Vlasinsko leto

zz UTORAK, 5. jul 2011, broj 5027, godina XV, cena 30 din, 20 den, 1 KM, 0,5 EUR (CG), 5 kuna, 1,2 EUR (GR) www.danas.rs

Novica Ton~ev, prvi ~ovek op{tine Surdulica kome gra|ani veruju i od koga o~ekuju, a on najavljuje nove zajedni~ke projekte za bolji kvalitet `ivota Surdulica }e biti Gu~a prepoznatljiva pre na karti Evrope Gu~e - Najpre smo pristupili stvaranju kampanje ili promocije mo}nog pojedinca. Ure|ene male varo{i elementarnih uslova za `ivot. Za samo dve i po Kako to izgleda iz va{eg ugla i na go godine ulo`ili smo oko milijardu dinara u konkretnom primeru Surdulice? urdulica je moj grad. Moj dom je ovde, puteve i kanalizacionu mre`u u op{tini i re{ili - Nije namera da gradimo samo radi gradnje. i u mom rodnom selu Bo`ica, gde sam komunalne probleme, osavremenili {kole; Uzalud nam je sve {to uradimo, a mi kao proveo najranije detinjstvo. Ovde su uskoro vi{e ne}e da bude dece na listi ~ekanja za lokalna samouprava i mo`emo da moji prijatelji, porodica, moj `ivot. obdani{te, imamo novu, reprezentativnu preduzimamo samo takve poduhvate, ako i Svoje nekada{nje `elje mogu sada da zgradu op{tine, stambeno smo zbrinuli jo{ stanovnicima ne pru`imo bolji `ivot. Znamo da realizujemS kao predsednik op{tine. Moja vizija osam izbeglih i socijalno ugro`enih porodica, je kriza. Te{ko je sa~uvati stara, a jo{ te`e Surdulice moja je davna `elja da bude gradi} za gradski bazen ponovo radi, vra}en je sjaj na{im otvoriti nova radna mesta. Borimo se sa primer, po arhitekturi, po savremenim uslovima crkvama. Sve smo to uspeli svojim i sredstvima problemima i posredujemo izme|u za `ivot, i sadr`ajima po meri svakog njenog dr`ave koja je prepoznala potrebe za poslodavaca i radnika, uvek na strani rada i `itelja, ali i gra|anina Evrope - ka`e za Danas, investicijama. Posebno sam ponosan na novi pravde. Tako smo ponovo pokrenuli livnicu Novica Ton~ev, predsednik op{tine Surdulica, gradski trg koji }emo sve~ano da otvorimo ba{ ~elika Ma~katica i RS Partners. uo~i 26. Vlasinskog leta. na 26. Vlasinskom letu. Imamo potencijale za skoro sve industrijske z [ta su bili prvi koraci u va{oj viziji ideje z Kad se govori o infrastrukturnim grane: iskori{}enje hidropotencijala koji koriste „ure|ene male varo{i“, na kakvu sve vi{e li~i projektima obi~no se u javnosti juga, ali i Surdulica? {ire, to komentari{e kao deo politi~ke Strana II >>> II vlasinsko leto III utorak, 5. jul 2011.

razli~itosti, dobrosusedstva manjine i slobodno mogu da ka`em da [iroki spektar kulturnih i sportskih Ton~ev: i priznavanja prava na se nikad nisam ose}ao strancem u svojoj posebnost svakome. zemlji. Moja porodica pripada aktivnosti ~ini svakodnevicu u Surdulici Surdulice }e biti Me{oviti brakovi, starosedeocima u op{tini. Kad budemo pobratimstva, okupljanja na slavama... dostigli standard da svi ljudi imaju Surdulica u truba~koj Od d`ez orkestra do prepoznatljiva predstavljaju vrednosti koje su deo dovoljno za pristojan `ivot, siguran sam na{eg svakodnevnog `ivota. Ovo je da }e gotovo potpuno da nestanu takvi na karti Evrope gastarbajterski i pe~albarski kraj. Ljudi problemi. Tako to re{avaju u evropskim medalja karatista sa evropskih te{ka srca, ali spremno stupaju na put zemljama i zbog toga nam i poma`u, Nastavak sa strane I zarad egzistencije. Najvi{e nam odlaze praksom i finansijski. i svetskih takmi~enja mladi koji se te{ko odlu~uju na povratak z Naredni dani su praznik trube na tradiciji je mala Gu~a Vlasinske HE, rudnik molibdena ~iju nakon studija. Zato nam treba razvoj jugu Srbije a Surdulica }e okupiti vi{e Varo{ka razli~itost revitalizaciju o~ekujemo. Nisu slu~ajno Vlasine. Treba nam dolazak investitora od tridesetak orkestra? ovde do{li kompanije poput Knaufa i da nam sela ne opuste. To je sistemski - Ne zaboravite, surduli~ki najbolji Amatersko pozori{te Barija, dostojno Koka kola, u ~ijem sastavu je fabrika problem koji mi sami ne mo`emo da truba~i su Romi. Gre{e oni koji misle predstavlja svoj grad na svim velikim vode Rosa. Imamo veliki turisti~ki, re{imo. Retka smo op{tina koja nema da je samo ljubav prema muzici smotrama amaterskih pozori{ta u Srbiji. zdravstveni i privredni potencijal na sportsku halu, ali zato za po~etak pokreta~ njihovog mukotrpnog rada i Nosi ime dugogodi{njeg glumca-amatera, Vlasini. Iskori{}enje tih vrednosti Du{ana Cvetkovi}a Barije koji je bio omogu}ilo bi da se otvori mnogo Ovde `ive Srbi, Romi i predvodnik dramskog ansambla pri KUD novih radnih mesta, ne `elim da Bugari. Isprepletana 1. maj. Kako glume i koliko se trude da licitiram jer se o tome govori ve} ono {to rade bude na nivou dostojnom tradicije koju neguju, govore za sebe decenijama unazad, a njihova istorija i ratovi ostavili zlatne maske i priznanja u zemlji i inostranstvu, ~iji su laureati glumci amateri. realizacija ne po~inje. To }e biti su trag, ali Surdulica je Omladinska dramska dru`ina, @ar ptica okuplja klince i omladince koji moj prioritet. primer su`ivota bajkama daju odgovore detinjstvu, a performansima otvara ozbiljne teme za z Kako ocenjujete stanje u razli~itosti, razmi{ljanje. Nastupali su u beogradskom zoolo{kom vrtu, u Novom Sadu na sektoru privatnog dobrosusedstva i Bebi Exit festivalu. Pro{le godine u Ubu, na republi~koj smotri de~jih pozori{ta preduzetni{tva u va{oj op{tini? ograd - Solun, gde se odvajate kod Vla- koje dr`i vodu“. Ova op{tina, jedna od Srbije, bili su zapa`eni, dok je za najboljeg - Posebno `elim da istaknem priznavanja prava na Grad doma}in di~inog Hana i onda sledi desetak kilo- sedam u P~injskom okrugu, brdsko je glumca progla{en Nikola Maravi}. lokalne preduzetnike koji su se posebnost svakome metara egzoti~nog pute{estvija. Op{tina planinska, pograni~na i multietni~ka. Folklorni ansambl , sa svojim prona{la i opstaju i u ovim te{kim urdulica je gradi} na krajnjem je u pre~niku od stotinak kilometara Faktografski zapisano zna~i: prostire se ~lanovima predstavlja ~uvare tradicije vremenima. Oni su primer ve`banja. Njima je muzika jugoistoku Srbije, u{u{kana iz- udaljena od ~ak ~etiri aerodroma, onih u na 628.000 hektara i ima oko 22.000 sta- kulturne ba{tine kraja. Ansambl broji oko mladima da moraju da razviju prihoda i od toga `ive. ^itave me|u planina Ni{u, Skoplju, Pri{tini i Sofiji . novnika me|u kojima je najvi{e Srba, dve stotine ~lanova koji u nekoliko li~nu inicijativu i upuste se u porodice, iz generacije u (1.786 metara), ^emernik i Surdulica se nalazi u Masuru~koj ko- Bugara i Roma koji odvajkada dele za- starosnih kategorija svakodnevno ve`baju avanturu koja zna~i rad, rad i rad, generaciju, bave se truba{tvom. Plana. Od granice sa Bugar- tlini i kroz nju prolaze dve reke, Vrla i jedni~ku sudbinu naroda na ovim pro- za nastupe u svom gradu, ali i {irom Srbije a onda nastupa ubiranje plodova Uveli smo pripremna odeljenja u Sskom udaljena je manje od pedeset kilo- Romanovska reka, te joj odatle, prema storima, a njihov su`ivot karakteri{e slo- i zemljama u okru`enju. Sa gradovima iz tog rada. Maksimalno, mo`da obdani{ta i u {kole, zaposlili metara vijugavim putem. Regionalni put jednom od kazivanja, i ime poti~e od ga, tolerancija i tradicionalno blagorod- Makedonije, Bugarske, Gr~ke i Republike najvi{e u okrugu, koristimo Rome da pomognu u njihovoj vas do Surdulice vodi od magistrale Be- turske re~i „“ koja zna~i „mesto no kom{ijsko prijateljstvo. Srpske uspostavljena je i odli~na kulturna saradnja i razmena iskustava i fondove Evropske unije. Dosad inkluziji. Imamo Rome me|u Privredni potencijal ~ine rudnik mo- gostovanja. Tu je i Udru`enje likovnih umetnika Iskon, Kulturno umetni~ko smo kroz projekte realizovali oko podi`emo Balon salu i to sredstvima zaposlenima u policiji, elektrani, libdena Ma~katica, na ~ijoj revitalizaciji dru{tvo Rom, a surduli~ki Kulturni centar i Gradska biblioteka Radoje milion evra, zahvaljuju}i pre svega koja su nam odobrena u okviru zdravstvu, za one koji zavr{e {kolu, poslednjih godina rade strani investito- Domanovi} godi{nje izdaju bar po jednu knjigu surduli~kih autora pisane re~i. timu koji radi na tim poslovima. razvojnog projekta Progres koji realizuju posao mora da se na|e. ri i Vlasinske hidroelektrane, koji ~ine ~e- Bez trube se nikada nije moglo u Surdulici: pozivala je na boj, veselje, Borimo se sa siroma{tvom tako {to, me|unarodne institucije na jugu Srbije. z Kako vi vidite dalje perspektivu tiri hidro centrale koje koriste vodu iz ozna~avala radost, okupljala svatove, ispra}ala vojnike. A onda se, u prvoj pored jednokratnih pomo}i koje z Vrlo ~esto isti~ete jasni potencijal Surdulice u ovim nimalo Vlasinskog jezera ~ija je zemljana brana polovini pro{log veka, jedino u Surdulici na jugu Srbije, mogao da ~uje d`ez jer op{tina daje socijalno ugro`enim koji imaju `itelji surduli~ke op{tine. relaksiraju}im ekonomski prva takve vrste u biv{oj SFRJ, dok jeze- je varo{ imala svoj d`ez orkestar. Iz Ni{a, Leskovca i Vranja dolazili su ljudi da porodicama, u~enicima i studentima, Odnedavno ste i ~lan Komisije Saveta vremenima? ro spada u najve}a ve{ta~ka jezera na slu{aju muziku koju je svirao Veliki revijski orkestar predvo|en svestranim posredstvom javnih radova i Evrope u Strazburu za nacionalne - Ukoliko svako od nas da mali Balkanu. muzi~arem Androm Cvetkovi}em. programa, kao {to je Prva {ansa, manjine. Kakva su va{a iskustva u doprinos unapre|enju kvaliteta `ivota Sistem Vlasinskih hidroelektrana bio Ove godine prijavilo se 36 truba~kih zapo{ljavamo vi{e stotina ljudi. tom pogledu - {ta mo`emo da u Surdulici, ube|en sam da na{a je sredinom pedesetih godina pro{log ~ito pitke vode, podru~je Vlasine je za- u svom romanu Kad su cvetale tikve. U orkestara. Za najbolju trubu, bubanj, tenor z I ovde se suo~avate sa problemom nau~imo, a {ta Evropi da predo~imo op{tina ima izvesnu budu}nost. Ovo veka zamajac razvoja op{tine i ovog de- {ti}eno kao predeo izuzetnih odlika i ka- krugu Sanatorijuma je i Dom za stara li- i bas, najbolje odsvirano kolo i izvornu odliva stanovni{tva. To ~ini se ima kao na{e iskustvo? govorim iz li~nog iskustva, kao vlasnik la juga Srbije. Tu je i prisustvo kompani- tegorisano kao podru~je od izuzetnog ca, jedini u P~injskom okrugu. Op{tina pesmu - konkurisa}e i svoje ume}e na dodatno te`u dimenziju jer se radi o - Problem polo`aj nacionalnih gra|evinske firme sa 120 zaposlenih je Nauf Insulation, koja proizvodi izola- zna~aja za dr`avu Srbiju. Istorijski raz- ima sedam osnovnih i tri srednje {kole. trubi pokaza}e takmi~ari u kategorijama multietni~koj op{tini? manjina u Evropi ne razlikuju se od radnika i kao predsednik op{tine. cione materijale od kamene vune. U sa- voj Surdulice, od prvih pisanih tragova Surdulica je poznata po manastiru Pre- pioniri, omladinci i - Ovde `ive Srbi, Romi i Bugari. problema u na{oj zemlji. Rekao bih, ~ak, Recept za uspe{nog preduzetnika i Surdulica pre nego {to je po~elo sre|ivanje centra grada stavu kompanije Koka kola posluje Fa- do danas, bio je uslovljen njenim geo- svete Bogorodice u Palji, jednom od naj- seniori. Vlasinsko leto s Isprepletana istorija i ratovi ostavili su da su u Srbiji oni manje izra`eni. I ja predsednika op{tine je isti - raditi, brika izvorske vode Rosa, tu je i Gra|e- grafskim polo`ajem i iskori{}enjem kli- starijih i najvrednijih manastira iz IX ve- Bez trube se pravom nosi epitet trag, ali Surdulica je primer su`ivota sam, pripadnik bugarske nacionalne raditi i samo raditi. „ vinska kompanija Ton~ev , Fa- matskih uslova, rudnog, vodenog i pri- ka u kome je, po predanju, Sveti Sava nikada nije Gu~a pre Gu~e, brika hleba i mleka sa regionalnom re- rodnog bogatstva kojim raspola`e. no}ivao. Crkvama Sveti Ilija na Vlasina moglo u odnosno, Mala Gu~a,i putacijom te, me|u privatnim preduzet- Surdulica se prepoznaje i po Sanato- ridu, koja je bila uto~i{te `ivlju u doba Surdulici: jedini je festival na kome se svira iz du{e, koji jo{ nije Skica za portret nicima ve} priznata, Porodi~na mlekara rijumu - stacionaru za le~enje plu}nih Turaka, Svetog Petra i Pavla u Bo`ici, pozivala je na podlegao komercijalizaciji. Graditelj od Bo`ice Veli~kovi}, pre svega po kvalitetu svojih bolesti, jednim od prvih i najve}ih u Sr- kao i po Sabornom hramu Svetog \or- I bez sportske hale surduli~ki sportisti posti`u zapa`ene Novica Ton~ev (49) druga~iji je ~ovek na nerazvijenom jugu Srbije, u odnosu mle~nih proizvoda, AD Zvezda... Po- biji i na Balkanu. Dvadesetih godina |a u Surdulici treba pridru`iti i vi{e de- boj, veselje, rezultate. Prvi fudbalski klub u Surdulici zvao se SSK, da bi na one na koje ste navikli u geografskoj provinciji. Originalne brzine i opera- slednjih godina stvara se povoljni ambi- pro{log veka, trgovac Miti} iz Beograda setina pravoslavnih crkava na teritoriji ozna~avala kasnije dobio ime Radnik, koje i danas nosi. Takmi~i se u do Strazbura tivnosti, diplomirani je in`enjer gra|evine koji probleme ali i odnose sa ljudi- jent za strana ulaganja i preduzetni~ki otkrio je klimatske pogodnosti Surdulice op{tine. Tu su i spomen kosturnica, i radost, Srpskoj ligi, grupa Istok. Pored ovog fudbalskog kluba, na ma re{ava brzopotezno jer se u datom trenutku zna „{ta mo`e“, a „{ta nije biznis kroz projekte malih preduze}a za le~enje i oporavak studenata i obole- spomenici iz Prvog i Drugog svetskog podru~ju op{tine postoje i OFK , ^elik iz Belog Polja mogu}e i za{to“. okupljala koja se bave proizvodnim, ali i zanat- lih od plu}nih bolesti. O tome je upe~a- rata, ali i oni koji podse}aju na bombar- svatove, i Mladost i Suvojnice. Kao diplomirani gra|evinski in`enjer, slovi za ~oveka koji se podjednako skim i uslu`nim delatnostima. tljiv zapis ostavio i Drago- dovanja iz 1999. godine. „ Najtrofejniji je karate klub Tanden, ~iji ~lanovi godi{nje sa dobro snalazi u struci, ali i u onom te`em poslu - „gra|enja“ odnosa i konta- ispra}ala kata sa ljudima. U svojoj politi~koj karijeri pro{ao je put od predsednika me- Najve}e bogatstvo op{tine Surdulica slav Mihailovi} raznih turnira, revija i prvenstava donesu u Surdulicu vi{e sne zajednice do predsednika op{tine Surdulica. On je nastavio porodi~nu tra- su nepregledna, ekolo{ki zdrava pro- vojnike stotina medalja. ^lan ovog kluba je i Aleksa Marinkovi} (11) diciju preduze}a gra|evinara koje u mati~noj op{tini postoji vi{e od pet dece- stranstva Vlasine na se ~ijoj visoravni, koji je 2009. godine bio osvaja~ zlatne medalje na Evropskom nija pod nazivom Ton~ev gradnja. ve}oj od 1.200 metara, nalazi Vlasinsko prvenstvu u Poljskoj, dok je Milan Stan~evi} (22) pro{le godine u Beogradu, na Nakon {to je, u julu 2008, postao ~elni ~ovek Surdulice, prva odluka koju je jezero. To je najve}e ve{ta~ko jezero u Svetskom prvenstvu osvojio bronzanu medalju. doneo bila je da svoju zaradu koja mu pripada upla}uje najsiroma{nijima. Srbiji. Jedno je od najve}ih na Balkanu. ^lanovi bokserskog kluba Srbija ne u~estvuju u liga{kom takmi~enju, ali su - Imam dva sina koji se {koluju, a neki imaju mnogo ve}e probleme i nji- Zbog jedinstvenog biodiverziviteta i zato prisutni na doma}im ringovima u ma }e taj deo zarade pomo}i, ako ne da {koluju decu ono bar da njihovi dobi- neprocenjivih prirodnih resursa, naro- individualnoj konkurenciji. Redovno se, iz ju {ansu da budu sutra bolji od nas - poja{njava Novica. U nezavisnoj anketi Centar grada dobio novi trg godine u godinu, pojavljuje po neki bokser koju je me|u novinarima sprovela albanska RTV Spektri iz Bujanovca, bio je koji osvoji {ampionsku titulu u dr`avnom najbolje plasirana javna li~nost bez konkurencije. „U mojoj porodici niko ni- kada nije radio u dr`avnoj firmi. Gra|evina i vizija graditeljstva, bilo objekata prvenstvu. bilo odnosa sa ljudima, moj je cilj prema kome usmeravam i svoje sinove“, re- Ko{arka{ki klub Radnik je prava riznica ~enica je koja, mo`da najbolje, ilustruje karakter Novice Ton~eva. talenata i okuplja u mla|im selekcijama ^lan je SPS i dugogodi{nji ~lan uprave ni{kog Radni~kog. Misli da FK Rad- Iskori{}eno milion evra iz fondova EU vi{e od sto Surduli~ana. Odbojka{ki klub niku, ~lanu srpske lige, treba finansijski da se pomogne iz bud`eta, ali kad je Sredstva iz fondova EU u Surdulici kori{}ena su pre svega kroz fondove prekograni~ne sarad- Surdulica ima i mu{ku i `ensku selekciju. ulazak u prvu ligu postao neostvaren san, taj bud`et, ali i skupi trener iz pre- nje sa Bugarskom. Dosad je realizovano pet takvih projekata, a uskoro se o~ekuje potpisivanje [ahovski klub Radnik se sa velikim stonice, vi{e nisu dobijali pare ve} je deo novca preusmeren pa sad klub ima jo{ dva. Ukupna vrednost realizovanih sredstava dosegnu}e sumu od milion evra. Surdulici je uspehom takmi~i u Srpskoliga{kom dru{tvu. Tu su i Klub ekstremnih sportova elektronski semafor. pre godinu dana, a na osnovu rezultata i ostvarenog prihoda, ukinut status nerazvijene op{ti- ^emernik, koji organizuje d`ipijade, kao i biciklisti~ke trke od kojih su Preduze}a Ton~ev gradnjaTrgovi{tu je, uz ulaganje od oko tri miliona di- ne i ona se svrstala u red razvijenih op{tina Srbije. U poslednje tri godine izgra|ena je nova najzna~ajnija ono u maunti bajku Trofej Vlasine i Prvenstvo Srbije za 2011. nara, nakon poplava doniralo most. O politi~kim protivnicima govori korekt- zgrada op{tine, rekonstruisano de~je obdani{te, gradski trg, put do Vlasine, ure|ena kanaliza- Surdulica je doma}in Festivala SAPS, regionalne smotre amaterskih no, stalno poku{avaju}i da ih isprovocira „da ba{ oni u~ine korak vi{e“. Valjda ciona i putna infrastruktura u seoskim sredinama, izgra|ena stambena zgrada sa osam stano- i zbog toga, predsednik op{tine pozori{ta jugoisto~ne Srbije. Op{tina organizuje i Rok festival Rock garden. Ove va za izbegle i socijalno ugro`ene porodice, rekonstruisan je gradski bazen... Posao je u pogo- godine najmla|i su sa predstavom Aladinova ~arobna lampa bili vrlo ubedljivi. Surdulica postao je i ~lan Ve}a lo- nu za proizvodnju obu}e dobilo pedeset radnika, a kroz javne radove u Programu Prva {ansa kalnih i regionalnih vlasti za nacio- upo{ljeno je vi{e od dve stotine mladih ljudi. Tu je i manifestacija Zlatne ruke, kulturno-versko-turisti~ka manifestacija na Raditi, raditi i samo raditi: Novica Ton~ev sa saradnicima nalne manjine u Strazburu, pri Sa- Gu~a pre Gu~e Vlasina ridu, koja se odr`ava svake godine na praznik Svetog Ilije. na projektu ure|enja gradskog trga vetu Evrope. IV vlasinsko leto utorak, 5. jul 2011. PROGRES: Evropska podr{ka jugu Zna~ajno mesto u naporima da se podr`i jug Srbije pripada Evropskom partnerstvu sa op{tinama - Progres, trogodi{njem razvojnom programu Evropske unije, Vlade [vajcarske i Vlade Srbije, vrednom 18,1 milion evra, koji se realizuje 25 op{tina sa juga i jugozapada zemlje. Uva`avaju}i slo`enost i raznolikost problema sa kojima su suo~eni ovi nedovoljno razvijeni krajevi, aktivnosti Progresa su podeljene u ~etiri komponente: dobro upravljanje - tema koja pro`ima ceo Program i koja podrazumeva pru`anje podr{ke op{tinama da unaprede po{tovanje principa odgovornosti, javnosti, u~e{}a gra|ana i efikasnosti u svom radu, op{tinsko upravljanje i planiranje razvoja, koje ima za cilj da pomogne lokalnim samoupravama da pobolj{aju kvalitet usluga koje pru`aju

Gu~a pre Gu~e gra|anima i privredi, infrastruktura - kroz koju sufinasiramo projekte i pru`amo podr{ke u izradi tehni~ke dokumentacije i, kona~no, Vlasina i Vlasinsko jezero potencijal od regionalnog zna~aja u razvoju turizma javna svest i brendiranje podru~ja, koja uklju~uje promociju razvojnih potencijala i rad na ja~anju javne svesti o klju~nim dru{tvenim problemima i na~inima za njihovo re{avanje. Sunce u Srbiji budi se na Vlasini Progres je krajem juna obele`io svoju prvu godi{njicu i sumiraju se ostvareni rezultati. U Maksimalna temperatura vazduha koja je zabele- trenirali Matija Ljubek, Aleksandar Rakovi}, fud- ju`noj Srbiji, Evropska unija i Vlada [vajcarske Prirodna fabrika zdravlja `ena na Vlasini iznosila je 36.5 stepeni, dok je mi- baleri Crvene Zvezde, @eleznika... Planinski bici- su preko Progresa u prethodnih godinu dana nimalna bila - minus 31.5 na Celzijusovoj skali. klizam postaje novi sport koji ima sve vi{e prista- podr`ale dvadeset projekata koji su rezultat a mestu gde se u pro{losti nalazila tresa- Vlasina je idealna za razvoj zimskog, letnjeg, lica, a 17. jula ovde }e biti odr`ano nacionalno pr- partnerstva izme|u organizacija civilnog va, poznata kao Vlasinsko blato, sa {eva- zdravstvenog, sportsko-rekreativnog, lovnog, ri- venstvo u maunti bajku. dru{tva i lokalnih samouprava, a koji imaju za Nrom, trskom i samo mestimi~nim vode- bolovnog, etno i eko turizma i zbog toga je sto`er Lekarski je dokazano da se samo nakon deset cilj da donesu pozitivne promene u zajednici, u nim povr{inama i isticala reka Vlasina, nastalo je i poluga razvoja juga Srbije. Idealni su tereni za dana boravka na Vlasini popravlja krvna slika, a prvom redu da pobolj{aju polo`aj Roma i dana{nje Vlasinsko jezero. Biserno jezero, ~ija bo- zimske sportove, jezero povr{ine 16 kvadratnih Vlasina prija i obolelima od plu}nih bolesti i {tit- podr`e mlade, izgradnju i formiranje ja vode varira od sivo plave pored obale do zatvo- kilometara kao stvoreno je za sve vodene sporto- ne `lezde. U privrednom smislu, Vlasina raspo- op{tinskih uslu`nih centara u Bosilegradu, reno plave na sredini jezera, sa zelenim priobal- ve (kajak, skijanje na vodi, jedrili~arstvo). Gra|a- la`e idealnim uslovima za razvoj sto~arstva i po- Crnoj Travi i Trgovi{tu (u okviru aktivnosti da se nim povr{inama, daje poseban koloritet vlasin- ljoprivrede. Ne tako davno ovde se uzgajalo ~u- pobolj{a kvalitet op{tinskih usluga), izradu niza skom pejza`u. veno i tra`eno vlasinsko jagnje, kao i vlasinski regulacionih planova, u skladu sa Zakonom o Vlasinsko jezero oivi~ava zatalasana visoravan krompir. Osim delimi~no iskori{}enog hidropo- planiranju i izgradnji, koji su preduslov za nova u vidu prostranog zelenog }ilima i{aranog liva- tencijala, odr`ivi razvoj je mogu}e ostvariti isko- investiciona ulaganja, potpisani su ugovori o dama, pa{njacima i {umama koje kriju raznovr- ri{}enjem obnovljivih izvora energije - vetra, za- dodeli bespovratnih sredstava za realizaciju stan biljni i `ivotinjski svet. Jezero nadvisuju pla- hvaljuju}i povoljnoj „ru`i vetrova”, geotermalnih sedam infrastrukturnih projekata u Toplici, ninski masivi, na ~ijim padinama je grupisano voda, {umske biomase i sunca. odobreno je finansiranje jo{ sedam u nekoliko vlasinskih naselja izme|u kojih `ubore Od dosad istra`enih tridesetak izvora pitke iz- Jablani~kom i P~injskom okrugu, pri ~emu bistri potoci i re~ice sa {umovitim klisurama. Od vorske vode, u fabrici vode Rosa valorizovano je svaki od projekata direktno doprinosi planina koje okru`uju jezero posebno se izdvaja- tek nekoliko. Zato je Vlasina i atraktivna i vredan pobolj{anju kvaliteta `ivota gra|ana, radimo ju ^emernik i Vardenik, s vrhovima Mali i Veli- resurs na koji ra~una i Srbija. sa op{tinama kako bi podr`ale projekte ki Stre{er (1.876 metara). Tresetna ostrva, nastala su podizanjem nivoa regionalnog zna~aja, poput izgradnje zelene Podru~je Vlasinskog jezera odlikuje se i zna- vode, prilikom punjenja jezera, kad se sa dna po- zone u Leskovcu itd. ~ajnim kulturnim spomenicima i etnografskim digao treset debljine od 30 santimetara do jednog Ovo su samo neki od rezultata, najvidljiviji i, vrednostima, kao {to su manastir u Palji, crkva u metra. Ona su produkt vekovnog raspadanja ma- razumljivo, najinteresantniji za gra|ane. Bo`ici, Klisuri, Crnoj travi i Kula u Klisuri. hovina tresetica. Navodno, u svetu postoji jo{ sa- Me|utim, su{tina je u potrebi da op{tine Prirodne lepote i retkosti ovog podru~ja koje mo jedno sli~no jezero u [kotskoj. Pri visokom uspostave mehanizme i usvoje znanja i prakse, ~ine planine, klisure, vodopadi, izvori, reke, flo- vodostaju, ova ostrva bivaju prosto odignuta sa koje }e im omogu}iti da efikasno i dugoro~no ra i fauna, kao i blagonakloni uticaj klime i ti{ina dna i tada slobodno plivaju od jedne ka drugoj planiraju i ostvaruju dru{tveno-ekonomski planinske prirode, ~ine ovo mesto idealnim za obali, zavisno od intenziteta i pravca vetra. Tre- razvoj, tako {to }e na najbolji na~in i u skladu boravak u razli~itim periodima godine. Zbog setne galije predstavljaju jedinstveni fenomen i sa zakonima koristiti svoje ljudske, ovih odlika podru~ja u toku su istra`ivanja Zavo- za{titni znak ovog jezera. institucionalne i sve ostale resurse, stvarati da za za{titu prirode radi za{tite ovog podru~ja ni Surdulice, P~injskog i Jablani~kog okruga to Nosioci ugostiteljskih usluga su HUP Evropa, okru`enje koje je pogodno za investicije i kao parka prirode. o~ekuju i nadaju se tome. sa hotelima Srbija u Surdulici, hotelom „Vlasina” razvoj ekonomije, obezbe|ivati finansijska Odmor na Vlasinskom jezeru pogoduje orga- Netaknuta priroda i borove, bukove i brezove i motelom „Jezero” na Vlasini i hotelom „Vilin sredstva za realizaciju zna~ajnih razvojnih nizmu i zimi i leti - u prole}e kad se priroda budi, {ume ispresecane su pe{a~kim i planinarskim Lug“u Crnoj Travi. Tu je i ugostiteljski objekat projekata preko donatora, a prvenstveno i zimi - kada ve} miri{e na sneg. Vlasina pod sne- stazama. Dva evropska planinarska koridora Narcis. Pored njih odli~nu uslugu pru`aju Vila preko pretpristupnih fondova EU. Popularno bi gom je izvanredno lep zimski pejza`. Na Vlasin- prolaze ba{ preko ^emernika i Vlasine. Best, Vlasinski vrhovi, Aleksandra... Zvani~ne se to reklo da op{tine treba da osna`e svoje skom jezeru i okolini vlada subplaninska klima sa Idealna je nadmorska visina i mesto za visin- procene govore da je na Vlasini trenutno u ponu- kapacitete. Koju god frazu da koristimo, kratkim suvim i sve`im letima i hladnim zimama. ske pripreme profesionalnih sportista. Ovde su di oko dve hiljade le`ajeva. „ Progres }e pru`iti priliku op{tinama da se pripreme za dolaze}e fondove i da pobolj{aju uslove za investiciona ulaganja. Na op{tinama je da tu priliku iskoriste. „

VLASINSKO LETO Tekstovi Biljana Nikoli} (direktorica Turisti~ke organizacije Surdulica - TOS), Dragan Buca Milo{evi} (novinar Surduli~ke Radio Televizije - SRT), Milan Stojanovi}, Press, Vojkan Risti}. Urednik dodatka Dragan Sto{i}.