Udruženje Zeleni PRENJ PRENJ O PRENJU

Prenj planina nije, „Sav greben je sastavljen iz drskih oblika visokih Visok grad je vila, planina, koji su u vrlo lijepe grupe kombinovani, Sijelo je bogova tako da je Prenj najljepša planina Bosne i Herce- Drevnih bogumila: govine.“ Još vrijeme brazde Dr. Jovan Cvijić, naučnik svjetskog ugleda (1897. g.) Po čelu mu ore; „Godine 1968. idem dobro poznatim putem kroz U njem se žestoko Rakov Laz da preko Skoka izađem na Jezerce. Dobro i zlo bore. U sjećanju mi se javljaju mnogi trenuci i drage uspomene na sve ono što sam na tim stazama doživljavao. Zaista je bilo prekrasnih i uzbudljivih Prenj planina nije, časova koji su bili ispunjeni prelijepim vidicima, Divova je kuća, bezbrojnim detaljima, obogaćenim neslućenim Kojom bitka bjesni djelovanjima prirodnih sila, koje su me ispunjavale Sve veća i ljuća: radošću, kao što su bokori planinskog cvijeća, Rat naših vrlina snažne linije munike na smionim položajima iznad provalija, trk poplašenih divokoza i njihovi skok- S našim porocima, ovi. Zimski ugođaji uvijek su bili najuzbudljiviji i Borba u još divljim najljepši, kako u injem izvajanim oblicima, tako i Barbarskim grudima. u bogatstvu boja i sjena, lastvi, polica, vrhova i na njima čudesnih streha, koje su znale biti pri- I Prenj stoji. Sav je mamljive i opasne. Tu sam planinu najviše volio. Na njoj sam stekao najviše iskustva kao planinar i Od jednog komada; visokogorac – alpinista... Volio sam tu planinu i na Krvav je kad sunce njoj uživao, nalazio sebe i bio sretan uvijek i kada U maglu zapada; je blagorodno sunce grijalo, kao i kada bi kiša bub- U jesenje dane njala nad glavom ili je snjegovi zagrtali... Prenj je Kao žuć se žuti, zaista najljepša planina Bosne i Hercegovine.“ Grozan kad prozbori, Drago Šefer, doajen planinarstva i alpinizma u BiH Strašan kada šuti. I svi drugi: istraživači, planinari, alpinisti, rekrea- tivci, bilo domaći ili strani, koji su bar jednom Prenj planina nije posjetili ovu planinu, nepodjeljenog su mišljenja o Žrtvovani je kamen Prenju. I ne samo da je najljepši i najatraktivniji zbog svog visokoplaninskog reljefa nego i zbog Što čeka da sveti svog specifičnog dolomitnog karsta (krša); zbog Očisti ga plamen. svog mikro reljefa stijena; zbog niza specifičnih en- I Bijeli Svećenik demnih i reliktnih biljnih vrsta; zbog svojih jedan- K njemu jednom stigne, aest vrhova preko 2000 metara nadmorske vi- Put k zvijezdama i Suncu sine; zbog specifičnog hidrološkog podzemlja; zbog prekrasnih podgorinskih dolina i potoka konjičke Sebe i nas digne. Bijele, Idbra, Glogošnice, mostarske Bijele; zbog svojih gorskih dolina Tisovice, Lučina, Crnog polja, Vladimir Nazor Bijelih voda, Vlasnog dola, Glogova, itd. GEOGRAFSKI POLOŽAJ Ovaj specifični geološki sastav Prenja, uz glacijalne i klimatske uticaje, osnovni Prenj planina se nalazi u centralnom je uzrok svih specifičnosti reljefa ove dijelu dinarskog planinskog lanca na planine: lijepih vrhova, zupčastih gre- prostoru sjeverne Hercegovine (BiH). bena, velikih plazina, strmih odsjeka, Na sjeveru, sjeveroistoku i zapadu kotlastih cirkova širokog dna, ali i mikro granica mu je kotlina rijeke Neretve (od reljefa: vrtača, škrapa, žljebova i škripa. Glavatičeva do Bijelog polja); sa istoka Geološki sastav uzrokom je i nastanku graniči sa planinskim masivom Crvnja bujnih šuma bukve i munike u nižim (1921 m.n.v.); sa juga Veležom (1961 i srednjim katovima, kao i klekovine m.n.v.) i bjelopoljskom dolinom. Prostor koja dopire skoro do samih vrhova, ali i Prenja sa podgorjem i dolinama rijeka područja totalnog krša (karsta) u potpu- obuhvata oko 600 km2; zračnom linijom nosti bez vegetacije. rastojanje iznosi oko 25 km na potezu Reljef sjever – jug, a približno toliko iznosi i na potezu istok – zapad. Teritorijalno pripa- Prenj je mozaik raznolikih oblika reljefa. da općinama Konjic, i Jablanica. Tu se nalaze prostrane visoravni, zara- Visinska razlika iznosi od 2123 m.n.v. vni, površi, poljane; zaobljeni, zupčasti, Vrh Taraš iznad Jezerca predstavlja jedan od (Zelena Glava – najviši vrh Prenja) do vitki, pločasti grebeni; planinski lanci, klasičnih geomorfoloških ukrasa Prenja 350 m.n.v. (Glavatičevo), odnosno 280 vijenci, okomite litice, terase, cirkovi, m.n.v. (Konjic), te 160 m.n.v. (Jablanica) morene, mutonirane stijene, prečage, sjevera teren se strmo spušta niz Rakov i 120 m.n.v. (Bijelo polje). Prenj okružuju Greben planinskog lanca Botini izvorišne čelenke, kanjoni, klisure, laz u dolinu konjičke Bijele predjelom planine: Crvanj na istoku, Visočica na sa Velikim Kapljučem u pozadini GEOMORFOLOŠKE drage, kotline, vrtače, provalije, jame, obraslim šumama munike, crnog bora sjeveroistoku, Bjelašnica i Bitovinja na KARAKTERISTIKE pećine, potkapine, kao i niz drugih i bukve. Drugi dio je dugački greben sjeveru, Čvrsnica na zapadu i Velež na jugu. reljefnih oblika kakvi se mogu naći Konjičke (Prenjeve) Bjelašnice (1909 Kamena piramida Lupoglava sa Upravo geomorfološke specifičnosti su samo na Prenju. Na Prenju se prema m.n.v.) koji se prema jugu uspinje do velikim siparom na sjevernoj strani osnovni atribut koji čini Prenj najljepšom visini izdvajaju tri kata (nivoa) reljefa: vrha Velika kapa (2007 m.n.v.). Prema bh. planinom, osebujnom i atraktivnom niski dolinski, srednji kraški i visinski sjeveru greben se lagano spušta preko u svakom pogledu. Po geološkom sas- lednički. Za srednji i visoki kat značajni Rapta (cca 1300 m.n.v.) i Ljubine (1110 tavu Prenj je kompleks mezozojskih su kraški i lednički oblici reljefa. m.n.v.) sve do Konjica, odnosno Ner- etve, dok se zapadno manjim odsjeci- tvorevina. Podnožje i podgorje planine Prenj je velikom dolinom Crnog polja, ma preko Vranovine spušta u dolinu Ti- sastavljeno je iz tankih slojeva verfen- Vlasnog dola, Velikih bara i Tisovice sovicu. Sjeverna strana doline Tisovice skog škriljca koji se brzo troši i stvara podijeljen na niži, sjeveroistočni dio pored Djevojačkog kuka (1502 m.n.v.) plodno zemljište (prostor uz Neretvu; i viši, jugozapadni dio planine. Niži, spušta se niz strmi Zmijinac, te kroz sjeverno i sjeveroistočno: dolina Bijele, sjeveroistočni dio Prenja možemo opet Bukov laz u dolinu Idbra. U ovom dijelu Borci i Glavatičevo). Ogranci planine i podijeliti u dva dijela. Prvi se sastoji iz Prenja svakako vrijedi istaći dva mar- predgorje sastavljeno je iz trijaskih do- zaravni koja se prostire između udo- kantna šiljata vrha – Taraš (1742 m.n.v.) lomita, uglavnom preovladavajućim u lina konjičke Bijele i Boračke drage. Na i Zubac (1916 m.n.v.), kao i najljepšu lje- sjevernoj polovini Prenjskog masiva, njoj se izdižu Osobac (2099 m.v.n.), vkastu vrtaču kod izvora Jezerce ispod dok je sav ostali planinski masiv Velikog Poslušnik (1739 m.n.v.) i Borašnica Taraša. Velike udoline sjeveroistočnog Prenja, te centralni i južni dio, sastav- (1886 m.n.v.). Sa istoka, jugoistoka dijela Prenja – Crno polje, Vlasni do, Ve- ljen od jurskih krečnjaka, izuzimajući i sjeveroistoka padine se spuštaju u like bare, Tisovica – predstav- neke manje dijelove centralnog Prenja dolinu Boračkog potoka i Neretve. Sa ljaju najpoznatije destinacije sa krednim krečnjacima. Inače, Prenj zapada je strmi odsjek gdje se nalazi ovog dijela planine. se odlikuje posebnim tipom krečnjaka – Osobac. Sa sjeverozapada, zapada i dolomitičnim krečnjakom. Crni borovi rastu uglavnom na strmim kamenim liticama Kanjon vodotoka Mostarske Bijele ima Crno polje (cca 1300 m.n.v.) sastavljeno grebena koji je sastavljen poglavito bljava oštrice, rasjeda i žlijebi stijene, karakteristike speleološkog objekta Zmijincu. Dužina ovog lednika je oko Okno jame Sniježnice u kojoj se snijeg je od dvije udoline različitog pravca sa od dolomita, a točilima i žljebnicama raskida i cijepa ploče te stvara škrape 5 km. Lednički materijal nataložen je u zadržava tokom cijele godine prečagom (1420 m.n.v.) koja ih dijeli. duboko je razriven u pojedine visoke, i dubi vrtače. Jugozapadni predio Pren- vrhu Idbra u obliku velike plavine Buko- To je velika karstna uvala između Os- osamljene vrhove. Strane vrhova i ja upravo je najpoznatiji po tom mikro vog laza. Lednik je erodirao dno Tiso- obca, Sivadijskog Osobca (1922 m.n.v.) grebena neobično su strme sa velikim reljefu: škrapama, žlijebovima, dubokim vice, isčistio dolinu, nataložio morene i i lanca Sivadija (1967 m.n.v.). Crno polje nagibima. Karakteristike udolina ovog jamama i vrtačama. Vegetacija je ovdje stvorio male bedeme od sitnog nanosa. je prekriveno tipskim vrtačama nepravil- dijela Prenja su bunaraste vrtače koje veoma oskudna. Na cijelom području Lednik Tisovice nije izlazio iz ove slijepe nog oblika i izlomljenim dolomitskim sti- su često ispunjene snijegom. Dolina Bi- Lučina i Čemerikovih dolova prisutni su doline. Pored ovog, istraživači su utvrdili jenama. Tokom ljeta obraslo je bujnom jele vode (cca 1400 m.n.v.) leži između rasjedi, zavale, raspukline, sipari, uvale, postojanje više cirkova na Prenju koji su planinskom travom i okruženo visokim Kamenca (1867 m.n.v.) na zapadu i Si- odroni, provalije i jame. bili ležište većih ili manjih lednika. I na šumama. Vlasni do (cca 1400 m.n.v.) vadija na istoku. Sa sjevera je omeđena Prenju, kao i u cijelom dinarskom pla- Krajnji sjeverozapadni greben Prenja i Velike bare (cca 1450 m.n.v.) čine sedlom Prijevorac (1673 m.n.v.), a ninskom lancu, ispitani cirkovi većinom čine Kantar, Veliko brdo, Cetina (Cvi- praktično jednu uvalu lociranu između prema jugu se otvara prema Rujištu. su okrenuti prema sjeveru. Lednici Di- Otiša (2097 m.n.v.), Osobca i Taraša. Poljica je lijepa amfiteatralna dolina koja tina/Cvitinje, 1996 m.n.v.) i Has (1915 narida su se kretali kroz preglacijalna Vlasni do je otvoren sjeverno prema se nalazi između Vjetrenih brda na sje- m.n.v.). Ovaj greben je prepun oblika kraška ulegnuća i bili su zaustavljeni Tisovici, prema jugoistoku spušta se u veru, Lupoglava i Ovče na zapadu, te pravog karsta visokih dinarskih planina. njihovom donjom prečagom. Nijedan od Crno polje, a prema jugu vodi u Bijele Kapljuča na jugu (1946 m.n.v.). Obzirom Najzapadnije dijelove Prenja čini pros- ovih glečera nije silazio u riječne doline. vode preko sedla Prijevorac. Tisovica je da ima karakter slijepe doline, te da je trana visoravan Glogovo koja se poste- najpoznatija i najprostranija dolina Pren- prilaz do nje veoma nepristupačan, tako peno spušta od Hasa i Galić Prenja na Relativno mali lednici dinarskih planina ja. Sa sjeverozapada je okružuju strmi je i slabo posjećena. Lučine su duboka istoku do kanjona Neretve na zapadu. neznatno su uticali na postanak reljefnih odsjeci Velikog brda (1864 m.n.v.), sa i dugačka kotlina pravca pružanja SZ Visoravan Glogova podijeljena je na oblika. Za formiranje reljefa mnogo je istoka Konjička (Prenjeva) Bjelašnica, – JI. Na jugu je omeđena Lupoglavom Stajski, Vidovski i Jesenjski gvozd. Pre- značajniji kraški fenomen. Ipak, velike sa zapada Kantar (1883 m.n.v.) i sa juga dok je sa jugozapada nadvisuje greben ma istoku visoravan Glogovo naglo se plavine, nastale taloženjem ledničkog Otiš i Zelena glava. Tisovica predstav- Herača čije se strane strmim odsjecima spušta u duboku dolinu Mostarske Bi- materijala, u Bukovom i Rakovom lazu, u lja preglacijalnu slijepu dolinu dužine 5 spuštaju u dolinu. Erozija je vremenom jele, a prema sjeveru strmo se spušta u Boračkoj dragi i gornjoj dolini mostarske km, širine oko 1 km, pravca pružanja SZ modelirala Prenj: kruni vrhove, zao- dolinu Glogošnice. Bijele izvor su erozije i nošenja materijala – JI. Ovo je bila dolina i prije glacijacije prema Neretvi kroz doline njenih pritoka. pa ju je glečerska erozija transformi- Područje Zakantarja i Čemerikovih doca rala. Najniži dio doline Tisovice nalazi obiluje geomorfološkim raznolikostima Tokom ledenog doba u cirku podno vrhova Otiš i se na 1280 m.n.v. i ispunjen je niskim Glacijalni uticaji Zelena glava formiran je najveći lednik na Prenju morenskim bedemima, koji praktično predstavljaju prečagu prema dolini Id- Za vrijeme ledenog (glacijalnog) doba bra. Dolina je poznata po obilju trave Prenj je konstantno bio pod ledom i sni- (pogodne za ispašu stoke), a okolina je jegom iznad 1500 metara visine. Između uglavnom prekrivena šumom munike, a planinskih vrhova Prenja duboko su na vrhovima klekovinom. usječeni cirkovi, mjesta isčezlih lednika (glečera), a od njih se na sve strane Jugozapadni dio Prenja nalazi se ju- gozapadno od dolina Crnog polja i Ti- planine razilaze nekadašnje ledničke sovice. Čine ga najveći grebeni: Otiš, doline. Danas se na dnu Tisovice vide Zelena glava, Botini (2015 m.n.v.) Vje- najmoćniji najniži morenski bedemi trena brda (2082 m.n.v.), Lupoglav u dinarskim planinama na visini od (2102 m.n.v.), Ovča (2021 m.n.v.), Vid- 1280 metara. Najveći diluvijalni lednik ina kapa (2023 m.n.v.), Herač stvarao se u cirkovima ispod Otiša i (2042 m.n.v.). Glavni greben Zelene glave. Iz cirkova se lednik kre- ima pravac pružanja SZ – JI, tao kroz dolinu Tisovice, spajao sa led- a najviši vrhovi idu sredinom nikom iz Zakantarja, te završavao na Centralni dio Prenja u svom Prvi jesenji snijeg prekrio je vrhove Krune KLIMA PRENJA karakterističnom zimskom ambijentu Snijegovi se na Prenju otope najčešće i Velike kape na Prenjevoj Bjelašnici do kraja mjeseca maja, a sniježne krpe Prenj čini granicu između hercegovačkog (snježanici) na sjevernim padinama krša prema jugu i prostranih visoravni znaju ostati do konca ljeta. Najizraženiji prema sjeveru, a čiji reljef uslovljava vjetrovi su oni koji duvaju sa sjevera. specifičnu planinsku klimu. Do Prenja Bura ili sjeverac duva preko cijele go- s juga prodiru tople vazdušne mase od dine, ali zimi ipak najviše kada dostiže pravca Jadranskog mora (mediteranski brzinu i do 200 km/h. Na južnim padina- uticaji); hladne mase sa sjevera iz konti- ma Prenja znatno je izražen vjetar jugo. nenta prodiru preko prostranih visoravni Kad duva jugo, vlaga je vrlo visoka, a i putem riječnih dolina. Planinski vrhovi temperatura povišena uz obilne pada- Prenja sa sjevera zadržavaju prodiranje vine. hladnih masa iz unutrašnjosti kontinen- Na području planine Prenj ne postoji ta, ali isto tako i mediteranskih strujanja meteorološka stanica na kojoj bi se mjer- u unutrašnjost. Po opštim klimatskim ile temperature zraka. Stoga ne postoje uslovima, cijelo područje Prenja nalazi meritorne vrijednosti temperature već se u prelaznoj zoni u kojoj su umjereno se iste procjenjuju na osnovu uspored- kontinentalni uticaji sa sjevera samo be sa susjednim sličnim područjima na nešto jače izraženi nego mediteranski kojima se vrše mjerenja (Bjelašnica, mjesečne temperature vazduha u janu- 0°C. Temperatura se u toku najhladnijih s juga. Ivan-sedlo). Procjena srednje godišnje aru i februaru kreću od -1.5 °C do 8°C. mjeseci na Prenju spušta i do 30°C is- Nema mjeseca u toku zime kad nisu pod nule. Najtopliji mjeseci na Prenju Upravo zato je klima Prenja čudljiva i hi- zvuči podatak da su se dvije planinarke jek na Prenju. Njihova tijela pronađena temperature na ovom području je oko zabilježene negativne temperature. Za su juli i august, ali srednja mjesečna rovita, te su prisutne nagle promjene kli- iz Slovenije smrzle na Prenju u augustu su tek par mjeseci kasnije na padinama 14°C. Ako uporedimo planinu Prenj šest „hladnih“ mjeseci u godini srednja temperatura vazduha na srednjem i vi- matskih uslova čak i u ljetnom periodu. mjesecu, i to stotinjak metara nadomak Barnog dola ispod Lupoglava. I mnogi sa Bjelašnicom, može se zaključiti mjesečna temperatura vazduha je ispod sinskom katu ni tada nije veća od 10°C Nepoznavanje ovih činjenica je bremen- planinarske kuće na Jezercu. Divan drugi pohodnici Prenja postajali su žrtve da su i na Prenju minimalne srednje do 18°C. ito opasnostima za posjetioce. Obilježja sunčan dan u vrlo kratkom vremenu se vremenskih nepogoda (oluje, mećave, i nadgrobni spomenici na Prenju opom- pretvorio u mećavu i oluju koja je odnijela lavine, niske temperature, odroni i dr.). Pogled sa Prenja na susjednu Čvrsnicu inju i upozoravaju. Nepoznavanje ćudi dva mlada života. Trojica prvih osvajača Stoga se ne preporučuje posjeta Prenju ove hirovite planine koštalo je života Lupoglava u zimskom periodu ostali su bez adekvatne opreme, bez iskustva i mnoge posjetioce. Gotovo nevjerovatno u mjesecu februaru 1970. godine zauvi- poznavanja terena, i što je najvažnije – na Prenj nikada ne treba ići sam. Magle na Prenju su veoma česte te pred- Intenzitet i količina padavina na Prenju stavljaju veliku opasnost za posjetioce je iznad bh. prosjeka: 1400 (podgorina) do 2000 mm (centralni dio) godišnje. Godišnji raspored količine padavina je neujednačen tako da je od marta do septembra prosjek od 600 do 800 mm, a u julu i augustu tek 40 do 70 mm. Prema tome klimatski uticaji rezultiraju velikim padavinama koje već od okto- bra (ponekada i od septembra) prel- aze u sniježne padavine koje nerijetko znaju narasti i do 3 metra visine. Zimski vjetrovi često opuhaju snijeg sa litica i grebena i pri tome napune udubljenja i vrtače dubokim sniježnim nanosima. Priroda na Prenju stvara jedinstvene skulpture Lučinama u podnožju Malog Herača. Na jugozapadnoj strani Prenja postoji više izvora od kojih su poznatiji u Štirnom dolu, Velikim barama, već pomenutim Bijelim vodama, te sa obje strane Sedla Porim (Ošljak prema Hanskom polju i izvor u vrhu Porimske drage). Međutim, većina ovih izvora presuši do kraja ljeta. Osim izvora, voda se na Prenju pojavlju- je i u lokvama koje formiraju padavine. Za svoje potrebe, a prvenstveno za na- pajanje stoke, stočari su izgradili bunare (Glogovo, Crno polje, Bijele vode), a Rijeka Neretva okružuje planinu Prenj sagrađene su i čatrnje koje se napajaju sa istočne, sjeverne i zapadne strane kišnicom (Tisovica, Stajski gvozd, Rapti, Lokacija Gornjeg jezera na Tisovici koje je povremenog karak- Pasje doline, Crno polje). Vrijedi spome- la od kojih se formiraju rječice, pritoke rini planine. Potrebno je istaći još jedno tera i formira se pri velikim padavinama i(li) topljenjem snijega nuti i Gornje i Donje jezero na Tisovici, Neretve. Tako ispod Borašnice nastaje korisno svojstvo prenjskog hidrološkog koja su periodičnog karaktera: formiraju Borački potok koji se ulijeva u Boračko podzemlja: voda koja ponire u podzem- se pri velikim kišama u jesen ili prilikom U srednjem katu kraškog reljefa nal- jezero. Iz jezera otiče otoka Šištica, koja lje puni galerije, kaverne i druge prostori- HIDROLOGIJA PRENJA topljenja snijegova u proljeće. aze se raznovrsni hidrografski objekti. se nakon par kilometara vodopadom je podzemlja, te je postupno ispušta na Vodno bogatstvo Prenja, njegove ob- Tu se nalaze snježanici i izvori. Iz- Najveći obim voda iz prenjskog visokim 30-ak metara obrušava u Ner- površinu. Taj hidrološki fenomen poznat like i raspored u osnovi determinišu: vori se pojavljuju na dodiru krečnjaka hidrološkog podzemlja pojavljuje se u etvu. Boračko jezero (402 m), koje se je pod nazivom „zakašnjele vode“ čime donjem katu planine u vidu obilnih vre- nalazi u podgorini Prenja, predstavlja se značajno reguliše protok površinskih klimatski uticaji (intenzitet i raspored pa- kao jače propustljivih, i dolomita, kao Pojedini snježanici na sjevernim padi- praktično jedino stalno jezero na širem voda i vremenski pomjera pad protoka davina), geologija tla, reljefno-glacijalni slabije propustljivih stijena. Nesumn- nama Prenja ostaju tokom cijelog ljeta uticaji i vegetacija tla. jivo, najpoznatiji izvor se nalazi ispod području Prenja. na minimalni nivo. Visinski kat Prenja dobija i do 2000 mm Taraša poznat pod nazivom Jezerce. Ispod Velike kape i Borašnice, pod- padavina godišnje, a niski oko 1400 Izvor se nalazi u zatvorenoj vrtači te no Rakovog laza, izvire Konjička Bi- mm. Padavine su različitog intenziteta u voda prilikom otoka stvara omanju jela koja protiče širokom i plodnom toku godine (najniže u julu i augustu 40 vodenu površ. Od obilnosti izvora zavisi dolinom. U manje propusnom dolomitu – 70 mm). Svojim geološkim sastavom i veličina Jezerca; koncem augusta i u ispod Tisovice, u Bukovom lazu, izvire Prenj je tipični predstavnik karsta Dinari- septembru skoro pa potpuno presahne. rječica Baščica koja protiče atraktivnom da: odlikuje se krečnjacima, dolomitima, Međutim, izvor je stalan tokom cijele klisurastom dolinom Idbra. Sa svojim škriljcima i pješčarima, koji su više ili godine i sa veoma hladnom vodom (u tokom od oko 10 km ova rječica pred- manje propusni slojevi. Najveći dio pa- augustu je izmjereno 7°C). U dolini Ti- stavlja najduži vodotok od svih pren- davina završi u hidrološkom podzemlju. sovice nalaze se tri izvora: Zagon, No- jskih pritoka Neretve. Na SZ strani Ove vode manjim dijelom se pojavljuju u vak i Vrutak. Ispod Kamenca ima više Prenja, na dodiru krečnjaka i škriljca, srednjem katu u vidu izvora, a većim di- izvora zvanih Bijele vode, baš kao što nalaze se izvori koji formiraju rječicu jelom u donjem katu u vidu obilnih vrela se zove i istoimena dolina. Kod Barnog Bijelu (Glogošnica). Na JZ strani Prenja koje su izvorišne čelenke potoka, lijevih dola nalazi se izvor Klekovača; u dolini izvire Mostarska Bijela koja u toku ljeta pritoka Neretve. U visokom katu padine Poljice je izvor Cmiljevac, a kod Gruca djelimično ponire. cirkova su potpuno bezvodne. Izuzetak je izvor Kapala. U Crnom polju se nal- Deponovanjem voda u hidrološko čine snježanici koji se na sje- aze izvori Česma i Lokvice; na izlasku iz podzemlje Prenj čuva čistu i zdravu vernim stranama (ispod Otiša, Crnog polja prema Vlasnom dolu nalazi vodu (plato Prenja je čista i nezagađena Zelene glave, Vjetrenih brda, se izvor Kamenac, a dalje u Dolovima površ) i preko vrela i rječica bitno utiče Lupoglava) zadrže cijelo ljeto. Zupčevo vrelo. Izvor Sopot nalazi se u na život ljudi, biljaka i životinja u podgo- Boračko jezero se nalazi u podgorini Masiv Osobca se ogleda na površini Jezerca Prenja podno Crne gore i Borašnice Šafran je vjesnik proljeća na Prenju BIORAZNOLIKOST PRENJA no-historijskog i prirodnog naslijeđa, sponirane planinske strane, prema sje- cegovina Degen), hercegovački zvončić 2001) na ovom području je utvrđeno čak veru ili jugu, imaju šumske pojaseve (Campanula hercegovina Degen & Prenj je tipičan predstavnik Dinarskih 308 endemičnih, subendemičnih i relikt- nejednakih granica nadmorske visine, a Fiala), dinarski dimak (Crepis dinarica ekosistema. Njegov refugijalni karakter, nih biljnih vrsta dinarskog područja, a od što rezultira različitim sastavima šuma. Beck) i dr. toga 44 vrste su strogi endemi područja položaj, prostranstvo i visina, geološki Na cjelokupnom području podgorina Po livadama i travnjacima nalazi se sastav, hidrologija i klima, uticali su Prenja i Čvrsnice, tzv. stenoendemi. Prenja najrasprostranjenije su šume kunica (Achillea millefolium L.), mrazo- na razvoj flore i faune sa nizom en- Također, od procjenjenog broja svih en- bukve (Fagus sylvatica L.). Na donjem vac (Colchicum autumnale L.), razne demnih vrsta Bosne i Hercegovine čak demskih i reliktnih vrsta. Zbog svoje katu i u podgorini Prenja prisutno je i dru- 75% ih se nalazi na području Prenjskog grahorke i primule. Mnoge od spome- specifične vegetacije Prenj je bio pred- go listopadno rastinje: hrast (Quercus endemskog centra, a što dodatno poka- nutih biljaka nalaze se i po visokim met istraživanja niza botaničara, ali i pubescens Willd.), jasen (Fraxinus or- zuje iznimnu vrijednost i dragocjenost pašnjacima, skoro i do 2000 metara vi- fitocenoloških, šumarskih, pedoloških nus L.), grab (Carpinus betulus L.), javor Tokom ljeta uglavnom borave u višim ovog područja. sine. Gore, gotovo na samim vrhovima i drugih istraživača. Rijetke i endemne (Acer campestre L.), drijen (Cornus mas predjelima planine, pod vrhovima, dok biljne vrste Prenja i Čvrsnice privlače planine raste žuti ljutić (Ranunculus Šumska vegetacija L.) i dr., kao i niske šume. Najatraktivni- acris L.), žuta viola (Viola biflora L.), se zimi spuštaju u niže predjele lis- istraživače još od kraja 19. stoljeća. Na je i najimpresivnije su šume crnog bora topadnih i četinarskih šuma koje su Na bogatstvo i raznolikost vegetacije sitni plavi encijan (Gentiana verna L.), važnost ovog područja u biološkom i (Pinus nigra J.F.Arnold) i munike (Pinus značajne za njihovu ishranu. I dok di- Prenja, pored niza navedenih uticaja te endemna cvijetnica Freynov karanfil ekološkom pogledu ukazuje činjenica heldreichii H.Christ). Munika je, kao sub vokoze najčešće obitavaju u stadima, (geološki sastav tla, reljef, geografski ( Vandas) koja se javlja da je na ovom području zastupljeno endemska i ugrožena vrsta, zakonom divojarci su uglavnom samci. položaj, klima), naročito utiče nadmors- i do 2100 metara visine. Rijetka biljka oko 235 biljnih zajednica što predstavlja zaštićena. Stabla crnog bora su raširena niskog rasta, iskrivljena (otuda i ime bor Viola prenja Beck, endemična vrsta pla- Stada srna borave na planinskim liv- oko 75% biljnih zajednica utvrđenih na po Prenju na veoma nepristupačnim krivulj), polegla prema tlu štiteći se od nine Prenj, nađena je u zoni klekovine adama i šumskim proplancima gdje području Bosne i Hercegovine. Područje staništima (litice, odsjeci, grebeni), te vjetra, te svojom zelenom bojom pred- na visini od 1600 – 1800 metara. Nabro- pronalaze sočnu planinsku travu za je bogato endemskim i subendemskim svojim specifičnim izgledom krošnje stavlja dekor prenjskih vrhova. jane biljke su samo neke od endemnih ispašu. Srne i divokoze predstav- biljnim vrstama tako da botaničari- predstavljaju poseban planinski ukras. Vegetacija viših katova Prenja ljaju osnovnu karakteristiku faune fitogeografi Prenj i Čvrsnicu nazivaju Pored pomenutih, na Prenju su svoje i reliktnih biljnih dinarskih vrsta, a koje „Prenjskim (hercegovačkim) endem- nastanjuju područje Prenja. Prenja. Nažalost, pretjeranim izlo- utočište našle i rijetke šume smrče, jele Na granici šuma i između grmlja predalp- skim razvojnim centrom“. Prema ranijim vom i ugrožavanjem njihovih prirodnih i tise, od kojih je ova posljednja ljudskim skog pojasa nalazi se raznovrsno bilje: istraživanjima (Zavod za zaštitu kultur- staništa, populacije ovih vrsta su radi- djelovanjem (pretjeranom sječom) do- jaglac (Primula vulgaris Huds.), ljubičica kalno smanjene i praktično dovedene vedena na rub opstanka. Najveći veg- (Viola odorata L.), šumarica (Anemone na rub opstanka na ovom području. etacijski pojas gornjeg kata Prenja zau- nemorosa L.), plućnjak (Pulmonaria zimaju sastojine klekovine bora, koje officinalis L.), pasji zub (Erythronium Na širem području Prenja (sa pod- se nadovezuju na muniku ili na nisku dens-canis L.), jagorčevina (Primula gorinom) zastupljene su i ostale subalspsku šumu bukve. Klekovina je vulgaris Huds.), oslad (Polypodium životinjske vrste: zec (Lepus europaeus ka visina. Istraživači prenjske vegetacije vulgare L.) i dr. Po stijenama i točilima Pallas), kuna bjelica (Martes foina L.), imali su različite pristupe, ali je uglavnom rastu kantarion (Hypericum perforatum vjeverica (Sciurus vulgaris), vuk (Canis utvrđena podjela prema nadmorskoj L.), buvač (Pyrethrum cinerariifolium lupus L.), medvjed (Ursus arctos L.), visini tri najznačajnija biljno-geografska Trevir.), žutilovka (Genista tinctoria L.), vepar (Sus scrofa L.), lisica (Vulpes pojasa i to: lišćarski, četinarski i travni. lazarkinja (Asperula odorata L.) i dr. vulpes L.), lasica (Mustela nivalis L.), Lišćari dopiru uglavnom do 1300 meta- Na padinama Prenja rastu rijetke i en- Fauna Prenja jazavac (Meles meles L.) i druge vrste ra visine, dok četinari dosežu do 1600 Dinarida. Od ptičijih vrsta na Prenju obi- demne biljke kao što su prenjska oštrica Prenjska fauna se najčešće prepoznaje metara. Ovo je gornja granica visoke (Oxytropis prenja Beck), prenjska ka- tavaju: jarabica, kamenjarka, tetrijeb, po visokoj divljači: divokozi (Rupicapra šume koja s povećanjem visine prelazi menika (Saxifraga prenja Beck), pren- sova, orao, razne ptice pjevice i dr. U rupicapra L.) i srni (Capreolus capreo- u klekovinu bora (Pinus mugo Turra) jski karanfil (Dianthus prenjus Beck), hidrološkom podzemlju Prenja na visi- ili je većim dijelom zamjenjuje travnati lincura (Gentiana lutea L.), runolist (Le- lus L.). Divokoza, iz porodice papkara, nama od preko 1500 metara žive triton sprat. Najviši planinski grebeni Prenja ontopodium alpinum Cass.), dinarski najpoznatija je divljač Prenja. Divokoze (Triturus alpestris) i prenjska prekriveni su travnatim prekrivačem encijan (Gentiana dinarica Beck), dinar- su živi ukras prenjskih predjela, obzi- podvrsta endemnog alpskog (rudine) ili su najčešće bez vegetacije ska kandilka (Aquilegia dinarica Beck), rom da su prave akrobate u penjanju daždevnjaka (Salamandra u vidu golih kraških stijena. Više ek- hercegovačka lazarkinja (Asperula her- po vrletima i nepristupačnim krševima. atra prenjensis S. Mikšić). Munika odolijeva snažnim vjetrovima Atraktivni runolist Planinarska kuća Jezerce ČOVJEK I PRENJ su u vrijeme austro-ugarske vladavine narske kuće za svoje potrebe. Do da- na visinskom platou Prenja izgrađene nas je na Prenju registrovano preko Ma koliko se Prenj odlikovao tri planinske kuće, koje su služile 15 raznih smještajnih objekata – od surovošću, zbog klimatskih uslova ili (uglavnom) strancima da uživaju u lovačkih kuća, šumarskih koliba do nepristupačnosti planinskog visinskog ljepotama planine Prenj. U to vrijeme raznih skloništa. Uglavnom su bili sk- reljefa, planina je neodoljivom silom bile su organizovane čak i vodičke romnih dimenzija i sadržaja – tek to- privlačila ljude da na njemu borave. To službe u kojima su službovali mještani liko opremljeni za boravak manjih nije bila samo istraživačka radoznalost iz sela podno Prenja (Idbar, Bijela, grupa posjetilaca. Danas su ti objekti, znanstvenika, niti avanturistički duh lju- Glogošnica). izgrađeni od drveta, u stanju propadan- ja i većinom nisu u funkciji boravka bitelja planina „u osvajanju beskoris- Uporedo sa prvim „turistima“, Prenj posjetilaca. Ipak, neki od ovih starih nog“. U prošlosti je postojala potreba pohode i istraživači (geografi, geolozi, cijele godine. Probijen je preko rub- objekata su čak i danas u funkciji (npr. ljudi da izgrade puteve obodima Prenja botaničari), koji u svojim naučnim ra- nih dijelova Prenja makadamski put Milanova koliba u Međuprenju koja je jer je planinski masiv tada bio jedino dovima otkrivaju svu specifičnost, lje- između Rujišta i Boraka (Boračkog jez- u fazi obnove), a u međuvremenu su područje preko koga se mogla us- potu i bogatstvo ove planine. Formiraju era). Tim putem moguće je od Boraka, obnovljeni (Planinarska kuća Jezerce) postaviti putna komunkacija između se i prva planinarska društva među ko- odnosno Konjica, doći i do Crnog polja. ili napravljeni neki novi objekti (konte- juga (Jadranskog mora i Hercegovine) jima je prednjačilo društvo „Prijatelj pri- Za potrebe šumarstva izgrađeni su i jner u Poljicama). U nastavku teksta se i sjevera (Bosne i Panonije). rode“ iz Sarajeva. Ovo društvo je imalo, putevi od Konjičke Bijele do Rapta, te nećemo baviti pomenutim skloništima i Bogatstvo pašnjaka u visinskim udo- nesumnjivo, najveću pionirsku ulogu u dalje preko Djevojačkog kuka do Tiso- Planinari se penju uz Vršine na putu prema Zaušlju i Poljicama lovačkim kolibama već ćemo pobrojati linama Prenja privlačilo je ljude sa razvoju planinarstva u BiH. Od tog pe- vice. Od Glogošnice postoje šumarski planinarske kuće koje se trenutno nal- stokom da od maja do oktobra borave risnici bili su mještani iz okolnih sela u koje su se aktivno koristile. Danas su rioda počinju da se grade planinarske putevi do destinacija podno Cetine i aze na Prenju i u funkciji su boravka na Prenju. A stazama i bogazama podgorini Prenja, ali su u prošlosti na od svih tih koliba ostale samo ruine kuće, obilježavaju putevi i izvori pitke prema Glogovu. Ipak, svi ovi pobro- planinara i drugih posjetilaca. Ove pla- Prenja, čak i u zimskim uslovima, kre- Prenju boravili i stočari iz Donje Her- jer je takav vid ispaše stoke uglavnom vode, te se izdaju i prve popularne jani šumski makadamski putevi se ne ninske kuće su različite po mnogim kri- tali su se ljudi iz Hercegovine – šverceri cegovine (Mostar, Čapljina, Stolac, napušten. Istina, manji broj mještana, brošure. Tako Prenj postaje otvoren za održavaju redovno (obično samo dok terijima, ali imaju jedinstvenu funkciju duhana kako bi, daleko od žandara, Ljubuški), uglavnom na jugoistočnom koji se još uvjek bavi stočarstvom, ali domaće stanovništvo iz dolina i grado- traje eksploatacija šume), te su pro- prihvata posjetilaca planine Prenj. doturili i prodali monopolisani duhan u dijelu Prenja. Zbog pašarenja na kao sporednim zanimanjem, tokom ljet- va. U početku će to biti uglavnom plani- hodni uglavnom tokom ljetnog perioda. Planinarska kuća Jezerce (1650 m) Bosni. Naravno, bogate šume u podgo- mnogim dijelovima Prenja, bogatim nih mjeseci boravi u nižim katovima, u nari iz Sarajeva, a potom formiranjem Putevi iz pravca Konjica rini Prenja oduvijek su privlačile ljude travom (prenjske doline) podignute su podgorinama Prenja. Danas, u višim lokalnih planinarskih društava („Prenj“, Planinarski dom Bijele vode (1450 m) da se bave njihovom ekploatacijom. kolibe i cijela naselja (katuni – stano- katovima Prenja (Tisovica) stočarenjem Borašnica“ i „Vilinac“) i mještani Mo- Planinarski dom Rujište (1050 m) 1. Konjic-Čelebići-Idbar-Bukov laz- vi). Katunska naselja su uglavnom se bavi mali broj ljudi. Uglavnom se radi stara, Konjica i Jablanice, kao i mnogi Planinarska kuća Vrutak (1640 m) Zmijinac-Tisovica (Otiš, Zelena glava, Katuni i stočarenje na Prenju izgrađivana na mjestima sa obiljem o stadima proizvođača mesa (stada od drugi ljubitelji planina. Planinarska kuća Međuprenje (1540 m) Jezerce, Velika kapa, Lupoglav) Planinarski dom Rapta (1450 m) Oduvijek su stočari Hercegovine bili trave, blizinom vode i blizinom šume 500 do 1000 grla sitne stoke i stotin- 2. Konjic-Bijela-Rakov laz-Skok- Planinarske kuće Planinarska kuća Ljubina (1000 m) upućeni na planinsku ispašu stoke u (za ogrijev). Domaći stočari u rano jak konja), ali bez proizvodnje mliječnih Jezerce (Osobac, Otiš, Zelena glava, proljeće prvo su izgonili stoku na ispašu proizvoda. Izuzevši stočarska naselja, prvi objekti ljetnom periodu. U tu svrhu korištene Planinarski putevi Tisovica) na relativno niže visine (800 – 1200 m) su visinske doline Prenja. Pretežni ko- Planinarstvo na Prenju za boravak ljudi na Prenju građeni su gdje se ispaša vršila do sredine maja, za potrebe lova i šumarstva. Tek kas- Planinarskim kućama, atraktivnim 3. Konjic-Borci-Boračka draga-Crno odnosno vremena otapanja snijega na Dolaskom austro-ugarskih vlasti na nije planinari su gradili vlastite plani- vrhovima, alpinističkim stijenama (smi- polje-Jezerce (Osobac, Otiš, Zelena prenjskim dolinama. Na višem katu, u prostore BiH počeo se i mijenjati odnos jerima), dolinama i drugim popularnim glava, Tisovica) prenjskim dolinama, stočari su boravili ljudi prema planinama kao „đavoljem destinacijama na platou Prenja stiže Putevi iz pravca Jablanice u toku ljetnih mjeseci, često i do pojave prebivalištu“. Otkrivaju se ljepote tih se markiranim planinarskim putevima prvih snijegova na prenjskim vrhovima. „prokletih“ planina u koje su do tada, si- sa polazištima iz Konjica, Jablanice i 1. Jablanica-Glogošnica-Međuprenje- lom nužde, zalazili samo stočari, lovci, Mostara. Do nekih destinacija danas Prema dostupnoj dokumentaciji 1934. Greda-Lučine (Lupoglav, Vjetrena drvosječe i odmetnici. Austrijanci su na se može doći i automobilom, ali najveći godine na Prenju je bilo 27 katunskih brda, Herač, Vidina kapa) ove prostore, između ostalog, donijeli dio visinskih katova Prenja dostupan je naselja sa 109 koliba (katuna) i sa oko i kulturu planinarenja koja je do tada isključivo pješačkim stazama. Odavno 2. Jablanica-Glogošnica- 45.000 grla sitne stoke. Već 1984. go- bila apsolutno nepoznata domaćem je put od Bijelog polja do Rujišta asfal- Varda-Glogovo-Has (Lučine, dine registrovano je samo 49 koliba stanovništvu. Ostalo je zabilježeno da tiran i prohodan za automobile u toku Lupoglav, Herač) Alpinisti se penju na Zelenu glavu KARTA PRENJA Alpinizam na Prenju glava, Osobac (sjeverozapadna strana), Botini, Cetina (zapadna stijena) i dr. Visinski refelj Prenja sa svojim kon- Osim navedenih stijena i smjerova na trastima i raznolikošću reljefa: oštrim i Prenju još uvijek postoji niz atraktivnih Neretva stjenovitim vrhovima, strmim odsjecima, Mostar neispenjanih stijena, te zbog toga Prenj Sarajevo carstvom kamena i sipara privlačio je Jablanica predstavlja pravi „el dorado“ za alpiniste. Baščica sebi prve alpiniste još od tridesetih go- Konjic

Pored zahtjevnih stijena na Prenju posto- Idbar dina prošlog stoljeća. Zabilježeno je da ji i mnoštvo manje eksponiranih smjero- je 1936. godine Drago Šefer ispenjao Borovac va koji su pogodni za početnike. Od 60- sjeveroistočni brid Lupoglava, kao i sje- vernu stijenu Otiša. Zbog prirode alpiniz- Bijela Ljubina Mostar ma, ali i povoljne konfiguracije terena, al- pinisti su svoje aktivnosti najviše razvili na vrhovima i stijenama u bližem okruženju Šanica Glogošnica Rapta planinarske kuće na Jezercu. Pred sam Bijela početak drugog svjetskog rata, kao i u Neretva godinama poslije njega, ispenjan je niz Putevi iz pravca Mostara Cetina Bijela vrhova, te je zapisano i dokumentovano Neretva 1. Mostar-Potoci-Rujište-Vilin klanac- više ispenjanih alpinističkih smjerova na 1996 Borci Bijele vode (Jezerce, Sivadije, Kamen- mnogim stijenama prenjskih vrhova, liti- Međuprenje Varda ac, Botini, Otiš, Zelena glava) ca i vertikala. Pored alpinističkih uspona „pionira“ bh. alpinizma iz sarajevskog Has Velika kapa U opisu puteva su navedene isključivo Planinarskog društva „Prijatelj prirode“, 1915 2007 Glavatičevo markirane planinarske staze obzirom da većinu prvenstvenih alpinističkih uspona su neke staze zapuštene (i teško pro- na Prenju su ispenjali alpinisti iz Zagreba Skok ih godina prošlog stoljeća, pod uticajem Vrutak koji su u to doba imali mnogo razvijeniju hodne), dok za neke od ranije korištenih ekspanzije tzv. zimskog alpinizma, na Jezerce staza na Prenju postoje sumnje da nisu planinarsku organizaciju. Herač Prenju je sve izraženiji alpinizam u zim- Zelena glava Osobac sigurne zbog zaostalih minsko-eksploz- Alpinisti su pohodili i penjali stijene na skom periodu. Bosansko-hercegovački 2042 Lupoglav 2123 2099 ivnih sredstava iz posljednjeg rata. Sto- Bijela Otišu (sjeverna i zapadna stijena), Vjetre- alpinisti su tih godina napravili niz prven- Boračko ga se preporučuje isključivo korištenje na brda, Zubac (zapadna stijena), lanac stvenih alpinističkih uspona na mnogim 2102 jezero provjerenih puteva i obavezno kretanje vrhova na Sivadijama (sjeveroistočne prenjskim zahtjevnim smjerovima u eks- u pratnji vodiča. strane), Motika (istočna stijena), Zelena tremnim zimskim uslovima. Mostar Sivadije

Zelena glava Vjetreno brdo Lupoglav Vidina kapa Herač Grabovčići 1967 2082 2102 2042 Osobac 2123 Kerač 2032 Velika kapa Botini Ovča Jasenjani 2099 Otiš 2030 2007 2015 2021 2098 LEGENDA Bijele vode V. klanac Asfaltni put Ravni Šumski put /makadam/ Bosna i Hercegovina Markirana staza Planinarska kuća /dom/ Vodotok Izvor Podgorani Rujište Kotirani vrh Veće naselje Mostar Vrhovi Prenja sa visinom iznad 2000 metara Napomena: Ova karta je opisnog karaktera i nije namjenjena kao vodič za kretanje na terenu. Izdavač publikacije ne snosi nikakvu odgovornost za posljedice izazvane nenamjenskim korištenjem karte. ZAŠTITA PRENJA Područje planinskih masiva Prenja, jezero, Rujišta, vodopad Šištice i dr.) su Čvrsnice i Čabulje stavljeno je pod re- u nekom neodređenom statusu čekanja Još koncem 19. i početkom 20. stoljeća gionalni vid zaštite 1957. g. od strane na regulisanje zaštite. područje planine Prenj je bilo predmet Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog U vremenu od donošenja Prostornog istraživanja brojnih naučnika, prven- i prirodnog naslijeđa BiH. Kasnije će plana, a naročito od 1996. g. desilo se, stveno geografa, geologa i biologa. Nji- Prostornim planom BiH za period 1981. – 2000. g. ovaj prostor biti utvrđen kao hovi istraživački radovi ističu jedinstveno i dešava, mnogo toga nepovoljnog po budući nacionalni park. Do 1992. g. prirodno bogatstvo ove planine. Naročito prirodne vrijednosti Prenja. Na području (početka rata) ovaj prostor, bez obzira se ističe geomorfološka i floristička Rujišta bespravno, bez regulacionog što nije došlo do proglašenja nacional- raznolikost područja i potreba za njego- plana, izgrađeno je 100-ak viken- nog parka, imao je određeni funkcion- dica i pratećih objekata. Posječena je vim očuvanjem i zaštitom. Tako dr. Pavle alni i institucionalni stepen zaštite. Isti- „zaštićena“ šuma munike u Tisovici pod na, zaštita je bila prvenstveno u funkciji zabrane i ograničenja lova, ali i zaštite izgovorom sanitarne sječe. Prekomjer- divljači na Prenju i Čvrsnici. Formirano na sječa bukovih šuma u podgorinama je savezno lovište sa organizovanom Prenja je u punom zamahu. Krivolov se službom za uzgoj i zaštitu. Nije bilo vrši gotovo bez ikakve kontrole i sank- krivolova, ali niti sječe munike ni divlje cionisanja, a divljač je desetkovana na gradnje. Dolina Lučine sa Lupoglavom u pozadini razinu biološkog minimuma. Na vodoto- Godine 1996. Đuro Fukarek iz Zavoda cima Konjičke Bijele i Baštice dodjeljene Cetina (Cvitina) gledana iz Jablanice za zaštitu kulturno-istorijskog i prirod- lanice, uz podršku ljubitelja prirode iz su koncesije za gradnju mini hidrocen- nog naslijeđa FBiH izrađuje prijedlog Crno polje sa vijencem Sivadija u pozadini Mostara, upućuju nadležnom ministar- trala. Tome treba dodati zaostale mine za pokretanje postupka za proglašenje stvu zvaničan prijedlog za pokretanje iz rata, prvenstveno na prostoru Crnog IMPRESUM nacionalnog parka. Prijedlog nailazi na postupka za proglašenje nacionalnog polja i Borašnice. Ipak, najveća prijetnja Fukarek još 1954. g. u jednoj studiji o opću podršku naučne javnosti (Prof. dr. Izdavač parka „Prenj-Čvrsnica-Čabulja“. Parla- Prenju predstavlja projektovana trasa au- zaštiti prirode predlaže potpunu zaštitu Fazlija Alikalfić, rektor Univerziteta u Sa- Udruženje za zaštitu okoline ment FBiH je 2006. g. usvojio Odluku toputa Vc koja je planirana da ide srcem sastojina endemne munike na Prenju. rajevu), ali ne dobija potporu nadležnih Zeleni Neretva o utvrđivanju područja planina Prenja, Prenja bez ikakvih spoznaja šta će to Ovo se može smatrati prvim zvaničnim institucija. Sedam godina kasnije Konjic zahtjevom za zaštitu ove planine. ekološka udruženja iz Konjica i Jab- Čvrsnice i Čabulje područjem od poseb- značiti za hidrološko podzemlje planine. nog značaja za FBiH. Nakon toga je u Do danas iz nadležnog Ministarstva Priredio parlamentarnu proceduru upućen nacrt okoliša i turizma FBiH nema konkretnih in- Amir Variščić Zakona o Nacionalnom parku „Prenj- formacija kada će se nastaviti aktivnosti na Čvrsnica-Čabulja“. Održana je i javna Fotografije zaštiti Prenja. A do tada Prenj će se morati rasprava. I kraj!? Do vremena pisanja sam štititi od neprimjerene najezde nedo- Tin Begtašević, Toni Đogaš, ovog teksta (septembar 2012. g.) ništa bronamjernih ljudi svojim nepristupačnim Samer Hajrić, Asad Herić, Dino se više u smislu nastavka aktivnosti terenom i surovošću klime. Kasalo, Ermin Lagumdžija, na zaštiti Prenja nije desilo. Područje Kenan Muftić, Almin Šehić, Amir je u statusu preliminarne zaštite („od Variščić, Anes Voloder značaja za FBiH“), ali praktično bez ikakve zaštite. Prostorni plan iz 1981. Publikacija je realizirana u g. je još uvijek pravno na snazi, ali 30- saradnji sa Fondacijom Henrich ak godina od donošenja plana Prenj Böll, Ured u BiH još uvijek čeka na zaštitu. Čak i dijelovi Stavovi izraženi u ovoj publikaciji ne ovog područja zaštićeni višim stepeni- Planinari se spuštaju prema Poljicama predstavljaju nužno i stavove Fon- ma zaštite još od 1956. godine (Boračko dacije Heinrich Böll Zimska idila u dolini Tisovice Masiv Osobca ZAŠTITIMO PRENJ

Udruženje za zaštitu okoline Fondacija Heinrich Böll Zeleni Neretva Ured u Bosni i Hercegovini Omladinska 4, 88400 Konjic Čekaluša 42, 71000 Sarajevo Te l / f a x : 0 3 6 7 2 8 4 7 0 Tel/fax: 033 450 260/450 261 ze l e n i . n @ b i h . n e t . b a [email protected] www.zeleni-neretva.ba www.ba.boell.org