Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 745 SLUÆBENI VJESNIK 2003.

BROJ: 20 UTORAK, 29. SRPNJA 2003. GODINA XLIX

OPĆINA DONJI KUKURUZARI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

19. l) zaštita i spašavanje bilja i biljnih proizvoda, Na temelju članka 24f. stavka 2. Zakona o m) zamračivanje, izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima n) zaštita od epidemija i asanacija, (»Narodne novine« broj 76/94) i članka 22. Zakona o) zaštita i spašavanje od požara. o zaštiti od elementarnih nepogoda (»Narodne novine« broj 73/97) i članka 33. Statuta Općine Donji Kukuruzari (»Službeni vjesnik« broj 20/01), Općinsko vijeće Općine Članak 3. Donji Kukuruzari na 20. sjednici održanoj 18. srpnja Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a 2003. godine donijelo je objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Donji Kukuruzari. O D L U K U o usvajanju Procjene ugroženosti stanovništva i SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA materijalnih dobara i procjene vlastitih OPĆINA DONJI KUKURUZARI mogućnosti za zaštitu i spašavanje i Plan OPĆINSKO VIJEĆE zaštite i spašavanja općine Donji Kukuruzari Klasa: 021-05/03-01/07 Urbroj: 2176/07-01-03-05 Članak 1. Donji Kukuruzari, 18. srpnja 2003. Usvajaju se Procjena ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara i procjena vlastitih mogućnosti Predsjednik za zaštitu i spašavanje i Plan zaštite i spašavanja Nikola Jurić, v. r. općine Donji Kukuruzari.

Članak 2. 20. Plan zaštite i spašavanja općine Donji Kukuruzari Na temelju članka 33. Statuta Općine Donji čini slijedećih četrnaest planova djelovanja Civilne Kukuruzari (»Službeni vjesnik« broj 20/01), Općinsko zaštite: vijeće Općine Donji Kukuruzari na 20. sjednici održanoj 18. srpnja 2003. godine, donijelo je a) evaukacija stanovništva, b) zaštita i spašavanje od rušenja visokih brana, te obrana od poplave, O D L U K U c) zbrinjavanje ugroženih, stradalih, prognanih i o usvajanju Plana zaštite od požara i Procjene izbjeglih osoba, ugroženosti od požara na području Općine Donji Kukuruzari d) zaštita i spašavanje na vodama, e) zaštita od nekontroliranog oslobaanja opasnih tvari i uporabe radijacijsko-kemijsko-bioloških Članak 1. borbenih sredstava, Usvaja se Plan zaštite od požara i Procjena ugroženosti od požara na području Općine Donji f) zaštita i spašavanje iz ruševina, Kukuruzari. g) sklanjanje pučanstva, h zaštita i spašavanje od neeksplodiranih minsko- Članak 2. razornih naprava i ubojitih sredstava, Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a i) prva medicinska pomoć, objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Donji k) veterinarska zaštita i pomoć, Kukuruzari. Stranica 746 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA 22. OPĆINA DONJI KUKURUZARI Na temelju članka 33. Statuta Općine Donji OPĆINSKO VIJEĆE Kukuruzari (»Službeni vjesnik« broj 20/01), Općinsko Klasa: 021-05/03-01/07 vijeće Općine Donji Kukuruzari na 20. sjednici održanoj Urbroj: 2176/07-01-03-04 18. srpnja 2003. godine, donijelo je Donji Kukuruzari, 18. srpnja 2003. O D L U K U Predsjednik Nikola Jurić, v. r. o dodjeli javnih priznanja Općine Donji Kukuruzari

21. Članak 1. Na temelju članka 33. Statuta Općine Donji Dodjeljuju se javna priznanja Općine Donji Kukuruzari (»Službeni vjesnik« broj 20/01), Općinsko Kukuruzari (za Dan Općine) slijedećim osobama i vijeće Općine Donji Kukuruzari na 20. sjednici održanoj institucijama: 18. srpnja 2003. godine, donijelo je

POVELJA POČASNOG GRAÐANINA OPĆINE O D L U K U DONJI KUKURUZARI o odobravanju i proširenju Socijalnog vijeća Dr. Ljudevit Herceg Općine Donji Kukuruzari

Članak 1. POVELJA OPĆINE DONJI KUKURUZARI Ovom Odlukom odobrava se i proširuje Socijalno Ministarstvo za javne radove, obnovu i vijeće Općine Donji Kukuruzari s još četiri člana i to: graditeljstvo - zamjenik načelnika, Pavao Mihić -pročelnik, - voditelj računovodstva, POVELJA, GRB I PEČAT OPĆINE DONJI -tajnica u Uredu načelnika. KUKURUZARI Zadužuje se novoformirano Socijalno vijeće da Tomislav Čepelja donese kriterije za raspodjelu socijalne pomoći Marko Brajko (uključujući i pomoć Caritasa) te utvrdi prijedlog cijene rada za korisnike pomoći s područja Općine Donji Jasna Jednačak Kukuruzari. Članak 2. Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Donji objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Donji Kukuruzari. Kukuruzari.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA DONJI KUKURUZARI OPĆINA DONJI KUKURUZARI OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINSKO VIJEĆE

Klasa: 021-05/03-01/07 Klasa: 021-05/03-01/07 Urbroj: 2176/07-01-03-09 Urbroj: 2176/07-01-03-07 Donji Kukuruzari, 18. srpnja 2003. Donji Kukuruzari, 18. srpnja 2003.

Predsjednik Predsjednik Nikola Jurić, v. r. Nikola Jurić, v. r.

AKTI OPĆINSKOG POGLAVARSTVA

30. O D L U K U Na temelju članka 51. Statuta Općine Donji o prihvaćanju najpovoljnije ponude za Kukuruzari (»Službeni vjesnik« broj 20/01), Općinsko poglavarstvo Općine Donji Kukuruzari na 29. sjednici instaliranje javne rasvjete na području Općine održanoj 3. srpnja 2003. godine, donijelo je Donji Kukuruzari Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 747

Članak 1. 32. Prihvaća se ponuda poduzeća »DUNAJ« d.o.o. Na temelju članka 51. Statuta Općine Donji iz Siska, kao najpovoljnija za instaliranje javne rasvjete Kukuruzari (»Službeni vjesnik« broj 20/01), Općinsko na području Općine Donji Kukuruzari gdje ista ne poglavarstvo Općine Donji Kukuruzari na 29. sjednici postoji. održanoj 3. srpnja 2003. godine, donijelo je Ponuda spomenutog poduzeća je sastavni dio ove Odluke. O D L U K U o izmjeni i dopuni Odluke Općinskog Članak 2. poglavarstva od 16. travnja 2003. godine Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Donji Kukuruzari. Članak 1. Ovom Odlukom vrši se izmjena i dopuna Odluke Općinskog poglavarstva, Klasa: 022-05/03-01/13, SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Urbroj: 2176/07-02-03-02 od 16. travnja 2003. godine, OPĆINA DONJI KUKURUZARI na taj način što se umjesto Rajić Milenku, dodjeljuje OPĆINSKO POGLAVARSTVO Ivici Lučić, k.č.br. 395/3 u površini 1275 m2, a Marku Klasa: 022-05/03-01/21 Krišti umjesto ranije dodijeljene k.č.br. 395/5, sada 2 Urbroj: 2176/07-02-03-03 dodjeljuje k.č.br. 395/2 u površini 1587 m , sve k.o. Donji Kukuruzari, 3. srpnja 2003. Kukuruzari. K.č.br. 395/5 ostaje za sada nerasporeena, a Predsjednik služit će za izgradnju sportskih igrališta, koja se Stipo Šapina, oec., v. r. nalazi u istoj k.o.

Članak 2. 31. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a Na temelju članka 51. Statuta Općine Donji objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Donji Kukuruzari (»Službeni vjesnik« broj 20/01), Općinsko Kukuruzari. poglavarstvo Općine Donji Kukuruzari na 29. sjednici održanoj 3. srpnja 2003. godine, donijelo je SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA DONJI KUKURUZARI O D L U K U OPĆINSKO POGLAVARSTVO o prihvaćanju najpovoljnije ponude za izradu projektne dokukmentacije za rješavanje Klasa: 022-05/03-01/21 vodoopskrbe dijela naselja Općine Donji Urbroj: 2176/07-02-03-06 Kukuruzari Donji Kukuruzari, 3. srpnja 2003.

Predsjednik Članak 1. Stipo Šapina, oec., v. r. Prihvaća se ponuda »HIDROPROJEKT-ING« iz Zagreba kao najpovoljnija za izradu projektne dokumentacije za rješavanje vodoopskrbe dijela naselja Općine Donji Kukuruzari gdje ista ne postoji. 33. Ponuda spomenutog poduzeća je sastavni dio Na temelju članka 51. Statuta Općine Donji ove Odluke. Kukuruzari (»Službeni vjesnik« broj 20/01), Općinsko poglavarstvo Općine Donji Kukuruzari na 29. sjednici Članak 2. održanoj 3. srpnja 2003. godine, donijelo je Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Donji O D L U K U Kukuruzari. o izmjeni i dopuni Odluke Općinskog poglavarstva od 20. lipnja 2003. godine SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA DONJI KUKURUZARI Članak 1. OPĆINSKO POGLAVARSTVO Ovom Odlukom vrši se izmjena i dopuna Odluke Klasa: 022-05/03-01/21 Općinskog poglavarstva, Klasa: 022-05/03-01/20, Urbroj: 2176/07-02-03-04 Urbroj: 2176/07-02-03-04 od 20. lipnja 2003. godine, Donji Kukuruzari, 3. srpnja 2003. na taj način što se dodijeljene nekretnine u K.O. Mečenčani i to k.č.br. 16/1 i 16/2 Ivici Lučić, stavlja Predsjednik van snage. Stipo Šapina, oec., v. r. Ostali dio Odluke ostaje na snazi. Stranica 748 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

Članak 2. Klasa: 022-05/03-01/21 Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a Urbroj: 2176/07-02-03-07 objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Donji Kukuruzari. Donji Kukuruzari, 3. srpnja 2003.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Predsjednik OPĆINA DONJI KUKURUZARI OPĆINSKO POGLAVARSTVO Stipo Šapina, oec., v. r.

OPĆINA GVOZD AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

18. Članak 1. Na temelju članka 32. stavka 1. točke 19. Statuta U Odluci o općinskim porezima (»Službeni vjesnik« Općine Gvozd (»Službeni vjesnik« broj 22/01), Općinsko broj 22/01 i 27/01) iza članka 39. dodaje se članak vijeće Općine Gvozd na 18. sjednici održanoj 24. 39a. koji glasi: srpnja 2003. godine donijelo je »Članak 39a. Poreznoj upravi za obavljeni posao iz ove Odluke O D L U K U pripada naknada u visini od 5% od ukupno naplaćenih o prihvaćanju lzvješća o obavljenoj reviziji poreza. Proračuna Općine Gvozd za 2002. godinu Ovlašćuje se Financijska agencija, Podružnica Karlovac, Poslovnica Karlovac, Ispostava Topusko Članak 1. da naknadu iz stavka 1. ovog članka obračuna i uplati u Državni proračun i to do zadnjeg dana u Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji mjesecu za protekli mjesec.« proračuna Općine Gvozd za 2002. godinu, Klasa: 041-01/03-01/8, Urbroj: 613-05-03-7 od 8. travnja 2003. godine, koje je izradio Državni ured za reviziju, Članak 2. Područni ured Sisak. Sve ostale odredbe osnovne Odluke ostaju na snazi. Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a Članak 3. objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA GVOZD SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINA GVOZD OPĆINSKO VIJEĆE Klasa: 041-01/03-01/8-01 Urbroj: 2176/09-03-2 Klasa: 410-01/03-01/03 Gvozd, 24. srpnja 2003. Urbroj: 2176/09-03-1 Gvozd, 24. srpnja 2003. Predsjednik Danijela Dimić, v. r. Predsjednik Danijela Dimić, v. r.

19.

Na temelju članka 32. stavka 1. točka 2. Statuta 20. Općine Gvozd (»Službeni vjesnik« broj 22/01), Općinsko vijeće Općine Gvozd na 18. sjednici održanoj 24. Na temelju članka 51. i 52. stavak 1. Zakona o srpnja 2003. godine donijelo je lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje), članka 47. stavka 1. i članka 48. stavka 1. Statuta O D L U K U Općine Gvozd (»Službeni vjesnik« broj 22/01), Općinsko o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim vijeće Općine Gvozd na 18. sjednici, održanoj 24. porezima srpnja 2003. godine donijelo je Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 749

O D L U K U Klasa: 021-01/03-01/11 o iskazivanju nepovjerenja općinskom Urbroj: 2176/09-03-1 načelniku Općine Gvozd Gvozd, 24. srpnja 2003.

Predsjednik Članak 1. Danijela Dimić, v. r. Iskazuje se nepovjerenje općinskom načelniku Općine Gvozd gospodinu Mili Jerosimiću.

Članak 2. 22. Gospodin Mile Jerosimić bit će razriješen i prestat Na temelju članka 51. i 52. stavak 1. Zakona o će mu dužnost općinskog načelnika izborom novog lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne općinskog načelnika Općine Gvozd. novine« broj 33/01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje), članka 47. stavka 1. i članka 48. stavka 1. Statuta Općine Gvozd (»Službeni vjesnik« broj 22/01), Općinsko Članak 3. vijeće Općine Gvozd na 18. sjednici, održanoj 24. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a srpnja 2003. godine je donijelo objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd.

O D L U K U SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA GVOZD o iskazivanju nepovjerenja Općinskom OPĆINSKO VIJEĆE poglavarstvu Općine Gvozd u cjelini

Klasa: 021-01/03-01/10 Članak 1. Urbroj: 2176/09-03-1 Gvozd, 24. srpnja 2003. Iskazuje se nepovjerenje Općinskom poglavarstvu Općine Gvozd u cjelini. Predsjednik Danijela Dimić, v. r. Članak 2. Članovi Općinskog poglavarstva bit će razriješeni i prestat će im dužnost izborom novog općinskog 21. načelnika Općine Gvozd. Na temelju članka 51. i 52. stavka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01 i 60/01-vjerodostojno tumačenje), Članak 3. članka 47. stavka 1. i 48. stavka 1. Statuta Općine Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a Gvozd (»Službeni vjesnik« broj 22/01), Općinsko objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd. vijeće Općine Gvozd na 18. sjednici, održanoj 24. srpnja 2003. godine donijelo je SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA GVOZD O D L U K U OPĆINSKO VIJEĆE o iskazivanju nepovjerenja zamjeniku općinskog načelnika Općine Gvozd Klasa: 021-01/03-01/12 Urbroj: 2176/09-03-1 Članak 1. Gvozd, 24. srpnja 2003. Iskazuje se nepovjerenje zamjeniku općinskog Predsjednik načelnika Općine Gvozd gospodinu Vladi Gabriću. Danijela Dimić, v. r.

Članak 2. Gospodin Vlado Gabrić bit će razriješen i prestat će mu dužnost zamjenika općinskog načelnika izborom 23. novog općinskog načelnika Općine Gvozd. Na temelju članka 32. točke 19. Statuta Općine Gvozd (»Službeni vjesnik« broj 22/01), Općinsko Članak 3. vijeće Općine Gvozd na 18. sjednici održanoj 24. srpnja 2003. godine donijelo je Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd. Z A K L J U Č A K SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA o usvajanju Izvješća o izvršenju Proračuna OPĆINA GVOZD Općine Gvozd za 2003. godinu za razdoblje od OPĆINSKO VIJEĆE 1. siječnja do 30. lipnja 2003. godine Stranica 750 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

I. Klasa: 021-01/03-01/07 Usvaja se Izvješće o izvršenju Proračuna Općine Urbroj: 2176/09-03-1 Gvozd za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2003. Gvozd, 9. svibnja 2003. godine. Predsjednik Danijela Dimić, v. r. II. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd. 25. Na temelju članaka 6., 6a i 7. Zakona o socijalnoj SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA skrbi (»Narodne novine« broj 93/97, 27/01 i 59/01) i OPĆINA GVOZD članka 32. stavka 1. točke 19. Statuta Općine Gvozd OPĆINSKO VIJEĆE (»Službeni vjesnik« broj 22/01), Općinsko vijeće Općine Gvozd na 18. sjednici održanoj 24. srpnja 2003. Klasa: 400-01/03-01/05 godine donijelo je Urbroj: 2176/09-01-1 Gvozd, 24. srpnja 2003. P R O G R A M Predsjednik javnih potreba u socijalnoj skrbi u 2003. godini Danijela Dimić, v. r. I. Ovim Programom utvruje se visina sredstava 24. Proračuna Općine Gvozd predvienih za socijalnu Na temelju članka 27. Zakona o popisima birača skrb, raspodjela sredstava prema njihovoj namjeni, (»Narodne novine« broj 19/92) i članka 32. točka 7. kriteriji raspodjele, nadležna tijela koja odlučuju o Statuta Općine Gvozd (»Službeni vjesnik« broj 22/ raspodjeli, te način njihovog odlučivanja. 01), Općinsko vijeće Općine Gvozd, na 17. sjednici održanoj 9. svibnja 2003. godine donijelo je II. Za zadovoljavanje potreba u području socijalne R J E Š E N J E skrbi za 2003. godinu utvruju se sredstva u iznosu o imenovanju Komisije za popise birača od 153.000,00 kn koja su predviena u Proračunu Općine Gvozd za 2003. godinu.

I. III. Imenuje se Komisija za popis birača u sastavu: Program javnih potreba u socijalnoj skrbi ostvaruje 1. Nikola Milić- predsjednik, se kroz slijedeće oblike potpore: 2. Nikola Trkulja - član,

3. Vlasta Bača - član. 1. POMOĆ ZA PODMIRENJE TROŠKOVA Zamjenici: STANOVANJA 50.000,00 kn 1. Maca Todorović - zamjenik predsjednika, Pomoć se odnosi na podmirenje troškova najamnine, 2. Ljuban Korkut - zamjenik člana, komunalne naknade, električne energije, plina, grijanja, vode, odvodnje. 3. Ljubomir Čavrag - zamjenik člana. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja može se odobriti samcu ili obitelji ako se plaćanje tih troškova II. ne osigurava po drugoj osnovi. Zadaće Komisije za popis birača odredene su Zakonom o popisu birača (»Narodne novine« broj 2. SUFINANCIRANJE, TROŠKOVA ISHRANE 19/92). UČENIKA 50.000,00 kn. Sufinancira se ishrana svih učenika Osnovne škole III. Gvozd. Ovo RjeŠenje stupa na snagu, a objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd. 3. FINANCIRANJE TROŠKOVA PRIJEVOZA UČENIKA 35.000,00 kn. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Sufinanciraju se troškovi prijevoza svih učenika OPĆINA GVOZD s područja Općine Gvozd koji pohaaju školu u OPĆINSKO VIJEĆE Karlovcu, jer troškove prijevoza učenika koji pohaaju Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 751

škole na području Sisačko- moslavače županije financira O žalbi na rješenje iz stavka 1. ovog članka rješava Županija. nadležno tijelo Sisačko-moslavačke županije. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja odobrava 4. FINANCIRANJE TROŠKOVA UKOPA se na način da nadležno tijelo djelomično ili u cjelosti NEZBRINUTIH OSOBA 10.000,00 kn. plati račun izravno ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi Financiranje obuhvaća minimalne troškove ukopa koja je izvršila uslugu. osoba koje imaju prebivalište na području Općine Gvozd, a koje nemaju srodnika ili su srodnici takvog VII. imovnog stanja da ne mogu platiti pogrebne troškove, kao i za neidentificirane osobe naene na području Pravo na pomoć iz točke III. točka 2. ovog Programa Općine Gvozd. ostvaruje se na način da ravnatelj Osnovne škole Pravo na pomoć u podmirenju minimalnih troškova Gvozd na početku svake školske godine podnese ukopa ne može se ostvariti ako se naknada može zahtjev Općini Gvozd za sufinanciranje troškova ostvariti putem Centra za socijalnu skrb ili drugih prehrane učenika s utvrenim popisom korisnika i izvora ili ako je umrla osoba imala Ugovor o doživotnom cijenom obroka. uzdržavanju ili dohrani. Osnovna škola je dužna mječno podnositi Općini Gvozd zahtjeve za refundaciju sredstava utrošenih 5. POKLON PAKETI ZA SVETOG za prehranu učenika u kojem će biti vidljiv broj korisnika, NIKOLU 8.000,00 kn cijena obroka i broj radnih dana u mjesecu. Pravo na poklon paket imaju sva djeca s teritorija Sufinanciranje se vrši u visini 50% cijene obroka Općine Gvozd do navršenih 15 godina. po korisniku i isplaćuje se mjesečno na žiro-račun Osnovne Škole Gvozd. IV. Pravo na pomoć navedenu u točki III. pod točkom VIII. 1. ovog Programa imaju samci ili obitelji čiji ukupni Pravo na pomoć iz točke III. točke 3. ovog Programa prihod po članu obiteljskog domaćinstva ne prelazi ostvaruje se da početkom svake školske godine roditelji iznos utvren člankom 16. Zakona o socijalnoj skrbi djece, koja imaju prijavljeno prebivalište na području (»Narodne novine« broj 73/97, 27/01, 59/01 i 82/ Općine Gvozd a koja pohaaju školu u Karlovcu, 01). podnesu zahtjev Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Ukoliko predviena financijska sredstva ne budu Gvozd za financiranje troškova prijevoza, kojem su dostatna za podmirenje svih podnesenih zahtjeva, obavezni priložiti potvrdu o redovnom školovanju. prednost pri dodjeli ove pomoći imat će staračka domaćinstva i samohrane majke koje ispunjavaju Popis učenika kojima će Općina Gvozd sufinancirati uvjete iz stavka 1. ove točke. troškove prijevoza, Jedinstveni upravni odjel Općine Gvozd će dostaviti prijevozniku s kojim ima zaključen Najviši iznos pomoći koji se može odobriti je Ugovor o prijevozu učenika, koji će svaki mjesec onaj koji podmiruje potrebu, a ne može premašiti ispostavljati račune kojima će biti priložen popis iznos od 400,00 kn godišnje. korisnika po ovoj osnovi u konkretnom mjesecu. Pomoć iz stavka 1. ove točke odobrava se u V. visini od 200,00 kn mjesečno po korisniku i uplaćuje Prihodima u smislu točke IV. ovog Programa se neposredno na žiro-račun prijevoznika. smatraju se sva financijska i materijalna sredstva koja samac ili obitelj ostvare po osnovi rada, mirovine, prihoda od imovine ili na neki drugi način osim dječjeg IX. doplatka, novčane naknade za tjelesno oštećenje, Troškovi pogreba iz točke Ill. točke 5. ovog Programa doplatka za pomoć i njegu, ortopedskog dodatka i financiraju se u iznosu minimalnih troškova pogreba osobne invalidnine. prema ispostavljenom računu pogrebnika. Korištenje pomoći za uzdržavanje temeljem odredaba Zakona o socijalnoj skrbi za koje je nadležan Centar za socijalnu skrb ne može biti preprekom za X. ostvarivanje prava temeljem ovog Programa. Podnositelj zahtjeva za pojedini oblik pomoći iz ovog Programa dužan je uz zahtjev priložiti sva uvjerenja VI. kojim će dokazivati da udovoliava uvjetima i kriterijima Pravo na pomoć iz točke III. točki 1. ovog Programa iz ovog Programa (zadnji odrezak od mirovine, uvjerenje ostvaruje se podnošenjem pismenog zahtjeva do o zajedničkom domaćinstvu, potvrdu Zavoda za 30. rujna 2003. godine Jedinstvenom upravnom odjelu zapošIjavanje, potvrde o visini plaće, uvjerenje o Općine Gvozd, koji će o svakom zahtjevu rješavati redovnom školovanju, smrtni list), te svaki drugi dokaz primjenjujući u postupku odredbe Zakona o općem koji zatraži Jedinstveni upravni odjel ovisno o vrsti upravnom postupku. pomoći za koju je zahtjev podnesen. Stranica 752 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

XI. -»lzvješće o stanju u prostoru i program mjera Prilikom ostvarivanja prava na pojedini oblik pomoći za unapreenje stanja u prostoru za Općinu Gvozd« iz ovog Programa Jedinstveni upravni odjel može za razdoblje 1997/1998. izraeno od tvrtke CPA- na prijedlog Socijalnog vijeća Općine Gvozd odobriti Centar za prostorno ureenje i arhitekturu d.o.o. iz pomoć i onim podnositeljima zahtjeva za pomoć kojima Zagreba koje je usvojeno od Općinskog vijeća Općine ukupan prihod po članu domaćinstva ne odstupa u Gvozd na sjednici održanoj 3. listopada 1997. godine većem iznosu od cenzusa iz točke IV. ovog Programa, i objavljeno u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd ako se podnositelj zahtjeva nalazi u teškoj materijalnoj broj 20/97. situaciji zbog utjecaja izvanrednih okolnosti koje nije Područje Općine Gvozd obuhvaćeno je i slijedećim mogao otkloniti. dokumentima praćenja stanja u prostoru: - lzvješće o stanju u prostoru Sisačko-moslavačke XII. županije za razdoblje 1996. - 1998. godine izraeno Za provoenje ovog Programa i podnošenje od Županijskog zavoda za prostorno ureenje, Sisak, izvještaja o njegovom provoenju Općinskom 1999. godine, poglavarstvu Općine Gvozd i Socijalnom vijeću Općine - Izvješće o stanju u prostoru Sisačko-moslavačke Gvozd nadležan je Jedinstveni upravni odjel Općine županije za razdoblje veljača 1999. - veljača 2001. Gvozd. godine izraeno od Županijskog zavoda za prostorno ureenje, Sisak, 2001. godine. XII. Na temelju Izvješća predstavničko tijelo Općine, sukladno članku 11. Zakona o prostornom ureenju Ovaj Program stupa na snagu danom objave u donosi dvogodišnji Program mjera za unapreenje »Službenom vjesniku« Općine Gvozd. stanja u prostoru (u daljnjem tekstu: Program mjera), a nakon donošenja od strane nadležnog tijela Općine SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Gvozd i objave u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd OPĆINA GVOZD postaju temelj za izradu prostorno-planske OPĆINSKO VIJEĆE dokumentacije za područje Općine Gvozd u razdoblju od dvije godine od dana njihova donošenja. Klasa: 550-02/03-01/09 Urbroj: 2176/09-02-1 Gvozd, 24. srpnja 2003. 2. ANALIZA PROVOÐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREÐENJA Predsjednik Danijela Dimić, v. r. 2.1. Pokrivenost područja lokalne samouprave dokumentima prostornog ureenja

26. Područje Općine Gvozd pokriveno je samo Na temelju članka 11. Zakona o prostornom ureenju dokumentima prostornog ureenja najvišeg ranga, (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) odnosno dokumentima koji važe na razini Države, i članka 32. točka 19. Statuta Općine Gvozd (»Službeni Županije i bivše općine Vrginmost. vjesnik« broj 22/01), Općinsko vijeće Općine Gvozd na 18. sjednici održanoj 24. srpnja 2003. godine 2.1.1. Važeći dokumenti prostornog ureenja donijelo je na razini države

I Z V J E Š Ć E - Strategija Prostornog ureenja Republike o stanju u prostoru za razdoblje 2001. - 2002. Hrvatske (lzrada: Ministarstvo zaštite okoliša i godine prostornog ureenja, Zagreb, donesena u Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske, 27. lipnja 1997. godine), 1. UVOD - Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (Izrada: Zavod za prostorno planiranje Izvješće o stanju u prostoru Općine Gvozd (u Ministarstva prostornog ureenja, graditeljstva i daljnjem tekstu: Izvješće) sadrži analizu provoenja stanovanja, donesen 7. svibnja 1999. godine i objavljen dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata, u »Narodnim novinama« broj 50/99). ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, te druge elemente od važnosti za 2.1.2. Važeći dokumenti prostornog ureenja prostor i područje Općine, a izraeno je temeljem na razini Sisačko-moslavačke županije članka 10. Zakona o prostornom ureenju. Do sada je za područje Općine Gvozd izraen -Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije jedan takav dokument i to: (Izrada: Županijski zavod za prostorno planiranje Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 753

Sisačko-moslavačke županije, Sisak, u suradnji s planske cjeline zajedničkih prostornih i razvojnih CPA- Centar za prostorno ureenje i arhitekturu d.o.o., obilježja, za koje će se donositi prostorni planovi Zagreb, travnja 2001. i objavljen u »Službenom glasniku područja posebnih obilježja. Ona je osnova za Sisačko-moslavačke županije« broj 4/01). donošenje odluka u svezi zahvata u prostoru te izradu prostornih planova užih prostornih cjelina i planova na lokalnoj razini. 2.1.3. Važeći dokumenti prostornog ureenja na razini (bivše) Općine Vrginmost Sisačko-moslavačka županija u sastavu je najrazvijenijeg područja županija Središnje Hrvatske, područja koncentracije gospodarstva i kulturnih - Prostorni plan Općine Vrginmost (Izrada: AR-59, institucija, ključnog čvorišta europskih i regionalnih Zagreb, 1979. objavljen u »Službenom vjesniku« u pravaca. Sisku broj: 33/79), Planiranje cjelovitih sustava odnosi se na veliku - Dopune Prostornog plana općine Vrginmost državnu i meudržavnu infrastrukturu, razvitak i ulogu (donijete 1984. godine, objavljene u »Službenom većih gradova u sklopu koncepta urbanizacije prostora, vjesniku« u Sisku broj 41/84). uravnoteženje urbane koncentracije i nerazvijenih rubnih zona, sustavne mjere unapreenja okoliša s 2.1.4. Dokumenti prostornog ureenja u izradi osobitom pažnjom na ureenju i zaštiti voda, odvodnju i otpad.

Prostorni plan ureenja Općine Gvozd (Izrada: Program prostornog ureenja Republike Županijski zavod za prostorno ureenje Sisačko- Hrvatske (Izrada: Zavod za prostorno planiranje moslavačke županije, Sisak.) Ministarstva prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, 1999. godine 2.1.5. Nevažeći dokumenti prostornog ureenja Programom prostornog ureenja države utvrene -Urbanistički plan naselja Vrginmost (AR-59 iz su mjere i aktivnosti za provoenje Strategije prostornog Zagreba - nema evidencije da li je ikada usvojen), ureenja Države. -Provedbeni detaljni plan za Vrginmost (AR-59 Program sadrži osnovne ciljeve razvoja u prostoru, iz Zagreba - nema evidencije da li je ikada usvojen), kriterije i smjernice za ureenje prostornih i drugih - Dugoročni plan razvoja ZO Karlovac 1986-2000. cjelina, prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva (1985. godine). prostornog ureenja, te na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta odreuje osnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu 2.1.6. Ostali prostorni planovi raeni za ovo prostora, zaštitu i unapreenje okoliša, sustav središnjih područje naselja i sustav razvojne državne infrastrukture. - Osnove korištenja i zaštita prostora bivše općine Strategije, osnove, programi i drugi planski Vrginmost (Izrada: 1993. godine, Urbanistički zavod dokumenti nižeg ranga, čija je obveza donošenja grada Zagreba), propisana zakonima i drugim propisima moraju biti - Prostorni plan Spomen područja Petrova Gora usklaeni s Programom prostornog ureenja Republike (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1980. Hrvatske. godine), - Nacionalni program povratka prognanika i Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije izbjeglica (Zagreb, 1994.), (Izrada: Županijski zavod za prostorno planiranje - Posebno zaštićeni objekti prirode oštećeni ili Sisačko-moslavačke županije, Sisak, u suradnji s razoreni ratom u Hrvatskoj (Zavod za zaštitu prirode, CPA- Centrom za prostorno ureenje i arhitekturu Zagreb 1992.). d.o.o., Zagreb, travnja 2001.) Prostornim planom Sisačko-moslavačke županije uz uvažavanje društveno gospodarskih, prirodnih, 2.2. Analiza važećih dokumenata prostornog kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti razraena ureenja su načela prostornog ureenja i utvreni ciljevi prostornog razvoja, te organizacija, zaštita, korištenje Strategija prostornog ureenja Republike i namjena prostora područja Županije. Hrvatske (lzrada: Ministarstvo zaštite okoliša i Plan sadrži prostornu i gospodarsku strukturu prostornog ureenja, Zagreb, donesena u Zastupničkom Županije, sustav središnjih naselja područnog značenja, domu Sabora Republike Hrvatske, 27. lipnja 1997. sustav razvojne područne infrastrukture, osnove za godine). ureenje i zaštitu prostora, prostorna mjerila i smjernice Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske za gospodarski razvoj, za očuvanje i unapreenje temeljni je dokument prostornog ureenja koji odreuje prirodnih kulturno-povijesnih krajobraznih vrijednosti, dugoročne ciljeve prostornog razvoja, organizaciju mjere za unapreenje i zaštitu okoliša i druge elemente prostora Države, razvojne prioritetne djelatnosti, te od važnosti za Županiju. Stranica 754 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

Prostorni plan općine Vrginmost izraen je 1979. 4. ZAKLJUČAK godine (izraivač ar-59 iz Zagreba), pokriva područje više jedinica lokalne samouprave (Topusko i Lasinju), Može se konstatirati da Općina Gvozd nije pokrivena te nije u skladu sa današnjim teritorijainim ustrojem. relevantnom prostornom dokumentacijom. Ova Navedeni Plan poslije Domovinskog rata nije konstatacija odnosi se prvenstveno na dokument pronaen u cijelosti, nisu pronaene granice najvišeg hijerarhijskog reda na razini Općine: Prostorni graevinskih područja, te je potrebno izraditi novi plan ureenja Općine Gvozd, a zatim planove nižeg plan. reda kao što je urbanistički plan ureenja naselja Gvozd, i dr. 2.3. Potreba izrade novih dokumenata SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Prostorni plan ureenja Općine Gvozd (Izraivač: OPĆINA GVOZD Županijski zavod za prostorno ureenje, Sisak) OPĆINSKO VIJEĆE Obveza donošenja Prostornog plana ureenja Općine Gvozd kao temeljnog dokumenta prostornog Klasa: 350-02/03-01/07 ureenja ove Općine utvrena je Zakonom o prostornom Urbroj: 2176/09-03-1 ureenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/ Gvozd, 24. srpnja 2003. 00 i 32/02), te je slijedom tog od Županijskog zavoda za prostorno ureenje Sisačko-moslavačke županije, Predsjednik Trg J. B. Jelačića 6 naručena izrada Prostornog Danijela Dimić, v. r. plana ureenja Općine Gvozd. Sukladno članku 23. Zakona o prostornom ureenju Prostorni plan ureenja Općine Gvozd utvruje uvjete 27. za ureenje općinskog područja, odreuje svrhovito korištenje i namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju Na temelju članka 11. Zakona o prostornom ureenju graevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova i članka 32. točka 19. Statuta Općine Gvozd (»Službeni prirode u Općini. vjesnik« broj 22/01), Općinsko vijeće Općine Gvozd na 18. sjednici održanoj 24. srpnja 2003. godine Plan sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve donijelo je prostornog ureenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i ureivanje prostora, te druge elemente od važnosti P R O G R A M M J E R A za područje Općine. za unapreenje stanja u prostoru za razdoblje Planom se može utvrditi obveza izrade detaljnih 2004. - 2005. godine planova ureenja prostora za uža područja na području Općine. 1. OPĆE ODREDBE

3. OPĆA OCJENA VAŽEĆIH PROSTORNIH PLANOVA Program mjera za unapreenje stanja u prostoru na području Općine Gvozd za razdoblje 2004.- 2005. godine (u nastavku teksta: Program mjera) temelji 3.1. Opća ocjena i nedostaci prostorno-planske se na Izvješću o stanju u prostoru za područje Općine dokumentacije Gvozd za razdoblje 2002. - 2003. godine, koje sadrži analizu pokrivenosti područja Općine prostorno Važeći dokumenti prostornog ureenja: Strategija planskom dokumentacijom, vrednovanje konceptualnih prostornog ureenja Republike Hrvatske, Program obilježja prostornog razvitka na temelju postojećih prostornog ureenja Republike Hrvatske i Prostorni prostornih planova, te opću ocjenu i nedostatke plan Sisačko-moslavačke županije izraeni su u skladu prostorno planske dokumentacije, kao i razloge za s novim postavkama prostornog ureenja utvrenim njenu izmjenu i dopunu, te izradu novih prostorno Zakonom o prostornom ureenju (»Narodne novine« planskih dokumenata. broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02). Programom mjera procjenjuje se potreba izrade Prostorni plan Općine Vrginmost izraen 1979. novih odnosno izrade izmjena i dopuna postojećih godine s dopunama iz 1984. godine neprimjenjiv je dokumenata prostornog ureenja, potrebu pribavljanja u današnjim uvjetima zbog: neusuglašenosti s novim podataka i stručnih podloga za njihovu izradu, te teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske, ratnih druge mjere od značaja za izradu i donošenje tih razaranja, izmijenjene gospodarske situacije, dokumenata. smanjenog demografskog potencijala i svih ostalih Program mjera donosi se za razdoblje siječanj promjena nastalih u zadnjem desetljeću. 2004. - prosinac 2005. godine. Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 755

2. POTREBA IZRADE NOVIH, ODNOSNO prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu IZMJENA I DOPUNA POSTOJEĆIH elaborata prostornih planova. DOKUMENATA PROSTORNOG UREÐENJA 4. POTREBA IZRADE DRUGIH DOKUMENATA Novi dokumenti prostornog ureenja koje je potrebno OD ZNAČAJA ZA UREÐENJE I ZAŠTITU izraditi za područje Općine Gvozd su slijedeći: PROSTORA -Prostorni plan ureenja Općine Gvozd, -Urbanistički plan ureenja naselja Gvozd, Od drugih dokumenata od značaja za ureenje i zaštitu prostora Općine Gvozd koje je potrebno izraditi, - Detaljni plan ureenja industrijske zone u prioritetna je izrada Studije o utjecaju na okoliš za Gvozdu. deponiju komunalnog otpada što je propisano Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne 2.1. Prostorni plan ureenja Općine Gvozd novine« broj 59/00). Izrada studije utjecaja na okoliš može se povjeriti Prostorni plan ureenja Općine Gvozd osnovni osobama koje za to imaju posebno ovlaštenje, prema je dokument ureenja prostora za Općinu Gvozd Popisu pravnih osoba kojima je izdana suglasnost kao jedinicu lokalne samouprave. Obveza izrade ovog za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša. plana kao temeljnog dokumenta prostornog ureenja utvrena je Zakonom o prostornom ureenju (»Narodne 5. SADRŽAJ DOKUMENATA PROSTORNOG novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02). UREÐENJA Ovim Planom se utvruju uvjeti za ureenje područja Općine, odreuje svrhovito korištenje, namjena, Sadržaj, mjerila kartografskih prikaza prostornih oblikovanje, obnova i sanacija graevinskog zemljišta, planova, obvezni brojčani i grafički prostorni pokazatelji zaštita okoliša i zaštita spomenika kulture i osobito s planskim znakovljem i standard elaborata koji se vrijednih dijelova prirode u Općini. Prostornim planom primjenjuju u izradi prostornih planova detaljno odreeni ureenja Općine Gvozd može se utvrditi obveza izrade Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, detaljnih planova ureenja prostora za uža područja obveznim prostornim pokazateljima i standardu na teritoriju Općine. elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98). 2.2. Urbanistički plan ureenja naselja Gvozd 6. DONOŠENJE PROSTORNIH PLANOVA S obzirom na činjenicu da naselje Gvozd ima upravne funkcije općinskog središta potrebno je kroz Način i postupak provoenja javne rasprave o plansku dokumentaciju sagledati sve nove momente, prijedlogu prostornih planova i prijedlogu izmjena i ugraditi ih u zatečeno stanje i usmjeriti koncepciju dopuna prostornih planova, te način i sudjelovanje daljnjeg razvoja. u tom postupku tijela državne uprave, jedinica lokalne Urbanistički plan ureenja naselja Gvozd utvruje samouprave i uprave, pravnih osoba s javnim ovlastima osnovne uvjete korištenja i namjene javnih i drugih i graana (tj. sudionika u javnoj raspravi) detaljno je površina za naselje odnosno dio naselja, prometnu, odreen Uredbom o javnoj raspravi i postupku odnosno uličnu i komunalnu mrežu te ovisno o donošenja prostornih planova (»Narodne novine« posebnosti prostora smjernice za oblikovanje, korištenje broj 101/98). i ureenje prostora. Urbanističkim planom može se utvrditi obveza 7. ZAVRŠNE ODREDBE izrade detaljnih planova ureenja za uža područja unutar obuhvata tog plana. Sredstva za izradu dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata utvrenih ovim Programom mjera 2.3. Detaljan plan ureenja industrijske zone osiguravaju se iz sredstava proračuna Općine Gvozd u Gvozdu te iz drugih izvora. Ovaj Program mjera stupa na snagu danom Obzirom na interes za manje i srednje proizvodne donošenja, a objavit će se u »Službenom vjesniku« pogone u Gvozdu se planira industrijska zona za Općine Gvozd. koju će se izraditi detaljni plan ureenja. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA 3. POTREBA PRIBAVLJANJA PODATAKA I OPĆINA GVOZD STRUČNIH PODLOGA OPĆINSKO VIJEĆE

Klasa: 350-02/03-01/08 Za izradu novih prostornih planova prema ovom Urbroj: 2176/09-03-1 Programu mjera treba osigurati ažurirane topografsko- Gvozd, 24. srpnja 2003. geodetske podloge odgovarajućih mjerila za izradu odreene razine dokumenata prostornog ureenja u Predsjednik skladu s Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih Danijela Dimić, v. r. Stranica 756 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

AKTI OPĆINSKOG POGLAVARSTVA

3. P L A N Na temelju članka 14. stavka 1. Zakona o javnoj nabave za 2003. godinu nabavi (»Narodne novine« broj 117/01) i članka 7. Statuta Općine Gvozd (»Službeni vjesnik« broj Članak 1. 22/01), Općinsko poglavarstvo Općine Gvozd na U 2003. godini planiraju se nabave roba, radova 12. sjednici održanoj 7. veljače 2003. godine i usluga razvrstane po vrstama roba, radova i usluga donijelo je i planiranim vrijednostima nabave kako slijedi:

I. NA TEMELJU UREDBE O POSTUPKU NABAVE ROBA, RADOVA I USLUGA MALE VRIJEDNOSTI (do 20.000,00 kn + PDV - izravno ugovaranje)

R. br. Planirana Predmet nabave Način nabave nabave vrijednost nabave

1.1. Nabava materijala i sredstava za čišćenje Izravno ugovaranje članak 5. Uredbe 5.000,00 1.2. Održavanje prijevoznih sredstava Izravno ugovaranje članak 5. Uredbe 15.000,00 1.3. Održavanje kopirnog aparata Izravno ugovaranje članak 5. Uredbe 10.000,00 1.4. Higijeničarska služba Izravno ugovaranje članak 5. Uredbe 12.000,00 1.5. Deratizacija Izravno ugovaranje članak 5. Uredbe 20.000,00 1.6. Uredska oprema Izravno ugovaranje članak 5. Uredbe 15.000,00 1.7. Grafičke, tiskarske i ostale usluge Izravno ugovaranje članak 5. Uredbe 20.000,00 1.8. Računala i računalna oprema Izravno ugovaranje članak 5. Uredbe 20.000,00 1.9. Nadzor nad radom u tržnici Izravno ugovaranje članak 5. Uredbe 20.000,00 1.10. Održavanje kompjutora, tel/fax aparata Izravno ugovaranje članak 5. Uredbe 5.000,00 1.11. Grafičke, tiskarske i ostale usluge Izravno ugovaranje članak 5. Uredbe 20.000,00 1.12. Darovi za djecu Izravno ugovaranje članak 5. Uredbe 8.000,00

II. NA TEMELJU UREDBE O POSTUPKU NABAVE ROBA, RADOVA I USLUGA MALE VRIJEDNOSTI (do 200.000,00 KN + PDV - ograničeno prikupljanje ponuda)

R. br. Planirana Predmet nabave Način nabave nabave vrijednost nabave

2.1. Nabava uredskog materijala javno prikupljanje članak 3. Uredbe 41.000,00 2.2. Izrada topografsko digitalnih zemljovida javno prikupljanje članak 3. Uredbe 50.000,00 2.3. Nabava zemljišta javno prikupljanje članak 3. Uredbe 50.000,00 2.4. Nabava koza javno prikupljanje članak 3. Uredbe 142.000,00 2.5. Asfaltiranje javno prikupljanje članak 3. Uredbe 200.000,00 2.6. Uredski namještaj javno prikupljanje članak 3. Uredbe 60.000,00

Članak 2. Članak 3. Nabava roba, radova i usluga iz članka 1. točke Nabava roba, radova i usluga iz članka 1. točke 1. Ove Odluke obavlja se izravnim ugovaranjem s II. Ove Odluke obavlja se ograničenim prikupljanjem jednim ponuditeljem, u skladu s odredbom članka 5. ponuda, u skladu s odredbom članka 4. Uredbe o točka 1. Uredbe o postupku nabave roba, radova i usluga male vrijednosti. postupku nabave roba, radova i usluga male vrijednosti. Ovlašćuje se općinski načelnik za provoenje Postupak nabave iz stavka 1. ovog članka provodi postupka nabave iz stavka 1. ovog članka i sklapanje stručno povjerenstvo za vrijednost nabave veću od ugovora s jednim ponuditeljem. 20.000,00 kn. Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 757

Članak 4. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Općina Gvozd povjerila je sukladno odredbama OPĆINA GVOZD Zakona o komunalnom gospodarstvu poslove održavanja cesta i zimsku službu AUTOPRIJEVOZNIKU OPĆINSKO POGLAVARSTVO Božidaru Vuksan, a ureenje javnih površina, održavanje čistoće javnih površina i izvoenje radova Klasa: 400-01/03-01/01 na komunalnoj infrastrukturi povjerila je »Komunalnom Topusko« d.o.o. Urbroj: 2176/09-03-01 Gvozd, 7. veljače 2003. Članak 5. Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana Predsjednik objave u «Službenom vjesniku« Općine Gvozd, a primjenjuje se za 2003. godinu. Mile Jerosimić, v. r.

OPĆINA HRVATSKA DUBICA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

19. Dimovodni objekti, u smislu ove Odluke, smatraju Na temelju članka 4. Zakona o zaštiti od požara se: dimovodni kanali, spojeni kruti elementi ložišta (»Narodne novine« broj 58/93), članka 3. Zakona o (uključivo i dimovodne zapreke), sabirnice čae i komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine« broj drugih produkata izgaranja, ventilacijski kanali i drugi 26/03) i članka 13. Statuta Općine Hrvatska Dubica dijelovi dimnjaka, te ložišta za sve vrste goriva. (»Službeni vjesnik« broj 24/01), Općinsko vijeće Općine Hrvatska Dubica, na sjednici održanoj 10. srpnja Organizacija i obavljanje dimnjačarskih poslova 2003. godine, donijelo je

Članak 3. O D L U K U Dimnjačarske poslove na području Općine Hrvatska organizaciji i obavljanju dimnjačarskih poslova Dubica, utvrene ovom Odlukom, može obavljati pravna (pročišćeni tekst) ili fizička osoba registrirana za obavljanje spomenute djelatnosti, na temelju ugovora o koncesiji. Opće odredbe Koncesija za obavljanje dimnjačarskih poslova može se dati na vrijeme od 5 godina. Ugovor o koncesiji može prestati i prije isteka Članak 1. roka iz stavka 2. ovoga članka ukoliko koncesionar: Ovom Odlukom o organiziranju i obavljanju - ne obavlja dimnjačarske poslove u rokovima i dimnjačarskih poslova (nadalje: Odluka) ureuje se na način utvrene ovom Odlukom, obavljanje dimnjačarskih poslova na području Općine Hrvatska Dubica i to: - ne izdaje račune za izvršenu uslugu ili naplati veću naknadu od utvrene cjenikom, -organizacija i način obavljanja dimnjačarskih poslova, - počini veće nepravilnosti u obavljanju dimnjačarskih poslova ili -dimovodni objekti, rokovi kontrole i čišćenje istih, - bude pravomoćnom odlukom kažnjen za prekršaj odnosno kazneno djelo u svezi obavljanja dimnjačarskih - naknada za obavljanje dimnjačarskih usluga, poslova. - nadzor nad obavljanjem dimnjačarskih poslova i drugo sukladno važećim propisima. Članak 4. Odluku o davanju koncesije za obavljanje Članak 2. dimnjačarskih poslova, po provedenomu natječaju Dimnjačarskim poslovima, u smislu ove Odluke, sukladno Odluci o komunalnim djelatnostima koje smatraju se: kontrola i čišćenje dimovodnih objekata se obavljaju na temelju koncesije (»Službeni vjesnik« i ureaja za loženje na kruto i tekuće gorivo, broj 3/02 i 19/02), donosi Općinsko vijeće i utvruje poduzimanje mjera za sprječavanje opasnosti od odredbe ugovora s ovlaštenim dimnjačarem (nadalje: požara, eksplozija, trovanja dimnim plinovima, Koncesionar). sprječavanja osipanja čae, te poduzimanje mjera za zaštitu zdravlja i života ljudi i zaštitu okoliša, a sve sa ciljem da ne nastupe štetne posljedice Članak 5. korištenjem neispravnih dimovodnih objekata i ureaja Ugovor o obavljanju dimnjačarskih poslova s za loženje. koncesionarem, po konačnosti Odluke o davanju Stranica 758 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003. koncesije, u ime Općinskog poglavarstva, sklapa O nalazu iz stavka 1. ovoga članka koncesionar općinski načelnik. će istodobno obavijestiti komunalnog redara Općine Koncesionar ne može na drugu osobu prenijeti Hrvatska Dubica i nadležnu inspekciju za zaštitu od pravo obavljanja dimnjačarskih poslova na području požara. Općine Hrvatska Dubica. Članak 10. Članak 6. Koncesionar je dužan voditi evidenciju o kontroli i čišćenju ložišta i dimovodnih objekata na području Koncesionar je dužan dimnjačarske poslove obavljati Općine Hrvatska Dubica, razvrstano po naseljima i kontinuirano, sukladno važećim propisima, odredbama ulicama, sa sljedećim podacima: ove Odluke i ugovora iz članka 5. ove Odluke. - oznaka naselja, ulice i kućnog broja zgrade, Koncesionar je dužan izraditi Godišnji plan čišćenja -ime i prezime korisnika usluge, i kontrole dimovodnih objekata za narednu godinu, te isti dostaviti Jedinstvenom upravnom odjelu najkasnije - oznaku dimovodnog objekta koji se kontrolirao, do 30. studenoga tekuće godine, a dio predmetnog odnosno čistio, plana za svako naselje objaviti na oglasnoj ploči - datum obavljanja dimnjačarskih poslova, toga naselja najmanje petnaest dana prije početka - potpis koncesionara, rada. - potpis korisnika usluge.

Članak 7. Članak 11. Korisnici usluga, u smislu ove Odluke, su fizičke Po završetku čišćenja, te potpisu evidencije, i pravne osobe odnosno vlasnici ili korisnici koji žive koncesionar je dužan izdati račun korisniku usluge, ili rade u zgradama u kojima se nalaze dimovodni te sačiniti potvrdu o obavljenoj kontroli odnosno čišćenju objekti (nadalje: Korisnici usluga). dimovodnog objekta s napomenom da li je isti ispravan Korisnici usluga dužni su koncesionaru: za uporabu. - omogućiti redovitu kontrolu i čišćenje ložišta i Jedan primjerak računa odnosno potvrde dimovodnih objekata u vremenu od 08,00 do 17,00 koncesionar je dužan predati korisniku usluge, a sati svakog radnog dana utvrenog u Godišnjem drugi dostaviti komunalnom redaru Općine Hrvatska planu iz članka 6. ove Odluke, Dubica. - omogućiti nesmetan pristup svakom ložištu i dimovodnom objektu, Članak 12. - osigurati nesmetan pristup vratašcima na Koncesionar je dužan do kraja 15. siječnja tekuće dimovodnom objektu koji uvijek mora biti slobodan, godine podnijeti izvješće Općinskom poglavarstvu o izvršenju Godišnjeg plana čišćenja i kontrole dimovodnih - dati koncesionaru sve relevantne podatke o objekata za prethodnu godinu. broju i vrsti ložišta i dimovodnih objekata koje koristi, - osigurati posudu u koju će koncesionar sakupiti i odložiti ča i druge produkte izgaranja koji nastanu Dimovodni objekti - rokovi kontrole i čišćenja čišćenjem dimovodnih objekata. Koncesionar u obavljanju dimnjačarskih poslova Članak 13. ne smije biti sprječavan niti ometan u radu. Dimovodni objekti koji se obvezno kontroliraju i čiste se: Članak 8. Na poziv korisnika usluge, a u slučaju potrebe, a) u stambenim objektima: koncesionar je dužan obaviti pregled dimovodnog -dimnjaci i spojni dimovodni kanali, na koja su objekta i poduzeti mjere za otklanjanje opasnosti od priključeni štednjaci i ložišta u stalnoj uporabi na požara ili smetnje za ispravno korištenje dimovodnih kruta i tekuća goriva, objekata i izvan Godišnjeg plana za to naselje i - dimnjaci i dimovodni kanali za centralno grijanje radnog vremena iz točke 1. stavka 2. članka 7. ove čiste se dva puta godišnje. Odluke. b) u poslovnim prostorijama pravnih osoba: Članak 9. -dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koja su Ukoliko koncesionar, pri obavljanju dimnjačarskih priključena ložišta na sve vrste goriva čiste se dva poslova, zamijeti nedostatke na dimovodnom objektu puta godišnje, dužan je pismenim putem, u roku od tri dana od -dimnjaci i dimovodni kanali u ugostiteljskim uočavanja istih, izvijestiti korisnika usluge te mu objektima, ustanovama ili drugim pravnim osobama naložiti da nedostatak otkloni u roku od narednih 30 na koje su priključeni štednjaci ili kotlovi za pripremanje dana. jela čiste se svaka tri mjeseca. Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 759

Članak 14. - izricati opomene i naplaćivati globe, te pokrenuti Dimnjci koji se stalno ne koriste i na koje nisu prekršajni postupak, priključena ložišta, te otvori koji su na priključku - voditi evidenciju o obavljanju dimnjačarskih propisno zatvoreni obvezno se kontroliraju jedanput poslova (uključivo popis dimovodnih objekata, u dvije godine, ali se ne čiste. eventualne pritužbe korisnika usluga, donesena rješenja, izrečene prekršajne sankcije i drugo), Članak 15. - poduzimati i druge mjere sa ciljem provoenja Dimovodne objekte koje nije moguće temeljito ove Odluke. očistiti treba po potrebi spaljivati. Spaljivanje dimovodnog objekta vrši se na za to Prekršajne sankcije najprikladnijem mjestu, a mora ga vršiti kvaklificirani dimnjačar uz poduzimanje svih propisanih mjera opreza i osiguranja sredstava za eventualno početno gašenje Članak 19. požara, te obvezno upozorenje korisnika usluge na Počiniteljima prekršaja, pravnim i fizičkim osobama moguće posljedice. koje se ne pridržavaju odredbi ove Odluke, izreći će Produkte nastale izgaranjem dimnjačar je dužan se prekršajna sankcija - globa. ukloniti u posudu koju osigurava korisnik usluge. Globa iz stavka 1. ovoga članka utvruje se, kako slijedi: Naknada za obavljanje dimnjačarskih usluga - korisniku usluge fizičkoj osobi u iznosu od 50,00 kn,

Članak 16. - korisniku usluge pravnoj osobi u iznosu od 1.000,00 kn, Koncesionar ima pravo na naknadu za obavljanje dimnjačarskih poslova, sukladno cjeniku dimnjačarskih - koncesionaru u iznosu od 500,00 kn. usluga, koji je sastavni dio ugovora o davanju koncesije. Prekršajne sankcije iz stavka 2. ovoga članka Maksimalne cijene dimnjačarskih usluga utvruje rješenjem će, sukladno Zakonu o općem upravnom Općinsko vijeće, a koncesionar može ponuditi i niže postupku, izreći Jedinstveni upravni odjel. cijene na koje Općinsko vijeće daje svoju suglasnost. Zaključne odredbe Članak 17. Naknadu iz stavka 1. članka 16. ove Odluke plaća Članak 20. korisnik usluge i to nakon obavljanja iste i ispostavljenog Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana računa od strane koncesionara. objave u » Službenom vjesniku« Općine Hrvatska Ukoliko korisnik usluge ne stanuje u objektu čiji Dubica. se dimovodni objekti trebaju čistiti ili kontrolirati ili je privremeno odsutan, koncesionar će ga pismenim putem obavijestiti da je dužan odrediti osobu koja SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA će, u njegovo ime, omogućiti obavljanje usluge i OPĆINA HRVATSKA DUBICA plaćanje naknade. OPĆINSKO VIJEĆE

Klasa: 363-02/03-01/01 Nadzor nad obavljanjem dimnjačarskih poslova Urbroj: 2176/10-01-03/05 Hrvatska Dubica, 10. srpnja 2003. Članak 18. Nadzor nad obavljanjem dimnjačarskih poslova i Predsjednik provoenjem ove Odluke provodi Jedinstveni upravni Milan Ćorić, v. r. odjel putem komunalnog redara i nadležne inspekcije. U smislu stavka 1. ovoga članka Jedinstveni upravni odjel, putem komunalnog redara, ovlašten je: 20. - ukoliko utvrdi da se dimnjačarski poslovi ne obavljaju kvalitetno i potpuno donijeti rješenje kojim Na temelju članka 13. Statuta Općine Hrvatska će narediti obavljanje dimnjačarskih poslova, Dubica (»Službeni vjesnik« broj 24/01) i Odluke o dodjeli javnih priznanja Općine Hrvatska Dubica, - ukoliko utvrdi da koncesionar ne obavlja Općinsko vijeće Općine Hrvatska Dubica na sjednici dimnjačarske poslove sukladno načinu i rokovima održanoj 10. srpnja 2003. godine, donijelo je propisanim ovom Odlukom predložiti će Općinskom vijeću otkaz ugovora o koncesiji, - kontrolirati voenje evidencije dimovodnih O D L U K U objekata i obavljanja dimnjačarskih poslova koje je o dodjeli javnih priznanja Općine Hrvatska dužan voditi koncesionar, Dubica Stranica 760 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

Članak 1. l. TEMELJNE ODREDBE Javno priznanje Općine Hrvatska Dubica - Svečana zahvalnica dodijeljuje se, kako slijedi: Članak 1. Donosi se Prostorni plan ureenja Općine Hrvatska 1. KUD-u »Jeka« Hrvatska Dubica, za promicanje Dubica (u daljnjem tekstu: PPUO) za područje Općine ugleda Općine Hrvatska Dubica i animiranje mladih Hrvatska Dubica. za očuvanje narodne tradicije Općine Hrvatska Dubica, te za suradnju s ostalim društvima, Članak 2. 2. Društvu »KOMUNALAC - HRVATSKA PPUO u tekstualnom i kartografskom dijelu je DUBICA« d.o.o. za komunalne djelatnosti, Petra sastavni dio ove Odluke. Berislavića bb, Hrvatska Dubica, za uspješno poslovanje i zapošIjavanje desetak radnika, Članak 3. 3. Tvrtki LURA d.d. Zagreb, Grada Vukovara Prostornim planom ureenja Općine Hrvatska 271, za donaciju DUŽ-a za ureenje dječjeg igrališta Dubica utvruje se koncepcija, oblici i način korištenja u iznosu od 110.000,00 kn, prostora, uzimajući u obzir prirodne i stvorene resurse, 4. Vladi Žižak, voditelju folklorne skupine KUD-a razvojnu orijentaciju kao i postojeće stanje i ograničenja »Jeka« Hrvatska Dubica, za izuzetno pozitivan rad u prostoru. u formiranju, uvježbavanju i postizanju rezultata PPUO predstavlja dugoročnu osnovu ureenja folklorne skupine Društva, prostora sa ciljem da se omogući razvitak svih subjekata, 5. Juraju Kesiću s obitelji, za donaciju pri izgradnji osigura zaštita prirodne i graditeljske vrijednosti, te Crkve Presvetog Trojstva u iznosu od 9.000 EUR rezervira prostor za sve objekte komunalne (Križni put i oltar), infrastrukture. 6. Stanislavu Deliću s obitelji, za donaciju pri PPUO-om se utvruje organizacija prostora i sustav izgradnji Crkve Presvetog Trojstva u iznosu od 3.000 naselja, prometni i infrastrukturni sustavi, podjela prostora prema osnovnoj namjeni, površine za gradnju EUR (središnji oltar). naselja, te poljoprivredne, šumske, vodene i ostale površine. Članak 2. Javna priznanja iz članka 1. ove Odluke dodijeliti Članak 4. će se na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine PPUO sadržan je u elaboratu »Prostorni plan Hrvatska Dubica, 4. kolovoza 2003. godine prigodom ureenja Općine Hrvatska Dubica« koji se sastoji obilježbe Dana Općine Hrvatska Dubica. od:

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Tekstualnog dijela s naslovom »Prostorni plan OPĆINA HRVATSKA DUBICA ureenja Općine Hrvatska Dubica«: OPĆINSKO VIJEĆE l. Obrazloženje Klasa: 061-01/03-01/01 Urbroj: 2176/10-01-03/04 Hrvatska Dubica, 10. srpnja 2003. 1. Polazišta: Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Hrvatska Dubica u odnosu na prostor Predsjednik i sustave županije i države Milan Ćorić, v. r. 2. Ciljevi prostornog razvitka i ureenja 3. Plan prostornog ureenja

21. Na temeliu članka 23. i 24. Zakona o prostornom II. Odredbe za provoenje ureenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98 i 61/00), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj lll. Grafički - kartografski prikazi: (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje) i članka 1.1. Korištenje i namjena prostora, 13. Statuta Općine Hrvatska Dubica (»Službeni vjesnik« prostori za razvoj i ureenje 1:25.000 broj 24/01), Općinsko vijeće Općine Hrvatska Dubica, na sjednici održanoj 10. srpnja 2003. godine, donijelo 1.2. Korištenje i namjena prostora, promet, te pošta i je telekomunikacije 1:25.000 2.1. lnfrastrukturni sustavi i mreže, O D L U K U energetski sustav, cijevni o donošenju Prostornog plana ureenja Općine transport plina, te Hrvatska Dubica elektroenergetika 1:25.000 Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 761

2.2.1. Infrastrukturni sustavi i 1. Razgraničenje zona javnih i drugih namjena mreže, vodnogospodarski sustav, 2. Lokacijskom dozvolom se može odrediti granica korištenje voda, odvodnja otpadnih graevnih čestica tako da u što većoj mjeri voda 1:25.000 odgovaraju stvarnom stanju. Pri tome više od 2.2.2. Infrastrukturni sustavi i 50% površine mora biti u zoni osnovne namjene. mreže, vodnogopodarski sustav 1:25.000 3. Razgraničenje javnih prometnih površina, 3.1.1. Uvjeti korištenja i zaštite površina odreenih za gradnju graevina prostora - Uvjeti korištenja gospodarskih djelatnosti, graevinska područja - područja posebnih uvjeta korištenja naselja te šumskih i poljoprivrednih površina - područja posebnih ograničenja u kao i površina za šport i rekreaciju - kartografski korištenju - krajobraz, tlo, vode 1:25.000 prikaz 1.1. 3.1.1.1. Zone zaštite povijesnog naselja 4. Kod odreivanja namjene prostora izvršena Hrvatska Dubica 1:10.000 je sistematizacija namjena vodeći računa o 3.1.1.2. Zone zaštite povijesnog očuvanju prirodnih vrijednosti nudeći mogućnost naselja Baćin 1:10.000 razvoja u svakom od naselja u skladu s mogućnostima i rastom broja stanovnika. 3.1.1.3. Zone zaštite povijesnog naselja Cerovljani Donji 1:10.000 5. Sistematizacija namjene površina je izvršena po sljedećim grupama: 3.1.1.4. Zone zaštite povijesnog naselja Cerovljani Gornji 1:10.000 3.1.1.5. Zone zaštite povijesnog naselja a) za razvoj i ureenje prostora naselja predviene Slabinja 1:10.000 su: 3.1.1.6. Zone zaštite povijesnog naselja -izgraeni dio graevinskog područja, Živaja 1:10.000 - neizgraeni dio graevinskog područja, 3.1.2. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - uvjeti korištenja područja posebnih ograničenja u korištenju vode 1:25.000 b) za razvoj i ureenje prostora izvan naselja predviene su: 3.2. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih - dva prostora za turističku namjenu, mjera ureenja i zaštite 1:25.000 - gospodarska namjena, površina za istražne 4.1.a Granice graevinskih područja radove za iskorištavanje mineralnih sirovina, Hrvatska Dubica 1:5.000 - sportsko rekreacijska namjena, 4.1.b Granice graevinskih područja -javna i društvena namjena, Hrvatska Dubica 1:5.000 - površine infrastrukturnih sustava, 4.1.c Granice graevinskih područja -ureenje groblja. Hrvatska Dubica 1:5.000 4.1.d Granice graevinskih područja Hrvatska Dubica 1:5.000 c) za poljoprivredna tla isključivo osnovne namjene predviene su: 4.2. Granice graevinskih područja Baćin 1:5.000 - osobito vrijedna obradiva tla (P1) 4.3. Granice graevinskih područja - ostalo obradivo tlo (P2) Donji Cerovljani 1:5.000 - šume isključivo osnovne namjene - gospodarske 4.4. Granice graevinskih područja (Š1) Gornji Cerovljani 1:5.000 - šume isključivo osnovne namjene - zaštitne 4.5. Granice graevinskih područja (Š2) Slabinja 1:5.000 - šume isključivo osnovne namjene - posebne 4.6. Granice graevinskih područja namjene (S3) Živaja 1:5.000 - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) IV. Knjiga - Konzervatorska podloga za prostorni plan ureenja Općine Hrvatska Dubica s tekstualnim i grafičko kartografskim dijelom d) za ureenje vodotoka i voda predviene su: - vodene površine, Članak 5. - kanali, 1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA -retencije za obranu od poplava, POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE HRVATSKA DUBICA e) za cestovni promet predviene su površine za: Točka 1. - državne ceste, županijske ceste, lokalne ceste PPUO-om su na području Općine Hrvatska Dubica i ostale ceste s raskrižjima te mogući ili odreene sljedeće namjene: alternativni koridor državne ceste, Stranica 762 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

f) za željeznički promet predvieno je korištenje d) Mostovi na županijskim cestama i ostalim postojeće trase željezničke pruge, cestovnim pravcima, g) za odlaganje otpada će se točni polažaj lokacije e) Graevine telekomunikacija i pošta - zgrada utvrditi lokacijskom dozvolom nakon izrade pošte u Hrvatskoj Dubici, studije utjecaja na okoliš. f) Graevine za vodoopskrbu,

6. Ograničenja u korištenju prostora na području g) Graevine sustava odvodnje, Općine Hrvatska Dubica su: h) Elektroenergetske graevine, i) Graevine plinoospkrbe. I. razina (područje zabrane) - poljoprivredno tlo l. i ll. klase, 2.2. GRAÐEVINSKA PODRUČJA NASELJA ll. razina (područje ograničene gradnje).

Točka 4. 2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA Prilikom formiranja graevinskih područja naselja planom se razlikuju izgraeni i neizgraeni dijelovi 2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU l graevinskih područja. Formiranje novih graevinskih ŽUPANIJU područja predloženo je tamo gdje postojeća izgradnja nije bila obuhvaćena graevinskim područjem, gdje Točka 2. je bilo ocijenjeno da je povećanje graevinskog područja Graevine od važnosti za Državu odreene su prihvatljivo. člankom 2. Uredbe Vlade Republike Hrvatske o odreivanju graevine od važnosti za Republiku Hrvatsku (»Narodne novine« broj 90/95): Točka 5. a) stalni meunarodni granični cestovni prijelaz, Granice graevinskog područja utvrene su, u b) magistralna željeznička pruga, te kolodvor i pravilu, granicama katastarskih čestica na kopiji pružna postrojenja na kolodvoru, katastarskog plana u mjerilu 1:5.000. c) postojeći plovni put rijekom Savom, Na graevinskom području ne smiju se graditi d) vodne graevine na meudržavnim vodama graevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom rijeke Une, neposredno ili potencijalno ugrožavale život, zdravlje e) retencija Zelenik i kanali, i rad ljudi u naselju ili ugrožavale vrijednost čovjekova okoliša, niti se smije zemljište ureivati ili koristiti f) dalekovodi, transformatorska/rasklopna postrojenja (napona 220 kV i 400 kV), na način koji bi izazvao takve posljedice. g) bazne stanice mobilne telefonije. Unutar granice graevinskog područja zemljište se može parcelirati samo u svrhu osnivanja graevinskih Ove graevine mogu se izvoditi na temelju lokacijske dozvole u kojoj će biti propisani detaljni uvjeti ureenja čestica i to za izdavanje graevne dozvole (stambene 2 graevina. Za rekonstrukciju, dogradnju i ureenje graevine do 400 m BRP) ili na osnovi lokacijske ovih graevina potrebno je zatražiti posebne uvjete dozvole za ostale graevine. graenja od nadležnog Ministarstva financija, a lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša Točka 6. i prostornog ureenja. U okviru ovih područja mogu se graditi stambene, pomoćne, radne i gospodarske graevine, manji pogoni, Točka 3. pilane, graevine motela, hotela, prateći sadržaji i Graevine od važnosti za Sisačko-moslavačku škole, vrtići, upravne graevine, crkve, trgovine, županiju na području Općine Hrvatska Dubica, utvrene turistički, ugostiteljski, komunalni objekti i ureaji, su Prostornim planom Sisačko-moslavačke županije te ostale graevine koje služe funkcioniranju naselja. broj 4/01):

a) gospodarske površine - prehrambene i drvne Točka 7. industrije, Lokacije za nestambene sadržaje nisu ovim Planom b) Graevine društvenih djelatnosti: diferencirane osim lokacija novih rekreacijsko-turističkih - obrazovne ustanove - osnovna škola u Hrvatskoj zona u Slabinji i Hrvatskoj Dubici. Time se omogućava Dubici, izbor lokacije u trenutku donošenja odluke o gradnji, - zdravstvene ustanove - dom zdravlja u Hrvatskoj kada će se takvi sadržaji graditi u nekom od naselja. Dubici, - sportsko rekreacijski sadržaji. Točka 8. c) Cestovne graevine: Na jednoj graevnoj čestici u zonama graevinskog - županijske ceste, područja može se graditi jedna stambena, jedna -lokalne ceste. stambeno-poslovna ili jedna poslovna graevina. Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 763

Stambenom graevinom u smislu zakona o gradnji Ispod graevina iz točke 8. (stambene, stambeno- smatra se obiteljska kuća i niska višestambena poslovne ili poslovne graevine) mogu se graditi graevina. podrumi, a tavanski prostori se mogu ureivati u Obiteljska kuća je graevina isključivo stambene potkrovlju visine nadozida maksimalno 1,30 m. namjene na zasebnoj graevnoj čestici, razvijene Potkrovljem se smatra dio graevine ispod krova graevinske (bruto) površine do 400 m2 s najviše konstrukcije uvučen u odnosu na etaže, a iznad podrumom i dvije nadzemne etaže i ne više od dva vijenca posljednje etaže graevine. U potkrovlju se stana, a u koju površinu se uračunava i površina može planirati samo jedna etaža. pomoćnih graevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, Podrumom se smatra dio graevine koji je s spremište i sl.) ako se grade na istoj čestici. najmanje jednom polovicom volumena ukopan u ureeni Niska višestambena graevina ima više od dva teren, a kod kojeg kota gornjeg ruba stropne konstrukcije stana i za njenu gradnju je potrebno ishoditi lokacijsku nije viša od 1,00 m od kote konačno zaravnatog dozvolu. One se mogu graditi pod uvjetom da visina terena na najnižem dijelu, izravno uz graevinu. graevine bude najviše podrum i dvije nadzemne etaže. Točka 11. Uz stambenu, stambeno-poslovnu i poslovnu Ove odredbe ne odnose se na veličinu, oblik graevinu mogu se graditi i pomoćne gospodarske i graevne čestice i način lociranja stambene, pomoćne manje poslovne graevine koje sa stambenom i poslovne graevine koje se interpoliraju u postojeću graevinom čine jednu funkcionalnu cjelinu. graevinsku strukturu ili koje su izgraene prije stupanja Za poslovne graevine primjenjuju se odredbe na snagu ovog Plana. Ukoliko su na pročelju susjedne za nisku stambenu izgradnju utvrene ovim Planom. čestice na izgraenoj graevini izvedeni otvori, udaljenost graevine od susjedne granice graevne čestice mora iznositi najmanje 3,00 m. Kod manje Točka 9. udaljenosti obvezno se izvodi protupožarni zid bez Na neizgraenom i neureenom graevinskom ikakvih otvora, a na krovnoj plohi prema susjedu zemljištu omogućava se gradnja slobodnostojećih, obvezno se izvodi snjegobran. Od regulacijskog pravca dvojnih graevina i graevina u nizu. prometnice graevina ne može biti udaljena manje Slobodnostojeće graevine su one graevine koje od 3,00 m. lzmeu graevina udaljenost je minimalno sa svih strana imaju neizgraen prostor - vlastitu 6,00 m. parcelu ili javni neizgraeni prostor. Dvojne (poluugraene) graevine su one koje su Točka 12. jednom stranom prisionjene uz meu parcele, odnosno Graevine koje se izgrauju na slobodnostojeći one uz čiju je stranu moguća gradnja druge graevine, način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od osim ako se radi o mei koja graniči s prometnom 3,00 m od granice susjedne graevne čestice ako površinom ili javnom zelenom površinom. imaju otvore. Graevine koje se izgrauju na Graevine u nizu (ugraene) su graevine približno poluugraeni način jednom svojom stranom se jednakih gabarita i oblikovanja čija se dva pročelja prislanjaju na granicu susjedne graevne čestice uz nalaze na meama parcele, osim ako se radi o mei postojeću ili novoplaniranu susjednu graevinu. koja graniči s prometnom površinom ili javnom zelenom Graevine koje se izgrauju u nizu moraju se s površinom. dvjema svojim stranama prislanjati na granicu susjednih Minimalna veličina graevne čestice odreuju se graevnih čestica, uz susjedne graevine s kojima za nisku stambenu izgradnju: formiraju niz. - za izgradnju graevina na slobodnostojeći način minimalne širine 12,00 m i minimalne dubine 20,00 Točka 13. m, udaljenost površine unutar koje se razvija tlocrt Graevine ne smiju svojom lokacijom ometati ili graevine ne može biti manja od 1,00 m od susjedne ugrožavati pješački i kolni promet, odnosno s aspekta mee, ako se ne izvode otvori na zidu, odnosno osunčanja i prozračenja negativno utjecati na zaštićene 3,00 m ako se izvode otvori, uvjete stanovanja i rada na susjednim česticama. - za izgradnju poluugraenih graevina minimalna širina graevne čestice je 10,00 m, a minimalna dubina 22,00 m. Točka 14. - za izgradnju graevina u nizu (ugraeni) Dubina graevne čestice za vangradska naselja minimalna širina graevne čestice je 6,00 m, a je 50 - 75 m na mjestima gdje je to u grafičkim minimalna dubina 25,00 m. prikazima označeno (Slabinja i dio Hrvatske Dubice).

Točka 10. Točka 15. U zoni niske stambene izgradnje etažna visina Bruto izgraenost graevne čestice u zoni niske stambene graevine ne može biti veća od podrum i stambene izgradnje sa stambenim i pomoćnim 2 nadzemne etaže, a za gospodarske, pomoćne i graevinama iznosi najvise 40%, a sa stambenim, male poslovne graevine ne veća od prizemlja. pomoćnim i poslovnim sadržajima 50% od ukupne Stranica 764 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003. površine čestice, izuzev ako se radi o rekonstrukciji s horizontalnom udaljenošću zidova minimalno 1,50 povijesnih ili drugih zaštićenih dijelova naselja gdje m, a teren svake terase ozeleniti. izgraenost može biti veća, ali ne veća od zatečene. Prilazne stepenice terase u nivou terena ili do maksimalno 60 cm iznad nivoa terena, potporni zidovi Točka 16. i sl. mogu se graditi i izvan površine za razvoj tlocrta Za stambenu graevinu poljoprivrednog proizvoača graevine, ali na način da se na jednoj strani graevne uz koju će se graditi i gospodarska graevina za čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio graevne potrebe poljoprivredne proizvodnje, osim tovilišta, čestice minimalne širine 3,00 m. dubina čestica ne može biti manja od 40,00 m. Dubina graevne zone može se povećati do dubine od 75,00 Točka 22. m isključivo za izgradnju gospodarskih graevina Stambene graevine u higijenskom i tehničkom na mjestima gdje je to u grafičkim prikazima označeno. smislu moraju zadovoljavati valjane standarde i mora Dubina prostora za izgradnju gospodarskih graevina se utvrditi za njih da moraju imati odgovarajuću površinu, za potrebe povećanja postojećeg obiteljskog prostorije i naročito sanitarni čvor prilikom izrade gospodarstva može se povećati još za 50,00 m na lokacijske dozvole. mjestima gdje je to u planu označeno. Ove graevine gradit će se prema uvjetima za izgradnju izvan graevinskih područja. Točka 23. Priključivanje graevine na električnu mrežu obavlja Točka 17. se na način propisan od elektroprivrede. Ako na dijelu graevinskog područja na kojem će se graditi Horizontalni i vertikalni gabariti graevina, postoji vodovodna mreža i ako postoje za to tehnički oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni uvjeti, stambena se graevina obvezno, putem priključka graevinski materijali moraju biti usklaeni s okolnim na vodovod, opskrbljuje vodom, u suprotnom slučaju graevinama i krajolikom. opskrba vodom rješava se na higijenski način prema mjesnim prilikama. Točka 18. Krovišta se moraju izvesti kosa, a nagib je definiran Točka 24. tehničkim normativima za odreenu vrstu pokrova. Maksimalni nagib krovišta je do 45 stupnjeva. Otpadne vode iz kućanstva u mjestima bez kanalizacije moraju se ispuštati u nepropusne septičke Na industrijskim i javnim graevinama krov se jame. U vodotoke se ne smije ispuštati osoka, otopine može izvesti na drugačiji način, ovisno od načina umjetnih gnojiva kao i druge štetne tvari, posebno iz osvjetljenja i tehnološkog procesa u graevini. lznimno, manjih poslovnih graevina. s aspekta osvjetljenja i prozračenja okolnog prostora, na pomoćnim graevinama i dograenim dijelovima Otpadne vode iz industrijskih kompleksa moraju stambenih graevina može se izvesti ravan krov. se prethodno pročistiti, odnosno stručno dokazati da svojom agresivnošću ne utječu na zagaenje čovjekova okoliša. Točka 19. Kruti otpad se može odlagati samo na za to odreena U starim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom mjesta. arhitekturom preporučuje se korištenje graevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu. Na graevinskom području može se spaljivati samo drvo i ligno-celulozni otpad. Graevine koje se izgrauju na poluugraeni način ili u nizu moraju s graevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. Točka 25. Javna prometna površina unutar granice Točka 20. graevinskog područja na koju postoji izravni prilaz Prisloni zidovi na graevine u nizu moraju se s graevne čestice ili je uvjet za osnivanje graevne izvesti kao protupožarni, a ukoliko se izvodi goriva čestice mora se projektirati, graditi i ureivati kao krovna konstrukcija isti moraju presijecati krovište trg ili ulica tako da omogućava voenje ostale po cijeloj dužini. infrastrukture te mora biti vezana na sustav javnih cesta. Točka 21. Teren oko zgrade, potporne zidove, terase i sl. Točka 26. treba izvesti na način da se ne narušava izgled Ulicom se smatra svaka cesta ili put unutar granice naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje graevinskog područja uz koji se izgrauju stambene vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih graevina. graevine i na koji graevine imaju izravni pristup. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća Ulica mora imati širinu kolnika najmanje 5,50 m za od 1,50 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni slučaj dviju voznih traka, a 3,50 m za slučaj jedne zid veće visine tada je isti potrebno izvesti u terasama vozne trake. Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 765

Točka 27. U pravilu treba onemogućiti širenje graevinskog Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba područja naselja uz državne ceste. Uz iste se i izvan kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog graevinskog područja mogu graditi samo prateći jarka, usjeka i nogostupa. sadržaji tranzitnog prometa kao što su benzinske lznimno, uz kolnik slijepe ulice može se osigurati pumpe, autobusna stajališta, ugostiteljski objekti, izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu. parkirališta i sl. Ne može se dozvoliti izgradnja graevina i ograda te podizanje nasada koji bi sprječavali proširenje Točka 32. suviše uskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, odnosno lzravni prilaz s graevne čestice na javnu prometnu koji bi zatvarali vidno polje i time ometali promet. površinu ne može biti uži od 3,00 m. Ukoliko se unutar graevne čestice utvruje Točka 28. lokacijska dozvola za poslovnu graevinu s djelatnošću Ulična ograda se podiže iza regulacijske linije. koja iziskuje uporabu vozila ili je vozilo predmet Najveća visina ograde prema ulici ili prema susjedima djelatnosti, do iste se mora osigurati kolni pristup s može biti 2,00 m. lznimno, mogu biti i više od 2,00 m javne prometne površine minimalne širine 3,00 m. kada je to nužno radi zaštite graevine ili načina Smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta njenog korištenja. Ogradu je moguće izvesti jednim potrebno je predvidjeti na parceli ili u sklopu zelenog dijelom ili u potpunosti providnom. Kameno ili betonsko pojasa ispred parcele. podnožje ulične ograde ne može biti više od 70 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti Za ostale djelatnosti nužno je osigurati posebni providan, izveden od drveta, pocinčane žice ili drugog pješački pristup s javne prometne površine, minimalno materijala sličnih karakteristika. 1,20 m. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati na česticu tako da ne ugrožavaju promet na javnoj Točka 33. površini. Za gradnju groblja i graevina u funkciji groblja Zabranjuje se postavljanje žičanih, kamenih i drugih lokacija, izgraenost graevinske čestice, visina zgrade ograda i potpornih zidova kojima bi se sprječavao te uvjeti oblikovanja odrediti će se idejnim rješenjem slobodan prolaz uz vodotoke te koji bi smanjili propusnu u sklopu izdavanja lokacijske dozvole. moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i područje uz vodotok. Seoska graevna čestica organizirana kao Točka 34. gospodarsko dvorište na kojoj slobodno borave domaće U obalnom pojasu dozvoljena je samo dogradnja životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava postojećih graevina unutar izgraenog graevinskog izlaz stoke i peradi. Troškove snosi vlasnik graevne područja. Obalni pojas odreen je širine 50,00 m na čestice. mjestima gdje nema nasipa, a na području uz nasip 20,00 m od nožice nasipa. Točka 29. Kada se javna cesta, koja prolazi kroz graevinsko Točka 35. područje, ureuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba Komunalno opremanje graevine: ulične ograde ne može biti manja od 9,50 m od osi Stambene graevine u higijenskom i tehničkom državne ceste, 6,00 m od osi županijske ceste te smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezane 4,50 m od osi lokalne ceste. na površinu, vrstu i veličinu prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora. Graevine za Točka 30. povremeno stanovanje »vikendice« koje se grade Prilaz s graevne čestice na javnu prometnu unutar granice graevinskog područja moraju takoer površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni zadovoljavati uvjete iz članka 1. ovog poglavlja i ne promet. mogu biti manje od 40,00 m2 površine tlocrta prizemlja U slučaju kada se graevna čestica nalazi uz s obveznim sanitarnim čvorom. spoj sporedne ulice koja ima značaj regionalne ceste, Ako na dijelu graevinskog područja postoji prilaz s te čestice na javnu prometnu površinu obvezno vodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, se ostvaruje preko sporedne ulice. stambena zgrada se obvezno mora priključiti na vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom Točka 31. vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim Za neizgraeni dio graevinskog područja koji prilikama. Otpadne vode iz domaćinstva moraju se se širi uz državne i županijske ceste, treba osnivati upuštati u kanalizacijski sustav ili u septičke jame. zajedničku sabirnu ulicu, preko koje će se ostvariti Priključivanje graevine na električnu mrežu obavlja direktan pristup na javnu prometnu površinu za daljnju se na način propisan od nadležne elektroprivredne izgradnju uz tu cestu. organizacije. Stranica 766 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

2.3. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA, - graevine za intenzivnu stočarsku i peradarsku SMJERNICE ZA GRAÐENJE IZVAN proizvodnju (staje, svinjci, kunićnjaci, GRAÐEVINSKIH PODRUČJA peradarnici), -graevine za skladištenje poljoprivrednih proizvoda, Točka 36. -graevine za sklanjanje vozila i orua za ratarsku lzvan graevinskih područja naselja, osim u obalnom proizvodnju, te njihovo održavanje, pojasu, može se planirati gradnja u skladu s vrijednostima i osobitostima prostora i to: - ostale pomoćne graevine potrebne za obavljanje poljoprivredne djelatnosti.

a) Na poljoprivrednom zemljištu, kojeg čine: Točka 38. - zemljište privedeno do visokoproduktivnog U dijelu graevine ili kao posebne graevine u stanja, okviru gospodarskog kompleksa (stana, salaša, farme) - ureeno zemljište planirano za visoku mogu se urediti prostori za dnevni boravak i prehranu produktivnost, djelatnika na gospodarstvu. - zemljište visoko proizvodnog potencijala, mogu se graditi: a) Pojedinačne graevine u funkciji poljoprivredne - gospodarske i uz njih stambene graevine u proizvodnje su: funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, -vinogradarske kućice u vinogradima, -graevine prometne, energetske, komunalne - spremišta voća u voćnjacima, i druge infrastrukture, -staklenici i plastenici, - graevine za istraživanje energetskih mineralnih - spremišta alata i sirovina, - ostale slične vrste poljoprivrednih graevina.

b) Na ostalom poljoprivrednom zemljištu mogu Točka 39. se graditi: Graevine u rekreacijskim zonama i sadržaji koji - gospodarske i stambene graevine u funkciji koriste prirodne resurse su: obavljanja poljoprivredne djelatnosti za vlastite potrebe -lovačke i ribarske kuće, i potrebe seoskog turizma, - graevine uz prostore za uzgoj konja i konjičke - rekreacijske graevine i sadržaji u funkciji sportove, rekreacije koja koristi prirodne resurse, - kupališta s pratećim sadržajima. -graevine prometne, energetske, komunalne i druge infrastrukture, -graevine vodogospodarstva i Točka 40. - graevine za istraživanje i iskorištavanie U dijelu kompleksa mogu se graditi: mineralnih sirovina. -stambene graevine za stanovanje, stalni ili povremeni boravak vlasnika i djelatnika na gospodarstvu i njihovih obitelji (stambene graevine u funkciji c) U šumama i na šumskom zemljištu mogu se poljoprivredne proizvodnje), graditi: - graevine i sadržaji u funkciji seoskog turizma, - graevine potrebne za gospodarenje šumama, ako zemljišna površina u funkciji proizvodnje nije - graevine infrastrukture predviene ovim manja od 10 ha i ako udaljenost farme od naselja planom, nije manja od 500 m. - sadržaji i graevine športa i rekreacije (ugostiteljske i smještajne graevine ako su u funkciji Točka 41. rekreacije koja koristi prirodne resurse) Neto površina stambene graevine može iznositi -graevine u funkciji lova i lovnog turizma, najviše 20% od neto površine izgraenih zatvorenih - ostali sadržaji neophodni za funkcioniranje gospodarskih graevina. kontroliranog izletničkog turizma i Neto površina graevine i sadržaja u funkciji seoskog -graevine od interesa za obranu. turizma može iznositi najviše 20% od neto površine Gradnju treba provesti u skladu sa zakonom i izgraenih zatvorenih gospodarskih graevina. Osnovama gospodarenja šumama. Točka 42. Točka 37. Stambene graevine te graevine i sadržaji seoskog Gospodarske graevine izvan graevinskog turizma u funkciji su poljoprivredne proizvodnje, pa područja su: se ne mogu graditi na čestici na kojoj nisu ranije a) za obavljanje intenzivne ratarske i (ili) stočarske izgraene (ili se istovremeno ne grade) graevine i i peradarske proizvodnje: sadržaji gospodarske namjene. Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 767

Točka 43. -min. 2 ha za vinograde -min. 1 ha za cvijeće. Gospodarske graevine se mogu graditi na posjedu površine: Točka 44. -min. 10 ha za ratarstvo Udaljenosti gospodarskih graevina za intenzivnu -min. 4 ha za uzgoj voća i povrća stočarsku proizvodnju od naselja, koje ovise o njihovoj veličini, odnosno kapacitetu izraženom u jedinici -min. 3 ha za uzgoj povrća »uvjetna grla« prikazana su u sljedećoj tablici:

Preporučene najmanje udaljenosti gospodarskih graevina od graevinskih područja

Namjena gospodarske graevine Preporučena najmanja udaljenost graevina (m)

- gospodarske zgrade za potrebe obavijanja ratarske djelatnosti min. 300 m - gospodarske zgrade za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju

stočarska proizvodnja peradarska proizvodnja (1800 u turnusu)

8- 50 uvjetnih grla 1.000 - 8.000 komada min. 100 m 51 - 100 uvjetnih grla 8.001 - 16.000 komada min. 150 m 101 - 200 uvjetnih grla 16.001 - 32.000 komada min. 200 m 201 - 300 uvjetnih grla 31.001 - 50.000 komada min. 300 m 301 - 400 uvjetnih grla 50.001 - 65.000 komada min. 400 m 401 - 800 uvjetnih grla 65.001 - 130.000 komada min. 500 m

Pod uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1. Sve vrste i kategorije stoke svode se na uvjetna grla primjenom odgovarajućih koeficijenata i to za:

Vrsta stoke Koeficijent Broj grla Vrsta stoke Koeficijent Broj grla

- krava, steona junica 1,00 10 - teški konji 1,20 8 - bik 1,50 7 - srednje teški konji 1,00 10 - vol 1,20 8 - laki konji 0,80 13 - junad 1-2 godine 0,70 14 - ždrebad 0,80 13 - junad 6-12 mjeseci 0,50 20 - ovce i ovnovi 0,10 100 - telad 0,25 40 - janjad 0,05 200 - krmača+prasad 0,30 33 - tovna perad 0,0055 1.800 - tovna svinja do 6 mjeseci 0,25 40 - konzumne nesilice 0,002 5.000 - mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 77 - rasplodne nesilice 0,0033 3.000

Točka 45. Točka 46. Preporučuju se sljedeće najmanje udaljenosti Gradnja graevina i sadržaja poljoprivrednog, graevina za uzgoj stoke i drugih graevina namijenjenih odnosno stočarskog gospodarstva izvan graevinskog intenzivnoj poljoprivredi od prometnica: područja vršit će se na temelju arhitektonsko- urbanističkog rješenja izraenog po ovlaštenom - 100 m za državne ceste, arhitektu. - 50 m za županijske ceste, - 30 m za lokalne ceste, Točka 47. - 15 m za nerazvrstane ceste. Sklopu graevina farme mogu pripadati: Stranica 768 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

-stambeni dio farme, da je prostorni plan ureenja općine ili grada odredio - za potrebe vlasnika ili korisnika farme u kome prikladna područja za takvu gradnju, uz uvažavanje se mogu organizirati prostori za povremeni obveze zaštite okoliša i krajobraza, te odredio način boravak zaposlenika, odnosno smještaj gostiju gradnje, uvjete smještaja i oblikovanja graevine. u sklopu seoskog turizma, - gospodarske graevine - za potrebe biljne ili Točka 55. stočarske proizvodnje, Sve graevine koje se grade u sklopu vinograda, -proizvodno-obrtničke graevine - za potrebe voćnjaka ili povrtnjaka trebaju biti smještene i oblikovane prerade i pakiranja proizvoda proizvednih na na način da ne narušavaju krajobrazne i prirodne farmi. vrijednosti.

Točka 48. Točka 56. Gospodarske i uz njih stambene graevine, graene Vinogradska kućica se može graditi kao prizemnica izvan graevinskog područja naselja treba graditi s podrumom, tako da je njena bruto razvijena površina na tragu lokalne tradicije izdvojenih ratarskih i stočarskih 2 gospodarstava - farmi. najviše 40 m u vinogradu površine najmanje 600 m2. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova u postupku utvrivanja uvjeta ureenja graevne Spremište voća u voćnjaku se može graditi kao čestice za izgradnju farme ne može se dijeliti na prizemnica s podrumom tako da je njena bruto razvijena 2 manje dijelove. površina najviše 40 m u voćnjaku površine najmanje 600 m2. Staklenici i plastenici se mogu graditi kao prizemnice Točka 49. tako da njihova bruto razvijena površina bude najviše U prostornoj koncepciji organizacije gospodarstva 500 m2. i oblikovanju graevina te upotrijebljenih materijala treba slijediti principe uklopivosti u ambijent ruralnog Moguća je gradnja ribnjaka i malih hidrocentrala pejzaža. te mlinova kao prizemnica tako da njihova bruto razvijena površina bude najviše 100 m2.

Točka 50. Točka 57. Etažna visina pojedinačnih gospodarskih graevina je prizemlje uz mogućnost izgradnje podruma i Udaljenost graevine od ostalih mea ne može potkrovlja. biti manja od 1,00 m. Kada se graevina gradi u blizini sjeverne mee Točka 51. sa susjednim vinogradom, voćnjakom ili drugim poljoprivrednim zemljištem, njena udaljenost od te Oblikovanje graevina mora biti u skladu s lokalnim mee ne može biti manja od 3,00 m. tradicijskim graditeljstvom. Pri tome: Udaljenost graevina od ruba šume ne može biti - gornja kota podne ploče prizemlja, odnosno stropne konstrukcije podruma, ne može biti manja od 10,00 m. viša od 120 cm od kote konačno zaravnatog Meusobna udaljenost graevina ne može biti terena, manja od 6,00 m. - svijetla visina prizemlja ne može biti veća od 260 cm, Točka 58. -krov mora biti dvostrešan, nagiba 30 - 45 Prilaz s graevne čestice na javnu prometnu stupnjeva, površinu mora se odrediti tako da ne bude ugrožen -drveno krovište pokriveno crijepom ili šindrom promet na javnoj prometnoj površini. postavlja se na stropnu konstrukciju s nadozidom max. 120 cm. Točka 59. Prilikom gradnje infrastrukturnih graevina, a koje Točka 52. se grade izvan graevinskog područja naselja, osobito U voćnjacima, vinogradima i povrtnjacima kao graevina za gospodarenje otpadom, većih trafostanica, obiteljska i farmerska gospodarstva, moguća je postava širenja groblja, eventualnih ureaja za pročišćavanje nadstrešnica i gradnja hladnjače za potrebe skladištenja otpadnih voda, vodosprema, šljunčara, gliništa i sl., poljoprivrednih proizvoda. potrebno je voditi računa o njihovom smještaju i izgledu, osobito u slici bližeg naselja i okolnog Točka 53. krajobraza. U vinogradu se može izgraditi graevina za smještaj potrebnih sadržaja (prerada, vinarija, degustacijsko- Točka 60. enološki odjel i sl.). lzvan graevinskog područja, osim u obalnom području, mogu se graditi samo zakonom propisane Točka 54. graevine, graevine infrastrukture, graevine potrebne Na manjim površinama moguća je samo gradnja za obranu zemlje, te infrastruktura poljoprivrednog klijeti ili spremišta za voće i povrće i to pod uvjetom zemljišta. Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 769

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH - rješenje i lokacija pojedinih sadržaja s DJELATNOSTI potencijalnim utjecajem na okoliš, - prometno rješenje s pristupom na javnu prometnu Točka 61. površinu, Ovim Planom predviene su tri zone za smještaj - mogućnost opremanja čestice komunalnom infrastrukturom, gospodarskih djelatnosti. U njima je moguće graditi industrijske, skladišne, upravne i trgovačke prostore, - način ograivanja čestice, a ne smiju se graditi graevine za stanovanje. - ozelenjavanje čestica i sadnja zaštitnog zelenila, Osnovni uvjet za izgradnju takvih sadržaja u ovom - potencijaini utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu prostoru je njihova ekološka prihvatljivost u smislu okoliša. sprečavanja zagaenja okoliša zbog neposredne blizine naselja i poljoprivrednih površina za proizvodnju hrane. 3.1. POMOĆNE GRAÐEVlNE

Točka 62. Točka 66. Smještaj gospodarskih djelatnosti manjih kapaciteta Pomoćnim graevinama smatraju se garaže, moguć je i unutar graevinskih područja naselja na spremišta, nadstrešnice, kotlovnice za kruto i tekuće posebnim graevnim česticama ili uz graevine za gorivo, podzemni, nadzemni spremnici goriva, ljetne stanovanie, u posebnim graevinama ili u sklopu kuhinje i dr. stambene graevine pod uvjetom da se poštuju proporcije za visinu i izgraenost čestice koje se primjenjuju za stambene graevine. Točka 67. Gospodarskim graevinama smatraju se: Točka 63. - bez izvora zagaenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih Zone privrednih aktivnosti sadrže industrijske proizvoda i sl. graevine, skladišta, servise i zanatsku proizvodnju. -s izvorima zagaenja: staje, svinjci, kokošinjci, lzgradnja u ovoj zoni se izvodi u pravilu na osnovi kunićnjaci i sl. detaljnog plana ureenja ili lokacijske dozvole izraene po ovlaštenom arhitektu. Unutar graevinskog područja mogu se graditi gospodarske graevine s potencijalnim izvorima zagaenja za do 5 uvjetnih grla. Točka 64. U zoni privrednih aktivnosti mogu se izgraivati Točka 68. samo graevine čiste industrijske i druge proizvodnje, Manjim poslovnim graevinama smatraju se te skladišta i servisi koji svojim postojanjem - radom graevine do 150 m2 BRP: ne otežavaju i ugrožavaju život u naselju. - za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od lzgraenost graevne čestice u zoni privrednih požara i eksplozije; krojačke, frizerske, aktivnosti ne može biti veća od 60% s tim da se od postolarske i fotografske radionice, prodavaonice preostalog dijela, 20% graevne čestice mora urediti mješovite robe, caffei, buffeti i sl., kao zelena površina proizvodnog kompleksa. - za bučne djelatnosti: automehaničarske Etažna visina graevine ne može biti veća od radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, prizemlja, dva kata i potkrovlja uz mogućnost izgradnje stolarije, ugostiteljski objekti s glazbom i sl. podruma. Visina graevine zbog tehnološkog procesa ili Točka 69. drugih razloga može biti i veća, ako se njena opravdanost dokaže arhitektonsko-urbanističkim Pomoćna graevina može biti prislonjena uz rješenjem uz vrednovanje vizura naselja, izgraenog stambenu uz uvjet da je prislanjajući zid izgraen po ovlaštenom arhitektu. od vatrootpornog materijala, u protivnom ova udaljenost ne može biti manja od 5,00 m. Udaljenost gospodarskih graevina s izvorima Točka 65. zagaenja ne može biti manja od 20,00 m od Za stočne i peradarske graevine (farme) kapaciteta regulacijske linije, a od stambenih i manjih poslovnih preko 500 uvjetnih grla, obvezna je izrada studije o graevina ne može biti manja od 2,00 m. utjecaju na okoliš. Udaljenost gnojišta i gospodarskih graevina u ldejnim rješenjem za izgradnju tovilišta potrebno kojima se sprema sijeno ili slama ili su izgraeni od je prikazati: drveta mora iznositi od granice susjedne graevne - veličinu čestice, čestice najmanje 10,00 m, a od stambenih i poslovnih graevina min. 20,00 m. - položaj čestice u odnosu na graevinska područja i prometnice, Udaljenost od susjedne granice graevne čestice može biti i manja ukoliko se gnojište izradi kao - položaj čestice u odnosu na vodotoke i kanale, nepropusno, a zidovi gospodarskih graevina izrade -tehnološko rješenje i kapaciteti, od vatrootpornog materijala. Stranica 770 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

Udaljenost gnojišta i gospodarskih graevina od dvorane za sport, komunalne graevine, dječjeg vrtića, graevina za snabdijevanje vodom (bunar, izvori, osnovne škole, posebne namjene. cisterne i sl.) ne može biti manja od 20,00 m. U postojećim graevinama javne namjene u pravilu Udaljenost pčelinjaka od stambene i poslovne se može zadržati postojeća javna namjena. graevine sa stokom ne može biti manja od 15,00 Prenamjena jedne u drugu javnu namjenu je m. moguća. Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 20,00 m od regulacijske linije, a 6,00 m od granice susjedne graevne čestice ako su letišta okrenuta prema toj 4.1. UVJETI UREÐENJA l GRADNJE strani, a 4,00 m, ako su okrenuta u suprotnom smjeru. SPORTSKO-REKREAClJSKlH GRAÐEVINA

Točka 70. Točka 73. Gospodarske graevine moraju imati zidove Površine unutar kojih se ureuju otvorena i izvedene od vatrostalnog materijala, a ako se grade natkrivena igrališta i drugi prostori za sport i rekreaciju uz granicu susjedne graevne čestice moraju imati označene su na kartografskim prikazima oznakom vatrootporni zid otpornosti min. 2 sata prema susjednom zone R. To su: zemljištu i mogu biti prislonjeni na susjedne graevine. -planirano kupalište u Hrvatskoj Dubici (R5), Zidovi staje moraju se graditi od negorivog -postojeće nogometno igralište u Živaji i planirana materijala, dok se svinjci i peradarnici, kao i staje za igrališta za mali nogomet, košarku i odbojku ovce, koze i kuniće mogu podizati od drvene grae. u Donjim i Gornjim Cerovljanima, Baćinu, Pod u staji i svinjcu mora biti nepropustan za tekućinu Hrvatskoj Dubici i Slabinji (R6), i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu - sportski centar - nogometno igralište s pratećim jamu. sadržajima u Hrvatskoj Dubici (R7), Dno i stijene gnojišta do visine 50,00 cm iznad - lovačka streljana u lovačkom domu u Hrvatskoj terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Dubici (R8) Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se - planirana zona rekreacije u prirodi s postojećim razlijevati po okolnom terenu. ribnjakom u Slabinji (R9). Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i Na tim se površinama mogu urediti pristupni putovi, nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. pješačke staze, nadstrešnice, slobodne zelene površine. U pogledu udaljenosti od ostalih graevina i naprava Graditi se mogu graevine u funkciji sporta na vrijede za jame i silose za osoku jednaki propisi kao otvorenom, tj. kao prateći sadržaji: svlačionice, sanitarni za gnojišta. čvor, manji ugostiteljski prostor i sl. i to kao graevine naiviše do 5% površine zemljišta, visine jedne do Točka 71. dvije nadzemne etaže s mogućom izgradnjom podruma. Gospodarske graevine s izvorima zagaenja ne Zatvoreni sportski tereni mogu se graditi kao dvorane mogu se graditi u dijelovima graevinskog područja u zonama sporta i rekreacije (R) i kao dvorane za na kojem je to regulirano posebnom odlukom škole. predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave. 5. UVJETI UTVRÐIVANJA KORIDORA ILl TRASA 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH l POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH DJELATNOSTI INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Točka 72. 5.1. PROMETNI SUSTAV Planom nisu posebno izdvojene površine za društvene djelatnosti (školstvo, zdravstvo, kultura), Točka 74. da se ne bi ograničila izgradnja u pogledu izbora Koridori cestovne mreže namijenjeni su za izgradnju lokacije. Graevine za društvene djelatnosti mogu cesta i cestovnih graevina, prometnih površina, se graditi unutar granica graevinskih područja na pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, objekata posebnoj graevnoj čestici ili na čestici sa stambenom namijenjenih pružanju prometnih usluga (benzinske graevinom, u sklopu stambene graevine ili u posebnoj postaje, moteli, praonice vozila), te ostalih graevini uz uvjet da se poštuje izgraenost graevne infrastrukturnih objekata i zaštitnog zelenila, a u čestice i katnost propisana za stambene graevine. skladu s uvjetima i propisima Zakona o cestama. Parkiralište za automobile urediti će se prvenstveno Najmanja širina kolnika za državne i županijske ceste na graevnoj čestici. mora biti 7,0 m, a za lokalne ulice 6,0 m. Nerazvrstane Treba težiti izgradnji koja predstavija arhitekturu prometnice moraju biti š=6,0 m (iznimno za jednosmjerni sa skladnom i logičnom postavom u odnosu na ulicu, promet 4,4 m). okolnu izgradnju i reljef. Kod izdavanja lokacijskih dozvola za graenje Moguća je gradnja graevina sa sadržajima kulture, graevina i komunalnih instalacija mora se zatražiti socijalne i zdravstvene zaštite, vjerskih graevina, uvjete Uprave za ceste (HC ili ŽC). Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 771

Točka 75. - ugostiteljski objekti (motel i sl.), Zaštitni pojas (članak 28. Zakona o javnim cestama, -granični prijelaz. »Narodne novine« broj 100/96) mjeri se od vanjskog Navedene graevine uz sve javne ceste moraju ruba zemljišnog pojasa tako da je, u pravilu, širok imati osiguran prostor za promet u mirovanju u okviru sa svake strane za: vlastite graevne čestice. Količina će im se odrediti - ostale državne ceste 25 m (minimalni koridor lokacijskom dozvolom. prometnice 14 m) Uz državne ceste sve graevine moraju se graditi - županijske ceste 15 m (minimaini koridor za svaki smjer posebno, ili mogu imati priključke na prometnice 12 m) državnu cestu koji ne ugrožavaju sigurnost nivoa -lokalne ceste 10 m (minimalni koridor usluge magistralne ceste, što se mora dokazati prometnice 8,5 m). odgovarajućim prometnim projektom. U blizini raskrižja dviju javnih cesta u razini poželjno lzgradnjom i eksploatacijom pratećih uslužnih je proširenje kolnika (a time i minimalnog koridora) graevina nabrojanih u prethodnoj odredbi (benzinske za traku za skretače. Prometnice po kojima se odvija postaje, praonice vozila, servisi, moteli i sl.) ne smije javni autobusni promet moraju imati ugibališta za se ugroziti sigurnost prometa na cesti, niti sniziti autobuse i nadstrešnice. nivo usluge i kapacitet ceste. Pješački hodnici u graevinskom području naselja trebaju biti izvedeni obostrano min. š=1,20 m, a Točka 77. biciklistička staza za jednosmjerni promet 1,0 m, odnosno 1,6 m za dvosmjerni promet. Na svakoj cestovnoj raskrsnici u nivou, nije dozvoljena sadnja drveća niti bilo kakva izgradnja Pristupni put do graevne čestice smatra se put na visini iznad 1,0 m od kolnika u zoni trokuta min. š=3,0 m, max. dužine 50,0 m. preglednosti raskrsnice.

Točka 76. Točka 78. U koridoru javnih cesta van graevinskog područja Prilikom izgradnje, rekonstrukcije ili prenamjene i u graevinskom području naselja, mogu se graditi bilo koje graevine u javni, poslovno-trgovački ili graevine za pružanje usluga sudionicima u prometu proizvodni sadržaj na njegovoj lokaciji (čestici) ili kao što su: izravno uz njegovu lokaciju, obvezno je izgraditi - benzinske postaje, minimalan broj parkirališnih mjesta prema sijedećim -praonice vozila, servisi, normativima:

Namjena sadržaja Jedinica Broj parkirališnih mjesta

Administrativni 75 m2 btto površine 1 Trgovački 50 m2 btto površine 1 Robna kuća 40 m2 btto površine 1 lndustrija i skladišta 1 zaposlen 0,20 Servisi, obrt 1 zaposlen 0,33 Ugostiteljstvo 1 mjesto 0,35 Sportski tereni 20 sjedala 1 Škole, dječje ustanove 1 učionica - jedna grupa 1 Zdravstveni 30 m2 btto površine 1

Za višestambene zgrade mora se osigurati prometnih površina u skladu s rangom i funkcijom minimalan broj parkirališnih mjesta prema normativu: ceste u naselju, te mora osigurati kvalitetnu odvodnju 1 stan - 1 parkirališno mjesto na vlastitoj čestici. oborinskih voda. U okviru kategorija pristupnih Niska stambena izgradnja zadovoljava parkirališno (stambenih) ulica koje su u funkciji pristupa do 20 garažne potrebe na vlastitoj čestici. stambenih graevina u slučaju otežanih terenskih uvjeta, ili ograničenja već postojećom izgradnjom mogu se navedene ulice urediti kao kolno-pješačke Točka 79. (min. š=5,5m). Širina regulacijskih profila cesta - ulica unutar Biciklistička staza ili traka min. 1,5 m uz nagib graevinskog područja mora osigurati izgradnju svih do 8%. Stranica 772 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

Točka 80. oborinskih voda (kanalizacija), predvidjeti prvenstveno Na križanju ceste i željezničke pruge u istoj razini u koridorima prometnica. Ako to nije moguće, može mora se osigurati trokut preglednosti u skladu s ju se predvidjeti i izvan njih. postojećim zakonom i pravilnikom. Kanalizaciju predvidjeti javnom površinom uz U koridoru željezničkih pruga van graevinskog prometnice, odnosno u zelenom pojasu, gdje je to područja i u graevinskom području naselja Hrvatska moguće. Dubica može se dograivati graevinu željezničke postaje. 5.6. VODOOPSKRBNI SUSTAV

5.2. TELEKOMUNlKAClJSKA MREŽA Točka 85. Pri izdavanju lokacijskih dozvola potrebno je Točka 81. planiranu mrežu vodovoda predvidjeti u koridorima Pri izdavanju lokacijskih dozvola potrebno je prometnica. Ako to nije moguće, može ju se predvidjeti planirane telekomunikacijske vodove predvidjeti i izvan njih. prvenstveno kao podzemne. Vodozaštitna područja treba zaštiti od utjecaja Križanje trase s drugim podzemnim vodovima potencijalnih zagaivača pri izdavanju lokacijskih predvidjeti 0,5 m ispod vodova HT-a, a paralelno dozvola za novu gradnju. voenje na minimalnom odstojanju od 1 m. U zoni vodozaštite zabranit će se upotreba pesticida lzmještanje i druge radnje vezane uz položene u poljoprivrednoj proizvodnji. telekomunikacijske vodove treba vršiti samo uz suglasnost HT-a, TK Centra Sisak. Postojeći izvor pitke vode iz kojeg se opskrbljuje vodom naselje Hrvatska Dubica treba zaštiti kao vodozaštitno područje. 5.3. PLlNOVODl

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH l Točka 82. PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO Udaljenost plinovoda od pojedinih graevina mora POVlJESNIH CJELINA biti u skladu s člankom 27. Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i Točka 86. plinovodima, te naftovodima i plinovodima za Krajobrazne i prirodne vrijednosti unutar Općine meunarodni transport (»Narodne novine« broj Hrvatska Dubica su šumska područja s izvorima i 53/91 - Sl. list 10/85). obronci Dubičkih brda s vinogradima i voćnjacima. U Općini Hrvatska Dubica predložena je dolina 5.4. ENERGETSKI SUSTAV rijeke Une - Pounje za zaštitu u kategoriji zaštićeni krajolik - spomenik 1. kategorije. Točka 83. Kod izgradnje trafostanica u naseljima, trafostanicu Točka 87. treba povezati na elektroenergetsku mrežu podzemnim Za krajolik 1. kategorije - Pounje (to je prostorna kablovima. cjelina vrednovana najvišim kategorijama koje treba Pri odabiru trase zračnog dalekovoda u pravilu održavati u okvirima i načinu tradicionalnog korištenja treba zaobići graevinska područja i šumske površine. prostora, bez uvoenja tehničko-tehnoloških i Dalekovodima je, ovisno o naponskoj razini, infrastrukturnih zahvata, te znatnijeg proširenja potrebno osigurati zaštitne koridore i to: graevinskih područja) preporuke za zaštitu i ureenje su: - 400 kV ZDV (48+48 m) 96 m, - Zadržavanje postojeće mreže naselja, prometnih - 220 kV ZDV (45+45 m) 90 m, komunikacija, šumskih i poljodjelskih površina - 110 kV ZDV (43+43 m) 86 m, koje okružuju naselja, prirodnih vodotokova i - 35 kV ZDV (30+30 m) 60 m, ostalih vrijednosti u prostoru. - 10 kV ZDV (15+15 m) 30 m. -U naseljima bi trebalo očuvati, održavati i Ove graevine ne formiraju svoju graevnu česticu, prilagoditi suvremenim potrebama tradicijsku a prostor ispod dalekovoda može se koristiti i u drvenu arhitekturu, a novu gradnju oblikovati druge namjene u skladu s Pravilnikom o tehničkim na načelu očuvanja prepoznatljive slike prostora. normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih - Eventualna područja širenja seoskih naselja vodova. planirati na način uspostave jedinstvenog prostornog koncepta naselja, vrednovane matrice 5.5. ODVODNJA linijskog sela jednostrane izgradnje u Posavini.

Točka 84. Točka 88. Pri izdavanju lokacijske dozvole potrebno je lzgradnja u vinogradima i voćnjacima na obroncima planiranu kanalsku mrežu za odvodnju otpadnih i ovim Planom definira se u cilju očuvanja prirodnog Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 773 pejzaža. Visina graevina dozvoljava se do podrum, - Na udaljenosti manjoj od 50 m od obale rijeke jedna nadzemna etaža i potkrovlje, a tlocrtna Une nije moguće novo širenje graevinskih zona izgraenost čestice maksimalno 20%. izuzev sanacije i obnove postojećih. - Planiranje novih cesta i željezničkih pruga Točka 89. treba uvažiti prostorne i morfološke značajke terena, Poljoprivredni pejzaž nizinskog dijela - savske što znači da se koriste njegove prirodne značajke, a nizine i Pounja štiti se od neplanske izgradnje da se zahvati u terenu kojima se mijenja izgled krajolika, formiranjem graevinskih područja isključivo uz kao što su nadvožnjaci, usjeci i zasjeci izbjegnu ili postojeće prometnice, te izbjegavajući poljoprivredne svedu na najmanju mjeru. površine. - Dalekovodi i ostali infrastrukturni koridori ne smiju se voditi trasama kojima bi došlo do većih Točka 90. prosjeka šuma. Za arheološke zone je prije svake intervencije neophodno provesti prethodno istraživanje. Arheološke Točka 93. zone nalaze se u naseljima Hrvatska Dubica (antički Ruralne graditeljske cjeline s pojedinačnim miljokaz, Rimska cesta antičko naselje), Baćin (antički graevinama graditeljske cjeline (Baćin, Donji i Gornji miljokaz, Rimska cesta), Slabinja (antički miljokaz, Cerovljani, Slabinja, Živaja), potrebno je štiti od Rimska cesta). neplanske izgradnje, te nastojati zadržati u prostoru u izvornom obliku. Svaka intervencija na tim Točka 91. graevinama moguća je uz stručnu suglasnost nadležne Mjere zaštite arheoloških lokaliteta i nalazišta institucije za zaštitu spomenika kulture. su: -U slučaju graevinskog zahvata u užoj zoni Točka 94. arheoloških lokaliteta potrebno je izvršiti prethodna Posebnu kulturnu, arhitektonsku i ambijentalnu zaštitna istraživanja te odlučiti o tretmanu lokaliteta vrijednost ima sačuvana tradicijska arhitektura graena ili mogućoj promjeni projekta graevinskog zahvata. u drvu. U cilju očuvanja drvene tradicijske arhitekture - Posebnu pažnju treba obratiti na mrežu antičkih zabranjuju se rušenja drvenih stambenih kuća bez prometnica te ih maksimalno štititi od devastacije. dozvole nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara. - Zaštitu arheoloških lokaliteta provoditi u skladu s načelima arheološke struke i konzervatorske Točka 95. djelatnosti sanacijom, konzervacijom i prezentacijom vidljivih ostataka graevina, važnih za povijesni i Za povijesne graevine i sklopove: Hrvatska Dubica kulturni identitet prostora, odnosno odgovarajućom - povijesno naselje, sakralne graevine: pravoslavna obradom, dokumentiranjem i pohranom u muzejske crkva sv. Paraskeve, kapele: Baćin, Hrvatska Dubica, ustanove predmeta s onih lokaliteta koje se s obzirom zvonara Živaja koje su stradale u Domovinskom ratu na njihov karakter ne može prezentirati. ili teško oštećene odreuje se: - Provoditi sustavnu zaštitu i održavanje graevina Točka 92. na temelju provedenih konzervatorsko restauratorskih istražnih radova i odgovarajuće dokumentacije; Hrvatska Dubica kao povijesna jezgra malogradskih obilježja valorizirana je kao kulturni krajobraz od - Povijesne graevine treba održavati u okviru županijskog značaja - spomenik 2. kategorije. njihovog autentičnog okruženja, bez nove gradnje u njihovoj neposrednoj blizini; Za spomenike 2. kategorije (u tim su prostorima poželjni zahvati kojima će se uspostaviti urbanistički - Na kartografskom prikazu graevinskih područja i arhitektonski kvalitetnije stanje) predviene su sljedeće naselja su ucrtane zone zaštite povijesnih graevina mjere zaštite, ureenja i korištenja: i sklopova; -Visoku kvalitetu prirodnih predjela treba čuvati - Od općih mjera zaštite predvia se, prije svega, i poštivati u najvećoj mjeri. Graevinska područja redovito graevinsko održavanje, sanacija i konzervacija širiti u manje kvalitetne predjele. Osobito se to odnosi najkvalitetnije i najcjelovitije sačuvane stilske faze, na gospodarske sadržaje, oko kojih treba planirati uz obvezne konzervatorske istražne radove na hortikulturno ureene prostore. Oblikovanje područja pročeljima i interijeru; gradnje za gospodarsku namjenu mora uključiti i -Graevine oštećene, razorene iii srušene u minimalno 30% površina s hortikulturnom obradom. tijeku Domovinskog rata visoke spomeničke vrijednosti - Novu stambenu izgradnju projektirati u skladu obnavljati konzervatorsko-restauratorskim metodama, s obilježjima lokalne arhitekture. uz što veće zadržavanje preostalog graevnog - Na mjestima s kojih se pružaju vizure na vrijedne supstrata, ili metodom faksimila u slučajevima kad prostorne cjeline nije moguća gradnja, izuzev graevina više nema očuvanog graevnog supstrata; koje imaju funkciju vidikovaca ili slične namjene. -U slučajevima gdje zbog objektivnih okolnosti - Nije moguće otvaranje kamenoloma, šljunčara (nedostatak podataka i dokumentacije i nove potrebe i sličnih sadržaja kojima bi se umanjile ili devastirale lokalne zajednice) nije moguća obnova metodama prostorne pejzažne vrijednosti. restitucije ili faksimila, isključivi uvjet za odabir Stranica 774 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003. suvremenog rješenja mora biti arhitektonska kvaliteta odnosno suglasnost od nadležne službe zaštite i kreativnost predloženog zahvata; (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Sve graevinske zahvate (uključivo i redovito - Konzervatorski odjel u Zagrebu). Konzervatorski održavanje) obvezno provoditi uz suglasnost i nadzor nad radovima, provodi nadležna ustanova konzervatorski nadzor uprave za zaštitu kulturne službe zaštite kulturne baštine. baštine; - Za graevine vrednovane najvišim kategorijama Točka 100. treba dopuniti postojeću konzervatorsku dokumentaciju, Na sve graevine koje su u ovom Prostornom provesti arhitektonsko snimanje i dokumentiranje, planu popisane kao kulturna dobra: upisane u Registar istraživanja povijesne grae i na terenu, te odrediti (R), preventivno zaštićene (P), predložene za pokretanje konzervatorske uvjete za održavanje i sanaciju. postupka upisa u Registar (PR) te zaštićene ovim Prostornim planom (ZPP) primjenjuju se zakonske 6.1. PROVEDBENE ODREDBE I UPRAVNI odredbe. POSTUPAK PRl ZAŠTlTl NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA Točka 101. Do donošenja rješenja o zaštiti koje će Uprava Točka 96. za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Zagrebu po službenoj dužnosti donijeti na osnovi Odredbe za uspostavu i provoenje mjera zaštite detaljnije obrade, za sve graevine, povijesna naselja i obnove kulturne baštine proizlaze, osim iz Zakona i lokalitete koji su predloženi za zaštitu (PR) treba o zaštiti kulturnih dobara (»Narodne novine« broj primjenjivati iste mjere i propisane postupke kao i 69/99) i Upute ministarstva kulture - Uprave za zaštitu za zaštićene graevine. kulturne baštine iz 1995. i 1998. godine o zoniranju zaštićenih provijesnih cjelina gradskog, gradsko- seoskog i seoskog karaktera, i iz sljedeća dva zakona Točka 102. sa svim izmjenama i dopunama: Zakona o gradnji Sastavni dio odredbi za provoenje je Popis kulturnih (»Narodne novine« broj 52/99) i Zakona o prostornom dobara, a odnosi se na sve graevine, bez obzira ureenju (»Narodne novine« broj 30/94 i 68/98). na njihov trenutni status zaštite (R, P, PR, ZPP).

Točka 97. Točka 103. Upravni postupak Granica užeg zaštićenog područja naselja uspostavit Propisanim mjerama utvruje se obvezni upravni će se za Hrvatsku Dubicu tokom izrade Županijskim postupak kojim se izdaju konzervatorski uvjeti za planom propisanog Urbanističkog plana ureenja graevine i druge prostorne zahvate na: povijesnim naselja. graevinama, graevnim sklopovima, arheološkim lokalitetima, u zonama zaštite naselja i drugim Točka 104. predjelima s obilježjima kulturnog dobra. Za dijelove povijesnih cjelina seoskih obilježja za koje su odreene granice zaštite kao zona 2 Točka 98. (odnosno 2. stupanj zaštite) - Donji Cerovljani, svi Na zaštićenim graevinama, sklopovima, lokalitetima zahvati koji podliježu izdavanju lokacijskih i graevinskih i predjelima konzervatorskim uvjetima podliježu sljedeći dozvola moraju se provoditi uz posebne uvjete i zahvati: prethodnu dozvolu nadležne službe zaštite. - popravak i održavanje postojećih graevina, U toj zoni u prvom redu potrebno je očuvati postojeću - dogradnje, nadogradnje, preoblikovanja i strukturu uz mogućnost i dislokacije, a nova izgradnja adaptacije, je moguća uz uvažavanje svih zatečenih karakteristika prostora i arhitekture: - rušenja ili dislokacije (objekti tradicijske drvene - parcelacija i dispozicija unutar parcele, arhitekture) graevina ili njihovih dijelova, -orijentacija i položaj, -izgradnja novih objekata unutar zona zaštite povijesnih naselja, sklopova ili pojedinačnih - tipologija: gabarit, krovne plohe, materijali. objekata, -izvoenje radova u zonama arheoloških Točka 105. lokaliteta. Nova izgradnja u kontaktnim zonama mora udovoljavati sljedećim uvjetima: Točka 99. -Stambena graevina se u pravilu postavlja Za sve zahvate na kulturnim dobrima (navedeni zabatom orijentirana prema ulici, graevnim pravcem u popisu nepokretnih kulturnih dobara), kao i za odmaknutim od ulice za predvrt. prenamjenu povijesnih graevina sa statusom kulturnog -Graevina može biti maksimalno jednokatne dobra, a za koje je ovim Prostornim planom utvrena visine, dvostrešnog ili poluskošenog krovišta nagiba obveza zaštite, potrebno je zatražiti posebne uvjete, 35-45%, pokrivenog crijepom. Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 775

- Karakteristični pravokutni tlocrt može po dubini naselja, s obzirom da su sva predmetna naselja parcele biti razvijen u plitki »L« tlocrt, a dimenzija rahlo izgraena i s relativno širokim parcelama. zabatnog pročelja u omjeru širine i visine min. 1 : 1. Kod širokih parcela novu izgradnju moguće je - Korišteni materijaii vanjske obrade: žbukana predvidjeti odmaknutu od postojeće, a kod dubljih daščana oplata, kamena priklesana graa. smjestiti ju u dubini. Nipošto novu izgradnju ne treba -Treba izbjegavati zidane i željezne ograde. predvidjeti u neposrednoj blizini postojećeg tradicijskog objekta.

Točka 106. Točka 109. U zoni zaštite ekspozicije naselja (zoni krajolika) ne dozvoljava se formiranje graevnih područja. lznimno Plavljenje rijeke treba regulirati hidrotehničkim se mogu smjestiti javni sadržaji naselja kao što su mjerama sliva kako bi se izbjegla gradnja objekata igrališta, sportski tereni i sl. koji ne izazivaju velike nasipa, koji bitno narušavaju višestoljetni kontakt promjene u smislu prostornih odnosa i načina korištenja rijeke i naselja, a pogotovo, redovito neadekvatnim zelenih površina. To se naročito odnosi na područja rješenjem u oblikovanju i obradi te materijalu, grubo izmeu ceste Slabinja - Baćin - Hrvatska Dubica i narušavaju vrijedni obalni krajolik. rijeke Une - uglavnom plavna područja - poloji, kod Isto tako gradnjom zidova tik uz rijeku (središnji kojih je vidljiva namjera graenja. dio naselja Hrvatska Dubica) grubo je narušen prostor Te su površine upravo karakteristične za veći dio obale. obale doline Une te su sastavni dio njenog zaštićenog Potrebito je zadržati povijesni neprekidni kontakt krajolika kao bitni element ambijenta samog naselja. naselja i rijeke te sva rješenja obrana od poplava podrediti tom cilju. Točka 107. Unutar zaštićenog okoliša pojedinačnih zaštićenih Točka 110. ili evidentiranih kulturno povijesnih vrijednosti propisuju Arheološki lokaliteti se mjere zaštite kojima se ne dozvoljava nova izgradnja. Za arheološke lokalitete koji su evidentirani (ZPP) Posebne uvjete za zahvate na postojećoj strukturi na osnovi sporadičnih nalaza ili su samo pretpostavljeni, će propisati nadležna služba zaštite. bez točno utvrene granice zaštite, potrebno je prije Za svaku pojedinačnu povijesnu graevinu kod izvoenja bilo kojih zemljanih radova provesti prethodna koje su utvrena svojstva kulturnog dobra (opis arheološka istraživanja te upozoriti investitora i izvoača nepokretnih kulturnih dobara) kao najmanja granica radova na moguće nalaze, zbog čega je potreban zaštite utvruje se pripadna parcela. Mjere zaštite pojačan oprez. primjenjuju se na graevine koje su registrirane (R), Zona i lokaliteti zaštićeni kroz prostorni plan podliježu preventivno zaštićene (P) ili su prostornim planom režimu koji zahtijeva da u postupku ishoenja lokacijske predložene za zaštitu (PR). dozvole treba obaviti arheološka istraživanja predmetne zone pod uvjetima koje izdaje uprava za zaštitu kulturne Točka 108. baštine. Kod izdavanja uvjeta za izgradnju bilo koje vrste Ukoliko se naie na arheološke nalaze ili predmete zgrade potrebno je voditi računa o zatečenom ambijentu prilikom zemljanih radova (poljodjelskih i sl.), potrebno naselja; tj. novogradnju treba uskladiti s karakterističnim je obavijestiti Upravu za zaštitu kulturne baštine, gabaritima postojeće izgradnje kako bi se uspostavio Konzervatorski odjel u Zagrebu ili najbliži nadležni skladan odnos. muzej. Vrijedne tradicijske gospodarske zgrade u naseljima moraju se očuvati bez obzira na nemogućnost 7. POSTUPANJE S OTPADOM zadržavanja njihove izvorne namjene te se mogu prenamijeniti. Točka 111. Nove gospodarske i stambene zgrade mogu se graditi od drva (hrastovih planjki) ili od opeke s Način sanacije postojećih divljih deponija otpada ožbukanim pročeljima s pokrovom od crijepa. Kod odredit će se elaboratom sanacije u skladu s posebnim gradnje novih kuća u kontaktnim područjima povijesnog zakonima. naselja preporuča se oblikovanje kojim će se uspostaviti Prostornim planom Sisačko-moslavačke županije skladan odnos s postojećom graevnom strukturom, predlaže se zajednička lokacija deponije komunalnog u gabaritu, nagibu krovova, upotrebi materijala i detalja. otpada za grad Hrvatsku Kostajnicu, te općine Majur, Ne dopušta se izgradnja izbačenih balkona, velikih Donje Kukuruzare i Hrvatsku Dubicu. Ovim planom terasa i lukova, te korištenje netipičnih materijala. se predlaže jedna lokacija privremenog rezervnog Potrebno je očuvati kultivirani krajolik (uglavnom odlagališta komunalnog otpada istočno do naselja voćnjaci, oranice, livade) i na način da se iza Hrvatska Dubica. Za tu lokaciju potrebno je provesti karakteristične dubine izgraenosti i korištenja okućnice istražne radove i izraditi studiju utjecaja na okoliš. ne predvidi nova izgradnja. Za radioaktivni otpad je Prostornim planom Novu izgradnju treba predvidjeti kao interpoliranu, Sisačko-moslavačke županije predviena lokacija na ambijentalno usklaenu, unutar povijesne strukture području općine Dvor. Stranica 776 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA 8.1.2. Zaštita podzemnih voda UTJECAJA NA OKOLIŠ Točka 115. Točka 112. Radi zaštite podzemnih voda potrebno je prilikom Studiju utjecaja na okoliš obvezno je prema izdavanja lokacijskih dozvola propisati i mjere zaštite: Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne -izgraditi sustave za odvodnju otpadnih voda novine« broj 59/00) izraditi za: državnu cestu, plovni od vodonepropusnih elemenata, put (rijeka), dalekovod od 110 kV i 400 kV, trafostanice - oborinske vode s prometnih površina i parkirališta 110 kV i 220 kV, plinovod, sustav za regulaciju vodotoka odvoditi putem slivnika s taložnica u javnu kanalizaciju, i/ili obranu od poplava, graevine za melioraciju 5000 - naročitu pažnju posvetiti kod ureenja groblja ha i veće, uzgoj stoke kapaciteta većeg od 500 grla, da se drenažu i odvodnju izvede u javnu kanalizaciju, graevina za odlaganje komunalnog i neopasnog tj. da se ne ugrožavaju okolna naseljena područja. tehnološkog otpada, te površinsku eksploataciju Za slučaj izvanrednih zagaenja provode se mjere šljunka. temeljem Državnog i Županijskog plana za zaštitu Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za graevine voda. Potrebno je izraditi operativne planove privrednih aktivnosti, potrebno je u skladu s posebnim interventnih mjera za slučaj izvanrednih zagaenja i propisima osigurati mjere sprečavanja nepovoljna osposobiti se i opremiti za hitno provoenje sanacijskih utjecaja na okoliš (zaštita od buke, zagaenja zraka, mjera. vibracija, elektroenergetskog zračenja, pročišćavanje otpadnih voda, tehnološki otpad i sl.). 8.2. ZAŠTITA OD BUKE Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za ostale graevine potrebno je osigurati mjere zaštite od požara. Kod izdavanja lokacijskih dozvola potrebno Točka 116. je pridržavati se važećih propisa o prostornim Radi zaštite od buke te stvaranja zvučnih barijera standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i potrebna je izmeu željezničke pruge te stambenih normativima za sprječavanje urbanističko-arhitektonskih dijelova naselja sadnja visokog zelenila. Ovim Planom barijera. predlaže se da se na graevnim česticama koje se nalaze uz koridore koji su ugroženi bukom, (cesta, željeznica), sadi drveće u širini od min. 5 m, a izgradnja 8.1. ZAŠTITA VODA planira u dubini graevne čestice što više odmaknuta od izvora buke. Točka 113. Za graevinska područja, Zakonom o zaštiti od Mjerama zaštite treba sačuvati one vode koje su buke (»Narodne novine« broj 17/90) i Pravilnikom o još čiste, zaustaviti postupke i zahvate u prostoru najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj rade i borave ljudi (»Narodne novine« broj 37/90) na pogoršanju kakvoće voda saniranjem ili uklanjanjem propisane su najviše dopuštene razine na vanjskim izvora onečišćenja, osigurati poboljšanje ekoloških prostorima. svojstava vode tamo gdje su one narušene, te osigurati svrhovito korištenje voda, a time skladan i postojan razvoj. 8.3. ZAŠTITA OD POŽARA

Točka 114. Točka 117. Za očuvanje i poboljšanje kakvoće te zaštitu količine Pridržavajući se odredbi propisa, planom su vode postojećih i mogućih izvorišta pitke vode osigurani vatrogasni prilazi do svih graevina. nužno je: odreivanje područja zona zaštite izvorišta Lokacijskim dozvolama treba osigurati ostale prilaze i načina ponašanja u ovim zonama. Oni se moraju i vatrogasne pristupe te površine za rad vatrogasne temeljiti na hidrogeološkim i sanitarnoekološkim tehnike u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima mjerama. za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj Kategorizaciju izvorišta potrebno je izvršiti na 35/94). osnovi regionalnih vodoopskrbnih planova. Planom su osigurani koridori cjevovoda za količine vode potrebne za gašenje požara u skladu s odredbom Odluka o zaštiti izvorišta je osnovni pravni akt Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku kojim se odreuje zaštita izvorišta vode za piće. mrežu za gašenje požara (»Sl. list« broj 30/91 preuzet Zaštita izvorišta provodi se u skladu s odlukama Zakonom o normizaciji »Narodne novine« broj koje donosi, ovisno o području prostiranja zone zaštite, 55/96). županijska skupština, gradsko ili općinsko vijeće. Na osnovi dosadašnjih istražnih radova moraju 8.4. ZAŠTITA OD RATNIH OPASNOSTI se donijeti odluke o zonama zaštite za izvore koji će biti uključeni u javne vodoopskrbne sustave, a za koje odluka o zaštiti izvorišta još nije donesena (izvorište Točka 118. Dubica). Planom je predvieno formiranje zone zaštite Prema procjeni ugroženosti pučanstva i materijalnih oko izvorišta pitke vode. dobara i procjeni vlastitih mogućnosti za zaštitu i Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 777 spašavanje Sisačko-moslavačke županije od ratnih Točka 122. opasnosti, tehničko-tehnoloških nesreća i elementarnih Ostale graevine čija je namjena protivna planom nepogoda, Općina Hrvatska Dubica je u lV. stupnju odreenoj namjeni, mogu se koristiti u postojećim ugroženosti. Zaštita i spašavanje će se rješavati gabaritima do privoenja tog dijela prostora planskoj izradom zaklona (podruma) gdje god je to moguće s namjeni. obzirom na geološko-hidrološke uvjete. Točka 123. 9. MJERE PROVEDBE PLANA Postojeće graevine niske stambene izgradnje koje su ostale izvan granica graevinskog područja, 9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA a ne mogu se smatrati izdvojenim dijelovima graevinskog područja, ili se unutar graevinskog područja, nalaze u zonama druge namjene, mogu Točka 119. se iznimno adaptirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, uz uvjet da dokumentima prostornog ureenja nisu predviene Na temelju Prostornog plana Sisačko-moslavačke za rušenje. županije utvruje se potreba izrade Prostornog plana posebnih obilježja za dolinu rijeke Une tj. područje krajolika za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika. Točka 124. Obuhvat obvezne izrade prostornog plana posebnih Neophodni obim rekonstrukcija za poboljšanje obilježja označen je na kartografskom prikazu br. 3 uvjeta života graana smatra se: - Uvjeti korištenja i zaštite prostora. - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonice) S obzirom da je naselje Hrvatska Dubica valorizirano uz postojeće stambene graevine, koje iste u kao povijesna urbanistička cjelina te se predvia svom sastavu ili na postojećoj čestici nemaju njegov razvoj kao poticajnog razvojnog središta, izgraene i to u najvećoj površini od 6,0 m2, predvia se izrada Urbanističkog plana ureenja za -preinake u smislu otvaranja vanjskih otvora područje označeno na grafičkom prilogu. na postojećim graevinama, - konstruktivne sanacije na način zadržavanja 9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH l osnovnog gabarita graevine, DRUGIH MJERA -preinake unutarnjeg prostora bez povećanja volumena graevine (promjera instalacije, promjera funkcije prostora), Točka 120. - konstruktivne sanacije uz zadržavanje osnovnog Planirana primjena posebnih mjera za poticanje gabarita graevine, razvoja bazira se za Općinu Hrvatska Dubica na - popravak postojećeg krovišta, činjenici da se ona nalazi u pograničnom području. Na tom se području predviaju poticajne mjere na -izmjena ravnih krovova u kose bez podizanja razini nacionalnog programa obnove i razvoja uz nadozida, razraenu strategiju razvitka na županijskoj i lokalnoj - adaptacija tavanskog prostora unutar postojećeg razini, u cilju postupnog smanjivanja nesrazmjera i gabarita graevine u stambeni prostor, zaostajanja u odnosu na druga područja i daljnjeg -rekonstrukcija svih vrsta instalacija, ravnomjernog razvitka, te stvaranja pretpostavki za - ograde i potporni zidovi radi saniranja terena, bolji standard življenja. -priključenje na postojeću komunalnu Provedba i razrada navedenih mjera provoditi će infrastrukturu (elektro, vodovod i plinsku mrežu). se putem programa mjera za unapreenje stanja u prostoru. Planom graenja i održavanja graevina od županijskog interesa (škole, zdravstvene ustanove, Točka 125. prometnice, opskrba i sl.) i komunalne infrastrukture Neophodni oblik rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta poticati će se razvoj te zadržavati i privući stanovništvo. rada smatra se: -izmjena ureenja i instalacija vezanih za 9.3. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JE promjenu tehnoloških rješenja, s tim da se graevine ne mogu dograivati izvan postojećeg NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ gabarita, NAMJENI - promjena namjene poslovnih prostora, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava Točka 121. stanje čovjekova okoliša i svojim korištenjem Za graevine što su izgraene u skladu s propisima ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom prostorima, ali samo unutar postojećeg gabarita, ureenju, a namjena kojih je protivna namjeni utvrenoj -pretvorba stambenog prostora u poslovne ovim Planom može se, do privoenja planiranoj namjeni, prostorije, ali unutar postojećeg gabarita, prema izdati lokacijska dozvola. valjanim propisima, Stranica 778 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

- ureenje ili izgradnja sanitarnog čvora na dijelu Z A K L J U Č A K poslovnog prostora unutar postojećeg gabarita o usvajanju Izvješća o izvršenju Proračuna graevine, ukoliko je ista neophodna za Općine Hrvatska Dubica za prvo polugodište poboljšanje uvjeta rada ili uvjetovana promjenom tekuće godine namjene poslovnog prostora.

I. Ill. ZAVRŠNE ODREDBE Usvaja se Izvješće o izvršenju Proračuna Općine Hrvatska Dubica za prvo polugodište tekuće godine. Članak 6. PPUO iz članka 2. ove Odluke izraen je u 6 II. (šest) izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, Općine Hrvatska Dubica i potpisan po predsjedniku a objaviti će se u »Službenom vjesniku« Općine Općinskog vijeća. Hrvatska Dubica. lzvornici se čuvaju u: 1. Općini Hrvatska Dubica - 2 primjerka SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA 2. Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog ureenja OPĆNA HRVATSKA DUBICA - 1 primjerak OPĆINSKO VIJEĆE 3. Ministarstvu obrane, Uprava za graditeljstvo - 1 primjerak Klasa: 400-04/03-01/03 4. Uredu državne uprave u Sisačko-moslavačkoj Urbroj: 2176/10-01-03/03 županiji, Služba za prostorno ureenje, zaštitu Hrvatska Dubica, 10. srpnja 2003. okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove - 1 primjerak Predsjednik Milan Ćorić, v. r. 5. Županijskom zavodu za prostorno ureenje Sisačko-moslavačke županije - 1 primjerak.

Članak 7. 23. Danom stupanja na snagu ove Odluke o donošenju Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj PPUO Hrvatska Dubica prestaje važiti Prostorni plan (regionaInoj) samoupravi (»Narodne novine« broj Općine Kostajnica (»Službeni vjesnik« broj 52/86, 33/01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje) i članka 37/89 i 19/98), na području teritorijalnog obuhvata 13. Statuta Općine Hrvatska Dubica (»Službeni vjesnik« Općine Hrvatska Dubica. broj 24/01), Općinsko vijeće Općine Hrvatska Dubica, na sjednici održanoj 10. srpnja 2003. godine, donijelo je Članak 8. Ova Odluka stupa na snagu danom objave, a P R A V I L N I K objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Hrvatska Dubica. o odgovornosti za povrede službene dužnosti

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Opće odredbe OPĆINA HRVATSKA DUBICA OPĆINSKO VIJEĆE Članak 1. Ovim Pravilnikom o odgovornosti službenika i Klasa: 350-01/01-01/02 namještenika za povrede službene dužnosti (nadalje: Urbroj: 2176/10-01-03/13 Pravilnik) utvruju se vrste povreda službene dužnosti, Hrvatska Dubica, 10. srpnja 2003. postupak za utvrivanje odgovornosti, te sankcije za počinjene povrede službene dužnosti službenika Predsjednik i namještenika Općine Hrvatska Dubica. Milan Ćorić, v. r.

Članak 2. Službenici Općine Hrvatska Dubica (nadalje: 22. Službenici) su osobe visoke, više ili srednje stručne Na temelju članka 125. Zakona o proračunu spreme koji, kao svoje redovito zanimanje, obavljaju (»Narodne novine« broj 96/01) i članka 13. Statuta poslove iz djelokruga Općine Hrvatska Dubica, kao Općine Hrvatska Dubica (»Službeni vjesnik« broj jedinice lokalne samouprave, te koji u upravnim tijelima 24/01), Općinsko vijeće Općine Hrvatska Dubica, Općine Hrvatska Dubica obavljaju stručne (informatičke, na sjednici održanoj 10. srpnja 2003. godine, donijelo planske, materijalno-financijske, te opće admi- je nistrativne) poslove. Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 779

Namještenici Općine Hrvatska Dubica (nadalje: - neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge Namještenici ) su osobe srednje i niže stručne spreme povjerljlve dokumentacije, koji u upravnim tijelima Općine Hrvatska Dubica - neopravdani izostanak s posla jedan dan, obavljaju odnosno rade na pomoćno - tehničkim - neobavješćivanje nadreenog službenika o poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata radi kvalitetnijeg i pravodobnog obavljanja poslova bez opravdanih razloga, koji spadaju u djelokrug upravnih tijela Općine (vozač, domar, održavanje čistoće radnih prostorija, dostava -te druge povrede, propisane zakonom, uredbom i sl.). Vlade Republike Hrvatske, a koje ne budu utvrene kao teške povrede službene dužnosti.

Članak 3. Odgovornost za povredu službene dužnosti je Članak 8. odgovornost službenika za učinjenu povredu službene Postupak zbog lake povrede službene dužnosti dužnosti za koju se, nakon provedenoga postupka pokreće općinski načelnik na vlastiti poticaj ili po izriče odgovarajuća kazna. pisanomu prijedlogu nadreenog službenika. Do povrede službene dužnosti dolazi ukoliko Kada se postupak pokreće temeljem prijedloga službenik povjerene poslove i zadatke radnog mjesta nadreenog službenika, prijedlog će se dostaviti ne obavlja uredno, savjesno i na vrijeme, ukoliko se službeniku protiv kojega bi se trebao pokrenuti postupak u radu ne pridržava zakona i drugih propisa, te ukoliko i isti ima pravo podnijeti odgovor na prijedlog u roku se ne ponaša dolično u službi i u svezi sa službom. od tri dana, računajući od dana dostave istoga, te predložiti izvoenje dokaza relevantnih za donošenje pravilne i zakonite odluke. Članak 4. Ukoliko povreda službene dužnosti predstavlja i kazneno djelo onda kaznena odgovornost ne isključuje Članak 9. odgovornost za povredu službene dužnosti. Na postupak zbog lake povrede službene dužnosti Osloboenje od kaznene odgovornosti ne na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona predstavlja i osloboenje od odgovornosti za povredu o općem upravnom postupku (»Narodne novine« broj službene dužnosti ako je izvršeno djelo propisano 93/91). kao povreda službene dužnosti. U postupku zbog lake povrede službene dužnosti službenik ima pravo na branitelja, te pravo da mu se osigura odnosno omogući sudjelovanje sindikata čiji Članak 5. je član. Službenik je odgovoran za povredu službene dužnosti pod uvjetima, kako slijedi: Članak 10. - da je u trenutku povrede službene dužnosti bio ubrojiv, Donošenje odluke (rješenja) o izricanju kazne zbog lake povrede službene dužnosti u nadležnosti - da je službenu dužnost povrijedio svojom je općinskog načelnika. krivnjom, - da je službena dužnost koju je povrijedio bila utvrena takovom prije počinjenja konkretne povrede Članak 11. službene dužnosti. Za lake povrede službene dužnosti može se izreći: Službenik ne može odgovarati za povredu službene javna opomena i novčana kazna u visini od 10% dužnosti ukoliko je povreda učinjena u nužnoj obrani, mjesečne plaće koja je bila isplaćena službeniku u u krajnjoj nuždl ili u stvarnoj zabludi. onom mjesecu kada je ista izrečena. Ukoliko bi se odreenomu službeniku tijekom jednog Vrste povreda službene dužnosti mjeseca bile izrekle novčane kazne višestruko, tada ukupni iznos novčanih kazni ne može prelaziti 30% ukupne plaće za taj mjesec. Članak 6. Ustega plaće u smislu stavka 2. ovoga članka Povrede službene dužnosti mogu biti: lake i teške. obavljati će se u sljedećim mjesecima sve dok ne bude namiren ukupni iznos izrečenih novčanih kazni. a) Lake povrede službene dužnosti Članak 12. Članak 7. Protiv odluke (rješenja) o kazni iz stavka 1. ovoga članka službenik ima pravo žalbe nadležnom Lake povrede službene dužnosti su: Službeničkom sudu u roku od 8 dana od dana primitka - učestalo kašnjenje na posao ili raniji odlazak iste, a protiv odluke Službeničkog suda službenik s posla, može pokrenuti upravni spor tužbom Upravnom sudu - napuštanje radnih prostorija tijekom radnog Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od primitka vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga, drugostupanjske odluke. Stranica 780 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

Članak 13. - ponašanje radi kojega je tri puta izrečena kazna Pokretanje postupka zbog lake povrede službene za laku povredu službene dužnosti, te dužnosti zastarijeva u roku od tri mjeseca od dana -druge povrede službene dužnosti koje su kao saznanja za izvršenu povredu i počinitelja, a najdulje teške propisane posebnim zakonom. u roku od šest mjeseci od dana izvršene povrede. Članak 17. Članak 14. Postupak zbog teške povrede službene dužnosti Pročelnik odnosno tajnik, svaki za službenike kojima pokreće čelnik (općinski načelnik), a smatra se rukovodi, dužan je voditi osobni očevidnik o počinjenim pokrenutim danom predaje prijedloga za pokretanje lakim odnosno teškim povredama službene dužnosti postupka nadležnom službeničkom sudu. za svakog službenika. Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati: Nakon proteka roka od dvije godine od dana - ime i prezime službenika s osobnim podacima pravomoćnosti izrečene kazne za laku povredu službene (ime i prezime roditelja, mjesto roenja, mjesto dužnosti izrečena kazna briše pod uvjetom da isti stanovanja, dan, mjesec i godina roenja, narodnost, službenik, nakon pravomoćnosti, izrečene kazne nije državljanstvo, zanimanje, obiteljske prilike, završene izvršio novu povredu službene dužnosti. škole), - opis počinjene povrede službene dužnosti, te Članak 15. mjesto i vrijeme počinjene povrede, kao i dužnost i ostale okolnosti kako bi se počinjena povreda što Izvršenje kazne za laku povredu službene dužnosti točnije odredila, zastarijeva u roku od jedne godine, računajući od dana konačnosti odluke kojom je izrečena kazna za - zakonski naziv počinjene povrede s navoenjem laku povredu službene dužnosti. zakona koji se, temeljem prijedloga za pokretanje postupka, trebaju primijeniti, - naznaka službeničkog suda pred kojim će se b) Teške povrede službene dužnosti održati rasprava, -prijedlog o dokazima koji se imaju izvesti na Članak 16. raspravi uz naznaku imena i svjedoka i vještaka Teške povrede službene dužnosti utvruju se (ako ih ima), te spisa koji služe za utvrivanje činjenica, isključivo zakonom. - obrazloženje u kojemu će se opisati činjenično Sukladno Zakonu o državnim službenicima i stanje, navesti dokazi kojima se utvruju relevantne namještenicima to su: činjenice, te izložiti obranu službenika koji je počinio - neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili povredu i mišIjenje odnosno stajalište podnositelja nemarno izvršavanje službenih dužnosti, prijedloga o navodima obrane. - nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja Članak 18. nezakonitosti, Prijedlog iz članka 17. ovog Pravilnika obvezno - davanje netočnih podataka kojima se utječe se dostavlja i službeniku protiv kojega bi se trebao na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju pokrenuti postupak. druge štetne posljedice, U narednom roku od tri dana, računajući od dana -zloporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u dostave prijedloga, službenik ima pravo podnijeti prigovor. službi, U odgovoru službenik odnosno njegov branitelj - odbijanje izvršenja zadataka ako za to ne postoje ili sindikat ako ga službenik ovlasti za zastupanje, opravdani razlozi, ima pravo predložiti izvoenje dokaza koji su relevantni - neovlaštena posluga sredstvima povjerenim za donošenje zakonite odluke. za izvršavanje poslova, - odavanje službene ili druge tajne, Članak 19. - obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s Po primitku prijedloga za pokretanje postupka poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja službenički sud će postupiti kako slijedi: čelnika tijela, - ukoliko utvrdi da u prijedlogu za pokretanje - onemogućavanje graana ili pravnih osoba u postupka postoje odreeni nedostaci odnosno ostvarenju prava na podnošenje zahtjeva, žalbi, manjkavosti, pogreške ili je potrebno bolje razjašnjenje prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava, stanja stvari kako bi se bolje utvrdila osnovanost - uporaba nevjerodostojne isprave u svrhu prijedloga, vratiti će prijedlog da se uočene pogreške ostvarivanja prava u službi, ili nedostaci otklone, - nedolično ponašanje koje nanosi štetu ugledu - ukollko utvrdi da je u konkretnomu slučaju službe, nenadležan donijeti će rješenje da je nenadležan i - neopravdani izostanak s posla od dva do četiri nakon konačnosti istoga dostaviti će prijedlog dana u jednom mjesecu, nadležnom službeničkom sudu. Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 781

Članak 20. -težinu povrede službene dužnosti i njezine O prijedlogu za pokretanje postupka službenički posljedice, sud donosi rješenje. Rješenjem iz stavka 1. ovoga - eventualnu nastalu štetu, članka službenički sud može: - počiniteljevu ličnost, -prihvatiti prijedlog i pokrenuti postupak ili - pobude iz kojih je počinjena povreda službene - odbiti prijedlog kao neosnovan. dužnosti, - okolnosti pod kojima je učinjena teška povreda Članak 21. službene dužnosti, - okolnosti u kojima je počinitelj živio prije Postupak zbog povrede službene dužnosti (bilo počinjene povrede službene dužnosti, da se radi o lakoj ili teškoj) hitan je i u pravilu, javan. - dotadašnji rad službenika i njegovo ponašanje, lznimno, tijelo koje vodi postupak zbog lake povrede - ponašanje i zalaganje službenika u radu poslije službene dužnosti može isključIti javnost ukoliko takovo počinjenja povrede službene dužnosti, isključenje traži potreba čuvanja službene ili druge - priznanje, zakonom propisane tajne ili drugi opravdani razlozi. - obiteljske i zdravstvene prilike počinitelja povrede službene dužnosti, Članak 22. -stupanj odgovornosti službenika. Na raspravu koja se vodi zbog teške povrede službene dužnosti potrebno je pozvati: Članak 26. -službenika protiv kojega se vodi postupak i Protiv odluke službeničkog suda zbog teške povrede njegova branitelja, službene dužnosti službenik koji nije zadovoljan istom, - čelnika koji je podnio prijedlog za pokretanje kao i čelnik koji je podnio prijedlog, za pokretanje postupka, postupka ima pravo žalbe Višem službeničkom sudu u roku od 8 dana od dana primitka odluke. - oštećenika (ako ga ima ) i njegovog zakonskog zastupnika, U žalbi je nužno navesti: - svjedoke i vještake. - oznaku odluke protiv koje se podnosi, - osnove za pobijanje odluke, Članak 23. - obrazloženje žalbe, Postupak zbog teške povrede službene dužnosti - prijedlog da se pobijana odluka ukine ili preinači Službenički sud provodi sukladno Zakonu o kaznenom - potpis žalitelja. postupku. Članak 27. Članak 24. Protiv žalbe iz članka 26. ovog Pravilnika Viši Za teške povrede službene dužnosti mogu se službenički sud može žalbu: izreći: - odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku - novčana kazna za vrijeme od jednog mjeseca, odluku (kada utvrdi da ne postoje činjenice odnosno s tim da kazna ne može mjesečno iznositi više od razlozi zbog kojih službenik ulaže žalbu), 20% ukupne plaće isplaćene u mjesecu u kojemu je - uvažiti i poništiti odluku Službeničkog suda i izrečena, predmet vratiti na ponovni postupak (kada su - premještaj na drugo radno mjesto niže složenosti povrijeene postupovne odredbe, kada su činjenice poslova za koje je kao uvjet propisana ista stručna pogrešno ili nepotpuno utvrene ), sprema, s tim da se ista može izreći jedino u onom - uvažiti i preinačiti odluku Službeničkog suda slučaju ako Pravilnikom o unutarnjem ustroju postoje (kada se utvrdi da su činjenice u postupku pravilno slobodna radna mjesta, te utvrene, ali je na temelju pravilne primjene propisa -prestanak radnog odnosa. potrebito izreći drugu kaznu donošenjem nove odluke). Zbroj novčanih kazni u jednom mjesecu ne može Odluka višeg službeničkog suda je konačna i biti veći od 30% ukupne plaće za taj mjesec. izvršna.

Članak 25. Članak 28. Donošenje presude Sud mora temeljiti na Protiv odluke iz članka 27. ovog Pravilnika činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnoj nezadovoljni službenik može pokrenuti postupak tužbom pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od raspravi. 30 dana od primitka odluke Višeg službeničkog suda. Pri odmjeravanju kazne dužan je savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima, te na osnovi takove ocjene zaključiti da li je neka Članak 29. činjenica dokazana ili nije, a osobito je dužan uzeti Pokretanje postupka zbog teške povrede službene u obzir: dužnosti zastarijeva u roku od jedne godine od dana Stranica 782 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003. saznanja za izvršenu povredu i počinitelja, a najkasnije podnošenjem tužbe Upravnom sudu Republike Hrvatske u roku od dvije godine od izvršene povrede. u roku od 30 dana od primitka rješenja. Izvršenje kazne za tešku povredu službene dužnosti Udaljenje iz službe traje do okončanja postupka zastarijeva u roku od dvije godine od dana konačnosti zbog teške povrede službene dužnosti. odluke kojom je izrečena. Članak 35. Članak 30. Za vrijeme udaljenja iz službe službeniku pripada Službenik koji rukovodi tijelom u kojem radi službenik naknada plaće i to: kojemu je izrečena kazna za tešku povredu službene -u visini 60% plaće koja je službeniku isplaćena dužnosti dužan je, po konačnosti odluke, u osobni u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe, očevidnik službenika unijeti podatak o izrečenoj kazni. -u visini 80% plaće isplaćene u mjesecu koji je Uneseni podatak iz stavka 1. ovoga članka brisati prethodio udaljenju iz službe ako službenik ima obitelj će se iz osobnog očevidnika službenika ukoliko isti, koju uzdržava. u roku od 4 godine nakon pravomoćnosti izrečene Obustavljeni dio plaće vratiti će se službeniku kazne, nije počinio povredu službene dužnosti. ukoliko: -je Službenički sud usvojio odnosno uvažio Članak 31. njegovu žalbu protiv udaljenja iz službe, Izrečena, pravomoćna kazna za tešku povredu - je pravomoćnim rješenjem obustavljen postupak službene dužnosti može se ublažiti pod uvjetom da zbog teške povrede službene dužnosti ili su se nakon pravomoćnosti odluke pojavile okolnosti - je pravomoćnom odlukom službenik osloboen i činjenice koje bi očito utjecale na izricanje blaže od odgovornosti. kazne, a koje su postojale i u vrijeme kada je kazna izrečena, ali Sud za iste nije znao. Odgovornost za štetu Viši službenički sud će odlučivati o ublažavanju kazne na zahtjev: - po zamolbi službenika ili njegovog odvjetnika, Članak 36. ali uz prethodno pribavljeno mišIjenje čelnika, Službenik je dužan nadoknaditi štetu koju je, u svezi sa službom, nanio Općini Hrvatska Dubica - po prijedlogu čelnika koji je podnio prijedlog namjerno ili iz krajnje nepažnje. za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti. Zamolba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Članak 37. Službeničkom sudu koji je kaznu izrekao, a isti zamolbu Kako je do štete došlo i njezinu visinu rješenjem odnosno prijedlog, sa čitavim spisom, dostavlja Višem će utvrditi čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti. službeničkom sudu radi donošenja odluke. Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka službenik može izjaviti prigovor čelniku tijela u roku od 8 dana Udaljenje iz službe od primitka rješenja, koji zadržava izvršenje rješenja, a o istomu je čelnik tijela dužan odlučiti u roku od 8 dana od primitka prigovora. Članak 32. Službenik protiv kojega je pokrenut postupak zbog Članak 38. teške povrede službene dužnosti može se udaljiti iz službe ako je povreda službene dužnosti takove prirode Ukoliko čelnik tijela ne donese rješenje o prigovoru da bi ostanak u službi mogao štetiti interesima službe. u roku iz stavka 2. članka. 37. ovog Pravilnika ili je službenik nezadovoljan donesenim rješenjem službenik Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik može podnijeti tužbu sudu opće nadležnosti u roku tijela u kojemu radi službenik. od 15 dana od primitka rješenja o prigovoru odnosno od proteka roka koji je propisan za donošenje rješenja Članak 33. o prigovoru. Protiv rješenja iz članka 32. stavka 2. ovog Pravilnika službenik ima pravo žalbe u roku od 8 dana od Članak 39. primitka rješenja, ali uložena žalba ne odgaa, izvršenje Ukoliko se radi o šteti do koje je došlo na stvari rješenja. sporazumno se može dopustiti službeniku da o svom trošku uspostavi prijašnje stanje, a ako isti to ne Članak 34. izvrši donijeti će se rješenje o naknadi štete. Službenički sud dužan je odlučiti u roku od 15 dana od primitka žalbe. Članak 40. Odluka iz stavka 1. ovoga članka je konačna, a Sastav i način rada službeničkih sudova ureuje nezadovoljni službenik može pokrenuti upravni spor se posebnim zakonom. Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 783

Završne odredbe način moglo štetiti ugledu Općine Hrvatska Dubica, odnosno da bi za istu mogle nastupiti štetne posljedice. Članak 41. Poslovnom tajnom će se smatrati i sve isprave i podaci koje takovima naknadno proglase tijela Općina Za povrede službenih dužnosti namještenika na Hrvatska Dubica. odgovarajući se način primijenjuju odredbe za povrede službenih dužnosti službenika. Poslovna tajna i način proglašenja iste

Članak 42. Članak 3. Kazne izrečene za povredu službene dužnosti izvršava općinski načelnik ili osoba koju on za to Poslovnom tajnom Općine Hrvatska Dubica utvruju ovlasti. se, kako slijedi: - isprave i podaci za izradu financijskih dokumenata, financijska izvješća, godišnji obračun Članak 43. proračuna, proračun i izmjene proračuna, te svi ostali Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od podaci vezani za poslovanje, dana objave u »Službenom vjesniku« Općine Hrvatska - isprave i podaci o visini plaće i drugih primanja Dubica. dužnosnika, službenika i namještenika po osnovi radnog odnosa, SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA - isprave i podaci o kadrovskoj strukturi OPĆINA HRVATSKA DUBICA dužnosnika, službenika i namještenika, OPĆINSKO VIJEĆE - isprave i podaci o sklopljenim ugovorima, visini naknade utvrene istima, iznosima ponuda koje su Klasa: 114-01/03-01/01 prethodile potpisivanju ugovora. Urbroj: 2176/10-01-03/02 Hrvatska Dubica, 10. srpnja 2003. Članak 4. Općinsko vijeće, posebnom odlukom, može Predsjednik proglasiti poslovnom tajnom i druge isprave i podatke Milan Ćorić, v. r. koji mogu nastati tijekom poslovanja Općine Hrvatska Dubica, ukoliko utvrdi da su isti od iznimnog značenja za Općinu Hrvatska Dubica. 24. Isprave i podatke utvrene na način iz stavka 1. Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj ovoga članka posebno se označavaju i čuvaju u pismohranu, u zasebno odvojenom, zaključanomu (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj ormaru, a obvezno sadrže oznaku »POSLOVNA 33/01 i 60/01 - vjerodoslojno tumačenje), članka 28. TAJNA« i broj pod kojim se evidentira. Zakona o zaštiti tajnosti podataka (»Narodne novine« broj 108/96) i članka 13. Statuta Općine Hrvatska Pristup ispravama i podacima iz stavka 1. ovoga Dubica (»Službeni vjesnik« broj 24/01), Općinsko članka povjerava se isključivo administrativnom vijeće Općine Hrvatska Dubica, na sjednici održanoj referentu, a isti se mogu izuzimati i posuivati isključivo 10. srpnja 2003. godine, donijelo je uz pojedinačno odobrenje općinskog načelnika ili predsjednika Općinskog vijeća Općine Hrvatska Dubica. Administrativni referent vodi evidenciju o izdanim P R A V I L N I K odobrenjima iz stavka 3. ovoga članka, a u istoj se o poslovnoj tajni mora navesti: redni broj odobrenja, tijelo koje je izdalo odobrenje, datum preuzimanja, ime i prezime i potpis osobe koja je preuzela isprave ili podatke, Opće odredbe te potpis administrativnog referenta i to i pri preuzimanju i pri povratu preuzetih isprava ili podataka iz Članak 1. pismohrana. Ovim Pravilnikom o poslovnoj tajni (nadalje: Pravilnik) utvruje se što se smatra poslovnom tajnom Način čuvanja i raspolaganja poslovnom tajnom i način proglašenja iste, način čuvanja i raspolaganja poslovnom tajnom i posljedice nedopuštenog Članak 5. raspolaganja poslovnom tajnom, te ovlasti i obveze Dužnosnik, službenici i namještenici dužni su čuvati dužnosnika, službenika i namještenika Općine Hrvatska isprave i podatke koji su proglašeni poslovnom tajnom, Dubica u svezi čuvanja poslovne tajne. te obavljajućl poslove svoga radnog mjesta organizirati rad na način da isprave, podaci i informacije u svezi Članak 2. s istima, ne mogu biti dostupne neovlaštenim osobama, Poslovnom tajnom, u smislu ovog Pravilnika, te da se ne iznose iz prostorija Općine Hrvatska smatraju se isprave i podaci od osobilog značenja Dubica. za Općinu Hrvatska Dubica, a čije bi priopćavanje Razlučivanje ili uništavanje arhivske grae koja bilo suprotno službenim interesima ili bi na bilo koji se odnosi na poslovnu tajnu mora se izvršiti tako da Stranica 784 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003. se onemogući otkrivanje njihova sadržaja, a u pravilu Članak 10. spaljivanjem na za to prikladnomu mjestu ili u državnom O iznošenju isprava ili podataka na način iz stavka arhivu sukladno posebnim propisima. 1. ovoga članka službenik odnosno namještenik je Razlučivanie odnosno uništavanje arhivske grae dužan odmah, a najkasnije u roku od 24 sata nakon iz stavka 2. ovoga članka obavlja administrativni iznošenja, o tomu pismeno izvijestiti općinskog referent. načelnika.

Članak 6. Članak 11. S ciljem čuvanja poslovne tajne općinski načelnik Mjere zaštlte i postupak za zaštitu tajnosti isprava će organizirati obavljanje radnih zadaća na način da i podataka utvreni ovim Pravilnikom obvezni su za pismena i informacije koje predstavljaju poslovnu svakoga službenika i namještenika Općine Hrvatska tajnu ne mogu biti dostupne neovlaštenim osobama, Dubica koji iste koriste ili im na bilo koji način postanu da se ne iznose iz službenih prostorija, te da se iste dostupni. prigodom uništavanja unište na način koji ne daje Obveza čuvanja poslovne tajne traje za cijelo mogućnost otkrivanja njihova sadržaja. vrijeme radnog odnosa, te jednu godinu od dana prestanka radnog odnosa službenika ili namještenika.

Članak 7. Članak 12. Ukoliko se ukaže potreba isprave i podaci koji su proglašeni poslovnom tajnom mogu se fotokopirati, Svako raspolaganje poslovnom tajnom suprotno umnožiti ili izraditi u više istovjetnih primjeraka, a to odredbama ovog Pravilnika smatra se nedopuštenim će, uz odobrenje općinskog načelnika, obaviti i predstavlja tešku povredu službene dužnosti, a administrativni referent. sankcije za istu regulirane su posebnom odlukom. Nakon obavljenog fotokopiranja administrativni Ukoliko je, nedopuštenim raspolaganjem poslovnom referent će svaku fotokopiju odnosno svaki umnoženi tajnom Općini Hrvatska Dubica nastupila šteta, protiv primjerak označiti rednim brojem i ovjeriti pečatom službenika odnosno namještenika koji je istu prouzročio Općinskog poglavarstva odnosno Općinskog vijeća pokrenuti će se postupak za naknadu štete sukladno ovisno o tomu o čijemu je aktu riječ, te podatke o posebnoj odluci, a ukoliko je iz takova ponašanja službenik odnosno namještenik svjesno nanio štetu izvršenom kopiranju odnosno umnožavanju unijeti u Općini Hrvatska Dubica protiv njega se može pokrenuti knjigu evidencije i navesti datum i ime i prezime i kazneni postupak. osobe kojoj je isto uručeno.

Članak 13. Članak 8. Kazneno djelo čini službenik ili namještenik koji Službenici i namještenici koji raspolažu s ispravama neovlašteno drugomu priopći, preda ili na drugi način i podacima proglašenima za poslovnu tajnu, kao i učini pristupačnim isprave i podatke koji su proglašeni informacijama istog karaktera, odnosno koji imaju poslovnom tajnom, koji takove podatke pribavlja s saznanja o onome što se smatra poslovnom tajnom, ciljem da ih preda nepoznatoj osobi ili da ih odnese u smislu odredbi ovog Pravilnika, ne smiju iste iznositi u stranu državu, te ukoliko je sebi ili drugomu pribavio pred trećim osobama u i izvan prostorija Općine imovinsku korist. Hrvatska Dubica, bez prethodne pismene suglasnosti Kazneni postupak zbog povrede čuvanja poslovne Općinskog vijeća, odnosno Općinskog poglavarstva. tajne pokreće se po službenoj dužnosti.

Članak 9. Članak 14. Iznimno, povredom čuvanja poslovne tajne, ne Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana smatra se priopćavanje isprava i podataka, kako objave u »Službenom vjesniku« Općine Hrvatska slijedi: Dubica. -priopćavanje utemeljeno na zakonu, drugom propisu ili na ovlasti koja proizilazi iz dužnosti koju SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA obavljaju, položaju na kojemu se nalaze ili radnog OPĆINA HRVATSKA DUBICA mjesta na kojemu su zaposleni, OPĆINSKO VIJEĆE - priopćavanje na sjednicama, s tim da je osoba koja ih priopćava dužna nazočne upozoriti da se ti Klasa: 021-05/03-01/04 podaci smatraju poslovnom tajnom, a nazočni su ih Urbroj: 2176/10-01-03/02 dužni čuvati kao poslovnu tajnu, Hrvatska Dubica, 10. srpnja 2003. -priopćavanje koje se učini u prijavi kaznenog djela ili prekršaja, te priopćavanje nadzornom tijelu Predsjednik radi ostvarenja svojih prava iz radnog odnosa. Milan Ćorić, v. r. Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 785

AKTI OPĆINSKOG POGLAVARSTVA

29. Klasa: 344-03/99-01/03 Urbroj: 2176/10-02-03/03 Na temeliu članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj Hrvatska Dubica, 13. svibnja 2003. (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje) i članka Predsjednik 45. Statuta Općine Hrvatska Dubica (»Službeni vjesnik« Matija Mikulić, v. r. broj 24/01), Općinsko poglavarstvo Općine Hrvatska Dubica, na sjednici održanoj 13. svibnja 2003. godine, donijelo je 30. Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj O D L U K U 33/01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje) i članka o potpisu tripartitnih ugovora 35. Statuta Općine Hrvatska Dubica (»Službeni vjesnik« broj 24/01), Općinsko poglavarstvo Općine Hrvatska Dubica, na sjednici održanoj 4. srpnja 2003. godine, Članak 1. donijelo je Ovlašćuje se općinski načelnik da, glede prijenosa obavljanja telekomunikacijskih djelatnosti O D L U K U u pokretnim mrežama na HT mobilne komunikacije o osiguranju sredstava za nabavu knjižne i d.o.o. Zagreb, potpiše tripartitne ugovore izmeu neknjižne grae Narodne knjižnice i čitaonice Općine Hrvatska Dubica, HT - Hrvatskih »Ivo Kozarčanin« Hrvatska Dubica telekomunikacija d.d. Zagreb, Andrije Hebranga 32 - 34 i HT mobilne komunikacije d.o.o. Zagreb, Ul. Članak 1. grada Vukovara 23 u svezi: Za nabavu knjižne i neknjižne grae Narodne 1. izgradnje i postavljanja antenskog stupa za knjižnice i čitaonice osiguravaju s esredstva u iznosu smještaj telekomunikacijske opreme na k.č.br. 318 od 17.000,00 kn (sedamnaesttisućakuna). KO Dubica, 2. izgradnje i postavljanja antenskog stupa za Članak 2. smještaj telekomunikacijske opreme na k.č.br. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a 569/3 KO Živaja. objaviti će se u »Službenom vjesniku« Općine Hrvatska Dubica.

Članak 2. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a OPĆINA HRVATSKA DUBICA OPĆINSKO POGLAVARSTVO objaviti će se u »Službenom vjesniku« Općine Hrvatska Dubica. Klasa: 612-04/01-01/01 Urbroj: 2176/10-02-02/12 Hrvatska Dubica, 4. srpnja 2003. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA HRVATSKA DUBICA Predsjednik OPĆINSKO POGLAVARSTVO Matija Mikulić, v. r.

OPĆINA MARTINSKA VES AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

5. Članak 1. Na temelju članka 4, 5. i 16. Zakona o proračunu Proračun Općine Martinska Ves za 2003. godinu (»Narodne novine« broj 92/94) i članka 25. i 66. sadrži: Statuta Općine Martinska Ves (»Službeni vjesnik« broj 20/01), Općinsko vijeće Općine Martinska Ves I. A. RAČUN PRIHODA I RASHODA na 13. sjednici održanoj 25. srpnja 2003. godine, donijelo je B. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNE GODINE

I Z M J E N E I D O P U N E C. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA Proračuna Općina Martinska Ves za lI. OPĆI DIO PRORAČUNA - PRIHODI 2003. godinu OPĆI DIO PRORAČUNA - RASHODI Stranica 786 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

III. POSEBNI DIO PRORAČUNA 3. RASHODI (klasa 3) 1.599.442,00 IV. PLAN PRORAČUNSKE POTROŠNJE 2003. - 4. RASHODI ZA NEFINANCIJSKU 2005. IMOVINU (klasa 4) 780.000,00 V. PLAN KAPITALNIH PROGRAMA ZA 2003. 5. RAZLIKA (VIŠAK/MANJAK) - 180.442,00

Članak 2. B. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA Prihodi i rashodi Proračuna utvreni su u Općem dijelu Proračuna prema ekonomskoj klasifikaciji. 6. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 180.442,00 Višak rashoda financirat će se iz raspoloživih sredstava prethodne godine. C. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA Članak 3. 7. PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA (klasa 8) — Rashodi u iznosu od 2.379.442,00 kn rasporeeni su po nositeljima prema organizacijskoj, funkcijskoj 8. IZDACI ZA FINANCIJSKU i ekonomskoj klasifikaciji u Posebnom dijelu Proračuna. IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA (klasa 5) — 9. NETO ZADUŽIVANJE/ A. RAČUN PRIHODA I RASHODA FINANCIRANJE — 1. PRIHODI (klasa 6) 2.199.000,00 10. VIŠAK/MANJAK + RASPOLOŽIVA 2. PRIHODI OD PRODAJE SREDSTVA IZ PRETHODNIH NEFINANCIJSKE IMOVINE GODINA + NETO (klasa 7) — ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE —

OPĆI DIO PRORAČUNA PRIHODI u kunama

Broj konta VRSTA PRIHODA Plan Rebalans Ukupno

SVEUKUPNO PRIHODI 3.140.000,00 -760.558,00 2.379.442,00

6 PRIHODI POSLOVANJA 2.988.000,00 -789.000,00 2.199.000,00

611 Porez i prirez na dohodak 570.000,00 — 570.000,00

612 Porez na dobit 30.000,00 — 30.0000,00

613 Porezi na imovinu 50.000,00 — 50.000,00

614 Porezi na robu i usluge 20.000,00 — 20.000,00 61424 Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića 6.000,00 — 6.000,00 61453 Porez na tvrtku odnosno naziv tvrtke 14.000,00 — 14.000,00

633 Pomoći iz proračuna 881.000,00 -31.000,00 850.000,00 63311 Tekuće pomoći iz državnog proračuna 40.000,00 -20.000,00 20.000,00 63312 Tekuće pomoći iz županijskog proračuna 60.000,00 -10.000,00 50.000,00 63321 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna 430.000,00 -330.000,00 100.000,00 63322 Kapitalne pomoći iz županijskog proračuna 351.000,00 329.000,00 680.000,00

641 Prihodi od financijske imovine 1.000,00 1.000,00 2.000,00 64132 Prihodi na depozite po vienju 1.000,00 1.000,00 2.000,00

642 Prihodi od nefinancijske imovine 196.000,00 -64.000,00 132.000,00 64219 Naknade za ostale koncesije 11.000,00 1.000,00 12.000,00 64222 Prihodi od zakupa poljoprivrednog zemljišta 100.000,00 -50.000,00 50.000,00 64229 Ostali prihoda od iznajmljivanja i zakupa imovine 80.000,00 -30.000,00 50.000,00 64239 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 5.000,00 15.000,00 20.000,00

651 Administrativne (upravne) pristojbe 25.000,00 -5.000,00 20.000,00 65129 Ostale naknade utvrene gradskom/ općinskom odlukom 25.000,00 -5.000,00 20.000,00 Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 787

u kunama

Broj konta VRSTA PRIHODA Plan Rebalans Ukupno

652 Prihodi po posebnim propisima 315.000,00 -10.000,00 305.000,00 65232 Komunalne naknade 280.000,00 20.000,00 300.000,00 65241 Doprinosi za šume 35.000,00 -30.000,00 5.000,00

661 Prihodi koje proračuni i proračunski korisnici ostvare obavljanjem poslova na tržištu (vlastiti prihodi) 200.000,00 -200.000,00 — 66111 Prihodi od obavljanja osnovnih poslova vlastite djelatnosti 200.000,00 -200.000,00 — 66121 Prihodi od obavljanja ostalih poslova vlastite djelatnosti — 20.000,00 20.000,00

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 700.000,00 -500.000,00 200.000,00 66321 Kapitalne donacije od fizičkih osoba 200.000,00 — 200.000,00 66323 Kapitalne donacije od trgovačkih društava 500.000,00 -500.000,00 —

9 VLASTITI IZVORI 152.000,00 28.442,00 180.442,00

922 Višak/manjak prihoda 152.000,00 28.442,00 180.442,00 92211 Višak prihoda poslovanja 152.000,00 28.442,00 180.442,00

RASHODI u kunama

Broj konta VRSTA RASHODA Plan Rebalans Ukupno

SVEUKUPNO RASHODI 3.140.000,00 -760.558,00 2.379.442,00

3 RASHODI POSLOVANJA 1.319.000,00 280.442,00 1.599.442,00

311 Plaće 300.000,00 -30.000,00 270.000,00 31111 Plaće za zaposlene 300.000,00 -30.000,00 270.000,00

312 Ostali rashodi za zaposlene 15.000,00 -1.000,00 14.000,00 31212 Nagrade 5.000,00 -1.000,00 4.000,00 31213 Darovi 5.000,00 — 5.000,00 31219 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 5.000,00 — 5.000,00

313 Doprinosi na plaće 50.000,00 -2.000,00 48.000,00 31311 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 27.000,00 -27.000,00 — 31321 Doprinosi za obvezeno zdravstveno osiguranje 20.000,00 23.000,00 43.000,00 31331 Doprinosi za zapošljavanje 3.000,00 2.000,00 5.000,00

321 Naknade troškova zaposlenima 22.000,00 4.000,00 26.000,00 32115 Naknade za prijevoz na službenom putu u zemlji 12.000,00 — 12.000,00 32121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 10.000,00 — 10.000,00 32132 Tečajevi i stručni ispiti — 4.000,00 4.000,00

322 Rashodi za materijal i energiju 275.000,00 7.000,00 282.000,00 32211 Uredski materijal 15.000,00 — 15.000,00 32212 Literatura (publikacije, časopisi, glasila, knjige i ostalo) 2.000,00 2.000,00 4.000,00 32214 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 2.000,00 — 2.000,00 Stranica 788 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

u kunama

Broj konta VRSTA RASHODA Plan Rebalans Ukupno

32219 Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja 1.000,00 — 1.000,00 32231 Električna energija 174.000,00 — 174.000,00 32234 Motorni benzin i dizel gorivo 36.000,00 — 36.000,00 32239 Ostali materijali za proizvodnju energije (ugljen, drva, teško ulje) 25.000,00 5.000,00 30.000,00 32241 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje graevinskih 20.000,00 — 20.000,00

323 Rashodi za usluge 245.000,00 8.000,00 253.000,00 32311 Usluge telefona, telefaksa 15.000,00 — 15.000,00 32313 Poštarina (pisma, tiskanice i sl.) 5.000,00 — 5.000,00 32321 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja graevinskih objekata 60.000,00 — 60.000,00 32322 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja postrojenja i opreme 10.000,00 — 10.000,00 32323 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja prijevoznih sredstava 10.000,00 — 10.000,00 32329 Ostale usluge tekućeg i investicijskog održavanja 50.000,00 — 50.000,00 32322 Tisak 10.000,00 5.000,00 15.000,00 32339 Ostale usluge promidžbe i informiranja 10.000,00 — 10.000,00 32341 Opskrba vodom 5.000,00 — 5.000,00 32342 Iznošenje i odvoz smeća 2.000,00 — 2.000,00 32344 Dimnjačarske i ekološke usluge 1.000,00 — 1.000,00 32352 Najamnine za graevinske objekte 3.000,00 — 3.000,00 32372 Ugovori o djelu 12.000,00 — 12.000,00 32375 Geodetsko-katastarske usluge — 3.000,00 3.000,00 32379 Ostale intelektualne usluge 47.000,00 — 47.000,00 32382 Usluge razvoja software-a 5.000,00 — 5.000,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 95.000,00 30.000,00 125.000,00 32911 Naknade članovima predstavničkih i izvršnih tijela 40.000,00 30.000,00 70.000,00 32921 Premije osiguranja prijevoznih sredstava 13.000,00 — 13.000,00 32922 Premije osiguranja ostale imovine 7.000,00 — 7.000,00 32931 Reprezentacija 30.000,00 — 30.000,00 32999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 5.000,00 — 5.000,00

343 Ostali financijski rashodi 15.000,00 — 15.000,00 34311 Usluge banaka 10.000,00 — 10.000,00 34312 Usluge platnog prometa — — — 34349 Ostali nespomenuti financijski rashodi 5.000,00 — 5.000,00

372 Ostale naknade graanima i kućanstvima iz proračuna 60.000,00 10.000,00 70.000,00 37212 Pomoć obiteljima i kućanstvima 10.000,00 — 10.000,00 37219 Ostale naknade iz proračuna u novcu 5.000,00 10.000,00 15.000,00 37223 Stanovanje 2.000,00 — 2.000,00 37224 Prehrana 23.000,00 — 23.000,00 37229 Ostale naknade iz proračuna u naravi 20.000,00 — 20.000,00

381 Tekuće donacije 232.000,00 -16.000,00 216.000,00 38112 Tekuće donacije vjerskim zajednicama 20.000,00 — 20.000,00 38114 Tekuće donacije udrugama graana i političkim strankama 132.000,00 -6.000,00 126.000,00 38115 Tekuće donacije sportskim društvima 20.000,00 — 20.000,00 38119 Ostale tekuće donacije 60.000,00 -10.000,00 50.000,00 Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 789

u kunama

Broj konta VRSTA RASHODA Plan Rebalans Ukupno

382 Kapitalne donacije — 270.000,00 270.000,00 38219 Kapitalne donacije ostalim neprofitnim organizacijama — 270.000,00 270.000,00

385 Izvanredni rashodi 10.000,00 442,00 10.442,00 38511 Nepredvieni rashodi do visine proračunske pričuve 10.000,00 442,00 10.442,00

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 1.821.000,00 -1.041.000,00 780.000,00

421 Graevinski objekti 1.280.000,00 -950.000,00 330.000,00 42124 Zgrade kulturnih institucija (kazališta, muzeji, galerije, domovi kulture) 510.000,00 -330.000,00 180.000,00 42141 Plinovod, vodovod, kanalizacija 770.000,00 -620.000,00 150.000,00

422 Postrojenja i oprema 431.000,00 19.000,00 450.000,00 42211 Računala i računalna oprema 31.000,00 -31.000,00 — 42253 Stojevi za obradu zemljišta 400.000,00 50.000,00 450.000,00 43129 Ostale pohranjene vrijednosti 60.000,00 -60.000,00 — 45111 Dodatna ulaganja na graevinskim objektima 50.000,00 -50.000,00 —

POSEBNI DIO PRORAČUNA u kunama

Broj konta VRSTA IZDATKA Plan Rebalans Novi plan

SVEUKUPNO RASHODI I IZDACI 3.140.000,00 -760.558,00 2.379.442,00

RAZDJEL 01 - OPĆINSKO VIJEĆE, OPĆINSKO POGLAVARSTVO I MO 665.000,00 -2.558,00 662.442,00

Glava 1 - Općinsko vijeće, Općinsko poglavarstvo i MO 92.000,00 35.000,00 127.000,00

3 RASHODI POSLOVANJA 92.000,00 35.000,00 127.000,00

322 Rashodi za materijal i energiju 7.000,00 — 7.000,00 32231 Električna energija 7.000,00 — 7.000,00

323 Rashodi za usluge 23.000,00 5.000,00 28.000,00 32332 Tisak 10.000,00 5.000,00 15.000,00 32339 Ostale usluge promidžbe i informiranja 10.000,00 — 10.000,00 32352 Najamnine za graevinske objekte 3.000,00 — 3.000,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 50.000,00 30.000,00 80.000,00 32911 Naknade članovima predstavničkih i izvršnih tijela 40.000,00 30.000,00 70.000,00 32931 Reprezentacija 10.000,00 — 10.000,00

381 Tekuće donacije 12.000,00 — 12.000,00 38114 Tekuće donacije udrugama graana i političkim strankama 12.000,00 — 12.000,00 Stranica 790 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

u kunama

Broj konta VRSTA IZDATKA Plan Rebalans Novi plan

Glava 2 - Odjel općinske uprave 573.000,00 -37.558,00 535.442,00

3 RASHODI POSLOVANJA 573.000,00 -37.558,00 535.442,00

311 Plaće 264.000,00 -44.000,00 220.000,00 31111 Plaće za zaposlene 264.000,00 -44.000,00 220.000,00

312 Ostali rashodi za zaposlene 15.000,00 -3.000,00 12.000,00 31212 Nagrade 5.000,00 -2.000,00 3.000,00 31213 Darovi 5.000,00 -1.000,00 4.000,00 31219 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 5.000,00 — 5.000,00

313 Doprinosi na plaće 44.000,00 -5.000,00 39.000,00 31311 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 24.000,00 -24.000,00 — 31321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 18.000,00 17.000,00 35.000,00 31331 Doprinosi za zapošljavanje 2.000,00 2.000,00 4.000,00

321 Naknade troškova zaposlenima 22.000,00 4.000,00 26.000,00 32115 Naknade za prijevoz na službenom putu u zemlji 12.000,00 — 12000,00 32121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 10.000,00 — 10.000,00

322 Rashodi za materijal i energiju 63.000,00 7.000,00 70.000,00 32211 Uredski materijal 10.000,00 — 10.000,00 32212 Literatura (publikacije, časopisi, glasila, knjige i ostalo) 2.000,00 2.000,00 4.000,00 32214 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 2.000,00 — 2.000,00 32219 Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja 1.000,00 — 1.000,00 32231 Električna energija 7.000,00 — 7.000,00 32234 Motorni benzin i dizel gorivo 6.000,00 — 6.000,00 32239 Ostali materijali za proizvodnju energije (ugljen, drva, teško ulje) 25.000,00 5.000,00 30.000,00 32241 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje graevinskih objekata 10.000,00 — 10.000,00

323 Rashodi za usluge 105.000,00 3.000,00 108.000,00 32311 Usluge telefona, telefaksa 15.000,00 — 15.000,00 32313 Poštarina (pisma, tiskanice i sl.) 5.000,00 — 5.000,00 32321 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja graevinskih objekata 10.000,00 — 10.000,00 32322 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja postrojenja i opreme 10.000,00 — 10.000,00 32323 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja prijevoznih sredstava 10.000,00 — 10.000,00 32341 Opskrba vodom 5.000,00 — 5.000,00 32342 Iznošenje i odvoz smeća 2.000,00 — 2.000,00 32344 Dimnjačarske i ekološke usluge 1.000,00 — 1.000,00 32379 Ostale intelektualne usluge 47.000,00 — 47.000,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 35.000,00 — 35.000,00 32921 Premije osiguranja prijevoznih sredstava 3.000,00 — 3.000,00 32922 Premije osiguranja ostale imovine 7.000,00 — 7.000,00 32931 Reprezentacija 20.000,00 — 20.000,00 32999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 5.000,00 — 5.000,00

343 Ostali financijski rashodi 15.000,00 — 15.000,00 34311 Usluge banaka 10.000,00 — 10.000,00 Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 791

u kunama

Broj konta VRSTA IZDATKA Plan Rebalans Novi plan

34312 Usluge platnog prometa — — — 34349 Ostali nespomenuti financijski rashodi 5.000,00 — 5.000,00

385 Izvanredni rashodi 10.000,00 442,00 10.442,00 38511 Nepredvieni rashodi do visine proračunske pričuve 10.000,00 442,00 10.442,00

RAZDJEL 02 - DRUŠTVENE DJELATNOSTI 891.000,00 -479.000,00 412.000,00

3 RASHODI POSLOVANJA 240.000,00 -8.000,00 232.000,00

372 Ostale naknade graanima i kućanstvima iz proračuna 60.000,00 10.000,00 70.000,00 37212 Pomoć obiteljima i kućanstvima 10.000,00 — 10.000,00 37219 Ostale naknade iz proračuna u novcu 5.000,00 10.000,00 15.000,00 37223 Stanovanje 2.000,00 — 2.000,00 37224 Prehrana 23.000,00 — 23.000,00 37229 Ostale naknade iz proračuna u naravi 20.000,00 — 20.000,00

381 Tekuće donacije 180.000,00 -18.000,00 162.000,00 38112 Tekuće donacije vjerskim zajednicama 20.000,00 — 20.000,00 38114 Tekuće donacije udrugama graana i političkim strankama 80.000,00 -8.000,00 72.000,00 38115 Tekuće donacije sportskim društvima 20.000,00 — 20.000,00 38119 Ostale tekuće donacije 60.000,00 -10.000,00 50.000,00

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 651.000,00 -471.000,00 180.000,00

421 Graevinski objekti 510.000,00 -330.000,00 180.000,00 42124 Zgrade kulturnih institucija (kazališta, muzej, galerije, domovi kulture, knjižnice i slično) 510.000,00 -330.000,00 180.000,00

422 Postrojenja i oprema 31.000,00 -31.000,00 — 42211 Računala i računalna oprema 31.000,00 -31.000,00 —

431 Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti 60.000,00 -60.000,00 — 43129 Ostale pohranjene vrijednosti 60.000,00 -60.000,00 —

451 Dodatna ulaganja na graevinskim objektima 50.000,00 -50.000,00 — 45111 Dodatna ulaganja na graevinskim objektima 50.000,00 -50.000,00 —

RAZDJEL 03 - ODJEL KOMUNALNIH POSLOVA 1.584.000,00 -279.000,00 1.305.000,00

3 RASHODI POSLOVANJA 414.000,00 291.000,00 705.000,00

311 Plaće 36.000,00 14.000,00 50.000,00 31111 Plaće za zaposlene 36.000,00 14.000,00 50.000,00

312 Ostali rashodi za zaposlene — 2.000,00 2.000,00

313 Doprinosi na plaće 6.000,00 3.000,00 9.000,00 31311 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 3.000,00 -3.000,00 — Stranica 792 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

u kunama

Broj konta VRSTA IZDATKA Plan Rebalans Novi plan

31321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 2.000,00 6.000,00 8.000,00 31331 Doprinosi za zapošljavanje 1.000,00 — 1.000,00

322 Rashodi za materijal i energiju 205.000,00 — 205.000,00 32211 Uredski materijal 5.000,00 — 5.000,00 32231 Električna energija 160.000,00 — 160.000,00 32234 Motorni benzin i dizel gorivo 30.000,00 — 30.000,00 32241 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje graevinskih objekata 10.000,00 — 10.000,00

323 Rashodi za usluge 117.000,00 — 117.000,00 32321 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja graevinskih objekata 50.000,00 — 50.000,00 32329 Ostale usluge tekućeg i investicijskog održavanja 50.000,00 — 50.000,00 32372 Ugovori o djelu 12.000,00 — 12.000,00 32382 Usluge razvoja software-a 5.000,00 — 5.000,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 10.000,00 — 10.000,00 32921 Premije osiguranja prijevoznih sredstava 10.000,00 — 10.000,00

381 Tekuće donacije 40.000,00 2.000,00 42.000,00 38114 Tekuće donacije udrugama graana i političkim strankama 40.000,00 2.000,00 42.000,00

382 Kapitalne donacije — 270.000,00 270.000,00

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 1.170.000,00 -570.000,00 600.000,00

421 Graevinski objekti 770.000,00 -620.000,00 150.000,00 42141 Plinovod, vodovod, kanalizacija 770.000,00 -620.000,00 150.000,00

422 Postrojenja i oprema 400.000,00 50.000,00 450.000,00 42253 Strojevi za obradu zemljišta 400.000,00 50.000,00 450.000,00

PROJEKCIJA PRORAČUNA

PRIHODI u kunama

Broj 1 2 3 2/1 3/2 3/1 konta VRSTA PRIHODA 2003. g. 2004. g. 2005. g. I N D E X

SVEUKUPNO PRIHODI 2.199.000,00 2.485.000,00 2.315.000,00 113,01 93,16 105,28

6 PRIHODI POSLOVANJA 2.199.000,00 2.485.000,00 2.315.000,00 113,01 93,16 105,28

611 Porez i prirez na dohodak 570.000,00 575.000,00 580.000,00 100,88 100,87 101,75 612 Porez na dobit 30.000,00 50.000,00 50.000,00 166,67 100,00 166,67 613 Porezi na imovinu 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,00 100,00 100,00 614 Porezi na robu i usluge 20.000,00 30.000,00 30.000,00 150,00 100,00 150,00 633 Pomoći iz proračuna 850.000,00 740.000,00 745.000,00 87,06 100,68 87,65 641 Prihodi od financijske imovine 2.000,00 — — — — — 642 Prihodi od nefinancijske imovine 132.000,00 200.000,00 200.000,00 151,52 100,00 151,52 651 Administrativne (upravne) pristojbe 20.000,00 20.000,00 10.000,00 100,00 50,00 50,00 Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 793

u kunama

Broj 1 2 3 2/1 3/2 3/1 konta VRSTA PRIHODA 2003. g. 2004. g. 2005. g. I N D E X

652 Prihodi po posebnim propisima 305.000,00 320.000,00 350.000,00 104,92 109,38 114,75 661 Prihodi koje proračuni i proračunski korisnici ostvare obavljanjem poslova na tržištu (vlastiti prihodi) 20.000,00 200.000,00 200.000,00 1.000,00 100,00 1.000,00 663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 200.000,00 300.000,00 100.000,00 150,00 33,33 50,00

RASHODI u kunama

Broj 1 2 3 2/1 3/2 3/1 konta VRSTA RASHODA 2003. g. 2004. g. 2005. g. I N D E X

SVEUKUPNO RASHODI 2.379.442,00 2.485.000,00 2.315.000,00 104,44 93,16 97,29

3 RASHODI POSLOVANJA 1.599.442,00 1.323.000,00 1.520.000,00 82,72 114,89 95,03 311 Plaće 270.000,00 360.000,00 380.000,00 133,33 105,56 140,74 312 Ostali rashodi za zaposlene 14.000,00 20.000,00 20.000,00 142,86 100,00 142,86 313 Doprinosi na plaće 48.000,00 63.000,00 80.000,00 131,25 126,98 166,67 321 Naknade troškova zaposlenima 26.000,00 20.000,00 20.000,00 76,92 100,00 76,92 322 Rashodi za materijal i energiju 282.000,00 300.000,00 350.000,00 106,38 116,67 124,11 323 Rashodi za usluge 253.000,00 200.000,00 250.000,00 79,05 — 98,81 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 125.000,00 100.000,00 100.000,00 80,00 100,00 80,00 343 Ostali financijski rashodi 15.000,00 10.000,00 10.000,00 66,67 100,00 66,67 372 Ostale naknade graanima i kućanstvima iz proračuna 70.000,00 70.000,00 10.000,00 100,00 142,86 142,86 381 Tekuće donacije 216.000,00 170.000,00 200.000,00 78,70 117,65 92,59 382 Kapitalne donacije 270.000,00 — — — — — 385 Izvanredni rashodi 10.442,00 10.000,00 10.000,00 95,77 100,00 95,77

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 780.000,00 1.162.000,00 795.000,00 148,97 68,42 101,92

421 Graevinski objekti 330.000,00 1.152.000,00 695.000,00 349,09 60,33 210,61 422 Postrojenja i oprema 450.000,00 10.000,00 100.000,00 2,22 1.000,00 2,22 431 Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti — — — — — — 451 Dodatna ulaganja na graevinskim objektima — — — — — —

Članak 4. Članak 6. Korisnici proračunskih sredstava smiju proračunska Za izvršavanje Proračuna u cijelosti je odgovorno sredstva koristiti samo za namjene koje su odreene Općinsko poglavarstvo koje u postupku izvršavanja Proračunom i to visine utvrene u Posebnom dijelu Proračuna donosi postupovne propise. Proračuna. U slučaju potrebe Općinsko poglavarstvo može u okviru utvrenih iznosa Proračuna vršiti preraspodjelu utvrenih sredstava izmeu pojedinih stavaka rashoda, Članak 5.v a koja ne može biti veća od 5% sredstava utvrenih na stavci koja se umanjuje. Ukoliko se prihodi Proračuna ne naplaćuju u planiranim svotama i prema planiranoj dinamici tijekom godine, prednost u podmirenju rashoda Proračuna Članak 7. imat će sredstva za redovnu djelatnost Jedinstvenog Naredbodavatelj za izvršavanje Proračuna u cijelosti upravnog odjela. je općinski načelnik. Stranica 794 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

Za zakonitu uporabu rasporeenih sredstava (»Narodne novine« broj 33/01 i 60/01) i članka 25. i osiguranih u Proračunu u pojedinim razdjelima 66. Statuta Općine Martinska Ves (»Službeni vjesnik« odgovoran je naredbodavatelj. broj 20/01), Općinsko vijeće Općine Martinska Ves na 13. sjednici održanoj 25. srpnja 2003. godine donosi Članak 8. Ovaj Proračun stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku« Općine Martinska O D L U K U Ves. o spajanju naselja Lijeva Martinska Ves i Desna Martinska Ves u jedno naselje imena Martinska Ves SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA MARTINSKA VES OPĆINSKO VIJEĆE Članak 1. Ovom Odlukom spajaju se naselja Lijeva Martinska Klasa: 400-09/03-01/06 Ves i Desna Martinska Ves u jedno naselje. Urbroj: 2176/15-03-6 Desna Martinska Ves, 25. srpnja 2003. Članak 2. Predsjednik Ime naselja nastalog spajanjem naselja Lijeva Ivan Kuraber, v. r. Martinska Ves i Desna Martinska Ves je Martinska Ves.

6. Članak 3. Temeljem članka 25. i 66. Statuta Općine Martinska Dosadašnje naselje Lijeva Martinska Ves postaje Ves (»Službeni vjesnik« broj 20/01), Općinsko vijeće ulica imena Lijeva Martinska Ves, a dosadašnje naselje Općine Martinska Ves na 13. sjednici održanoj 25. Desna Martinska Ves postaje ulica imena Desna srpnja 2003. godine donosi Martinska Ves.

O D L U K U Članak 4. o prihvaćanju Procjene ugroženosti od požara i Granice naselja Martinska Ves idu rubnim granicama tehnoloških eksplozija i Plana zaštite od požara dosadašnjih naselja Lijeva Martinska Ves i Desna i tehnoloških eksplozija Martinska Ves, a dosadašnja granica izmeu ovih naselja se briše. Granice naselja Martinska Ves ucrtane na karti u Članak 1. mjerilu 1 : 5000 sastavni su dio ove Odluke. Prihvaća se Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija i Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija. Članak 5. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku« Općine Martinska Članak 2. Ves. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku« Općine Martinska Ves. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA MARTINSKA VES OPĆINSKO VIJEĆE SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA MARTINSKA VES Klasa: 015-07/03-01/04 OPĆINSKO VIJEĆE Urbroj: 2176/15-03-4 Desna Martinska Ves, 25. srpnja 2003. Klasa: 214-02/03-01/03 Urbroj: 2176/15-03-3 Predsjednik Desna Martinska Ves, 25. srpnja 2003. Ivan Kuraber, v. r.

Predsjednik Ivan Kuraber, v. r. 8. Temeljem članka 10. i 11. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine« broj 36/95, 70/97, 7. 128/99, 59/00, 129/00 i 59/01), članka 5, 8, 9. i 10. Temeljem članka 4. i 9. Zakona o naseljima Odluke o koncesiji za obavljanje komunalne djelatnosti (»Narodne novine« broj 54/88), članaka 7. i 8. Zakona (»Službeni vjesnik« broj 5/02), te članka 25. i 66. o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Statuta Općine Martinska Ves (»Službeni vjesnik« Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 795 broj 20/01), Općinsko vijeće Općine Martinska Ves 11. Radovi po utrošenom vremenu: na 13. sjednici održanoj 25. srpnja 2003. godine - ispaljivanje dimnjaka 1 h 40,00 kn donosi - odčepljivanje dimnjaka 1 h 40,00 kn - dolazak po pozivu 1 h 40,00 kn O D L U K U U sve cijene uračunat je PDV. Naplata za obavljene o dodjeli koncesije za obavljanje dimnjačarske dimnjačarske usluge po završetku radova za fizičke službe na području Općine Martinska Ves osobe u gotovini. Za pravne osobe putem radnog naloga i žiro računa. Članak 1. Koncesija za obavljanje komunalne djelatnosti - Članak 6. obavljanje dimnjačarske službe na području Općine Martinska Ves dodjeljuje se Dimnjačarskom obrtu Obaveze korisnika koncesije su: »Srećko«, Severje 23, Brežane Lekeničke. - da obavlja dimnjačarske poslove odreene zakonom i Odlukom o organizaciji i radu dimnjačarske službe na području Općine Martinska Ves, Članak 2. - da obavlja dimnjačarske poslove u skladu s Koncesija se dodjeljuje za čišćenje i kontrolu propisima u području zaštite okoliša i na način koji dimovodnih objekata i ureaja za loženje. će osigurati najveću moguću zaštitu okoliša, - da komunalnu djelatnost za koju mu je dana Članak 3. koncesija obavljati trajno i kvalitetno, te ne može Koncesija traje pet godina. uskratiti obavljanje usluge, - izraditi godišnji plan čišćenja i kontrole Članak 4. dimovodnih objekata i dostaviti ga komunalnom redaru Godišnja naknada za koncesiju iznosi 1.207,80 Općine, kuna, a plaća se u Proračun Općine Martinska Ves - voditi evidencije propisane zakonom, drugim do kraja kalendarske godine. propisima donesenim na temelju zakona i Odluke o organizaciji i radu dimnjačarske službe na području Članak 5. Općine Martinska Ves. Cjenik dimnjačarskih usluga: 1. Čišćenje prvog dininjaka 35,00 kn Članak 7. 2. Čišćenje drugog i ostalih Zadužuje se Općinsko poglavarstvo da sklopi Ugovor dimnjaka 20,00 kn o koncesiji s Dimnjačarskim obrtom »Srećko«. 3. Čišćenje sabirača čae 5,00 kn 4. Čišćenje dimovodnih i priključnih Članak 8. kanala 5,00 kn Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana 5. Štednjak ili peć na kruta goriva 45,00 kn objave u »Službenom vjesniku« Općine Martinska 6. Peć za centralno grijanje do Ves. 58 KW 60,00 kn 7. Mehaničko čišćenje kotlova i SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA drugih ložišta OPĆINA MARTINSKA VES 59 - 200 KW 110,00 kn OPĆINSKO VIJEĆE 201 - 400 KW 210,00 kn Klasa: 363-01/03-01/06 401 - 700 KW 310,00 kn Urbroj: 2176/15-03-6 701 - 1500 KW 510,00 kn Desna Martinska Ves, 25. srpnja 2003. 1501 - 3000 KW 710,00 kn više od 3000 KW 810,00 kn Predsjednik Za strojno ili kemijsko čišćenje kotlova i sl. ložišta Ivan Kuraber, v. r. cijena se uvećava za 50% plus utrošak kemikalija i drugih potrebnih sredstava za kvalitetno čišćenje. 8. Čišćenje pekarskih peći 80,00 kn 9. 9. Vizualna kontrola dimnjaka Na temelju članka 26. Zakona o komunalnom (bez čišćenja) 8,00 kn gospodarstvu (»Narodne novine« broj 36/95, 70/97, 10. Pregled (grupe) dimnjaka s 128/99, 57/00, 129/00 i 59/01) i članka 25. i 66. izdavanjem nalaza za priključak Statuta Općine Martinska Ves (»Službeni vjesnik« plinskog ložišta - ATEST - broj 20/01), Općinsko vijeće Općine Martinska Ves prizemna zgrada 120,00 kn na 13. sjednici održanoj dana 25. srpnja 2003. godine, - za svaku etažu (višekatnice) 60,00 kn donosi Stranica 796 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

O D L U K U Rješenje o odbijanju priključenja mora sadržavati o priključivanju graevina na komunalnu podatke o graevini i vlasniku u smislu stavka 1. infrastrukturu ovog članka, te razloge zbog kojih se graevina ne može priključiti. Rješenja iz stavka 1. i 3. ovog članka donose se I. UVODNA ODREDBA u obliku upravnog akta.

Članak 1. Članak 5. Ovom se Odlukom za područje Općine Martinska Primjerak rješenja iz članka 3. odnosno 4. ove Ves propisuju odgovarajuća pitanja u svezi priključivanja Odluke, po pravomoćnosti, dostavlja se na znanje graevina na komunalnu infrastrukturu za opskrbu Općini Martinska Ves. pitkom vodom i to: a) postupak u svezi priključivanja, Članak 6. b) područja na kojima se vlasnik graevine može Radnje u smislu članka 3. ove Odluke Sisački izuzeti od obveze priključenja na objekte komunalne vodovod d.o.o. (subjekt koji gospodari objektom infrastrukture za opskrbu pitkom vodom, komunalne infrastrukture za opskbu pitkom vodom), c) tehničko-tehnološki uvjeti priključivanja, obavlja kao javnu ovlast, u postupku, sukladno d) rokovi za pojedine priključke, posebnim propisima. e) naknada za priključenje, f) način plaćanja naknade za priključenje, Članak 7. g) kaznene odredbe. Za graevine čiji vlasnici ne podnesu zahtjev za priključenje na objekte komunalne infrastrukture za opskrbu pitkom vodom, obveza priključenja utvruje II. PRIKLJUČIVANJE GRAÐEVINA NA OBJEKTE se rješenjem Jedinstvenog upravnog odjela Općine KOMUNALNE INFRASTRUKTURE Martinska Ves, koji to rješenje donosi po službenoj dužnosti. a) Postupak u svezi s priključivanjem b) Područja na kojima se vlasnik graevine Članak 2. može izuzeti od obveze priključenja na Postupak priključenja pokreće se podnošenjem objekte komunalne infrastrukture za opskrbu zahtjeva za priključenje. Zahtjev u smislu stavka 1. pitkom vodom i odvodnju otpadnih voda ovog članka, podnosi vlasnik graevine i to u pisanom obliku SISAČKOM VODOVODU d.o.o. Sisak, Obala Članak 8. Ruera Boškovaća 10 (subjekat koji gospodari objektom Vlasnik graevine dužan je priključiti svoju graevinu komunalne infrastrukture za opskrbu pitkom vodom). na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom. Uz zahtjev za priključenje prilažu se preslik Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, od katastarskog plana odnosno čestice te odgovarajući obveze za priključivanje izuzimaju se vlasnici graevina dokazi o pravu na priključenje, sukladno posebnim na području Općine Martinska Ves, ukoliko su na propisima. zadovoljavajući način pojedinačno osigurali svoje odgovarajuće potrebe, a nema odgovarajućih uvjeta Članak 3. za priključivanje odnosne graevine na komunalnu U povodu zahtjeva iz članka 2. ove Odluke subjekt infrastrukturu. koji gospodari objektom komunalne infrastrukture provodi odgovarajući postupak i donosi rješenje o Članak 9. dozvoli-uvjetima za priključenje, ako za priključenje U smislu članka 8. stavka 2. ove Odluke smatrati postoje odgovarajući tehnički i drugi uvjeti. će se da nema odgovarajućih uvjeta za priključivanje Ako za priključenje ne postoje odgovarajući tehnički graevine na komunalnu infrastrukturu, ako bi zbog i drugi uvjeti, zahtjev za priključenje će se rješenjem udaljenosti objekta komunalne infrastrukture, odbiti. konfiguracije terena ili drugih razloga troškovi priključenja bili previsoki, odnosno nesrazmjerni. Članak 4. U smislu članka 8. stavka 2. ove Odluke smatrati će se da su vlasnici na zadovoljavajući način Rješenje o dozvoli, odnosno o uvjetima za pojedinačno osigurali svoje odgovarajuće potrebe, priključenje mora sadržavati podatke o graevini koja ako neškodljivo za zdravlje ljudi i zaštitu okoliša, se priključuje (mjesto i adresa, katastarska oznaka, sukladno posebnim propisima, na drugi način mogu namjena i slično, ime vlasnika, mjesto priključenja, zadovoljiti svoje potrebe. tehničke osobine priključka (profil i slično), a prilaže mu se i odgovarajuća skica priključka. Rješenje iz stavka 1. ovog članka sadrži i odredbu Članak 10. o obvezi plaćanja i iznosu, te načinu plaćanja naknade O izuzimanju od obveze priključenja u smislu za priključenje. članka 8. stavka 2. odnosno članka 9. ove Odluke, Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 797 na zahtjev vlasnika graevine, rješenje donosi Odluke, uz uvjet da je pravovremeno plaćena naknada Jedinstveni upravni odjel Općine Martinska Ves. za priključenje i da je za izvoenje graevinskih, Kada, odnosno ako se naknadno stvore odgovarajući montažnih i drugih radova potrebno do tri dana. uvjeti za priključenje na komunalnu infrastrukturu Ako naknada za priključenje nije pravovremeno graevine iz članka 8. ove Odluke, vlasnik graevine plaćena i ako za izvoenje radova na priključku u je obvezan odnosnu graevinu priključiti na objekt smislu stavka 1. ovog članka, potrebno više od tri komunalne infrastrukture. dana, rok za priključenje iz stavka 1. ovog članka produljuje se za vrijeme zakašnjenja plaćanja naknade za priključenje, odnosno za vrijeme koje je objektivno c) Tehničko-tehnološki uvjeti priključenja potrebno za izvoenje odgovarajućih radova na priključku. Članak 11. Priključivanje graevine na komunalni objekt e) Naknada za priključivanje komunalne infrastrukture mora se u tehničko- tehnološkom smislu izvesti po pravilima struke, vodeći računa da se priključivanje izvrši racionalno - uz Članak 14. optimalne troškove, da se osigura uredno funkcioniranje U svezi priključenja graevine na objekt komunalne priključka, te da se priključenjem novog korisnika ne infrastrukture vlasnik graevine plaća cijenu stvarnih naruši odgovarajući standard zadovoljavanja potreba troškova rada i utrošenog materijala za komunalni ostalih, ranije priključenih korisnika komunalne priključak neposredno nositelju izvedbe priključka, infrastrukture odnosnog područja. na temelju pisanog ugovora i računa za izvršeni posao. Članak 12. Na eventualno traženje vlasnika graevine, dozvoliti Članak 15. će mu se da sam izvede odreene radove na priključku Pored troškova u smislu članka 14. ove Odluke, (iskop kanala i sl.) ako bi mu to smanjilo troškove vlasnik graevine plaća i naknadu za priključenje, priključenja, uz uvjet da se radovi koje on izvodi, za svaki priključak posebno. odnosno organizira, obave zakonito i po pravilima Naknada za priključenje za pojedini priključak iz struke. stavka 1. ovog članka iznosi 3.750,00 kuna. U stambenom objektu s više stanova i poslovnih d) Rokovi za pojedine priključke prostora iznos naknade za priključenje iz stavka 1. ovog članka plaća se po svakom stanu i po pojedinom Članak 13. poslovnom prostoru. Graevina se mora priključiti na objekat komunalne Za industrijske objekte, te veće poslovne prostore infrastrukture u roku od 20 dana od dana pravomoćnosti visina naknade za priključenje na opskrbu pitkom rješenja o priključenju, iz članka 3., odnosno 4. ove vodom iznosi:

- VODOMJER (navojni) DN15, DN20 i DN25 3.750,00 kuna - VODOMJER (navojni) DN32, DN40 i DN50 8.000,00 kuna - VODOMJER (prirubnički) DN50, DN65 i DN80 15.000,00 kuna - VODOMJER (prirubnički) DN100, DN150 i DN200 30.000,00 kuna

Članak 16. Članak 17. Naknada za priključenje u smislu članka 15. ove Sredstva naknade u smislu članka 15. i 16. ove Odluke prihod je Općine Martinska Ves i plaća se u korist Proračuna Općine Martinska Ves u roku od Odluke namijenjena su za financiranje graenja objekata osam dana od pravomoćnosti rješenja o dozvoli i ureaja komunalne infrastrukture, u skladu s priključenja. programom graenja objekata i ureaja komunalne Iznos naknade za priključenje vlasnik graevine infrastrukture Općine Martinska Ves. može uplatiti jednokratno ili obročno najduže na 6 (šest) beskamatnih jednakih mjesečnih obroka plativih do desetog u tekućem mjescu. f) Način plaćanja naknade za priključenje Kod obročnog plaćanja vlasnik graevine stječe pravo na priključenje nakon uplate 50% iznosa naknade. Članak 18. Ukoliko vlasnik graevine nakon priključenja temeljem prethodnog stavka ovog članka, ne podmiri Naknada za priključenje plaća se općom uplatnicom, ostatak naknade prema zadanom roku, graevina odnosno nalogom za prijenos sredstava s računa, će biti iskopčana s objekta komunalne infrastrukture. prije početka radova na izvoenju priključka. Stranica 798 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

Sisački vodovod d.o.o. (subjekt koji gospodari III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE objektom komunalne infrastrukture za opskrbu pitkom vodom) dužan je vlasnika graevine uputiti da plati Članak 21. naknadu za priključenje i ne smije otpočeti s radovima na priključenju prije nego mu vlasnik graevine predoči Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti potvrdu Općine Martinska Ves da je plaćena naknada Odluka o visini naknade za priključenje na vodovodnu za priključenje. mrežu i načinu plaćanja naknade na području Općine Martinska Ves (»Službeni vjesnik« broj 26/01). Članak 19. Općinsko poglavarstvo može u posebno opravdanim Članak 22. slučajevima donijeti zaključak o oslobaanju obveze Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana plaćanja naknade za priključke na vodovodnu mrežu. objave u »Službenom vjesniku« Općine Martinska Ves. Kaznene odredbe SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Članak 20. OPĆINA MARTINSKA VES Za radnje suprotne ovoj Odluci kaznit će se za OPĆINSKO VIJEĆE prekršaj: a) fizička osoba - novčanom kaznom u iznosu Klasa: 363-02/03-01/38 od 50,00 do 200,00 kuna Urbroj: 2176/15-03-38 b) pravna osoba - novčanom kaznom u iznosu Desna Martinska Ves, 25. srpnja 2003. od 500,00 do 1.000,00 kuna c) odgovorna osoba u pravnoj osobi - novčanom Predsjednik kaznom u iznosu od 50,00 do 200,00 kuna. Ivan Kuraber, v. r. Utorak, 29. srpnja 2003.»SLUŽBENI VJESNIK« Broj 20 - Stranica 799

S A D R Ž A J

OPĆINA DONJI KUKURUZARI 23. Zaključak o usvajanju Izvješća o izvršenju AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA Proračuna Općine Gvozd za 2003. godinu za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 19. Odluka o usvajanju Procjene ugroženosti 2003. godine 749 stanovništva i materijalnih dobara i procjene vlastitih mogućnosti za zaštitu 24. Rješenje o imenovanju Komisije za popise i spašavanje i Plan zaštite i spašavanja birača 750 općine Donji Kukuruzari 745 25. Program javnih potreba u socijalnoj skrbi 20. Odluka o usvajanju Plana zaštite od u 2003. godini 750 požara i Procjene ugroženosti od požara na području Općine Donji Kukuruzari 745 26. Izvješće o stanju u prostoru za razdoblje 2001. - 2002. godine 752 21. Odluka o odobravanju i proširenju Socijalnog vijeća Općine Donji Kukuruzari 746 27. Program mjera za unapreenje stanja u prostoru za razdoblje 2004. - 2005. 22. Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine godine 754 Donji Kukuruzari 746 AKTI OPĆINSKOG POGLAVARSTVA AKTI OPĆINSKOG POGLAVARSTVA 3. Plan nabave za 2003. godinu 756 30. Odluka o prihvaćanju najpovoljnije ponude za instaliranje javne rasvjete na području OPĆINA HRVATSKA DUBICA Općine Donji Kukuruzari 746 AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

31. Odluka o prihvaćanju najpovoljnije ponude 19. Odluka o organizaciji i obavljanju za izradu projektne dokumentacije za dimnjačarskih poslova (pročišćeni tekst) 757 rješavanje vodoopskrbe dijela naselja Općine Donji Kukuruzari 747 20. Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Hrvatska Dubica 759 32. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke Općinskog poglavarstva od 16. travnja 21. Odluka o donošenju Prostornog plana 2003. godine 747 ureenja Općine Hrvatska Dubica 760 33. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke 22. Zaključak o usvajanju Izvješća o izvršenju Općinskog poglavarstva od 20. lipnja Proračuna Općine Hrvatska Dubica za 2003. godine 747 prvo polugodište tekuće godine 778 OPĆINA GVOZD AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 23. Pravilnik o odgovornosti za povrede službene dužnosti 778 18. Odluka o prihvaćanju Izvješća o obavljenoj reviziji Proračuna Općine 24. Pravilnik o poslovnoj tajni 783 Gvozd za 2002. godinu 748 AKTI OPĆINSKOG POGLAVARSTVA 19. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim porezima 748 29. Odluka o potpisu tripartitnih ugovora 785

20. Odluka o iskazivanju nepovjerenja 30. Odluka o osiguranju sredstava za nabavu općinskom načelniku Općine Gvozd 748 knjižne i neknjižne grae Narodne knjižnice i čitaonice »Ivo Kozarčanin« 21. Odluka o iskazivanju nepovjerenja Hrvatska Dubica 785 zamjeniku općinskog načelnika Općine Gvozd 749 OPĆINA MARTINSKA VES AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 22. Odluka o iskazivanju nepovjerenja Općinskom poglavarstvu Općine Gvozd 5. Izmjene i dopune Proračuna Općine u cjelini 749 Martinska Ves za 2003. godinu 785 Stranica 800 - Broj 20 »SLUŽBENI VJESNIK« Utorak, 29. srpnja 2003.

6. Odluka o prihvaćanju Procjene 8. Odluka o dodjeli koncesije za obavljanje ugroženosti od požara i tehnoloških dimnjačarske službe na području Općine eksplozija i Plana zaštite od požara i Martinska Ves 794 tehnoloških eksplozija 794

7. Odluka o spajanju naselja Lijeva 9. Odluka o priključivanju graevina na Martinska Ves i Desna Martinska Ves komunalnu infrastrukturu 795 u jedno naselje imena Martinska Ves 794

»Službeni vjesnik« službeno glasilo gradova Čazma, Hrvatska Kostajnica, Novska i Petrinja, te općina Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Majur, Martinska Ves, Sunja i Topusko. »Službeni vjesnik« izlazi po potrebi. Izdavač: »Glasila« d.o.o., 44250 Petrinja, D. Careka 2/ 1, tel. (044) 815-138, tel. i fax. (044) 815-498, www.glasila.hr. Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se u roku od 20 dana po izlasku glasila. O promjeni adrese pretplatnik treba obavijestiti izdavača. Tehničko ureenje, kompjuterska obrada teksta, korektura i tisak: »Glasila« d.o.o. Petrinja.