Moderna Umjetnost U Hrvatskoj 1898.-1975
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
ISBN 978-953-6106-93-6 Moderna umjetnost u Hrvatskoj 1898.– 1975. 1 Petar Prelog — Artikulacije moderniteta. Institucije, secesije, publika STUDIJE I MONOGRAFIJE INSTITUTA ZA POVIJEST UMJETNOSTI Knjiga 39 MREŽNA IZDANJA INSTITUTA ZA POVIJEST UMJETNOSTI Knjiga 1 IZDAVAČ Instut za povijest umjetnosti Ulica grada Vukovara 68 10000 Zagreb ZA IZDAVAČA Milan Pelc UREDNCI Ljiljana Kolešnik Petar Prelog RECENZENTI Tonko Maroević Irena Kraševac SURADNICA Petra Srbljinović GRAFIČKI DIZAJN Mario Aničić, Jele Dominis Zagreb, 2012. ISBN 978-953-6106-93-6 Izdavanje ove publikacije financijski je potpomognuto sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske Moderna umjetnost u Hrvatskoj 1898.– 1975. uredili Ljiljana Kolešnik i Petar Prelog njiga Moderna umjetnost u Hrvatskoj 1898.-1975. zbornik je tekstova devetoro autora koji – svaki iz svoje perspektive – nude pogled na odabrane teme i poglavlja povijesti hrvatske umjetnosti 20. stoljeća.K Umjesto sinteznoga pregleda zasnovanog na identičnim metodološkim polazištima i sličnim interpetativnim strategijama, riječ je prije o skupini članaka rahlo povezanih idejom moderniteta kojom domaća sredina raspolaže u danom trenutku, kao i nastojanjem da se promatrane likovne pojave čvršće vežu uz aktualna društvena zbivanja. Osobne perspektive i širina obuhvata obrađenih tema, koja varira od relativno širokih, panoramskih pregleda zbivanja u duljem vremenskom razdoblju, do koncentracije na pojedinačni opus kao pars pro toto stanja domaće likovne scene u određenom povijesnom trenutku, rezulitirali su i vrlo različitim diskusrzivnim razinama tekstova u ovoj knjizi. Imajući u vidu širi krug čiatelja, većina autora ne nudi složenija teorijska promišljanja odabranih likovnih fenomena, prebacujući težište na objašnjenja njihova suodnosa s istovremenim zbivanjima na regionalnoj ili europskoj likovnoj sceni. 4 Poglavlja koja nedostaju – poput, na primjer, onoga o umjetnosti 40-ih godina ili sustavnih analiza upotrebe formalnih i tehničkih rješanja “visoke umjetnosti” u najširem području vizualnih komunikacija – posljedica su postojanja određenih “slijepih točaka” u korpusu domaće povijesti umjetnosti, ali i izostanka ambicije urednika ove knjige da ponude bilo kakvu cjelovitu i konačnu sliku zbivanja na domaćoj likovnoj sceni 20. stoljeća. Umjesto toga, knjigu Moderna umjetnost u Hrvatskoj 1898.-1975., treba shvatiti kao nastojanje da se ukaže na određene probleme i područja koja zahtijevaju nove interpretacije i “omekšavanje” tradicionalnih disciplinarnih granica kao preduvjet stvaranja novih znanja. Zahvaljujemo Ministarstvu kulture i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske na njihovoj financijskoj potpori, te muzejima, javnim arhivima, vlasnicima privatnih zbirki i umjenicima, koji su nam dopustili objavljivanje reprodukcija radova u njihovu vlasništvu. 5 Sadržaj I. Između nacionalnog i internacionalnog. Modernizam prve polovice 20. stoljeća 10 Petar Prelog Artikulacije moderniteta. Institucije, secesije, publika 40 Darko Šimićić Strategije u borbi za novu umjetnost. Zenitizam i dada u srednjoeuropskom kontekstu 66 Daina Glavočić D’Annunzio i riječki futurizam 90 Petar Prelog Refleksi povijesnih avangardi 114 Dalibor Prančević Suprotstavljanja i imperativi Ivana Meštrovića. Fragmentaran pogled na kiparstvo prve polovice dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj 158 Hrvoje Turković Film kao znak i sudionik modernizacije 186 Marija Tonković Fotografija tridesetih godina 220 Lada Kavurić Moderni grafički dizajn i modernizacija društva 236 Petar Prelog Problemi samoprikazivanja. Umjetnost i nacionalni identitet u međuratnom razdoblju II . Mogućnosti i granice. Modernizam druge polovice 20. stoljeća 260 Ljiljana Kolešnik Hrvatska poslijeratna umjetnost – konflikti i kontroverze 288 Lada Kavurić Grafički dizajn i modernizam ograničenjima unatoč 309 Hrvoje Turković Filmski modernizam u ideološkom i populističkom okruženju 340 Sonja Briski Uzelac Zagrebačka scena u središtu: šezdesete 376 Ljiljana Kolešnik Konceptualna umjetnost i radikalne društvene promjene 1960-ih godina 414 Kronologija 428 Bibliografija I. Između nacionalnog i internacionalnog. Modernizam prve polovice 20. stoljeća 9 Petar Prelog Artikulacije moderniteta. Institucije, secesije, publika 10 razdoblju između 1898. i početka Prvog svjetskog 1 Hrvatska povijest umjetnosti prepoznala je u rata likovna umjetnost u Hrvatskoj postala je razdoblju između 1898., kao nezaobilaznom društvenom činjenicom i preuzela godine izložbe Hrvatskog važnu ulogu u oblikovanju modernog kulturnog salona, i početka Prvoga svjetskoga rata “vrijeme u identiteta.1 Opći europski modernizacijski procesi stvorili su U kojem se dovršava proces uvjete za jači razvitak intelektualnog društvenog sloja koji planirane i društveno je imao dovoljno snage za artikuliranje stavova temeljenih poticane institucionalizacije likovnih umjetnosti”. na antitradicionalističkoj ideji potpune slobode umjetničkog Božidar Gagro, “Putevi stvaranja. Takvi su stavovi omogućili uspostavljanje novoga modernosti u hrvatskom sustava vrijednosti koji je u svojem središtu imao ponajprije slikarstvu”, u: Počeci jugoslovenskog modernog svijest o pripadnosti europskom kulturnom prostoru i slikarstva 1900-1920, katalog nužnosti povezivanja sa suvremenim europskim umjetničkim izložbe, Beograd: Muzej strujanjima. Međutim, zbog specifičnih društvenih i političkih savremene umetnosti, 1972: 35. Upravo se stoga okolnosti u Hrvatskoj, kao dijelu Austrougarske Monarhije, umjetnost koja je obilježila intenzivna umjetnička previranja, do kojih krajem 19. i te godine uzima kao temelj i ishodište svih strujanja početkom 20. stoljeća dolazi u čitavoj Europi, nisu mogla brzo drugog modernističkog vala uhvatiti korijene u sredini sklonoj tradicionalnim načinima hrvatske umjetnosti koji je likovnog izražavanja. Sličan problem može se prepoznati i u započeo već 1916. godine osnivanjem Proljetnoga ostalim sredinama udaljenim od središta općeg kulturnog i salona. 2 umjetničkog razvitka. Tako je tempo promjena u hrvatskoj 2 Problem umjetničke umjetnosti bio znatno sporiji u odnosu na zapadnoeuropske periferije, prisutan u 11 Petar Prelog — Artikulacije moderniteta. Institucije, secesije, publika uzore, a obrasci novih konvencija nisu se doslovce prihvaćali, povijesti cjelokupne hrvatske umjetnosti (ključno već su prilagođavani i razvijani u inačice prihvatljive publici. tumačenje toga problema Ipak, i u takvim okolnostima društveni položaj umjetnosti u vidi u: Ljubo Karaman, O Hrvatskoj znatno se promijenio: pojavom izložbenih prostora, djelovanju domaće sredine na umjetnost hrvatskih osnivanjem umjetničkih udruženja i grupacija, intenziviranjem krajeva - Problemi periferijske samostalnih i skupnih izložaba te osnivanjem umjetničkih škola umjetnosti, Zagreb: Društvo dolazi do njezine institucionalizacije, što rezultira povećanom povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1963. Drugo umjetničkom produkcijom i općenitom živosti na umjetničkom izdanje: Ljubo Karaman, planu. Ubrzavanje protoka informacija i povećanje kvalitete Problemi periferijske umjetnosti. Zagreb: Društvo umjetničkog dijaloga na cijelom prostoru Europe pogodovalo je povjesničara umjetnosti umjetničkom razvitku, a unutar Austrougarske Monarhije taj je Hrvatske, 2001.), posebno dijalog uvelike ovisio o odnosima Beča, ostalih urbanih središta je aktualan i pri tumačenju razvitka hrvatske i ruralnih provincijskih područja. Ti se odnosi mogu promatrati umjetnosti kraja 19. i prve kao stalno međusobno suprotstavljanje unificirajućih principa polovice 20. stoljeća u multinacionalne Austrougarske Monarhije i lokalnih tradicija kontekstu oblikovanja 3 novih umjetničkih izraza koje odražavaju “zastarjele” oblikovne principe. europskog kulturnog Zagreb se, u svjetlu navedenih promjena, krajem prostora: “... nijedan devetnaestog stoljeća iz provincijskog političkog središta s hrvatski umjetnik nije uspio da jedan od stilova mahom ruralnim okružjem preobrazio u važno ekonomsko i moderne umjetnosti na kulturno središte. Stoga ne čudi da je upravo Zagreb tada postao zapadu kreativno presadi u naš kulturni medij, a to mjestom ključnih događanja koja će biti sudbonosna za čitavu znači da ga nastavi, da hrvatsku umjetnost. Ostali veći gradovi, poput Splita ili Osijeka, ga razvija dalje od onog također su znatno napredovali, ali nisu imali mogućnosti začeti stadija na kome mu se dotični umjetnik približio, u vlastite kulturne projekte s većom važnosti za temeljne razvojne smislu implicirane razvojne linije hrvatske umjetnosti. Zagreb je, ponajpije zahvaljujući tendencije.” Božidar Gagro, djelovanju slikara i povjesničara umjetnosti Izidora Kršnjavog, “Periferna struktura – od Karasa do Exata”, Život koji u posljednja dva desetljeća devetnaestog stoljeća, umjetnosti 1, 1966: 18. zahvaljujući političkim funkcijama i velikom društvenom 3 Emil Brix, “The Structure ugledu, oblikuje cjelokupni kulturni život (osnovao je Muzej za of the Artistic Dialogue Between Vienna and Other umjetnost i obrt 1880. i Obrtnu školu 1882. godine, zalagao se za Urban Centres in the gradnju umjetničkih ateliera, posredovao pri velikim Habsburg Monarchy Around 12 Vlaho Bukovac, Moje gnijezdo, 1897., Moderna galerija, Zagreb 13 Petar Prelog — Artikulacije moderniteta. Institucije, secesije, publika Bela Čikoš Sesija, Psiha (Atena cjeliva Psihu), 1898., Moderna galerija, Zagreb 14 umjetničkim narudžbama i osmišljavao ih, organizirao 1900”, u: Art Around 1900 in Central Europe, Cracow: stipendije za umjetničko školovanje i usavršavanje