Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 49 - Broj 2.

II. utjecati na neovisnost i odrţivost projekta-programa, Financijska potpora dodjeljivat će se programima - programi koji se odnose na jednokratne manife- i projektima udruga koji ispunjavaju opće kriterije, a stacije kao npr. konferencije, okrugli stolovi, seminari, odnose se na: proslave, izleti, hodoĉašća i sl., osim u sluĉaju kada su - unapreĊenje kvalitete ţivljenja te zaštitu i oĉu- te aktivnosti dio trajnijeg i sveobuhvatnijeg programa. vanje zdravlja, VI. - zaštitu okoliša i odrţivi razvoj, Struĉna povjerenstva izvršit će verifikaciju pristi- - zaštitu kulturne baštine, glih programa i projekata te predloţiti visinu potpore. - unapreĊenje odgoja i obrazovanja ciljne skupine Potporu odobrava Ţupan, nakon ĉega se zakljuĉuje ili sredine, posebno mladih, ugovor izmeĊu Ţupanije i udruge o financijskoj potpori - unapreĊenje gospodarskog statusa ciljne skupine programu ili projektu udruge. ili sredine, VII. - unapreĊenje socijalnog statusa ciljne skupine ili Maksimalni iznos financijske potpore pojedinom sredine, programu ili projektu iznosi 50.000,00 kuna. - zaštitu osoba i skupina s posebnim potrebama i VIII. invaliditetom. Prijave se šalju poštom na propisanim obrascima III. koji se mogu naći na web stranici Krapinsko-zagorske Uz opće kriterije, udruge koje prijavljuju programe ţupanije www.kzz.hr ili on-line preko web stranice epri- i projekte trebaju ispunjavati i posebne kriterije: java.kzz.hr. - brojnost pripadnika ciljanih skupina ukljuĉenih u IX. provoĊenje programa, Rok za prijavu programa i projekata je 30 dana od - broj ĉlanova udruge ukljuĉenih u provoĊenje dana objave u dnevniku «Veĉernji list». programa, X. - brojnost korisnika rezultata provoĊenja programa, Zaduţuje se Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu - multipliciranje uĉinaka uloţenih sredstava vlasti- skrb, udruge i mlade da sukladno ĉlanku 7. i 8. Odluke o tim dobrovoljnim aktivnostima, mjerilima za ostvarivanje financijske potpore programima - financijska potpora programu od drugih udruga, i projektima udruga na podruĉju Krapinsko-zagorske ţu- zajednica ili institucija, panije, u roku 8 dana od dana donošenja ovog zakljuĉka, - suradnja s drugim institucijama u provoĊenju obavi objavu i provedbu natjeĉaja. programa, XI. - inovativnost programa, primjena novih tehno- Ovaj zakljuĉak objavit će se u «Sluţbenom glasniku logija, ekonomiĉnost i dugoroĉnost programa-projekta, Krapinsko-zagorske ţupanije», na oglasnim ploĉama Ţu- - promicanje Ţupanije na nivou drţave i meĊuna- panije, u javnom tiskovnom glasilu i na web-stranicama rodnom nivou, Ţupanije. - realnost programa u smislu mogućnosti provo- KLASA: 007-02/11-01/03 Ċenja, URBROJ: 2140/01-02-11-02 - ukupna dosadašnja aktivnost udruge – nositelja , 27. sijeĉanj 2011. programa. Ţ U P A N IV. mr. sc. Siniša Hajdaš Donĉić, v.r. Za dodjelu financijske potpore iz Ţupanijskog pro- raĉuna mogu se natjecati samo udruge upisane u registar udruga za ĉiju djelatnost, temeljem posebnih propisa, GRAD ne postoji obveza osiguranja sredstava u Ţupanijskom proraĉunu odnosno ĉija se djelatnost u cjelini ne financira Na temelju ĉlanka 100. stavka (6) i ĉlanka 102. Za- iz drugih izvora. kona o prostornom ureĊenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) V. i ĉlanka 32. Statuta Grada Oroslavja (Sluţbeni glasnik Financijsku potporu neće moći ostvariti: Krapinsko-zagorske ţupanije broj: 16/09.), Gradsko - znanstveno-istraţivaĉki projekti, vijeće grada Oroslavja na svojoj 13. sjednici, odrţanoj - projekti vjerskih ciljeva i aktivnosti, 30.12.2010. donijelo je: - aktivnosti za koje je odgovorna drţava (osnovna ODLUKU zdravstvena skrb, formalno obrazovanje i sl.), O IZMJENAMA I DOPUNAMA PROSTORNOG - projekti velikih razmjera za koje su potrebna PLANA UREĐENJA GRADA OROSLAVJA znatna financijska sredstva, (usklaĊenje sa Zakonom) - projekti koji se iskljuĉivo temelje na investi- 1. OPĆE ODREDBE cijskim ulaganjima, izgradnji ili adaptaciji kapitalnih Ĉlanak 1. objekata ili kupnji opreme, (1) Izmjene i dopune prostornog plana ureĊenja Gra- - projekti-programi koji su prijavljeni od udruge da Oroslavja (usklaĊenje sa Zakonom) – u daljnjem dijelu ovisne o bilo kojoj politiĉkoj struji ili stranci a što moţe teksta Plan, izradio je Arhitektonski fakultet Sveuĉilišta Strana 50 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

u Zagrebu, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i 3.3.4. Izdvojena graĊevinska podruĉja van naselja pejzaţnu arhitekturu. – groblje (+) Ĉlanak 2. 3.3.5. GraĊevine infrastrukturne (1) Ovim Planom se mijenja Prostorni plan ureĊenja 3.4. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN GRAĐE- Grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske VINSKOG PODRUĈJA županije br. 16/02.) tako da se: 3.4.1. GraĊevine koje se mogu ili moraju graditi a) mijenjaju dijelovi poglavlja 1. Polazišta, koje van graĊevinskog podruĉja na poljoprivrednom zemljištu postaje podpoglavlje 1. Polazišta, poglavlja 3. Obavezni 3.4.2. GraĊevine koje se mogu ili moraju graditi van prilozi Planu, Knjige II; graĊevinskog podruĉja na šumskom zemljištu b) mijenjaju dijelovi poglavlja 2. Ciljevi prostornog 4. POSEBNA NAMJENA razvoja, koje postaje podpoglavlje 2. Ciljevi prostornog 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI razvoja, poglavlja 3. Obavezni prilozi Planu, Knjige II; TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH IN- c) mijenjaju dijelovi poglavlja 3. Plan prostornog FRASTRUKTURNIH SUSTAVA ureĊenja Grada Oroslavja, koje postaje podpoglavlje 3. 5.1. PROMETNI SUSTAV Plan prostornog ureĊenja Grada Oroslavja, poglavlja 3. 5.1.1. Cestovni promet Obavezni prilozi Planu, Knjige II; 5.1.2. Ţeljezniĉki promet d) mijenja cjelokupno poglavlje 4. Odredbe za 5.2. DRUGI I KOMUNALNI INFRASTRUKTUR- provoĊenje, koje postaje poglavlje 1. Odredbe za provo- NI SUSTAVI Ċenje, Knjige I. 5.2.1. Pošta i javne telekomunikacije e) briše Poglavlje Kartogrami, te 5.2.2. Cijevni transport plina f) mijenja Kartografski dio Plana, koje postaje po- 5.2.3. Elektroenergetika glavlje 2. Kartografski dio Plana, Knjige I. 5.2.4. Vodoopskrba (2) Ovim Planom prikazani su samo izmijenjeni 5.2.5. Odvodnja otpadnih voda dijelovi Prostornog plana ureĊenja Grada Oroslavja 5.2.6. UreĊenje vodotoka i voda (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 16/02.). 6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KRAJO- Poglavlja temeljnog Plana koja nisu izmijenjena nisu BRAZNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I prikazana ovim Planom. GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI Ĉlanak 3. 6.1. OPĆA NAĈELA ZAŠTITE SADRŢAJ PLANA 6.2. PRIRODNE I KRAJOBRAZNE VRIJED- (1) Plan se sastoji od: Knjige I koja sadrţi: NOSTI 1. ODREDBE ZA PROVOĐENJE: 6.3. KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I GRA- 1. OPĆE ODREDBE ĐEVINE TE AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI 2. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA PO- 7. POSTUPANJE S OTPADOM VRŠINA NA PODRUĈJU GRADA 8. MJERE SPRJEĈAVANJA NEPOVOLJNA 2.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA UTJECAJA NA OKOLIŠ 3. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 8.1. ZAŠTITA TLA 3.1. GRAĐEVINE OD VAŢNOSTI ZA DRŢAVU 8.2. ZAŠTITA VODA I ŢUPANIJU 8.3. ZAŠTITA ZRAKA 3.2. GRAĐEVINSKA PODRUĈJA NASELJA 8.4. ZAŠTITA OD BUKE 3.2.1. Opće odredbe 8.5. ZAŠTITA PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH, 3.2.2. GraĊevine stambene namjene KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA 3.2.3. GraĊevine mješovite namjene TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 3.2.4. GraĊevine gospodarske namjene 8.6. MJERE ZA POBOLJŠANJE, OĈUVANJE I 3.2.5. GraĊevine javne i društvene namjene, graĊe- UNAPREĐENJE STANJA U OKOLIŠU vine posebne namjene i graĊevine športsko-rekreacijske 8.7. MJERE POSEBNE ZAŠTITE namjene 8.7.1. Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 3.2.6. Pomoćne i gospodarske te sporedne graĊevine 9. MJERE PROVEDBE PLANA uz osnovnu graĊevinu 9.1. OBVEZA IZRADE I DONOŠENJA PRO- 3.2.7. GraĊevine infrastrukture STORNIH PLANOVA UREĐENJA UŢIH PODRUĈJA 3.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUĈJA 9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I VAN NASELJA - UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODAR- DRUGIH MJERA SKIH DJELATNOSTI 9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ĈIJA 3.3.1. Opće odredbe JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 3.3.2. Izdvojena graĊevinska podruĉja van naselja 10. PRIJELAZNE, ZAVRŠNE I ZAKLJUĈNE gospodarske namjene – proizvodne i/ili poslovne (I) i/ ODREDBE i ili (K) 2. KARTOGRAfSKI DIO PLANA: 3.3.3. Izdvojena graĊevinska podruĉja van naselja 1. Korištenje i namjena površina športsko-rekreacijske namjene (R) 1.A. PROSTORI ZA RAZVOJ I UREĐENJE, u Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 51 - Broj 2.

mj. 1:25000 3.7.1.1. Zaštita poljoprivrednog tla 2. Infrastrukturni sustavi i mreţe 3.7.1.2. Zaštita šumskog tla 2.A. PROMET, u mj.1:25000 3.7.2. Zaštita voda 2.B. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE, u mj. 3.7.3. Zaštita zraka 1:25000 3.7.4. Zaštita od buke 2.C. ENERGETSKI SUSTAVI, u mj. 1:25000 3.7.5. Zaštita prirodnih i krajobraznih, kulturno- 2.D. VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI, u mj. povijesnih cjelina i graĊevina te ambijentalnih vrijednosti 1:25000 3.7.6. Mjere za poboljšanje, oĉuvanje i unapreĊenje 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora stanja u okolišu 3.A. PODRUĈJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTE- 3.7.7. Mjere posebne zaštite NJA, u mj. 1:25000 3.7.7.1. Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih 3.B. PODRUĈJA POSEBNIH OGRANIĈENJA U nesreća KORIŠTENJU, u mj. 1:25000 3.8. KARTOGRAMI 3.C. PODRUĈJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA 3.8.1. Razvrstaj cesta UREĐENJA I ZAŠTITE, u mj. 1:25000 3.8.2. Pošta i telekomunikacije 4. GraĊevinska podruĉja 3.8.3. Energetski sustav 4.A. K.o. ANDRAŠEVEC, u mj. 1:5000 3.8.3.1. Cijevni transport plina 4.B. K.o. , u mj. 1:5000 3.8.3.2. Elektroopskrba 4.C. K.o. MOKRICE, u mj. 1:5000 3.8.4. Vodnogospodarski sustav 4.D. K.o. OROSLAVJE, u mj. 1:5000 3.8.4.1. Vodoopskrba 4.E. K.o. STUBIĈKA SLATINA, u mj. 1:5000 3.8.4.2. Odvodnja otpadnih voda te Knjige II koja sadrţi: B. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KRA- 3. OBAVEZNI PRILOZI PLANU: PINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE (Sluţbeni glasnik A OBRAZLOŢENJE PLANA Krapinsko-zagorske ţupanije br. 4/02. i 6/10.) - UVOD I RAZLOZI ZA IZRADU IZMJENA I 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRA- 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI DA OROSLAVJA (usklaĊenje sa Zakonom) 2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - ELEK- 1. POLAZIŠTA TRONIĈKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTU- 1.1.5. Kartogrami RA 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTI- 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komu- TE PROSTORA nalne infrastrukture C. STRUĈNE PODLOGE, NA KOJIMA SE TE- 2.3.2.2. Mogući graditeljski zahvati unutar građe- MELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA vinskog područja D. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I 2.3.3.2. Preporuke za novu izgradnju na tragu PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U tradicijskog graditeljstva IZRADI PLANA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA GRADA E. ZAHTJEVI IZ ĈLANKA 79., MIŠLJENJA I OROSLAVJA SUGLASNOSTI IZ ĈLANKA 94. TE SUGLASNOST 3.3. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA ŢUPANA IZ ĈLANKA 98. Zakona o prostornom ureĊenju i 3.3.1. GraĊevinska podruĉja gradnji (NN 76/07 i 38/09) 3.3.2. Ostale površine F. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ STRUĈNOJ I 3.3.3. Poljoprivredne površine JAVNOJ RASPRAVI 3.3.4. Šumske površine G. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONO- 3.3.5. Vodene površine ŠENJA PLANA 3.4.5. Obveza izrade i donošenja prostornih planova H. SAŢETAK ZA JAVNOST ureĊenja uţih podruĉja i studija Ĉlanak 4. 3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA OBUHVAT PLANA 3.5.1.1. Cestovni i željeznički promet (1) Plan obuhvaća podruĉje Grada Oroslavja (u 3.5.1.2. Pošta i javne telekomunikacije daljnjem tekstu Grad). Na podruĉju Grada se, sukladno 3.5.2. Energetski sustav Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Re- 3.5.2.1. Cijevni transport plina publici Hrvatskoj (NN 86/06, 16/07 i 46/10), nalazi pet 3.5.2.2. Elektroenergetika naselja Andraševec, Krušljevo Selo, Mokrice, Oroslavje i 3.5.3.1. Vodoopskrba Stubiĉka Slatina. Plan utvrĊuje uvjete za ureĊenje prostora 3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda Grada, odreĊuje svrhovito korištenje, namjenu, obliko- 3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda vanje, obnovu i saniranje graĊevnog i drugog zemljišta, 3.7. MJERE SPRJEĈAVANJA NEPOVOLJNA zaštitu okoliša te zaštitu i oĉuvanje prirodnih i kulturnih UTJECAJA NA OKOLIŠ dobara. 3.7.1. Zaštita tla Ĉlanak 5. Strana 52 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

POJMOVI c) do toĉke spoja proĉelja i završne obrade kosog (1) U Planu se koriste pojmovi opisani Zakonom o ili zaobljenog krova bez krovnog nadozida i bez strehe, prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09), pojmo- d) do najviše toĉke završne obrade krovnog nado- vi opisani propisima donesenim na temelju tog Zakona i zida kosog ili zaobljenog krova i bez strehe, pojmovi uvrijeţeni u praksi. Ovdje se daju pojmovi uvri- e) do toĉke spoja proĉelja sa završnom obradom jeţeni u praksi koji nisu opisani tim Zakonom i propisima donje plohe krovne strehe kosog ili zaobljenog krova, donesenim na temelju tog Zakona: f) do najviše toĉke završne obrade krovnog nadozida 1. UreĊena graĊevna ĉestica je ĉestica kojoj se kosog ili zaobljenog krova sa strehom. moţe u skladu s Planom osigurati minimalna veliĉina, 15. Erker je dio prostora pojedinog kata ili potkrov- pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i lja koji je izboĉen u odnosu na proĉelje graĊevine. Iznad dovoljan broj parkirališnih mjesta. stropne ploĉe erkera moguće je izvesti loggiu, balkon, 2. NeureĊena graĊevna ĉestica je ĉestica koja ne terasu, kosi, zaobljeni ili ravni krov. zadovoljava uvjete ureĊene graĊevne ĉestice. 16. Loggia je prostor pojedine etaţe graĊevine koji 3. Regulacijska linija je linija koja odvaja javnu je zatvoren sa tri strane, a na ĉetvrtoj se nalazi ograda. površinu od privatne (u smislu javnog ili privatnog dobra, 17. Balkon je prostor pojedine etaţe graĊevine koji odnosno vlasniĉkog naĉina korištenja). je u cijelosti izboĉen van proĉelja graĊevine, ograĊen ogra- 4. GraĊevna linija je linija na kojoj se obavezno dom i odvojen je od konaĉno zaravnatog i ureĊenog terena. mora graditi prednje proĉelje graĊevine(a). 18. Terasa je prostor pojedine etaţe graĊevine koji 5. Samostojeća graĊevina je graĊevina koja je moţe biti natkriven (i obzidan sa najviše dvije strane) ili odmaknuta od boĉnih meĊa. nenatkriven (i obzidan sa svih strana). 6. PoluugraĊena graĊevina je graĊevina izgraĊena 19. Nadstrešnica je konstrukcija kojom se natkriva na jednoj boĉnoj meĊi tako da sa susjednom graĊevinom odreĊena površina/prostor (terasa ili dio ureĊenog terena) izgraĊenoj na istoj meĊi, ali susjednoj graĊevnoj ĉestici, graĊevne ĉestice i koja moţe biti obzidana sa najviše ĉini sklop dvojne graĊevine ili završetak niza. jedne strane. 7. UgraĊena graĊevina je graĊevina izgraĊena na 2. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA graĊevnoj ĉestici na naĉin da se njena izgraĊena površina POVRŠINA NA PODRUĈJU GRADA proteţe od jedne do druge boĉne meĊe kao interpolacija Ĉlanak 6. tj. ugradnja u postojeću izgradnju ili dio planiranog niza. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVR- 8. Etaţa je naziv za pojedinu prostornu razinu ŠINA graĊevine (Podrum - Po, Suteren - Su, Poluukopana etaţa (1) Naĉela za odreĊivanje namjene površina na - Pue, Prizemlje - Pr, Kat - K i Potkrovlje - Pk). podruĉju Grada, koje odreĊuju temeljno urbanistiĉko- 9. Poluukopana etaţa (Pue) je dio graĊevine ĉiji graditeljsko i prostorno-krajobrazno ureĊenje te zaštitu se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je od prostora su: 50,01-99,99% svog volumena u konaĉno zaravnati teren. a) naĉela odrţivoga razvoja, 10. Krov je stropna konstrukcija zadnje etaţe b) naĉela zaštite kulturnog i prirodnog naslijeĊa, graĊevine, u koju se ubrajaju svi konstruktivni slojevi. c) naĉela racionalnog, svrsishodnog i razboritog Krov moţe biti ravan ili kos (jednostrešni, dvostrešni, ili planiranja i korištenja prostora, višestrešni sa skošenjima na zabatima “lastavicama” istog d) naĉela optimalnog usklaĊenja interesa razliĉitih nagiba kao i osnovni krov) nagiba najviše do 45°. korisnika prostora i 11. Krovna kućica je dio krovne konstrukcije ko- e) pravila urbanistiĉke, prostorno-planerske i kraj- sog krovišta koja sluţi za ugradnju okomitog prozora za obrazno-planerske struke. osvjetljenje prostora potkrovlja sa namjenom, ali najviše (2) Temeljni cilj ovoga Plana je propisati, omogućiti kroz dva raspona krovnih rogova. i potaknuti: 12. Krovni nadozidni prozor postavlja se u na- a) prostorni razvoj svih naselja Grada zasnovan na stavku krovnog nadozida i sluţi za osvjetljenje prostora demografskom razvitku (koji se temelji na prirodnom potkrovlja s namjenom. Širina nadozidnog prozora moţe priraštaju, te doseljavanju i povratku stanovnika), te us- biti najviše do 1/3 duţine proĉelja zgrade, odnosno ne postava ravnoteţe izmeĊu takvog demografskog razvitka više od 4,00 m. i cjelokupnog prostornog razvoja Grada; 13. Krovni prozor je otvor koji sluţi za osvjetljenje b) zaštitu i neophodnu sanaciju razliĉitih oblika prostora potkrovlja sa namjenom i potkrovlja bez namjene, vrijedne prirodne i kulturne baštine; a izvodi se iskljuĉivo u krovnoj ravnini krovišta. c) gospodarski razvoj zasnovan na: poljoprivredi, 14. Visina krovnog vijenca mjeri se od konaĉno turizmu, upravnim i usluţnim funkcijama, te proizvodnim zaravnatog i ureĊenog terena uz proĉelje graĊevine na i preraĊivaĉkim pogonima; njegovom najniţem dijelu: d) uz sve lokalne potrebe, osiguranje prostora i a) do toĉke spoja proĉelja i završne obrade krova lokacija za infrastrukturne i ostale graĊevine i sadrţaje kod ravnog krova bez krovnog nadozida, drţavnog, ţupanijskog znaĉaja. b) do najviše toĉke završne obrade krovnog nado- 2.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA zida ravnog krova, Ĉlanak 7. Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 53 - Broj 2.

KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA provodi u skladu s posebnim uvjetima korištenja. Granice (1) U skladu s temeljnim naĉelima i ciljevima, kao podruĉja posebnih uvjeta korištenja, podruĉja posebnih i svim obvezama i ulaznim podacima (polazištima) iz ograniĉenja u korištenju, ureĊenja zemljišta te podruĉja i dokumenta prostornog ureĊenja šireg podruĉja (PPKZŢ) dijelova primjene planskih mjera zaštite prikazani su na podruĉje Grada razgraniĉeno je prema osnovnim katego- kartografskim prikazima serije 3. Uvjeti korištenja ure- rijama korištenja i namjene površina na: đenje i zaštitu prostora u mj. 1:25000. Granice podruĉja A. Površine unutar graĊevinskih podruĉja: posebnih uvjeta korištenja, podruĉja posebnih ograniĉenja 1. GraĊevinska podruĉja naselja (GPN) svih naselja u korištenju te podruĉja i dijelova primjene planskih mjera (površine izgraĊenog dijela naselja te ureĊenog i neureĊe- zaštite prikazane su i na kartama serije 4. Građevinska nog neizgraĊenog dijela naselja za daljnji razvoj i širenje područja u mj. 1:5000. naselja) za mješovitu namjenu. 3. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2. Izdvojena graĊevinska podruĉja van naselja 3.1. GRAĐEVINE I PROSTORI OD VAŢNOSTI (IGPVN) pojedinih naselja (površine izgraĊenog te ure- ZA DRŢAVU I ŢUPANIJU Ċenog i neureĊenog neizgraĊenog dijela za daljnji razvoj Ĉlanak 9. i širenje) za: GRAĐEVINE I PROSTORI OD VAŢNOSTI ZA a) gospodarsku namjenu proizvodnu i/ili poslovnu DRŢAVU I ŢUPANIJU (I) i/ili (K), (1) Na podruĉju Grada nalaze se ili su planirane b) športsko-rekreacijsku namjenu (R) i sljedeće graĊevine i prostori od vaţnosti za Drţavu: c) groblja (+), te na a) autocesta: A2 (GP Macelj (granica sa R. Sloveni- B. Površine van graĊevinskih podruĉja: jom) –Trakošćan – Krapina – (čvorište , 1. Poljoprivredne površine iskljuĉivo osnovne na- ) i prilazna cesta autocesti A2 preko čvora Mokrice s mjene (P) - ostala obradiva tla (P3); naplatnim kučicama kao dio autoceste); 2. Šumske površine iskljuĉivo osnovne namjene b) planirana drţavna brza cesta – zagrebaĉki prsten: (Š) - privatne i drţavne šume gospodarske namjene (Š1), ( (čvor Popovec) – – Gornja Stubica 3. ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište – Bedekovčina – – Oroslavje (čvor Mokrice) sa (PŠ), spojem na autocestu A2 i naplatnim kućicama), sa čvorom 4. Vodene površine, potoci i lateralni kanal III. Bračak na županijsku cestu Ž2197, i čvorom Oroslavje na kategorije (graĊevinskim podruĉjima naselja, izdvojenim važniju nerazvrstanu cestu na području Grada); graĊevinskim podruĉjima van naselja, poljoprivrednim c) ostale drţavne ceste: D1 (GP Macelj (granica sa i šumskim površinama te ostalim površinama, prolaze R. Slovenijom) – Krapina – Zagreb – Karlovac – Gračac ostali potoci i ostali kanali koji nisu obuhvaćeni ovom – Knin – Brnaze – Split (D8)) i D307 (Gubaševo (D1) – kategorijom). Oroslavje – D. Stubica – Marija Bistrica (D29)); 5. Ostale površine: d) postojeći meĊunarodni optiĉki telekomunika- a) površine posebne namjene, cijski vod; b) površine infrastrukturnih sustava (IS) (graĊe- e) graĊevine za prijenos elektriĉne energije – posto- vinskim podruĉjima naselja, izdvojenim graĊevinskim jeći dalekovod 110 kV i planirani 2x400 kV; podruĉjima van naselja, poljoprivrednim i šumskim povr- f) magistralni plinovod DN 500 radnog tlaka 50 šinama i ostalim površinama prolaze ostale ceste sa svim bara: Rogatec (Slovenija) – Zabok – Podsused – Ivanić svojim pratećim graĊevinama, a koje nisu obuhvaćene Grad – Kutina (odvojak Zabok – Ludbreg); površinama infrastrukturnih sustava. g) magistralni plinovod DN 500 radnog tlaka 50 (2) Sve to je prikazano na kartama 1. Korištenje i bara: Zabok - Ludbreg; namjena površina i kartama serije 2. Infrastrukturni su- h) planirani magistralni plinovod: Zabok – Luĉko; stavi i mreže u mj. 1:25000 te detaljnije na kartama grupe i) planirani magistralni plinovod: Zabok – Ludbreg; 4. Građevinska područja u mj. 1:5000. j) vodne graĊevine za zaštitu drţavnih i ţupanijskih (3) Prostornim planovima ureĊenja uţih podruĉja cesta; (urbanistiĉki plan ureĊenja – UPU, ili/i detaljni plan ureĊe- k) športsko-rekreacijsko podruĉje Mokrice i Oro- nja – DPU), planirat će se daljnja detaljnija razgraniĉenja slavje; prema namjeni površina u skladu s osnovnom namjenom l) vojne graĊevine i graĊevine od posebnog znaĉaja površina i ostalim utvrĊenim uvjetima. za obranu drţave; Ĉlanak 8. m) sve ostale graĊevine koje su navedene u Uredbi UVJETI KORIŠTENJA o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvat- (1) Korištenje prostora unutar obuhvata Plana za sku (NN 6/00 i 68/03) a koje je moguće graditi sukladno izgradnju graĊevina, kao i ureĊivanje zemljišta te obav- odredbama ovog Plana; ljanje drugih djelatnosti iznad na ili ispod površine zemlje n) zakonom zaštićeni dijelovi prirodne i kulturne moţe se obavljati iskljuĉivo u suglasju s Planom, odnosno baštine i ostali evidentirani dijelovi prirodne i kulturne postavkama koje iz njega proizlaze. baštine predloţeni za zaštitu. (2) Korištenje te detaljnija namjena površina, (2) Za graĊevine od vaţnosti za RH primjenjuje se ureĊenje i izgradnja u dijelu prostora Grada planira se i Uredba o određivanju građevina od važnosti za RH (NN Strana 54 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

6/00 i 68/03) i Uredba o održavanju građevina od važnosti ne; športske; rekreacijske; javni parkovi, trgovi, djeĉja za RH (NN 90/95). igrališta, zelene površine i sl.), (3) Na podruĉju Grada nalaze se ili su planirane b) gospodarskih namjena koje nisu u suprotnosti rekonstrukcije sljedećih graĊevina od vaţnosti za Kra- sa stambenom te pinsko-zagorsku ţupaniju: c) infrastrukturnih sustava. a) ţupanijske ceste: Ţ2197 (Hum Zabočki (D24) – (2) Unutar graĊevinskih podruĉja naselja, u skladu Oroslavje (D307)), Ţ2216 (Oroslavje (Ž2197) – Ž2217), sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 Ţ2217 (Žejinci (Ž2195) – Stubička Slatina – Krušljevo i 38/09), utvrĊeno je razgraniĉenje na: Selo – Stubičke Toplice (Ž2219)) i Ţ2218 (Ž2217 – Igri- a) izgraĊeni dio i šće)); b) ureĊeni i neureĊeni neizgraĊeni dio (za daljnji b) planirana drţavna brza cesta – zagrebaĉki prsten razvoj planirane namjene). (A4 (čvor Popovec) – Marija Bistrica – Gornja Stubica (3) Temeljni kriteriji planiranja izgradnje unutar – Bedekovčina – Zabok – Oroslavje (čvor Mokrice) sa graĊevinskih podruĉja naselja Grada je veliĉina, odno- spojem na autocestu A2 i naplatnim kućicama), sa čvorom sno volumen zgrade uklopljen u fiziĉku strukturu i sliku Andraševec na županijsku cestu Ž2197, i čvorom Orosla- odreĊenog ambijenta. vje na važniju nerazvrstanu cestu na području Grada; (4) Granice graĊevinskih podruĉja naselja, razgra- c) planirana brza cesta u istraţivanju (čvor Mokrice niĉenja na izgraĊeni te ureĊeni i neureĊeni neizgraĊeni (križanje u razini državne ceste D307, planirane državne dio utvrĊene su granicama katastarskih ĉestica (gdje je to brze ceste i spojne ceste na autocestu A2 sa naplatnim ku- bilo moguće) i prikazana na karti 1. Korištenje i namjena ćicama)) – tunel Medvednica (podsljemenska brza cesta); površina u mj. 1:25000 te detaljnije na kartama serije 4. d) graĊevine za prijenos elektriĉne energije – po- Građevinska područja u mj. 1:5000. stojeći i planirani dalekovodi 20 kV i 35 kV; (5) Središnji dio naselja unutar graĊevinskog po- e) magistralni plinovod DN 100 radnog tlaka 50 druĉja naselja je utvrĊen samo za naselje Oroslavje na bara (Zabok – Oroslavje); kartama serije 4. Građevinska područja u mj. 1:5000. f) mjerno redukcijska stanica Oroslavje; 3.2.1.1. Oblikovanje naselja g) srednja škola u Oroslavju; Ĉlanak 11. h) izdvojena gospodarska podruĉja van naselja; OBLIK NASELJA i) sve ostale graĊevine koje su navedene PPKZŢ (1) Da bi se oĉuvala tradicijska slika naselja, zadrţan (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 4/02.) je tradicijski oblik naselja, koji je dijelom nastao i uslijed a koje je moguće graditi sukladno odredbama ovog Plana; topografsko-reljefnih uvjeta Grada. j) zakonom zaštićeni dijelovi prirodne i kulturne (2) Ovim Planom osigurani su uvjeti za što racio- baštine i ostali evidentirani dijelovi prirodne i kulturne nalnije korištenje izgraĊenog graĊevinskog podruĉja, za baštine predloţeni za zaštitu. višenamjensko i optimalno korištenje njegovog najvrjed- (4) Pri odreĊivanju prostora za graĊevine od vaţ- nijeg dijela, uklanjanje neracionalnosti te novom grad- nosti za Drţavu i Ţupaniju ovisno o vrsti graĊevine, njom i interpolacijama prvenstveno popunjavati prostor kategoriji i kapacitetu te znaĉajkama podruĉja na kojem nedovoljno ili neracionalno izgraĊenih dijelova naselja. se ona smještava, potrebno je osigurati površinu za njenu (3) U neizgraĊenim dijelovima naselja treba plani- funkciju i sigurnost, cjelovit zahvat u prostoru, usklaĊenje rati ceste sa dostatnom širinom kolnika, nogostupa i zele- s drugim funkcijama i korisnicima prostora, te širi pojas nim pojasom bar sa jedne strane ceste, te javne pejzaţno ograniĉenja korištenja prostora i izgradnje u svrhu zaštite oblikovane površine. U izgraĊenim dijelovima naselja, okoliša i vrijednosti prostora. osobito u dijelovima koji su obuhvaćeni uvjetima zaštite, (5) Prostor za planirane graĊevine od vaţnosti za treba oĉuvati tradicijski oblik graditeljske strukture, na Drţavu i Ţupaniju - prometnice i vodovi infrastrukture naĉin da se dio preostalih neizgraĊenih površina oĉuva je zaštitni koridor (pojas) koji obuhvaća prostor u koji i za potrebne ureĊenja pejzaţno oblikovanih površina. će se smjestiti svi elementi ureĊenja i funkcioniranja, a Ĉlanak 12. odreĊen je popreĉnim presjekom odreĊene kategorije i KIOSCI, NADSTREŠNICE ZA SKLANJANJE kapaciteta graĊevine. LJUDI U JAVNOM PROMETU, POKRETNE NAPRA- 3.2. GRAĐEVINSKA PODRUĈJA NASELJA VE, KOMUNALNI OBJEKT I UREĐAJ U OPĆOJ 3.2.1. OPĆE ODREDBE UPORABI TE KONSTRUKCIJE PRIVREMENIH Ĉlanak 10. OBILJEŢJA GRAĐEVINSKA PODRUĈJA NASELJA (GPN) (1) Unutar graĊevinskog podruĉja naselja mogu (1) GraĊevinska podruĉja naselja na podruĉju Grada se postavljati kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u su utvrĊena za naselja Andraševec, Krušljevo Selo, Mokri- javnom prometu, pokretne naprave, komunalni objekti i ce, Oroslavje i Stubiĉka Slatina te se smatraju površinama ureĊaji u općoj uporabi i druge konstrukcije privremenih (podruĉjima) mješovite namjene. Preteţita namjena im je obiljeţja (reklamni panoi, oglasne ploĉe, reklamni stupovi stambena, a sadrţavaju i površine: i sl.) te ostala urbana oprema. a) pratećih namjena koje su u funkciji zadovoljenja (2) Za postavu navedenog stavkom 1. ovog ĉlanka standarda stanovanja u naselju (društvene; javne; poseb- izdaju se dozvole u skladu s propisima, ovim Planom, Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 55 - Broj 2.

Odlukom o rasporedu kioska, nadstrešnica za sklanjanje podarske graĊevine uz osnovnu graĊevinu u zadnjem. ljudi u javnom prometu, pokretnih naprava, komunalnih Dozvoljava se i drugaĉiji smještaj graĊevina na ĉestici ako objekata i uređaja u općoj uporabi te konstrukcija privre- oblik terena i oblik ĉestice, te tradicijski naĉin izgradnje menih obilježja ili Odlukom o komunalnom redu, te drugim dopuštaju iznimku. odgovarajućim aktima za podruĉje Grada. (2) Na svakoj graĊevnoj ĉestici namijenjenoj iz- (3) Kioskom se smatra estetski oblikovana graĊevina gradnji zgrada mora se osigurati smještaj za sva potrebna lagane konstrukcije koji se moţe u cijelosti ili dijelovima vozila sukladno ĉlanku 81. prenositi i postavljati pojedinaĉno ili u grupama. Kiosci se (3) Teren oko graĊevine, potporni zidovi, terase i mogu postaviti na javne površine (javne zelene površine, sliĉno moraju se urediti (izvesti) tako da ne narušavaju graĊevne ĉestice javnih sadrţaja i sl.) i to u neposrednu izgled okolnog prostora, te da se ne promijeni prirodno blizinu javne prometne površine, ali van cestovnih pojasa. otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih Kiosci se mogu postavljati i na privatnu graĊevnu ĉesti- graĊevina. cu, ako je prostor izmeĊu regulacijske i graĊevne linije (4) Nije dopušteno ureĊenje graĊevne ĉestice na osnovne graĊevine veći od 5,00 m. Postavljaju se tako da naĉin da se kota konaĉno ureĊenog i zaravnatog terena prednja strana kioska, zajedno sa prodajnim pultom, bude uz graĊevinu mijenja više od 1,5 m u odnosu na prirodni najmanje 60 cm uvuĉena od javne površine (regulacijske zateĉeni teren, odnosno ukupna zaravnata površina terena linije). Prostor ispred kioska, kao i dio prostora kojim se graĊevne ĉestice dobivena zasjecima, usjecima ne smije dolazi do ulaska u kiosk mora se poploĉiti. Kiosk se mora prijeći više od 30% površine ĉestice moći prikljuĉiti na prometnu površinu te po potrebi na (5) Najmanje 20% površine graĊevne ĉestice mora ostalu komunalnu i drugu infrastrukturu. biti pejzaţno ureĊeno. (4) Nadstrešnicom za sklanjanje ljudi u javnom (6) U pejzaţnom ureĊenju graĊevne ĉestice treba prometu se smatra estetski oblikovana graĊevina lagane primjenjivati autohtono raslinje, te smišljeno saditi listo- konstrukcije, koji se moţe postavljati pojedinaĉno ili padno drveće i grmlje tamo gdje je ljeti potrebna sjena, u grupama na javnim površinama ili uz rub cestovnog a zimi osunĉanje te trajnozeleno i crnogoriĉno raslinje pojasa. tamo gdje je kroz cijelu godinu potreban zeleni zaštitni (5) Pokretnim napravama smatraju se štand, od- ili ukrasni pojas. nosno klupa, stol i kolica za prodaju raznih artikala, Ĉlanak 14. ledenica, ambulantna, ugostiteljska i sliĉna prikolica, OGRADE, ŢIVICE, DVORIŠTA bankomat, peć i naprava za peĉenje plodina, spremište za (1) Izgradnja ograda na graĊevnim ĉestica treba priruĉni alat i materijal, pozornica i sliĉne naprave, stol, biti sukladna tradicijskom naĉinu graĊenja ovog prosto- stolica, pokretna ograda i druga naprava koja se postavlja ra. Ograda moţe biti ţiĉana, metalna, drvena, betonska, ispred ugostiteljskih, zanatskih i drugih radnji, odnosno zidana, djelomiĉno zidana, i sl., kombinacija ostalih u njihovoj neposrednoj blizini, te šatori povodom raznih materijala ovdje navedenih, a preporuĉa se drvena ili manifestacija, djelatnost cirkusa, luna parka, zabavne zelena sa zasaĊenom ţivicom od sljedećih biljnih svojti: radnje, automobili kao zgodici na nagradnim igrama i grab, glog, svib, drijen, klen, hudika, lijeska, trnina, tisa, igrama na sreću, ĉuvarske kućice, prijenosni WC-i i sl. ukupne visine do 2,0 m. Mogu se postavljati pojedinaĉno ili u grupama na javnoj (2) Ograda se, u naĉelu, postavlja na lijevu meĊu, i/ili privatnoj površini. sa unutrašnje strane, promatrano od javne prometne po- (6) Komunalni objekti i ureĊaji u općoj uporabi su vršine prema samoj ĉestici. Kod ugaonih ĉestica ograda javna rasvjeta, ploĉa s planom naselja, javni sat, javni se postavlja i na desnoj meĊi (prema drugoj prometnoj ili WC, javni zdenac, vodoskok, fontana, spomenik, spo- nekoj javnoj površini). men-ploĉa, skulptura, sakralno obiljeţje, javna telefonska (3) U dvorištima ne treba saditi bilje koje je strano govornica, poštanski sanduĉić, spremnici i koševi za otpad lokalnom krajoliku, ne unositi egzotiĉno bilje. Valja kori- i sliĉni objekti i ureĊaji. Mogu se postavljati pojedinaĉno stiti stare lokalne svojte drveća (lipa, orah i starinske sorte ili u grupama na javnoj i/ili privatnoj površini. jabuka); grmlja (jorgovan, klokoĉik, pajasmin) i cvijeća (7) Svaki kiosk, nadstrešnica za sklanjanje ljudi u (potoĉnica, lijepa kata, zvjezdan, kokotić, boţur, horten- javnom prometu, pokretna naprava, komunalni objekat zija, neven, perunika, ljiljan, dalija i vrtni suncokret). i ureĊaj u općoj uporabi, konstrukcija privremenog obi- (4) Autohtone krajobrazne prostore duţ postojećih ljeţja, te ostala urbana oprema, mora biti smještena tako ulica i putova treba ĉuvati i omogućiti nastajanje novih, da je na primjeren naĉin omogućena opskrba, da ni u kao što su šumarci, skupine stabala i drvoredi duţ cesta kojem pogledu ne umanjuju preglednost prometnica, ne i putova, i sl. ometaju promet pješaka i vozila, ne oteţavaju odrţavanje 3.2.1.2. Oblikovanje graĊevine i korištenje postojećih pješaĉkih, prometnih i komunalnih Ĉlanak 15. graĊevina. OBLIKOVANJE GRAĐEVINE Ĉlanak 13. (1) Arhitektonsko oblikovanje graĊevina unutar po- UREĐENJE GRAĐEVNIH ĈESTICA druĉja povijesnih graditeljskih cjelina i kulturnog krajolika (1) Osnovna graĊevina na graĊevnoj ĉestici gradi te povijesnih sklopova mora se prilagoditi postojećem se u prednjem dijelu graĊevne ĉestice, a pomoćne i gos- krajoliku, što znaĉi da mora biti u skladu s lokalnim tra- Strana 56 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

dicijskim oblicima, materijalima i bojama graĊevina ovog prikljuĉiti na komunalnu infrastrukturnu mreţu (telekomu- prostora, te usklaĊeno s krajobrazom i tradicijskom slikom nikacijsku elektroenergetsku, plinoopskrbnu, vodoopskrb- ovog prostora. Podruĉja povijesnih graditeljskih cjelina nu, odvodnje otpadnih voda) ukoliko ista postoji i ako za i kulturnog krajolika te povijesnih sklopova prikazan na to postoje tehniĉki uvjeti. Prikljuĉivanje graĊevne ĉestice kartama 3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja u mj. i graĊevine na njoj na komunalnu infrastrukturnu mreţu 1:25000 te na kartama serije 4. Građevinska područja u obavlja se prema posebnim uvjetima nadleţne pravne mj. 1:5000. Radi zaštite prostornih vrijednosti pojedinih osobe (davatelja usluge s javnim ovlastima) nadleţnog naselja odreĊuju se slijedeće mjere i postupci oblikovanja za pojedinu komunalnu mreţu, akta lokalne samouprave graĊevina i njihovih detalja: i vaţećim zakonskim propisima i pravilnicima. a) tlocrtni i visinski gabariti graĊevina, oblikovanje (5) Treba teţiti da se što prije izgradi podzemna graĊevina, pokrov i nagib krovišta, graĊevni materijali, mreţa komunalne infrastrukture i izvrši podzemno priklju- završne obrade te boje moraju biti u skladu s tradicijom ĉenje graĊevina na nju. Dok se ne izgradi podzemni sustav i okolnim graĊevinama, krajobrazom i naĉinom graĊenja infrastrukture vanjski ili zraĉni prikljuĉci na infrastruk- u tom dijelu naselja i turnu mreţu moraju biti izvedeni tako da ne narušavaju b) graĊevine koje se grade kao poluugraĊene ili estetski izgled uliĉnih proĉelja graĊevina. ugraĊene moraju ĉiniti arhitektonsku cjelinu. (6) Na graĊevnim ĉesticama potrebno je urediti (2) Na uliĉnoj strani graĊevine moguće je smjestiti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada (smještaj spre- terase, loĊe i balkone samo ako je graĊevina udaljena od mnika za otpad) ako je organiziran odvoz otpada. Prostor regulacijske linije najmanje 5,0 m, ili ako je graĊevina u za odlaganje otpada treba biti lako pristupaĉan s prometne izgraĊenoj jezgri ili dijelu naselja u kojem je to uobiĉajeno površine i zaklonjen od izravnoga pogleda s ulice. Prostor na manjim udaljenostima. za kratkotrajno odlaganje otpada treba biti dostatne veli- Ĉlanak 16. ĉine tako da omogući postavu dovoljnog broja spremnika KROVOVI GRAĐEVINA za selektivno prikupljane korisnog otpada radi reciklaţe. (1) Krov graĊevna mora biti ravan ili kos (jed- (7) Odlaganje otpada je moguće i van graĊevne ĉe- nostrešni, dvostrešni, ili višestrešni) sa skošenjima na stice, ali tada to mora biti u spremnike koji se postavljaju zabatima - lastavicama (istog nagiba kao i osnovni krov) na javnim površinama sukladno ĉlanku 12. nagiba do 45°, osim kod vjerskih graĊevina. (8) Spremnici se nikako ne smiju postavljati na (2) Krov moţe biti pokriven s crijepom ili ostalim javne zelene ili parkovne površine, ureĊena parkirališta, suvremenim materijalima za pokrov, ali nikako mate- već samo na posebno poploĉene/asfaltirane površine lako rijalima na bazi azbesta i materijalima u visokom sjaju pristupaĉne sa javne prometne površine. (materijalima reflektirajućih obiljeţja). Krovni prepust je 3.2.1.4. GraĊevna ĉestica, regulacijska i graĊe- moguć najviše do 80 cm kod strehe, a 120 cm kod zabata, vinska linija, udaljenost graĊevine od boĉne meĊe i mjereći od ravnine proĉelja. izgraĊenost ĉestice (3) Ako se graĊevina gradi na udaljenosti manjoj Ĉlanak 18. od 1,00 m od meĊe sa susjednom graĊevnom ĉesticom, GRAĐEVNA ĈESTICA a krovna ploha je u padu prema toj ĉestici, krovna voda (1) GraĊevna ĉestica stambene graĊevine mora mora se prihvatiti i odvesti na vlastitu ĉesticu. imati osigurani pristup na prometnu površinu minimalne (4) Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja širine 3,00 m, a kod svih ostalih graĊevina minimalne krovnih kućica i krovnih nadozidnih prozora. širine 6,00 m. 3.2.1.3. Prikljuĉak graĊevne ĉestice i graĊevine (2) Na jednoj graĊevnoj ĉestici, u graĊevinskom na njoj na prometnu površinu i komunalnu infrastruk- podruĉju naselja, moţe se graditi: turu te odlaganje otpada a) jedna osnovna graĊevina, Ĉlanak 17. b) jedna pomoćna graĊevina i PRIKLJUĈAK GRAĐEVNE ĈESTICE I GRA- c) jedna gospodarska graĊevina. ĐEVINE NA NJOJ NA PROMETNU POVRŠINU I Osim spomenutih graĊevina mogu se graditi i dru- KOMUNALNU I INFRASTRUKTURU TE ODLAGA- ge sporedne graĊevine te izvoditi ureĊenja koja sluţe za NJE OTPADA redovitu uporabu graĊevne ĉestice i graĊevina na njoj, (1) GraĊevna ĉestica i graĊevine na njoj trebaju a sve sukladno ĉlanku 45; postavljati kiosci i pokretne imati prikljuĉak na prometnu površinu. naprave, komunalni objekti i ureĊaji u općoj uporabi te (2) GraĊevna ĉestica i graĊevine na njoj se priklju- konstrukcije privremenih obiljeţja sukladno ĉlanku 12. ĉuju na prometnu površinu na naĉin kako to propisuje Sve spomenute graĊevine i ureĊenja moraju ĉiniti jednu pravna osoba s javnim ovlastima nadleţna za cestu na funkcionalnu cjelinu. koju se prikljuĉuje i sukladno ĉlanku 79. (3) Oblik i veliĉina graĊevne ĉestice treba omogućiti (3) Na svakoj graĊevnoj ĉestici mora se osigurati njeno svrhovito korištenje i izgradnju. Parcelaciju treba smještaj za sva potrebna vozila sukladno ĉlanku 81. U prilagoditi tradicijskim oblicima i veliĉinama. Ne treba protivnom mora se smanjiti planirani kapacitet sadrţaja i ujednaĉavati veliĉinu i oblik graĊevnih ĉestica. namjene graĊevine ili odustati od gradnje. (4) Najmanje površine graĊevnih ĉestica su za (4) GraĊevne ĉestice i graĊevine na njoj moraju se svaku pojedinu graĊevinu, u ovisnosti o njezinoj namje- Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 57 - Broj 2.

ni i dijelu Grada u kojem se grade, utvrĊene u daljnjem NAJVEĆA VISINA GRAĐEVINE tekstu Odredbi. (1) Najveća visina graĊevina uvjetuje se kroz naj- Ĉlanak 19. veću visinu krovnog vijenca. REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA (2) Najniţom kotom zaravnatog i ureĊenog terena (1) Poloţaj regulacijske linije odreĊuje se tako da uz proĉelje graĊevine ne smatraju se: se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u a) kota dna okna izvedenog uz graĊevinu (svijetle skladu sa ĉlankom 79. širine do 1,00 m) radi prozraĉivanja i/ili osvjetljenja (2) Udaljenost graĊevinske linije graĊevine od podruma (Po), poluukopane etaţe (Pue) i suterena (Su); regulacijske linije mora biti najmanje 5,00 m. Iznimno, b) najniţa kota rampe (svijetle širine do 5,50 m) za kod rekonstrukcije graĊevine izgraĊene na manjoj uda- pristup u etaţu podruma (Po), poluukopane etaţe (Pue) ljenosti, ili ako se graĊevinska linija planirane graĊevine i suterena (Su); prilagoĊava graĊevinskim linijama izgraĊenih graĊevina c) najniţa kota stubišta (svijetle širine do 1,50 m) duţ iste prometnice, udaljenost graĊevinske linije moţe za pristup u etaţu podruma (Po), poluukopane etaţe (Pue) i biti i manja, ili se moţe preklapati sa regulacijskom. Treba suterena (Su). se pridrţavati uvjeta iz ĉlanka 79, stavak 1. (3) GraĊevina moţe imati samo jednu etaţu Sute- (3) Kod graĊevina koje se grade na regulacijskoj rena (Su) ili Poluukopane etaţe (Pue), Prizemlja (Pr) i liniji (graĊevinska i regulacijska linija se preklapaju) istaci Potkrovlja (Pk), a više etaţa Podruma (Po) i Katova (K). na pojedinim etaţama (loggie, balkoni ili erkeri) prema (4) Najveća visina graĊevina utvrĊena je za svaku javnoj prometnoj površini nisu dozvoljeni. pojedinu graĊevinu, u ovisnosti o njezinim namjenama i Ĉlanak 20. dijelu Grada u kojem se grade, u daljnjem tekstu Odredbi. UDALJENOST GRAĐEVINE OD BOĈNE MEĐE 3.2.1.6. Namjena osnovne graĊevine (1) U graĊevinskom podruĉju naselja graĊevina se Ĉlanak 23. moţe graditi: NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE a) odmaknuto od boĉnih meĊa– tj. kao samostojeća (1) Namjena osnovne graĊevine na graĊevnoj ĉe- graĊevina; stici odreĊena je udjelom površine odreĊene namjene u b) na jednoj boĉnoj meĊi – tj. kao poluugraĊena ukupnoj površini graĊevine. GraĊevine prema namjeni graĊevina tako da sa susjednom graĊevinom na toj meĊi mogu biti: ĉini sklop dvojne graĊevine ili završetak niza; a) stambene namjene (stambene i višestambene) – c) izmeĊu obje boĉne meĊe (kao interpolacija tj. više od 70% stanovanje; ugradnja u postojeću izgradnju ili dio planiranog niza) – tj. b) mješovite namjene (stambeno-poslovne i poslov- kao ugraĊena graĊevina. no-stambene) – jedna namjena preteţita; (2) Samostojeće i poluugraĊene graĊevine s otvo- c) gospodarske namjene (proizvodne, zanatske, rima na slobodnom proĉelju prema susjednim meĊama usluţne, trgovaĉke, ugostiteljsko-turistiĉke namjene); moraju biti, kako bi se sprijeĉilo širenja poţara na susjedne d) javne i društvene namjene (upravne, socijalne, graĊevine, udaljene od susjednih meĊa najmanje 3 metra. zdravstvene, školske, predškolske, kulturne, vjerske.); Ova udaljenost moţe biti i manja ako se dokaţe (uzimajući e) posebne namjene (policijska uprava, vatrogasni u obzir poţarno opterećenje, brzinu širenja poţara, poţar- dom i sl.); ne karakteristike materijala graĊevine, veliĉinu vanjskih f) športsko-rekreacijske namjene (sve vrste šport- otvora na vanjskim zidovima i drugo) da se poţar neće skih dvorana; plivaĉki bazeni na otvorenom; nogometna, proširiti na susjedne graĊevine. rukometna, košarkaška, teniska i druga igrališta na otvo- (3) UgraĊene i poluugraĊene graĊevine meĊusobno renom i sl.) i moraju biti odvojene zidom bez otvora vatropropusnosti g) graĊevine infrastrukture. 90 minuta koji, u sluĉaju da graĊevina ima krovnu kon- 3.2.2. GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE strukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti 90 Ĉlanak 24. minuta), nadvisuje najviši krov najmanje 0,50 m, ili zavr- GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE šava konzolom duljine 1,00 m u prostor graĊevine ispod (1) GraĊevine stambene namjene ovisno o broju pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala stambenih jedinica mogu biti: najmanje na duţini konzole. a) stambene graĊevine ili Ĉlanak 21. b) višestambene graĊevine. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ĈESTICE 3.2.2.1. Stambena graĊevina (1) IzgraĊenost graĊevne ĉestice se iskazuje koefi- Ĉlanak 25. cijentom izgraĊenosti (K ig ). STAMBENA GRAĐEVINA

(2) Koeficijenti izgraĊenosti graĊevne ĉestice (Kig ) (1) Stambenom graĊevinom smatra se graĊevina utvrĊeni su za svaku pojedinu graĊevinu, u ovisnosti o koja zadovoljava dva pokazatelja: njezinim namjenama i dijelu Grada u kojem se grade, u a) sadrţava najviše tri samostalne stambene jedi- daljnjem tekstu Odredbi. nice i 3.2.1.5. Najveća visina graĊevine b) u graĊevinskoj (bruto) površini graĊevine stam- Ĉlanak 22. bena namjena ĉini više od 70% površine. Strana 58 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

(2) U stambenoj graĊevini moţe se obavljati tiha i VIŠESTAMBENA GRAĐEVINA ĉista djelatnost bez opasnosti od poţara i eksplozije. (1) Višestambenom graĊevinom smatra se graĊevina (3) Stambena graĊevina se moţe graditi u graĊevin- koja zadovoljava dva pokazatelja: skom podruĉju svih naselja na podruĉju Grada. a) sadrţava ĉetiri ili više samostalnih stambenih Ĉlanak 26. jedinica i POVRŠINA GRAĐEVNE ĈESTICE STAMBENE b) u graĊevinskoj (bruto) površini graĊevine stam- GRAĐEVINE bena namjena ĉini više od 70% površine. (1) Površina graĊevne ĉestice za gradnju stambene (2) U višestambenoj graĊevini je moguće obavljanje graĊevine mora omogućiti projektiranje i gradnju gra- tihe i ĉiste djelatnosti bez opasnosti od poţara i eksplozije. Ċevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog (3) Višestambena graĊevina se moţe graditi u gra- stanovanja i poslovanja, kao i sve propisane standarde i Ċevinskom podruĉju naselja Andraševec, Krušljevo Selo, normative. Mokrice, i Stubiĉka Slatina te središnjem i ne središnjem (2) Veliĉina graĊevne ĉestice stambene graĊevine dijelu naselja Oroslavje. ne moţe biti manja od: Ĉlanak 30. a) za gradnju graĊevine na slobodnostojeći naĉin: POVRŠINA GRAĐEVNE ĈESTICE VIŠESTAM- 400 m2 u neizgraĊenim, a 300 m2 u izgraĊenim dijelovi- BENE GRAĐEVINE ma naselja (širina graĊevne ĉestice na graĊevnoj liniji u (1) Površina graĊevne ĉestice za gradnju višestam- neizgraĊenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u bene graĊevine mora omogućiti projektiranje i gradnju izgraĊenom ne manja od 12,00 m), graĊevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog b) za gradnju graĊevine na poluugraĊeni naĉin: stanovanja i poslovanja, kao i sve propisane standarde i 350 m2 u neizgraĊenim, a 250 m2 u izgraĊenim dijelovi- normative. ma naselja (širina graĊevne ĉestice na graĊevnoj liniji u (2) Veliĉina graĊevne ĉestice višestambene graĊe- neizgraĊenom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u vine ne moţe biti manja od: izgraĊenom ne manja od 10,00 m) i a) za gradnju graĊevine na slobodnostojeći naĉin: c) za gradnju graĊevine na ugraĊeni naĉin: 225 m2 600 m2 u neizgraĊenim, a 450 m2 u izgraĊenim dijelovi- u neizgraĊenim, a 175 m2 u izgraĊenim dijelovima naselja ma naselja (širina graĊevne ĉestice na graĊevnoj liniji u (širina graĊevne ĉestice na graĊevnoj liniji u neizgraĊe- neizgraĊenom dijelu ne smije biti manja od 16,00 m, a u nom dijelu ne smije biti manja od 10,00 m, a u izgraĊenom izgraĊenom ne manja od 14,00 m), ne manja od 8,00 m). b) za gradnju graĊevine na poluugraĊeni naĉin: (3) Iznimno kod postojećih stambenih graĊevina 450 m2 u neizgraĊenim, a 350 m2 u izgraĊenim dijelovi- izgraĊenih na postojećim graĊevnim ĉesticama veliĉina ma naselja (širina graĊevne ĉestice na graĊevnoj liniji u graĊevne ĉestice moţe biti i manja od one utvrĊene stav- neizgraĊenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u kom (2) ovog ĉlanka izgraĊenom ne manja od 12,00 m) i Ĉlanak 27. c) za gradnju graĊevine na ugraĊeni naĉin: 350 m2 IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ĈESTICE STAM- u neizgraĊenim, a 300 m2 u izgraĊenim dijelovima naselja BENE GRAĐEVINE - (K ) (širina graĊevne ĉestice na graĊevnoj liniji u neizgraĊe- ig (1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgraĊenosti (K ) nom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgraĊenom ig graĊevne ĉestice stambene graĊevine su: ne manja od 10,00 m). a) za gradnju graĊevine na slobodnostojeći naĉin Ĉlanak 31. do 40 %, IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ĈESTICE VIŠE-

b) za gradnju graĊevine na poluugraĊeni naĉin do STAMBENE GRAĐEVINE - (Kig )

45 % i (1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgraĊenosti (K ig ) c) za gradnju graĊevine na ugraĊeni naĉin do 50 %. graĊevne ĉestice višestambene graĊevine su: (2) Iznimka je dozvoljena kod već izraĊenog i a) za gradnju graĊevine na slobodnostojeći naĉin usvojenog detaljnog plana ureĊenja “CENTAR - JUG” do 40 %, gdje su utvrĊeni dozvoljeni koeficijenti izgraĊenosti (K ) b) za gradnju graĊevine na poluugraĊeni naĉin do ig graĊevne ĉestice stambene graĊevine veći od spomenutih 45 %, stavkom (1) ovog ĉlanka. Koeficijenti izgraĊenosti (K ) c) za gradnju graĊevine na ugraĊeni naĉin do 50 %. ig graĊevne ĉestice stambene graĊevine sljedećim Izmjena- (2) Iznimka je dozvoljena kod već izraĊenog i ma i dopunama spomenutog DPU-a ne mogu se povećati. usvojenog detaljnog plana ureĊenja “CENTAR - JUG” Ĉlanak 28. gdje su utvrĊeni dozvoljeni koeficijenti izgraĊenosti (K ) ig VISINA STAMBENE GRAĐEVINE graĊevne ĉestice višestambene graĊevine definirani kao (1) Stambena graĊevina moţe imati visinu krovnog veći od spomenutih stavkom (1) ovog ĉlanka. Koeficijenti vijenca do 9,00 m. Unutar podruĉja središnjeg dijela izgraĊenosti (K ) graĊevne ĉestice višestambene graĊevi- ig naselja Oroslavje stambena graĊevina moţe imati visinu ne sljedećim Izmjenama i dopunama spomenutog DPU-a krovnog vijenca do 15,00 m. ne mogu se povećati. 3.2.2.2. Višestambena graĊevina Ĉlanak 32. Ĉlanak 29. VISINA VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 59 - Broj 2.

(1) Višestambena graĊevina moţe imati visinu ĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE - (Kig ) krovnog vijenca do 9,00 m. Unutar podruĉja središnjeg (1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgraĊenosti (K ig ) dijela naselja Oroslavje višestambena graĊevina moţe graĊevne ĉestice graĊevine mješovite namjene su: imati visinu krovnog vijenca do 15,00 m. a) za gradnju graĊevine na slobodnostojeći naĉin 3.2.3. GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE do 40 %, Ĉlanak 33. b) za gradnju graĊevine na poluugraĊeni naĉin do GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE 45 % i 1) GraĊevinom mješovite namjene smatra se gra- c) za gradnju graĊevine na ugraĊeni naĉin do 50 %. Ċevina koja zadovoljava dva pokazatelja: (2) Iznimka je dozvoljena kod već izraĊenog i a) sadrţava jednu ili više samostalnih stambenih i usvojenog detaljnog plana ureĊenja “CENTAR - JUG” poslovnih jedinica i gdje su utvrĊeni dozvoljeni koeficijenti izgraĊenosti b) u graĊevinskoj (bruto) površini graĊevine jedna (K ) graĊevne ĉestice graĊevine mješovite namjene veći ig od namjena (stambena ili poslovna namjena) ĉini više od spomenutih stavkom (1) ovog ĉlanka. Koeficijenti od 50% površine, što znaĉi da je ta namjena preteţita izgraĊenosti (K ) graĊevne ĉestice graĊevine mješovite ig namjena. namjene sljedećim Izmjenama i dopunama spomenutog (2) GraĊevina mješovite namjene moţe biti: DPU-a ne mogu se povećati. a) stambeno-poslovna graĊevina (graĊevina prete- Ĉlanak 36. ţito stambene namjene) ili VISINA GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE b) poslovno-stambena graĊevina (graĊevina prete- (1) GraĊevina mješovite namjene moţe imati visinu ţito poslovne namjene). krovnog vijenca do 9,00. Unutar podruĉja središnjeg dijela Preteţita namjena graĊevine je korištenje prostora i naselja Oroslavje graĊevina mješovite namjene moţe imati površina graĊevine za više namjena a jedna je prevladava- visinu krovnog vijenca do 15,00 m. juća, što znaĉi da ta namjena ĉini više od 50% graĊevinske 3.2.4. GRAĐEVINE GOSPODARSKE NA- (bruto) površine. MJENE (3) U stambeno-poslovnoj graĊevini i poslovno- Ĉlanak 37. stambenoj graĊevini je moguće obavljanje tihe i ĉiste GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE djelatnosti bez opasnosti od poţara i eksplozije. (1) GraĊevinom gospodarske namjene smatra se (4) GraĊevina mješovite namjene se moţe graditi graĊevina koja zadovoljava dva pokazatelja: u graĊevinskom podruĉju naselja Andraševec, Krušljevo a) sadrţava jednu ili više samostalnih jedinica gos- Selo, Mokrice, i Stubiĉka Slatina te središnjem i ne sre- podarske namjene i dišnjem dijelu naselja Oroslavje. b) u graĊevinskoj (bruto) površini graĊevine gos- Ĉlanak 34. podarska namjena ĉini 100% površine. POVRŠINA GRAĐEVNE ĈESTICE GRAĐEVI- (2) GraĊevina gospodarske namjene moţe biti: NE MJEŠOVITE NAMJENE proizvodna, zanatska, usluţna, trgovaĉka, ugostiteljsko- (1) Površina graĊevne ĉestice za gradnju graĊevine turistiĉka i sl. mješovite namjene mora omogućiti projektiranje i gradnju (3) U gospodarskoj graĊevini moguće je obavljanje graĊevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog tihe i ĉiste djelatnosti bez opasnosti od poţara i eksplozije. stanovanja i poslovanja te odvijanja javnih i društvenih (4) GraĊevina gospodarske namjene se moţe graditi aktivnosti kao i sve propisane standarde i normative. u graĊevinskom podruĉju naselja Andraševec, Krušljevo (2) Veliĉina graĊevne ĉestice graĊevine mješovite Selo, Mokrice, i Stubiĉka Slatina te središnjem i ne sre- namjene ne moţe biti manja od: dišnjem dijelu naselja Oroslavje. a) za gradnju graĊevine na slobodnostojeći naĉin: Ĉlanak 38. 600 m2 u neizgraĊenim, a 450 m2 u izgraĊenim dijelovi- POVRŠINA GRAĐEVNE ĈESTICE GRAĐEVI- ma naselja (širina graĊevne ĉestice na graĊevnoj liniji u NE GOSPODARSKE NAMJENE neizgraĊenom dijelu ne smije biti manja od 16,00 m, a u (1) Površina graĊevne ĉestice za gradnju graĊevi- izgraĊenom ne manja od 14,00 m), ne gospodarske namjene mora omogućiti projektiranje i b) za gradnju graĊevine na poluugraĊeni naĉin: gradnju graĊevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete 450 m2 u neizgraĊenim, a 350 m2 u izgraĊenim dijelovi- suvremenog poslovanja kao i sve propisane standarde i ma naselja (širina graĊevne ĉestice na graĊevnoj liniji u normative, te tako na zadovoljavajući naĉin sudjelovati neizgraĊenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u u fiziĉkoj strukturi i izgledu naselja. izgraĊenom ne manja od 12,00 m) i (2) Veliĉina graĊevne ĉestice graĊevine gospodarske c) za gradnju graĊevine na ugraĊeni naĉin: 350 m2 namjene ne moţe biti manja od: u neizgraĊenim, a 300 m2 u izgraĊenim dijelovima naselja a) za gradnju graĊevine na slobodnostojeći naĉin: (širina graĊevne ĉestice na graĊevnoj liniji u neizgraĊe- 600 m2 u neizgraĊenim, a 450 m2 u izgraĊenim dijelovi- nom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgraĊenom ma naselja (širina graĊevne ĉestice na graĊevnoj liniji u ne manja od 10,00 m). neizgraĊenom dijelu ne smije biti manja od 16,00 m, a u Ĉlanak 35. izgraĊenom ne manja od 14,00 m), IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ĈESTICE GRA- b) za gradnju graĊevine na poluugraĊeni naĉin: Strana 60 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

450 m2 u neizgraĊenim, a 350 m2 u izgraĊenim dijelovi- b) u graĊevinskoj (bruto) površini graĊevine poseb- ma naselja (širina graĊevne ĉestice na graĊevnoj liniji u na namjena ĉini 90% površine. neizgraĊenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u (5) GraĊevine posebne namjene su graĊevine poli- izgraĊenom ne manja od 12,00 m) i cijske uprave, vatrogasnog doma i sl. graĊevine. c) za gradnju graĊevine na ugraĊeni naĉin: 350 m2 (6) GraĊevinom športsko-rekreacijske namjene u neizgraĊenim, a 300 m2 u izgraĊenim dijelovima naselja smatra se graĊevina koja zadovoljava dva pokazatelja: (širina graĊevne ĉestice na graĊevnoj liniji u neizgraĊe- a) sadrţava jednu ili više samostalnih jedinica nom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgraĊenom športsko-rekreacijske namjene i ne manja od 10,00 m). b) u graĊevinskoj (bruto) površini graĊevine šport- Ĉlanak 39. sko-rekreacijska namjena ĉini 90% površine. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ĈESTICE GRA- (7) GraĊevine športsko-rekreacijske namjene su sve ĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE - (K ) ig graĊevine u sluţbi svih sportova i/ili rekreacije (dvorane;

(1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgraĊenosti (K ig ) plivaĉki bazeni na otvorenom; nogometna, rukometna, graĊevne ĉestice za gospodarsku namjenu su: košarkaška, teniska i druga igrališta na otvorenom i sl.; a) za gradnju graĊevine na slobodnostojeći naĉin klupske prostorije, svlaĉionice, manji ugostiteljski sadrţa- do 40 %, ji, suvenirnica, gledalište uz borilišta na otvorenom i sl.) b) za gradnju graĊevine na poluugraĊeni naĉin do (8) U graĊevini javne i društvene namjene, graĊe- 45 % i vini posebne namjene i graĊevini športsko-rekreacijske c) za gradnju graĊevine na ugraĊeni naĉin do 50 %. namjene moguće je obavljanje tihe i ĉiste djelatnosti bez (2) Iznimka je dozvoljena kod već izraĊenog i opasnosti od poţara i eksplozije. usvojenog detaljnog plana ureĊenja “CENTAR - JUG” (9) GraĊevina javne i društvene namjene, graĊe- vina posebne namjene i graĊevina športsko-rekreacijske gdje su utvrĊeni dozvoljeni koeficijenti izgraĊenosti (Kig ) graĊevne ĉestice graĊevine gospodarske namjene veći namjene se moţe graditi u graĊevinskom podruĉju naselja od spomenutih stavkom (1) ovog ĉlanka. Koeficijenti Andraševec, Krušljevo Selo, Mokrice, i Stubiĉka Slatina izgraĊenosti (K ) graĊevne ĉestice graĊevine gospodarske te središnjem i ne središnjem dijelu naselja Oroslavje. ig namjene Izmjenama i dopunama spomenutog DPU-a ne Ĉlanak 42. mogu se povećati. POVRŠINA GRAĐEVNE ĈESTICE GRAĐEVI- Ĉlanak 40. NE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, VISINA GRAĐEVINE GOSPODARSKE NA- GRAĐEVINE POSEBNE NAMJENE I GRAĐE- MJENE VINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (1) GraĊevina gospodarske namjene moţe imati (1) Površina graĊevne ĉestice za gradnju graĊevine visinu krovnog vijenca do 8,00 m. Unutar podruĉja sre- javne i društvene namjene, graĊevine posebne namjene dišnjeg dijela naselja Oroslavje graĊevina gospodarske i graĊevine športsko-rekreacijske namjene mora omogu- namjene moţe imati visinu krovnog vijenca do 10,00 m. ćiti projektiranje i gradnju graĊevine koja će zadovoljiti 3.2.5. GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE osnovne uvjete suvremenog bavljenja sportom, poslova- NAMJENE, GRAĐEVINE POSEBNE NAMJENE nja te odvijanja javnih i društvenih aktivnosti kao i sve I GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE propisane standarde i normative. NAMJENE (2) Veliĉina graĊevne ĉestice graĊevine javne i Ĉlanak 41. društvene, graĊevine posebne namjene i graĊevine šport- GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJE- sko-rekreacijske namjene ne moţe biti manja od: NE, GRAĐEVINE POSEBNE NAMJENE i GRAĐEVI- a) za gradnju graĊevine na slobodnostojeći naĉin: NE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE 600 m2 u neizgraĊenim, a 450 m2 u izgraĊenim dijelovi- (1) GraĊevinom javne i društvene namjene smatra ma naselja (širina graĊevne ĉestice na graĊevnoj liniji u se graĊevina koja zadovoljava dva pokazatelja: neizgraĊenom dijelu ne smije biti manja od 16,00 m, a u a) sadrţava jednu ili više samostalnih jedinica javne izgraĊenom ne manja od 14,00 m), i društvene namjene i b) za gradnju graĊevine na poluugraĊeni naĉin: b) u graĊevinskoj (bruto) površini graĊevine javna 450 m2 u neizgraĊenim, a 350 m2 u izgraĊenim dijelovi- i društvena namjena ĉini 90% površine. ma naselja (širina graĊevne ĉestice na graĊevnoj liniji u (2) GraĊevina javne i društvene namjene moţe biti: neizgraĊenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u upravna, socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, izgraĊenom ne manja od 12,00 m) i kulturna, vjerska i graĊevina sl. namjene. c) za gradnju graĊevine na ugraĊeni naĉin: 350 m2 (3) Uz graĊevine predškolske i školske namjene u neizgraĊenim, a 300 m2 u izgraĊenim dijelovima naselja moguće je graditi dvorane, igrališta za sve vrste sportova (širina graĊevne ĉestice na graĊevnoj liniji u neizgraĊe- i prostore za boravak djece na otvorenom. nom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgraĊenom (4) GraĊevinom posebne namjene smatra se graĊe- ne manja od 10,00 m). vina koja zadovoljava dva pokazatelja: Ĉlanak 43. a) sadrţava jednu ili više samostalnih jedinica IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ĈESTICE GRA- posebne namjene i ĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 61 - Broj 2.

GRAĐEVINE POSEBNE NAMJENE I GRAĐE- njihovi temelji, potporni zidovi i sl.

VINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE - (Kig ) (4) Pomoćne i gospodarske te sporedne graĊevine

(1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgraĊenosti (Kig ) uz osnovnu graĊevinu se moraju graditi u sklopu najvećih graĊevne ĉestice graĊevine javne i društvene namjene, dozvoljenih vrijednosti izgraĊenosti graĊevne ĉestice

graĊevine posebne namjene i graĊevine športsko-rekre- (najvećeg dozvoljenog koeficijenta izgraĊenosti (Kig ) gra- acijske namjene su: Ċevne ĉestice) odreĊenih za graĊenje osnovne graĊevine. a) za gradnju graĊevine na slobodnostojeći naĉin Ĉlanak 46. do 40 %, POMOĆNA GRAĐEVINA b) za gradnju graĊevine na poluugraĊeni naĉin do (1) Pomoćna graĊevina je garaţa za vozila (osob- 45 %, na, teretna, strojevi i sl.), ljetna kuhinja, vrtna sjenica i c) za gradnju graĊevine na ugraĊeni naĉin do 50 %. nadstrešnica, zatvoreni i/ili natkriveni ili otvoreni bazen, (2) Iznimno, izraĊenim i usvojenim detaljnim spremišta, priruĉna radionica za osobne potrebe, drvarnica planom ureĊenja “SREDNJA ŠKOLA – CENTAR” gdje „šupa“, kotlovnica, sušara, pušnica i sl. i grade se na gra- su utvrĊeni dozvoljeni koeficijenti izgraĊenosti (K ) Ċevnoj ĉestici uz osnovnu graĊevinu, a ovisno o namjeni ig graĊevne ĉestice graĊevine javne i društvene namjene osnovne graĊevine. veći od spomenutih stavkom (1) ovog ĉlanka. Koefici- (2) Pomoćna graĊevina moţe se graditi poĉevši jent izgraĊenosti (K ) graĊevne ĉestice graĊevine javne od graĊevinske linije osnovne graĊevine prema dubini ig i društvene namjene Izmjenama i dopunama spomenutih ĉestice, ali ne na manjoj udaljenosti od 5,00 m od regu- DPU-a ne moţe se povećati. lacijske linije. Ĉlanak 44. (3) Pomoćna graĊevina moţe imati visinu krovnog VISINA GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE vijenca do 6,00 m, odnosno najviše kao osnovna graĊe- NAMJENE, vina. GRAĐEVINE POSEBNE NAMJENE I GRAĐE- (4) Iznad pomoćne graĊevine moţe se urediti pro- VINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE hodna terasa kao proširenje osnovne graĊevine. (1) GraĊevina javne i društvene namjene, graĊe- Ĉlanak 47. vina posebne namjene i graĊevina športsko-rekreacijske GOSPODARSKA GRAĐEVINA BEZ IZVORA namjene moţe imati visinu krovnog vijenca do 8,00 m. ONEĈIŠĆENJA Unutar podruĉja središnjeg naselja Oroslavje graĊevina (1) Gospodarska graĊevina bez izvora oneĉišćenja javne i društvene namjene, graĊevina posebne namjene je graĊevina proizvodne, zanatske, usluţne, trgovaĉke, i graĊevina športsko-rekreacijske namjene moţe imati ugostiteljsko-turistiĉke namjene i sl. namjene i gradi se visinu krovnog vijenca do 12,00 m. Kod vjerske graĊevine na graĊevnoj ĉestici samo uz stambenu graĊevinu kao visina zvonika do 20,00 m. osnovnu graĊevinu i pomoćnu graĊevinu uz nju. 3.2.6. POMOĆNE I GOSPODARSKE TE SPO- (2) Gospodarska graĊevina bez izvora oneĉišćenja REDNE GRAĐEVINE UZ OSNOVNU GRAĐEVINU moţe se graditi poĉevši od graĊevinske linije osnovne Ĉlanak 45. graĊevine prema dubini ĉestice, ali ne na manjoj udalje- POMOĆNE I GOSPODARSKE TE SPOREDNE nosti od 5,00 m od regulacijske linije. GRAĐEVINE UZ OSNOVNU GRAĐEVINU (3) Gospodarska graĊevina bez izvora oneĉišćenja (1) Uz osnovnu graĊevinu (stambene, mješovite, moţe imat visinu krovnog vijenca do 6,00 m, odnosno gospodarske, javne i društvene posebne te športsko-rekre- najviše kao osnovna graĊevina. acijske namjene) moţe se graditi jedna pomoćna graĊevina (4) Iznad gospodarske graĊevina bez izvora one- koja sluţi za redovitu uporabu osnovne graĊevine. ĉišćenja moţe se urediti prohodna terasa kao proširenje (2) Uz stambenu graĊevinu kao osnovnu graĊevi- prostora osnovne graĊevine. nu i pomoćnu graĊevinu uz nju, moţe se graditi i jedna Ĉlanak 48. gospodarska graĊevina. GOSPODARSKA GRAĐEVINA S IZVORIMA (3) Osim pomoćne i gospodarske graĊevine, na ONEĈIŠĆENJA graĊevnoj ĉestici uz osnovnu graĊevinu mogu se graditi (1) Gospodarska graĊevina s izvorom oneĉišćenja sporedne graĊevine kao i vršiti ureĊenja dijela ĉestice (staja, peradarnik, graĊevina za uzgoj krznaša i sl.) sluţi koja sluţe za redovitu uporabu graĊevina na toj ĉestici i za uzgoj stoke, peradi, krznaša i sl. ţivotinja malog obima same ĉestice: i gradi se na graĊevnoj ĉestici samo uz stambenu graĊe- a) preteţito podzemne (ukopane) i nadzemne gra- vinu i pomoćnu graĊevinu uz nju iza osnovne graĊevine Ċevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za prema dubini ĉestice. vodu, sabirne jame, gnojišta i sl.). (2) Udaljenost gospodarske graĊevine s izvorom b) otvorena (ali i nenatkrivena) djeĉja i sportska oneĉišćenja od stambenih graĊevina kao osnovnih gra- igrališta koja su cijelom svojom površinom oslonjena na Ċevina mora biti najmanje 10,00 m, a od graĊevina javne tlo, otvoreni bazeni i sl, i društvene namjene 50,00 m. c) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za od- (3) Ova graĊevina moţe imati visinu krovnog vi- laganje kućnog otpada, parterna ureĊenja (staze, platoi, jenca do 4,00 m. parkiralište, stube na kosom terenu), solarni kolektori i (4) U gospodarskim graĊevinama s izvorom one- Strana 62 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

ĉišćenja moţe se uzgajati do najviše 10 uvjetnih grla. a) gospodarska namjena – proizvodna i/ili poslovna Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo teţine 500 kg i (I) i/ili (K), obiljeţeno koeficijentom 1 gdje se sve vrste stoke/peradi b) športsko-rekreacijska namjena (R) i svode na uvjetna grla primjenom koeficijenata: c) groblja (+). Koefici- (2) Unutar izdvojenih graĊevinskih podruĉja van Vrsta stoke Broj grla jent naselja, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09), utvrĊeno je razgraniĉenje na: - krava, steona junica 1,00 10 a) izgraĊeni dio i - bik 1,50 7 b) ureĊeni i neureĊeni neizgraĊeni dio (za daljnji - vol 1,20 8 razvoj i ureĊenje planirane namjene).

- junad 1 – 2 god. 0,70 14 (3) Granice izdvojenog graĊevinskog podruĉja van naselja i razgraniĉenja na izgraĊeni te ureĊeni i neureĊe- - junad 6 – 12 mjeseci 0,50 20 ni neizgraĊeni dio utvrĊene su granicama katastarskih - telad 0,25 40 ĉestica (gdje je to bilo moguće). UtvrĊena razgraniĉenja - krmaĉa + prasad 0,055 182 su prikazana na karti 1. Korištenje i namjena površina u

- tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 40 mj. 1:25000 te detaljnije na kartama serije 4. Građevinska područja u mj. 1:5000. - mlade svinje 2 – 6 mjeseci 0,13 77 Ĉlanak 51. - teški konji 1,20 8 KIOSCI, NADSTREŠNICE ZA SKLANJANJE - srednje teški konji 1,00 10 LJUDI U JAVNOM PROMETU, POKRETNE NAPRA-

- laki konji 0,80 13 VE, KOMUNALNI OBJEKT I UREĐAJ U OPĆOJ UPORABI TE KONSTRUKCIJE PRIVREMENIH - ţdrebad 0,75 13 OBILJEŢJA - ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 100 (1) Unutar izdvojenog graĊevinskog podruĉja van - janjad i jarad 0,05 200 naselja gospodarske namjene – proizvodne i/ili poslovne

- tovna perad 0,0055 1800 (I) i/ili (K) se mogu postavljati kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretne naprave, - konzumne nesilice 0,002 5000 komunalni objekti i ureĊaji u općoj uporabi i druge kon- - rasplodne nesilice 0,0033 3000 strukcije privremenih obiljeţja (reklamni panoi, oglasne - krznaši 0,006 1670 ploĉe, reklamni stupovi i sl.) kao i ostala urbana oprema (5) Gospodarska graĊevina s izvorom oneĉišćenja sukladno ĉlanku 12. se moţe graditi u graĊevinskom podruĉju naselja An- Ĉlanak 52. draševec, Krušljevo Selo, Mokrice, i Stubiĉka Slatina te PRIKLJUĈAK GRAĐEVNE ĈESTICE I GRA- ne središnjem dijelu naselja Oroslavje, ali nikako ne u ĐEVINE NA NJOJ NA PROMETNU POVRŠINU I središnjem dijelu naselja Oroslavja. KOMUNALNU INFRASTRUKTURU TE ODLAGA- 3.2.7. GRAĐEVINE INfRASTRUKTURE NJE OTPADA Ĉlanak 49. (1) Prikljuĉak graĊevne ĉestice i graĊevine na njoj GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu te od- (1) GraĊevinama infrastrukture smatraju se graĊevi- laganje otpada vršit će se sukladno ĉlanku 17. ne prometnog sustava (ceste, javna parkirališta i garaţe te Ĉlanak 53. benzinske postaje sa svim svojim pratećim graĊevinama), NAJVEĆA VISINA GRAĐEVINE graĊevine komunalnih infrastrukturnih sustava (graĊevine (1) Najveća visina graĊevine se odreĊuje sukladno pošte i javnih telekomunikacija, cijevnog transporta plina, ĉlanku 22., a u daljnjem tekstu su prikazani za svaku elektroenergetike, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda skupinu izdvojenih graĊevinskih podruĉja van naselja. te vodotoka i voda sa svim svojim pratećim graĊevinama). 3.3.2. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUĈ- Gradnja ovih graĊevina unutar graĊevinskog podruĉja JA VAN NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE naselja vršit će se sukladno ĉlancima od 77. do 90. PROIZVODNE (I) I/ILI POSLOVNE (K) 3.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUĈ- Ĉlanak 54. JA VAN NASELJA - UVJETI SMJEŠTAJA GOSPO- IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUĈJA VAN DARSKIH DJELATNOSTI NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE 3.3.1. OPĆE ODREDBE – PROIZVODNE I/ILI POSLOVNE (I) i/ili (K) Ĉlanak 50. (1) Izdvojeno graĊevinsko podruĉje van naselja IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUĈJA VAN gospodarske namjene - proizvodne(I) i/ili poslovne (K) NASELJA (IGPVN) predviĊeno je u naseljima Mokrice, Oroslavje i Stubiĉka (1) Izdvojena graĊevinska podruĉja van naselja Slatina. utvrĊena su u naseljima Mokrice, Oroslavje i Stubiĉka (2) Unutar ovih graĊevinskih podruĉja moguća je Slatina. Namjene izdvojenih graĊevinskih podruĉja van gradnja graĊevina: naselja su: a) preteţito proizvodne namjene (preteţito proi- Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 63 - Broj 2.

zvodne, preteţito zanatske i sl.) (I); potporni zidovi i sl. b) preteţito poslovne namjene (preteţito usluţne, (3) Veliĉina graĊevne ĉestice ne moţe biti manja trgovaĉke i komunalno-servisne i sl.) (K), od 1000 m2. c) preteţito skladišne namjene, (4) Oblik graĊevne ĉestice za izgradnju treba uskla- d) preteţito namjene koje se logiĉno kombiniraju s diti sa uvjetima tehnološkog, funkcionalnog i organiza- navedenima (restoran za zaposlene, rekreacijski sadrţaji cijskog procesa koji se odvija na njoj, ali najmanje širine za zaposlene, otvoreni sportski tereni, djeĉji vrtić za djecu prema ulici od 20,00 m. zaposlenika, utovarno-istovarne rampe i sl.), (5) Ustrojstvo (ureĊenje) graĊevne ĉestice treba e) infrastrukture. postaviti u skladu s tehnološkim, funkcionalnim i orga- (3) Smještaj proizvodnih, poslovnih i skladišnih i nizacijskim procesom koji se na njoj planira. Ako nije u sl. djelatnosti ovisno o prostoru na kojem se smještaju, suprotnosti s tehnološkim procesom, ureĊenje graĊevne veliĉini, kapacitetu i vrsti djelatnosti utvrĊuje se kroz ĉestice treba biti naĉelno slijedeće (ali nije uvjet): sljedeće uvjete: a) u prednjem dijelu graĊevne ĉestice bude smje- a) da racionalno koriste prostor s prioritetom ob- šteno parkiralište zaposlenih i stranaka, nove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već ureĊenog i b) iza parkirališta treba biti smještena uprava, odno- izgraĊenog prostora te namjene, sno administrativno-organizacijsko-uredski dio, b) da se prilikom daljnjeg planiranja usklade inte- c) u dubini graĊevne ĉestice treba biti smješten resi korisnika, osigura dovoljan prostor za razvoj te da se proizvodni dio, utvrde mogući utjecaji na okoliš i osigura zaštita okoliša, d) reklamne stupove smještavati na privatnim gra- c) da su energetski i prometno primjerene prostoru Ċevnim ĉesticama unutar gradivog dijela ĉestice. u kojem se planiraju te da se osigura potrebna koliĉina (6) Poloţaj regulacijske linije odreĊuje se tako da i sigurnost opskrbe vodom i energijom koja ne smije se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u ugroziti potrebe naselja, skladu sa ĉlankom 79.

(4) U sklopu ovih podruĉja moguće je smjestiti (7) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgraĊenosti (Kig ) one proizvodne i poslovne djelatnosti koje se zbog uvjeta graĊevne ĉestice za graĊenje graĊevina je 50%, a najmanje prostorne organizacije i tehnologije proizvodnje ne mogu 20% graĊevne ĉestice mora biti pejzaţno ureĊeno. smjestiti unutar graĊevnih podruĉja naselja, odnosno (8) Pejzaţno ureĊenje neizgraĊenog dijela graĊev- one djelatnosti koje nepovoljno utjeĉu na uvjete ţivota nih parcele treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta u naselju. biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjeti- (5) Unutar graĊevinskog podruĉja van naselja ma, veliĉini graĊevina i njihovom rasporedu te uvjetima gospodarske namjene – proizvodne (I) i/ili poslovne (K) pristupa i prilaza. Drvoredima je moguće prikriti većinu gospodarskog podruĉja Mokrice 1 i 2 moţe se, sukladno manjih graĊevina. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit potrebama, urediti zona gospodarenja otpadom - obrada će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, i privremeno skladištenje neopasnog korisnog otpada a posebnu pozornost treba obratiti odreĊivanju veliĉine (metal, staklo, papir, drvo, plastika i dr.). “predvrtova” i parkirališta za vozila. Treba koristiti stare Ĉlanak 55. lokalne sorte drveća (lipa, orah), grmlja i cvijeća. GRAĐEVNA ĈESTICA GOSPODARSKE NA- (9) Ograda moţe biti ţiĉana, metalna, drvena, MJENE – PROIZVODNE (I) I/ILI POSLOVNE (K) betonska, zidana, djelomiĉno zidana, i sl., kombinacija (ureĊenje, veliĉina, oblik, ustrojstvo, regulacijska ostalih materijala ovdje navedenih, a poţeljna je zasaĊena linija, izgraĊenost, pejzaţno ureĊenje, ograde) ţivica od sljedećih biljnih svojti: grab, glog, svib, drijen, (1) Na jednoj graĊevnoj ĉestici gospodarske na- klen, hudika, lijeska, trnina, tisa, ukupne visine do 2,0 m. mjene – proizvodne i/ili poslovne (I) i/ili (K) mogu se Ograda se postavlja na lijevu meĊu, sa unutrašnje strane, graditi osnovne graĊevine; pomoćne graĊevine; sporedne promatrano od javne prometne površine prema samoj par- graĊevine i ureĊenja koja sluţe za redovitu uporabu graĊe- celi. Kod uglovnih parcela ograda se postavlja i na desnoj vina na graĊevnoj ĉestici i same ĉestice te sve ĉine jednu meĊi (prema drugoj prometnoj ili nekoj javnoj površini). funkcionalnu cjelinu odnosno poslovni i/ili proizvodni i/ili Ĉlanak 56. skladišni kompleks - sloţena graĊevina (sklop više meĊu- SMJEŠTAJ GRAĐEVIN(A)/E GOSPODARSKE sobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih graĊevina). NAMJENE – PROIZVODNE (I) I/ILI POSLOVNE (K) (2) Sporedne graĊevine i ureĊenja koja sluţe za (graĊevinska linija, udaljenost od boĉne meĊe, redovitu uporabu graĊevina na ĉestici su: parking, visina, ukupna visina, oblikovanje graĊevine) a) preteţito podzemne (ukopane) i nadzemne gra- (1) GraĊevinska linija graĊevine od regulacijske Ċevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za linije mora biti udaljena najmanje 10,00 m, uz poštivanje vodu, proĉistaĉi otpadnih voda, sabirne jame i sl.). stavka (1) ĉlanka 79. b) otvorena (i nenatkrivena) djeĉja i sportska igra- (2) Najmanja udaljenost graĊevine od meĊa prema lišta, otvoreni bazeni i sl, susjednoj graĊevnoj ĉestici mora iznositi najmanje polo- c) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odla- vicu visine proĉelja ili zabata graĊevine uz tu meĊu (H/2), ganje otpada, parterna ureĊenja (staze, platoi, parkiralište, ali ne manje od 6,00 m. stube na kosom terenu), solarni kolektori i njihovi temelji, (3) Na svakoj graĊevnoj ĉestici mora se osigurati Strana 64 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

smještaj za sva potrebna vozila sukladno ĉlanku 81. Ĉlanak 58. (4) GraĊevina moţe imati visinu krovnog vijenca GRAĐEVNA ĈESTICA GRAĐEVINE ŠPORT- do 12,00 m. Iznimno, visina graĊevine moţe biti i veća SKO-REKREACIJSKE NAMJENE I NJENO UREĐE- zbog proizvodne opreme te tehniĉkog, tehnološkog i or- NJE (ureĊenje, veliĉina, oblik, ustrojstvo, regulacijska ganizacijskog procesa unutar graĊevine (primjerice visine linija, izgraĊenost, pejzaţno ureĊenje, ograde) raznih spremišta – silosa i sl.). (1) Na jednoj graĊevnoj ĉestici športsko-rekrea- (5) Treba izbjegavati jednoliĉne ravne površine cijske namjene (R) mogu se graditi osnovne graĊevine; proĉelja velikih duljina. Optiĉko smanjivanje takvih pomoćne graĊevine; sporedne graĊevine i ureĊenja koja proĉelja treba riješiti odreĊenim “lomljenjem” proĉelja sluţe za redovitu uporabu graĊevina na graĊevnoj ĉestici ili korištenjem razliĉitih tonova boje proĉelja, kako bi se i same ĉestice te sve ĉine jednu funkcionalnu cjelinu velike površine optiĉki smanjile. Materijal koji se koristi odnosno športsko-rekreacijski kompleks - sloţena graĊe- za oblaganje proĉelja ne smije biti od metala u visokom vina (sklop više meĊusobno funkcionalno i/ili tehnološki sjaju (materijal reflektirajućih karakteristika). povezanih graĊevina). (6) Krov graĊevine treba biti ravan ili kos (jed- (2) Sporedne graĊevine i ureĊenja koja sluţe za nostrešni, dvostrešni, ili višestrešni), nagiba do 45°, redovitu uporabu graĊevina na ĉestici su: pokriveno u skladu s namjenom i funkcijom graĊevine, a) preteţito podzemne (ukopane) i nadzemne gra- ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom u Ċevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za visokom sjaju (materijal reflektirajućih karakteristika). U vodu, proĉistaĉi otpadnih voda, sabirne jame i sl.). sluĉaju da se radi o izgradnji većih graĊevina kod kojih b) otvorena (i nenatkrivena) djeĉja i sportska igra- bi pridrţavanje nagiba krovnih ploha dovelo do visine lišta, otvoreni bazeni i sl, krovnog sljemena veće visine tada se moţe dozvoliti i c) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odla- izgradnja paralelnog višestrešnog (shed) krovišta. Dozvo- ganje otpada, parterna ureĊenja (staze, platoi, parkiralište, ljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja krovnih kućica stube na kosom terenu), solarni kolektori i njihovi temelji, i krovnih nadozidnih prozora. potporni zidovi i sl. 3.3.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUĈ- (3) Veliĉina graĊevne ĉestice ne moţe biti manja JA VAN NASELJA ŠPORTSKO-REKREACIJSKE od 1000 m2. NAMJENE (R) (4) Oblik graĊevne ĉestice za izgradnju graĊevina Ĉlanak 57. poţeljno je da bude pravilan, izduţen u dubinu u odnosu IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUĈJA VAN 1:2 do 1:6, ali ne nuţno (moţe biti i drugaĉijeg omjera NASELJA ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE zbog funkcionalnog i organizacijskog procesa koji se (R) odvija na njoj) te najmanje širine prema ulici 20,00 m. (1) Izdvojena graĊevinska podruĉja van naselja (5) Ustrojstvo (ureĊenje) graĊevne ĉestice treba biti športsko-rekreacijske namjene (R) predviĊena su u nase- u skladu s namjenom i funkcijom koja se na njoj planira. ljima Mokrice i Oroslavje. Naĉelno, kod ureĊenja graĊevne ĉestice treba paziti da (2) Unutar ovih graĊevinskih podruĉja moguća je (ali nije uvjet) parkiralište zaposlenih i posjetitelja bude gradnja: razdvojeno, a reklamne stupove smještavati na graĊevnim a) svih graĊevina u sluţbi sporta i/ili rekreacije ĉesticama pojedinih namjena unutar gradivog dijela. (dvorane i sl.), (6) Poloţaj regulacijske linije odreĊuje se tako da b) svih sportskih terena na otvorenom (plivaĉki ba- se od osi ceste utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u zeni, nogometna, rukometna, košarkaška, teniska i drugih skladu sa ĉlankom 79. igrališta s gledalištima, i sl.); (7) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgraĊenosti (K ) ig c) svih graĊevina prateće i pomoćne namjene (klup- graĊevne ĉestice je 40%, a najmanje 20% graĊevne ĉestice ske prostorije, svlaĉionice, manji ugostiteljski sadrţaji, mora biti pejzaţno ureĊeno. gledalište/tribine, i sl.) i (8) Pejzaţno ureĊenje neizgraĊenog dijela graĊev- d) graĊevina infrastrukture. nih parcele treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta (3) Smještaj športsko-rekreacijskih površina ovisno biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjeti- o prostoru na kojem se planiraju, veliĉini, kapacitetu i vrsti ma, veliĉini graĊevina i njihovom rasporedu te uvjetima djelatnosti utvrĊuju se kroz slijedeće uvjete: pristupa i prilaza. Drvoredima je moguće prikriti većinu a) da racionalno koriste prostor s prioritetom ob- manjih graĊevina. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit nove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već ureĊenog i će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, izgraĊenog prostora te namjene, a posebnu pozornost treba obratiti odreĊivanju veliĉine b) da se prilikom daljnjeg planiranja usklade inte- “predvrtova” i parkirališta za vozila. Valja koristiti stare resi korisnika, osigura dovoljan prostor za razvoj te da se lokalne sorte drveća (lipa, orah), grmlja i cvijeća. utvrde mogući utjecaji na okoliš i osigura zaštita okoliša, (9) Ograda moţe biti ţiĉana, metalna, drvena, c) da su energetski i prometno primjerene prostoru betonska, zidana, djelomiĉno zidana, i sl., kombinacija u kojem se planiraju te da se osigura potrebna koliĉina ostalih materijala ovdje navedenih, a poţeljna je zasaĊena i sigurnost opskrbe vodom i energijom koja ne smije ţivica od sljedećih biljnih sorti: grab, glog, svib, drijen, ugroziti potrebe naselja. klen, hudika, lijeska, trnina, tisa, ukupne visine do 2,0 m. Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 65 - Broj 2.

Ograda se postavlja na lijevu meĊu, sa unutrašnje strane, lacijska linija, izgraĊenost, pejzaţno ureĊenje, ograde) promatrano od javne prometne površine prema samoj par- (1) Na graĊevnoj ĉestici groblja (+) mogu se graditi celi. Kod uglovnih parcela ograda se postavlja i na desnoj sve graĊevine sukladno Pravilniku o grobljima (NN 99/02) meĊi (prema drugoj prometnoj ili nekoj javnoj površini). te sporedne graĊevine i provoditi ureĊenja koja sluţe za Ĉlanak 59. redovitu uporabu graĊevina na graĊevnoj ĉestici i same SMJEŠTAJ GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKRE- ĉestice te sve ĉine jednu funkcionalnu cjelinu odnosno ACIJSKE NAMJENE (R) NA GRAĐEVNOJ ĈESTICI kompleks groblja - sloţena graĊevina (sklop više meĊu- TE UVJETI GRADNJE I OBLIKOVANJA (graĊevinska sobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih graĊevina). linija, udaljenost od boĉne meĊe, parking, visina, ukupna (2) Sporedne graĊevine i ureĊenja koja sluţe za visina, oblikovanje graĊevine) redovitu uporabu graĊevina na ĉestici su: (1) GraĊevinska linija graĊevine od regulacijske a) preteţito podzemne (ukopane) i nadzemne gra- linije mora biti udaljena najmanje 10,00 m, uz poštivanje Ċevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za stavka (1) ĉlanka 79. vodu, proĉistaĉi otpadnih voda, sabirne jame i sl.). (2) Najmanja udaljenost graĊevine od meĊa mora b) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odla- iznositi najmanje polovicu visine proĉelja ili zabata gra- ganje otpada, parterna ureĊenja (staze, platoi, parkiralište, Ċevine uz tu meĊu (H/2), ali ne manje od 6,00 m. stube na kosom terenu), potporni zidovi i sl. (3) Na svakoj graĊevnoj ĉestici namijenjenoj izgrad- (3) Oblik graĊevne ĉestice za izgradnju graĊevina i nji graĊevine mora se osigurati smještaj za sva potrebna ureĊenja grobnih površina utvrĊen je ovim Planom. vozila sukladno ĉlanku 81. (4) Pejzaţno ureĊenje neizgraĊenog dijela ĉestice (4) GraĊevina moţe imati visinu krovnog vijenca groblja treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta biljaka do 12,00 m. u skladu s lokalnim i klimatskim uvjetima, veliĉini graĊe- (5) Treba izbjegavati jednoliĉne ravne površine vina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. proĉelja velikih duljina. Optiĉko smanjivanje takvih Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit će primjereno proĉelja treba riješiti odreĊenim “lomljenjem” proĉelja vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost ili korištenjem razliĉitih tonova boje proĉelja, kako bi se treba obratiti odreĊivanju veliĉine parkirališnih površi- velike površine optiĉki smanjile. Materijal koji se koristi na. Valja koristiti stare lokalne sorte drveća (lipa, orah), za oblaganje proĉelja ne smije biti od metala u visokom grmlja i cvijeća. sjaju (materijali reflektirajućih karakteristika). (5) Ograda moţe biti ţiĉana, metalna, drvena, beton- (6) Krov graĊevine treba biti ravan ili kos (jedno- ska, zidana, djelomiĉno zidana ili u kombinaciji navedenih strešni, dvostrešni, ili višestrešni) nagiba do 45°, pokrive- materijala. ZasaĊena ţivica je od sljedećih biljnih sorti: no u skladu s namjenom i funkcijom graĊevine, ali nikako grab, glog, svib, drijen, klen, hudika, lijeska, trnina, tisa, materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju ukupne visine do 2,0 m. Ograda se postavlja sa unutrašnje (materijal reflektirajućih karakteristika). U sluĉaju da se strane groblja. radi o izgradnji većih graĊevina kod kojih bi pridrţavanje Ĉlanak 62. nagiba krovnih ploha dovelo do visine krovnog sljemena SMJEŠTAJ GRAĐEVIN(A)/E GROBLJA (+) veće visine tada se moţe dozvoliti i izgradnja paralelnog NA GRAĐEVNOJ ĈESTICI TE UVJETI GRADNJE I višestrešnog (shed) krovišta. Dozvoljena je ugradnja OBLIKOVANJA krovnih prozora, gradnja krovnih kućica i krovnih nado- (graĊevinska linija, udaljenost od boĉne meĊe, zidanih prozora. parking, visina, oblikovanje graĊevine) 3.3.4. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUĈ- (1) GraĊevinska linija graĊevine mrtvaĉnice treba JA VAN NASELJA – GROBLJE (+) od regulacijske linije ili ruba ĉestice mora biti udaljena Ĉlanak 60. najmanje 5,00 m. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUĈJA VAN (2) GraĊevina mrtvaĉnice moţe imati visinu krov- NASELJA – GROBLJE (+) nog vijenca najviše do 5,00 m. (1) Izdvojeno graĊevinsko podruĉje van naselja - (3) Treba izbjegavati jednoliĉne ravne površine groblje (+) predviĊeno je u naselju Oroslavje. proĉelja velikih duljina. Optiĉko smanjivanje takvih (2) Unutar ovog graĊevinskog podruĉja moguća je proĉelja treba riješiti odreĊenim “lomljenjem” proĉelja gradnja i ureĊenje površina za ukop, površina i graĊevina ili korištenjem razliĉitih tonova boje proĉelja, kako bi se za ispraćaj pokojnika, spremišta, unutrašnje prometnice velike površine optiĉki smanjile. Materijal koji se koristi i zelenilo te prateće funkcije za posjetitelje groblja, pra- za oblaganje proĉelja ne smije biti od metala u visokom teće funkcije za zaposlene, servis i odrţavanje te vanjske sjaju (materijali reflektirajućih karakteristika). prometne površine i usluge. (4) Krov graĊevine treba biti ravan ili kos (jedno- (3) Planiranje, projektiranje, i graĊenje groblja strešni, dvostrešni, ili višestrešni), nagiba do 45°, pokriven treba biti u skladu sa Zakonom o grobljima (NN 19/98) i u skladu s namjenom i funkcijom graĊevine, ali nikako Pravilnikom o grobljima (NN 99/02). materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju Ĉlanak 61. (materijala reflektirajućih karakteristika). GRAĐEVNA ĈESTICA GROBLJA (+) I NJENO 3.3.5. GRAĐEVINE INfRASTRUKTURNE UREĐENJE (ureĊenje, veliĉina, oblik, ustrojstvo, regu- Ĉlanak 63. Strana 66 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE dozvoliti samo u sluĉajevima kada zbog reorganizacije i (1) Infrastrukturnim i ostalim graĊevinama smatraju racionalizacije poljodjelske proizvodnje postoji potreba za se graĊevine prometnog sustava (ceste, javna parkirališta i izgradnjom novih graĊevina u funkciji poljodjelske proi- garaţe, benzinske postaje sa svim svojim pratećim graĊe- zvodnje, a sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu vinama), graĊevine komunalnih infrastrukturnih sustava (NN 152/08 i 21/10). (pošte i javne telekomunikacija, cijevni transport plina, (5) GraĊevine se moraju projektirati, graditi i ko- elektroenergetika, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda) ristiti na naĉin da ne ometaju poljodjelsku proizvodnju, te vodnog gospodarstva. korištenje drugih graĊevina te da ne ugroţavaju vrijednosti (2) GraĊevine prometnog sustava te graĊevine ĉovjekovog okoliša i krajobraza. komunalnih infrastrukturnih sustava se unutar izdvoje- (6) GraĊenje na poljoprivrednom zemljištu van nog graĊevinskog podruĉja van naselja grade sukladno graĊevinskog podruĉja mora: ĉlancima od 77. do 90. a) osigurati što veću neizgraĊenu površina ĉestica 3.4. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN GRAĐE- u skladu s osnovnom namjenom, VINSKOG PODRUĈJA b) oĉuvati obliĉje terena, kakvoću i cjelovitost 3.4.1. GRAĐEVINE KOJE SE MOGU ILI poljoprivrednog zemljišta, tj. oĉuvati prirodna obiljeţja MORAJU GRADITI VAN GRAĐEVINSKOG POD- prostora u skladu s osnovnom namjenom, RUĈJA NA POLJOPRIVREDNOM ILI ŠUMSKOM c) oĉuvati kvalitetne i vrijedne vizure, ZEMLJIŠTU d) propisno riješiti vodoopskrbu, odvodnju, te zbri- Ĉlanak 64. njavanje otpada s prikupljanjem na ĉestici i odvozom na GRAĐEVINE KOJE SE MOGU ILI MORAJU organiziran i siguran naĉin, kao i energetsku opremljenost GRADITI VAN GRAĐEVINSKOG PODRUĈJA plinom, elektriĉnom energijom, i sl. Moguće su izvedbe NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU cisterni s vodom, crpnih i pumpnih stanica za vodu, pro- (1) GraĊevine koje se mogu ili moraju graditi van ĉistaĉa otpadnih voda, plinskih spremnika, elektriĉnih graĊevnog podruĉja na poljoprivrednom, zemljištu u agregata, kolektora i/ili sl. skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN (7) Osnovna namjena, na temelju koje su izgraĊene 152/08 i 21/10), su: graĊevine koje se mogu ili moraju graditi van graĊevin- a) graĊevine prometnog sustava, graĊevine komu- skog podruĉja na poljoprivrednom zemljištu, moţe se nalnih infrastrukturnih sustava (ceste, graĊevine javnih promijeniti samo u sluĉaju da je nova namjena u skladu s telekomunikacija, cijevnog transporta plina, elektroener- namjenom koja se moţe ostvariti na toj lokaciji sukladno getike, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda te vodotoka ĉlancima od 64. do 74. (potoka i kanala) sa svim svojim pratećim graĊevinama), 3.4.1.1. Gospodarske graĊevine u funkciji obav- b) graĊevine namijenjene vojsci, policiji, vatrogas- ljanja intenzivne poljoprivredne proizvodnje cima i sl., i Ĉlanak 65. c) sve ostale graĊevine koje se mogu graditi na GOSPODARSKE GRAĐEVINE U FUNKCIJI poljoprivrednom zemljištu, a koje su navedene u Zakonu OBAVLJANJA INTENZIVNE POLJOPRIVREDNE o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10) te nisu PROIZVODNJE u suprotnosti s Planom i Zakonom o prostornom uređenju (1) Gradnja gospodarskih graĊevina u funkciji i gradnji (NN 76/07 i 38/09). obavljanja intenzivne poljoprivredne proizvodnje (ratar- (2) Osim graĊevina odreĊenih stavkom (1) ovog ske, povrtlarske, voćarske, vinogradarske i cvjećarske) ĉlanka, na poljoprivrednom zemljištu van graĊevinskog odreĊuje se prema posjedu primjerene veliĉine ovisno o podruĉja mogu se graditi graĊevine kao što su: vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti. Pod pojmom a) graĊevine u funkciji obavljanja: “posjed” podrazumijeva se jedna ili više zemljišnih ka- - intenzivne poljoprivredne proizvodnje (ratarske, tastarskih ĉestica koje meĊusobno ĉine jednu prostornu povrtlarske, voćarske, vinogradarske i sl.), cjelinu minimalne površine posjeda: - poljoprivredne proizvodnje za vlastite potrebe a) graĊevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju (ratarske, povrtlarske, voćarske i vinogradarske), je 5,00 ha, - intenzivne stoĉarske, peradarske (farme i tovilišta), b) graĊevine za uzgoj voća ili voća i povrća je i sl. proizvodnje (npr. uzgoj krznaša); 2,00 ha, b) uzgajališta riba - ribnjaci, uzgajališta puţeva, c) graĊevine za uzgoj povrća je 1,00 ha, glista, ţaba i drugih sliĉnih ţivotinja, i d) graĊevine za uzgoj vinove loze je 1,00 ha i c) graĊevine koje sluţe rekreaciji (lovaĉke kuće i e) graĊevine za uzgoj sadnica voća, sadnica vinove domovi, vidikovci na privlaĉnim mjestima). loze, sadnica cvijeća i ukrasnog bilja te graĊevine za uzgoj (3) Na poljoprivrednom zemljištu je u naselju prirodnih biljnih zaslaĊivaĉa je 0,50 ha. Krušljevo Selo i Stubiĉka Slatina odreĊena posebna na- (2) Gospodarske graĊevine za obavljanje intenzivne mjena (podruĉje postojećih graĊevina obrane RH). poljoprivredne proizvodnje mogu se graditi na udaljeno- (4) Izgradnju van graĊevinskih podruĉja na po- sti ne manjoj od 100 m od ruba graĊevinskog podruĉja ljoprivrednom zemljištu (osobito vrijedno obradivo naselja. tlo – P1 i vrijedno obradivo tlo – P2) moţe se iznimno (3) Udaljenost gospodarskih graĊevina namijenjenih Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 67 - Broj 2.

intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji od javih cesta se graditi na posjedima manje veliĉine od propisane ĉlan- ovisi o vrsti javne ceste i iznosi: 100 m od drţavnih, 50 kom 65., (ali ne manje od 500 m2) i katastarske kulture u m od ţupanijskih i 30 m od lokalnih cesta. skladu s namjenom za koju se grade. (4) Ove graĊevine moraju zadovoljiti sljedeće (2) GraĊevina moţe imati visinu krovnog vijenca uvjete: do 4,00 m. a) na graĊevnim ĉesticama koje su dio jednog po- (3) Tlocrtna (bruto) površina pojedine nadzemne sjeda je moguće graditi više gospodarskih, pomoćnih i etaţe, ne ukljuĉujući i terase u prizemlju graĊevine kada sporednih graĊevina; su iste konstruktivni dio podzemne etaţe podruma ne b) visina krovnog vijenca do 6,00 m; smije prelaziti: c) iz svih ĉlanaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a a) 35 m2 ako se grade na ĉesticama do 2000 m2 i koji nisu u suprotnosti sa uvjetima iz prethodnih toĉaka b) 50 m2 ako se grade na ĉesticama većim od 2000 ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne m2, graĊevine; te uvjete dok se u oba sluĉaja površina podzemne etaţe po- d) iz svih ĉlanaka poglavlja 3.2.6. Pomoćne i gospo- druma (Po) ne ograniĉava. darske te sporedne građevine uz osnovnu građevinu, a nisu (4) Ove graĊevine moraju zadovoljiti uvjete iz u suprotnosti sa uvjetima prethodnih toĉki ovog stavka i svih ĉlanaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u koji se mogu primjenjivati na predmetne graĊevine. suprotnosti sa uvjetima prethodnih stavaka ovog ĉlanka. (5) U okviru seljaĉkog gospodarstva (domaćinstva) Ĉlanak 69. ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na kojem se SPREMIŠTE ZA ALAT primarno obavljanja intenzivna poljoprivredna proizvod- (1) Spremište za alat moţe se graditi na posjedima nja moguće je pruţanje ugostiteljskih usluga i usluga u manje veliĉine od propisane ĉlankom 65. (ali ne manje turizmu sukladno sa Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih od 500 m2) i katastarske kulture u skladu s namjenom za usluga u domaćinstvu (NN 8/08 i 46/08) i Zakonom o koju se grade. Spremište za alat ne smije se prikljuĉiti na pružanju usluga u turizmu (NN 68/07 i 88/10). komunalnu infrastrukturu. Ĉlanak 66. (2) GraĊevina moţe imati visinu krovnog vijenca STAMBENA GRAĐEVINA UZ GOSPODARSKE do 2,50 m. GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA INTENZIV- (3) Tlocrtna (bruto) površina ove graĊevina ne smije NE POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI prelaziti 15 m2. (1) Stambena graĊevina moţe se graditi uz gospo- (4) Ova graĊevina mora zadovoljiti uvjete iz svih darske graĊevine u funkciji obavljanja intenzivne poljo- ĉlanaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u privredne djelatnosti (ratarske, voćarske i vinogradarske) suprotnosti sa uvjetima prethodnih stavaka ovog ĉlanka. u okviru seljaĉkog ili obiteljskog poljoprivrednog gospo- 3.4.1.3. Gospodarske graĊevine u funkciji darstva na posjedima veliĉine tri puta većim od posjeda obavljanja intenzivne stoĉarske, peradarske i sl. pro- minimalne veliĉine propisane ĉlankom 65. izvodnje (2) Ova stambena graĊevina mora zadovoljiti slje- Ĉlanak 70. deće uvjete: GOSPODARSKE GRAĐEVINE U FUNKCIJI a) na jednoj graĊevnoj ĉestici, koja je dio jednog OBAVLJANJA INTENZIVNE STOĈARSKE, PERA- posjeda,na kojem postoje gospodarske, pomoćne i spored- DARSKE (FARME I TOVILIŠTA), I SL. PROIZVOD- ne graĊevine moguće je graditi jednu stambenu graĊevinu; NJE (UZGOJ KRZNAŠA) b) visina krovnog vijenca do 6,00 m; (1) Gradnja gospodarskih graĊevina u funkciji c) (bruto) površina svake pojedine etaţe najviše obavljanja intenzivne stoĉarske, peradarske proizvodnje 100 m2; te uvijete (farme i tovilišta), i sl. proizvodnje (npr. uzgoj krznaša) d) uvjete ĉlanaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, odreĊuje se prema najmanjem broju uvjetnih grla uz a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih toĉki poštivanje najvećeg dozvoljenog broja uvjetnih grla u ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne ovisnosti o udaljenosti od graĊevinskog podruĉja naselja graĊevine. i udaljenosti od razvrstanih cesta ovisno o kategoriji ceste. 3.4.1.2. Gospodarske graĊevine u funkciji obav- (2) Najmanji broj uvjetnih grla za izgradnju farme ljanja poljoprivredne proizvodnje za vlastite potrebe i tovilišta van graĊevinskog podruĉja na poljoprivrednom Ĉlanak 67. zemljištu iznosi 10 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podra- (1) Gospodarske graĊevine u funkciji obavljanja zumijeva se grlo teţine 500 kg i obiljeţeno koeficijentom poljoprivredne proizvodnje (ratarske, povrtlarske, vo- 1 dok se za ostale ţivotinje primjenjuju koeficijenti iz ćarske i vinogradarske) za vlastite potrebe su: spremišta naredne tablice: u vinogradima, spremišta voća i povrća u voćnjacima i Vrsta stoke Koeficijent Broj grla povrtnjacima, ostave za alat, oruĊe, kultivatore, i sl. - krava, steona junica 1,00 10 Ĉlanak 68. SPREMIŠTE U VINOGRADU I SPREMIŠTE U - bik 1,50 7 VOĆNJAKU (1) Spremište u vinogradu (klijet) i voćnjaku moţe Strana 68 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

- vol 1,20 8 minimalno 20,00 m; c) visina krovnog vijenca do 6,00 m, - junad 1 – 2 god. 0,70 14 d) (bruto) površina svake pojedine etaţe najviše - junad 6 – 12 mjeseci 0,50 20 100 m2; te uvijete - telad 0,25 40 e) iz svih ĉlanaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, - krmaĉa + prasad 0,055 182 a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih toĉki ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne - tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 40 graĊevine. - mlade svinje 2 – 6 mjeseci 0,13 77 3.4.1.4. Uzgajališta riba (ribnjaci), uzgajališta - teški konji 1,20 8 puţeva, glista, ţaba i sliĉnih ţivotinja - srednje teški konji 1,00 10 Ĉlanak 72. UZGAJALIŠTA RIBA - RIBNJACI - laki konji 0,80 13 (1) Uzgajalište riba (ribnjak) i prateću graĊevinu - ţdrebad 0,75 13 (spremište alata i pribora) moguć je graditi iskljuĉivo - ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 100 na zemljištu katastarskih kultura moĉvara, trstik, glini- - janjad i jarad 0,05 200 šta, koritima i rukavcima rijeka te na neplodnom tlu u skladu sa Zakonom o vodama (NN 153/09) i Zakonom o - tovna perad 0,0055 1800 poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10) uz uvijete - konzumne nesilice 0,002 5000 propisane od strane Hrvatskih voda i Ministarstva poljo- - rasplodne nesilice 0,0033 3000 privrede ribarstva i ruralnog razvoja. - krznaši 0,006 1670 (2) Minimalna površina ribnjaka za uzgoj konzumne ribe je 1,00 ha. (3) Minimalna udaljenost ovih graĊevina od graĊe- (3) Maksimalni iskop za ribnjak je do 2,50 m du- vinskog podruĉja naselja, s obzirom na njihov kapacitet bine (osim postojećih ribnjaka). Udaljenost ribnjaka od utvrĊuje se prema sljedećoj tablici: susjednih parcela ovisi o vrsti tla i isti ne smije utjecati na Min. udaljenost vodni reţim susjednog obradivog zemljišta. Broj uvjetnih grla od GPN-a (m) (4) Materijal koji nastaje prilikom iskopa ribnjaka 10 – 20 100 potrebno je, u pravilu, deponirati uz lokaciju ribnjaka, 21 – 100 150 odnosno iskoristiti za ureĊenje okolnog prostora, kako bi se po prestanku njegovog korištenja iskopani materijal 101 – 300 300 iskoristio za sanaciju iskopa. 301 – 800 i više 500 (5) Oblik i veliĉina graĊevina (spremište alata i (4) Udaljenost ovih graĊevina namijenjenih inten- pribora) sukladno ĉlanku 69. zivnoj poljoprivrednoj proizvodnji od javih cesta ovisi Ĉlanak 73. o vrsti javne ceste i iznosi: 100 m od drţavnih, 50 m od UZGAJALIŠTA PUŢEVA, GLISTA, ŢABA I ţupanijskih i 30 m od lokalnih cesta. DRUGIH SLIĈNIH ŢIVOTINJA (5) GraĊevina moţe imati visinu krovnog vijenca u (1) Uzgajališta puţeva, glista, ţaba i drugih ţivotinja skladu s potrebom tehnologije uzgoja. moguće je na vlaţnim zemljištima prema uvjetima koje (6) Ove graĊevine moraju zadovoljiti uvjete iz ovakav uzgoj i zahtjeva. svih ĉlanaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u 3.4.1.5. GraĊevine koje sluţe rekreaciji, a koriste suprotnosti sa uvjetima prethodnih stavaka ovog ĉlanka prirodne izvore Ĉlanak 71. Ĉlanak 74. STAMBENE GRAĐEVINE ISKLJUĈIVO U LOVAĈKE KUĆE I DOMOVI TE VIDIKOVCI OKVIRU GOSPODARSTVA U FUNKCIJI OBAVLJA- (1) Lovaĉke kuće i domovi te vidikovci mogu se NJA INTENZIVNE STOĈARSKE I PERADARSKE graditi van graĊevnog podruĉja na šumskom i poljopri- PROIZVODNJE vrednom zemljištu te moraju zadovoljiti slijedeće uvjete: (1) Stambena graĊevina moţe se graditi uz gos- a) visina krovnog vijenca do najviše 6,00 m podarske graĊevine za obavljanje intenzivne stoĉarske i b) (bruto) površina svake pojedine etaţe najviše peradarske proizvodnje u okviru seljaĉkog gospodarstva 100 m2; te (domaćinstva) ili obiteljskog poljoprivrednog gospodar- c) uvjete iz svih ĉlanaka poglavlja 3.2.1. Opće stva sa minimalno 50 uvjetnih grla. odredbe, a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih (2) Ove graĊevine moraju zadovoljiti slijedeće toĉki ovog stavka. uvjete: (2) Vidikovce je moguće graditi uz ceste na ista- a) na jednom gospodarstvu je moguće graditi jednu knutim reljefnim pozicijama, koje imaju atraktivan po- stambenu graĊevinu; gled tako da se osigura parkiralište za nekoliko osobnih b) udaljenost stambene graĊevine od gospodarske automobila u obliku ureĊenih odmorišta. graĊevine u funkciji obavljanja intenzivne stoĉarske, 3.4.2. GraĊevine koje se mogu ili moraju graditi peradarske proizvodnje (farme i tovilišta, uzgoj krznaša), van graĊevinskog podruĉja na šumskom zemljištu Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 69 - Broj 2.

Ĉlanak 75. UVJETI UTVRĐIVANJA TRASA I POJASEVA GRAĐEVINE KOJE SE MOGU ILI MORAJU KAO I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRA- GRADITI VAN GRAĐEVINSKOG PODRUĈJA NA STRUKTURNIH SUSTAVA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU (1) Pojasevi, trase te površine prometnih i drugih (1) GraĊevine koje se mogu ili moraju graditi van infrastrukturnih sustava planiraju se na naĉin da se prven- graĊevnog podruĉja na šumskom zemljištu u skladu sa Za- stveno koriste postojeći pojasevi i ustrojavaju zajedniĉki konom o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10) su: za više sustava tako da se: nastoje izbjeći šumska podruĉja a) graĊevine prometnog sustava, graĊevine komu- i vrijedno poljodjelsko zemljište, ne razara cjelovitost pri- nalnih infrastrukturnih sustava (ceste, graĊevine javnih rodnih i stvorenih tvorevina, provode naĉela i smjernice o telekomunikacija, cijevnog transporta plina, elektroener- zaštiti prirodnih i krajobraznih, kulturno-povijesnih cjelina getike, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda te vodotoka i graĊevina te ambijentalnih vrijednosti. (potoka i kanala) sa svim svojim pratećim graĊevinama), (2) Toĉan poloţaj i kapacitet svakog pojedinog b) graĊevine koje sluţe rekreaciji, a koriste prirodne infrastrukturnog sustava nisu odreĊeni ovim Planom. izvore (lovaĉke kuće i domovi, vidikovci), OdreĊena su samo naĉela i koncepti voĊenja i smještaja c) graĊevine namijenjene vojsci, policiji, vatrogas- svakog pojedinog sustava koji su usmjeravajućeg znaĉaja. cima i sl., Kapacitet i toĉan poloţaj svakog pojedinog sustava će se d) sve ostale graĊevine koje se mogu graditi na odrediti naknadno prema tehniĉkim i sigurnosnim zahtje- šumskom zemljištu koje su navedene u Zakonu o šumama vima cjelokupnog podruĉja Grada te svake pojedine zone (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10), a nisu u suprotnosti koju opskrbljuju. Svaki dio pojedinog sustava (iz ĉlanaka sa Planom i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji 78. do 89.) moţe se sukladno potrebama i mogućnostima (NN 76/07 i 38/09). graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) U Krušljevom Selu posebna namjena je na šum- 5.1. PROMETNI SUSTAV skom zemljištu (postojeće graĊevine obrane). 5.1.1. CESTOVNI PROMET (3) Gradnja van graĊevinskog podruĉja na šumskom Ĉlanak 78. zemljištu mora biti uklopljeno u okoliš tako da se: CESTOVNI PROMET a) osigura što veća neizgraĊena površina ĉestica u (1) Razmještaj sustava cestovnog prometa (cesta skladu s osnovnom namjenom, sa svojim cestovnim zemljištem i svim pripadajućim b) oĉuva obliĉje terena, kakvoća i cjelovitost šum- graĊevinama te njenim zaštitnim pojasevima) je prikazan skog zemljišta, tj. oĉuva prirodna obiljeţja prostora u na kartama 1.A. Razvoj i uređenja površina i 2.A Promet u skladu s osnovnom namjenom, mj. 1:25000 te na kartama serije 4. Građevinska područja c) oĉuvaju kvalitetne i vrijedne vizure, i u mj. 1:5000. Toĉan poloţaj i kapaciteti sustava cestovnog d) propisno riješi vodoopskrba, odvodnja, te zbri- prometa nisu odreĊeni. OdreĊena su samo naĉela i koncept njavanje otpada s prikupljanjem na ĉestici i odvozom na voĊenja i smještaja koji su usmjeravajućeg znaĉaja, a organiziran i siguran naĉin, kao i energetsku opremljenost. njegovi kapacitet i toĉan poloţaj će se odrediti naknadno Moguće su izvedbe cisterni s vodom, crpnih i pumpnih prema tehniĉkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog stanica za vodu, proĉistaĉa otpadnih voda, plinskih spre- podruĉja Grada te svake pojedine zone koju opskrbljuju. mnika, elektriĉnih agregata, kolektora i/ili sl. Svaki dio sustava cestovnog prometa moţe se sukladno (4) Osnovna namjena, na temelju koje su podi- potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti gnute graĊevine koje se mogu ili moraju graditi van ili ukinuti. graĊevinskog podruĉja na šumskom zemljištu moţe se (2) Ovim Planom zadrţava se postojeća mreţa raz- promijeniti samo u sluĉaju da je nova namjena u skladu s vrstanih cesta (drţavna cesta - autocesta, ostale drţavne namjenom koja se moţe ostvariti na toj lokaciji sukladno ceste , ţupanijske ceste i lokalne cesta), kao i postojeća ovom ĉlanku. mreţa ostalih nerazvrstanih cesta i putova. 4. POSEBNA NAMJENA (3) Na podruĉju Grada sukladno Odluci o razvrstaju Ĉlanak 76. javnih cesta u autoceste (NN 77/07, 13/09 i 104/09) i Odlu- POSEBNA NAMJENA ci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske (1) Posebna namjena se nalazi u naselju Krušljevo ceste i lokalne ceste (NN 17/10) nalaze se: Selo i naselju Stubiĉka Slatina. Unutar obje namjene ima a) drţavna cesta - autocesta: izgraĊenih graĊevina obrane RH. Unutar posebne namje- A2 (GP Macelj (granica R. Slovenije) –Trakošćan ne mogu se graditi graĊevine namijenjene samo vojsci, – Krapina – Zagreb (čvorište Jankomir, A3)); policiji, vatrogascima i sl. UtvrĊena razgraniĉenja su b) ostale drţavne ceste: prikazana na kartama 1. Korištenje i namjena površina u D1 (G. P. Macelj (gr. R. Slovenije) – Krapina – Za- mj. 1:25000 te detaljnije na kartama serije 4. Građevinska greb – Karlovac – Gračac – Knin – Split (D8)), područja u mj. 1:5000. D307 (Gubaševo (D1) – Oroslavje – D. Stubica – 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI Marija Bistrica (D29)) TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH c) ţupanijske ceste: NfRASTRUKTURNIH SUSTAVA Ţ2197 (Hum Zaboĉki (D24) – Oroslavje (D307)), Ĉlanak 77. Ţ2216 (Oroslavje (Ţ2197) – Ţ2217), Strana 70 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

Ţ2217 (Ţejinci (Ţ2195) – Stubiĉka Slatina – sa drţavnom cestom D307 kod zaseoka Grediĉeki (juţnije Krušljevo Selo – Stubiĉke Toplice (Ţ2219)), od ĉvora Mokrice), ide dalje prema jugozapadu i prati svo- Ž2218 (Ž2217 – Igrišće); jim većim dijelom lateralni kanal Conec (Dešno) te se na d) lokalna cesta: kraju spaja na ţupanijsku cestu Ţ2217 u Stubiĉkoj Slatini; L22069 (Oroslavje (D307) – Ž2216) c) nerazvrstana vaţnija cesta koja kreće od ţupanij- L22070 (Željeznički kolodvor Oroslavje (Ž2197) ske ceste Ţ2197 u naselju Andraševec (juţnije od ĉvora – Stubičke Toplice (Ž2217)) te ostale nerazvrstane javne Braĉak) i ide prema jugu uz ţeljezniĉku pruge II. reda ceste i putovi. L202 II204 prema općini Stubiĉke Toplice i Gradu Donja (4) Cestovni prijelaz u dvije razine izveden je za Stubica te se na kraju spaja na drţavnu cestu D307; drţavnu cestu - autocestu A2 preko ostale drţavne ceste d) nerazvrstana vaţnija cesta koja kreće od ţupa- D307. nijske ceste Ţ2217 u naselju Stubiĉka Slatina i ide prema (5) Cestovni prijelaz u jednoj razini preko pruge istoku uz potok Jamno i spaja se nazad na ţupanijsku cestu izveden je za ţupanijsku cestu Ţ2197 preko ţeljezniĉke Ţ2217 nakon cestovnog prijelaza brze ceste u istraţivanju pruge II. reda L202 II204 i za lokalnu cestu L22070 preko preko ţupanijske ceste Ţ2217; ţeljezniĉke pruge II. reda L202 II204. e) nerazvrstana vaţnija cesta koja kreće od drţavne (6) Raskriţje cesta u dvije razine izvedeno je za ceste D307 u naselju Oroslavje ide uz samu granicu iz- prilaznu cestu autocesti A2 preko čvora Mokrice s na- meĊu Grada Oroslavja i Općine Stubiĉke Toplice prema platnim kučicama kao dio autoceste sa državnom cestom zapadu i Općini Stubiĉke Toplice te se na podruĉju Općine – autocestom A2. Stubiĉke Toplice spaja na brzu cestu u istraţivanju; (7) Mostovi se nalaze: f) nerazvrstana vaţnija cesta koja kreće od lokalne a) na drţavnoj cesti D307 preko lateralnog kanala ceste L22070 u naselju Oroslavje ide uz samu granicu Conec, potoka Štakorov potok i Kamenjak, športsko-rekreacijskog podruĉja Oroslavje prema jugu i b) na ţupanijskoj cesti Ţ2197 preko potoka Topliĉki Općini Stubiĉke Toplice te se na podruĉju Općine Stubiĉke potok, Toplice spaja na drţavne ceste D307; te c) na ţupanijskoj cesti Ţ2218 preko potoka Jamno i g) ostale vaţnije nerazvrstanih cesta prema lokalnim d) na lokalnoj cesti L22070 preko potoka Topliĉki potrebama graĊevinskih podruĉja naselja i izdvojenih potok. graĊevinskih podruĉja van naselja. (8) Uz drţavnu cestu D1 nalazi se dvije benzinske (10) Cestovni prijelaz u dvije razine preko ceste postaje sa prostorima usluţno-poslovnih djelatnosti. predviĊa se za planiranu brzu drţavnu cestu preko ostale (9) Na podruĉju Grada planira se drţavna brza vaţnije nerazvrstane ceste gospodarskog podruĉja Mokri- cesta – zagrebaĉki prsten: A4 (čvor Popovec) – Marija ce (zapadnije od ĉvora Mokrice), za brze ceste u istraţi- Bistrica – Gornja Stubica – Bedekovčina – Zabok – Oro- vanju preko ţupanijske ceste Ţ2217 (u naselju Stubiĉka slavje (čvor Mokrice), te brza cesta u istraţivanju: čvor Slatina), za vaţniju nerazvrstanu cestu preko planirane Mokrice (križanje u razini državne ceste D307, planirane brze ceste u istraţivanju (istoĉnije od zaseoka Gradiĉeki). državne brze ceste i spojne ceste na autocestu A2 sa na- (11) Cestovni prijelaz u dvije razine preko pruge platnim kućicama) – tunel Medvednica (podsljemenska predviĊa se za planiranu brzu drţavnu cestu preko ţelje- brza cesta). Raskriţje ove planirane brze drţave ceste zniĉke pruge II. reda L202 II204 (kod ĉvora Braĉak) i za sa ţupanijskom cestom Ţ2197 (ĉvor Braĉak) i vaţnijom planiranu nerazvrstanu cestu preko ţeljezniĉke pruge II. nerazvrstanom cestom (ĉvor Oroslavje) planira se u dvije reda L202 II204 (juţnije od ĉvora Braĉak). razine. PredviĊena je izmjena dijela trase drţavne ceste (12) Raskriţja ostalih planiranih cesta predviĊena D307 kroz zaselak Grediĉeki (naselje Mokrice) na naĉin su u jednoj razini. da se izmjesti dio postojeće trase istoĉno od naselja. (13) Mostovi su predviĊeni: Nadalje, predviĊa se graĊenje, širenje i modernizacija a) na planiranoj drţavnoj brzoj cesti i njezinim postojećeg sustava vaţnijih nerazvrstanih cesta prema pristupnim cestama kod ĉvora Oroslavje preko potoka lokalnim potrebama: Topliĉki potok, a) nerazvrstana vaţnija cesta, dolinska prometnica, b) na planiranoj brzoj cesti preko lateralnog kanala koja kreće od planirane brze ceste (ĉvor Oroslavje) i ide Conec (Dešno) te prema jugu uz Topliĉki potok prema podruĉju Općine c) na ostalim vaţnijim nerazvrstanim cestama pre- Stubiĉke Toplice, kriţa se sa postojećom ţupanijskom ko potoka Kamenjak, lateralnog kanala Conec (Dešno) cestom Ţ2197 i lokalnom cestom L22070 te ulazi u Op- Topliĉkog potoka i Krĉinec. ćinu Stubiĉke Toplice gdje se na kraju spaja na drţavnu Ĉlanak 79. cestu D307; GRAĐENJE UNUTAR CESTOVNOG ZEMLJI- b) nerazvrstana vaţnija cesta koja dolazi iz pravca ŠTA I ZAŠTITNOG POJASA CESTE Grada Donja Stubica sa ţupanijske ceste Ţ2198 ulazi u (1) Gradnja unutar postojećih cesta (cestovnih Grad Oroslavje i ide prema zapadu, prelazi preko ţupa- zemljišta) te njihovih zaštitnih pojaseva obavlja se u nijske ceste Ţ2197 i ţeljezniĉke pruge II. reda L202 II204 skladu sa Zakonom o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, u naselju Andraševec (juţnije od ĉvora Braĉak), ide dalje 146/08, 38/09, 124/09, 153/09 i 73/10), ostalim zakonskim prema zapadu uz lateralni kanal Conec (Dešno) i kriţa se propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 71 - Broj 2.

pravne osobe s javnim ovlastima nadleţnom za pojedinu i/ gdje su graĊevine izgraĊene na samom rubu zateĉenog ili vlasnika. Spomenuti zaštitni pojas javne ceste mjeri se cestovnog zemljišta (regulacijskoj liniji) te nema moguć- od vanjskog ruba cestovnog zemljišta ceste i on iznosi za: nosti za ostvarivanje propisane širine. - autoceste 40 m, (6) Cestovno zemljište unutar graĊevinskog pod- - ceste namijenjene iskljuĉivo za promet motornih ruĉja, gdje je to moguće, a nije u suprotnosti sa ostalim vozila ili brze ceste 35 m, stavcima ovog ĉlanka, mora biti dovoljne širine da se moţe - drţavne ceste 25 m, osigurati prostor za jednostrani ili obostrani zeleni pojas - ţupanijske 15 m i te jednostrani ili obostrani pješaĉki nogostup. - lokalne ceste 10 m. (7) Širina kolne trake utvrĊuje se u odnosu na vaţ- Uvjete gradnje unutar cestovnih zemljišta ceste i nost ceste, ali ona nikako ne smije biti manja od 2,75 m. zaštitnog pojasa ceste propisuju nadleţne pravne osobe Iznimno je moguća rekonstrukcija ili nastavak graĊenja s javnim ovlastima (Hrvatskih autocesta d.o.o. kad se ulica i sa uţim kolniĉkim profilom, ali iskljuĉivo kod tzv. radi o autocestama, Hrvatskih cesta d.o.o. kada se radi o ulice 4. kategorije (kolno-pješaĉke površine i u naĉelu one drţavnim cestama i Ţupanijske uprave za ceste, ako se nemaju fiziĉki odvojen nogostup od kolnika) i ne dulje radi o ţupanijskim i lokalnim cestama). od 100,00 m. (2) Kod gradnje drţavne, ţupanijske i lokalne ce- (8) Slijepa cesta bez okretišta moţe biti najveće ste, unutar graĊevinskog podruĉja naselja, rub cestovnog duţine do 60,00 m, sa L-okretištem 100,00 m, sa T-okre- zemljišta (regulacijska linija) od osi ceste mora biti uda- tištem 120,00 m, sa Y-okretištem 150,00 m, a sa kruţnim ljen najmanje onoliko koliko propiše nadleţno društvo s okretišta 200,00 m. javnim ovlastima (ovisno o nadleţnosti za pojedinu cestu) (9) Pri projektiranju cesta voditi raĉuna o mini- u svojim prethodno izdanim uvjetima. U sluĉaju neposto- malnim uvjetima uzduţnog i popreĉnog presjeka ceste janja ovih uvjeta ta udaljenost treba iznositi: primjenom Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne - za drţavnu cestu 10,00 m, ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati - za ţupanijsku cestu 8,00 m i sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01) i vaţeće - za lokalnu cestu 5,00 m. preuzete Norme za projektiranje čvorova u istoj razini Kod gradnje drţavne, ţupanijske i lokalne ceste, van U.C4.050. (1990.g.). graĊevinskog podruĉja naselja, rub cestovnog zemljišta (10) Prikljuĉke i prilaze na javnu cestu projektirati (regulacijska linija) od osi ceste mora biti udaljen naj- sukladno Zakonu o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, manje onoliko koliko propiše nadleţno društvo s javnim 146/08, 38/09, 124/09, 153/09, 15/10 i 73/10), Pravilniku ovlastima (ovisno o nadleţnosti za pojedinu cestu) u o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i pri- svojim prethodno izdanim uvjetima i sukladno Pravilniku laza na javnu cestu (NN 119/07), te posebnim zakonima, o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i i propisima donesenim na temelju tih zakona i tih propisa. njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigur- (11) Naĉin gradnje javnih cesta propisan je Zakonom nosti prometa (NN110/01). o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08, 38/09, (3) Kod gradnje ostalih nerazvrstanih cesta, unutar 124/09, 153/09, 15/10 i 73/10), Pravilnikom o osnovnim graĊevinskog podruĉja naselja, rub cestovnog zemljišta uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi ele- (regulacijska linija) od osi ceste mora biti udaljena naj- menti moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa manje (ukljuĉen je i obostrani nogostup): (NN110/01), preuzetoj Normi za projektiranje čvorova u - primarna cesta u širini 5,00 m, istoj razini U.C4.050. (1990.g.), pravilnicima i normama - sekundarna (sabirnice) cesta u širini 4,70 m, te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju - stambena cesta u širini 4,25 m i tih zakona i tih propisa. - kolno-pješaĉka površina 2,50 m. (12) Zabranjuje se postava svih vizualnih efekata Kod gradnje ostalih nerazvrstanih cesta, izvan koji mogu ometati paţnju vozaĉa (reklame, panoi, rasvjeta, graĊevinskog podruĉja naselja, rub cestovnog zemljišta visoko raslinje i dr.) unutar cestovnog zemljišta i zaštitnog od osi ceste mora biti udaljen najmanje onoliko koliko pojasa autoceste. propiše nadleţno društvo s javnim ovlastima u svojim (13) Obaveza investitora budućih graĊevina koje se prethodno izdanim uvjetima i sukladno Pravilniku o nalaze u blizini autoceste je gradnja zidova za zaštitu od osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i nji- buke, ukoliko se ukaţe potreba za istima. hovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti (14) U cestovnom zemljištu drţavne, ţupanijske i prometa (NN110/01). lokalne ceste ne dozvoljava se sadnja stabala, ţivice (ţive (4) Ako je širina cestovnog zemljišta postojeće ceste ograde) i drugog raslinja. veća od propisane širine stavkom 2. i 3. ovog ĉlanka tada (15) U pojasu izmeĊu ruba cestovnog zemljišta dr- se širina postojećeg cestovnog zemljišta mora zadrţati. ţavne ili ţupanijske ili lokalne ceste i graĊevina (zgrada) (5) Ako je širina cestovnog zemljišta postojeće ceste ne smije se saditi ţivica i druga raslinja na naĉin kojim manja od propisane širine stavkom 2. i 3. ovog ĉlanka, tada bi se onemogućila preglednost kriţanja ili prilaza na istu se širina cestovnog zemljišta mora uskladiti s propisanom. kod ukljuĉivanju u promet. Ovdje su odstupanja moguća kod poštivanja povijesnog Ĉlanak 80. karaktera ulice unutar povijesne cjeline i dijelova naselja, PJEŠAĈKE I BICIKLISTIĈKE POVRŠINE (NO- Strana 72 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

GOSTUPI I STAZE) 1 parkirališno i/ili garaţno mjesto na jednu stambenu (1) Kod gradnje novih i rekonstrukcije postojećih jedinicu. cesta treba obvezno provjeriti mogućnosti izvedbe nogo- b) za graĊevine drugih namjena broj parkirališnih stupa i biciklistiĉkih staza. ili garaţnih mjesta odreĊuje se u odnosu na 1000 m2 (2) Najmanja širina nogostupa je 1,50 m, a iznimno graĊevinske bruto površine prema sljedećim kriterijima:

1,00 m u već izgraĊenim dijelovima naselja. minimalan broj (3) Najmanja širina biciklistiĉke staze ako se pred- Namjena graĊevine PM viĊa za jednosmjernu voţnju je 1,00 m, a za dvosmjernu proizvodnja, skladišta 6 voţnju 1,60 m. (4) Posebnu paţnju treba posvetiti izvedbi rubnjaka, graĊevine za trgovinu 30 skošenja i rampi kako bi se osobama s posebnim potre- poslovne graĊevine 20 bama (invaliditetom i drugim osobama smanjene pokret- ugostiteljstvo (restorani i sl.) 50 ljivosti) omogućio prelazak preko prometnica, odnosno graĊevine društvene namjene 10 prilaz javnim zgradama u skladu s vaţećim zakonima i propisima. U bruto površinu graĊevine za potrebe izraĉuna Ĉlanak 81. broja parkirališnih ili garaţnih mjesta ne uraĉunavaju se PARKIRALIŠTA I GARAŢE površine garaţa i jedno- ili dvonamjenskih skloništa za (1) Na graĊevnoj ĉestici, na kojoj se planira odre- sklanjanje ljudi uslijed ratnih opasnosti. Ċena graĊevina, potrebno je zadovoljiti potreban broj c) Moguć je izraĉun broja potrebnih parkirališta i na parkirališnih ili garaţnih mjesta i to prema slijedećim osnovu broja zaposlenih u jednoj smjeni i to 1 parkirališno normativima: mjesto po zaposlenom u smjeni. a) za graĊevine stambene namjene broj parkirališnih d) ukoliko se broj parkirališnih ili garaţnih mjesta ne ili garaţnih mjesta odreĊuje se na naĉin da se odreĊuje moţe odrediti prema danim normativima tada se primje- njuju slijedeći normativi – po jedno parkirališno mjesto za:

sobe, apartmane, pansione hotele, motele i sl. na dva leţaja dvorane za javne skupove (kina, kazališta i sl.) na 10 sjedala športske dvorane na 10 sjedala ugostiteljstvo na 4 stajaća ili sjedeća mjesta škole i predškolske ustanove na razred ili grupu djece bolnice na 4 kreveta ili 3 zaposlena u smjeni domove zdravlja, poliklinike, ambulante na 3 zaposlena u smjeni socijalne ustanove na 3 zaposlena u smjeni vjerske graĊevine na 20 sjedećih mjesta

(2) U sluĉaju da se unutar graĊevine predviĊa neki kolnik na naĉin da se time suţava kolnik, ili da se one- proizvodni, poslovni, ugostiteljsko-turistiĉki ili sliĉan mogući prolaz pješaka. sadrţaj, koji zahtijeva dostavu, obvezno treba osigurati (6) Kod izrade projektne dokumentacije za rekon- prostor i za zaustavljanje dostavnoga vozila na samoj strukciju pojedinih prometnica utvrditi će se detaljni uvjeti graĊevnoj ĉestici. smještaja ureĊenja i gradnje eventualnog autobusnog (3) Ako na graĊevnoj ĉestici nije moguće planirati stajališta u skladu s potrebama. Zaustavna površina staja- potreban broj parkirališnih mjesta sukladno normativu u lišta mora biti van tijela kolne trake, ali unutar cestovnog tablici iz alineje c), stavka 1) ovoga ĉlanka tada: zemljišta. a) nije moguće graditi planiranu graĊevinu (na- Ĉlanak 82. mjenu), ili BENZINSKE POSTAJE b) kapacitet planirane graĊevine (namjene) treba (1) Na podruĉju Grada postoji dvije benzinske po- smanjiti kako bi se mogao smjestiti potreban broj parki- staje uz ostalu drţavnu cestu D1 - benzinska postaja sa rališnih/garaţnih mjesta sukladno normativima. prostorima usluţno-poslovnih djelatnosti. Treća benzinska (4) Javna parkirališta se mogu graditi u cestovnom postaja nalazi se unutar graĊevinskog podruĉja naselja zemljištu samo uz kolnik nerazvrstanih cesta (u zelenom (uz „istoĉni rotor“ u središnjem gradskom naselju. Nova pojasu unutar prometnice) i graĊevnim ĉesticama upisa- benzinska postaja sa prostorima usluţno-poslovnih dje- nim kao javno dobro ili društveno vlasništvo. Parkirališta latnosti mora zadovoljiti sljedeće uvjete: uz kolnik mogu biti uzduţna ili okomita na rubnjak kol- a) visina krovnog vijenca najviše do 6,00 m; nika. Kod ulica sa jednosmjernim prometom moguća je b) uvjete iz ĉlanaka 52., 53., 55. i 56. a koji nisu u izvedba i parkirališta pod kutom od 45o ili 60o. suprotnosti sa uvjetima prethodnih toĉki ovog stavka i koji (5) Parkiralište se ne smije predvidjeti uz postojeći se mogu primjenjivati na predmetne graĊevine. Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 73 - Broj 2.

(2) Benzinsku postaju sa pratećim usluţno-poslov- zaštitni pruţni pojas je pojas kojega ĉini zemljište s obje nim djelatnostima moguće je graditi i unutar graĊevin- strane ţeljezniĉke pruge, odnosno kolosijeka širine 100 skih podruĉja ostalih naselja i izdvojenog graĊevinskog m, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao podruĉja van naselja sukladno uvjetima stavka (1) ovog i pripadajući zraĉni prostor. Uvjete graĊenja i prethodnu ĉlanka. suglasnost za graĊenje unutar infrastrukturnih pojasa 5.1.2. ŢELJEZNIĈKI PROMET ţeljezniĉke pruge (zemljišta pruge) i zaštitnih pruţnih Ĉlanak 83. pojasa potrebno je zatraţiti od javnog poduzeća nadleţnog ŢELJEZNIĈKI PROMET za pojedinu prugu. (1) Razmještaj sustava ţeljezniĉkog prometa (ţelje- zniĉke pruge sa svojim infrastrukturnim pojasom – zemlji- 5.2. DRUGI I KOMUNALNI INfRASTRUK- štem pruge i svim pripadajućim graĊevinama te njenim TURNI SUSTAVI zaštitnim pruţnim pojasevima) prikazan je na kartama 1.A. 5.2.1. POŠTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE Razvoj i uređenja površina i 2.A Promet u mj. 1:25000 te Ĉlanak 85. na kartama serije 4. Građevinska područja u mj. 1:5000. POŠTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE Toĉan poloţaj i kapacitet sustava ţeljezniĉkog prometa (1) Poloţaj sustava pošte i javnih telekomunikacija nisu odreĊeni. OdreĊena su samo naĉela i koncept voĊenja i (jedinice poštanske mreţe, mjesne centrale, trase teleko- smještaja sustava ţeljezniĉkog prometa koji su usmjera- munikacijskih vodova i ureĊaja sa svim pripadajućim vajućeg znaĉaja, a njegovi kapacitet i toĉan poloţaj će se graĊevinama i radijski koridorima) prikazan je na karti odrediti naknadno prema tehniĉkim i sigurnosnim zahtje- 2.B. Pošta i telekomunikacije u mj. 1:25000, a naĉin nji- vima cjelokupnog podruĉja Grada te svake pojedine zone hove gradnje propisan je Zakonom o pošti (NN 172/03, koju opskrbljuju. Svaki dio sustava ţeljezniĉkog prometa 15/04, 92/05 i 63/08), Zakonom o telekomunikacijama moţe se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne (NN 122/03, 158/03, 177/03, 60/04 i 70/05) i Zakonom o graditi, izmjestiti ili ukinuti. elektroničkim komunikacijama (NN 73/08) te pravilnicima i (2) Zadrţava se postojeća mreţa razvrstanih pru- normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ga. Na podruĉju Grada se sukladno Odluci o razvrstaju ovlastima nadleţnim za poštu ili telekomunikacije i/ili željezničkih pruga (NN 81/06 i 13/07) nalazi ţeljezniĉka vlasnika. Toĉan poloţaj i kapaciteti sustava pošte i javnih pruga od znaĉaja za lokalni promet L202 II204 (Hum - Lug telekomunikacija nisu odreĊeni. OdreĊena su samo naĉela (odvojak-rasputnica) (I101) - Gornja Stubica), a koja je voĊenja i smještaja sustava pošte i javnih telekomunikacija sukladno Odluci o razvrstavanju željezničkih pruga I. i II. koja su usmjeravajućeg znaĉaja, a njegovi kapaciteti i reda (NN 64/93, 92/95 i 49/03) razvrstana u prugu II. reda toĉan poloţaj će se odrediti naknadno (u postupku isho- II204 (Hum - Lug odvojnica (I 101) - Gornja Stubica). Ċenja lokacijskih dozvola) prema tehniĉkim i sigurnosnim (3) U zemljištu (infrastrukturnom pojasu) pruge II. zahtjevima cjelokupnog podruĉja Grada te svake pojedine reda L202 II204, u naselju Oroslavje sjeverno od cestov- zone koju opskrbljuju. Svaki dio sustava pošte i javnih nog prijelaza ţupanijske ceste Ţ2197 preko pruge u jednoj telekomunikacija moţe se sukladno potrebama i moguć- razini, nalazi se putniĉki meĊumjesni i kontejnerski kolod- nostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. vor. U naselju Oroslavje juţno od športsko-rekreacijskog (2) Jedinica poštanske mreţe se nalazi u naselju u centra i lokalne ceste L22070 predviĊa se izgradnja novog središnjem dijelu naselja Oroslavje. putniĉkog meĊumjesnog kolodvora. (3) Mjesne telefonske centrale javnih telekomuni- (4) Preko ţeljezniĉke pruge II. reda L202 II204 kacija u nepokretnoj mreţi nalaze se u središnjem dijelu izveden je cestovni prijelaz ţupanijske ceste Ţ2197 i naselja Oroslavje i naselju Stubiĉka Slatina. lokalne ceste L22070 u jednoj razini. (4) MeĊunarodni optiĉki vod – svjetlovod javnih (5) Preko ţeljezniĉke pruge II. reda L202 II204 telekomunikacija u nepokretnoj mreţi prolazi podruĉjem planira se cestovni prijelaz u dvije razine planirane brze Grada uz autocestu A2. drţave ceste i nerazvrstane brze ceste. (5) Sva naselja Grada pokrivena su korisniĉkim i Ĉlanak 84. spojnim vodovima javnih telekomunikacija u nepokret- GRADNJA UNUTAR INFRASTRUKTURNOG noj mreţi. Planom se predviĊa širenje i modernizacija POJASA (ZEMLJIŠTA PRUGE) I ZAŠTITNOG PRUŢ- postojećeg sustava pošte i javnih telekomunikacija prema NOG POJASA lokalnim potrebama korisnika graĊevnih podruĉja naselja (1) Gradnja unutar postojećih ţeljezniĉkih pruga te izdvojenih graĊevinskih podruĉja van naselja. (infrastrukturnih pojasa – zemljišta pruge) te njihovih (6) Podruĉjem Grada prolazi radijski koridor u zaštitnih pruţnih pojaseva obavlja se u skladu s Zakonom sustavu radio i TV veza. o željeznici (NN 123/03, 194/03, 30/04, 79/07 i 75/09), (7) Na podruĉju Grada moguća je gradnja radio i Zakonom o sigurnosti u željezničkom prometu (NN 40/07) TV odašiljaĉa/pretvaraĉa u sustavu radio i TV veza te i Pravilnikom o posebnim uvjetima za izgradnju objekata antenskih stupova u sustavu javne telekomunikacije u i uređaja u zaštitnom pojasu željezničke pruge (Sl. list pokretnoj mreţi. 19/76, 49/89, 53/83 i 43/85) i ostalim zakonskim propisi- (8) Poloţaj radio i TV odašiljaĉa/pretvaraĉa u susta- ma, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima javnog vu radio i TV veza te antenskih stupova nije odreĊena, a poduzeća nadleţnog za pojedinu i/ili vlasnika. Spomenuti iste će se odreĊivati odlukom Gradskog vijeća u dogovoru Strana 74 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

s pruţateljem usluga. je osigurati podlogu te odvodnju oborinskih voda radi (9) Poloţaj, antenskih stupova u sustavu javne sprjeĉavanja odnošenja šljunka na susjedno zemljišta. telekomunikacije u pokretnoj mreţi je odreĊena na od- (16) Samostojeći antenski stupovi ne mogu se govarajućim kartama. Podruĉje oznaĉeno kruţnicama graditi na javnim zelenim površinama unutar naselja, promjera 1000 m i 1500 m oznaĉava podruĉja unutar unutar prostornih meĊa zaštićenog prirodnog i kulturnog kojih je moguća postava jednog antenskog stupa. Unutar dobra, te na udaljenosti manjoj od 100 m od graĊevinskih predviĊenih podruĉja uvjetuje se gradnja samostojećih podruĉja graĊevina škola, djeĉjih vrtića, bolnica i domova antenskih stupova takvih obiljeţja da moţe prihvatiti više za djecu i odrasle. Udaljenost od drugih graĊevina iznosi operatora, odnosno prema tipskom projektu koji je po- minimalno visina stupa. Navedene zone zaštite i udaljeno- tvrĊen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog sti detaljnije se odreĊuju prostornim planovima ureĊenja ureĊenja i graditeljstva. uţih podruĉja (urbanistiĉkim planovima ureĊenja – UPU i (10) Unutar zaštitnog pojasa autoceste te na detaljnim planovima ureĊenja – DPU) i Konzervatorskim udaljenosti najmanje za visinu stupa od vanjskog ruba podlogama u svrhu izrade istih. zemljišnog pojasa nije dozvoljena gradnja samostojećeg (17) Unutar graĊevinskog podruĉja moguća je antenskih stupova i baznih stanice. Smještaj stupova po- postava i antenskih prihvata na graĊevinama izuzev gra- trebno je planirati izvan zaštitnog pojasa drţavnih cesta Ċevina škola, djeĉjih vrtića i domova za djecu i odrasle, kao i izvan koridora planiranih cesta drţavnog znaĉenja. te na zaštićenim spomenicima kulturne baštine. (11) Udaljenost stupa od vanjskog ruba pruţnog 5.2.2. CIJEVNI TRANSPORT PLINA pojasa mora iznositi najmanje visina stupa +3,00 m. Grad- Ĉlanak 86. nja stupa i zahvati nuţni za rad, unutar ili u neposrednoj CIJEVNI TRANSPORT PLINA blizini koridora drugih infrastrukturnih sustava (prometni, (1) Poloţaj sustava cijevnog transporta plina (pli- energetski, komunalni), moguća je uz posebne uvjete in- novoda sa svim pripadajućim graĊevinama i njegovim stitucija, tijela i poduzeća nadleţnih za navedene koridore. zaštitnim pojasevima) prikazan je na karti 2.C. Energet- (12) Gradnja samostojećeg antenskog stupa nije ski sustavi u mj. 1:25000 te na kartama 4. Građevinska moguća u plavnim podruĉjima planiranih retencijskih i područja u mj. 1:5000, a naĉin njegove gradnje propisan akumulacijskih vodnih graĊevina, a za radnje unutar poja- je zakonskim propisima, pravilnicima i normama te sa vodotoka (20 m) potrebno je ishoditi vodopravne uvjete. posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima (13) Izgradnju samostojećih stupova treba planirati nadleţnom za plinoopskrbu i/ili vlasnika. Toĉan poloţaj i izvan podruĉja zaštićenih prirodnih vrijednosti, a poseb- kapacitet sustava cijevnog transporta plina nisu odreĊeni. no ukoliko zaštićeno podruĉje obuhvaća malu površinu. OdreĊena su samo naĉela i koncept voĊenja i smještaja Ukoliko je potrebna izgradnja stupa u tim podruĉjima, isti sustava cijevnog transporta plina koji su usmjeravajućeg se trebaju planirati rubno te izbjegavati biološke i krajo- znaĉaja, a njegovi kapacitet i toĉan poloţaj će se odrediti brazno vrijedne lokacije. GraĊevine za smještaj opreme naknadno prema tehniĉkim i sigurnosnim zahtjevima potrebno je oblikovati u skladu s obiljeţjima tradicijske cjelokupnog podruĉja Grada te svake pojedine zone koju arhitekture okolnog prostora, a pristupne putove do stupa opskrbljuju. Svaki dio sustava cijevnog transporta plina ne asfaltirati. Na podruĉju zaštićenih prirodnih vrijednosti moţe se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne i ekološke mreţe, potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti graditi, izmjestiti ili ukinuti. prirode ocijeniti prihvatljivost postavljanja samostojećeg (2) Podruĉjem Grada, uz autocestu A2 izgraĊen antenskog stupa za ekološku mreţu odnosno na ciljeve je magistralni plinovod DN 500 radnog tlaka 50 bara oĉuvanja zaštićenog podruĉja. Gradnja stupa u blizini (Rogatec (Slovenija) – Zabok – Podsused – Ivanić Grad sakralnih graĊevina te drugih spomenika kulturne baštine – Kutina (odvojak Zabok – Ludbreg)). Paralelno uz ovaj na istaknutim lokacijama, moguća je na udaljenosti od postojeći plinovod Planom se predviĊa gradnja još jednog najmanje 150 m od navedenih graĊevina. U postupku magistralnog plinovoda (Zabok – Luĉko). izdavanja lokacijske dozvole za gradnju unutar zaštićenih (3) Kao odvojak magistralnog plinovoda spome- podruĉja potrebno je ishoditi posebne uvjete nadleţnog nutog u stavku (2) ovog ĉlanka, sjeveroistoĉnim dijelom tijela za zaštitu kulturnih dobara i zaštitu prirode (Ministar- podruĉja Grada prolazi magistralni plinovod DN 500 stva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzer- radnog tlaka 50 bara (Zabok - Ludbreg). Paralelno uz vatorski odjel u Krapini te Ministarstva kulture – Uprave ovaj postojeći plinovod se predviĊa gradnja još jednog za zaštitu prirode). magistralnog plinovoda (Zabok – Ludbreg). (14) Gradnja samostojećeg antenskog stupa moguća (4) Nadalje, iz smjera Zaboka do mjerno redukcijske je u šumi ili na šumskom zemljištu samo ako to zbog teh- stanice Oroslavje u naselju Oroslavje prolazi magistralni niĉkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan plinovod DN 100 radnog tlaka 50 bara (Zabok – Oro- šume, odnosno šumskog zemljišta. slavje). (15) Ĉestica na kojoj se predviĊa postavljanje anten- (5) Unutar zaštitnog pojasa magistralnog plinovoda, skog stupa treba imati kolni pristup, a prostor oko stupa i širine ukupno 60 m, moguće je ureĊenje i graĊenje samo objekta za smještaj opreme treba biti oĉišćen i pošljunĉani uz posebne uvjete i suglasnost vlasnika cjevovoda Plinacro u širini 3 m ako je osiguran vatrogasni pristup, odnosno d.o.o. i sukladno Pravilniku o tehničkim uvjetima i norma- širine 5 m kada nije osiguran vatrogasni pristup. Potrebno ma za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 75 - Broj 2.

magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima Za gradnju unutar zaštitnog pojasa elektroenerget- i plinovodima za međunarodni transport (Sl. list 26/85). skog voda potrebno je ishoditi uvjete gradnje od Hrvatske (6) Lokalni plinoopskrbni sustav je izgraĊen u svim Elektroprivrede d.d. (nadleţnog HEP - operatora ovisno naseljima Grada. PredviĊa se širenja i modernizacija o naponu elektrovoda). postojeće lokalnog plinoopskrbnog sustava prema lokal- 5.2.4. VODOOPSKRBA nim potrebama korisnika graĊevnih podruĉja naselja te Ĉlanak 88. izdvojenih graĊevinskih podruĉja van naselja. VODOOPSKRBA 5.2.3. ELEKTROENERGETIKA (1) Poloţaj vodoopskrbnog sustava (vodoopskrbnih Ĉlanak 87. cjevovoda sa svim pripadajućim graĊevinama i zaštitnim ELEKTROENERGETIKA pojasevima) je prikazan na karti 2.D. Vodnogospodarski (1) Poloţaj elektroenergetskog sustava (elektro- sustavi u mj. 1:25000 te na kartama serije 4. Građevinska vodova sa svim pripadajućim graĊevinama i njihovim područja u mj. 1:5000, a naĉin njegove gradnje propisan zaštitnim pojasevima) je prikazan na karti 2.C. Energetski je Zakonom o vodama (NN 153/09) i ostalim zakonskim sustavi u mj. 1:25000 te na kartama serije 4. Građevinska propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima područja u mj. 1:5000, a naĉin njegove gradnje propisan pravne osobe s javnim ovlastima nadleţno za opskrbu je zakonskim propisima, pravilnicima i normama te po- vodom, Hrvatskih voda i/ili vlasnika. Toĉan poloţaj i sebnim uvjetima Hrvatske Elektroprivrede d.d. (nadleţnog kapacitet vodoopskrbnog sustava nisu odreĊeni. OdreĊena HEP - operatora ovisno o naponu elektrovoda) i/ili vlasni- su samo naĉela i koncept voĊenja i smještaja vodoopskrb- ka. Toĉan poloţaj i kapacitet elektroenergetskog sustava nog sustava koji su usmjeravajućeg znaĉaja, a njegovi nisu odreĊeni. OdreĊena su samo naĉela i koncept voĊenja kapacitet i toĉan poloţaj će se odrediti naknadno prema i smještaja elektroenergetskog sustava koji su usmjerava- tehniĉkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog podruĉja jućeg znaĉaja, a njegovi kapacitet i toĉan poloţaj će se Grada te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio odrediti naknadno prema tehniĉkim i sigurnosnim zahtje- vodoopskrbnog sustava moţe se sukladno potrebama i vima cjelokupnog podruĉja Grada te svake pojedine zone mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. koju opskrbljuju. Svaki dio elektroenergetskog sustava (2) Podruĉjem Grada u smjeru iz sjever-sjevero- moţe se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne zapada prema jug-jugoistoku prolaze dva magistralna graditi, izmjestiti ili ukinuti. vodoopskrbna cjevovoda, jedan iz smjera Braĉka (Ø 200 (2) Podruĉjem Grada u smjeru iz sjevera prema jugu mm) prema vodospremi na Andraševcu, a drugi iz smjera i jugozapadu prolazi 110 kV elektrovod Gubaševo (Ø 350 mm) prema Gradu Donja Stubica. (3) Podruĉjem Grada u smjeru iz sjevera prema jugu (3) OdreĊen je zaštitni pojas magistralnih vodo- i jugoistoku 35 kV elektrovod sa trafostanicom napona opskrbnih cjevovoda u ukupnoj širini od 10. GraĊenje i 35(20)/10(20) kV u naselju Oroslavje, koja pretvaraju ureĊivanje unutar ovako odreĊenog zaštitnog pojasa je visoki napon 35(20) kV u niţi napon 10(20) kV kako bi moguće samo uz posebne uvjete i suglasnost vlasnika se opskrbile trafostanice napona 10(20)/0.4kV. Uz juţnu cjevovoda pravne osobe s javnim ovlastima nadleţno za granicu van podruĉja Grada predviĊen je 2x400 kV elek- opskrbu vodom i/ili vlasnika. trovod u smjeru od istoka prema zapadu, ĉiji zaštitni pojas (4) Prostor Grada je opskrbljen vodom preko vodo- ima utjecaj na podruĉje Grada. opskrbnog poduzeća Zagorski vodovod d.o.o. iz Zaboka. (4) Na podruĉju svih naselja Grada nalaze se tra- (5) Postojeća vodosprema (VS “Andraševec” 400 fostanice 10(20)/0.4kV (do kojih vodi mreţa 10(20)kV m3) i postojeća hidroforska stanica (HS „Posavci“) nalaze elektrovodova) koje pretvaraju visoki napon 10(20) kV u se u naselju Andraševec. niski napon 0.4 kV i tako opskrbljuju naselja i izdvojenih (6) Lokalni vodoopskrbni sustav je izgraĊen u svim podruĉja van naselja. PredviĊa se širenje i modernizacija naseljima Grada. Planom se predviĊa širenja i moderni- postojećeg elektroenergetskog sustava i gradnja 23 novih zacija postojeće lokalnog vodoopskrbnog sustava prema trafostanica napona 10(20)kV. Ako se pokaţe potreba za lokalnim potrebama korisnika graĊevnih podruĉja naselja još trafostanica, one će se graditi kao proširenje postoje- te izdvojenih graĊevinskih podruĉja van naselja. će elektroenergetske mreţe prema lokalnim potrebama (7) PredviĊa se gradnja novog Magistralnog cjevo- graĊevnih podruĉja naselja te izdvojenih graĊevinskih voda DUCTIL DN 400 mm iz smjera Grada Zaboka (CS podruĉja van naselja. „Gredice“) prema Gradu Donja Stubica (VS „Kamenjak“), (5) Kod gradnje elektroenergetskog sustava treba kao i gradnja glavnog opskrbnog cjevovoda PEHD DN voditi raĉuna o tome da u budućnosti ne budu ograni- 225 mm iz smjera Grad Zabok (CS „Gredice“) prema ĉavajući ĉimbenik izgradnji naselja, odnosno drugim gospodarskoj zoni Mokrice. infrastrukturnim graĊevinama. 5.2.5. ODVODNJA OTPADNIH VODA (6) IzgraĊenim zraĉnim elektroenergetskim vodo- Ĉlanak 89. vima se osiguravaju zaštitni pojasevi i to za: ODVODNJA OTPADNIH VODA - 400 kV ZDV (40+40 m) 80 m (1) Poloţaj sustava odvodnje otpadnih voda (vo- - 110 kV ZDV (20+20 m) 40 m dova odvodnje otpadnih voda sa svim pripadajućim - 35 kV ZDV (10+10 m) 20 m graĊevinama) je prikazan na karti 2.D. Vodnogospodarski - 10 kV ZDV (5+5 m) 10 m sustavi u mj. 1:25000 te na kartama serije 4. Građevinska Strana 76 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

područja u mj. 1:5000, a naĉin njegove gradnje propisan mogu prikljuĉiti na lokalnu mreţu odvodnje otpadnih je Zakonom o vodama (NN 153/09) i ostalim zakonskim voda, ili mogu imati (na razini zone, ili na razini svakog propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pojedinaĉnog korisnika unutar nje) tipsk(i/e) ureĊaj(e) za pravne osobe s javnim ovlastima nadleţno za opskrbu proĉišćavanje otpadnih voda i ispust u otvorene kanale. vodom, Hrvatskih voda i/ili vlasnika. Toĉan poloţaj i 5.2.6. UREĐENJE VODOTOKA I VODA kapacitet sustava odvodnje otpadnih voda nisu odreĊeni. Ĉlanak 90. OdreĊena su samo naĉela i koncept voĊenja i smještaja UREĐENJE VODOTOKA I VODA sustava odvodnje otpadnih voda koji su usmjeravajućeg (1) UtvrĊeni su zaštitni pojasevi vodotoka i voda znaĉaja, a njegovi kapacitet i toĉan poloţaj će se odrediti koji sluţe za njihovo ureĊenje i odrţavanje, sukladno naknadno prema tehniĉkim i sigurnosnim zahtjevima Zakonu o vodama (NN 153/09) i ostalim zakonskim pro- cjelokupnog podruĉja Grada te svake pojedine zone koju pisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima opskrbljuju. Svaki dio sustava odvodnje otpadnih voda Hrvatskih voda. moţe se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne (2) Sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09) graditi, izmjestiti ili ukinuti. predstavniĉko tijelo Grada treba identificirati izvorišta te (2) Grad Oroslavje ima samo djelomiĉno riješen donijeti Odluku o zaštiti izvorišta i zona sanitarne zaštite sustav odvodnje otpadnih voda (središte Oroslavja). Ovaj izvorišta. sustav je izveden kao mješoviti gravitacijski sustav odvod- (3) Na površinama što graniĉe s planiranim ili nje otpadnih voda (sanitarno-tehnoloških otpadnih voda postojećim vodotokom potrebno se pridrţavati zabrana ne odvojeno od oborinskih otpadnih voda) sa šest kišnih i ograniĉenja, radi odrţavanja vodnog reţima propisanih retencijskih bazena uz glavni odvodni kanal (kolektor) ĉlankom 126. Zakona o vodama (NN 153/09). i ispustom u rijeku Krapinu. Taj ispust u rijeku Krapinu 6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KRAJO- je potrebno ukinuti, a odvodnju usmjeriti prema predvi- BRAZNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA Ċenom proĉistaĉu na podruĉju Općine Veliko Trgovišće. I GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJED- (3) OdreĊen je zaštitni pojas glavnog odvodnog NOSTI kolektora ukupne širine 10 m. Gradnja unutar ovako odre- 6.1. OPĆA NAĈELA ZAŠTITE Ċenog zaštitnog pojasa je moguće samo uz posebne uvjete Ĉlanak 91. i suglasnost pravne osobe s javnim ovlastima nadleţno za OPĆA NAĈELA ZAŠTITE odvodnju otpadne vode i/ili vlasnika. (1) UtvrĊuju se mjere zaštite prostora, odnosno (4) Za preostali dio Grada koji nema riješenu zaštite: odvodnju otpadnih voda predviĊa se razdjelni sustav od- a) krajobraznih vrijednosti, vodnja otpadnih voda (razdvajanje sanitarno-tehnoloških b) prirodnih vrijednosti, otpadnih voda od oborinskih otpadnih voda). Sanitar- c) kulturno-povijesnih cjelina i graĊevina te no-tehnološke otpadne vode će se odvoditi podzemnim d) ambijentalnih vrijednosti. zatvorenim i nepropusnim odvodnim kanalima do proĉi- (2) Povijesne naseobinske, graditeljske i vrtno-pe- staĉa smještenog na podruĉju Općine Veliko Trgovišće, rivojne cjeline i graĊevine, prirodni i kultivirani krajolici, proĉistiti preko proĉistaĉa i ispustiti u rijeku Krapinu. kao i pojedinaĉne graĊevine spomeniĉkih obiljeţja s Planirani sustav cjevovoda sanitarno-tehnoloških otpadnih pripadajućim ĉesticama, te fiziĉkim vizualno istaknutim, voda će se većim dijelom izvesti kao gravitacijski sustav, moraju biti na struĉno prihvatljiv i vrstan naĉin ukljuĉeni osim ako to bude potrebno, krajnjeg jugozapadnog dijela u budući razvitak Grada i Ţupanije. Zaštita kulturno-po- naselja Krušljevo Selo gdje će se gravitacijski otpadne vijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije vode voditi do crpne stanice, a odatle tlaĉnim cjevovodima sljedeće: spojiti na gravitacijski sustav. a) oĉuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga (5) Oborinske otpadne vode će se,s podruĉja Grada krajolika kao temeljne vrijednosti prostora; na kojem nema izvedenog sustava odvodne otpadne vode, b) poticanje i promicanje odrţavanja i obnove odvoditi odvojeno od sanitarno-tehnoloških otpadnih voda zapuštenih poljodjelskih zemljišta, zadrţavajući njihov direktno u otvorene kanale. Oborinske vode zagaĊene tradicijski i prirodni ustroj; mastima, uljima i benzinima prije ispuštanja u otvorene c) zadrţavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, kanale moraju se najprije proĉistiti preko separatora ulja, pješaĉkih staza, proštenjarskih putova ĉesto popraćenih masti i benzina. raspelima i pokloncima, poljskih putova i šumskih pro- (6) Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje sani- sjeka); tarno-tehnoloških otpadnih voda, odvodnju je nuţno rije- d) oĉuvanje povijesnih naseobinskih cjelina (sela, šiti na naĉin da se otpadne vode prikupljaju u višedijelnim zaselaka i izdvojenih sklopova) u njihovu izvornom okru- nepropusnim sabirnim jamama na graĊevnim ĉesticama ili ţenju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeĊenom proĉiste preko tipskog ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih parcelacijom; voda i ispuste u otvorene kanale. Nakon što se sustav e) oţivljavanje starih zaselaka i osamljenih gos- odvodnje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda izgradi podarstava etnološke, arhitektonske i ambijentalne obavezan je prikljuĉak na njega. vrijednosti; (7) Izdvojena graĊevinska podruĉja van naselja se f) oĉuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 77 - Broj 2.

(osobito starih drvenih kuća), ali i svih drugih povijesnih zaštiti prirode, pokrene postupak za stavljanje pod zaštitu graĊevina spomeniĉkih svojstava, kao nositelja prepo- sljedećih predjela: znatljivosti prostora; a) u kategoriji Park šuma, park šuma uz tvornicu g) oĉuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i “Oroteks”, dio cjeline dvorca i perivoja u Gornjem Oro- obrisa naselja, naslijeĊenih vrijednosti krajolika i sliko- slavju; vitih pogleda (vizura); b) u kategoriji Znaĉajni krajobraz, Dolina Topliĉkog h) oĉuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih potoka; sadrţaja, poljodjelskih kultura i tradicijskoga naĉina c) u kategoriji Spomenik parkovne arhitekture, obrade zemlje; perivoj nekadašnjeg dvorca Vranyczany-Dobrinović i) zadrţavanje i oĉuvanje prepoznatljivih toponima, Gornjem Oroslavju. naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju (4) Mjerama Plana se utvrĊuje zaštita sljedećih simboliĉno i povijesno znaĉenje; vrijednih predjela: j) oĉuvanje prirodnih znaĉajki dodirnih predjela a) u kategoriji Osobito vrijedan predjel - prirodni uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela krajobraz zaštićuju se: dolina potoka Kamenjak, dolina kao što su obale prirodnih vodotoka, prirodne šume, potoka Plitvica i dolina potoka Ribnjak. kultiviran krajolik – jer pripadaju ukupnoj prirodnoj i b) U kategoriji Osobito vrijedan predjel - kultivirani stvorenoj baštini; krajolik zaštićuje se: dolina rijeke Krapine i Krapinšĉice k) treba se na lokalnoj razini definirati lokalna eko- te vinogradi Andraševec, loška mreţa kojom će se detaljnije utvrditi vaţna podruĉja (5) Svi predjeli stavaka (1), (2), (3) i (4) ovog ĉlanka i mjere zaštite za ugroţene vrste i staništa. su prikazani na kartama 3.A. Područja posebnih uvjeta 6.2. PRIRODNE I KRAJOBRAZNE VRIJED- korištenja u mj. 1:25000 te na kartama serije 4. Građe- NOSTI vinska područja u mj. 1:5000. Ĉlanak 92. (6) Za gradnju u predjelima navedenim stavkom PRIRODNE I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI (1) i (3) ovog ĉlanka potrebno je ishoditi uvjete i mjere (1) Na podruĉju Grada, Zakonom o zaštiti prirode zaštite prirode te suglasnost Ministarstva kulture – Uprave (NN 70/05 i 139/08), zaštićen je perivoj dvorca Oršić u za zaštitu prirode. Donjem Oroslavju u kategoriji Spomenik parkovne arhi- (7) Za podruĉje ekološke mreţe iz stavka (2) ovog tekture, pod imenom Park u Donjem Oroslavju. ĉlanka (meĊunarodno vaţno podruĉje za ptice) potrebno je (2) U listopadu 2007. godine na snagu je stupila provoditi smjernice za mjere zaštite propisane Uredbom. Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07). Ci- Smjernice za mjere zaštite oznaĉene su brojevima: 8; 9; jelo podruĉje Grada se nalazi u obuhvatu ekološke mreţe 121; 122; 123; 125 i 127. Svaki broj oznaĉava mjeru ili (šifra i naziv podruĉja: HR1000007 #, ). skup mjera zaštite (opis pojedinih mjera i njihov opis dan To je meĊunarodno vaţno podruĉje za ptice sa ciljevima je u narednoj tabeli) koje je potrebno provoditi na ovom oĉuvanja divljih svojti: rusi svraĉak „Lanius collurio“ i podruĉju ekološke mreţe, kako bi se postigao ili odrţao Zlatovrana „Coracias garrulus“. povoljan status zaštite vrsta i stanišnih tipova (ciljeva (3) Planom se predlaţe da se, na temelju Zakona o oĉuvanja).

Smjernice za mjere zaštite za podruĉja ekološke mreţe 8 Ograniĉiti širenje podruĉja pod intenzivnim poljodjelstvom 9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stoĉarstvo Smjernice za mjere zaštite u svrhu oĉuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroţenim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za oĉuvanje stanišnih tipova 4000 E. Šume 121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno naĉelima certifikacije šuma Prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje 122 neposjeĉene površine 123 U gospodarenju šumama oĉuvati u najvećoj mjeri šumske ĉistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove U gospodarenju šumama osigurati produljenje sjeĉive zrelosti zaviĉajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki 124 vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih 125 sredstava („control agents‟); ne koristiti genetski modificirane organizme U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s 127 dupljama

Gornjem Oroslavju te park šumu uz tvornicu “Oroteks” (8) Za perivoj dvorca Oršić u Donjem Oroslavju (dio cjeline dvorca i perivoja Vranyczany-Dobrinović u i perivoj nekadašnjeg dvorca Vranyczany-Dobrinović u Gornjem Oroslavju) izraĊena je studija zaštite i obnove. Strana 78 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

Studije zaštite i obnove perivoja nekadašnjeg dvorca - gradska naselja: Vranyczany-Dobrinović u Oroslavju Gornjem te park 0.0. Dio gradskog središta Oroslavja šume uz tvornicu “Oroteks” moraju biti podloga za izradu - seoska naselja: detaljnijeg plana ureĊenja tog dijela naselja Oroslavje. 0.1. Dio naselja Krušljevo Selo (9) U predjelima navedenim toĉkom a) stavka (4) 0.2. Dio naselja Gornja Slatina ovog ĉlanka nije dozvoljena nikakva gradnja osim graĊe- 0.3. Dio naselja Slatina vina prometnog sustava (ceste sa svim svojim pratećim b) Povijesni sklop i graĊevina: graĊevinama), graĊevine komunalnih infrastrukturnih - civilne graĊevine, dvorci i kurije: sustava (graĊevine javnih telekomunikacija, cijevnog tran- 1.2. Kurija Kaniţa sporta plina, elektroenergetike, vodoopskrbe i odvodnje - graĊevine javne namjene: otpadnih voda te ureĊenje vodotoka i voda sa svim svojim 2.1. Stara škola u Krušljevom Selu pratećim graĊevinama) kao i uzgajališta riba - ribnjaci, - gospodarske i industrijske graĊevine; uzgajališta puţeva, glista, ţaba i sliĉnih ţivotinja. 3.1. Mlin u Oroslavju (10) U predjelima navedenim toĉkom b) stavka (4) 3.2. Tvorniĉka zgrada “Oroteks” u Oroslavju ovog ĉlanka nije dozvoljena nikakva gradnja osim gra- 3.3. Porta tvornice “Oroteks” u Oroslavju Ċevina koje se mogu ili moraju graditi van graĊevinskog - komunalne graĊevine: podruĉja na poljoprivrednom zemljištu sa ciljem zaštite 4.1. Bunari na kriţanju ulica u Oroslavju od promjene poljoprivrednog zemljišta. U cilju zaštite 4.2. Bunar na kriţanju cesta u Krušljevom Selu poljoprivrednog zemljišta Treba provoditi politiku svrho- - sakralne graĊevine, crkve i kapele: vitog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta sukladno 5.3. Kapela sv. Roka u Gornjem Oroslavju Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10). 5.4. Kapela, poklonac u Mokricama (11) Postojeće šume, većim dijelom u privatnom 5.5. Kapela, poklonac u Stubiĉkoj Slatini vlasništvu, ne mogu se prenamijeniti za druge namjene. c) Kulturni krajolik: Potrebno je gospodariti šumama u cilju zaštite šumskog - povijesni perivoji: zemljišta te provoditi politiku svrhovitog iskorištavanja 6.1. Perivoj dvorca Oršić u Donjem Oroslavju šumskog zemljišta sukladno Zakonu o šumama (NN 6.2. Perivoj kurije Kaniţa u Kaniţi 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10). 6.3. Perivoj nekadašnjeg dvorca Vranyczany-Do- 6.3. KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I brinović u Gornjem Oroslavju- PR. GRAĐEVINE TE AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI (4) Sve cjeline, sklopovi, predjeli i graĊevine iz Ĉlanak 93. stavka (2) i (3) ovog ĉlanka prikazane su na topografskim KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I GRAĐE- kartama 3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja u mj. VINE TE AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI 1:25000 te na katastarskim kartama 4. Građevinska pod- (1) Odredbe za uspostavu i provoĊenje mjera zaštite ručja u mj. 1:5000. i obnove kulturne baštine proizlaze iz slijedećih Zakona (5) Zaštićenim cjelinama, sklopovima, predjelima i i Uputa: graĊevinama, kod kojih su utvrĊena spomeniĉka svojstva i a) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN na koje se obvezatno primjenjuju sve spomeniĉke odredbe, 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10), smatraju se one koje su oznaĉene kao: registrirani spo- b) Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN menici (R), preventivno zaštićeni (P) i oni predloženi za 76/07 i 38/09), registraciju (PR). Pri tome nije presudno trenutno formal- c) Obvezatna uputa o zoniranju zaštićenih povi- no-pravno stanje graĊevine u dokumentaciji Sluţbe zaštite jesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo (u skladu sa ĉlankom 1. Zakona o zaštiti spomenika). kulture – Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995., 1998.). (6) Temeljem evidencije (inventarizacije) provedene (2) Na podruĉju Grada, Zakonom o zaštiti i očuva- prilikom izrade Plana, uz registrirane (R) ili preventivno nju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i zaštićene (P) spomenike, Ministarstvo kulture, Uprava za 88/10) zaštićeni su sljedeći kulturno-povijesni spomenici zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Krapini u skupini: po sluţbenoj će duţnosti pokrenuti postupak dokumen- a) Povijesni sklop i graĊevina: tiranja te donošenja rješenja o zaštiti za sve vrjednije - civilne graĊevine, dvorci i kurije: cjeline, sklopove, predjele i graĊevine koji su na kartama 1.1. Dvorac Oršić u Donjem Oroslavju i tablicama oznaĉeni oznakom prijedlog za zaštitu (PR). - sakralne graĊevine, crkve i kapele: Do donošenja odgovarajućega rješenja treba primjenjivati 5.1. Crkva Uznesenja Blaţene Djevice Marije u iste mjere i propisane postupke kao i za trajno zaštićene Oroslavju cjeline, sklopove, predjele i graĊevine. 5.2. Kapela sv. Petra u Krušljevom Selu (7) U skladu s navedenim zakonima za sve nabro- (3) UtvrĊuje se, na temelju Zakona o zaštiti i oču- jene zahvate na cjeline, sklopove, predjele i graĊevine, vanju kulturnih dobara, pokretanje postupka za stavljanje za koje je Planom utvrĊena obveza zaštite potrebno je pod zaštitu (prijedlog za zaštitu - PR) sljedećih kulturno- ishoditi: posebne uvjete gradnje, prethodno odobrenje i povijesnih spomenika u skupini: nadzor u svim fazama radova, na koje se odnose posebni a) Povijesna graditeljska cjelina: uvjeti i prethodna odobrenja, od Ministarstva kulture, Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 79 - Broj 2.

Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog i okolnim graĊevinama, krajobrazom i naĉinom graĊenja odjela u Krapini. u tom dijelu naselja i (8) Propisanim mjerama utvrĊuju se obvezatni b) graĊevine koje se grade kao poluugraĊene ili upravni postupci te naĉin i oblici graditeljskih i drugih ugraĊene moraju ĉiniti arhitektonsku cjelinu. zahvata na: pojedinačnim spomeničkim građevinama, gra- (15) Vrijedne gospodarske zgrade izgraĊene od dr- đevnim sklopovima, parcelama na kojima se spomeničke veta, na podruĉju Grada, mogu se saĉuvati i prenamijeniti građevine nalaze te predjelima (zonama) zaštite naselja i u poslovne prostorije ili u svrhu predstavljanja i promidţbe kultiviranoga krajolika, ili drugim predjelima s utvrđenim tradicijskoga graditeljstva. spomeničkim svojstvima. (16) Vinogradarske klijeti treba ponajprije raditi od (9) Posebnom konzervatorskom postupku osobito drveta, u krajnjem sluĉaju kao zidane zgrade s korištenjem podlijeţu sljedeći zahvati na zaštićenim cjelinama, sklo- drvene obloge na pragu i u skladu s tradicijom, okolnim povima, predjelima i graĊevinama: popravak i održavanje graĊevinama, krajobrazom i naĉinom graĊenja ovih gra- postojećih građevina, nadogradnje, prigradnje, preobli- Ċevina na dotiĉnom podruĉju. kovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenja i 7. POSTUPANJE S OTPADOM uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, novogradnje Ĉlanak 94. na zaštićenim parcelama ili unutar zaštićenih predjela, POSTUPANJE S OTPADOM svrsishodne (funkcionalne) prenamjene postojećih gra- (1) Naĉin gospodarenja otpadom: naĉela i ciljevi đevina i dr. gospodarenja, planski dokumenti, nadleţnosti i odgo- (10) Zaštita povijesne cjeline naselja uspostavljena vornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski je kao “B zona zaštite” za gradsko naselje Oroslavje i sustav, uvjeti za graĊevine u kojima se obavlja gospodare- za seoska naselja: Krušljevo Selo, Gornja Slatina i Sla- nje otpadom, naĉin obavljanja djelatnosti, prekograniĉni tina. Mjerama zaštite štiti se povijesni ustroj prostora, promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem mreţa ulica, putova i parcelacija te povijesna graĊevna otpadom odreĊen je Zakonom o otpadu (NN 178/04, struktura koja je potanko obraĊena u dokumentaciji kod 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09). Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine (2) Planom gospodarenja otpadom u Krapinsko- - Konzervatorskog odjel u Krapini. Predjeli zaštite na- zagorskoj županiji za razdoblje 2008. do 2015. (Službeni vedenih naselja (“B zona zaštite”) urisani su na kartama glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 5/08.) predviĊa 3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja u mj. 1:25000 te odlaganje otpada u regionalnom centru za zbrinjavanje na kartama serije 4. Građevinska područja u mj. 1:5000. otpada „Piškornica“ u Koprivniĉkom Ivancu. Nadalje (11) Za dvorce i kurije potrebna je izrada studije za- istim Planom na podruĉju Grada Oroslavja predviĊeno je štite i obnove. Studija zaštite i obnove dvorca Vranyczany- uspostavljanje dvanaest zelenih otoka, jedno reciklaţno Dobrinović u Gornjem Oroslavju mora biti izraĊena prije dvorište i jedan rashladni kontejner. Sukladno navedenom izrade detaljnijeg plana ureĊenja dijela naselja Oroslavje će Grad Oroslavje postupati s otpadom. i sluţiti kao podloga za njegovu izradu. (3) Zona gospodarenja otpadom - obrada i privreme- (12) Za povijesne perivoje (perivoj dvorca Or- no skladištenje neopasnog korisnog otpada (metal, staklo, šić u Donjem Oroslavju i perivoj nekadašnjeg dvorca papir, drvo, plastika i sl.) i reciklaţno dvorište se moţe Vranyczany-Dobrinović u Gornjem Oroslavju te park urediti, sukladno potrebama, u izdvojenom graĊevinskom šumu uz tvornicu “Oroteks” (dio cjeline dvorca i perivoja podruĉju van naselja za gospodarsku namjenu – proizvod- Vranyczany-Dobrinović u Gornjem Oroslavju) i perivoj nu i/ili poslovnu gospodarskog podruĉju Mokrice 1 i 2. kurije Kaniţa) odreĊuje se potpuna zaštita povijesne pe- (4) U cilju ostvarenja navedenog potrebno je utvrditi rivojne opreme (skulptura, fontana, paviljona, stubišta, odgovarajući sustav sakupljanja otpada sukladno Zakonu o špilja i drugih ostataka perivojnih graĊevina) i potrebno otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) i Planu je izraditi studije zaštite i obnove perivoja. gospodarenja otpadom u Krapinsko-zagorskoj županiji za (13) Za povijesne perivoje nekadašnjeg dvorca razdoblje 2008. do 2015. (Službeni glasnik Krapinsko- Vranyczany-Dobrinović u Gornjem Oroslavju te park zagorske županije br. 5/08.) uz postavu kontejnere u koje šume uz tvornicu “Oroteks” nuţne su studije zaštite i bi se selektivno prikupljao koristan otpad (papir, staklo, obnove. Studije moraju biti izraĊene prije izrade detalj- plastika, metal i sl.). nijeg plana ureĊenja dijela naselja Oroslavje i sluţiti kao (5) Obrade i skladištenja opasnog otpada odredit će podloga za njegovu izradu. se eventualnom Izmjenom i dopunom Plana, na temelju (14) Unutar svih podruĉja povijesnih graditeljskih Studije zbrinjavanja otpada na podruĉju Krapinsko-zagor- cjelina i kulturnog krajolika te povijesnih sklopova potreb- ske ţupanije, polazeći od opredjeljenja i obveza iz Strate- no je paziti na mikroambijent naselja kako bi se ustrojio gije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske skladan graditeljsko-ambijentalni odnos. Radi zaštite o potrebi osiguravanja ovih lokacija na podruĉjima gdje ambijentalnih vrijednosti pojedinih odreĊuju se slijedeće postoje veći izvori ove vrste otpada. mjere i postupci: 8. MJERE SPRJEĈAVANJA NEPOVOLJNA a) tlocrtni i visinski gabariti graĊevina, oblikovanje UTJECAJA NA OKOLIŠ graĊevina, pokrov i nagib krovišta, graĊevni materijali, Ĉlanak 95. završne obrade te boje moraju biti u skladu s tradicijom MJERE SPRJEĈAVANJA NEPOVOLJNA UTJE- Strana 80 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

CAJA NA OKOLIŠ g) tehniĉkim i gospodarskim mjerama neobraĊene (1) Mjere sprjeĉavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i napuštene poljoprivredne površine treba osposobiti za odreĊene su Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07). Ove poljoprivrednu proizvodnju. mjere obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na oĉuvanje 8.1.2. ZAŠTITA ŠUMSKOG TLA okoliša u naslijeĊenom, odnosno prvotnom, ili pak neznat- Ĉlanak 97. no promijenjenom stanju, te unapreĊenje stanja u okolišu. ZAŠTITA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA (TLA) (2) Na cijelom podruĉju Grada ne smiju se graditi (1) Zakonom o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 graĊevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, i 80/10) se ureĊuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje neposredno ili posredno nepovoljno utjecale na okoliš. šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom, (3) Procjene utjecaja zahvata na okoliš i ocjene a s ciljem odrţavanja biološke raznolikosti te osigura- o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš potrebno nja gospodarenja na naĉelima gospodarske odrţivosti, je izraĊivati u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti, kao i 110/07) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama (NN 64/08 i 67/09) te posebnim mjerama Ministarstvo regionalnog razvoja, (4) Planom se odreĊuju kriteriji zaštite okoliša koji šumarstva i vodnoga gospodarstva. obuhvaća zaštitu tla; vode; zraka; zaštitu od buke; prirod- (2) Na podruĉju Grada evidentirano je šumsko nih i krajobraznih, kulturno-povijesnih cjelina i graĊevina zemljište iskljuĉivo osnovne namjene, Š1 - gospodar- te ambijentalnih vrijednosti; posebnu zaštitu (zaštita od ske u privatnom a manje drţavnom vlasništvu. U cilju prirodnih i drugih nesreća). zadrţavanja površina pod šumom, potrebno je sprijeĉiti 8.1. ZAŠTITA TLA širenje poljoprivrednih i drugih površina na štetu šumskih 8.1.1. ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG TLA površina, osim opravdanog krĉenja zbog infrastrukturnih Ĉlanak 96. koridora. Voditi raĉuna o primjerenoj sanaciji i ople- ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA menjivanju devastiranog šumskog podruĉja, oĉuvanja (TLA) šumaraka, ţivica, pojedinaĉnih stabala koja se isprepliću (1) Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN s površinama druge namjene pri ĉemu se ĉuva stabilnost, 152/08 i 21/10) ureĊuje se zaštita, korištenje i promjena raznolikost i meĊusobna povezanost staništa (biotopa) namjene poljoprivrednog zemljišta, raspolaganje poljopri- te predvidjeti rekultivaciju devastiranih podruĉja. Oko vrednim zemljištem u vlasništvu RH, osnivanje i djelatnost gospodarskih podruĉja i posebne namjene te prometne Agencije za poljoprivredno zemljište, promet privatnog infrastrukture preporuĉa se predvidjeti osnivanje zaštitnih poljoprivrednog zemljišta te upravni i inspekcijski nadzor, pojaseva, drvoreda i sliĉnih zelenih oaza kao zaštitu od kao i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i nor- buke, dima, prašine i ostalog zagaĊenja te kao vizualno mama te posebnim mjerama Ministarstvo poljoprivrede, oplemenjivanje prostora. ribarstva i ruralnog razvoja. (3) Zaštita šuma i šumskih površina odredit će se (2) Na podruĉju Grada je evidentirano poljoprivred- sljedećim mjerama: no zemljišta III. kategorije klasificirane kao P3 – ostala a) odrţavati postojeće šume putove i prosjeke, obradiva tla koja ĉine tla koja su povremeno obraĊena. b) pošumljavati šikare, paljevine, zapuštena obra- Ona sluţe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u sjever- diva zemljišta i zemljišta neprikladna za poljodjelstvo, nim dijelovima podruĉja Grada u dolini rijeke Krapine, c) djelovati na oĉuvanju šuma kao ekološkog susta- ili su djelomiĉno prekrivena šumama. Ovoj kategoriji va i vaţnog ĉinitelja u krajobrazima, pripadaju i zemljišta na strmim padinama za koje je d) razvijati i jaĉati šume zasaĊene u neeksploata- potrebno planirati mjere zaštite od erozije i klizanja. Od- cijske svrhe radi podrţavanja ekološko prihvatljivih pro- govarajućim mjerama treba zaštititi najvrednije zemljište grama pošumljavanja novih i već pošumljenih podruĉja, povoljne prirodne dreniranosti i najmanje stjenovitosti kao e) zaštititi šume od oneĉišćivaĉa, poţara, nametnika i antropogena zemljišta ove kategorije. i bolesti te drugih negativnih utjecaja na njih, (3) Za oĉuvanje i korištenje preostalog poljopri- f) spreĉavati prenamjenu šuma i šumskog zemljišta vrednog zemljišta za poljodjelsku i stoĉarsku svrhu treba: i rubnog pojasa uz šumu širine 50 m. a) novelirati i izraditi osnovne pedološke karte g) stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi oze- kako za podruĉje Krapinsko - zagorske ţupanije tako i lenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja, za podruĉje Grada, turistiĉkih podruĉja namijenjenih uljepšavanju izgleda b) smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za ne- krajolika, rekreaciji i proizvodnji. poljoprivredne svrhe, 8.2. ZAŠTITA VODA c) poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, Ĉlanak 98. d) dati prednost tradicionalnim poljoprivrednim ZAŠTITA VODA granama sa povoljnim preduvjetima za proizvodnju, (1) Zakonom o vodama (NN 153/09) ureĊuje se e) promicati obiteljska poljodjelska gospodarstva pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih graĊevina, kao temelj Gradske i ţupanijske poljoprivrede, upravljanje kakvoćom i koliĉinom voda, zaštita voda i f) štititi poljoprivredno tlo kod odreĊivanja trasa zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska infrastrukturnih zahvata u prostoru, odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 81 - Broj 2.

javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja (2) Na podruĉju Grada potrebno je uspostaviti mreţu vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i mjerenja kakvoće zraka. Emisije sumpornog dioksida i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro, kao i ostalim dušiĉnih oksida smanjiti u skladu s preuzetim meĊuna- zakonskim propisima, pravilnicima i normama te poseb- rodnim obvezama. nim mjerama Hrvatskih voda. Sukladno Zakonu o vodama (3) Radi poboljšanja kakvoće zraka, odreĊuju se (NN 153/09) predstavniĉko tijelo Grada treba identificirati sljedeće mjere i aktivnosti za postojeća postrojenja: izvorišta te donijeti Odluka o zaštiti izvorišta i zonama a) kontinuirano mjeriti i kontrolirati emisije dimnih sanitarne zaštite izvorišta radi oĉuvanja i poboljšanja ka- plinova; kvoće te zaštitu koliĉine vode postojećih i potencijalnih b) postojeći veliki potrošaĉi trebaju, ako je to teh- resursa vode za piće, a uvjeti i naĉin utvrĊivanja podruĉja niĉki moguće, koristiti plin kao gorivo; sanitarne zaštite su odreĊeni Pravilnikom o utvrđivanju c) preferirati upotrebu plina kao energenta za velike zona sanitarne zaštite (NN 55/02). i srednje potrošaĉe, te naroĉito u širokoj potrošnji; (2) Na površinama što graniĉe s planiranim ili d) kotlovnice na kruta goriva treba po mogućnosti postojećim vodotokom i vodom potrebno se pridrţavati rekonstruirati za korištenje plina kao goriva. zabrana i ograniĉenja, radi odrţavanja vodnog reţima, (4) Radi poboljšanja kakvoće zraka odreĊuju se ĉlanka 126. Zakona o vodama (NN 153/09). sljedeće mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru: (3) U sluĉaju iznenadnih oneĉišćenja provode se a) ograniĉavati emisije i propisivati tehniĉke stan- mjere temeljene na drţavnom i ţupanijskom planu za za- darde u skladu sa stanjem tehnike, a za vrlo otrovne i kan- štitu voda. Treba izraditi operativne planove interventnih cerogene tvari treba uspostaviti naĉela maksimalne zaštite; mjera za sluĉaj iznenadnih oneĉišćenja, osposobiti se i b) izvoĊenjem zahvata na podruĉju Grada ne smije opremiti za hitnu provedbu sanacijskih mjera. Posebnu se izazvati znaĉajno povećanje opterećenja zraka štetnim pozornost treba dati potencijalnim izvorima oneĉišćenja sastojcima. Razina znaĉajnog povećanja opterećenja ocje- većih razmjera, kao što su: prometnice, ţeljezniĉke pruge, njuje se temeljem rezultata procjene utjecaja na okoliš. elektrane, te veći industrijski pogoni. (5) Radi poboljšanja kakvoće zraka od pokretnih (4) Zaštita površinskih voda zastupljena je u okviru izvora oneĉišćenja zraka treba osigurati dobru protoĉnost zaštite podzemnih voda i izvorišta iz kojih se stvaraju prometnog sustava i unaprijediti javni putniĉki promet i površinski vodotoci. Kakvoću tih vodotoka oĉuvati i provoditi sljedeće mjere i aktivnosti: unaprijediti kontroliranim ispuštanjem i proĉišćavanjem a) proširiti pješaĉke i zelene tampon zone, gradnju otpadnih voda. podzemnih garaţa i unapreĊenje javnog putniĉkog pro- (5) Zaštitu voda odredit će se sljedećim mjerama: meta, te osigurati protoĉnost prometnica; a) planiranjem i gradnjom graĊevina za odvodnju i b) primijeniti plin u vozilima javnog prijevoza i ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda; dostavnim vozilima; b) povećavanjem kapaciteta prijemnika gradnjom c) uĉestalije treba obaviti inspekcije oneĉišćenja potrebnih vodnih graĊevina; zraka za vozila meĊugradskog javnog prometa, dostavna c) zabranom, odnosno ograniĉavanjem ispuštanja teretna vozila, te sva vozila starija od 5 godina. opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u 8.4. ZAŠTITA OD BUKE vodama; Ĉlanak 100. d) sanacijom zateĉenog stanja u industriji i odvodnji ZAŠTITA OD BUKE te sanacija ili uklanjanja izvora oneĉišćavanja; (1) Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09) se odreĊu- e) sanacijom postojećih deponija i kontrolirano ju mjere u cilju izbjegavanja, sprjeĉavanja ili smanjivanja odlagati otpad; štetnih uĉinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u f) uspostaviti monitoring s proširivanjem i ureĊe- okolišu, ukljuĉujući smetanje bukom, osobito u vezi s: njem mjernih postaja, te osigurati stalno praćenje povr- utvrĊivanjem izloţenosti buci i to izradom karata buke šinskih i podzemnih voda; na temelju metoda za ocjenjivanje buke u okolišu, osigu- g) voditi jedinstveni informatiĉki sustav o kakvoći ravanjem dostupnosti podataka o buci okoliša i izradom površinskih i podzemnih voda; akcijskih planova koji se temelje na podacima korištenim h) na razini cijeloga vodonosnoga sustava provo- u izradi karata buke, kao i Pravilnikom o najvišim dopu- diti mjere zaštite koje će osigurati da kakvoća podzemne štenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave vode ne prelazi standarde za pitku vodu, kao ni graniĉne (NN 145/04), ostalim zakonskim propisima, pravilnicima vrijednosti koncentracija tvari. i normama. 8.3. ZAŠTITA ZRAKA Zaštita od buke će se odrediti sljedećim mjerama: Ĉlanak 99. a) prostornim razmještajem izvora buke ili graĊe- ZAŠTITA ZRAKA vina u kojima se nalaze izvori buke na naĉin da se zaštite (1) Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) se podruĉja sa propisanom niţom razinom buke; odreĊuju mjere, naĉin organiziranja, provoĊenja i nadzora b) izradom karata emisija buke koje će prikazati zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao dijela okoliša od postojeće i predviĊene razine buke na podruĉju Grada; općeg dobra, koji ima osobitu zaštitu RH, kao i ostalim c) utvrĊivanjem uvjeta pod kojima se sa stajališta zakonskim propisima, pravilnicima i normama. zaštite od buke moţe smjestiti neka graĊevina; Strana 82 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

d) planiranjem namjena tako da se dopuštene razine (1) U cilju poboljšanja stanja u okolišu propisuju buke na susjednim površinama ne razlikuju meĊusobno se sljedeće mjere: za više od 5 dB, kako bi se mjere zaštite mogle provoditi a) izgraditi sustav kanalizacije s ureĊajima za proĉi- uz prihvatljivu cijenu; šćavanje, osobito u izdvojenim graĊevinskim podruĉjima e) izradom akcijskih planova za površine u kojima van naselja – gospodarske i športsko rekreacijske namjene imisija buke prelazi dopuštene granice; te na svim mjestima gdje se javljaju znatniji oneĉišćivaĉi; f) primjenom akustiĉkih mjera na mjestima emisije b) redovito ĉistiti naselje od krutog i krupnog otpada i imisije te na putovima njenog širenja; i sprjeĉavati divlja odlagališta otpadaka; g) uporabom transportnih sredstava, postrojenja, c) smanjiti uporabu agrotehniĉkih sredstava koja ureĊaja i strojeva koji nisu buĉni; oneĉišćuju tlo (pesticide, umjetno gnojivo i sl.). h) organizacijskim mjerama kojima se osobito u (2) U cilju oĉuvanja okoliša propisuju se sljedeće prometu usporenjem i kontinuiranim voĊenjem prometa mjere: umanjuje razina buke. a) na djelotvorni naĉin štititi kulturne, prirodne i (2) Do izrade karte buke uvjeti se utvrĊuju na te- krajobrazne vrijednosti. melju mjerenja pojave i trajanja buke unutar izgraĊenih b) ĉuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume, podruĉja ili proraĉuna predviĊene pojave buke na temelju poljodjelsko zemljište, izvore vode i dr.); podataka o zvuĉnoj snazi izvora, akustiĉkim obiljeţjima c) ukljuĉiti lokalne vlasti u aktivno ĉuvanje okoliša graĊevine u kojoj se izvor nalazi, utjecajima na putu te zaštitu zaštićenih graĊevina i podruĉja kroz novĉanu širenja od mjesta emisije do mjesta imisije i akustiĉkim potporu i Gradske odluke; obiljeţjima graĊevine u kojoj je namjena koju treba štiti d) onemogućiti bespravnu gradnju, a posebno u od buke. Obaveza investitora budućih graĊevina koje će zaštićenim dijelovima prirodne i kulturne baštine. se nalaziti u blizini autoceste je predviĊanje i graĊenje (3) U cilju unapreĊenja okoliša potrebito je: zidova za zaštitu od buke, ukoliko se ukaţe potreba za a) stvarati javno mišljenje u korist zaštite kulturne graĊenjem istih. i prirodne baštine, smanjenja oneĉišćenja te za gradnju 8.5. ZAŠTITA PRIRODNIH I KRAJOBRA- stambenih graĊevina na temeljima tradicijskoga gradi- ZNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRA- teljstva; ĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI b) kroz dobro osmišljene turistiĉke programe una- Ĉlanak 101. prjeĊivati zaštitu prostora; ZAŠTITA PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH, c) u prostorne planove ureĊenja uţih podruĉja, kao i KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA studije i projekte bilo koje vrste, ugraditi elemente zaštite TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI okoliša te prirodnih i kulturnih vrijednosti. (1) Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) 8.7. mjere posebne zaštite se ureĊuje sustav zaštite i cjelovitog oĉuvanja prirode i 8.7.1. mjere za zaštitu od prirodnih i drugih njezinih vrijednosti (sveukupne biološke i krajobrazne nesreća raznolikosti). Priroda i prirodne vrijednosti od interesa su Ĉlanak 103. za Republiku Hrvatsku i uţivaju njezinu osobitu zaštitu. MJERE ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH I DRU- Prirodne i krajobrazne vrijednosti se štite mjerama propi- GIH NESREĆA sanim ĉlankom 91. i poglavljem 3.4.2. Zaštita prirodnih (1) Zakonom o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, i krajobraznih vrijednosti. 79/07 i 38/09) ureĊuje se sustav zaštite i spašavanja gra- (2) Zakonom o zaštiti kulturnih dobara (NN 69/99, Ċana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i većim 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10) se odreĊuju vrste kulturnih nesrećama; naĉin upravljanja, rukovoĊenja i koordiniranja dobara, uspostavlja zaštita nad kulturnim dobrom, obveze u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i oĉuvanja nesrećama; prava, obveze, osposobljavanje i usavršava- kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i oĉuvanju nje sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih za rukovoĊenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama, naĉin dobra, financiranje zaštite i oĉuvanja kulturnih dobara, uzbunjivanja i obavješćivanja, provoĊenje mobilizacije kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i oĉuvanjem kul- za potrebe zaštite i spašavanja. turnih dobara. Kulturna dobra od interesa su za Republiku (2) Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća Hrvatsku i uţivaju njezinu osobitu zaštitu. Kulturno po- odreĊuju se u skladu s Procjenom ugroţenosti i planovi- vijesne cjeline i graĊevine te ambijentalne vrijednosti se ma zaštite i spašavanja Grada koja je izraĊena sukladno štite mjerama propisanim ĉlankom 92. i poglavljem 3.4.3. Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09). Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti. Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća obuhvaćaju: 8.6. MJERE ZA POBOLJŠANJE, OĈUVANJE a) mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih, I UNAPREĐENJE STANJA U OKOLIŠU poslovnih i drugih graĊevina, smanjuje njihova izloţenost Ĉlanak 102. i povredljivost od identificiranih opasnosti, mogućih kata- MJERE ZA POBOLJŠANJE, OĈUVANJE I UNA- strofa, većih nesreća i akcidenata i mjere koje omogućuju PREĐENJE STANJA U OKOLIŠU lokalizaciju i ograniĉavanje dometa posljedica prirodnih Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 83 - Broj 2.

opasnosti (odreĊivanjem visine graĊevina, gustoće izgra- policiji (NN 129/00 41/08), ĉlanka 24.p-ţ Zakona o unu- Ċenosti, zelenih površina, udaljenosti izmeĊu graĊevina, tarnjim poslovima (NN 29/91, - pročišćeni tekst, 73/91, geološkim ispitivanjima tla, izradom seizmiĉke karte, 19/92, 33/92,76/94, 161/98, 128/99,29/00, 53/00, 129/00 izrada statiĉkih proraĉuna temeljem geoloških ispitiva- i 32/02), Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nja i seizmiĉkih karti, izrada kartograma zarušavanja nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilnika H1 /2+H2 /2+5 m, izradom karata zona gradnje skloništa sa oznaĉenom graĊevnom ĉesticom na kojoj se nalazi o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova sklonište sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje zaštite i spašavanja (NN 38/08), Pravilnika o tehničkim gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi normativima za skloništa (Sl. list 55/83) preuzetog Zako- skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91)); nom o standardizaciji (NN 53/91), Pravilnika o kriterijima b) mjere zaštite od poplava (izrada karti: zona za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se plavljenja rijeka i bujica; zaštitnih graĊevina – nasipi, moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN retencije, odteretni kanali, propusti i sl.; zona plavljenja 2/91) te Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva u sluĉaju oštećenja vodno-zaštitnih graĊevina; zone plav- (NN 47/06). ljenja uslijed prekoraĉenja koeficijenta sigurnosti zaštitnih Ĉlanak 104. vodnih graĊevina); MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPO- c) mjere koje omogućavaju zaštitu od štetnog dje- GODA I RATNIH OPASNOSTI lovanja voda, ekstremnih vremenskih uvjeta i erozije tla, (1) Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda klizišta (analiza stanja nasipa i potrebe izgradnje nasipa za (NN 73/97) odreĊene su mjere zaštite, prava i duţnosti sprjeĉavanje poplava te njihovo odrţavanje, kartografskih sudionika zaštite, procjena nastale štete i naĉin pruţanja prikaza usmjeravanja toka bujica i klizišta); pomoći stradalim podruĉjima, kao i Pravilnikom o mjera- d) mjere zaštite od poţara otvorenog prostora (izrada ma zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u karti prosjeka kroz šume i šumskih putova); prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, e) mjere zaštite od nuklearnih i radioloških nesreća 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94). (izrada karti: zona ugroţenosti stanovništva i materijalnih Ĉlanak 105. dobara, lokacija mjernih stanica i dometa mjerenja, loka- ZAŠTITA SKLANJANJEM LJUDI cija sirena za uzbunjivanje stanovništva i njihovog dometa i (1) Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloni- koridora za prometnice kojima se prevoze opasne tvari); šta osnovne i dopunske zaštite, te prilagoĊivanjem pogod- f) mjere koje omogućuju opskrbu vodom i energi- nih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih graĊevina za jom u izvanrednim uvjetima katastrofa ili nesreća (izrada funkciju sklanjanja ljudi sukladno Pravilniku o kriterijima karti hidrantske i energetske mreţe); za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se g) mjere koje omogućavaju uĉinkovitije provoĊenje moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN mjera civilne zaštite (izrada karata sa prikazom: lokacija 2/91) koji daje kriterij za odreĊivanje gradova i naseljenih sirena za uzbunjivanje stanovništva, mreţe skloništa na- mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti vodeći kapacitet i vrstu skloništa, prometnih putova i in- za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroţenosti gradova i frastrukture u izvanrednim uvjetima, smjerova evakuacije naseljenih mjesta, otpornost skloništa ovisno o zonama u izvanrednim uvjetima, smjerova evakuacije ozlijeĊenih, gdje se grade i naĉin odreĊivanja zona ugroţenosti, kao i lokacija za izmještajne kampove zbrinjavanja), tj. mjere Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda koje omogućavaju uĉinkovitiju evakuaciju, izmještanje, i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94). i spašavanja ljudi; (2) Skloništa su namijenjena zaštiti ljudi i stvari po- h) mjere zaštite od epidemija i epizotija (statistiĉki trebnih za preţivljavanje u vrijeme autonomije skloništa, pregled podruĉja obuhvaćenih epidemija ili epizotija, pri zaštitnom reţimu sklanjanja. Skloništa osnovne zaštite izrada karata sa prikazom: lociranih podruĉja, divljih su otpornosti 100–300 kPa, a dopunske zaštite otpornosti odlagališta otpada, odlagališta otpada); 50 kPa. Planiraju se uzimajući u obzir racionalnost izgrad- i) mjere zaštite od tuĉe i suša (statistiĉki pregled po- nje, vrstu i namjenu graĊevine, prosjeĉan broj ljudi koji druĉja obuhvaćenih tuĉama te izrada karti lokacija radara borave, rade ili su u poslovno-usluţnom odnosu u graĊe- i raketnih sustava (zaštitnog sustava od tuĉe), statistiĉki vini, ugroţenost graĊevine, geološko-hidrološke uvjete pregled podruĉja obuhvaćenih sušama i izrada karti sa ana- gradnje i sliĉno. Skloništa u zonama obvezne izgradnje lizama i planiranjem izgradnje sustava za navodnjavanje ne treba graditi: poljoprivrednih površina ugroţenih sušom); a) ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgraĊenom j) mjere zaštite od iscrpljenja ili uništenja pojedinih skloništu, prirodnih resursa ekoloških zagaĊenja (izrada karti loci- b) u graĊevinama za privremenu uporabu, ranih podruĉja iscrpljenja te uništenja pojedinih prirodnih c) u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari, resursa te njihove statistiĉke analize). d) u zonama plavljenja, (3) Zahtjevi zaštite od prirodnih i drugih nesreća e) u podruĉjima s nepovoljnim geološko-hidrološ- trebaju biti sukladni odredbama Zakona o zaštiti i spaša- kim uvjetima. vanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09), ĉlanka 134. Zakona o (3) Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno Strana 84 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske graĊevine s (3) Zbog osiguranja potrebnih mjera radi omogu- prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s opre- ćavanja spašavanja osoba iz graĊevina i gašenja poţara djeljenjima i interesima investitora sukladno Pravilniku na graĊevini i otvorenom prostoru, graĊevina mora imati o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih vatrogasni prilaz odreĊen prema Pravilniku o uvjetima za opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94). (NN 29/83, 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94). (4) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrb- (4) Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog nih mreţa mora se, ukoliko već ne postoji, predvidjeti objekta treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u vanjska hidrantska mreţa za gašenje poţara u skladu s uvjetima rušenja graĊevina. Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN Ĉlanak 106. 8/06). ZAŠTITA OD RUŠENJA (5) Prometnice treba projektirati i izvoditi u skladu (1) MeĊusobni razmak graĊevina prilagoditi zoni s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN urušavanja zgrada sukladno Pravilniku o mjerama zaštite 35/94 i 55/94). od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom (6) Prilikom prometa, skladištenja ili drţanja zapa- planiranju i uređivanju prostora (NN, broj 29/83, 36/85, ljivih tekućina i/ili plinova glede sigurnosnih udaljenosti 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94). primijeniti Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (2) Zona urušavanja zgrade ne smije zahvaćati ceste, (NN 108/95 i 56/10), Pravilnik o zapaljivim tekućinama i ona iznosi pola njene visine (H/2). (NN 54/99) i Pravilnik o ukapljenom plinu (NN 117/07). (3) Ako izmeĊu dvije zgrade prolazi cesta, njihova (7) Elektroenergetska postrojenja treba planirati u meĊusobna udaljenost mora iznositi najmanje Dmin = H1 /2 skladu s Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za zaštitu + H /2 + 5 m gdje je: od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 2 D najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu 146/05). min njihove najmanje udaljenosti; (8) Zaštitni pojasevi plinskih instalacija trebaju

H1 visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgra- zadovoljavati njemaĉke smjernice (DVGW 531). da nije okrenuta zabatom prema susjednoj; (9) GraĊevine se trebaju projektirati i graditi u

H2 visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako skladu s vaţećim hrvatskim propisima koji se primjenju- zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj. ju za odreĊene graĊevine, a u nedostatku odgovarajućih Ako su zgrade iz ovoga stavka, odnosno druge hrvatskih propisa, sukladno odredbi ĉlanka 2, stavak 1 zgrade (zgrada), okrenute zabatima (zabatom) raĉunaju Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10), trebaju se primi- se visine (visina) do krovnog sljemena. jeniti priznata pravila tehniĉke prakse razvijenih zemalja (4) Ceste i ostale prometnice, posebnim mjerama sukladno namjeni graĊevine. treba zaštititi od rušenja zgrada i ostalog zapreĉavanja radi Ĉlanak 108. što brţe i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. ZAŠTITA OD POTRESA I KLIZANJA (5) Kod kriţanja cesta u dvije ili više razina mora (1) Podruĉje Grada se prema seizmiĉkim kartama se osigurati cijeli prostor ĉvorišta tako da se isti reţim nalazi se u zoni VII., VIII. i IX. seizmiĉnosti (po MCS prometa moţe preprojektirati za odvijanje na jednoj razini. ljestvici) sa aktivnim ili moguće aktivnim uzduţnim Ĉlanak 107. rasjedima i velikim rasjedima u dubini i preteţno nesta- ZAŠTITA OD POŢARA bilna podruĉja (inţenjersko-geološka obiljeţja) iz ĉega (1) Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10) te proizlazi potreba nuţnog preventivnog djelovanja u zaštiti Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda od potresa. i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju (2) Podruĉja najvećeg intenziteta potresa, seizmo- prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94) tektonski aktivnih podruĉja i preteţito nestabilnih tla je odreĊene su mjere za otklanjanje uzroka poţara, za spre- prikazana na karti 3.B. Područja posebnih ograničenja u ĉavanje nastajanja i širenja poţara, za otkrivanje i gašenje korištenju u mj. 1:25000. poţara, za utvrĊivanje uzroka poţara kao i za pruţanje po- (3) Vaţeće karte iz kojih se oĉitava stupanj seiz- moći kod otklanjanja posljedica prouzrokovanih poţarom. miĉnosti pojedine lokacije su topografske karte u mj. (2) U svrhu sprjeĉavanja nastajanja i širenja poţara 1:300.000 i stoga nedovoljne preciznosti. Radi toga na susjedne graĊevine odreĊeni su uvjeti gradnje u smi- nuţno je seizmotektonski i geotehniĉki zonirati u mj. slu udaljenosti graĊevina od boĉnih meĊa sa susjednim 1:25.000, odnosno mikrozonirati pojedine urbane cjeline graĊevnim ĉesticama. Tako su udaljenosti graĊevina od u mj. 1:5.000. Do izrade novih seizmiĉkih karata, protu- boĉnih meĊa sa susjednim graĊevnim ĉesticama detaljno potresno projektiranje i graĊenje na podruĉjima najvećeg utvrĊene: intenziteta potresa i seizmotektonski aktivnih podruĉja a) ĉlankom 20. za gradnju graĊevina unutar graĊe- treba provoditi u skladu s postojećim seizmiĉkim kartama, vinskog podruĉja naselja i zakonima i propisima. b) ĉlancima 56., 59. i 62. za gradnju graĊevina (4) Projektiranje i graĊenje vaţnih graĊevina na po- unutar izdvojenih graĊevinskih podruĉja van naselja druĉjima najvećeg intenziteta potresa i seizmotektonskih proizvodne i/ili poslovne namjene, športsko-rekreacijske aktivnosti mora se provesti tako da graĊevine budu otporne namjene te groblja. na potres. Stoga je nuţno obaviti detaljna seizmiĉka, ge- Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 85 - Broj 2.

omehaniĉka i geofiziĉka ispitivanja konkretnih lokacija iz proizvodnje, prerade, skladištenja i manipuliranja sa ciljem odreĊivanja projektnih seizmiĉkih parametara opasnim tvarima. Vrste opasnih tvari i njihove graniĉne (maksimalna ubrzanja gibanja tla za potresa i pridruţeni koliĉine navedene su u dodatku I. Zakona o potvrđivanju reprezentativni akcelerogrami). Vaţne graĊevine jesu Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih sve veće višestambene, javne i društvene, gospodarske, nesreća (NN, meĊunarodni ugovori, 7/99). energetske graĊevine i postrojenja, veći mostovi, vijadukti i (2) Izvori mogućih tehnoloških nesreća su: tuneli, visoki tornjevi, stupovi i dimnjaci, graĊevine u a) pokretni (transport opasnih tvari prometnicama kojima trajno ili povremeno boravi veći broj ljudi, te gra- i cjevovodima) Ċevine koje se zbog svojih kulturno-povijesnih ili drugih b) nepokretni (tvornice, skladišta). vrijednosti izdvajaju od ostalih. (3) Preventivne Planske mjere za sprjeĉavanje (5) Na podruĉju Grada, s prirodno nagnutim tere- posljedica nesreća pri transportu opasnih tvari prometni- nom (padinom nagiba većeg od 50) u preteţno nestabilnim cama provode se odreĊivanjem odgovarajućih koridora podruĉjima (inţenjersko-geološka obiljeţja), kod izrade za prometnice prema njihovom razvrstavanju. Za cijevni idejnog projekta, (do izrade karte geotehniĉke katego- transport opasnih tvari potrebno je odrediti zaštitni pojas i rizacije terena (KGKT) po kriteriju stabilnosti i karte tehniĉke uvjete za smanjenje posljedica mogućih nesreća seizmiĉke mikrozonacije terena (KSMT) u mj. 1:5000) za ljude, materijalna dobra i okoliš, ovisno o vrsti, koliĉini potrebno je utvrditi stupanj stabilnosti terena prema slje- i tlaku opasne tvari i vrsti mogućeg uĉinka nesreće. Za dećim kategorijama: postojeće nepokretne izvore mogućih tehnoloških nesreća a. Stabilni tereni su podruĉja stabilna u prirodnim treba izvršiti analizu opasnih djelatnosti, te ih rangirati uvjetima i uvjetima gradnje graĊevina. Posebni geoteh- obzirom na: niĉki uvjeti nisu potrebni. U fazi projektiranja utvrĊuju a) koliĉinu opasnih tvari, se uvjeti temeljenja graĊevina na temelju geotehniĉkih b) procjenu razmjera posljedica, istraţnih radova; c) procjenu uĉestalosti, b) II. Uvjetno stabilne padine su podruĉja stabilna u d) mogući prostorni doseg i vrstu uĉinka tehnološke prirodnim uvjetima. Prilikom gradnje graĊevina te padine nesreće, te mogu postati nestabilne zbog nepaţljivog rada. Temeljem e) izvršiti procjenu opasnosti od mogućih nesreća. geotehniĉkih istraţnih radova odredit će se posebni geo- (4) Metode za rangiranje riziĉnih djelatnosti i tehniĉki uvjeti. Posebni su geotehniĉki uvjeti, u pravilu, procjena opasnosti od mogućih nesreća odreĊene su uvjeti gradnje na padini i uvjeti temeljenja graĊevine; posebnim propisima. Za planirane djelatnosti kod kojih b) III. Uvjetno nestabilne padine su podruĉja na postoji rizik od tehnoloških nesreća treba odrediti uvjete kojima postoje prirodni uvjeti koji narušavaju stabilnost ili za njihovo lociranje u odnosu na rang riziĉnosti i procjenu na neki drugi naĉin oteţavaju i privremeno onemogućuju opasnosti. Na osnovi procjene vrsta i stupnjeva rizika od privoĊenje zemljišta gradnji, te su bez vidljivih znakova tehnoloških nesreća i osjetljivosti prostora na pojedine nestabilnosti. Na tim podruĉjima moţe se graditi kada se vrste štetnih djelovanja, treba planirati prostorni raspored uklone uzroci koji oteţavaju ili privremeno onemogućuju drugih sadrţaja u dosegu najnepovoljnijeg sluĉaja uĉin- gradnju što se postiţe 60 preventivnim mjerama za sana- ka moguće nesreće tako da se na najmanju mjeru svedu ciju terena. Opseg i vrsta preventivnih mjera za sanaciju posljedice nesreće na ţivote i zdravlje ljudi, materijalna odredit će se nakon obavljenih detaljnih geotehniĉkih dobra, prirodnu i kulturnu baštinu i okoliš. istraţivanja. Na temelju provedenih detaljnih geotehniĉ- 9. MJERE PROVEDBE PLANA kih istraţivanja utvrdit će se posebni geotehniĉki uvjeti; 9.1. OBVEZA IZRADE I DONOŠENJA PRO- b) IV. Nestabilne padine su podruĉja zahvaćena STORNIH PLANOVA UREĐENJA UŢIH PODRUĈ- klizanjem terena u kojima postoje zone ili plohe sloma JA duţ kojih su parametri posmiĉne ĉvrstoće pali na rezidu- Ĉlanak 110. alne vrijednosti (aktivna i stara klizanja, ili evidentirane OBVEZA IZRADE I DONOŠENJA PROSTOR- zone sloma u padini, tektonskog podrijetla). Na temelju NIH PLANOVA UREĐENJA UŢIH PODRUĈJA detaljnih geotehniĉkih istraţivanja propisat će se uvjeti (1) Na podruĉju Grada se nalaze izraĊeni i vaţeći za sanaciju terena koja moţe podrazumijevati i sloţene prostorni planovi ureĊenja uţih podruĉja (urbanistiĉki sanacijske mjere (dreniranje, nasipavanje, potporne kon- plan ureĊenja – UPU i detaljni planovi ureĊenja – DPU) strukcije i sliĉno). Sanacija terena moţe se obaviti i na i daje se njihov popis kako slijedi, naĉin da planirane graĊevine ĉine dio sanacijskih mjera Urbanistiĉki plan ureĊenja gospodarskog podruĉja: tako da uvjeti za sanaciju terena sadrţavaju posebne ge- 14. UPU POSLOVNOG PODRUĈJA “TRANJ- otehniĉke uvjete za gradnju graĊevina. ĈEC” Ĉlanak 109. Detaljni planovi ureĊenja dijelova naselja: ZAŠTITA OD TEHNOLOŠKIH NESREĆA 19. DPU “CENTAR - JUG” (1) Tehnološka (industrijska) nesreća je nenamjerni 20. DPU “OROSLAVJE - ZAPAD” i neoĉekivani dogaĊaj koji nastaje korištenjem opasnih 21. DPU “SREDNJA ŠKOLA – CENTAR” tvari, a koja uzrokuje štetu za ţivot i zdravlje ljudi, imo- (2) Ovim Planom su utvrĊena neizgraĊena graĊe- vinu i okoliš. Opasnost od tehnoloških nesreća proizlazi vinska podruĉja, izgraĊena graĊevinska podruĉja, ureĊene Strana 86 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

i neureĊene graĊevinske ĉestice. Za dio neizgraĊenog “Oroslavje - zapad” i DPU “srednja škola – centar”) graĊevinskog podruĉja unutar kojeg se nalaze neureĊene moţe se izdati samo na temelju tih Planova. graĊevne ĉestice utvrĊuje se obaveza donošenja prostornih (7) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima graĊe- planova ureĊenja uţih podruĉja. nja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja (3) Ovim Planom se utvrĊuje obaveza izrade i za graĊevine na dijelu graĊevinskog podruĉja za koje donošenja prostornih planova ureĊenja uţih podruĉja prema ovom Planu nije utvrĊena obveza izrade i donošenja (urbanistiĉki plan ureĊenja - UPU) i daje se njihov popis prostornih planova ureĊenja uţih podruĉja (urbanistički kako slijedi: plan uređenja - UPU i detaljni plan uređenja - DPU) moţe Urbanistiĉki planovi ureĊenja dijelova naselja: se izdati u skladu s ovim Planom. 1. UPU DIJELA NASELJA ANDRAŠEVEC 1 (8) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima gra- 2. UPU DIJELA NASELJA ANDRAŠEVEC 2 Ċenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog 3. UPU DIJELA NASELJA ANDRAŠEVEC 3 stanja za graĊevine na dijelu izgraĊenog graĊevinskog 4. UPU DIJELA NASELJA ANDRAŠEVEC- podruĉja za koji je prema ovom Planu utvrĊena obveza OROSLAVJE izrade i donošenja prostornih planova ureĊenja uţih 5. UPU DIJELA NASELJA KRUŠLJEVO SELO podruĉja (svih urbanističkih planova uređenja - UPU i 6. UPU DIJELA NASELJA OROSLAVJE 1 svih detaljnih planova uređenja - DPU) moţe se izdati u 7. UPU DIJELA NASELJA OROSLAVJE 2 skladu s ovim Planom. 8. UPU DIJELA NASELJA OROSLAVJE 3 (9) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima gra- 9. UPU DIJELA NASELJA OROSLAVJE 4 Ċenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog 10. UPU DIJELA NASELJA OROSLAVJE 5 stanja za graĊevine na ureĊenim graĊevnim ĉesticama 11. UPU DIJELA NASELJA OROSLAVJE 6 unutar neizgraĊenog graĊevinskog podruĉja za koje je 12. UPU DIJELA NASELJA STUBIĈKA SLA- prema ovom Planu utvrĊena obveza izrade i donošenja TINA prostornih planova ureĊenja uţih podruĉja ( UPU dijela Urbanistiĉki plan ureĊenja dijela naselja i gospo- naselja Andraševec 1; UPU dijela naselja Andraševec darskog podruĉja: 2; UPU dijela naselja Andraševec 3; UPU dijela naselja 13. UPU DIJELA NASELJA I GOSPODARSKOG Krušljevo Selo; UPU dijela naselja Oroslavje 1; UPU PODRUĈJA STUBIĈKA SLATINA dijela naselja Oroslavje 2; UPU dijela naselja Oroslavje Urbanistiĉki planovi ureĊenja gospodarskih pod- 3; UPU dijela naselja Oroslavje 4; UPU dijela naselja ruĉja: Oroslavje 5; UPU dijela naselja Oroslavje 6; UPU dijela 15. UPU GOSPODARSKOG PODRUĈJA MO- naselja Stubička Slatina i DPU dijela naselja Oroslavje) KRICE 1 moţe se izdati u skladu s ovim Planom. 16. UPU GOSPODARSKOG PODRUĈJA MO- (10) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima graĊe- KRICE 2 nja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja Urbanistiĉki planovi ureĊenja športsko-rekreacij- za graĊevine na ureĊenim graĊevnim ĉesticama unutar skih podruĉja: neizgraĊenog graĊevinskog podruĉja za koje je prema 17. UPU ŠPORTSKO-REKREACIJSKIH POD- ovom Planu utvrĊena obveza izrade i donošenja prostornih RUĈJA MOKRICE planova ureĊenja uţih podruĉja (UPU dijela naselja An- 18. UPU ŠPORTSKO-REKREACIJSKIH POD- draševec-Oroslavje; UPU dijela naselja i gospodarskog RUĈJA OROSLAVJE područja Stubička Slatina; UPU gospodarskog područja (4) Planom se utvrĊuje obaveza izrade i donošenja Mokrice 1; 16. UPU gospodarskog područja Mokrice prostornih planova ureĊenja uţih podruĉja (detaljni plan 2; 17. UPU športsko-rekreacijskih područja Mokrice; ureĊenja - DPU) i daje se njihov popis kako slijedi: UPU športsko-rekreacijskih područja Oroslavje i DPU Detaljni plan ureĊenja dijela naselja: proširenja groblja u Oroslavju) moţe se izdati samo u 22. DPU DIJELA NASELJA OROSLAVJE skladu s tim Planovima. Detaljni plan ureĊenja proširenja groblja (11) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima gra- 23. DPU PROŠIRENJA GROBLJA U OROSLA- Ċenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog VJU stanja za graĊevine na neureĊenim graĊevnim ĉesticama (5) Obuhvati planova ureĊenja uţih podruĉja (ur- unutar neizgraĊenog graĊevinskog podruĉja za koje je banistiĉki plan ureĊenja - UPU i detaljni plan ureĊenja prema ovom Planu utvrĊena obveza donošenja prostornih - DPU) su prikazani na kartama 3.C. Područja primjene planova ureĊenja uţih podruĉja (UPU ili DPU) moţe se posebnih mjera uređenja i zaštite u mj. 1:25000 te na izdati samo u skladu s tim Planovima. kartama serije 4. Građevinska područja u mj. 1:5000. 9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I (6) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima gra- DRUGIH MJERA Ċenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog Ĉlanak 111. stanja za graĊevine na dijelu graĊevinskog podruĉja koje MJERE ZA IZDAVANJE LOKACIJSKIH DO- je prema ovom Planu unutar obuhvata izraĊenih i vaţećih ZVOLA, RJEŠENJA O UVJETIMA GRAĐENJA, prostornih planova ureĊenja uţih podruĉja (UPU poslov- RJEŠENJA O IZVEDENOM STANJU I POTVRDA nog područja “Tranjčec”; DPU “centar - jug”, DPU IZVEDENOG STANJA ZA ZGRADE NA GRAĐEV- Srijeda, 9. veljaĉe, 2011. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 87 - Broj 2.

NIM ĈESTICAMA UZ POSTOJEĆU CESTU KOJOJ JE 14. „Bitni zahtjevi za graĊevinu“ Zakona o prostornom ZEMLJIŠNI POJAS MANJE ŠIRINE OD PROPISANE uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09). OVIM PLANOM (4) GraĊenje nove, rekonstrukcija i odrţavanje (1) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima graĊe- graĊevine opisano je ĉlankom 2. „Pojmovi“ Zakona o nja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09). za zgrade na graĊevnim ĉesticama uz postojeću cestu kojoj 10. PRIJELAZNE, ZAVRŠNE I ZAKLJUĈNE je zemljišni pojas manje širine od propisane Ĉlanak 79. ODREDBE ovog Plana gdje postoje uvjeti za proširenje zemljišnog Ĉlanak 114. cestovnog pojasa moţe se izdati uz poštivanje ĉlanaka BROJ IZVORNIKA, OVJERA IZVORNIKA, PO- 129., 130., 131., i 132. (podnaslova Predaja zemljišta u HRANA IZVORNIKA, STUPANJE NA SNAGU PLANA vlasništvo jedinice lokalne samouprave) Zakona o pro- (1) Plan je izraĊen u šest istovjetnih primjerka stornom ureĊenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09). (izvornika), ovjerenih: Ĉlanak 112. a) Peĉatom Gradskog vijeća i potpisom Predsjed- GRADNJA UNUTAR KORIDORA (ZAŠTITNIH nika Gradskog vijeća Grada Oroslavja Boţidara Zimića, POJASEVA) PLANIRANIH INFRASTRUKTURNIH b) Peĉatom i potpisom Gradonaĉelnika Grada Oro- SUSTAVA slavja Ivana TuĊe, prof. (1) Na kartama serije 4. GraĊevinska podruĉja u c) Peĉatom Zavoda za urbanizam, prostorno pla- mj. 1:5000 posebnom oznakom oznaĉena su izgraĊena niranje i pejzaţnu arhitekturu, Arhitektonskog fakulteta graĊevinska podruĉja unutar koridora (zaštitnih pojaseva) Sveuĉilišta u Zagrebu i potpisom Predstojnika Zavoda za planiranih infrastrukturnih sustava. Unutar ovih pod- urbanizam, prostorno planiranje i pejzaţnu arhitekturu pri ruĉja je do izgradnje planiranih infrastrukturnih sustava Arhitektonskom fakultetu, Sveuĉilišta u Zagrebu Prof. dozvoljena gradnja graĊevina visokogradnje te gradnja dr.sc. Jesenka Horvata, dipl.ing.arh. i graĊevina infrastrukturnih sustava sukladno posebnim d) Peĉatom i potpisom odgovornog voditelja na uvjetima javnog poduzeća nadleţnog za pojedini planirani izradi Plana Prof.dr.sc. Nenada Lipovca, dipl.ing.arh. infrastrukturni sustav. (2) Pojedini izvornici, zajedno sa tekstom Odluke, (2) Na kartama serije 4. GraĊevinska podruĉja u pohranit će se na slijedećim adresama: mj. 1:5000 posebnom oznakom nisu oznaĉene ostale a) Jedinstveni upravni odjel Grada Oroslavja u površine unutar koridora (zaštitnih pojaseva) planiranih Oroslavju, Oro trg 1 – jedan primjerak, infrastrukturnih sustava. Unutar ovih podruĉja je do b) Upravni odjel za prostorno ureĊenje i gradnju izgradnje planiranih infrastrukturnih sustava dozvoljena Krapinsko-zagorske ţupanije u Donjoj Stubici, Trg M. gradnja samo graĊevina infrastrukturnih sustava sukladno Gupca 20 – dva primjerka, posebnim uvjetima javnog poduzeća nadleţnog za poje- c) Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureĊenja dini planirani infrastrukturni sustav.” i graditeljstva u Zagrebu, Ulica Republike Austrije 20, - 9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ĈIJA jedan primjerak, JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJE- d) Hrvatski zavod za prostorni razvoj – jedan pri- NI mjerak i Ĉlanak 113. e) Zavod za prostorno ureĊenje Krapinsko-zagorske REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ĈIJA JE NA- ţupanije u Krapini, - jedan primjerak. MJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI (3) Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave (1) Postojeća graĊevina kojoj je namjena protivna u „Sluţbenom glasniku Krapinsko-zagorske ţupanije“. planiranoj namjeni moţe se: Ĉlanak 115. a) odrţavati u skladu s postojećom namjenom, VAŢENJE DOKUMENATA b) rekonstruirati, na naĉin da se utjeĉe na ispu- (1) Stupanjem na snagu Plana ostaju na snazi samo njavanje bitnih zahtjeva za postojeću graĊevinu te na dijelovi Prostornog plana ureĊenja Grada Oroslavja (Služ- naĉin da se ne mijenja usklaĊenost postojeće graĊevine beni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 16/02.) koji s lokacijskim uvjetima po kojima je graĊena, u skladu s nisu izmijenjeni ovim Planom. postojećom namjenom, (2) Stupanjem na snagu ovog Plana prestaje vaţenje: c) rekonstruirati, na naĉin da se mijenja usklaĊenost a) Ispravka odluke o donošenju prostornog plana postojeće graĊevine s lokacijskim uvjetima po kojima je ureĊenja Grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko- graĊena, u skladu s planiranom namjenom, ili zagorske županije br. 7/04.), d) graditi nova graĊevina u skladu s planiranom b) Ispravka odredbi za provoĊenje Prostornog plana namjenom. ureĊenja Grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko- (2) Pod pojmom „postojeća namjena“ u ovom zagorske županije br. 13/06.), ĉlanku se podrazumijevaju svi uvjeti gradnje po kojima c) Prostornog plana ureĊenja Grada Oroslavja je graĊevina graĊena. Pod pojmom „planirana namjena“ – Izmjene i dopune 2007. (Službeni glasnik Krapinsko- u ovom ĉlanku se podrazumijevaju svi propisani uvjeti zagorske županije br. 22/07.), gradnje ovim Planom. d) Ispravka odluke o donošenju prostornog plana (3) Bitni zahtjevi za graĊevinu opisani su ĉlankom ureĊenja Grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko- Strana 88 - Broj 2. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Srijeda, 9. veljaĉe, 2011.

zagorske županije br. 10/08.), vanju - parkirališta, pješaĉke staze, pješaĉki trgovi, javna e) Ispravka odluke o donošenju prostornog plana stubišta, i okretišta za vozila javnoga gradskog prijevoza ureĊenja Grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko- putnika, pristupne ceste do industrijskih i drugih objekata zagorske županije br. 14/08.), što se koriste i za javni promet i sliĉno. f) Ispravka odluke o donošenju prostornog plana Ĉlanak 4. ureĊenja Grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko- Nerazvrstanu cestu ĉine: zagorske županije br. 15/08.) i - donji i gornji stroj (trup); g) Ispravka odluke o donošenju prostornog plana - cestovni objekti (mostovi, propusti, podvoţnjaci, ureĊenja Grada Oroslavja (Službeni glasnik Krapinsko- nadvoţnjaci, pothodnici, nathodnici, pješaĉki prolazi, zagorske županije br. 4/09.). potporni i obloţni zidovi); Klasa: 021-06/01-10/02 - pješaĉke i biciklistiĉke staze; Urbroj: 2113/04-01/01-10-13 - zemljište ograniĉeno graĊevinskom regulacijskom U Oroslavju, 30.12.2010. crtom ili cestovno zemljište izvan naselja s obiju strana PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA: ceste, u širini od 1 m od crte koja spaja krajnje toĉke Boţidar Zimić, v.r. popreĉnog presjeka ceste; - sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu; GRAD - odvodni jarci, rigoli, drenaţe i sl.; - zatvoreni sustav oborinskih voda s prometnih Na temelju ĉlanka 16. Zakona o komunalnom gos- površina (kanalizacija); podarstvu (Narodne novine 26/03- proĉišćeni tekst 82/04 - zraĉni prostor iznad kolnika u visini od 7 m; ,110/04,178/04,38/09 i179/09 ) i ĉlanka 32. Statuta Grada - prometna signalizacija (vertikalna i horizontalna ) Klanjca („Sluţbeni glasnik Krapinsko-zagorske ţupanije - oprema (odbojnici, zaštitne ograde, , telekomuni- broj 13/09) Gradsko vijeće Grada Klanjca na 10. sjednici kacijski ureĊaji i sl.). odrţanoj dana 20. sijeĉnja 2011. g. donijelo je: II. ODRŢAVANJE ODLUKU Ĉlanak 5. O NERAZVRSTANIM CESTAMA Radovi odrţavanja nerazvrstanih cesta, u smislu I. OPĆE ODREDBE ove odluke, su: Ĉlanak 1. - radovi redovnog odrţavanja i Ovom se odlukom ureĊuje korištenje, upravljanje, - radovi izvanrednog ili pojaĉanog odrţavanja. odrţavanje, graĊenje, rekonstrukcija, zaštita i financiranje Nerazvrstane se ceste odrţavaju na temelju go- nerazvrstanih cesta, te poslovi nadzora na tim cestama. dišnjeg programa odrţavanja nerazvrstanih cesta što ga Ĉlanak 2. donosi Gradsko vijeće. Nerazvrstana je cesta javna prometna površina Ĉlanak 6. koja se koristi za promet prema bilo kojoj osnovi i koja Radovi redovnog odrţavanja nerazvrstanih cesta su: je pristupaĉna većem broju raznih korisnika, a nije - mjestimiĉni popravci kolniĉkog zastora, kolniĉke razvrstana u javnu cestu u smislu posebnog propisa. konstrukcije i podtla; Mreţu nerazvrstanih cesta na podruĉju Grada Klanjca - popravci potpornih, upornih i obloţnih zidova; ĉine: ulice, seoski i poljski putovi, te druge nerazvrstane - manji popravci elemenata cestovnih objekata; javne prometne površine na kojima se odvija promet. - popravci pješaĉkih i biciklistiĉkih staza; Mreţu nerazvrstanih cesta na prijedlog Jedinstvenog - zaštita pokosa nasipa, usjeka i zasjeka; upravnog odjela Grada Klanjca donosi Gradonaĉelnik - ĉišćenje odronjenih i drugih materijala s prometnih Grada Klanjca. površina, bankina i iz odvodnih jaraka i rigola; Nerazvrstane se ceste koriste na naĉin koji omo- - popravci i proĉišćavanje zatvorenog sustava za gućuje uredno odvijanje prometa, ne ugroţava sigurnost odvod oborinskih voda s prometnih površina u naseljima; sudionika u prometu i ne oštećuje cestu. - zamjena, obnavljanje, popravljanje i pranje pro- Ĉlanak 3. metne signalizacije i opreme; Ulicom, u smislu ove odluke, smatra se izgraĊena - košenje trave na zemljištu što pripada ulici i drugoj cestovna površina u naselju što nije razvrstana u javnu nerazvrstanoj javnoj površini; cestu. - uklanjanje granja, grmlja i drugog raslinja iz Seoskim putom, u smislu ove odluke, smatra se profila ceste; izgraĊena cestovna površina što prolazi kroz selo ili po- - odrţavanje ureĊenih zelenih površina na zemljištu vezuje dva ili više zaseoka, zaseoke s javnim cestama i što pripada ulici i drugoj nerazvrstanoj javnoprometnoj koja nije razvrstana u javnu cestu. površini; Poljski je put površina što se koristi za pristup - odrţavanje prohodnosti u zimskim uvjetima poljoprivrednom i šumskom zemljištu i pristupaĉan (zimska sluţba); je većem broju raznih korisnika po bilo kojoj osnovi. - uklanjanje snijega i leda; Drugim nerazvrstanim javnim prometnim površinama, u - drugi sliĉni radovi. smislu ove odluke, smatraju se površine za promet u miro-