnu zasnivanje rada na pouzdanoj tehnologiji. Svaki za obezbeđ ivanje dostupnosti svih derivata koji se u softver, dokument i sl., koji se nalazi pod javnost vrate. Sa druge strane, kopileft vas ne tera da restriktivnim autorskim pravom i/ili nekim dajete derivat namenjen lič noj upotrebi. Dokle god to patentom, predstavlja potencijalnu ili praktič nu koristite interno (na primer, u okviru nekog preduzeć a), opasnost za osobu koja taj proizvod koristi. niste u obavezi da prikazujete kod derivata slobodnog Opasnost se sastoji da godine rada zasnovanog softvera koji ste koristili. na određ enoj tehnologiji preko no ć i budu bač ene u vodu zato što je preduze ć e (ili osoba) Postoje č etiri osnovna principa licenciranja slobodnog koje je vlasnik prava promenilo politiku. softvera:

Najoč igledniji primeri su formati binarnih  Sloboda pokretanja programa u bilo koju svrhu zapisa dokuemata u vlasništvu. Ti dokumenti (nulta sloboda) spreč avaju ili delimi č no onemogu ć avaju  Sloboda prouč avanja i menjanja programa (prva slobodnu upotrebu rada osobe koja je koristila sloboda) takvu vrstu zapisa.  Sloboda umnožavanja programa (druga sloboda)  Sloboda umnožavanja izmenjenih verzija Najsvežiji primer ovakve vrste uzurpacije programa (treć a sloboda) korisnič kih prava predstavlja najavljeni novi format zapisa tekstualnih fajlova pomoć u MS Pored toga, da bi softver bio "kopileftovan", mora da

28 / GNUzilla / Mart 2006 Biblioteka sadrži i obavezu korisnika da taj softver ne sme zatvarati i širiti ga dalje.

Ovi su principi ključ ni u odre đ ivanju šta je to slobodni softver i koji je slobodni softver kompatabilan sa Gnuom.

Literatura  Copyleft na Vikipediji (http://en.wikipedia.org/wiki/Copyleft)  Možemo označ iti kraj slanju MS Word dokumenata putem elektronske pošte (http://www.gnu.org/philosophy/no-word-attachments.html)  Šta je copyleft (http://www.gnu.org/licenses/licenses.html#WhatIsCopyleft)  Zašto nema slika u GIF formatu na stranama Gnua? (http://www.gnu.org/philosophy/gif.html)  Zašto copyleft? (http://www.gnu.org/philosophy/why-copyleft.html)

Mart 2006 / GNUzilla / 29 GNU Free Documentation License Version 1.2, November 2002

COPYRIGHT (C) 2000,2001,2002 subject matter or whether it is published as a printed book. We FREE S OFTWARE F OUNDATION , I NC . recommend this License principally for works whose purpose is 51 F RANKLIN S T, F IFTH F LOOR , instruction or reference. BOSTON , MA 02110-1301 USA EVERYONE IS PERMITTED TO COPY AND 1. APPLICABILITY AND DEFINITIONS DISTRIBUTE VERBATIM COPIES OF THIS LICENSE DOCUMENT , BUT CHANGING IT This License applies to any manual or other work, in any medium, IS NOT ALLOWED . that contains a notice placed by the copyright holder saying it can be distributed under the terms of this License. Such a notice grants a 0. PREAMBLE world-wide, royalty-free license, unlimited in duration, to use that work under the conditions stated herein. The "Document", below, The purpose of this License is to refers to any such manual or work. Any member of the public is a make a manual, textbook, or other licensee, and is addressed as "you". You accept the license if you copy, functional and useful document modify or distribute the work in a way requiring permission under "free" in the sense of freedom: to copyright law. assure everyone the effective freedom to copy and redistribute A "Modified Version" of the Document means any work containing it, with or without modifying it, the Document or a portion of it, either copied verbatim, or with either commercially or modifications and/or translated into another language. noncommercially. Secondarily, this License preserves for the author A "Secondary Section" is a named appendix or a front-matter section and publisher a way to get credit of the Document that deals exclusively with the relationship of the for their work, while not being publishers or authors of the Document to the Document's overall considered responsible for subject (or to related matters) and contains nothing that could fall modifications made by others. directly within that overall subject. (Thus, if the Document is in part a textbook of mathematics, a Secondary Section may not explain any This License is a kind of mathematics.) The relationship could be a matter of historical "copyleft", which means that connection with the subject or with related matters, or of legal, derivative works of the document commercial, philosophical, ethical or political position regarding must themselves be free in the them. same sense. It complements the GNU General Public License, The "Invariant Sections" are certain Secondary Sections whose titles which is a copyleft license are designated, as being those of Invariant Sections, in the notice that designed for free software. says that the Document is released under this License. If a section does not fit the above definition of Secondary then it is not allowed to be We have designed this License in designated as Invariant. The Document may contain zero Invariant order to use it for manuals for free Sections. If the Document does not identify any Invariant Sections software, because free software then there are none. needs free documentation: a free program should come with The "Cover Texts" are certain short passages of text that are listed, as manuals providing the same Front-Cover Texts or Back-Cover Texts, in the notice that says that the freedoms that the software does. Document is released under this License. A Front-Cover Text may be But this License is not limited to at most 5 words, and a Back-Cover Text may be at most 25 words. software manuals; it can be used for any textual work, regardless of A "Transparent" copy of the Document means a machine-readable copy, represented in a format whose specification is available to the general public, that is suitable for appear in the title page. For works in formats which do not have any revising the document title page as such, "Title Page" means the text near the most prominent straightforwardly with generic text appearance of the work's title, preceding the beginning of the body of editors or (for images composed of the text. pixels) generic paint programs or (for drawings) some widely A section "Entitled XYZ" means a named subunit of the Document available drawing editor, and that whose title either is precisely XYZ or contains XYZ in parentheses is suitable for input to text following text that translates XYZ in another language. (Here XYZ formatters or for automatic stands for a specific section name mentioned below, such as translation to a variety of formats "Acknowledgements", "Dedications", "Endorsements", or "History".) suitable for input to text To "Preserve the Title" of such a section when you modify the formatters. A copy made in an Document means that it remains a section "Entitled XYZ" according to otherwise Transparent file format this definition. whose markup, or absence of markup, has been arranged to The Document may include Warranty Disclaimers next to the notice thwart or discourage subsequent which states that this License applies to the Document. These modification by readers is not Warranty Disclaimers are considered to be included by reference in Transparent. An image format is this License, but only as regards disclaiming warranties: any other not Transparent if used for any implication that these Warranty Disclaimers may have is void and has substantial amount of text. A copy no effect on the meaning of this License. that is not "Transparent" is called "Opaque". 2. VERBATIM COPYING

Examples of suitable formats for You may copy and distribute the Document in any medium, either Transparent copies include plain commercially or noncommercially, provided that this License, the ASCII without markup, Texinfo copyright notices, and the license notice saying this License applies to input format, LaTeX input format, the Document are reproduced in all copies, and that you add no other SGML or XML using a publicly conditions whatsoever to those of this License. You may not use available DTD, and standard- technical measures to obstruct or control the reading or further conforming simple HTML, copying of the copies you make or distribute. However, you may PostScript or PDF designed for accept compensation in exchange for copies. If you distribute a large human modification. Examples of enough number of copies you must also follow the conditions in transparent image formats include section 3. PNG, XCF and JPG. Opaque formats include proprietary You may also lend copies, under the same conditions stated above, formats that can be read and and you may publicly display copies. edited only by proprietary word processors, SGML or XML for 3. COPYING IN QUANTITY which the DTD and/or processing tools are not generally available, If you publish printed copies (or copies in media that commonly and the machine-generated HTML, have printed covers) of the Document, numbering more than 100, and PostScript or PDF produced by the Document's license notice requires Cover Texts, you must enclose some word processors for output the copies in covers that carry, clearly and legibly, all these Cover purposes only. Texts: Front-Cover Texts on the front cover, and Back-Cover Texts on the back cover. Both covers must also clearly and legibly identify you The "Title Page" means, for a as the publisher of these copies. The front cover must present the full printed book, the title page itself, title with all words of the title equally prominent and visible. You may plus such following pages as are add other material on the covers in addition. Copying with changes needed to hold, legibly, the limited to the covers, as long as they preserve the title of the material this License requires to Document and satisfy these conditions, can be treated as verbatim copying in other respects. release the Modified Version under precisely this License, with the Modified Version filling the role of the Document, thus licensing If the required texts for either distribution and modification of the Modified Version to whoever cover are too voluminous to fit possesses a copy of it. In addition, you must do these things in the legibly, you should put the first Modified Version: ones listed (as many as fit reasonably) on the actual cover,  A. Use in the Title Page (and on the covers, if any) a title distinct and continue the rest onto adjacent from that of the Document, and from those of previous versions pages. (which should, if there were any, be listed in the History section of the Document). You may use the same title as a previous version if If you publish or distribute the original publisher of that version gives permission. Opaque copies of the Document  B. List on the Title Page, as authors, one or more persons or entities numbering more than 100, you responsible for authorship of the modifications in the Modified must either include a machine- Version, together with at least five of the principal authors of the readable Transparent copy along Document (all of its principal authors, if it has fewer than five), with each Opaque copy, or state in unless they release you from this requirement. or with each Opaque copy a  C. State on the Title page the name of the publisher of the Modified computer-network location from Version, as the publisher. which the general network-using  D. Preserve all the copyright notices of the Document. public has access to download  E. Add an appropriate copyright notice for your modifications using public-standard network adjacent to the other copyright notices. protocols a complete Transparent  F. Include, immediately after the copyright notices, a license notice copy of the Document, free of giving the public permission to use the Modified Version under the added material. If you use the terms of this License, in the form shown in the Addendum below. latter option, you must take  G. Preserve in that license notice the full lists of Invariant Sections reasonably prudent steps, when and required Cover Texts given in the Document's license notice. you begin distribution of Opaque  H. Include an unaltered copy of this License. copies in quantity, to ensure that  I. Preserve the section Entitled "History", Preserve its Title, and add this Transparent copy will remain to it an item stating at least the title, year, new authors, and thus accessible at the stated publisher of the Modified Version as given on the Title Page. If location until at least one year after there is no section Entitled "History" in the Document, create one the last time you distribute an stating the title, year, authors, and publisher of the Document as Opaque copy (directly or through given on its Title Page, then add an item describing the Modified your agents or retailers) of that Version as stated in the previous sentence. edition to the public.  J. Preserve the network location, if any, given in the Document for public access to a Transparent copy of the Document, and likewise It is requested, but not required, the network locations given in the Document for previous versions that you contact the authors of the it was based on. These may be placed in the "History" section. You Document well before may omit a network location for a work that was published at least redistributing any large number of four years before the Document itself, or if the original publisher of copies, to give them a chance to the version it refers to gives permission. provide you with an updated  K. For any section Entitled "Acknowledgements" or "Dedications", version of the Document. Preserve the Title of the section, and preserve in the section all the substance and tone of each of the contributor acknowledgements 4. MODIFICATIONS and/or dedications given therein.  L. Preserve all the Invariant Sections of the Document, unaltered in You may copy and distribute a their text and in their titles. Section numbers or the equivalent are Modified Version of the Document not considered part of the section titles. under the conditions of sections 2  M. Delete any section Entitled "Endorsements". Such a section may and 3 above, provided that you not be included in the Modified Version.  N. Do not retitle any existing old one. section to be Entitled "Endorsements" or to conflict in The author(s) and publisher(s) of the Document do not by this title with any Invariant Section. License give permission to use their names for publicity for or to  O. Preserve any Warranty assert or imply endorsement of any Modified Version. Disclaimers. 5. COMBINING DOCUMENTS If the Modified Version includes new front-matter sections or You may combine the Document with other documents released appendices that qualify as under this License, under the terms defined in section 4 above for Secondary Sections and contain no modified versions, provided that you include in the combination all of material copied from the the Invariant Sections of all of the original documents, unmodified, Document, you may at your option and list them all as Invariant Sections of your combined work in its designate some or all of these license notice, and that you preserve all their Warranty Disclaimers. sections as invariant. To do this, add their titles to the list of The combined work need only contain one copy of this License, and Invariant Sections in the Modified multiple identical Invariant Sections may be replaced with a single Version's license notice. These copy. If there are multiple Invariant Sections with the same name but titles must be distinct from any different contents, make the title of each such section unique by other section titles. adding at the end of it, in parentheses, the name of the original author or publisher of that section if known, or else a unique number. Make You may add a section Entitled the same adjustment to the section titles in the list of Invariant Sections "Endorsements", provided it in the license notice of the combined work. contains nothing but endorsements of your Modified Version by In the combination, you must combine any sections Entitled various parties--for example, "History" in the various original documents, forming one section statements of peer review or that Entitled "History"; likewise combine any sections Entitled the text has been approved by an "Acknowledgements", and any sections Entitled "Dedications". You organization as the authoritative must delete all sections Entitled "Endorsements." definition of a standard. 6. COLLECTIONS OF DOCUMENTS You may add a passage of up to five words as a Front-Cover Text, You may make a collection consisting of the Document and other and a passage of up to 25 words as documents released under this License, and replace the individual a Back-Cover Text, to the end of copies of this License in the various documents with a single copy that the list of Cover Texts in the is included in the collection, provided that you follow the rules of this Modified Version. Only one License for verbatim copying of each of the documents in all other passage of Front-Cover Text and respects. one of Back-Cover Text may be added by (or through You may extract a single document from such a collection, and arrangements made by) any one distribute it individually under this License, provided you insert a entity. If the Document already copy of this License into the extracted document, and follow this includes a cover text for the same License in all other respects regarding verbatim copying of that cover, previously added by you or document. by arrangement made by the same entity you are acting on behalf of, 7. AGGREGATION WITH INDEPENDENT WORKS you may not add another; but you may replace the old one, on A compilation of the Document or its derivatives with other separate explicit permission from the and independent documents or works, in or on a volume of a storage previous publisher that added the or distribution medium, is called an "aggregate" if the copyright resulting from the compilation is disclaimer, the original version will prevail. not used to limit the legal rights of the compilation's users beyond If a section in the Document is Entitled "Acknowledgements", what the individual works permit. "Dedications", or "History", the requirement (section 4) to Preserve its When the Document is included in Title (section 1) will typically require changing the actual title. an aggregate, this License does not apply to the other works in the 9. TERMINATION aggregate which are not themselves derivative works of the You may not copy, modify, sublicense, or distribute the Document Document. except as expressly provided for under this License. Any other attempt to copy, modify, sublicense or distribute the Document is If the Cover Text requirement of void, and will automatically terminate your rights under this License. section 3 is applicable to these However, parties who have received copies, or rights, from you under copies of the Document, then if the this License will not have their licenses terminated so long as such Document is less than one half of parties remain in full compliance. the entire aggregate, the Document's Cover Texts may be 10. FUTURE REVISIONS OF THIS LICENSE placed on covers that bracket the Document within the aggregate, or The Free Software Foundation may publish new, revised versions of the electronic equivalent of covers the GNU Free Documentation License from time to time. Such new if the Document is in electronic versions will be similar in spirit to the present version, but may differ form. Otherwise they must appear in detail to address new problems or concerns. See on printed covers that bracket the http://www.gnu.org/copyleft/. whole aggregate. Each version of the License is given a distinguishing version 8. TRANSLATION number. If the Document specifies that a particular numbered version of this License "or any later version" applies to it, you have the option Translation is considered a kind of following the terms and conditions either of that specified version of modification, so you may or of any later version that has been published (not as a draft) by the distribute translations of the Free Software Foundation. If the Document does not specify a version Document under the terms of number of this License, you may choose any version ever published section 4. Replacing Invariant (not as a draft) by the Free Software Foundation. Sections with translations requires special permission from their copyright holders, but you may How to use this License for your documents include translations of some or all To use this License in a document you have written, include a copy Invariant Sections in addition to of the License in the document and put the following copyright and the original versions of these license notices just after the title page: Invariant Sections. You may include a translation of this Copyright (c) YEAR YOUR NAME. License, and all the license notices Permission is granted to copy, distribute and/or modify this in the Document, and any document under the terms of the GNU Free Documentation License, Warranty Disclaimers, provided Version 1.2 or any later version published by the Free Software that you also include the original Foundation; with no Invariant Sections, no Front-Cover Texts, and no English version of this License and Back-Cover the original versions of those Texts. notices and disclaimers. In case of A copy of the license is included in the section entitled "GNU Free a disagreement between the Documentation License". translation and the original version If you have Invariant Sections, Front-Cover Texts and Back-Cover of this License or a notice or Texts, replace the "with...Texts." line with this: with the Invariant Sections being LIST THEIR TITLES, with the Front-Cover Texts being LIST, and with the Back-Cover Texts being LIST.

If you have Invariant Sections without Cover Texts, or some other combination of the three, merge those two alternatives to suit the situation.

If your document contains nontrivial examples of program code, we recommend releasing these examples in parallel under your choice of free software license, such as the GNU General Public License, to permit their use in free software.