www.epcg.com

godina XXXIII broj 341 Nikšić mart 2013. ISSN 1805136

POZITIVAN TREND: PRIHOD ISTI, GUBITAK ZNATNO MANJI INTERVJU: Luka Jovanović, direktor TE „Pljevlja“

str. 05

Potpisan novi Kolektivni ugovor str. 07

Radionice za obuku radnika u Centru za kontakt sa kupcima str. 10 Elektroprivreda SADRŽAJ

Predsjednik Odbora direktora Gubitak znatno smanjen...... 04 Srđan Kovačević Odbor direktora EPCG upoznat sa Finansijskim izvještajem za 2012. godinu Izvršni direktor Enrico Malerba Spajanje sa RUP-om, niža cijena uglja i DIREKCIJA ZA ODNOSE novi zakon uslovi za drugi blok...... 05-06 SA JAVNOŠĆU INTERVJU: Luka Jovanović, direktor TE „Pljevlja“ IZVRŠNI RUKOVODILAC Rajko Šebek Otvoren prostor mladima...... 07-08 [email protected] Menadžment i Sindikalna organizacija zaposlenih u EPCG, Rukovodilac Sektora za potpisali novi Kolektivni ugovor internu komunikaciju Mitar Vučković Malerba: Cijenićemo vašu predanost [email protected] poslu...... 09 Glavni i odgovorni urednik Susret Izvršnog menadžmenta EPCG sa stažistima Miodrag Vuković [email protected] Što bolja usluga, zadovoljniji kupac...... 10-13 Radionice za obuku šalterskih radnika, fild agenata Redakcija: i operatera u Centru za kontakt sa kupcima Olivera Vulanović [email protected] Biljana Mitrović Ko će platiti ceh? ...... 16-17 [email protected] DRUGI PIŠU – Portal Analitika Kompjuterska obrada: Perućica „vozi“ punom snagom...... 18 Ivana Ilić Dobra hidrologija na početku 2013. godine Na zadovoljstvo više od 20 hiljada kupaca...... 19 Rekonstruisana TS 110/10 kV 4 Predstoji izgradnja dvije trafostanice...... 20-21 ED Bar Kratke ...... 22-23 Obnovljivi izvori energije velika šansa Crne Gore...... 24-25 INTERVJU: Miodrag Čanović, pomoćnik ministra ekonomije za Adresa redakcije: energetiku Ulica Vuka Karadžića 2 Nikšić Telefoni: 040/204-131, 214-252 Naučimo više, uključimo se! ...... 26 Fax: 040/214-252 Sajam energetske efikasnosti, od 03-05.marta, u Delta City-u E - mail: [email protected] Web site: www.epcg.com U harmoniji sa okolinom...... 27 Porodična kuća Adžić, jedan od prvih energetski efikasnih Izdavač: Elektroprivreda objekata u Crnoj Gori Crne Gore AD Nikšić Razvoj geotermalne energije u Crnoj Gori (II)...... 28-29 STRUČNI PRILOG: Luka Vučinić, dipl.ing.geologije za hidrogeologiju 2 Karakteristike terena sliva rijeke Pive...... 30-31 Perućica „vozi“ punom snagom Dobra hidrologija na početku 2013. 18 godine

Uvjerio sam se da Elektroprivreda „igra“ pošteno Obnovljivi izvori energije Ranko Rajković iz Plava, dobitnik glavne premije- velika šansa Crne Gore 14 TOJOTE YARIS u nagradnoj igri 24 Miodrag Čanović, pomoćnik ministra ekonomije za energetiku

FELJTON: Monografija “Resursi površinskih voda Crne Gore”, mr Slavko Hrvačević (V) Uživam u radu...... 32 Mlade kolege: Vladimir Kilibarda, šef Službe u Sektoru za marketing i prodaju “Sokoli” lete do Brazila!?...... 34-35 NAŠ GOST: Branko Brnović, selektor fudbalske reprezentacije Sokoli” lete do Brazila!? Crne Gore Branko Brnović, selektor 34 fudbalske reprezentacije Crne Gore Kad istok postane zapad...... 36-38 Moje putovanje: Istanbul

Matične ćelije -temelj života...... 40-41 SAVJETI LJEKARA: Dr Suzana Uskoković, specijalista ginekologije i akušerstva Humanisti na visini zadatka...... 42 Akcija dobrovoljnog doniranja krvi u Plužinama Možda mi se opet „posreći“...... 43 Sa Milošem Trkljom, dobitnikom glavne nagrade našeg lista Kad istok postane zapad Razonoda...... 47 36 Moje putovanje: Istanbul - - - /www.epcg.com/

SMANJEN ATNO eura, nasuprot gubitku od 66,5 miliona eura, ostvarenom u 2011. godini. godini iznosila 34,3Kapitalna su miliona izdvajanja u 2012. Najveće investicije se odnose na milionaeura 2011.). u eura(11,8 distributivnu miliona eura mrežu, miliona 24,5 eura od čega je 11 distri u mjerenja sistema „Unapredjenje projekat u investirano buciji“ Ostala (Nova brojila). sredstva uložena u unapredjenje su i održavanje proizvodnihobjekata. je imala neto EPCG gotovinsku poziciju od Na 31.12.2012, godini). 23,2miliona miliona eura, eura 2011. u (42,5 Za pozitivan rezultat na EBITDA nivouuglavnom je zaslužan četvrtigodine. Konkretno, obustavljanje snabdi kvartal 2012. jevanja direktnog kupca, KAP-a, i visok nivo hidrologije doveo je do značajnog smanjenja uvoza. godine, ElektroprivredaNa kraju 2012. Crne Gore od KAP-a potražuje ukupno 44 miliona eura, a od Bonusa preduzeće (trgovinsko vlasništvuu države Crne 8,8 Gore) mil iona eura. O uslovima i načinu plaćanja tih potraživanja još se uskoro. očekuje se rješenje a pregovara, ------ZN ------

GWh električne uvezeno je 992,7 992,7 je uvezeno GWh termoelek

U 2012. proizve U 2012. energije (+ 2%), od 2%), (+ energije oboljšana operativna profitabilnost proizvod velikihje na pora da unaprijedi EPCG efikasnost i pronađe rješenje za glavne, istorijske probleme medju kojima je i snabdijevan deno je ukupno je je ukupno je deno Za interne potrebe potrebe Za interne

čega su 1.470 GWh 1.470 su čega trana Pljevlja (-14%). (-14%). Pljevlja trana trane (+22%) a 1.245 a 1.245 (+22%) trane proizvele hidroelek energije, manje 27%

nego u 2011. godini. u 2011. nego 2.715 GWh električne

-Prihod kompanije od 263,3 miliona eura na nivou je ostvarenoga u 2011. godini.-Profit prije prije godini.-Profit u 2011. ostvarenoga je nivou na eura miliona od 263,3 kompanije -Prihod je iznosio (EBITDA) i amortizacije depresijacije i troškova prihod na poreza kamate, odbijanja godini).-Investirano u 2011. eura od 3,2 miliona minusom sa poredjenju € (u miliona 17,5 od gubitkom sa poredjenju (u eura 5,8 miliona je iznosio gubitak eura.-Neto 34,3 miliona godini) u 2011. eura 66,5 miliona GUBITAK

Odbor direktora EPCG upoznat sa Finansijskim izvještajem za izvještajem Finansijskim sa upoznat EPCG direktora Odbor 2012. godinu P je KAP-a. uticaj Pozitivan aktivnosti tih osjetio se posljed tokom njeg godine, kvartala ali neto gubitak i za ovu godinu 2012. os taje negativan. Od ključnog značaja i elektroenergetski za EPCG sistem Crne Gore jeste brzo uspostavljanje odgovarajućih po slvnihuslova na duži vremenski period. Prihod Elektroprivrede od miliona 263,3 eura, Crne Gore u 2012. u odnosuuvećan na prethodnu je 1%, godinu, uprkos smanjen om snabdijevanju KAP-a tokom posljednjih mjeseci. proizvedenoGWh električne jeukupno jeU 2012. 2.715 energi GWh proizvele hidroelektrane od čega 1.470 su 2%), je (+ (+22%) Za interne potrebe GWh termoelektranaa 1.245 (-14%). Pljevlja uvezeno GWh je električne 992,7 energije, manje nego 27% u godini. 2011. radne računajući snage restrukturiran (ne troškove Troškovi smanjeni za miliona su ja) eura 0,9 i iznosili 50,5su miliona eura napori Veliki uloženi u optimizaciju su miliona € u 2011.) (51,4 distributivnoj na gubitaka smanjenje postrojenja, raspoloživosti mreži i smanjenje troškova, kao i povećanje ukupne efikasnosti. kamata, prije EBITDA(Dobit vrijed umanjenja oporezivanja, nosti i amortizacije) iznosi 17,5 nosti i amortizacije) iznosi 17,5 miliona eura, u poređenju sa 3,2 miliona eura minusa u prošloj godini. EBIT(Dobit prije kamata i oporezivanja) iznosio je -12,3 miliona eura, što je značajan na predak u odnosu na prošlu go miliona eura u 2011.) dinu (-75,6 godinu Neto rezultat za 2012. pokazujegubitak od 5,8 miliona Mart 2013. 4 Z I NI ŽA proizvoda radaproizvoda termoelektrane. Taj materijal uPljevlji Važno pitanje iodlagalište je išljake, kao pepela nus sredine. životne zaštite uoblasti regulativa evropska koju propisuje obaveza to je ainače, eura, 20 miliona preko je Vrijedna rad. za dozvole risane Integ obavezne dobijanja putu na korak sljedeći predstavlja ja Investici oksida). azotnih i sumpornih (odstranjivanje trifikaciju ideni odsumporavanje odnosno gasova, dimnih prečišćavanje za postrojenja izgradnji na aktivnostima isa počnemo da balo tre bi aubrzo sredstva, višemilionska znate, uložena što kao su ute namjene, sada Do investicije. ogromne EU,ma potrebne EPCG poslovanja standardi sa usklađivanje i za kao sredine, životne zaštite u oblasti problema rješavanje za iju programa realizac su da za istaći međutim, Važno je, Gore. Crne privrede Elektro politici uposlovnoj mjesto posebno zauzimaju zaista, sredine, životne izaštite razvoja održivog tiču koja se Pitanja oblast? su daljikakvi planovi kada upitanju je ta veoma važna U posljednje četiri uložena godine su znatna sredstva, objekata čija gradnja je planirana na životnu sredinu. odnosnoma, uticaju postojećih iposebno energetskih U EPCG se znatna pažnja ekološkim poklanja pitanji novinama kojiDnevnim prenosimo cjelosti u smanjiti cijenu uglja. Ovo su izvodi iz intervjua direktora TE „Pljevlja“, Luke Jovanovića, partnerima.-Radi postizanja konkurentnosti na budućem slobodnom tržištu, potrebno je razvoj iinvestiranje unove kapacitete, bilo samostalno ili uokviru zajedničkih ulaganja sa ino nadležnosti lokalne samouprave.- Spajanjem EPCG stvaraju iRUP-a, se pretpostavke za Prelazak na novu deponiju čeka usvajanje prostorno- planske dokumentacije što je u propisanim standardima ine utiče negativno na kvalitet života ljudi, kao iživotnu sredinu.- preko 20 miliona eura.- Način odlaganja pepela išljake na deponiju „Maljevac“ odgovara izgradnji-Uskoro na aktivnosti počinju postrojenja za prečišćavanje gasova, dimnih vrijednog S „Pljevlja“INTERVJU: direktor TE Jovanović, Luka NOVI P A AJA GI DRU CI N Z JE JE SA RUJE SA P A KON US B LOK N A U ------drenažne vode koje su se ranije preko sistema betonskih kanala kanala betonskih sistema preko ranije koje su se vode drenažne sve su eliminisane Time m2 deponije. 50 oko 000 je isušeno no odnos 100 od metara, više udaljena brane od sada voda je da tako pepelom, prostor taj ipopunili stepenicom petom sa lelno para pepela od nasip uradili objekta stabilnost na vode uticaja ra irazvojneplanove Elektroprivrede? samo ekološko ipitanje nego koje, mjeri, udobroj limiti uplanovima.je Kada će se konačno itrajno riješiti to ne uŠumanima,deponija iako više puta najavljivana, još ma još se na staroj odlaže lokaciji na Maljevcu, anova kolektora ispod deponije, dok smo radi smanjenja radi smo dok negativnog deponije, ispod kolektora betonskog sanaciju imanju Planiramo pepeo. raspršuje vjetar da koje sprečavaju površine vodene iformiramo izemljom nom gli suve površine prekrivamo da nastaviti ćemo da tako iteta prior naših od je jedan odlagališta tog istabilizacija Sanacija granica. definisanih ranije svojih mimo širi ne ni ukompogledu se 12 oko i šljake, deponija ali njoj odloženo pepela tona miliona na sada do je da je Procijenjeno zemljišta. 55 oko uzima hektara za išljake „Maljevac“ pepela Deponija (stabilizatora). balansa i pristupilo izradi i projekta izboru izvođača radova na izradi de se povodom Tim brane. stabilnost ugroziti koja neće granice do lokaciji postojećoj na pepela odlaganje za institucija nadležnih EPCG da Podsjećam saglasnost ima standardima. propisanim tih način da materija odlaganja odgovara naglasiti moram ali na Maljevcu, i šljaku i dalje odlažemo da je pepeo Činjenica GL LOVI -om, JA

------

5 Mart 2013. Mart 2013. Mart ------i koji bi pratio i ubrzao projekat. bi i koji pratio i ubrzao projekat. minovno dovesti do smanjenja te cijene? te do smanjenja dovesti minovno vanje pljevaljskog energetskog kompleksa ne Isplativost ulaganja u drugi blok termoelek u drugi ulaganja Isplativost i u druge razvojne projekte, u dobroj kao trane, uglja. Da objedinja od će li cijene zavisi mjeri, da isplativostSvakako investicije te i njena mogućare alizacija zavisi od biti toga će koliko smanjena trenut na cijena uglja. Mislim da bi cijenu uglja trebalo znat no smanjiti, u početku odsto. i prije spajanja oko 10 U suprotnom, električna energija iz TE “Pljevlja” nebi konkuretnost strane, druge sa bi, dok konkurentna bila RUP-a bila problematična na slobodnom tržištu. Zato je i praksa da dva ovakva objekta budu jedna tehnološka cjelina, jer činjenica je razvojni da su projekti osjetljivi na prodajnu cijenu električne energije i nabavnu cijenu uglja. tavu termoelektrana ili kao dio mješovite korporacije, radia se kapacitetima o sličnog obima kao TE Pljevlja i RUP. dvije kompanije trebaloTe bi da budu jedna tehnološka cjelina prije i to, svega, zbog budućeg poslovanja na slobodnom tržištu. takvoj U tržišna konkuret situaciji nost RUP-a može biti problematična, jer se samo male količine uglja mogu plasirati na slobodno tržište, uko nije prioritetnoliko za termoeektrane, dok je električna energija mnogo traženija i vrednija roba na tržištu. Dakle, svi rudnici razvojne planove baziraju na razvo ju termoenergetskih objekata. se Stoga u posljednjem periodu razmatra analizira i mogućnost objedinjavan ja TE “Pljevlja” i RUP-a, jer jedna su tehnološka cjelina. Potrebno je obje firme i organizaciono povezati, kako bi se obezbijedili razvoj i konkurentnost pljevaljsk og energetskog kompleksa u narednom periodu.Ta kodje, svi u regionu intenziviraju istraživanja na novim nalazištimauglja. Spajanje EPCG i RUP-a,Spajanje glavni je uslov za EPCG izgradnju drugog bloka, jer se time stvaraju pretpostavke za razvoj i investiranje u nove kapacitete, bilo samostalno ili u okviru zajedničkih ulaganja sa inopartnerima. Gotovosvi rudnici uglja regionuu posluju sasu Kako će se na investicione planove odraziti najavljeno najavljeno odraziti planove investicione na se će Kako Mno “Pljevlja”? i termoelektrane uglja Rudnika spajanje njih za neophodan da je to da vjeruju uslov skloni su gi ovu realizaciju. Kakvo je vaše mišljenje? Kakvo je vaše realizaciju. ovu tomi studijom opravdanosti je, koje za potrebe uradio EPCG, slovenačkikonzorcijum. Podsjećam, pismo sličnim o namjerama ranijeposlali su predstavnici čeških slovačkih i kompanija sa ko jima, takođe, postoje intenzivni kontakti. dokumen investicionom i ekološkom tehničkom, sa Studija tacijom za uvažava drugi blok postavljene TE “Pljevlja”, ciljeve za izgradnju novog bloka Realizaciojom snage od MW. 220 te investicije biće obezbijeđena elektroenergetska nezavisnost države, dobrom u dijelu eliminisan aktualni električne manjak energije,poboljšana sigurnost snabdijevanja kupaca, kao i sta bilnost i održivost elektroenergetskog sistema Crne Gore. Kada se radi ovakvim o medjunarodnainvesticijama praksa je da državadefiniše specijalni zakon, skladu u evropskim sa stan bi biodardima, lex koji specialis Izgradnjom bloka TEP-II obezbjedjuje se zamjena i za postojeći blok, bikoji zbog ekonomičnosti trebalo da izađe iz pogona do godine. 2025. uticajaStudija na okolinupotvrdila njegov je, da će uticaj na životnu sredinu biti znatno manji u odnosu na postojeće ka Novi blokpacitete sve ispunjavati zahtjeve će TE i us “Pljevlja”. savremenelove tehnologije i zaštite okoline prema normama i CrneEU Gore. Sa izgradnjom II bloka biće regulisane i preo stale obaveze na polju ekologije. Blok TEP-II se gradi kao TE-TO blok i predvidjen je za rad u kogeneraciji, čime se obezbjeđuje dugoročno snabdijevanje toplotnom energijom Pljevlja, će a to indirektno zaustaviti i najnegativniji uticaj četrdesetak gradskih kotlarnica značajno koje utiču na kvalitet vazduha u tom gradu. ------

Svakako da jeSvakako formiranje deponije nove pepela jedan i šljake od projekata bikoji trebalo realizovati prije nego se pristu U svakom slučaju, prelazak na novu deponiju novu jedno na prelazak slučaju, U svakom drugog izgradnje prije riješiti treba koje je od pitanja in prilično postoji projekat taj Za termoelektrane. bloka teresovanje investitora. Ko su potencijalni investitori i šta i šta investitori potencijalni su Ko investitora. teresovanje od projekta? tog očekivati treba pi izgradnji drugog je, ustvari, bloka. To pitanje stvaranja neo phodnih infrastrukturnih uslova za tu investiciju za kao koju, što steprimijetili, zaista postoji interesovanje izvjesnog broja kom panija. Kineske kompanije dostavile ponudu EPCG za su izgrad drugognju Vrijednost bloka projekta TE “Pljevlja”. iznosioko miliona eura i u većem dijelu je275 usklađen sa idejnim projek ispuštale Paleški u potok. Izvođenjem ovih radova stvorili se su uslovi za privremenu rekultivaciju, pa je na lijevom boku deponi je i novoformiranoj površini uz branu nasuta glina,zatim a i zem na površinilja 000 od oko100 m2. druge S strane, suva površina sa je koje bilo najjače raznošenje prašine je i koja formirala tzv. kasetu, stavljena je pod vodeno ogledalo. se radina Trenutno nadvišenju postojećih kaseta. Planirano je da se prva kaseta za puni i na proljeće presvuče zemljom. završetku Po tih radova oko da Tako rekultivisano. privremeno biti će deponije trećine dvije moram reći da je konstantnim negativne ulaganjima, EPCG efek deponijete svela na minimum, a površine sa se kojih raznosila prašina smanjene oko 80 su odsto. Činjenicaje, međutim, da jeeksploatacioni vijek deponije na Maljevcu pri kraju. Izrada projektnedokumentacije za novo odlagalištepepela sa šljake i sistemom transporta na lokaci ji Šumani je u toku (idejni projekat), ali se čeka na usvajanje prostorno-urbanističkog plana Opštine da Podsjećam Pljevlja. je Elektroprivreda Crne Gore kupila zemljište za uređenje nove deponije na lokaciji Šumani, vrijedno preko sedam miliona eura, ali se još čeka na urbanističko s obzirom uslove, tehničke da još nije gotova prostorno planska dokumentacija, čije donošenje je u nadležnosti lokalne samouprave. Mart 2013. 6 Mart 2013. Mart 7 R STO RO P Dogovor kuću gradi: Malerba i Mušikić ------

A , koji je iz koji ,

, i, po ovlašćenju IM Zorana Ostojića Zorana

. Tekst Ugovora. Tekst usklađen je sa AD

otpis na novi Pojedinačni kolektivni ugov or (PKU) stavilior (PKU) su, 18.februara, izvršni direk Malerba Enrico tor EPCG,

Sa potpisivanja PKU Momir Mušikić Momir

ML P

-Potpisivanjem novog PKU, stvorene pretpostavke za izradu i usvajanje novog Pravilnika o o Pravilnika novog i usvajanje izradu za pretpostavke stvorene PKU, novog -Potpisivanjem i sindikat. i menadžment zadovoljni ugovorom mjesta.-Kolektivnim radnih sistematizaciji rješavanjem važnih kvalitetnim i međusobnom su saradnjom je rezultirala koja -Zadovoljni o načinu razgovori redu Na kompanije.- i funkcionisanje zaposlene za od interesa pitanja kompanije. trošak kao obračunat biti i februaru u januaru će koji poreza, kriznog obračuna -Odbor o stambenih na rješavanju po Pravilnik novi pitanja, pravo kome usvojio direktora odnosa. radnog iz rješili nijesu pitanje to koji zaposleni svi imaju potrebe stambene rješavanje OTVOREN Menadžment i Sindikalna organizacija zaposlenih u EPCG, potpisali novi novi potpisali EPCG, u zaposlenih organizacija i Sindikalna Menadžment Kolektivni ugovor vajanje novog Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta. Obraćajućise, tomprilikom, sindikalnim povjerenicima iz svih djelova kompanije, izvršni direktor Malerba, Enrico EPCG, istakao je da će inovirani tekst omogućiti PKU izradu kvalitetni odredbama važećegZakona o radu, a njegovim zaključenjem stvorene pretpostavke su za us objektivnih razloga bioodsutan, potpredsjed sindikalnenik većinske organizacije zaposlen ih, predsjednika SOZ-a, predsjednikaSOZ-a,

Mart 2013. ------r omi nom , M be a m . - a t OZ nik S nik z re : u redsjed izni po šikić, o s novom vilnik Potp Kr - Mu U JANUARU I FEBRUARU ra ih i po tom pitanju te da su u potpunosti ispoštovani svi važeći za Mušikić. je naglasio propisi, konski sljednjoj sjednici Odbora direktora, za potpredsjednika SOZ-a, SOZ-a, potpredsjednika za direktora, Odbora sjednici sljednjoj krizekompaniji,u pretočenih odredbeu Sporazuma SOZ-om, sa Momira Mušikića, mnogo je bolje od svih dosadašnjih rješenja. rješenja. dosadašnjih svih od bolje je mnogo Mušikića, Momira januarsku i februarsku kompanije. trošak kao obračunava zaradu Novi Pravilnik o rješavanju stambenih pitanja, usvojen na po na usvojen pitanja, stambenih rješavanju o Pravilnik Novi direktora resurse, Vojinović ljudske za Ranko ovogodišnja mjeseca uvažavajući konstruktivan doprinos zapo oda, zavisiće od ishoda razgovora sa većinskim reprezentativnimoda, većinskim sa od ishoda zavisiće razgovora obrazložili odluku su izvršni Malerba, Enrico direktor, glavnog i vd godine, prilikom definisanja i realizacije mjera za prevazilaženje prevazilaženje za mjera realizacije i godine,definisanja prilikom Poslovodstvo i menadžment odlučili da EPCG, krizni se su porez na Krizni porez je obaveza zakonska zaposlenih, ali poslovod su Način primjene o kriznom Zakona porezu nakon tog peri u EPCG, stvo i menadžment kompanije prva za preuzeli dva troškove sindikatom. slenih i većinske sindikalne organizacije u EPCG, u oktobru u prošle EPCG, u organizacije sindikalne većinske i slenih KONAČNO IZJEDNAČENA SVIH ZAPOSLENIH PRAVA NA KONTO KOMPANIJE p -Veoma je važno da su konačno izjednačena prava svih zaposlen ------Mitar VUČKOVIĆ pojedinaca. ovoj kompaniji. Isto tako, moramo da da moramo tako, Isto meno da učinimo sve da sve učinimo da meno MUŠIKIĆ: Na našu i zaštitu Na MUŠIKIĆ: povećamo učinak i efikasnost i efikasnost učinak povećamo nagrađujemo i unapređujemo odgovornim odnosom prema MALERBA: Da bi se išlo naprijed naprijed išlo se bi Da MALERBA: program dobrovoljnog odlaska. dobrovoljnog program ljude koji to svojim zalaganjem i zalaganjem svojim to koji ljude zaposlenih, u najvećoj mjeri kroz kroz mjeri u najvećoj zaposlenih, rezultatima zaslužuju, ali istovre zaposleni koji to zaslužuju svojim svojim zaslužuju to koji zaposleni podršku mogu računati samo oni oni samo podršku mogu računati moramo, prije svega, smanjiti broj broj smanjiti svega, prije moramo, radnim obavezama i koji su lojalni lojalni su i koji obavezama radnim

tusa zaposlenih. Pri tom, itekako ćemo voditi računada ni u jednom trenutku ne zapostavimo interese kom panije. Hoću da kažem da na zaštitu našu i podršku mogu računati samo oni zaposleni zaslužuju to koji svo jim odgovornim odnosom prema radnim obavezamai kompaniji, lojalni su koji ovoj zaključio je Mušikić. osvrnuo se i na SporazumPotpredsjednik SOZ-a menadžmentaradničke te i organizacije, iz oktobra prošle godine, istakavši zadovoljstvo činjenicom da su svi odlučili oni su koji da dobrovoljno raskinu radni od nos otišli zadovoljni, a da je, sa druge strane, jedan broj mladih ljudi riješilo radni status. -I kompanija je na dobitku s obzirom da sada ima dob ru priliku da podmladi ocijenio kadar, je Momir Mušikić. vog Pravilnika o rješavanju stambenih pitanja u EPCG. -Nastojaćemo da i dalje doprinosimo kvalitetnom rješavanju svih važnih pitanja se koja tiču položaja i sta ta kojim će se,ta kako će kojim je rekao, u potpunos ti identifikovatimjesta i kadrovisu koji potrebni kompaniji. -Cilj je nam da, ukazivanjem šanse mladim, kadrovsku obnovimo ljudima, sposobnim strukturu. Da bi se išlo naprijed moramo, prije svega, smanjiti broj zaposlenih, u najvećojmjeri kroz programdobrovoljnog odlaska. Isto moramo tako, da nagrađujemo unapređujemoi svojim ljudeto zalag koji anjemi rezultatima zaslužuju,ali istovreme no daučinimo svеda povećamoučinak efi i Malerba. je poručio pojedinaca, kasnost Prvi čovjek izvršnog menadžmenta rekao je da u tom očekuje smislu punu podršku i saradnju sindikalne većinske organizaci je, podsjetivši na njen dosadašnji korek tan i konstruktivan odnos u zajedničkom problema. rješavanju saradnjeKvalitetom zadovoljni i u su sindikalnoj organizaciji.većinskoj Potpred Momir Mušikić, ističe da je sjednik SOZ-a, plod takve saradnje između menadžmenta i sindikata, u prvom redu, Sporazum o mjerama za prevazilaženje krize, usvojen sredinomoktobra prošle godine, kao i saglasje oko izmjena i dopuna Pojedinačnog kolektivnog ugovora i no jegPravilnika o sistematizaciji radnih mjes Mart 2013. 8 SUSRET IZVRŠNOG MENADŽMENTA EPCG SA STAŽISTIMA nešto dobro počne, velika je šansa da se dobro izavrši, poruka je izvršnog direktora kreativni ida donesete neke nove ideje ina taj način osvježite ovu kompaniju. Ako MALERBA: MALERBA: ta. ispi stručnog polaganje će za iuslov steći Programa korisnici znanja, praktičnih sticanja osim 12 iskustva, kao računati radnog mjeseci koje će se mjeseci, devet od utrajanju osposobljavanjem Stručnim kako su protekla dva mjeseca“. prva zadovoljni su da svi vidi lica izrazima „po se da Vojinović opasku uz je istakao zadovoljni, budemo svi kraju na ida naučite više što da radu, udaljem uspjeha puno vam Želim raditi. treba kako naučite da aprvenstveno timski, radite da naučite da priliku ovu Iskoristite način. bolji što na iskoriste da moraju mjeseci resurse, resurse, ljudske za direkcije Glavne ivd direktora obratio se kolegama Mladim problema ,naglasio je Malerba. tog rješavanju u učestvovati aktivno ali i problem, će identifikovati koji ljudi, mladi su potrebni kompaniji Našoj drugačije. razmišljaju da počnu ljudi ideja vaših osnovu na da Očekujem način. bolji drugačiji, na završavaju poslovi pojedini se da ćete da uticati se Nadam sposobnost uočavanja i rješavanja problema. i mjestu radnom na angažovanost maksimalna očekuje svih od se da dodao je Malerba predanost. njihova ijako će cijeniti se potcijeniti se smije ne ljudi mladih Uloga sredinu. radnu unovu uklopi se da lema prob niko imao išto nije periodu uprethodnom mjestu radnom na dosadno bilo nije nikom što pozitivno je da izjavio je direktor Izvršni naše kompanije. sektorima u različitim znanja oblasti izviše praktična steknu da će 15. uEPCG. do priliku Oni imati staž oktobra pripravnički 38 odradiće visokoškolaca programu, Zahvaljujući Vladinom njih. na računa ozbiljno Elektroprivreda da iporučio periodu unarednom očekuje I zahvaljujući ivašem radu ostvariti dobre rezultate. Očekujemo vas od da budete EPCG, Enrika stažistima Malerbe, zajedničkom na sastanku. Dobili ste priliku da budete dio velike kompanije isiguran sam da će EPCG u našoj kompaniji. On je naglasio mladim kolegama šta se od njih od se šta kolegama mladim naglasio je On kompaniji. u našoj osposobljavaju stručno koji se stažistima, sa marta, sredinom je, EPCG, Enriko Malerba direktor zvršni Ranko

Vojinović CI . Skrenuo im je pažnju da preostalih sedam sedam preostalih da pažnju je im . Skrenuo JE P , sa saradnicima razgovarao razgovarao saradnicima , sa NIĆ REDA Marko BURIĆ Marko E MO - - NO Svetlana Crnogorac kaže uči, najbolje način taj na se jer jako važno, je što zadatke, konkretne dobijam već Sada Sektora. mog dom ra sa upoznam se da vrijeme određeno potrebno je -Bilo „učenicima“. svojim zadatke konkretne dodijelili sektora, različitih radom sa upoznavanja supočetnog nakon mentori kompaniji, stvari pozitivne donese da samo može snaga radna Svjesni mlada da ji Društva. ca Macanović utiske Radoji prenosi odbio, bih razmišljanja bez sud u pređem da ponudi sada neko Da mi ovoj kompaniji. u osposobim stručno se da izabrao sam kada pogriješio nijesam da sam Siguran ostvaruju. kom uEPCG, potpuno dolas želje, moje se da kažem da moram Međutim, sudu. u radi da je fakultet završi kada pravnika svakog - Želja kolegama. iostalim kao mentorima, sa saradnju pozitivnu istakli su posebno Visokoškolci način. najbolji na protekao rad dosadašnji je da glasni jedno su bili svi Gotovo Gore. Crne u Elektroprivredi oradu komentare inegativne pozitivne iznesu iskustva, dosadašnja svoja prenesu da priliku su imali Stažisti PRAVI IZBOR

V S , koji pripravnički staž odrađuje uDirekci odrađuje staž , koji pripravnički A T , stažista uFC Snabdijevanju. , stažista U ŠU

PO S L U - - - - -

9 Mart 2013. Mart 2013. Radionice za obuku šalterskih radnika, fild agenata i operatera u Centru za kontakt sa kupcima ŠTO BOLJA USLUGA, ZADOVOLJNIJI KUPAC Briga o kupcima jedan je od prioritetnih ciljeva svake uspješne kompanije. Da bi kulturu usluge podigla na što viši nivo, EPCG je nedavno organizovala radionice za obuku zaposlenih koji su u direktnoj komunikaciji sa klijentima.Jednodnevna obuka u vještinama ljubaznosti, uslužnosti i snalažljivosti u rješavanju raznih teškoća u odnosima sa kupcima električne energije bila je za radnike naše kompanije organizovana regionalno: u Miločeru, Nikšiću i Kolašinu. Obuku je prošlo ukupno 80 zaposlenih iz EPCG.

onstantna briga o kupcima rezultira je, kao o prvom, frontalnom čovjeku. Koris- njihovim zadovoljstvom, što je i kra- nik usluga određene kompanije ne zna ni ko Kjnji interes svake firme, poruka je bi- je menadžer, direktor, a ni vlasnik. On samo znis trenera, Srđana Vukčevića, koji je vo- poznaje prvu osobu sa kojom komunicira i dio radionice za obuku šalterskih radnika, to je za njega EPCG, objašnjava Vukčević. fild agenata i operatera u Centru za kontakt Osim toga, mnogo se polaže na standard- sa kupcima. izaciju zgrade, radnog prostora, takođe -U radionicama ovoga tipa bavimo se os- i kancelarijskog materijala, jer to kupcu novnim idejama najbolje usluge na šalterima sugeriše osjećaj da je došao u ozbiljnu insti- EPCG, u Centru za kontakt sa kupcima, tuciju. odnosno na terenu, kako bi kupac električne -Na odnos povjerenja i međusobnog energije ponio dobre utiske i ostao lojalan poštovanja između kompanije i korisni- Najviše su uživali u grupnom radu kompaniji. Ovo su u Crnoj Gori početni ko- ka njenih usluga treba dugo raditi, jer je raci u obuci u domenu korisničkog servi- to proces koji traje godinama - decidan je sa. Ranije se lični kontakt zaposlenog sa Vukčević. kupcima nije doživljavao kao bitan, a dan- Olivera VULANOVIĆ/Eleonora as se o njemu razmišlja kao o licu kompani- ALBIJANIĆ

KUPAC NA PRVOM MJESTU Osvrćući se na cilj i značaj organizovanja radionica za obuku zaposlenih koji su u neposrednom kontaktu sa kupcima direktor FC Snabdijevanje, Vladimir Bojičić, Iskusni i pripravnici na istom zadatku ističe da je ovo pionirski korak za EPCG. On objašnjava da su, ova i sve slične aktivnosti usmjerene ka poboljšanju pristupa kupcima i promjeni određenih vidova razmišljanja zaposlenih u kompaniji. Obuka ima intenciju da unaprijedi komunikaciju postavljajući kupca na prvo mjesto koje mu, po prirodi stvari, i pripada. On mora izaći zadovoljan iz kompanije, jer mu je pružena prava informacija i puna podrška, mišljenja je direk- tor Bojičić. Na izvjesnim promjenama već se radi. U toku je brendiranje prostorija i nabavka nove, namjenske opreme, unificiranih i standardizovanih uniformi, jednom riječju, ulagan- je u prepoznatljivi imidž. Sliku kompanije čine i ljudi koji će, kroz adekvatnu obuku i nadgradnju njihovog postojećeg znanja, biti uspješni reprezenti EPCG, tvrdi Vladimir Bojičić.

Direktor FCS Vlado Bojičić pozdravio je svoje zaposlene na sve tri obuke

Zainteresovani da riješe konkretan problem Budvani proučavaju 'business case'

10 Planinski ambijent hotela Bianca Đuričić Ivanka KankarašAida klupi’ ‘u Sjever Bjelopoljac objašnjava Bjelopoljac Radionica na Trebjesi - Dragan Knežević Trebjesi -Dragan na Radionica Predavač je bio vrlo konkretan vrlo bio je Predavač Aida Kankaraš drugačije. i novo nešto čuje uvijek njima na iskustvu, uprkos se, jer poželjne veoma radionice suda ovakve misli ali korektno ispunjava maksimalno obaveze da trudi kolegama svojim sa zajedno se, Ona Svetlana Brajović Snabdijevanja, podgoričkog iz iisključenja reklamacije za ireferent nosi obuke utiske sa Slične od načina njihovog rješavanja. navodiučinak radionice problema identifikovanjeodvajanje i značajan posebno Kao Knežević. je,napominje posla koristan obavljanja efikasnijeg uslužbi je koji edukacije koji vid Bilo raditi. konstantno poželjno čemu je na inešto bitno nivoizuzetno viši jevanje Podgorica, Knežević Dragan uOJ iisključenja Snabdi reklamacije za Službe vd šefa uNikšiću, obuke polaznika od Jedan izuzetno pozitivno mišljenje. jkovac: Veličković, Bogoljub Mo prisustvovati. zadovoljstvom kojoj ćusa novoj obuci radujem se jed gradova.Unapri drugih iz kolegama sa iskustava razmjene zbog prvenstveno velike koristi od centru u Call operater Stanković, Slađana obuke. vidova ovakvih više će da trebati inaravno posao dugoročan koji teže prihvata promjene, a posebnomijenjanje starih navika. Zato vjerujem da je ovo narod mi smo što uvidu imajući posebno korisna, je veoma obuka Ova Berane: Cukić, Siniša Ivanka. naglašava obaveze, nijedne zadatka, nijednog se plašimo tako, ne je Dok Toga pretek. na ima nas kod zaposlenima. među veze kolegijalne idobre, atmosfera zdrava lu je pos usvakom uspjeh za ključ mišljenju, Po znanje. mom postojeće smo Nadgradili obuci. na no novo istimulativ nešto čuli smo opet mjestu, ovom na radnom tajni nema da skoro nas za -Iako Đuričićeva. naglašava odlični, akoji su uvijek jevanje, Snabdi jedinica tivatska koje postiže To rezultatima ipo preporučeno. vidi se obuci na je kako onako iponašaju uglavnom, oni, se da ikaže priču na se nadovezuje Ivanka koleginica Njena Aida. kaže uposlu, nepoznanice izvjesne za eventualno, ili, probleme sve za obratiti možemo kojoj se osobu tj. Takođe, podršku, imamo da znati je potrošača. dobro strane od potpitanje pitanje na hiljadu odgovore da dajemo jedno nam pomaže šalterima,koji na zaposlene Vodič za „tišti“. dobili koga smo smo što šta i čuti dobro Jako je kolegama sa va iskust razmijeniti lijepo je Bilo posla. ovoga viđenjima osavremenim informisali se smo rado iskustva dosta Iako imamo interesantno. je Bilo kupcima. sa rad za obuku imali smo -Nedavno problem. riješe da kako upute riječima ibiranim saslušaju ljudi se da ispremnost strpljenje „samo“ potrebno ovajposao za je da kažu skromno osmijeh Kroz klijentima. sa rad za birane posebno ispretne, ljubazne su da veoma s li, obzirom ih jesu pitamo rade kako posmatramo Dok kupcima. sa uodnosu stavom izvanrednim sebe na pažnju OBUKA KAO NADGRADNJA TRENINZI IZ UGLA POLAZNIKA Što se tiče korisnosti organizovanja ove obuke i njenog efekta na zaposlene, imam imam zaposlene, na efekta ove injenog obuke organizovanja Što tiče korisnosti se iIvanka Đuričić , koja kaže da u svakom poslu ima prostora za unapređivanje i usavršavanje. i usavršavanje. unapređivanje za prostora ima poslu u da svakom , koja kaže Grupni rad uKolašinu rad Grupni , operateri za rad na šalteru u OJ Snabdijevanje Tivat, skreću skreću Tivat, uOJ Snabdijevanje šalteru na rad za , operateri , koji dodaje da je podizanje povjerenja građana uEPCG građana na povjerenja podizanje je da koji dodaje : Sa obukom sam jako zadovoljna i mislim da je bila bila je da imislim jako zadovoljna sam obukom : Sa Svetlana Brajović Svi su htjeli da doprinesu da htjeli su Svi Radionica u Nikšiću ------

11 Mart 2013. Bego Begu Bego - - - - Stalne: promjene modernom u up

DUGOROČAN POSAO NA NA POSAO DUGOROČAN

PODIZANJU IMIDŽA KOM IMIDŽA PODIZANJU

ravljanju kao i tehnološki napredak, da uslovljavalju se način rada stalno mi jenja i zahtijeva prilagođavanje u smislu brže i bolje razmjene informacija kako unutar kompanije tako i sa kiljentima. Na taj način se stvaraju pretpostavke za efikasniji i efektivniji rad.tom U smislu, obuka radnikaSnabdijevanjeFC o unapređenju korisničkog servisa je pionirski projekat doprinosi koji kvalitet nijem sa odnosu klijentima-potrošačima. EPCG Istovremeno, projekat otvara vrata profesionalnijem pristupu prema radutime i boljem imidžukompanije.

Bego Begu, Direkcija za ljudske resurse PANIJE Zajednička fotografija JUG Zajednička fotografija Nikšić Mart 2013. 12 terijal ma proučavaju Pažljivo ti EPCGti biti uspješni reprezen ja, hovog postojećeg znan iobuku nadgradnju nji adekvatnu kroz kojiće, di Sliku kompanije čine i lju ces kojitraje godinama. to pro je raditi, jer dugo nika usluga njenih treba ikoris kompanije između poštovanja međusobnog i povjerenja odnosu Na imidža. unapređenju ovaj da pozitivan na talas radimo itako čitavu na proširimo kompaniju zajednički uspjeti ćemo se da inadam su već prevaziđeni problemi neki djelovalo, poljima kim već se ne na probleme diskusiju određene iukazivanjena konstruktivnu Kroz ma. naše Upravo poslovanje. obuka to ovim na se idesilo tako unaprijediti možemo samo jer sa terena, direktno informacije povratne dobijamo da ramo međusobno, što jako važno da je više toga komunici Zbog obavljaju. oni cjelini funkcionalnoj iukojoj nivou kojem na ra posla, vrstu koju obzi shvatimo da saglasnosti je EPCG bez osnovu isl.na našikontakta Najvažnije da kupci sa ivrednuju zaposlenima, cijene izdavanja kojirade poslovima na zaposleni mreže, To održavanje iz Službi za očitavanje zaposleni imjerenja, svega, prije su, oEPCG. grade percepciju iradom djelovanjem ikojisvojim kontaktusa potrošačima kojisu udirektnom za sve zaposlene ubrzo ove organizovaće vrste Obuke se radu sa kupcima. rješavanje usvakodnevnom raznih izazova olakšati će nailaze im koje na kontakte što iiskustva, razmijenili upoznali, su se međusobno jer zadovoljni, bili zaposleni svega, prije su, činjenica raduje da me Posebno led“. „probijemo išto da unizu, smo uspjeli tek prva kojaje obuku, ovu sretnaJako sam realizujemo što da smo uspjeli KOMUNICIRAMO Zajednička slika SJEVER slika Zajednička JAKO JE VAŽNO DA MEĐUSOBNO VIŠE Eleonora Albijanić, vođa projekta Korisnički servis ------Radna atmosfera u Maestralu ti novine Spremna da prihva - Prelijep ambijent hotela Trebjesa - - Eleonora Albijanić - -

13 Mart 2013. Mart 2013. Mart

NO E POŠT RA“ RA“ ------IG „ SE DA DA SE M iz Plava u čijim su rukama u čijim su iz Plava zab

SA IO

Biljana MITROVIĆ Biljana

JER ELEKTROPRIVREDA

listali ključevi Tojote Yaris, najvrednije Yaris, odlistali mnoštva ključevi Tojote vrijednih na agradna igra Elektroprivrede Crne Gore najviše je obradovala re obradovala je najviše Gore Crne Elektroprivrede igra agradna dovnog platišu, Rajkovića, Ranka V

Treba iskoristitiTreba povoljnosti koje nudi Ranko EPCG: Rajković

N U Ranko Rajković iz Plava, dobitnik glavne premije-TOJOTE YARIS u YARIS premije-TOJOTE glavne dobitnik izPlava, Rajković Ranko energije električne platiše za redovne je igri koje nagradnoj organizovala naša kompanija grada koje je EPCG obezbijedilagrada je koje EPCG za redovne platiše računa za električnu energiju. Rajković, vidno srećan zbog osvajanja glavne premije, zahvalio je Elektro privredi na poklonu i istakao račune da će za utrošenu električnu energi ju i dalje redovno plaćati. se-Zahvaljujem najboljoj kompaniji u Crnoj Gori vrijednoj na ovoj nagra di.Ovakvi trenuci događaju se jednom ilinikada životu.u Redovno plaćam električnu energiju ću činiti i to i ubuduće. Sada imam obavezu više, kazao je za „Elektroprivredu“ srećni dobitnik ne krijući oduševljenje. Rajković kaže da nije očekivao dobiti da će glavnu nagradu, ali se naravno nadao, je iako često slušao kakose premije namještaju. sam se na najbolji-Ja način uvjerio da Elektroprivreda „igra“ pošteno. Nagrađen sam zato što redovno izmirujem račune za utrošenu električnu energiju, je a to moja obaveza. ne Ako platim danas, sjutra je već to više, a novac se brzo potroši. Zato ne sastavljam ni dva računa, jer mislim da je tako najbolje. Znam da Elektroprivreda nudi niz povoljnosti za plaćanje dugova treba koje iskoristiti i ući u tim redovnih pokazuje potrošača. Tako mo da smo odgovorni, a sada se, eto i isplati kao što se meni isplatilo. Vjeru jem ova nagradna da će igra podstaći neredovne platiše da budu savjesn kažeiji, Ranko. Radosnu vijest dok je bio na poslu, navodi Rajković, javio mu je prijatelj koji izvlačenje. pratio je -Nekoliko minuta nijesam mogao da vjerujem da sam baš ja bio sreće. te Nikada ništa nijesam osvojio, ali vrijeđelo je čekati. Kad sam saznao da sam dobitnik tako dobrog automobila, bio sam presrećan. sam se od Tresao uzbuđenja i oduševljenja - priznaje srećni dobitnik glavne premije u na gradnoj igri EPCG. golfa vozi inače, kojem2 je već pomalo Yaris, istekao Novivlasnik Toyote rok trajanja. Zato ne čudi kako što, je rekao, jedva čeka da sjedne za volan novog, prelijepog automobila siguran će, koji je, biti „ljubimac“ cijele po rodice. -Jednostavno, idealan poklon za moju porodicu i mene. Hvala Elektro privredi -veselo je ponovio Ranko Rajković. Mart 2013. 14 Mart 2013. Mart 15

Mart 2013. Mart 2013. Mart ------predsjednik, Odbo Srđan Kovačević ra direktora na sjednici EPCG, Odbora održanoj prije petnaestak dana, saopštio isporučuje KAP-u struju kako ne bi došlo - kakotvrde “ugrožavanja ba CGES-u,u do sistema”. elektroenergetskog lansa Ovakav razvoj situacije ide na direktnu štetu više koja ne EPCG, želi da daje stru ju na veresiju. Zato i ne postoji ugovor EP CG-KAP o snadbijevanju električnom en ergijom. Vladi najveći dio krivice: Vlada Crne Gore je i najveći krivac za sadašnjusituaciju, jer godinu dana od usvajanja Skupštinskih zaključaka nije u stanju da riješi pitanje KAP-a. Najveća žrtva svojevrsneove tehničko- Elektroprivre je upravo zavrzlame pravne Regulatoru vruć krompir: krompirVruć situacije teške ovako je prebačen na Regulatornu agenciju, je koja nadležnaarbitrira da između sukobima u energetskih kompanija. Ne znajući šta da čini, RAE je prošle sedmice, na zahtjev siste elektroprenosnog Crnogorskog marta odložilama, pokretanje do 21. postupka oduzimanja licenci domaćim energetskim kompanijama. Na taj način, Regulatorna agencija za en vremena dana se da ergetiku je 15 dala konačno riješe nesuglasice između EPCG i CGES-a u vezi ugovora o snabdijevan ju strujom KAP-a. U Regulatornoj agenci ji nemaju ovlašćenja da natjeraju KAP da plati struju, ali imaju da pravo u slučaju nepostizanja dogovora - na relaciji EPCG oduzmuCGES, licencu energetskim sub jektima.takavU razvoj događajamalo ko vjeruje, pa je na potezu Vlada da povuče konačno konkretni potez. da Crne Gore redovno koja isporučuje struju u sistem, a pri tom joj KAP duguje miliona 45 eura, Montenegrobonusoko 9 miliona(za period početkao oktobra do krajaenergijaa decembra), isporučena CGES-u tokom januara i februara - vrije di oko 7 miliona Kad eura… se sve zbroji, KAP na kraju februara za struju duguje fas milion eura! cinantnih61 - Budući daElektroprivredi za utrošenu električnu energiju firme i građani dugu ju više od 200 miliona eura, ta kompanija se našla u izuzetnositu finansijskoj teškoj aciji. Da je situacija alarmantna svjedoče i izvještaji sa sastanaka vrha Tako EPCG. je - - - - CEH?

TITI

A

rika uvela nepisano, ali vrlo poštovano pravilo - da ne plaća utrošenu električnu je dug KAP-aenergiju. premašio Taj 45 miliona u prošloj godini! Međutim, KAP i dalje struju dobija sa vi ele Crnogorskog mreže sokonaponske ktroprenosnog sistema, iz javnos koji ti nepoznatih razloga ne želi ima - iako tehničkih i zakonskih mogućnosti - da redukuje isporuke struje ili skine sa mreže neovlašćenog potrošača nema koji ugov or o snabdijevanju strujom. Očigledno: neko iz vrha vlasti sugerisao je CGES- zbog da u (čitaj: sistema” “balansiranja održavanja neprestano KAP-a životu), u - - - - PL

ugose svedržalo podaljeod očiju napros problem je onda javnosti, prokuljao:to već dvije sedmice tra

D

Đukanovićeva Vlada ima na raspolaganju dvije varijante za - makar jednokratno - rješenje - rješenje jednokratno - makar za varijante dvije raspolaganju na ima Vlada Đukanovićeva da ili struju plati konačno da kompaniju tu primora da KAP: za struje isporuke oko spora sadašnji nastavi se Ukoliko KAP-EPCG-Vlada. u trouglu dugova prebijanje u djelimično krene kraju na Italijani da desiti moglo se bi i da EPCG rad ugrožava ozbiljno se da je izvjesno haos Gori. u Crnoj od poslova ruke dignu KO ĆE ĆE KO DRUGI PIŠU – Portal Analitika – Portal PIŠU DRUGI je na sukob relaciji Elektroprivreda Crne Gore-Crnogorski sistem, elektroprenosni oko toga - da plati će ceh KAP-a, ko koji neovlašćeno troši struju od godine? Nove Naime, prema Zakonu o energetici i pratećoj odluci Regulatorne agencije za godine energetiku, januara 2013. od 1. veliki potrošači, poput KAP-a i Željezare, dužnida se su snadbijevaju na slobod nom tržištu. Drugim nije riječima: EPCG bila dužna da isporučuje struju KAP-u, niti fab podgorička je jer ugovor, potpiše da Mart 2013. 16 Mart 2013. Mart 17 ------najavio je se da će najkasni Predrag ZEČEVIĆ,Predrag PortalAnalitika EPCG saopštavajuEPCG da ne žele da potpišu ju garanciju utrošena da će energija biti i plaćena pošto ne želi CGES da prih vati precizne plaćanja uslove utrošene električne energije koju januara od 1. godine potražuje iz sistema, a čiji 2013. debalans od 84 megavata svakodnevno uzrokujeKombinatapotrošnja alumini juma. Sa druge strane, je za vrijeme EPCG ugov ora sa KAP-om i dok je isporučivala en ergiju kompaniji, toj svoje obaveze pre ma CGES-u redovno isplaćivalane uslovljavajući uplate Prenosu uplatama od strane KAP-a kao treće strane. Dakle, na potezu je Vlada, ima koja dvi je varijante: da natjera KAP da konačno plati struju i riješi zavrzlamu na relaciji EPCG- ili da, CGES, kao što je bio slučaj u prošlosti,bliskoj problem riješi prebijan jem poreza i doprinosa na relaciji Vlada- Naime,EPCG. zbog postojećih problema u naplati potraživanja od KAP-a, u Elek troprivredipočeli su da kasne sa uplatom poreza i doprinosa i taj je dug narastao, krajem februara godine, ove na nekih 36 miliona. Nekom vrstom ideja cesije, je u Vladi Crne Gore, mogao bi se dio duga du kompenzirati Elektropivredi prema zagom poreze EPCG i doprinose. U tom slučaju, nesposobnost Vlade Crne Gore da riješi problem KAP-a snosili bi, već po tradiciji,građani Crne Gore. Daje ovakvorješenje u Crnoj Gori post ala praksa svjedoči podatak da je sredi nom jula prošle godine, dug KAP-a za utrošenu struju smanjen sa miliona 58 milionana 43 eura, međusobnim pre bijanjem duga na relaciji Vlada- EPCG U slučaju da KAP nastavi– KAP. sa prak som neplaćanja utrošenestruje, varijan ta sa prebijanjem dugova na relaciji Vla da- KAP- postaje EPCG sve izvjesnija, što znači da bi troškovi pali na teret poreskih obveznika Crne Gore. Na potezu je Vlada. Potpredsjednik, Vu jica Lazović, Da aprila znati rješenje zaje do KAP. 15. istovremeno,li to, znači pronalaženje i pre za dugovanja formule spasonosne Sadašnja Gore? Crne Elektroprivredi ma situacija je neodrživa na duži rok i ozbilj no ugrožava rad energetskih kompanija, ali i performanse crnogorskeekonomije. Elektroprivredi dosta struje na veresiju: U ugovor sa CGES-om, jer prosto - nema ------Ako operator preno operator -Ako snog ne sistema (OPS) može osigurati dovolj no balansne energije, na temelju svoje odgov ornosti za pouzdanost rada prenosnog siste ma i zaštite ostalih ko risnika, smije spriječiti odstu nedozvoljeno panje korisnika sistema reduciranjem njegove ukupne potrošnje za odstu nedozvoljeno rješenje Takvo panje.

OPS može primjeniti samo u slučaju jas odgovor korisnika prepoznavanja nog nog za odstupanje. korisnik, Ako odgov oran za odstupanje, nije u stanju ili odbije da postupi u saglasnosti sa zahtjevima OPS-a, OPS ima da pravo korisnika isključi sa sistema, pravilnika.piše u članu 184. Dakle, snosi dio CGES krivice za ovakvu situaciju, jer nije iskoristio ovlašćenje da KAP natjera makar da smanji potrošnju, jer bi njegovo isključenje sa mreže imalo pogubne posljedice po podgoričku alu minijumsku fabriku. Na drugoj strani, u nijesu više spremniEPCG da potrošačima isporučujuenergiju, pogotovu ne oni se manekoji i trude ta preuzetu struju i - plate! - - - ju prenosnog CGES sistema član 184, je, kako decidno piše, u posljednja dva mjesecaimao zakonsku mogućnost da neovlašćenom korisnikuKAP-u, redukuje potrošnju električne energije ili ga isključi iz sistema. Šta kaže zakon: kaže zakon: Šta Shodno Pravilima o funkcionisan da je zbog problema poslovanja EPCG italijanski strateški partner A2A naja viomogućnost pokretanjaarbitražnog postupka zbog situacijesa KAP-om! Nije čudo u A2Ada su nezadovoljni: od godine2009. od kadapreuzeli su uprav Elektroprivredomljanje u manjku su od miliona eura,100 ne računajući inicijalnih milona430 eura za odsto kupovinu 43,7 EPCG. akcija

Mart 2013. Mart 2013. Mart - - - energije. proizvodnje. GWh električneGWh energije. 2010. GODINA REKORD „DRŽI“ „DRŽI“ REKORD Bezuslovna podrška kolega: Kosović Nikola vo iskustvo:vo Marko Janković Rad u „Perućici“ neprocjenji godišnjem nivou proizvedeno 1.435 proizvedeno 1.435 nivou godišnjem GWh, odsto skoro50 iznad planirane U periodu od 12. marta 1960. – 31. de U periodu marta – 31. od 1960. 12. radu HE „Perućica“ je 2010. Tada je na Tada radu HE „Perućica“ je 2010. cembra 2012. godine HE „Perućica“ je cembra 2012. proizvela 44.944 GWh, prosječno864 - - - - - Rekordne 2010. godine najviše je proizRekordne- 2010. vedeno u decembru,212 GWh električne GWh decembru,212 u vedeno Najproduktivnija godinau dosadašnjem Pogonska spremnost na maksimu Tatar Branko mu: - - - - - “ SNAGOM

Marko BURIĆ

„VOZI Trudi se da štoTrudi više nauči: Gardašević Janko

- - - Branko Tatar. Tatar. Branko UNOM . Proizvodnja na visokom nivou: Olga Vučetić dardne proceduredoprinijeli da rezultati su budu povoljni. -Pogonska spremnost na maksimalnom je je svakakonivou. doprinio Tome i kvalitetno odrađen godišnji remont prošle u avgustu godine. intervencija, Većih nijesmo imali. do intervencije sitne i održavanje Redovno prinose da mašine dalje i rade na najvećem nivou, rekao je rukovodilac sektora za eksp loataciju, odrađen remont, redovno održavanje i stan Podsjetimonakraju da „Perućica“ go ovoj u planira GWhdini proizvede električne da 932 energije. Da je na dobrom putu potvrđuje i činjenica da je u prva dva mjeseca elektroen ergetskom sistemu većisporučila višeod 30 energije. odsto P ------Kosović

. Jako im mla je drago što Grbovića , zadovoljan je dosadašnjim radom u „Perućici“, a pohvalio je sa i saradnju

. .

i Zorana

Gardašević

ZADOVOLJNI RADOMZADOVOLJNI U „PERUĆICI“ ozitivna radna i atmosfera dočekala za Povoda nas je dobro u „Perućici“. raspoloženje ima na pretek. Iako se na

Janković

Ogla Vučetić

di ljudi imaju volje i želje u dosadašnjem su da i što uče periodu znanja stečena primjenjivali na način. pravi sanju sistema. Kolegesanju službe, sistema. iz na čelu mojim sa mento rom,ulažu veliki trud napori bi miprenijeli kako stečeno Kosović. znanje, ističe mladih na račun od pripravnikaRiječi stižu hvale i višegodišnjih inženjera u „Perućici“,iskusnih Zorana Perovića -Radim u građevinsko-geološkoj i mogu službi da reći sam u dosadašnjem periodu o funkcioni naučio dosta ja i profesionalno iskustvo. Janko radunjoj.nomiranojslužbi u i naučio o sada firmi.do samRadim Imam dosta pri u mašinskoj dosta liku mi svakako iskustvo će da inženjera i to naučim punojoš toga odiskusnih i mentora Janković. kaže usavršavanju, profesionalnom daljem u pomoći nam prenosi i Nikola utiske Pozitivne HE „Perućica“ je preko programa stručnog osposobljavanja dobila i mladu snagu. Oni radnu oktobar) steknu praktična znan januar - 15. priliku imati će da u periodu od devet mjeseci (15. i zadovoljstvo mi je čast sam dobio što priliku-Velika da re odradim pripravnički u ovako staž starijim kolegama. starijim -Naučio o razvodnom sam dosta postrojenju, upoznat sam agregatima, sa geografijom elek

trane. Zadovoljan kolegama, sam mentorom sa i ostalim uvijek spremni su da objasne što sve Gardašević. mi utiske nije prenosi jasno, Da je privilegija u Elektroprivredi raditi Crne Gore i posebno u HE „Perućici“ potvrdio je Mar ko P

Najstarija hidroelektrana u Crnoj Gori na startu 2013. godine bilježi odlične rezultate. Povoljna Povoljna rezultate. odlične bilježi godine 2013. startu na Gori Crnoj u hidroelektrana Najstarija glavni osoblja smjenskog rad i predan odgovoran spremnost, pogonska maksimalna hidrologija, u HE „Perućica“ periodu U tom planiranih. iznad rezultati i februaru u januaru su što razlozi su energiju. u električnu je pretvorena vode kap svaka praktično PERUĆICA Dobra hidrologija na početku 2013. godine 2013. početku na hidrologija Dobra Ako uporedimoAko ukupnu proizvodnju prva prošle u mjeseca dva električne energije znatno godinei ove uvjerićemo se daje 2013. godineproduktivnija. za prva Naime, 2012. dva mjeseca ukupno je proizvedeno GWh, 89 GWh. Najnoviji rezultati 326 ove a približili su se kada nivou proizvodnje iz rekordne 2010, je u januaru i februaru ukupno proizvedeno GWh više45 nego sada. Prepoznatljiv zvuk mašina odjekuje u blizini vrela Perućica se te naslućuje da bez prob povoljnu hidrologiju početkom godine goto uvijekvo može računati, ona nije jedini razlog uspješnog rada„stare dame“. Dobra pogonska spremnost, kao i predanost smjenskog osoblja pozitivno uticali su na re zultate naše hidroelektrane na početku go proizvodnjedine. Plan februaru januaru i u premašen odsto, a očekuje je 42,4 se i nas trenda. dobrog tavak se proizvodnje tiče -Što u januaru i februaru, radili smo većinom na dotocima, i sada su koji na maksimalnom nivou. Zahvaljujući tome ostvaren je premašaj plana proizvodnje za 97 GWh - objašnjava glavni inženjer u proizvod nji, lema izlaze na kraj sa ogromnim količinama vode, sistemom koja kanala dugim oko 40 km dolazi do hidroelektrane. dobro Uz

Mart 2013. 1818

Mart 2013. 2013. Mart Mart 1919 - JADA JADA KUPACA IL D 20 H 20 D O

------E

Biljana MITROVIĆ Biljana VIŠ

. ZADOVOLJSTVO

prkos nagloj izgradnji poslovnih i stambenih objekata na području Elektrodistri lokalna Podgorice,

Jagoš Pupović janje električnom energijom više desetina hiljada kupaca u Glavnom gradu. u Glavnom kupaca hiljada desetina više energijom električnom janje U Ugradnjom savremenog 10 kV postrojenja omogućeno znatno kvalitetnije i sigurnije napa i sigurnije kvalitetnije znatno omogućeno postrojenja kV 10 savremenog Ugradnjom NA Rekonstruisana Podgorica kV 4 TS 110/10 bucija uspješno prati rastuće potrebe za tako, je Uočena električnom energijom. na vrijeme, i potreba za rekonstrukcijom kV “Podgorica iz se 4” koje napa TS 110/10 potrošača.ja 21.300 -Uokviru Projektarekonstrukcije TSPG 4 inovi tehnološki savremeno, je ugrađeno kV postrojenje,rano 10 čime stvoreni su uslovi za neuporedivo sigurnije i kvalitet značajnog napajanje nije dijela konzuma glavnog grada. Ova investicija takođe je omogućila priključenje novih kablovskih kV izvoda, 10 što je bilo neophodno zbog Podgori ED direktor kaže konzuma, rasta ca, Pupović ističe da je rekonstrukcijom pot formiranje omogućeno postrojenja puno koncepcije nove zaštite (ugrad staničnognja a priključeno računara), kV je kablovskih i osamnovih 10 vodo seva koji ranije nijesu mogli uvesti zbog nedostatka kilovoltnih ćelija. 10 kV-Postrojenje trafostanici u toj 10 bilo je tehnološki zastarjelo i nepouzdano. Teško se obezbjeđivao materijal za kvalitetno održavanje, a rast konzuma dodatno je važnoj vrlo ovoj na problem usložnjavao napojnoj tački u podgoričkom konzu električnom koja mu energijom napaja više desetina hiljada kupaca, objašnjava Pupović. Realizaciji ovog projekta, po njegovim pri detaljna i dobra je prethodila riječima, prema svih poslova rekonstrukcije je, koja izra i obuhvatila radova, pored izvođenja du investiciono-tehničke dokumentacije. prethodne dvijeTokom godine urađena je obezbijeđena projektna dokumentacija, je građevinska dozvola, kao i sredstva za rekonstrukciju. Radovi, počeli su koji prošle u avgustu go dine, u skladu sa planom, izvođeni u su dvije faze. Ukupna vrijednost investicije je blizu dva miliona eura, od čega je za opre miliona eura.mu izdvojeno 1,7 -Naš je da distributivni cilj sistem u konti nuitetu podižemo bilo na viši nivo, da se radirekonstrukcijio postojećih, iliizgrad novihnji kapaciteta. Rekonstrukcija TS upravo jedna„Podgorica od tih inves 4“, ticija, kaže čelni čovjek podgoričke Elek trodistribucije.

Mart 2013. ------JA rekonstruisaće i visoko distributeri predvidjeli su Investicionim planom za mreža i dijela nadzemnog nadzemnog i dijela mreža energijom konzumenata u tim selima. 10/0,4 kV, kao i rekonstruk kao kV, 10/0,4 naponske i niskonaponske izgradnju dvije trafostanice izgradnju dvije trafostanice ciju sedam niskonaponskih jekat je izgradnja novih kablovskih vo dova na području pijeska Velikog i Do brih voda, što je bio osnovni preduslov u prigradskim naseljima. Drugi pro 10 kV voda Virpazar-Ostros. Virpazar-Ostros. voda kV 10 2013. godinu2013. barski elektro zauspješnu turističku sezonu. sveI druge kritične tačke uočene su koje nakon velik ognevremena januaru u februarui prošle godine, otklonjene što su je dalo rezul tat pouzdanosti u ljet tokom napajanja nje turistične sezone, je iako u avgustu zabilježen kada je ED, rekord u pitanju ove preuzeta električna energija. Do kraja ove godine, takođe, takođe, godine, ove Do kraja blokove u deset TS 10/0,4 kV. TS 10/0,4 deset u blokove . - - - - koji su se snabdijevali 2,5 km dugom NN mrežom iz Murića, se su snabdijevalikoji 2,5km dugom NN mrežom iz Murića, RADN izgrađena je i nova TS „Besa“i riješen dugogodišnji problem U posljednje dvije godine završeni važni poslovi: ĐurišićBranko umjesto Al užadi ugrađeni samonosivi su kablovskisnopovi, u snabdijevanju tamošnjih potrošača. U osam crmničkih sela, što doprinosi sigurnosti i kvalitetu snabdijevanja električnom U cilju obezbjeđivanjaU cilju kvalitetnog napona žiteljima selaBesa, . ------IZG

lu konzuma. I 10/0,4 KV 15 odsto potrošača barskog15 konzuma, ističe direktor Saša Milovanović Bar, ED godi Milovanović podsjeća i u 2012. da su ni realizovali nekoliko investicija od kojih je najznačajnija kV kablovskih izgradnja 10 vodovadužini u od km. 20 Radi se dva o projekta od sekojih prvi odnosi na zamjenu starih kablovskih vo dova u sklopu izgradnje dijela regional sig obezbijeđena je čime nog vodovoda, urnost napajanja za oko 2.000 potrošača J ------polovine barske opštine. POSLOVNICA VIRPAZAR TO , tokom prethodne dvije godine renovirano klanjanje predstavljalo je rizik za ekipe. naše

ka Đurišića ka REDS

Do skorošestorica, a danas samo trojica virpazarskih elek Sve to, naravno, iziskuje to, napore, velike Sve ali ova nevelika eki sigurnije napajanje potrošača električnom energijom i novi svih kVtrafostanica i ugrađeno 58 više od 10/0,4 40 čelično- DV 10 kV „Pinčići“ 10 radiDV sena čelično-rešetkastim stubovima.

dinu barski elektrodistributeri pred vidjeli izgradnjusu dvije trafostanice nvesticionim planom za 2013. go nvesticionim planom za 2013. jom tamošnjih potrošača. sigurno su doprinijeli Tome brojni Naime, u Virpazaru je, premariječima šefa Bran Poslovnice, rešetkastih stubova.nastojanju U da se obezbijedi što boljei svjedoči činjenica da je tokom decembra i januarskihprazni pa iz Virpazara, i pored brojnih teškoća joj koje stoje na putu, Nastojimo da svima obezbijedimo stabilno napajanje: Saša Milovanović obezbijedimo napajanje: svima stabilno da Nastojimo trodistributera vode brigu o razuđenoj elektrodistributivnoj razuđenoj o brigu vode trodistributera jer na starom su bili istruli stubovi i česti kvarovi, ot a njihovo RENOVIRALI SVE TRAOSTANICE TRAOSTANICE SVE RENOVIRALI

poslovi u posljednje su koji dvije godine završeni dije u ovom ka bio obezbijeđen električnom napajanja kontinuitet energi Đurišić kažeĐurišić bila neophodna, je dalekovoda da gradnja novog ipak uspijeva da odgovori svojim obavezama.O tome najbolje

mreži i objektima na području od preko 300 km2, što je više od I Rekonstrukcijom postojećih i izgradnjom novih elektroenergetskih objekata obezbijeđeno obezbijeđeno objekata elektroenergetskih novih i izgradnjom postojećih Rekonstrukcijom barske dijela najatraktivnijeg samo ne energijom, električnom napajanje i sigurno kvalitetno i ugradnja zamahu je U punom naselja. i prigradskih nego vode), i Dobre pijesak (Veliki rivijere očitavanje. brojila na daljinsko DVIJE TRAFOSTANICE P ED Bar 10/0,4 kV, kao rekonstrukciju i sedam kV, ni 10/0,4 skonaponskih mreža i dijela nadzemnog kV voda Virpazar-Ostros.10 Do kraja ove visoko i rekonstruisaće takođe, godine, naponske i niskonaponske blokove u de kV. set TS 10/0,4 - Završetak i puštanjeu funkciju ovih ob jekataznači znatno bolje napajanje za oko Mart 2013. 20 preduprijedili eventualne probleme,ističe Saša Milovanović. Saša probleme,ističe eventualne preduprijedili bi da ekipe, obučene posebno brinu brojila novih siranju oservi da je smisluneophodno Utom reagovati. odmah možemo problema u islučaju eventualno, reonu trafo na aciji ositu sliku jasnu imamo tako pa parametara, svih praćenje kvalitetno omogućava Projekat aspekta, energetskog Sa energijom. električnom unapajanju isigurnost ali kupaca, bezbjednost povećana redu, uprvom je, Time brojila. nova ukojimasu ugrađena objektima usvim renovirana potpuno koja su mjesta mjernih izgled novi je njih svakako od dan je a benefite, brojne donijeće nove tehnologije -Ugradnja posao. ji kompleksni ato je kupaca, individualnih kod radovi zivirati inten periodu ćeunarednom se dok posla, dio lakši je što ji, gradn ukolektivnoj ugrađivana brojila uBaru su pretežno sada do Milovanovića, Po riječima potrošača. hiljade ipo je dvi još uvede usistem ove godine kraja do se da je planirano a brojila, 8.000 preko je ugrađeno mjeseci devet od više nešto Za potrošnje. daljinsko na očitavanje brojila ugradnja i zamahu upunom riječima, njegovim prema je, U Baru Milovanović. podsjeća uspješnosti, činilac važan kupaca naših života kvaliteta podizanje je da motivom se vodimo napajanje, jer stabilno obezbijedimo da svima -Nastojimo povećanje međusobnog povjerenja kompanije i kupaca. To važna. izuzetno utiče otklanjanja kvarova na ije brzina čega zbog ljudima, starim sa domaćinstava dosta ima selima U tim razuđena. izuzetno mreža je gdje klimom, planinskom pretežno sa sela 60 sa izaleđe je unjihovoj nadležnosti mom, kli mediteranskom sa područja priobalnog apored km2, 510 obuhvata ED Bar koju pokriva teritorija da podsjeća On Milovanović. kaže nivou, većem još na budu kupcima krajnjim usluge da idoprinosi unapajanju probleme rješava trajno objekata novih i izgradnju postojećih u održavanje -Svaki uložen euro Biljana MITROVIĆ ------On ništa ne ostavlja nedovršeno. Da se odmori Boro će sebi dopustiti tek tek dopustiti će sebi Boro odmori se Da nedovršeno. ostavlja ne ništa -On di nepredviđene probleme. Tako kad odlazi na teren, uz sebe ima sav pri sav ima sebe Takouz teren, na probleme. odlazi kad nepredviđene di ba biti dobro pripremljen i potpuno usredsređen na ono što radi, pa tako tako pa radi, što ono na usredsređen ipotpuno pripremljen dobro biti ba ma konzuma. A posla bi bi A posla konzuma. ma nepredviđeno, pri čemu problem treba rješavati u hodu. To uhodu. rješavati potpuno me treba čemu problem pri nepredviđeno, bor i opremu. Njegova radna filozofija temelji se na stavu da monter tre monter da stavu na se temelji filozofija radna Njegova iopremu. bor u Baru bilo i da je duplo duplo je ida bilo u Baru više ekipa nego što tre što nego ekipa više jedni ljudi koji nikad ne ne koji ljudi nikad jedni Ponekad je, priznaje, izuzetno naporno, kada se mora raditi danonoćno, danonoćno, raditi mora se kada naporno, izuzetno priznaje, je, Ponekad postavljaju pitanje tra pitanje postavljaju loni kvar naloni elektroen kvar najudaljenijim djelovi ergetskom objektu iu objektu ergetskom Dugogodišnja praksa i iskustvo su ga dobro naučili kako da preduprije da kako naučili sudobro ga iiskustvo praksa Dugogodišnja ao ne bi mi odgovarao. Volim izazove, jer se uvijek događa nešto novo i nešto događa uvijek se jer Volim izazove, odgovarao. mi bi ne ao nutno imaju. Srećom Srećom imaju. nutno svi su oni stručni ivri stručni su oni svi Veteran u ekipi za održavanje vazdušnih vodova, Boro Mašović, vodova, vazdušnih održavanje za Veteran u ekipi da je u njegovom poslu potreban visok nivo koncentracije i strpljenja. istrpljenja. nivo koncentracije visok potreban poslu unjegovom je da najkraćem roku, otk roku, najkraćem može spriječiti da, u da, spriječiti može janja i obima posla. janja posla. i obima -Volim rad na terenu koji je zanimljiv i dinamičan. Kancelarijski pos Kancelarijski idinamičan. -Volim kojizanimljiv je terenu na rad Ni „višaNi ne sila“ ga podmetnuti leđa. leđa. podmetnuti Govore da je beskonačno strpljiv, posebno sa mlađima. Uvijek će Uvijek mlađima. sa strpljiv, posebno beskonačno je da Govore pa ipak mu još nije dosadio posao koji radi punih 37 punih koji radi godina. posao dosadio nije još mu ipak pa nakon dobro odrađenog posla, dodaju njegove kolege. njegove dodaju posla, odrađenog dobro nakon ------Terenski rad je zanimljiv i dinamičan: Boro Mašović „ELEKTRO-VUK“ BORO ispunjava, kaže ovaj „elektrovuk“. ništa neće poći po zlu. zlu. po poći neće ništa ističe ističe - - - -

Mart 2013. Mart 2013. Mart ------EPCG: JEDNOM NA SVI SERVISI MJESTU Na šalterima širom Crne Gore EPCG našla se još jedna korisna brošura pod nazivom SER VIS ZA na jednom U njoj su POTROŠAČE. servisi “Provjeri predstavljeni ukratko mjestu e-bill, kao INFO, i infor SMS svoj račun/dug”, macije korisnici koje mogu dobiti na besplat za (Centar kontakt sa nim brojevima 19100 kupcima) i 0800 (besplatna 80 705 telefons u brošuri se kalinija zaTakođe, nova brojila). potrošačimapreporučuje sadržaj na našem web sajtu. - - - - -

gorici i Kotoru, gdje je prosječan raču iznostio eura. oko52 odsto kupaca, eura Račundobilo vrijedan dok je je 1,78 potrošnja preko od150 100 eura očitana kod odsto 3,69 do 150 kupaca. U februaru kupaca je još 1400 električne energije oslobođeno takse na tarifno brojilo. do Inače, sada je takse oslobođeno uk građana. Pored toga, popust re na račun u februaru je ostvarilo 114.796 upno 15.131 dovnih platiša računa za utrošenu električnu energiju. Domaćinstva su u februaru potrošila 112,17 miliona kWh električne energije, vrijednihDomaćinstva u februaru su potrošila 112,17 odsto manji račun nego je 10 miliona u januaru i u februaru eura. ove To prošle10,9 godine. Prosječni februarski račun za električnu energiju za domaćinstva eura sa iznosi 41,48 uračunatom taksom na tarifno brojilo. Domaćinstva u Žabljaku, u prosjeku najmanje eura, dok je najveća potrošila,su potrošnja prethodnog 21.63 mjeseca očitana u Pod Crna Gora: Crna EURA 41,48 RAČUN FEBRUARSKI PROSJEČAN

nikacija sa kupcima. Šaltersko mjesto u Podgorici prvo je renovirano, a na osn ovuanalize svih šalterskih Crnojmjesta u Gori, EPCG preduzeće se aktivnosti na unificiranom uređenju prostora u svim opštinama. Osnovna karakteristikako munikacije sa kupcem odnosi se na prepoznatljivost prostora. Koncept je jed nostavan, svaka kompanija želi da njeno prodajno mjesto bude prepoznatljivo kupcu.Zbog toga je brendiranje prostora jednako važno kao izgradnja brenda, jer je u mnogim slučajevima jedini to način komunikacije kompanije sa kupcima. Čitav utisak prostora u kojem se pruža usluga stvara kod kupca određeni ugođaj odnosno emociju se koja veže uz sam brend. je krenula U tom cilju, EPCG u adap taciju naplatnih punktova za električnu energiju. EPCG je pokrenulaEPCG aktivnosti na uređenju prostorija u kojima se obavlja komu EPCG: U PODGORICI ŠALTERA LICE NOVO Mart 2013. 22 Mart 2013. Mart 23 ------, izjavila je se da steći će uskoro uslovi ovi Zakono tržištu električneenergi tora, otvoren pristup tržištu, utvrđivanje obavezaopštih uslugaprava i kupaca električneenergije, uključuju a koja pra va krajnjihkupaca, odvojeno vođenje poslovnih knjiga, finansijskih izvještaja, pravila pristupa mreži, uzajam načela getiku uvesti evropskapravila. Njime se u hrvatsko energetsko zakonodavst prenosivo pravna tekovina Evropske unije iz područja energetike. Takođe, utvrđujuse pravila se koja odnose na zaštitu krajnjih kupaca, organizovanje i sekelektroenergetskog funkcionisanje nosti prekogranični i prenos električne energije. je konačno u hrvatsku će elektroener Hrvatska: PRAVILA EVROPSKA U ENERGETICI N - - - - - vila da se više od 80 odsto projekata za proizvod energije nju iz obnovljivih izvora,trenutno koje razmatra odnosi na energiju vjetra. Od 46 takvih projekata, vjetroelektrane. su 38 godine Od 2007. škotskavlada je odobrilanovih energetskih 79 vjetroelektrane. kopnene 32 su kojih od projekata, Čak 80 odsto projekata obnovljivih izvora u vjetroelektrane.Škotska su Škotskoj vlada je obja Škotska: VJETROELEKTRANE NAJPOPULARNIJE - - - Na osnovu procesa restrukturi sanja HEP-a, tu kompaniju bi tre balo da napusti nešto manje od 2.000 radnika. Prekobrojni radni ci dobiće u prosjeku otpremninu eura, a pojedinioko 31.000 bi ru kovodioci mogli doći i do iznosa od 66.000 eura. Iz HEP-aporučili su kakobi tre balo na uloženih 60 miliona eura daza otpremnine, do kraja 2016. uštede blizu 80 miliona eura. Hrvatska: OTPUŠTA HEP 2.000 RADNIKA - - - - za poskupljenje električne energije. Uslovi se odnose na osnivanje preduzeća za javno snabdijevanje električnom energijom, izradu socijalnih karata i novog tarifnog siste ma. Novi tarifni sistem je predložen. Najznačajnija novina noćna, je da će niža tarifa u crvenoj zoni, umjesto dosadašnja četiri puta, biti jeftinija od dnevne tri puta. Takođe, Srbija: ELEKTRIČNE RAST SE CIJENA OČEKUJE ENERGIJE Mihajlović Zorana Srbije, energetike Ministarka , upozorava da Britaniju čeka pet go ergije do 2030. godine.ergije do 2030. Zakon, je ušao koji u parlamentarnu proceduru, otvara put garantovanim posticajnim otkupnim cijenama za proizvodnju električne energije iz ob novljivihizvora Opozicija (OIE). je ranije tražila da Zakon uključi tzv. „dekar bonizacionu a vlada odbila, to metu“, odnosno pomjerila tu mogućnost za godinu, sa obr 2016. azloženjem obeshrabriti da će investicijegasne u elektrane. Niz kompanija i institucija iz raznih sektora britanske privrede i društva, uključujući i nekoliko energetskih kolosa, potpisali peticiju su u kojoj, uoči usvajanja novog Zakona o energiji, traže od vlade u Londonu da se obaveže u tom dokumentu na postizanje potpuno čiste proizvodnje električne en London IZVORE ZA OBNOVLJIVE PETICIJA ENERGIJE smanjuje segranica između i crvene plave zone. Prijedlog je da se u najskuplju crvenu tarifu,umjesto saKWh, 1.600 ulazi samjesečnom potrošnjom od ili 1.400 KWh. 1.200 Vlada Srbije donijela je i Uredbu o energetski zaštićenom kupcu po socijalno će kojoj ugrožena domaćinstva dobiti određene količineenergije i gasa besplatno. zaUslov sticanje statusa energetski zaštićenog kupca je ukupan mjesečni prihod dinara za do domaćinstvo 12.900 sa jednim članom. Zadomaćinstva sa dva trii člana uslovje da imaju ukupne mjesečne priihode dinara, sa dina četiri do peti 18.786 članova do 24.672 ra, a za domaćinstva sa šest i više članova dinara. do 30.558 Računi za električnu energiju socijalno ugroženih domaćinstva trebalo bi da budu umanjeni za do KWh 250 vrijednost svakog od mjeseca 120 u zavisnosti od broja članova. vencionisanje obnovljivih izvora energije (OIE). U U (OIE). izvora energije obnovljivih vencionisanje proteklih nekoliko godina cijene električne ener raslegije u prosjeku u Francuskoj su za jedan do tri odsto godišnje, saopšteno je iz CRE. Rast cijena očekuje Britaniji. se i u Velikoj Odlazeći čelnik bri tanskog energetskog regulatora Ofgem, Alistair Buchanan dina brzog rasta troškova proizvodnje električne istovremeno dok gasa, zbog rasta cijena energije novi izvori obnovljive i nuklearne energije nijesu razvijeni. dovoljno Francuska Energetska regulatorna (CRE) komisija najavila je rast cijena energije za domaćinstva 30 godine, od čega preko će jedne odsto do 2017. trećine uvećanja biti posljedica takse CSPE za sub Pariz i London RAST ELEKTRIČNE CIJENA ENERGIJE

Mart 2013. Mart 2013. Mart ------SA N ŠA mo? jaenergijom i energentima.je teže obezbijediti Sve sigurno snab dijevanje i pronaći izvore nove energije, kako bi se odgovorilo na sve veću potražnju. Jedan od glavnih izazova savremenog svijeta je obezbjeđenje dovoljnih količina i sigurnost snabdijevanja ener Vidite li šansu Crne Gore u proizvodnji električne energi u proizvodnji Gore električne Crne šansu li Vidite ima koji potencijal na s obzirom izvora, obnovljivih je iz je da je energija Poznato uslovodrživosti modernog društva. Sve savremenerazvijenei privrede svijeta zavisne od su snabdijevan snage proizvodnih kapaciteta u Crnoj Gori preduslov za integraci ju novih vjetroelektrana u EES. Raspolažemo i značajnim potencijalom sunčevog zračenja, se koji može upoređivati sa potencijalom i Italije, Grčke ali Strategijom en korišćenje predviđeno nije godine 2025. do razvoja energetike ergije sunca za proizvodnju električne energije bi prihvatalakoju distributivna mreža, već je planirano sunčevog samo korišćenje zračenja za grijanje, pripremu tople vode i druge niskotemper aturne procese, najviše i to u sektoru usluga i domaćinstvima. Da nas se fotonaponska tehnologija kod nas koristi prije svega za proizvodnju električne energije u područjima na kojima ne posto ji razvijena elektroenergetskamreža. Posljednjih godina je došlo do unapređenja tehnologije proiz- vodnje fotonaponskih panela, što je uzrokovalo znatno sman jenje cijene panela na svjetskom tržištu. S obzirom da postoji za investitora solarnihrastućeizgradnju interesovanje elektrana na zemljištu, potrebno je stvoriti za uslove realizaciju takvih pro jekata u skladu sa mogućnostima integracije u EES i prostorno planskim preduslovima, toku a u je izrada Strategije razvoja ener godinegetike do 2030. se u kojoj predviđa izgradnja solarnih ele ktranaCrnoju Gori većemu obimu nego što je bilo planirano ak Strategijom. tuelnom Raspolažemo i velikim energetskim potencijalom biomase, i to prije svega drvne biomase se koja koristi kao ogrijevno drvo, ali podatke o raspoloživojbiomasi još treba usaglasiti. Podsjećamo, jedan od prioriteta Energetske politike Crne Gore do godine, pred godine,2030. je Vlada koju usvojila u martu 2011. stavlja održivi energetski razvoj korišćenje i veće obnovljivih iz - vora energije. Program razvoja i korišćenja OIE pored će, ostalog, sadržati nacionalni korišćenja ovih cilj izvora odnosno i rokove, dinamiku ostvarivanja sa podsticajnim mjerama. Na sastanku Sav jeta ministara Energetske zajednice, održanom u oktobru prošle godine, donijeta je odluka da nacionalni korišćenja OIE cilj za Crnu godiniGoruodsto. bude u 2020. 33 ------CRNEGORE IZVORI IZVORI

VELIKA VELIKA IVI JE J GI ER N NOVL

E

Tehnološki razvoj,Tehnološki poskupljenje fosilnih izvora energije, globalno otopljavanje i potreba energetskom za nezavisnošću nacionalnih privreda energetska te efikasnostkao imperativza sve, nameću sve više potrebukorišćenja obnovljivih izvora energije postali koji su jedna od ključnih komponenti energije, održivog geotermalne razvoja vjetra, i jedan od energije prioriteta energetske energije, politike svih sunčeve hidroenergije, potencijal Neiskorišćeni zemalja. razvijenih biomase je još veliki. u svijetu se Zato je prošle sve godine više investira upravo instalisano Tako u taj sektor. preko 100 će, odnos Taj nuklearnih. standardnih 16 čak godišnjoj odgovara proizvodnji elektrana, što fotonaponskih solarnih GW prema predviđanjima, do godine 2030. biti izjednačen. Zahvaljujući povoljnim geografskim uslovima i Crna Gora ima značajan potencijal proizvodnju za energije obnovljivih iz izvora, ali nedovoljno iskorišćen. U sjevernom regionu dominantni hidropotencijal su i biomasa, a u centralnom i južnom sunčevo zračenje i energija vjetra. u posljednjih se Zato nekoliko godina Crna Gora sve više usmjerava na te izvore. pridruživanja I proces zahtijeva EU usklađivanje naše energetske politike i utvrđivanje posebnih ciljeva za povećanje udjela obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije. O tome šta je sve postignuto području na tom u Crnoj Gori u posljednje vrijeme i šta sve se planira razgovaramo sa Miodragom Čanovićem. energetiku, za ekonomije ministra pomoćnikom nih bogatstava Crne Gore, može se bazirati njen dalji privred ni razvoj, a proizvodnja električne energije je najvažniji vid ko rišćenja tog resursa. Prema raspoloživim podacima, teoretski HE potencijal duž glavnih vodotoka iznosi 9846 GWh/god, a na man jim vodotocima od 800 do 1000 GWh/god. Do sada je, kao što je tog potencijala.poznato,iskorišćeno oko 17% Hidrometrijska mjerenja na manjim vodotocima, posljednjih go dina, pokazuju da je ukupni potencijal tih vodotoka kod nas veći od navedenog, a takva mjerenja i istraživanja se i dalje vrše na većem broju malih vodotoka, određivanja u cilju lokacija na koji ma mogu da se grade male HE. vjetropotencijalTehnički je procijenjen napribližno 900 GWh godišnje. Prema o procjeni Studiji potencijala obnovljivih izvo ra energije u Crnoj Gori, najinteresantnije zone za eksploataciju tog potencijala priobalna su područja i brda oko Nikšića. Trenut no je aktuelan Projekat procjene vjetropotencijala Jadranskom na moru Jadranski okviru u program prekograničnesaradnje IPA 2008.godine Inače, izrađena je i “Mapa vjetrova Crne 2007-2013. Gore“.Pregled i ocjena postojeće elektroenergetske mreže, plan za njeno poboljšanje i plan investicija razrađeni u „Studiji su in Gore” Crne elektroenergetski sistem u vjetroelektrana tegracije seu kojoj zaključuje da je povećanje ukupne stabilne instalisane Dosadašnja istraživanja potencijala analize i obnovljivih izvora vjetra, potencijal vodotoka, Gori (hidropotencijal Crnoj u energije zračenje sunčevo biomasa)i pokazali da tiizvori su mogu imati značajnu uloguu energetskom bilansu naše države. Na vodnog iskorišćenju resursa, kao jednog od najvećih prirod OB INTERVJU: Miodrag Čanović, pomoćnik ministra ekonomije za energetiku ekonomije ministra pomoćnik Čanović, Miodrag INTERVJU: Kakva je perspektiva razvoja obnovljivih izvora energi izvora je Kakva perspektiva obnovljivih razvoja je kod nas? nas? je kod Mart 2013. 24 Mart 2013. Mart 25 ------TI A IK TIF SER NI E Razgovarala: Biljana MITROVIĆ Biljana Razgovarala: L E Z ljanje regulatorne osnove za izdavanje zelenih zelenih za izdavanje osnove ljanje regulatorne iskustava u primjeni sistema zelenih sertifikata. sertifikata. zelenih sistema u primjeni iskustava nas, kao ni u zemljama regiona nema dovoljno dovoljno nema regiona u zemljama ni kao nas, Upitan da prokomentariše dešavanja na našem našem na dešavanja prokomentariše da Upitan tržištu, vezano za trgovinu zelenim sertifikatima sertifikatima zelenim vezano za trgovinu tržištu, koji se dobijaju za proizvodnju električne energi električne proizvodnju za dobijaju se koji rak u procesu stvaranja uslova za primjenu siste primjenu za uslova stvaranja u procesu rak no, Čanović je kazao da je u novembru 2004. go u novembru je da kazao je Čanović no, je iz obnovljivih izvora, što je u svijetu vrlo aktuel vrlo u svijetu je što izvora, obnovljivih iz je za zaštitu životne sredine i teritorije u oblasti ener u oblasti i teritorije sredine životne zaštitu za dine uspostavljena saradnja između crnogorskog crnogorskog između saradnja uspostavljena dine Ministarstva ekonomije i italijanskog Ministarstva Ministarstva i ekonomije italijanskog Ministarstva sertifikata za obnovljivu energiju. To je bio prvi ko bio je To energiju. obnovljivu za sertifikata getike, koja se, pored ostalog, odnosi na uspostav na odnosi ostalog, pored se, koja getike, ma zelenih sertifikata u Crnoj Gori. Međutim, ni kod ni Međutim, Gori. Crnoj u sertifikata zelenih ma ktrana? na biomasu na elektrana je izvjesna izgradnja Koliko Gore? Crne sjeveru Do sada u Crnoj Gori nijesmo imali korišćenje biomase za proiz- vodnju električne energije, ali je Nacrtom strategije razvoja ener godinegetike do 2030. predviđena izgradnja takvih postrojenja. Riječ je o prilično umjerenom scenariju, jer se pošlo od potenci jala raznih vrsta biomase u budućnosti će koja biti raspoloživa za proizvodnju električne energije, a uzeti u obzir su i troškovi proiz- vodnje. za Inače, proizvodnju električne energije ili električne energije i toplote koristili bi se primjenom brojnih tehnoloških rješenja ostaci od primarne drvne industrije, poljoprivredni usjevi i poljoprivredni proizvodi nus (biljni i životinjski otpad), mješoviti čvrsti komunalni otpad i biorazgradivi komunalni otpad (biološki otpad, deponijski gas i metan iz kanalizacije, Referentnim mulja). scenarijom nacrta predviđena Strategije je proizvodnja električne go GWh do 2030. 188 i GWh energijedo 2020. iz biomase od 101 dine. S obzirom da sjeverni dio države ima veliki energetski po biomase,tencijal planira se izgradnja elektrana području. tom na Koliko je naša domaća građevinska operativa i metalo operativa građevinska domaća je naša Koliko mHE i vjetroele u izgradnji učešće za referentna prerada Realizacijaovih projekata je tokuu okviruu i već su njih kompanije. metaloprerađivačke i građevinske naše angažovane obziromS da se radio novim tehnologijama,naravno da treba ul agati posebne napore da se naša preduzeća dodatno osposoblja vaju, kako u tehnološkom, tako i u kadrovskom smislu. Naglasio bih da ovi projekti nijesu samo šansa za razvoj energetskog sekto ra, već i za ukupni razvoj CrneGore. U prethodnom periodu ugovora o koncesiji za zaključeno je i 17 na osnovu javnog izgradnju nadmetanja malih HE,13 i 4 na os i to novu energetske dozvole,a s obzirom na veliki neiskorišćeni hi droenergetski potencijal, Vlada tendere za planira nove objavi da izgradnju hidroelektrana na raznim vodotocima u Crnoj Gori. Distributivne i prenosne elektroenergetske mreže Ev u čitavoj ropi doživljavaju promjene u razvoju i radu, zbog sve većeg bro jadistribuiranih izvora se koji uključujusistem,u radia postizanja ciljeva utvrđenih godine (20- Energetskom politikom iz 2007. EU 20-20). U toku realizacijeprojekata izgradnje malih hidroelektrana u Crnoj Gori skoro svi koncesionari se suočavaju sa problemom kako izgrađene mHE priključiti na postojeću elektroenergetsku mrežu. jeNajčešće elektrodistributivna mreža dosta udaljena od lokacija najekojima predviđena izgradnja mHE, što znatno poskupljuje i otežava priključenje, a u nekim slučajevima dovodi u pitanje i eko nomsku isplativost čitavog projekta. Naime, postojeća distributiv naelektroenergetska mreža Crne Gore građena je, kao i mreže u regionu, za snabdijevanje potrošača na niskonaponskom nivou. Zbog toga je Ministarstvo naručilo ekonomije, u saradnji sa UNDP, izradu Studije o priključivanju i radu distribuiranih izvora energi je u EES Crne Gore. Preporuke iz Studije ukazuju da je potrebno što prije početi sa izgradnjom distributivne 35kV nove mreže na sjeveru Crne Gore, štoje i zahtjev svih koncesionara. Riječ je o in vesticiji od miliona oko 20 €. ------neposto nekontrolisana sječa šuma,

i

se definisati putevi razvoja en prisutna Koliko su OIE izazov, ne samo za distributivni sistem, sistem, distributivni za samo ne OIE izazov, su Koliko inte njihove složenost na s obzirom nauku nego i za Ugovorizakupuo zemljišta izgradnjii vjetroelektrana zaključeni godine za lokalitetesu, kao što je Možura poznato, 2010. (opštine i KrnovoUlcinj i Bar) (opštine Nikšić i Šavnik). Na Možuri je predviđena izgradnja vjetroelektrane instalisane snage do 46 uz a na Krnovu uslov da se instalisana do MW, MW, 50 snaga ove vjetroelektrane dozvoli može CGES povećati ukoliko za MW, 22 priključenje dodatne snage na elektroenergetski sistem. Na osn Interesovanje za ulaganje u projekte izgradnje obnovljivih izvora obnovljivih projekte izgradnje u za ulaganje Interesovanje energije u Crnoj Gori ima trend rasta, kako kod stranih, tako i kod domaćih investitora. S obzirom da potražnja na tržištu energije stalno raste i da mnoge institucije finansijske nude svoju podršku zarealizaciju ovih projekata,oblasti investitori u ovoj su prepozna svojuli šansu. Naši kadrovi se intezivno osposobljavaju za izradu projekata za povlačenje finansijskih sredstavaEU fondova iz kroz razne vidoveobuke: na seminarima,učešće radionicama i sl. u elektroenergetski sistem? gracije ovu rezultata Studije integracije vjetroelektrana u EES Crne Gore i uz dodatnu analizu od strane CGES-a i investito iz 2011.godinu ra, kao i na osnovu Elaborata o priključenju VE Krnovo, je CGES godine izdao elektroenergetsku 2012. u avgustu saglasnost za MW. 72 priključenje Koliko su investitori zainteresovani za ulaganja u OIE i ulaganja za zainteresovani investitori su Koliko projekata izradu za osposobljeni kadrovi naši su koliko fondova? EU iz novca povlačenje za Jedan od ključnih problema za razvoj OIE u Crnoj Gori je Koji je, po Vašem mišljenju, najveći problem u razvoju problem najveći mišljenju, je, po Vašem Koji Gori? OIE u Crnoj janje širegnacionalnog konsenzusa oko važnosti investiranja u te projekte, a zatim i nedovoljna istraženost pojednih obnovljivih iz- vora, nepostojanje fondova za istraživanje i tehnološki razvoj u oblasti, kaoovoj nedovoljnost i modela finansiranja za podršku investicijama u OIE. Neregulisaniodnosi sa susjednim državama okooptimalnog ko korišćenje veće onemogućavaju vodotoka zajedničkih rišćenja raspoloživog hidropotencijala napredak i koče u razvoju proje kata. Postoje i formalna ograničenja za aktiviranje vrlo značajnih energetskih potencijala, kao što je Deklaracijazaštiti o rijeke Tare. Pored toga, U Crnoj Gori je neefikasnokorišćenje biomase za pripremu sanitarnetople vode bio upotrebe mogućnosti neiskorišćene prostorija, zagrijavanje i mase za proizvodnju drvnog goriva i za grijanje. daljinsko Realizaciju projekata izgradnje obnovljivih izvora često otežava i nepostojanje prostorno-planske dokumentacije na lokalnom nivou, kao i neophodnost velikih investicija za priključenje njihovo na elektroenergetski sistem. Imajući u vidu raspoložive poten cijale, cijene energije iz obnovljivih izvora, kao i potrebu ubrza nog razvoja sjevernog regiona Crne Gore, smatram da u sadašnjoj fazi razvoja prioritet treba dati hidropotencijala korišćenju kroz izgradnju velikih i malih hidroelektrana. gijom, održivi te energetski razvoj, uz što manji negativni uticaj na životnu sredinu. Imajući u vidu da je energetika stub sveukupnog, održivog i dugoročnog razvoja svake države i da energetski sektor pred stavljajednu od strateških grana crnogorske ekonomije, Crna Gora se opredijelila da razvoju energetskog sektora posveti punu pažnju, kako reformskim aktivnostima sektoru, u ovom tako i uključivanjemregionalnou evropskoi energetsko tržište. Ciljevi Crne Gore u oblasti energetike se poklapaju sa ciljevima Ener getskezajednice Evropskei su,pored Unijeto a povećanja sigurn osti snabdijevanja energijom, i privlačenje investicija za izgradnju novih proizvodnihprenosnih i energetskih objekata, povećanje efikas energetske unapređenje energije, obnovljive korišćenja nosti i razvijanje tržišne konkurencije, uz unapređenje ekološke situacije.Ciljevinašeg energetskog razvoja utvrđeni Energets su politikomkom Crne Gore godine. do 2030. tokuU je priprema Strategije razvoja energetike Crne Gore godine, do 2030. ključnog će dokumentastrateškog kojim ergetskog sektora u narednom periodu. Jedno od naših glavnih strateških opredjeljenja i prioriteta je valorizacija raspoloživih po tencijala OIE kao značajne razvojne šanse.

Mart 2013. Mart 2013. Mart ------, pod Biljana MITROVIĆ Biljana Dio Sajma bio je posvećen edukaciji osnovaca kojima je u bioskopu Cineplexx kroz četiri projekcije prikazana mini serija „Energetska efikasnost nije mogućnost-ona sa ciljemznačaj je da shvate moć“, energijedai je čuvaju, jer je dragocjena. potom su Školarci oku viru interaktivnih radionica zapažanja svoja iznosili o razmišljanja i značaju energetske efikasnosti. , ------BB So , Solaria , nomije najavilanomije Dragica Sekulić, pomoćnica ministra eko ministra Dragica pomoćnica Sekulić, PRINCIPI ENERGETSKE EFIKASNOSTI ZA USLOV GRAĐEVISNKU DOZVOLU Pomoćnica ministra ekonomije za energetsku efikasnost, Dragica Sekulić sjetila je još jednom da Vlada, u saradnji sa Hypo Alpe Adria bankom i NLB Mon tenegrobankom, odobrava beskamatne kredite sedam na godina građanima za Sistem , VIŠE,

, kao i NLB Montene UKLJUČIMO SE! Nemo-mont , Dihtovanje CG , Dihtovanje IMO Mikromont , , Globex

ETGgrupa

,

AUČ ergetske efikasnosti, dok je želja da promovišu dobre ideje i ajam u tržnom centru Delta Ministarstvo City, ekonomije Crne Gore organizovalo je povodom marta 5. - svjetskog Dana en

Ening

, nabavku i ugradnju solarnih sistema. Ona očekuje veću uštedu energije i primjenu energetske efikasnosti u narednom periodu zbog toga godine što ove su Projekat proširili i omogućili da i hotelije kojima najisplativije, to bez kamatedobiju solarni sistem. Sekulić podsjeća i na Vladinprojekat „Solarnikatuni“ u okviru kojeg se ugrađuju fotonaponski sistemi nakatunima u Crnoj Gori. -Ministarstvo godini doniralo sistema domaćinstvima 87 ekonomije je u 2012. na katunima nemaju koja pristup mreži, godine a ove domaćinstava. Ovaj projekat je pokrenuttaj sistem dobiće još 115 u želji da se što većem broju borave ljudi koji na katunima omoguće bolji uslovi života i rada. Energija, dobijena na ovaj način je besplatna za korisnike-kazala je Sekulić i najavila da je u pripremi još je dan značajan projekat oblasti iz ove se koji odnosi na dodjelu beskamatnih kredita za kupovinu kotlova za zagrijavanje prostora na masu. bio prilikom ovom podsjetiti,Treba kako je kazala, i na Program energetske efikasnosti u javnim zgradamakoji realizuje Ministarstvo ekonomije u saradnji sa njemačkom razvojnom KfW bankom unapređenja u cilju energetske efikasnosti i obezbjeđivanja obnovljive budućnosti. U okviru godine Programa, biće rekonstruisano do kraja i modernizovano 2014. obrazovnih oko 30 objekata, a u sarad sanji Svjetskom bankom, pored devet škola, biće na energetski efikasan način renovirano i šest zdravstvenihustanova Crnoj u Gori. Sekulić, takođe, ističe da je pripremljen set od pet podzakonskih akata Zakona o energetskoj efikasnostikoji bliže uređujuovu oblast i precizno definišu obaveze svih aktera u procesima projektovanja, izgradnje i održavanja zgrada.Poštovanje principa energetske efikasnosti biće sastavni dio svake buduće aplikacije za građevinsku dozvolu za izgradnju novih, i ali rekonstrukciju postojećih ob jekata,s obzirom pomenuti da će pravilnicibiti usvojeni dokraja mjeseca.

S

Specijalizovane kompanije za eksploataciju električne energije iz obnovljivih izvora promovisale promovisale izvora obnovljivih iz energije električne eksploataciju za kompanije Specijalizovane za mogućnosti prezentaciju Uz energije. električne potrošnju racionalnu za ideje svoje na bio je naglasak energije, izvora obnovljivih primjenu i efikasnosti energetske poboljšanje ljudi. 13 hiljada i do posjećivalo dnevno Sajam je da se Procjenjuje projekta. Montesol promociji N Sajam energetske efikasnosti, od 03-05.marta, u Delta City-u u Delta 03-05.marta, od efikasnosti, energetske Sajam lar povećaju svijest i znanje javnostio važnosti racionalne potrošnje električne energije, na Sajam dovela specijalizovane kompanije za eksploataciju električne energije iz obnovljivih izvora: GIZ Tedeko Solar Energy Solar Tedeko grobanku i Hipo Alpe Adria banku. Kako da energetsku efikasnost primijene u svakodnevnom životu, građanimogli su saznatineposrednom u razgovoru sa predstavnic ima izlagača. Naglasak je, ipak, bio na promociji Montesol projekta. Organizator se potrudio da građanima detaljno približi sve pred nosti pruža koje taj projekat, kao i put do povoljnog, beskamatnog kredita zadomaćinstva planiraju koja ugradnju solarnih kolektora. tokomInače, trodnevne manifestacije, je procjenjuje koju se dnev hiljada ljudi, predstavljenino posjećivalo solarni su oko 13 siste mi za zagrijavanje vode i dogrijavanje prostora, sistemi klimatizaci je i ventilacije sa toplotnim pumpama, energetski efikasnikotlovi za centralno grijanje i peći na pelet, uz prikaz prednosti u odnosu naklasične peći nadrva ugalj. i Predstavljeni su, takođe,sistemi za snabdijevanjeelektričnom energijom mobilnih stanica van su koje dometa distributivne mreže, kao i inovativna rješenja vrata i prozo ra sa specijalnim lajsnama za sprječavanje gubitka toplote. Mart 2013. 26 Mart 2013. Mart 27 - - - - : drveta i Olivera VULANOVIĆ . 3 klasične saznajemo kuće, od našeg domaćina. Moguće tvrdi, je, uštedjeti i više. Naime, primjenom toplotne pumpe uštede za grijan je bi bile i do 7 puta u odnosu veće na sadašnji nivo pa u porodičnoj kućiAdžić, dogledno u vrijeme, planiraju ugradnjui pumpe, ove kao efikasnosti. energetske mjere dodatne OKOLINOM

------sa vazdušnim slojem od 5 cm. Konstrukcija međuspratne tavanice je koja koristi koja bunarsku vodu, prosječne temperature Dogrijana od 10˚C.

SA i zapremine m oko 730 2

po mnogo sečemu razlikuje od smanjuje gubitke toplote preko spoljašnjeg omotača objekta (postignut je odnos površine omotača i za HARMONIJI

PRINCIPI ODRŽIVE GRADNJE

Prozorski otvoribalkonska i vrata zastakljeni sutrostrukim niskoemisionim staklima. ostalih porodičnih kuća u Nikšiću.Jedna je od prvih energets uća arhitekte, Nebojše Adžića, ki efikasnih, modernih porodičnih kućaCrnoj u Gori naprav

Na jednoj od prvih energetski efikasnih, savremenih porodičnih kućaCrnoj u Gori, kući arhitekte, NebojšeAdžića, koji ujedno je i voda se razvodi sistemom cijevi integrisanih u zidove od opeke akumulatori su (koji i omalterisanih toplote) sa unutrašnje strane ter projektant, primijenjeni su principi održive gradnje. gradnje. održive principi su projektant, primijenjeni kuće Kompaktna forma premine objektaA/V od 0,4, a optimalne vrijednosti se računaju ispod Kuća je 0,8). napravljena od lokalnih materijala opeke. Konstruktivni zidovi od su opeke zidane na 25 cm sa izolacijom od 8 cm i fasadnom oblogom od četinarske građe, postavljene na drvenoj potkonstrukciji. Time je formirana vjetrena fasada od lijepljenih lameliranih drvenih greda, a završna krovna konstrukcija od rešetkastih drvenih LKV nosača, sa termoizolacijom od 20 cm. toplotne pumpe sistemom objekta je riješeno Grijanje momalterom. ljetnjem periodu Hladna voda se koristi u za rashlađivanje prostorija. Cio sistem je vrlo ekonomičan, jer koristi toplot nu pumpusnage 6 kW za prostor površine m 260 U Porodična kuća Adžić, jedan od prvih energetski efikasnih objekata u objekata efikasnih od prvih energetski jedan kućaAdžić, Porodična Crnoj Gori K ljena na principima održive gradnje. U poplavi vještačkih materi jala, betona gradnja porodične plastike, i podrazumijeva koja kuće visoku ekološku svijest i neke izvorne vrijednosti kao što je korišćenje domaćeg materijala, događaj privlači je koji pažnju. Potreba za niskoenergetskim kućama danas je, u kontekstu aktuelne nestašice energije, svjetski trend. Kuća Adžić se nalazi u Grudskoj ma hali, u dijelu starog gradskog jezgra. Jednostavne i skladne forme, uk lapa se u ambijent svojom koji istorijskom dimenzijom obave na to zuje. Materijalni momenat najčešći je pokretač sličnih projekata, ali Nebojša Adžićističe nije bio da mu to primarni cilj. -Prvobitni motiv mi nije bio finansijskakorist, već pokušaj u da vre menu brze gradnje i brzog načina života doprinesem očuvanju oko linekroz primjenu principa ekološke gradnje, kaže arhitekta Adžić. povratakDali prošlostu može poslužiti kao inspiracija za arhitekt uru koja, u saradnji sa prirodom, stiče epitete pametne, štedljive i ekološke? Racionalnostfunkcionalnosti tradicionalne crnogorske kuće danasi impresionira, mišljenja je naš sagovornik. On stare objašnjava da su kuće bile smještene pri stijeni, u prirodnom zaklonu, a da se na južnoj strani nijesu pravili najčešće otvori, zbog vjetra i sunca. Koristili se su autohtoni materijali i čuvali prirodni zakoni. Zaključujemo da je nekadašnji domaćin, je čija jedina graditeljska „nauka“ bila iskustvo i zdrava logika stvorio prauzor energetski efi kasne i humane arhitekture. Ove dobre arhitektonske principe tradicionalne gradnje imao je u vidu i Nebojša Adžić jer je, kaže, u konceptu primjene prirodnih ma terijala, kao i u svođenju forme na minimalno, iskoristio iskustva koja naši precisu odavno primjenjivali. -Utradicionalnim primjerima gradnjebio je postignut visoken nivo ergetske efikasnosti minimalnim sredstvima i prostomtehnologijom. Narodno graditeljstvo se držalo iskustva je koje nalagalo kvalitetne i osunčane lokacije za gradnju izvlačili su iz kojih maksimum, pa su, uz grad održive nivo dosezali materijala gradivnih prirodnih primjenu je ostvarivnje koji danas teško i pored svih tehnoloških dostignuća, Adžić. dodaje da arhitekta,Teza radeći u saglasju sa prirodom brani jedan pogled na svijet, nameće se sama po sebi. Stvaranje harmoničnog odnosa sa energetski postulati su neprikosnoveni reljefom, klimom, okolinom, efikasnog, trajnog i ekološki poželjnog objekta. Bitna je, svakako, i ekonomska isplativost ovakve gradnje. Kakvo je iskustvo porodice Adžić? Proračuni i analize ukupnih troškova pokazuju da je ušteda električne energije na godišnjem nivou veća za dva, do tri puta u odnosu na

Mart 2013. Mart 2013. Mart ------) II ( I R E E LN ciljevi za smanjenje potrošnje primarne en ergijegodine za 20% uz do istovreme 2020. za ugljendioksida 20% emisije smanjenje no doveli do su toga da se obnovljivi izvori en ergijetretiraju kao okosnica ušteda.timU uštedama primjena toplotnih pumpi uze će ti značajno od učešće nanivou 22% EU. U prethodnih pet godina nekoliko evrop skih zemalja je donijelo i zakonske odredbe da svaki novoizgrađeni građevinski objekat mora da ima ugrađenu toplotnu pumpu za zagrijavanje i većina ev prostora. Takođe ropskih zemalja obezbjeđuje značajne pod sticajne mjere za ugradnju toplotnih pum pi, od direktnog plaćanjaproizvođaču za svaku isporučenu toplotnu pumpu do poreskih olakšica za Jednostav korisnike. no je izračunata dobit od primjene toplot nih pumpina nivou države i na osnovu toga određenesu podsticajne mjere da bi se os tvariliplanirani efekti. Ovakvim ili sličnim modelom trebalo bi da se vodiCrna i Gora. Savjet je usvojio EU odluku go da od 2020. dine svaki novoizgrađeni stambeni ili po slovni objekat mora da bude energetski nezavistan. znači u svakom da će objek To tu morati da se proizvede onoliko energi je u toku godine sekoliko u tom objektu i potroši. Nije potrebno ni naglašavati da su toplotne pumpe nosilac ostvarljivosti ove odluke sada i da će uslijediti podsticajne mjereza još brže njihovo usavršavanje, daa Crna Gora mora početida razmišlja i u ovom kako bi jednogpravcu postala dana puno pravna članica EU. jeVrlo važno da se vrši potpuno ispitivanje sastava i kvaliteta vode iz bušotina. Država treba da uzme aktivno i odredi učešće koje vode mogu da se ispuštaju na površinu, morajua koje da se vrate u podzemlje po sle uzimanja toplotne znači energije. To da budući korisnik mora da ima postojeće rješenje o tehničkom prijemu bušotine ili da rješenje. novo dobije analiza urađenih posle U Crnoj Gori i regionu veliku zabunu izazi va pojam „geotermalna energija“ po koji drazumijeva se da odnosi hidrogeoter na malnu energiju, tj. na izvore tople vode ili nabušotine sa toplom vodom visokih tem hladnije da mišljenje je Ustaljeno peratura. vode geotermalne nisu i da zbog toga nisu pogodne za korišćenje i za grijanje, što kao što smo vidjeli nije tačno. geoter niskotemperaturne Korišćenje malneenergije pomoću toplotnih pumpi stambenog po i hlađenje i za zagrijevanje slovnog prostora budućnosti u bliskoj će približavanjem postati EU naša obaveza. GO ------J NO MA ER R C OT vau atmosferu zanemarljiv na gotovo nivo; Zauzima minimalni prostor; održavanjaSmanjuje troškove siste ma, ne zahtijeva kompleksnu venti laciju za odvođenje gasova od sagori jevanja i ne postoje kotlovi za čišćenje održavanje;i Garantujevisok stepen sigurnosti rada zaštićen je Georazmjenjivač sistema. od grubihuticaja klime; Nema otvorenog plamena, zapaljivih goriva, ne nosi rizik od slučajnog tro ugljen-monoksidom; vanja Neprevaziđen kvalitet vazduha u ob jektu se koji grije – hladi, jer održava idealan nivo vlagei nema oscilacija temperature; bučan; Nije Nema potrebe da se stalno podešava termostat, već se podesi na željenu temperaturu i onda se na njega zabo ravi. Smanjuje stepen emisije štetnih gaso E javanježivotnog prostora sanitarnei vode, a ljeti i za hlađenje tih istih prostorija. Geo termalna energija se može uspješno koris svrhe,titi u ove a u tom slučaju bi veći dio proizvodnihnaših električnih kapaciteta bio usmjeren ka izvozu električne energi je.Klimatski usloviu Crnoj Gori idealni su za pumpi. toplotnih primjenu seUkoliko toplotne pumpe koriste u kom sabinaciji podnim zidnim grijanjem, i ost varuje se termoakumulacioni efekat. Na taj način se omogućava da se u velikom dijelu sezone koristi električna grijanja energija po noćnojtarifi čime cijenase grijanja smanju • • • • • • • • Zašto je geotermalna en geotermalna je Zašto za nas? bitna toliko ergija U našim uslovima, ogroman procenat proiz- vedene električne energije troši se u zgrad prvenstveno za za zagrima stanovanje, je još tri do pet puta. Ovakvo korišćenje en ergije u Crnoj Gori bi imalo višestruke pred nosti, jer bi se potrošnja obavljala tokom noći kada postoje viškovi električne energi je i smanjila bi se vršna opterećenja u toku dana, čime bi se ostvarila bolja regulacija elektroenergetskog sistema. 40%Preko primarne energije se troši u EU za grijanje i hlađenje. Prema tome, je to široka oblast treba u kojoj da se djeluje i gdje je neophodno da se postignu značajni rezulta ti. Energetska zavisnost Evrope od uvoznih agregata posebno se iskazala u gasnoj krizi u januaru godine. 2009. Visokopostavljeni ------G JE U JE J J GI ER

N

Ovajsistem koristi mnogo manje en ergije od konvencionalnih sistema za grijanje, pa je ušteda preko u 70% poređenju sa klasičnim sistemima gri janja; pumpa imaToplotna mogućnost da obezbijedi toplu vodu, što znači dodat nu uštedu;

Sistem sa toplotnom pumpom sa stanovišta investitora ima sljedeće prednosti: • A – podzemne vode; B – geotermalne sonde; C – zemljani kolektori • di s tom razlikom što se ne buši bunar u sekoji spušta sonda, već se plastične cijevi polažu u obliku mreže u zemljište na dubi Energija seni od pri koja ovom oko 1,5m. likom prikuplja je većim dijelom sunčeva energija akumulirana u površinskom dijelu zemljišta u toku ljeta. Ovo rješenje je znatno jeftinije od sondi se ukoliko ugradnja obav u tokulja gradnje objekta postoji i ukoliko dovoljno velika površina zemljišta za post avljanje kolektora. Nepovoljna strana ovog metoda je što se energija iz zemljišta troši tokom zime, pa se tokom zime smanjuje efi kasnost sistema. Zemljani kolektor je rješenje vrlo slično son

Geotermalna energija je najprisutniji i najdostupniji izvor energije na planeti, ali još se nedovoljno nedovoljno se još ali planeti, na energije izvor i najdostupniji najprisutniji je energija Geotermalna proiz energija se da ljudima među shvatanje dominantno je što toga zbog prvenstveno koristi, RAZVO STRUČNI PRILOG: Luka Vučinić, dipl.ing.geologije za hidrogeologiju dipl.ing.geologije Vučinić, Luka PRILOG: STRUČNI

vodi samo u hidroelektranama, termoelektranama, nuklearnim elektranama i da se vadi u obliku u obliku vadi se i da elektranama nuklearnim termoelektranama, u hidroelektranama, samo vodi uglja, nafte, gasa... E Mart 2013. 28 Mart 2013. Mart 2929

------, koji , koji , odlučila je po /vjetroelektrane.com/ snage MW. 50 iznos od 500 eura, za eura, odiznos 500 Ukoliko bi država, na država, bi Ukoliko kupcu pumpe toplotne uštedom bi se postigao postigao se bi uštedom primjer, donirala svakom svakom donirala primjer, iznos bi državu koštao 10 10 državu koštao bi iznos miliona eura. Na taj način, način, taj Na eura. miliona 20.000 toplotnih pumpi taj pumpi taj toplotnih 20.000 napravljena nova elektrana efekat kao da je za isti novac za je isti da novac kao efekat stva, izgrade bazene i spa bi koji centre, uštedama u grijanju vode i samoj vodi (koju u tom slučaju ne bi preuzimali od vodo zavoda) kratak period sami otplatili sebe. Uštedjeli bi i na zagrijavanju i hlađenju soba i apartmanadobili i jeftiniju i toplu sanitar nu vodu. Na taj način bi obogatili turističku ponudu Crne Gore novim sadržajima, povećali kategorizaciju hotela, smanjili a Crna Goratroškove, bi postala konkurent turističkanija destinacija. /kraj/ “ ZELENI“ AUTOMOBIL Američka kompanija, Evonik kazati način na koji električni automobili mogu postati još „zeleniji“. Kompanija je u predstavilaAustraliji au prototip najnoviji Explorer Wind pod nazivom tomobila je na energiju vjetra prešao 5000 gotovo ki lometara. Pogon automobiladolazi iz litijum jon baterijeske pohranjuje koja električnu en ergiju proizvedenu uz pomoć prenosive vjetroturbine je instalirana koja tijelu au na tomobila. slučajevima U kada vjetroagre gat nije u stanju proizvesti dovoljno energi je zapogon automobila, u pomoćpriskače ogromni zmaj proizvodi koji svu potrebnu energijučak i uz mali povjetarac. od ugljen je izgrađeno vozilo Lagano ih vlakana dok točkovi napravljeni su od posebne silika-silan gumene smjese koja dodatnosmanjuje otpor automobila. Prema dnevno automobil proizvođača, navodima proizvede dovoljno energije za gotovo 360 kilometara, uz i to potrošnju električne en eura. od desetak vrijednosti u ergije ------/croenergo.eu/ dizajnirao je energetski ne jahlađenja i u svojim kućama, aliim je takođe potrebno jasno i precizno objasni ti da je grijanje – hlađenje pomoću toplot post koji način pumpi najekonomičniji nih oji i da se cijena takvog grijanja– hlađenja neće drastično mijenjati zavisnosti u od kolebanjacijena energenata na svjetskom svuda je električne energije Cijena tržištu. u svijetu najstabilnija u odnosu na druge energente i može se očekivati tako da će biti i u budućnosti. naših građana Većina je skeptičnaprema novim rješenjima, pa tako bilo mora akcija koja da bude jasna kako bi dala dugoročne rezultate. biUkoliko država, donirala na primjer, sva kom kupcu toplotne pumpe iznosod 500 eura, za 20.000 toplotnih pumpi taj iznos bi državu miliona eura. koštao 10 Na taj način, uštedom bi se postigao efekat kao da je za isti novac napravljena nova elektrana snage MW. 50 Crna Gora kao ekološka država i država koja je značajno orjentisana ka turizmu, mora podstaknuti i informisati vlasnike hote la i smještajnih kapaciteta o prednostima ovakvog sistema. Hoteli bi na ovaj način mogli vrlo brzo da povrate uložena sred ENERGETSKA KUĆA OTPORNA NA “SVE” Australijski arhitektonski studio Charles Architects Wright zavisnu kuću u tropskoj šumi. Ova solarna kuća izgrađena je kombinovan jem izgradnje na lokacijiprefabrikovanih i betonskihploča ukomponovane su koje u jedinstven, zvjezdasti oblik kuće. Sobe „leb de“ nad vodom, a poseban dizajn osmišljen je s ciljem stvaranja otpornosti tropske ove kategorije. 5. ciklone na rezidencije Osim što je otporan na prirodne uticaje, dom je u potpunosti nezavistan od mreže. Sistem krovnih solarnih panela i baterija stvara svu potrebnu električnu energiju, dok pose bansistem sakuplja kišnicu pohranjujei u spremnik od hiljada 250 litara. U kući post oji i sistem tercijalnog tretiranja otpadnih voda, kao i recikliranja vode navodnja te vanja tehničkom vodom. Skladištenje u top masi hladilinskoj cijeli ambijent, dok efikas mehaničkini sistemi automatizacijai zgrade maksimalno potrošnju smanjuju energije u svrhu kontrole klimatskih uslova u građevi ni.

------

, poznatu po Adriatic

SURFUJUĆI INTERNETOM: SURFUJUĆI U istraživanju Instituta Vinča i Mašinskog fakulteta u Srbiji otkriveno je da brike ti napravljeni od kafene pljevice imaju veli ku energetsku vrijednost. otkriće je na To velo kompaniju Strauss tona proizvoda nus tane oko 140 - kafene količina možebiti dovoljna zapljevice. tri Ta mjeseca grijanja. Kompanija na taj će način uštedjeti do 90.000 eura, se a investicija će isplatiti za mjeseci.manje Pored od materijalne 18 ko risti postoji i značajno smanjenje štetnog uticaja na životnu sredinu. Korišćenje brike ta od kafene pljevice dovodi i do smanjenja atmosferu. dioksida u ugljen emisije /doncafe.rs/ KAFA KAO ENERGENT brendu Doncafe, da koristi taj proizvod nus biomasu. kao kafe prerade Prilikom prerade kafe sirove kompaniji os nihpumpi grijanju u i hlađenju prostora u CrnojGori može da se riješi različitim pro gramima stimulacije ili kombi njihovom nacijom. imati za će koja Akcija povećanje cilj prim jene toplotnih pumpi zazagrijavan je i hlađenje stambenihposlovnih i ob jekata treba da počne obrazovanjem tele radija, štampe, putem stanovništva vizijeinternetai načinima,o prednostima i koristima korišćenja niskotemperaturne energije. geotermalne StanovništvoCrne Gore ima na štednji određenu količinu novčanih sredstava, a vlasnici tih sredstava se griju na najčešće fosilna goriva ili na struju. Oni svoj novac sigurno neće ulagati u elektroenergetski sistem Crne Gore, a država i Elektroprivre da Crne Gore samo akcijom informisan ja moguaktivirati mali dio tog novca. Za onaj dio stanovništva nema koji novca, a bikoji bio zainteresovan za iskorišćavanje obez je potrebno energije, ovakvog vida bijediti povoljne kredite, uz podstica jne mjere. Stanovništvo bi na ovakav samo grijan način način finansiralo nov Problem nedovoljne zastupljenosti toplot

Mart 2013. ------NA ERE T

RIJEKE PIVE RIJEKE Iz ovoga proizilazi da je evapotranspiracija (odnosno gubici koji uključuju i eventualno podzemno za oticanje) čitav 703.3 sliv Pive miliona metara kubnih godišnje ili % P= 23. Mala vrijednost evapotranspiracije ukazuje, i potvrđuje a pret Slivse odlikuje vrlo visokim padavinama specifičnimi oticanjem. Specifični oticajisu u gornjimdjelovima sliva, odnosno pojedinim podslivovima znatno veći u odnosu na donje djelove sliva. Padavine na pojedinim podslivovima, posebno po vododjelnici sa jadranskim slivom,prelaze preko 2300 mm,dok seu centralnim djelovimasliva praktično stalno kreću oko 2000 mm vodenogtaloga. srednjemU dijelu toka padovido oko2 su m/km, 3 dok se u donjem kmtoku, od približno ušća koncentrišu veliki do 15 padovi na po koji postavke o loše definisanoj slivnoj površiniPive što se svakako loše odražava pri hidrološkom bilansiranju. Izdašnost sliva može se izraziti sa koeficijentom oticanja (j=0.77) i modulom oticanja (q=42.0 litara u sekundi po kilometru kvadrat štogovori o vodnostinom), sliva. Prirodniuslovi zakorišćenje hidroenergetskog potencijala na rijeci Pivi i pritokama vrlo su povoljni. jedinim dionicama iznose, čak, do m/km. se 28 značajni pa Takođe dovi koncentrišu i u gornjem toku na dijelu Pridvorice, gdje takođe na pojedinim dionicama prelaze vrijednosti od m/km. 20 zoni, U toj na samo 5 km toka skoncentrisan je pad od 64 m, što stvara vrlo po voljne za uslove realizaciju postrojenja instalisanosti. velike Na potezu je koja pod rijeke Pive, usporom od HE »Piva«, prosječne neto vodne snage izrazito su samo velike na prvoj dionici, od km gdje dostižu vrijednost GWh, od što je 323 najveća10-15, koncen tracija potencijala na crnomorskom slivu. Na uzvodnom potezu iskorišćenog toka potencijali znatno su manji. defini su dijelom Pive rijeke hidropotencijala za iskorišćenje Uslovi sani postojećim postrojenjemHE »Piva«. Uspor akumulacije se protežepribližno kmdo 50 (uzvodno tj.do oddijela brane), toka ri jeke Komarnice. zoni u toj Upravo postoje izvanredno povoljni uslovi za izgradnju visoke brane. nove Na potezu nizvodno od Duži pa do sastava sa Sinjcem, Komarni ca teče vrlo uzanim kanjonom, je koji topografski posebno po A

------mil LIV = 2.362,0 miliona metara miliona metara S oteklo je najrealnija. prosU 2 = 3.068,5 palo hidrometrijskog profila Šćepan izvora i povremenih i stalnih karst , do stalnih i stalnih (hidrogeološka površina Prosječna visi sliva). 2

postaje od snažnog vrela Sinjac (574 mnm) i rijeke Kom postaje mnm) od snažnog vrela (574 Sinjac

ereni sliva rijeke najvećim Pive dijelom pripadaju Crnoj Gori, a jednim manjim dijelom Bosni i Hercegovini. Slivna površina rijeke još nije Pive definisanate se različitim obradama dobi iznosi 1784 km , iznosi 1784

Mr Slavko Hrvačević,Mr Slavko ekspert dipl.inž., poznati naš u oblastivoda, dugogodišnja svoja istraživanja vodnih resursa u uvodu krunisao Gore knjigeCrne je vrlo - vodni lijepom kaže resursi knjigom. i sam autor i korisnom što Kao dragocjenost ne samo resursna dosad da nije bila najvećepredstavljaju prirodno na bogatstvo Ta Gore. Crne monografski ljudi, dobrobit odgovarajući za već nije obrađena. bila nicjelovito način iskorišćena Ideja o izradi dugogodišnjegElektroprivrediiz autorovog kao monografije Crneje rada i ali saradnika u Gore, proistekla Sadržaj Gore. Crne zavoda Republičkog monografije hidrometeorološkog Crnavoda Gore« »Resursi površinskih u oblasti i omogući i projekte voda procese podatke, relevantne koncipiran je sa namjerom prije da svega sintetizuje dalju nadgradnju. za formiranje solidne baze KARAKTERISTIKE FELJTON: Monografija “Resursi površinskih voda Crne Gore”, voda Crne Gore”, površinskih “Resursi Monografija FELJTON: (V) Hrvačević Slavko mr jeku godišnje dobija preko 1700 mm vodenogjeku godišnje taloga, dobija preko 1700 sa prosječnim višegodišnjim proticajima m kubnih u sekundi oko 75 Šćepan (HS polje) vode i sa specifičnim modulom42.0 oticanja litra od u sekundi kvadratnom.po kilometru Hidrografska mreža rijeke je relativno Pive dobro razvijena. Pravac pružanja planinskih vijenaca i dolina generalno određuje pravce pružanja toka i pritoka. Pive Slivno područje je karstnog karaktera. Rijeka Piva sa kojom mnm) arnice, a sastavnica u Šćepan (433 Polju je rijeke Tare formira rijeku Drinu. Piva je rijeka sa četiri imena: u gornjem toku, izvorišninjen pod dio, jugozapadnim padinama Durmitora (brdo Ra nazivase Bukovica, mnm), nisava-2086 od Prid sastava saTušinom vorica, nizvodno od ušća Komarnice preuzima njeno ime, a tek od Pivskog oka naziva se Piva. Dužina km, rijeke iznosi Pive a od oko 32 izvorištaoko94 km. Ima uglavnom Tušine meridijanski pravac toka. Od sastava Komarnice i Sinjca do Krsca, od ušća do Vrbnice Mratinja oddolinskei strane luke, Mratinja do Čokove veoma su strme, skoro vertikalne. Kanjon dostiže dubinu i višeod 1000 m, a izgrađuju ga krečnjaci trijaske starosti. Izgradnjom hidroakumulacije “Piva” dio ri potopljen. je Pive jeke Bukovica, Bijela, Šavnički Tušina, Pritoke rijeke su: Pive potok, Prid vorica, Skakavica (odnosno Grabovica) i GornjaKomarnica. Kako terene ovog sliva pretežno izgrađuju karbonatni sedimenti, među kojima preovlađuju skaršćeni jako i vodopropusni krečnjaci, padavineto poniru praktično tamo gdje seizlučuju, prihranjujućina taj način prostrane i vodom bogate karstneizdani se praz izdani.- Te ne preko niza povremenih nih vrela se koja uglavnom nalaze duž kanjona Komarnice, Pri Pive, dvorice, Bijele, Bukovice i Tušine. Najveći dio terena sliva kao Pive, što je navedeno, predstavljaju kar stni tereni. Vododjelnice između pojedinih slivnih cjelina u slivu Pive dosta su hipotetične. Tare i Pretpostavka je da pri malim vodama dio voda iz topografskog sli a pri velikimva preliva Pive vodama dolazi u sliv Tare, do prelivanja u se posebno odnosi To sliv Pive. na podzemne vododjelnice, odnos no djelove terena, gdje razvođa su predstavljena širom promjen ljivom prostornom zonom. Ona se pomjera zavisno od hidroloških prilika tokom hidrološke godine. Površina slivova se mijenja u različitimdobima godine, što zahtijeva svakakodetaljniobimnija i proučavanja.ja Usvojena površina za sliv Pive polje

na padavina za period 1949-1991. godine iznosila je 1719 mm. U sli godine iznosila je 1719 na padavina za period 1949-1991. vu formira Pive se, na račun padavina, V T jaju i različiti podaci. ocjeni Po mjerodavnih stručnjaka hidrološke i hidrogeološkestruke, km vrijednost od1784 nih vode u sekundi. S tim u vezi, oticaj sa sliva je V kubnih godišnje. Oticaj za navedeni period metara iznosi 74.88 kub iona metarakubnih vode godišnje. Mart 2013. 30 Varijanta I UKUPNO Ukupno Šavnik Bukovica- Pošćenje Pive Pritoke /glavni tok/ Ukupno Komarnica Postrojenje /pritoke/ Podužni profil hidroelektrana na rijeci Pivi (po (po VO CG – Pivi 1981.)rijeci na hidroelektrana profil Podužni “Piva”,HE vodu. donju njenu čineći do prostire Bijela”, mnm 500 “Buk HE od NU kota čija se postrojenja uokviru (Mratinje) se bi “Piva” iskoristio HE od Pive nizvodno toka akumulacija);-dio - (izgrađena “Piva” akumulacija i hidroelektrana “Lonci”;- “Šavnik”;-akumulacija i hidroelektrana i hidroelektrana CG (1981) ihidroelektrane:-akumulacija akumulacije sledeće čine osnove Vodoprivredne u okviru koja predviđena su bila Rješenaje potencijala. vodnog koncentracijom velikom sa uvodotoke svrstava vodotok ovaj Tušine što Polja ušća do 14.3 iznosi uBukovicu QWh/km, Šćepan od Pive, vodotoka osnovnih duž proticaj linijski Specifični 1162.4 proticaja GWh. srednjeg od manjih voda od potencujal 132.7iznosi hidroenergetski MW, odgovarajući je dok proticaj prosječni Pive za vodotoka snaga prosječna tome Prema 89.4 od GWh. ekvivalentom MW, energetskim sa 10.2 oko iznosi pritoka većih Pive snaga 1.073 Odgovarajuća GWh. duž tokovima osnovnim na iznosi Qsr ispod voda od ropotencijal hid neto 1.63 iznosi linijskom iznosu, nom Odgovarajući MW/km. 122.5 iznosi MW proticaju što, uspecifič prosječnom Bukovice, pri i Pive, Pridvorice Komarnice, vodotoka snaga vodna neto Ukupna Grabovice. i Bukovice Bijele, sastava poslije Šavnika, od nizvodno rijeke potez ranje akumulacija i izgradnju hidroenergetskih postrojenja jeste jeste postrojenja hidroenergetskih i izgradnju akumulacija ranje morfološkom smislu kao moguće povoljne lokacije za formi za lokacije povoljne moguće smislukao morfološkom voljan za gradnju lučne brane u području mjesta Lonci. U Lonci. mjesta upodručju brane lučne gradnju za voljan Der. Der. Prib. postr. Tip 2.93 1.45 21.6 m Qsr 3 /s 10.0 6.0 130 m Qinst 3 /s 231 10.6 0.95 9.6 160 220 hm Vkor 3 256.5 156 155.0 m Hbr 243.0 148.0 153.4 m Hnet 1080 976.5 816.0 mnm KNU 187 27.3 20.0 7.3 160 160 MW Nist 316 69.0 53 16 247 246.7 GWh Esr - - - godine, iznosi 1245 iznosi godine, hm VO CG– po 1981. iz zapremina korisna ukupna ovomna vodotoku akumulacije Utri protoka. preraspodjela ivremenska regulisanje i značajno basena akumulacionih velikih formiranja mogućnost Posebna hidroenergetskogosobenost potencijala Pive je Tušine uBukovicu. rijeke ušća do tj. dijela, Tarom, izvorišnog sa blizu spoja do sve pa Pive tok čitav od način najcjelishodniji ivodoprivredno energetski na se bi iskoristio “Piva” HE vode donje do uspora prenošenjem isa Pivi na ihidroelektrane akumulacije tri pomenute Sa Varijanta II

Pive: rješenjadeća iskorišćavanja hidroenergetskog potencijala rijeke su sle 2001. iz osnovi predložena Vodoprivrednoj godine Prema VO2001. po iz godine rješenja Hidroenergetska rješenje. dato idejno elaboratom za je istim koji »Lonci«, profil je rješen daoptimalno je Studija pokazala je ja ove hidroelektrane. projektovan faze dalje za osnove kao HE »Komarnica« brane profil za opredjeljenja iutvrđivanje varijanti uporedivost i ekonomsku energetsku tehničku, kompletnu omogućio koji nivou bi na nica« HE »Komar rješenja moguća idefiniše obradi da ne», zadatkom sa bra profila rješenja »Studija je urađena alternativnih razloga, Iz tog Šavnika. potapanja bez rješenje koncepcijsko naći treba marnice, Ko potencijala hidroenergetskog izučavanju udaljem da je čeno zaklju 1984. od godine, Gore, Crne Republike planom Prostornim vodotoka. regulisanja stepena visokih od jedan je što 0.53,“Piva” brane profil na uodnosu caja

Komarnica UKUPNO /pritoke/ Ukupno Timar Šavnik Pive Pritoke /glavni tok/ Ukupno Postroje-nje stalisani protok, stalisani protok, Nist bruto pad; Hnet nalsko derivacioni tip;nalsko Qsr derivacioni Legenda: - instalisana snaga; Esr D Prib. Der. Der. postr. Tip er-derivacioni tip; P Vkor - neto pad;- neto KNU

kubnih, tako da je stepen regulisanja proti regulisanja stepen je da tako kubnih, 21.6 2.72 7.65 m Qsr - korisna zapremina akumulacije; - korisna akumulacije; zapremina 3 /s m Qinst 130 10.0 50.0 - srednji protok uprofilu; Qi - godišnja proizvodnja. godišnja - 3 /s rib- pribranski tip; K rib- -kota normalnog uspora;-kota normalnog 223 3.0 160 hm Vkor 220 1.8 1.5 3 m Hbr 155.0 165.0 162.0 m Hnet 153.4 159.4 151.0

der- ka Hbr - in mnm KNU 816.0 1150 980.0 ------MW Nist 160 239 79 160 14 65.0 GWh Esr 246.7 365 118 247 32.0 86.0

31 Mart 2013. ------Olivera VULANOVIĆ Olivera vo radvo čini posebnim i velikim, priča nam Vladimir. Kampovanje je još jedna našeg ljubav sa govornika. Ali ne, kako bi mnogi očekivali, u blještavilu i gužvi morske obale već opet planini. u se nije Ko probudio u miru i ljepoti planinskog jutra, taj ne zna da je Durmitor stvoren za kampovanje, a voda Crnog jezera za kupanje,objašnjava. je da je u zdravom tijeluPoznato nastan jen i zdrav duh, ali savremeni čovjek ne mari opomene. za ove Vladimir Kilibarda sigurno nije jedan od njih, jer rad na spra vama računa u najljepše provedeno slo bodno vrijeme, a zaljubljenik je i u skijan je. Njegova vitalna, sportska figura dolazi kao nagrada za upražnjavanje svih ovih aktivnosti. ambicija, im je cilj uživanje u poštovanju prirodnih zakona ljepoti i planine. -U susretu sa planinskim gorostasima, čovjek je shvata koliko mali i da ga upra ------. Svo . Svo velikih ma. Bez i Radovan kim vrhovi po crnogors provodi sa bratom, narenjem. Ljeto Ljeto narenjem. ga na bavljenje plani Ovi afinitetiusmjerili su i brata i Miroslava kaže Vladimir. i u prirodi – moj je izbor, ravak na svježem vazduhu osi psihičku relaksaciju. Bo učili i svoje su troje djece da mom mišljenju, fizički umor don energije i bilans. Kao inženjer energetičar energetičar Kao inženjer bilans. i energije dobro se snalazio i u prodaji i zaključivanju ugovora,a sada pred su izazovi njim koje pretpostavlja mjesto šefa Službe u Sekto ru za marketing prodaju. i Neće mu kaže biti s obzirom teško radno da i novo mjes poredto, ostalog, podrazumijevai ener getske analize vezane za potrošnju en ergije. Kilibardaističe da je izuzetno zadovoljanšto je profesionalnu karije ru vezao za veliku i pouzdanu kompaniju kakva je Saradnja EPCG. sa kolegama iz OJ Snabdijevanje, mahom mladim ljudima, uvijek je tekla perfektno, kaže Za Vladimir. sebe tvrdi da ne bira posao, ono što dobi je, uradikvalitetno i brzo. mnogoPo netipičan čemu mladi čovjek, Vladimir u radu vidi smisao. Rad je, uos talom,obilježio njegov život,čak i odras tanje. Da bi dopunili kućni budžet, njego vi roditelji se su okrenuli uzgajanju plasteničkograsada rodnomu Kličevu. Okretni i vrijedni, Božana Kilibarda ga,sestru Marinu rad održava i oplemenjuje.Umjesto površnim zabavama,Vladimir seokrenuo porodičnom poslu je koji iškolovao nje troje inženjeri su i imaju svoje profesion alne obaveze, i danas ali su spremni da „priskoče“i pomognu roditeljima u sva kodnevnom poslu uzgajanja povrća. -Ne bježim od rada. Uživam u njemu. Po , ------

Vladimirom Kilibardom usret sa Vladimirom zaposlenim Snabdijevan OJ u je Nikšić, bio je veoma prijatan, jer

S UŽIVAM U RADU UŽIVAM Mlade kolege: Vladimir Kilibarda, šef Službe u Sektoru za marketing i za marketing u Sektoru Službe šef Kilibarda, Vladimir kolege: Mlade prodaju smo upoznali nenametljivu i tihu oso bu. Pokazalo se da prvi utisak i jeste i nije tačan, jer se radi o izuzetnoj radnoj ener giji. Ovu dominantnu crtu njegovog kara ktera uočili i najodgovorniji su ljudi u Ele ktroprivredi pa mlad, iako je Vladimir, kao dobijao uvijek vrijedan, izuzetno i stručan odgovorna zaduženja kojima je prilazio Elektrotehničkom Na ozbiljno. krajnje fakultetu u Podgorici diplomirao je 2004. godine. Kratko je radio u nikšićkom Ram elu i Željezari, da bi 2005. došao u nikšićku odrađenog Nakon Elektrodistribuciju. pripravničkog staža prelazi Snabdi u godine dvije posljednje je gdje jevanje, električne Sektora za direktor prodaju bio Mart 2013. 3232

Mart 2013. Mart - - - - ako budemo naako nivou. O Jako je važno da igrači budu zdravi i zdravi budu igrači da važno je Jako Ukrajina ili Poljska nego Crna Gora, ali Crna ali nego Gora, Poljska ili Ukrajina da imamo fer i pošteno suđenje. Jasno Jasno suđenje. i pošteno fer imamo da E D E BRAZILA!? je da bi UEFA-i i FIFA-i bilo važnije da na da važnije bilo i FIFA-i UEFA-i bi da je Svjetsko prvenstvo ode jedna Engleska, Engleska, jedna ode prvenstvo Svjetsko mislim da nam niko ne može stati na put na put stati može ne niko nam da mislim -Ne, kraj ni pameti mi nije bilo da ću se poslije fudbalske karijere baviti trenerskim poslom. Nijesam sanjao ni o tome, a niti sam želio. Sasvim slučajno sam postao pomoćni trener Filipoviću. De istorije dio ste ispisali fudbaler, uspješan jako Bili ste neki li gol, ko i Espanjola... Postoji Partizana Budućnosti, sjećate? najradije jeg se -Dvagola mi najdraža. su Prvi kada je protiv Crvene zvezde (1:0), smo uzeli titulu, a drugi za reprezentaciju Jugoslavije protiv Mađarske, je to bio prvigol, a dobili smo 7:1. janSavićević me jenazvao rekaoi daselektor želi da mupomog nem. Nijesam imao nikakve ambicije, poslije Filipovića došao je mislio sam Kranjčar, Cico daodraditi ću još samoali došlo to, je i ono što sam najmanje očekivao. Ne znam do kada ću biti tu, nad am se da ćemo otići u Brazil, a poslije toga ćemo vidjeti. T - - - - E L svojevremeno bio je poznat kao veliki borac na

Vjeruje u snagu svoje ekipe: Branko Brnović Jeste li tokom igračke karijere, a i nakon toga uopšte uopšte toga a i nakon karijere, igračke tokom li Jeste fudbalsku jednog voditi dana da ćete o tome razmišljali reprezentaciju Crne Gore ? -Počeosam sam prešao godina, Crvenoju u sa stijeni 15 sa 12 omladince Budućnosti, bio dio prve dok sam ekipe. sa 17 Sigurno da je bilo vrijeme u to teško izboriti se za svoje mjesto u nekom eki i fudbalera dobrih mnogo je bilo Jugoslaviji bivšoj U timu. Sjećate li se prvih fudbalskih koraka, je li bilo teško izbori teško je bilo li prvih se li koraka, fudbalskih Sjećate jetsko prvenstvo,se koje naredne godine igra u Brazilu. pod zvijezdama“ mjesto „svoje za fudbalskom se na ti terenu? pa,tako da nije bilo igrati lako za Budućnost. Ja sam tada maštao da dođem na treninge i da ih gledam, a ne da igram sa nekim igračima kao što Vujović, Janović, su moj brat... Nijesam bio neki velikiradnik, ali imao sam privilegiju dobrui okolnost što je u prvom timu igrao moj brat i morao sam da radim više od ostalih. Moždada nije bio on pitanje je štabi sedesilo. Budućnosti Poslije je došao Partizan, je to bila odskočna daska, nakon čega sam sti gao u Espanjol i tu se završava moja karijera. Branko Brnović,Branko sredini terena, a da ga ta energija i dalje krasi vidi se na svakom mečuna kojem sa klupe predvodi ekskluzU “hrabre sokole”. - ivnom intervjuu za list “Elektroprivreda” otkrio je dio svoje životne priče, ali i najavio mečeve istine u kvalifikacijamaSv za Osvojili smo tri boda protiv Moldavije, bod protiv Engleza i odlučivaće duel protiv Ukrajine Ukrajine protiv duel i odlučivaće Engleza bod protiv Moldavije, protiv boda tri smo Osvojili pod Goricom. “SOKOLI” NAŠ GOST: GOST: NAŠ Brnović,Branko selektor fudbalske Crnereprezentacije Gore Mart 2013. 34 Mart 2013. Mart 35 ------gola. Crnoj Gori. Crnoj Marko BURIĆ jenog Kupa kralja. jenog Kupa smo zacrtali. prvenstva i jedan Kup. BIOGRAFIJA u dresu Koma sa Zlatice, kojem kojem sa Zlatice, Koma u dresu prvoligaškoj sezoni u nezavisnoj sezoniprvoligaškoj u nezavisnoj grao je 27 utakmica i postigaograo je 27 tri Nakon „duple krune“ „duple Nakon u Partizanu, Partizana. U „crno-bijelom“ dresu Za reprezentaciju Jugoslavije odi jedan od najboljihstranaca su koji Fudbalu se vraća u sezoni 2006/07 se vraća u sezoni 2006/07 Fudbalu tor je “A” reprezentacije Crne Gore. Crne reprezentacije je “A” tor pomažeizbori da opstanaku prvoj gdje je proveo četiri sezone, nakon sezone, nakon četiri jegdje proveo Brnović je osvojio četiri trofeja, dva trofeja, četiri jeosvojio Brnović se oprašta 2000. godine, nakon 146 se oprašta2000. 146 godine, nakon čega se seličega u Beograd i postaje član Brnović je 1994. godine prešao u Es je1994. Brnović oblačili plavo-bijeli dres.Od fudbala Od 8. septembra 2011. godine selek Od 8. septembra 2011. odigranih utakmica u Primeri i osvo ske korake napravio je u Budućnosti, je u Budućnosti, napravio korake ske Branko Brnović je rođen u Podgorici, je Brnović rođen u Podgorici, Branko nih šest kaosezonanih i ostati upamćen 8. avgusta 1967. godine. Prve fudbal 1967. 8. avgusta panjol. U Barseloni će provesti nared panjol. U Barseloni provesti će Mi smo u najtežoj grupi, ali više puta grupi, više puta ali u najtežoj smo Mi sam ponovio da imamo sjajnu ekipu, ekipu, sjajnu imamo da ponovio sam i vjerujem da možemo ostvariti ono što što ono ostvariti možemo da i vjerujem prave momke, koji su i dobri ljudi i igrači i igrači ljudi i dobri su koji momke, prave ekipu, i dobri momke, prave su koji ljudi i igrači i vjerujem da možemo ostvariti ono što smo zacrtali. Crna Gora je tri puta igrala protiv Engleske, svaki put put svaki Engleske, protiv igrala puta je tri Gora Crna bodove, da osvojimo smo uspjeli ali favoriti, bili oni su To Engleze. i nadigramo čak utakmici a u posljednjoj kvalitet zaista respekt da imamo za i dokaz je rezultat ekipu.nu -Mi smo presrećni, jer smo igrali tri utakmice sa Engleskom i uspjeli smo sva tri puta da ostanemo neporaženi. Malo je ko očekivao da se sa Engleskom borimo za prvo mjesto, ali uspjeli smo. Jedino bi se Španiji sklonili sa puta pod Goricom mis i to lim iskreno. zna, Ko možda i u Englesku pođemo po tri boda, jer nama je mnogolakše kada igramo strani. na Imate li životni moto i da li postoji neka rečenica koju koju rečenica neka postoji i da li moto životni li Imate igračima? ponavljate često -Ništaposebno, igračima kažem davjeruju sebeu onoliko koliko ja vjerujem i uzu njih takav pristupne može ništa. nam niko Ono što rade trebalo bi da rade sa voljom i željom, kao što ja radim i mislim da neće biti problemai da ćemo biti uspješni. Do kraja kvalifikacija ima još dosta mečeva. Šta je Šta mečeva. dosta još ima kvalifikacija Do kraja na plasman za u igri ostali bi kako timu našem potrebno Svjetsko prvenstvo? -Napravili smo značajan korak pobjedom protiv Moldavije i remijemsa Englezima, aliodlučivaće duelprotiv Ukrajine pod Goricom. je Jako važno da igrači budu zdravi i da imamo fer i pošteno bilo važnije suđenje. i FIFA-i Jasno da na je da bi UEFA-i Svjetsko prvenstvo ode jedna Engleska, Ukrajina ili Poljska nego Crna Gora, ali mislim da ne nam niko može stati na put bude ako mo na nivou. ------Ja uvijek mislim da može bolje.-Ja Mo gli smo više trebalo protiv Poljske, je da slavimo, ali bio je veliki pritisak i atmos fera nije bila prava za pobjedu. Siguran sam da bi bilo drugačije da sada igramo tu utakmicu. Mi smo u najtežoj grupi, ali više puta sam ponovio da imamo sjajnu Reprezentacija Crne Gore u kvali Gore Crne Reprezentacija endgledam utakmice, pratim daje li neko povrijeđen, razmišljam u kakvoj formi dolazi na meč... Privilegija je biti selek je ali to mukotrpan posaotor, za treba koji dosta strpljenja. prvenstvo Svjetsko za fikacijama odigranih šest Nakon odlično. igra ispred prvi tabeli, na mečeva smo Je i Ukrajine. Poljske Engleske, velike mogloli bolje? Da li je teže biti selektor igrač? ili Da biti je li teže -Naravno da je mnogo teže biti selektor. Dok sam bio igrač nijesam shvatao, to praviosam i ja probleme trenerima, ali sam shvatio dabiloje to pogrešno teki sada vidim biti je koliko teško selektor . Vikao igrač dođete, odradite 90 minuta i idete dalje, ali ja kao selektor svaki vik lim da je tako i sada i da ovi momci ja treniram koje sa pono som igraju za Crnu Goru. bih da igranje Volio za nacionalni tim doživljavaju kao što sam ja, jer preko toga sigurno ne može. Bila je velikačast igrati za reprezentaciju Jugoslavije. tima. boje nacionalnog brane i puna srca da iskreno li pojedini pjevaju ne kako o tome pričalo se U početku reprezen svi poštuju da sada se čini ali himnu, državnu terenu. na izgaraju koji tativce, -Moram posebno da naglasim da u našoj reprezentaciji ima mo nekoliko igrača nemaju koji crnogorsko porijeklo, ali oni na terenu daju maksimum. Napravili smo takav kolektiv da oni na nekim utakmicama pružaju i više nego što mogu. Meni je bitno da igrači poštuju grb i da se dres nakon utakmice može iscijediti od znoja, a nije mi nikakvo opterećenje da li neko pjeva himnu. Nekome se u tom momentu pjeva, neko samo razmišlja o utak mici. je Važno da oni pokažu na terenu sve što znaju. Reprezentativci Crne Gore su nam više puta dokaza puta više nam su Gore Crne Reprezentativci -Tada sam bio, a i sada sam ponosan-Tada što sam dio reprezentacije. Uvijek kada je dolazio poziv za reprezentaciju prihvatao sam ga sa nevjerovatnim oduševljenjem, se koje ne može opisati. Mis Uspješno ste branili boje nacionalnog tima. Šta je za Vas Vas je za Šta tima. boje nacionalnog branili ste Uspješno državu, svoju za i igrati reprezentacije dio biti značilo izgledalo? tada to je sve kako

Mart 2013. Mart 2013. Mart ZAPAD Glavni ulaz u Dolmabache Sarayi sa strane Bosfora Dio Istanbula koji nikad ne spava ------E N TA S PO OSTALA SU SAMO SAMO SU OSTALA SJEĆANJA Prošlo je pet-šest godina i više ništa nije isto. aranžmanu od pet dana, Turističkom dodao samjoš dva, vjerovao sam da će mi pet dana biti premalo da uživam u graduovom čudesne ljepote, danas koji broji preko petnaest miliona stanovni ka, svrstava se u najveće gradove svije ta, prostire se na dva kontinenta.Svje dok je svih važnih istorijskih epoha i imperija gradu su koje ostavile svoje (persijske, rim pečate. grčke, vojske Sve krstaške...)otomanske, ske, prošle su ovim gradom. Nekada je odisao tradicijom i misterioznošću, a danas savremenošću i poznatim. prodavniceStare zamijenili savresu meni butici u kojima nema cjenkan ja, fiksnesu cijene, ispijanju a o čaja nema ni riječi. Komercijala i stvaranje nemilosrdnog kapitala zvijezde su vo dilje. Stare kafanice zamijenili mod su ernikafići, restorani, noćni klubovi,- dis koteke... sa istom karakteristikom da u nijednom takvom objektu cigaretu ne poznati su možete kao zapaliti, a Turci strastveni konzumatoritog poroka. Ev ropeizacija je duboko zagazila i kada ------ISTOK

li... Istanbul je danas savremena metropola, kao i sve zapadnjačke metropole zbog koje globalizacije

AD

nutamuje duša, srdačnost je zamijenje zapadnjačkomna hladnoćom,brzinom života... Zarcijena je svaka to koju zeml jamora platiti da bise približila Evropskoj Da li je vrijednoUniji?! odreći se svoga, postatinikada neću kao moći svi?! ni To ni prihvatiti,shvatiti jer sve čemu vodi? to Razlike i jedinstvenosti u kulturno isto ostavštinirijskoj Istanbula, Rima, Pariza, Londona... uvijek će postojati. Sjećamse Istanbula, kojeg uvijekću nos iti me u srcu, koji je osvojio prvim kora kom na njegovom tlu. Osvojio me je svo jom srdačnošću, ljudima vam su koji znali ući pod obasipali kožu, vas pažnjom u Kapaličaršiji, u svakoj prodavnici u koju ste svratili. Nudili vam su da sjednete, bili posluženi čajem i u razgovoru cjenkali se oko kupovine bilo kojeg artikla. U malim kafanicamasa drvenim najobičnijim malim stoličicama, sam satima mogao sjeđeti, pušiti mi nargilu, je ispijati čaj. Sve jedinstveno, tadato bilo novo, original no...divio sam se njihovom opuštenom načinu života, želio sam postati dio tog grada. liče jedna drugu, na liče kao jajetu. jaje Potis A Dolmabache Sarayi

Istanbulu, gradu cara Konstatina, prijestonici careva istočnog Rimskog carstva i centru velike carstva velike i Rimskog centru istočnog careva prijestonici graduIstanbulu, cara Konstatina, prepoznavanja, znak njegov Tradicija, vraćam. zadovoljstvom sa se uvijek imperije Turske u malim sjeđenju ponovnom se sam Radovao koraku. svakom na opija originalnost viđeti ponovo ću da sam Vjerovao čaj. ispija nargila, puši se u kojima kafanicama autentičnim pet-šest prije gradu, ovom prve posjete prilikom urezale, u meni duboko se su koje slike, iste godina. K Moje putovanje: Istanbul putovanje: Moje Mart 2013. 36 Mart 2013. Mart 37 Istiklal ulica u ranim jutarnjim satima jutarnjim ranim u ulica Istiklal Pogled na Laleli sa terase hotela Martinez ------AYASOFIA piti nekipoznatiji brend cigareta za kuti dok (1€-2,37TL), ju morate odvojiti 9-10TL čekatetramvaj na stajalištu ga ne smijete zapaliti, očekuje vas kazna od 69TL. Pre tramvajemvoz je svjetla tačka ovog grada, savršeno funkcioniše, strancu snalaženje sva Na problem. nikakav predstavlja ne stanicikoj bićete obaviješteninjenom o imenu, nema načina da promašite. Za jed izdvojiti ćete 3TL,nu vožnju košta toliko žeton kupujete koji na automatima se koji nalaze svakom na stajalištu. nemate Ako sitnine može se platiti i novčanicama od 5, TL, 20 uredno kusur će biti10, vraćen. zapadnjačkogVrhunac života načina Is tanbulje doživio u samom centru gra u ulici Istiklal,da na Taksimu, svaki iako dio grada Ova ima svoj duga centar. ulica vrvi i noću, i danju nikada ne spava. Bez- broj savremenih butika, restorana, kafića, noćnih klubova, diskoteka, sporednih uli ca sve koje vode do jezike nje... svije Sve ta svijet čućete, u malom je stalno prisu tan, Istanbul je veliki turistički Ako centar. obratite pažnju na lokalno stanovništvo zapazit dapo ni ćete modi, ponašanju ne zaostaje za životom u evropskim metro polama. Neka vas ne začudi na ulici ako primijetite transvestite, mlade muškarce, kojima nije strano farbanječupanje kose, obrva, šetnjom ako najbližim sporednim ulicama naiđete na prodavačice ljuba vasvi pozivati će koje sa svojih prozora, izložene kao u izlozima lutke butika. Nji hovu uslugu platit od pa ćete 100TL do znatno većih iznosa. Nevjerovatno je kako je Istanbul brzo pri sve hvatio zapadnjačko veomai odlako bacio tradicionalno! su cijenesu cigareta u pitanju. želite Ako ku

Mart 2013. Mart 2013. Mart Enterijer hola Dolmabache Sarayi kojeg sam krijuci slikao i imao biti izbacen palate iz ------Pogled na dio Istanbula dio na Pogled Na tezgama svega tezgama Na ------Tekst i fotografije: Tekst Andrija KASOM

ra i mjesta Dolmabahče u Bešiktaš-u đe se 400 Cije godina ranije nalaziozaliv. na ulaznice je 30TL i nijednog trenut ka mi nije bilo žao što sam morao staja ti u redu skoro dva sata da bihzakoračio u palatu.Podignuta je vijeku u XIX i u se su nju preselili Sa sultaniiz Topkapi rayi. Palata je raskošan dvorac u evrop skom stilu, soba,sa 285 46 salona, 6 tur skih kupatila i 68 toaleta. Svaki salon je priča zasebe. na Raskoš svakom koraku. Cer je pažnju posebno privuče što Ono emonijalni i salon, dimenzija 25x37m, njegov kristalni najveći na svije luster, tu, težine 3 tone, okačenna sistemu i sa doseže njim težinu od 5,5 tona. Sva raskoš palate ostala je u sjenciovog lustera. DOLMABAHCE SARAYI Dolmabahce Sarayi je smještena na površini od 200.000m² između Bosfo Topkapi Sarayi je sultanaTopkapi bio od dvor Turskih XV do vijeka, XIX odakle upravljalisu carstvom, kaoi dom Sulejmana Veličanstvenog. Palatase nalazi dijelu Istanbula u zvanom Sultanahmet Eminonu, sagrađena je godineizmeđu 1460-te za i 1478-me vrijeme vladavine sultana Mehm eda II Osvajača i korišćena je kao upravni centar otomanskog carstva i primarna rezidencija otomanskih sultana. Za obilazak palate na ulazumorate izdvojiti 25TL, računajućida sa kartomovom sve možete viđeti.No, nijeprelaskom tako, kapije ako želite ućiu dom Sulejmana Veličanstvenog moratizdvojiti ćete još SarayijeTopkapi danas riznica15TL. neprocjenjivog blaga će u kojoj posebnu pažnju privući Kašikci (Kašikarev) je dijamant koji simbol i postoji Sarayi. dijamantu intere ovome O najvažniji komad Topkapi tas, nastavljajući pješke jedno desetak minutai našao se pred kapijama ovog nevjerovatnog zdanja. TOPKAPI SARAYI santna priča: Postoji dijamant koji se zove Pigot dijamant, koji se spokoji dijamant, Pigot se zove koji dijamant santna priča: Postoji minje u domaćim i stranim izvorimaza ne niko zna koji đe sedanas nalazi. tvrde Postoje ljudi koji da je Kašikaci dijamant zapravo Pigot di tvrde dijamant Pigot da ovo sejamant. činjenicu na Oni koji oslanjaju ima 85,5karata, a Kašikaci dijamant 86 karata. Bezbroj toga se može ovdje viđeti i u vašoj maštistvoriće se slika veličanstvenog života palati. u ovoj Za obilazak cijelog komplek rayi. Krenuo sam tramvajem sa stanice Sultanahmetdo zadnje Kaba sa odvojiosam jedno cijelo prijepodne. S obzirom bio da je ovo samo jedan lijepi sunčani dan, od sedam sam koliko bio gradu,u ovom odlučujem dadrugi dio dana provedem u obilsku Dolmabahce Sa tinijih gradova, danas više nije, ako to nijeste trgovac garderobe kupu koju jete u posebnom na veliko dijelu gra da. vam Ako poslije dugih šetnji u ovom dijelu grada na um padne da se okrije pite čajem platit ga od te će 2-4TL, tur za pivosku odvojiti ćete kafu od 5-7,5TL, od 7-9TL, a zadovoljstvo pruža koje okus turske rakije savode flašicom kojomsa se zavisno odmjesta. Ni miješaod 15-17TL hrana po restoranima više nije jeftina, za jedan skroman objed morate odvojiti od 20-30višei TL zavisnostiu sa čime želite sebe častiti. Ovakvom Istanbulu nijesam želio da se vratim! Da bih bar malo osjetio duh starog Is tanbula, a da bih pobjegao od ovog zapadnjačkog mi nikako koji ne prilazi srcu, odlučujem da posjetim Dolma Top i bahce Sarayi (Dolmabahče palatu) nijesam koje kapiSarayipalatu) (Topkapi obišao tokom prethodnog dolaska. Istanbulje nekada važio za jedan od jef Mart 2013. 38 Mart 2013. Mart 39

Mart 2013. Mart 2013. Mart ------izliječila dječaka ementi krvi (razne forme anemija i drugi poremećaji hematopoetskog za sistema), tim metabolički i autoimuni poremećaji, bez obzira genetskog da li su porijekla,ili grupa stečeni. su oboljenja Treća su proliferirajući i onkološki poremećaji- (raz ni oblici leukemija, i neuroblastom…) četvrta grupacija strukturalne su prom jene u organima (strukturalno oštećenje srcaprilikom infarkta miokarda; struk svijetu U turalno je ostećenje dušnika…). dosada hil uspješno realizovano 10 oko jada transplantacija matičnih u cilju ćelija liječenja raznih bolesti. Kaostandardne procedure prihvaćene transplantaci su je matičnih hematopoeze ćelija (locirane u koštanoj srži) za liječenje odredjenih oblika hematoloških i drugih malignite neuroblastom) limfomi, (leukemija, ta, oboljenja hematoloških odredjenih anemije, talasemija, (aplastične insufici jencija koštane srži) i nekih drugih boles Godine u Parizu u bolnici Sent Louis kada Glikvan Elena je prof. Sva anemijom. urodjenom sa hroničnom kliničkadalja razvoj čekala ispitivanja su tehnologije kvalitenog u cilju uzorkovan ja, zamrzavanja i odmrzavanja ćelija, što je u međuvremenu ostvarenozato i jedanas primjena matičnih realnija ćelija i konkret nija. Regenerativnu medicinu, koristi koja matične farmakologiju ćelije, i hirurgiju u liječenju odredjenih bolesti, danas zovu dok skoro svi su ev medicinom 21.vijeka, ropski Univerziteti oformili katedru za re generativnu medicinu. Koja je oboljenja trenutno moguće moguće je oboljenja trenutno Koja liječiti matičnim ćelijama? Spisak bolesti je koje moguće liječiti matičnim ćelijama prilično je veliki i dijele se u četiri grupacije: bolesti hema topoetskog sistema proizvode koje el - - JE- LI ĆE nizma dok smo živi. krvi, koštanoj srži, služe a za obnovuorga Kada su otkrivene? su Kada Prva istraživanja matičnih sprove ćelija dena sedamdesetih su godina prošlog vijekaAmerici.u Prva klinička upotreba matičnih u terapiji ćelija ostvarena je 1988. - ŽIVOTA J L ME

E

Za početak , šta su matične ćelije? matične su , šta početak Za na, sve kože je nastalo od matičnih ćelija. se razvijaSve tokom embrionalnog raz- kada i voja se čovjek rodi,sebiu zadržava perifernoj u ćelija matičnih broj odredjeni Matične osnovne ćelije su ćelije ljudskog organizma ,“gradjevinski blokovi“ tijela od svikojih potičemo. Od preko kose, orga

Matične ćelije predstavljaju «temelj» izgradnje cjelokupnog ljudskog ljudskog cjelokupnog izgradnje «temelj» predstavljaju ćelije Matične život. nastaje - od njih i organi tkiva sva nastaju od njih organizma, oboljenja Broj medicine. savremene dostignuća od najvećih je jedno ćelija matičnih Otkriće i u roditelja više je sve je pa povećava, konstatno se ćelijama matičnim liječiti moguće je koje u sakupljaju se koje ćelija matičnih neonatalnih čuvanje za opredjeljuju se koji Gori Crnoj matične su šta o tome pitanja Na i dete. majku vezuje koji pupčanika presecanja trenutku i skladištenja prikupljanja i postupku , kao medicine regenerativne , o dostignućima ćelije specijalista Uskoković Suzana dr dala je nam , odgovore vrpce pupčane iz ćelija matičnih i akušerstva. ginekologije MATIČNE

SAVJETI LJEKARA:SAVJETI i ginekologije specijalista Uskoković, Dr Suzana akušerstva T Mart 2013. 40 Mart 2013. Mart 41 ------diomiopatija, dijabetes tip I. Razgovarala: Ana IVANOVIĆ Ana Razgovarala: infarkt miokarda, kar miokarda, infarkt različitim neurološkim neurološkim različitim rodegenerativnim stan reumatološka oboljenja i oboljenja reumatološka Matične ćelije se koriste i koriste se ćelije Matične kardiovaskularne bolesti, bolesti, kardiovaskularne za transplantaciju ćelija u ćelija za transplantaciju poremećajima kao i neu kao poremećajima ova i Alchajmerova bolest, bolest, i Alchajmerova ova jima kao što su Parkinson što jima kao ono što se za sada zna i što je klinički pot bro odredjenog liječenja jeste vrdjeno ja bolesti. je da predstavljaju ogro Tačno man potencija, ali moramo znati da nijesu svemoguće! Prema tome, kao i svaki novi lijek, i terapije matičnim ćelijama se mora ju ispitati i procijeniti sve da li ispunjavaju nacio odobrenje dobile bi da standarde nalnih regulatornih tijela da mogu da se koriste u liječenju bolesnika. Ipak, treba istaći da je za sada odobreno liječenje 70 bolesti. manja i skladištenja matičnih ćelija i ćelija matičnih i skladištenja manja proces opterećuje postupak taj da li porođaja? Prikupljanje matičnih je ćelija etički doz- voljeno i opravdano, bezbolno i bezopas Šta sve podrazumijeva proces uzi proces podrazumijeva sve Šta no po majku i dijete. Žena odluči ukoliko da sačuva matične ćelije, kontaktira predstavništvoneke od banaka matičnih ćelija, kada je riječ o Crnoj Gori riječ je o Cryo-Save banci - Montecell u Podgori ci , gdje se potpisuje ugovor , dobija in formacioni materijal i “set” za uzimanje krvi iz pupčanika. Ovaj set se nosi na po rodjaj. Nakon što se beba rodi i odvoji od pupčanika, uzima se krv iz pupčanika, pakuje u set se i šalje uzor u banku. Tamo ak prvi put otvara u sterilnim uslovima i ćelije se obradjuju, izdvajaju, provjerava ju i čuvaju u krioprezervacionim tankovi ma. Potvrda da je uzorak u redu se šalje u roditelje. obavještava koje predstavništvo Novčaniiznos uplaćuju koji roditelji, na kon potvrde da je uzorak ispravan, pokri transporta, vatroškove obrade ispi i tivanje uzorka, kao i njegovo čuvanje sljedećih godina. godina, 20 20 Nakon možete odlučiti da nastavite sa čuvanjem matičnih ćelija. U trenutku kada je potre ban, uzorak se šalje u najkraćem roku na adresu medicinske institucije vršiti će koja ćelijama. terapiju matičnim Osim mogućnosti čuvanja matičnih ćelija iz krvi pupčanika, postoji i mogućnost čuvanjatkiva pupčanika. razlikaA je u tome što matične su ćelije potiču koje iz krvi pupčanika hematopoetske su ( proiz- vodeelemente krvi) dok one potiču koje iz tkiva pupčanika takozvane su mezen himalne, odnosno imaju mogućnost ka stvaranju i mišića, kože tkiva pluća, jetre… ------. JA ELI H Ć Pored velikog napretka u pomenu tim istraživanjimatim mnogi postupci tera peutske primjene matičnih se ćelija još smatraju eksperimentalnim,jer se nalaze u fazi predkliničkih ili u početnim fazama kliničkih ispitivanja. Američka organizaci odobrilaja FDA je kliničko ispitivanje liječenjamatičnim ćelijama cerebralne paralize gdje biti će tretirano 40 djece starostiod pargodina. mjeseci do 10 Započeto je i kliničko ispitivanje obnove matičnim ćelijama kod povreda kičmenog stuba. Naravno mora se napomenuti da kod takvih pacijenata i 30% poboljšanja predstavlja veliki uspjeh. Posljednjih godi na svjedoci smo rastućeg optimizma kod naučnika i ljekara u vezi velikog poten matične cijalakoji ćelije nude liječenjuu širokogspektra bolesti stanja.i Medjutim, - - - - - ČNI TI A JE M JE N A V ČU Cryo-Save,sa više od 200.000 sačuvanih uzoraka četirii postrojenja za čuvanje matičnihvlasništvu, u ćelija oficijelno je priznata kao najveća porodična banka matičnih u Evropi. ćelija Banka ima svoje sjedište u Holandiji i bavi se izvodjen jem fundamentalnihistraživanja oblasti u tehnika krioprezervacije (dubinskog zamrzavanja) matičnih ćelija. Ispitivanja se sprovode saradnji u sa pet Evropskih Univerziteta i Fraunhoferovim Institutom za biomedicinski inzinjering, a dio je je finansiran koji projekta od straneEvropske Cryo-SaveUnije. CRYSTAL banka je zvaničnno akreditovana odlukomholandskog Ministarstva socijalne i zdravlja zaštite, a usluge čuvanja matičnih dostupne ćelija zemalja u 38 su na 4 kontinenta. CrnojU Gori godine predstavništvo Sve . Cryo-Save banke postoji od januara 2011. informacije o opcijama čuvanja, cijenama i načinima plaćanja dostupne na su ili na web adresi www.montecell.me na telefon020/237-199 cu idu ispitivanja primjene matičnih matičnih primjene ispitivanja idu cu ćelija? S obzirom na to da je regenerativna je da regenerativna to na S obzirom prav u kojem oblast, nova medicina ti imunog sistema. Takođe, primjenuti imunog u sistema. Takođe, kliničkoj praksinašle matične i su ćelije izolovane su koje iz epitela i rožnjače, kože a koriste se u transplantaciji tkiva na kože opekotina,kon odnosno zamjena epitela rožnjače. Matične ćelije se koriste i za transplant aciju u različitim ćelija neurološkim neurodegenera kao i poremećajima tivnim stanjima kao što Parkinsonova su Alchajmerova i bolest, kardiovaskularne bolesti, infarkt miokarda, kardiomiopati ja, reumatološka oboljenja i dijabetes tip I.

Mart 2013. - A TK Mitar VUČKOVIĆ Mitar ,razloga za zadovoljstvo i ADA Z INI S Kluba DDK GoranaDoderovića EPCG, ovoga puta, zaista, ima na pretek. -Izuzetno smo zadovoljni odzivom dobrovoljnih davalaca krvi. Ovo je jedna od najuspješnijih do akcija sada, a zna se da su Plužine,odnosuu na brojstanovnika, perjanicaCrne Gore kada je riječ vidu o ovom humanosti, istakao je Doderović. Ovo bila je, inače, prva Kluba godini, akcija u ovoj DDK a EPCG se tradicionalnonaredna koja organizuje sa Klubom „Studenti april u Nikšiću. planiranaNikšića“, je za 11. VI - - - A N

iše od 70 humanistaiše od 70 odazvalo se dobrovoljnogAkciji da vanja krvi februara, u saradnji je 12. koju sa Klubom OO Crvenog krsta Plužine i nikšićkim Kabinetom za transfuzi

NAREDNA AKCIJA 11. APRILA U NIKŠIĆU APRILA 11. AKCIJA NAREDNA Društva, HE krvi, Kluba Direkcije našeg iz davaoce članove dobrovoljne Obavještavamo krvi u Nikšiću, transfuziju za a u sarad Kabineta u prostorijama aprila i ED Nikšić,„Perućica“ da 11. nji sa OO DDK Nikšić i Klubom „Studenti Nikšića“, organizujemo akciju dobrovoljnog doniranja doniranja dobrovoljnog OO Nikšić sa DDK nji akciju i Klubom Nikšića“, organizujemo „Studenti krvi. ju,varošiciu naobali Pivskoga jezera, organizovao Klub dobro voljnih davalaca krvi EPCG- podružnica HE„Piva“. Poredzaposlenih se Akciji pridružio HE u „Piva“, i jedan broj građana Plužina, po koje procentu dobrovoljnih davalaca krvi odnosuu nabroj stanovnika pravoms važe za odsto), prvu (5 opštinu naBalkanu. Dragocjenu tečnost prvi put dalo je i 10-tak mladih ljudi, tako da, prema riječima predsjednika OO Crvenog krsta Plužina i člana

V HUMANISTI HUMANISTI AKCIJA DOBROVOLJNOG DONIRANJA KRVI U PLUŽINAMA KRVI DONIRANJA DOBROVOLJNOG AKCIJA

Mart 2013. Kajevića, jesu uspostavljanje korektnih odnosa i saradnje sa sa isaradnje odnosa korektnih uspostavljanje jesu Kajevića, Bešira predsjednika njenog riječima prema organizacije, Sindikalne rukovodstva novoizabranog zadaci Prioritetni je izabrao EPCGje AD Nikšić organizaci Sindikalne predsjednika zamjenika za odbor Izvršni imobing. nu ravnopravnost rod za kojimaiOdbor među rada oblasti pojedine za su iOdbori a formirani kojim organizacije, rukovodi Sindikalne predsjednik predsjedništvo, je izabrano februara, početkom organizacije, te Sindikalne odbora Izvršnog sjednici konstitutivnoj prvoj Na Milović slav Bešir Kajević N IZ PETA REDOVNA SKUPŠTINA SINDIKALNE ORGANIZACIJE EPCG AD NIKŠIĆ M MOŽDA EPCG zaposlenih organizacija koju Sindikalna obezbjeđuje Sa Milošem Trkljom, jednim dobitnika od glavne nagrade lista našeg je vrijedna nagrada. Uživao sam uput sam Uživao nagrada. vrijedna je Ovo igru. našu nagradnu koji podržava EPCG Sindikatu zahvalim da bih -Htio godine. prošle u martu „Elektroprivreda“, lista igri noj EPCG, nagrad na zaposlenih organizacije Sindikalne poklon osobe, dvije za odmora sedmodnevnog vajanju glavnenagrade, os zahvaljujući desilo upravotoAli, se mu odmor. na sedmodnevni janu i otputuje Di isuprugu sebe za samo inovac jeme ka te sindikalne organizacije izabran je dipl.pravnik je izabran organizacije te sindikalne ka predsjedni za uPodgorici, januara krajem AD Nikšić, EPCG organizacije Sindikalne Skupštini redovoj a petoj iloš Trklja bi mogao, tek tako, da izdvoji vri izdvoji tako, da tek mogao, bi ne da kaže kom Snabdijevanju, ABRA . , dok je predsjednik Skupštine, dipl.el.ing Miro dipl.el.ing Skupštine, predsjednik je , dok , fild agent u tivats u agent , fild Čeda Unkaševića NO MI ------hvale. Čine ga četiri zaposlena koji zaposlena četiri ga Čine hvale. riječi samo ima Miloš kolektivu O svom jevanju. Snabdi i u tivatskom a zatim kotorskom, u radi da je počeo godine 2008. šansu, kompanijada ljudima naša mladim daje og rodnog grada. Privučen činjenicom njegov od egzistenciju za mogućnosti više je nudila sredina Primorska primorju. Crnogorskom na iostao je došao davnom, ali odmoru, jednom još zahvaljujući Trklja, Nikšićanin, Inače, Miloš rođeni dobrodošlo. i opušteno osjećaju se da činilo koje je osoblje iljubazno je doprinosilo utisku . SE SE NOVO sauna, velnes centri...Dobrom centri...Dobrom velnes sauna, vodom, termalnom sa i bazen su bili im raspolaganju Na nu. hra fantastičnu isprema nudi Miloša, od čujemo koji, kako u udobnom hotelu „Merkur“ su Odsjeli uBanju. dolasku po Trklja par bračni uživao je joj uko ponude dio je samo ni, tere sportski izletišta, ljubavi, most glasoviti parkovi, Prelijepi izbor. Milošev je bila Srbije, ja ban Vrnjačka kraljica Banja, Miloš. kaže obaveza, svakodnevnih i posla od ovanju ipredahu RU - OP - - - davca“: poslo kod zaposlenih broja ukupnog od zaposlenih 20 odsto najmanje čini „sindikat da uslov poseban sindikata tativnosti 9. čl. oreprezen Zakona shodno je zašta reprezentativnost, dila obezbije nije sada, za EPCG AD Nikšić, organizacija Sindikalna je, istakao je Kajević. materi vrstu tu koji regulišu propisima zakonskim pozitivnim sa uskladu asve organizacijom, Sindikalnom drugom sa tup nas zajednički naravno očekujući EPCGtu pripadaju, trenutno kom Sindika tom pri gledajući ne zaposlenih, svih prava zaštiti na će raditi ubuduće EPCG AD Nikšič organizacija -Sindikalna EPCG AD Nikšić. zaposlenih organizacije Sindikalne iz ima rukovodstvom-menadžmentom i kolegama Društva sindikalc KOVO „POSREĆI“ E T ------osmjehuje se. se. osmjehuje „posreći“, ne? da opet se mi - Zašto Možda nagrada. od jednoj nada se iopet igru našu nagradnu igra voljstvom zado sa idalje da nam EPCG. Priča radnik idobar, Petra pouzdan sedmogodišnjeg otac zadovoljni Miloš je Danas stranu. na drugu je ga odvela život bolji će obezbijediti mu koji poslom za potreba međutim, godina, par bavio se pozivom Ovim sudija. balski fud kao je nastavio u sportu angažman svoj fudbalom, bavljenja Po završetku gradu. urodnom kao dobro osjeća ne se jer, nigdje kaže, okrepljujuće njega na djeluje uNikšiću aboravak kluba, og omiljen na nađe tribinama subotese ge danas vatreni navijač. Skoro dru svake i čiji je „Sutjesci“ unikšićkoj ju fudbalom bavljen dugogodišnjem zahvali da može pogled prvi ina kojaprimijetna je nost vital Za marljivo. okretno, djeluje dine 32 teško. svoje Sa pada go ne Milošu što sve, rade svi cjelini U ovoj organizacionoj energije.električne u naplati prednjači uvijek dijevanje Tivat OJ Snab rezultati. profesionalni dobri, i proizilaze odnosa ikolegijalnog brog do Iz zajedno. funkcionišu fantastično DS Olivera VULANOVIĆ TVO R.E. ------

43 Mart 2013. Mart 2013. Mart - - - RADA NAG REDAKCIJA (OJ Snabdijevanje ). Bijelo Snabdijevanje (OJ

VNA A

(ED Podgorica). (ED

du su: dobili Bravera opreme sportske u prodavnicama za kupovinu eura od po50 Vaučere „Piva“) (HE Lazarević Željko 1. Budva) Sabdijevanje (OJ Čedomir 2. Jablan i „Perućica“) (HE Đorđan 3. Bojan Snabdijevanje). (FC Šipčić 4. Slavica su: dobili piva Nikšićkog Karton Snabdijevanje) (FC Skrobanović Aleksandar 1. Šavnik) Nenezić (ED 2. Njegosava (TE „Pljevlja“) Talović Fuad 3. Snabdijevanje) (FC Đurišić 4. Ivan „Perućica“). (HE 5. Ranko Pavićević dobi sa javnošću za odnose Direkcije poklon Gore, Crne reprezentacije navijača Duksericu li su: „Piva“) (HE Pejović Kostadin 1. Polje) Bijelo Snabdijevanje (OJ Srdanović 2. Tatjana Berane) (ED Knežević 3. Dušan (Direkcija) Bakoč 4. Marija Bar). (ED Vujačić 5. Anica kolu. u sljedećem sreće više ostalima čestitamo, Dobitnicima - shod se, da podsjeća igre nagradne izvlačenje nadgleda koja Komisija NAPOMENA: jednog isključivo popunjavanjem obezbjeđuje igri u nagradnoj učešće pravilima, no diskvalifikovani! unaprijed biće kupona više ili dva slali budu koji oni Svi kupona. Godišnje osiguranje kuće ili stana Lovćen osiguranja AD Podgorica pripalo je Tuzović je pripalo Podgorica AD osiguranja Lovćen stana ili Fua kuće osiguranje Godišnje sava Maksimović sava Sedmodnevni boravak za dvije osobe u jednom od odmarališta EPSTURS-a dobila je Milo je dobila EPSTURS-a od odmarališta u jednom osobe za dvije boravak Sedmodnevni

MAKSIMOVIĆ MAKSIMOVIĆ -a, po EPSTURSA od objekata u jednom osobe dvije za boravka sedmodnevnog Osim, osiguranja Lovćen nagrade te SOZ, obezbjeđuje koju nagrade glavne dobitnika, izboru prodavnice igre nagradne naše u 13. kolu stan, ili kuću osigurava godišnje koji AD za eura od po 50 u vrijednosti vaučera četiri poklanjaju „Bravera“ opreme sportske kolu, u ovom „Trebjesa“, Pivara Gori. u Crnoj objektima prodajnim u njihovim kupovinu sa odnose za Direkcija igre. nagradne naše učesnike za piva kartona pet je obezbijedila Gore. Crne reprezentacije navijača dukserica pet poklanja javnošću GL MILOSAVI 13. kolo nagradne igre „Budi u toku, budi u igri“ u budi u toku, „Budi igre nagradne 13. kolo Mart 2013. 44 Mart 2013. Mart 45

Mart 2013. Mart 2013. Mart ------na početi da ga op sjeda. Iako zna kako može da je pronađe, on ne to želi, jer mu pred uživanje veće stavlja traganje za po njen iz jedinostima og života, ga što će odvestimnoge,u čak i opasneavanture... PRIPREMIO: Marko BURIĆ Marko PRIPREMIO: SVA IMENA IMENA SVA / Žoze Saramago/ Saramago/ / Žoze cikle i iz vadi njih iz isječke novina o pozna tim ličnostima. Jednom prilikom slučajno će uzeti fasciklu nepoznate žene, sudbi će čija Kad ne obavlja svoj dosadan pisarski posao, hobi: neobičan upražnjava Žoze gospodin kradomod nadređenih uzima iz Registra fas odveo iz Berlina, svjedočenja 12 12 svjedočenja Berlina, iz odveo pojavljivan njegovog očevidaca o i CIA FBI dokumenti rata, poslije ja u rata poslije viđan Hitler je da tome Latinskoj Americi. je Hitler u knjizi navodi se Kako u luksuznom buržujski, mirno, živio pretpostavl Zanimljivo, okruženju. Evrope okupirane iz plijen je da se ja vjero i danas faza mnogo kroz opran u ak udio znatan predstavlja vatno kom najvećih kapitalu cionarskom panija širom svijeta. da razloga dovoljno nego Više veli izazvala je koja knjigu, pročitate ku javnosti. pažnju svjetske ------ADOLFA HITLERA“ ADOLFA rata, stvorio je triler od zasta koga je dah i ro manu dod ao bogatu atmosferu i nevjerovat nu dubinu... „SIVI VUK - BJEKSTVO ispituje tanku grani AGENT 6 AGENT Smit

/ Tom Rob Smit/ Rob / Tom Rob

man. samoubist izvršio Hitler je da saglasna istoričara većina je Iako da tvrde i Danstan Vilijams godine, 1945. u Berlinu u bunkeru vo doku na novim, klasifikovanim zasnovano istraživanje, njihovo u pitanje. dovodi to testovima, i forenzičkim mentima u knjizi. objašnjeni tančina do i navedeni iscrpno su Argumenti Hitlera je koji pilota nacističkog i svjedočenje je njima Među Britanski novinari Džerard Vilijams i Sajmon Danstan objavili i su Sajmon Vilijams Danstan Džerard novinari Britanski Hitler Adolf da dokaza, količinom velikom potkrijepljenu teoriju Americi. u Južnoj starac kao već u Berlinu, u bunkeru umro nije je a nazvana bestseler, postala odmah Britaniji u Velikoj je Knjiga u godine 1943. je mu vuk“ “Sivi koji Rajha vođe po pseudonimu Martin dodijelio Bor saradnik najbliži svom planu za evakuaciju Lobanja koju čuvaju Rusi i tvrde da je pripada je da tvrde i Rusi čuvaju koju Lobanja i is analizi DNK je podvrgnuta Hitleru la ženska. je da se postavilo U opčinjavajućem novom romanu Tom cu između ljubavi i opsjednutosti. Vješto prenijevši klaustrofobičnu napetost je vladala Sovjets u koja kom Savezu za vrijeme Hladnog

- - -

dosti SVJETSKI BESTSELER SVJETSKI

važan svakom važansvakom savremenom čovjeku,zatim nas riječima dovodi do toga da po mislimo šta bi se sve moglo dogoditi da ga izgubimo... KNJIŽARE

ZOV ANĐELA ZOV / Gijom Muso/ PREPORUKA GRADSKE GRADSKE PREPORUKA

gao svoj vrhunac u umijeću pisan bezbrižno, knjigu Započinje trilera. ja podsjećaje naskoliko mobilni telefon “Zov anđela”“Zov je knjiga kritičari su koju opisali kao onu je u kojoj Muso Mart 2013. 46 Mart 2013. Mart Radjard Kipling KO da te služe još dugo, iako su te već odavno su te već odavno dugo, iako još da te služe im govori: “Istraj”; do volje, koja gubitak, laž, cilj; i što je mnogo više, bićeš Čovjek, sine moj! i što je mnogo više, bićeš Čovjek, izopačenu od podlaca u zamku za budale; podlaca u zamku od izopačenu sa polomljenim i da ponovo prilegneš na posao kocku, i jednim zamahom staviš sve na počneš da stičeš, i ponovo izgubiš nijednom riječju, ne pomeneš svoj i nikad, izdali, u tebi nema istraješ u mjestu, kad i da tako ničeg više skroman; ili da opštiš sa kraljevima i da ostaneš i da, nepokolebljiv, utjeraš i jedno i drugo u laž; i da, nepokolebljiv, ili da budeš žrtva laži, a da sam ne upadneš u laži, a da sam ne upadneš u ili da budeš žrtva suviše dobar, u očima svijeta i da ne izgledaš mudre; ni tvoje riječi suviše može da te uvrijedi, može rekao, kada ga oko tebe svi gube i osuđuju te; svi gube i osuđuju tebe ga oko kada srušeno u prah, sačuvaš svoju čast, ako svi računaju na tebe, ali ne pretjerano; svi računaju na tebe, ako sekundi, skupocenih sa šezdeset alatom; živce, žile si u stanju da prisiliš svoje srce, ako ako možeš da misliš, a da ti tvoje misli ne budu misli ne budu da misliš, a da ti tvoje možeš ako sumnjaju u tebe, sumnjaju vida ni njihovu sumnju; ali ne gubeći iz tada je cio svijet tvoj i sve što je u njemu, tobom, života Ili da te mrze, a da sam ne daš maha mržnji, a da sam ne daš Ili da te mrze, Ako umiješ dobro da ispuniš svaku minutu svog minutu svog da ispuniš svaku umiješ dobro Ako Ako možeš da gledaš svoje životno djelo djelo svoje životno da gledaš možeš Ako sve što imaš, da sabereš možeš Ako pomiješaš sa gomilom i da se možeš Ako ne ni neprijatelj ni prijatelj najzad niko, Ako Ako možeš da pogledaš u oči pobjedi i porazu, da pogledaš možeš Ako si da čuješ istinu koju da podneseš možeš Ako Ako možeš da čekaš, a da se ne zamaraš a da se ne zamaraš da čekaš, možeš Ako ne vladaju da sanjaš, a da tvoji snovi možeš Ako Ako možeš da sačuvaš razum možeš Ako svi drugi u sebe kada sačuvaš povjerenje Ako čekajući, A

ad se jedna vrata sreće zatvore, druga sreće zatvore, druga ad se jedna vrata se otvore. Ali često toliko dugo gledamo toliko dugo gledamo se otvore. Ali često i upornosti, a najviše izgleda da je nađu i da je nađu i a najviše izgleda i upornosti, reća koju tražimo izmiče nam; sreća koju izmiče nam; sreća koju reća koju tražimo se! (Džon Templton) pružamo vraća nam vi ljudi traže sreću, sa manje ili više snage ili više snage sreću, sa manje vi ljudi traže

EKLI SU... O SREĆI O SU... EKLI otvorena. (Helen Keler) otvorena. (Helen u zatvorena vrata da i ne primjećujemo ona da i ne primjećujemo ona u zatvorena vrata sačuvaju imaju oni koji je traže u zajedničkoj sreći sreći traže u zajedničkoj imaju oni koji je sačuvaju Andrić) sjedištu? Vozač: •Ali to je plišani pas! Policajac: • • Policajac: pas! je plišani •Ali to Vozač: sjedištu? sve nijesam bio ... Maldivi, Kuba, Sejšeli... u Riju Sejšeli... Kuba, u Riju ... Maldivi, nijesam bio sve znate da se pas ne smije voziti na prednjem na prednjem smije voziti ne da se pas znate poslova? •Ne! •Hvala puno, šefe, znao sam da znao sam da šefe, puno, •Hvala •Ne! poslova? u vas! mogu da se uzdam pita ga: •Dragi, što se dereš? • Ma ništa Fato, evo evo Fato, • Ma ništa se dereš? što ga: •Dragi, pita gledam naše vjenčanje... djevojčice? •Kakav papirić? • Pa iz kog si ispala, si ispala, iz kog • Pa papirić? •Kakav djevojčice? izaći sa posla da pomognem ženi oko kućnih kućnih oko izaći sa posla da pomognem ženi što većeg broja ljudi sa kojima ih život vezuje. (Ivo (Ivo ih život vezuje. broja ljudi sa kojima što većeg bombonice! takođe nijesam bio... takođe Gleda Mujo TV i dere se: •Neeee, budaloooo, šta šta budaloooo, se: •Neeee, i dere TV Gleda Mujo i Fata dotrča Čuvši viku, Neee! Nemoj! radiš? to Rasa nije bitna! Policajac zaustavlja vozača i pita ga: •Da li vi ga: •Da i pita li vi vozača zaustavlja Policajac Hvali se Mujo svom jaranu: •E moj Haso, gdje ja gdje ja •E moj Haso, jaranu: Mujo se svom Hvali Pita službenik šefa: •Šefe, da li mogu danas ranije da li mogu danas ranije •Šefe, službenik šefa: Pita je papirić? •Molim? •Ama, gdje ti je papirić, •Ama, gdje ti je papirić, •Molim? je papirić? Bosanac riješio da startuje djevojku: •Gde ti •Gde ti djevojku: Bosanac riješio da startuje

R S

S K [email protected]

Mart 2013.