TABLICA I
Stanovnici Stanovi Kuianstva Cnstoia PovrSina Popis Popis Popis Popis Popis Popis Popis Popis Popis naseljenosti r98r. t991. 200r. 198t. 1991. 200r. t981. l99l . 2001. 200 t.
broJ lrrql broj broj broj brol bfoj broj broJ broj knr' stan,/l(ln'
Brodsko- 2.026,69 t6'7.66'l posavska r84.998 t'72.993 49.396 54.65l 5 8.7i 6 r 9.599 54.019 54.161 85,4 Zupanija
Opcina 94.84 2685 '77 '7'19 Podcrkavlie 1.5 5i 2.6s6 839 841 884 3 788 28
4.7 1.6 j,5 l.o 1.4 1,4 Yo t.4 t.'1 t,5 1.5
Ukupna povrSina po lj opriv rednog U svim naseljinra, osim u Podcrkavlju, zemljista je 3.917 ha, d. oko 4l% podrudja postoje drustveni domovi. opCine. Ambulanta postoji u Podrcrkav lj u. Pod Sumanra je 5.223 ha ili 55% Jednako je s veterinarskonr staniconr. podrudja op6ine. Sve su gospodarske io njima vode brigu Hrvatske Suure. Pod vodolocirra i Veliki dio naselja dine zgrade za odmor, kanalima je 5l ha ili 0,5%. pretezno u \'lasniStvu stanovnika Slavonskog Broda. Na podrud_jLr od 1976. fo 1995. g. je tadila tvornica vaprla i kartrenog blaSna U pogledu za5tite od poplavnih voda "Domin", locirana uz kriZatje cesta za Gor.nji vcliki znadaj inra legulilani tok Clogovice. U Slatinik i Brodske Zdence. [)anas nenra rr.ju se sli.jeva.ju vode potokn Peratolac, proizrodnih pogonit li) pudrrraju opiinc. Dubovidac, Bredliovac, Orioiaiki. Kulin, Peridol iPribrdovica. l U Podcrkar lju osint zgrade opiine posto-ii i 2upna crkva. podrudna ikola. berzinska Na podrLriju opiine je rranji dio postaJa. alunrrrlaciortr'rg .jezela Petnja i cijcli gonrji tok isroinrenog vo(lotokx. S obzirorr na loie -T r;:crr inc i qostitcljski lokali se nalaze 1..!orretne veze, rekreaci.jski znadaj o\ie u drugini nase l.jinrn. aliunrulacije za stano\nike opcine ni.je velik. Bro >>SLLJZBENI VJESNIK( Strana: 1309
1.1,2. Prostorno lazrojne i resursne znaia.ikc Tonrica. U prostonroln stnislu iztnedu pr\ a tri (za_iedno sa susiednim DosaclaSnji rrztoini cil.ievi tcnrel.liii su Poclr injenrl praktidki nerra prekida u se na postojeiinr priroclninr l-1r)tenci.ialima i izgladrrj i. 'fornice dobronr geopr-orrctnorl p'-tlo2liii ltitscljn uz - Podrui'-je .le zona voiniaka i drzavnu cestu. r inogiucla r predstavl.ja zonu kuca zr od ln or stanovnika Sires podruila Locilan-jenr nr f r-jilt i){)!l,1tli ltrehtanrbcnc Zupanile. i preradivadlie indtrstr i.jc rt poicdininr rasciiinra. - Naseljl Blodski Zdenci. Ciornli i Dc'nji te razvojen rrale plirterlc i)nrl)Llucii() Lri se. u7, S lat ir ili. DLrbolili. Matkovic Mala. tradicionalnu poi.iolrrirrctLtr i dorlaine rrlilirnosii Orioldic i Kindror o bil.je2e stalan pad za stanovniSt\o. te Iiltrz ilrririian-ie rrr.icior itih broja stanovnika i u razr o-jronr srttislu kucanstava, njihoi.o i bLrclucc zatir2aran.je na stagnila.ju ili nazaduj rr. podrudju opiile. I zbog plirodrrih. alr i zbog - Nascljc Crrri Pctok.ie napu5teuo. ekoloSkih lazloga tlebalo bi sanilari ltop i - Vri.jednosti lijepog krajolika izrrredu nekada5nju tvornicu Yapna. Grabalia i Kindrova se sve viSe koriste za gradnju kLria za odnror'. Zahva[ju.juci kvaliteti pol.joplirrednog - Ljepota krajolika i ocuvanost prirode zemlji5ta u gotovo svinr nasel_jirna nizinskog nije u razvojnorn srrislu islioliStena. dijela opiine lokacija poljoprivrednih gradevina - Vodotoci su u gornjinr di.jelovima tako je na gradevnoj destici kucanstva ili nienorr disti i predstavljaju znaia.jnLr ekolo5ku r')astavku. vlijednosl. - Slilad SLrrrskih i poljoprivrednih plostola Po ljoprivredne por,r'Sine kao vaZan daju opcirri poseLrnost rta slidtta podrudja lazvojrri resurs opcine planonr su ralolizilane i r.r l-upan rll. zaitiiene u rtitjr cc.,.j rrto:lujo-i rrr-jer i.
Sunre kao predur.,jet oduranja ekolo5lie 1.1.3. l'lanski pokazatelji i obveze iz stabilnosti, ali ikao gospodarski resurs, planom dokumenata prostornog uredenja Sireg se takoder stite. pod ruij a i ocjena postoje6ih prostornih planova Oduvanje prirodne i gradiLeljske baStine kao sastavne konrponente oiLrVan.ia ekoloSlSpecifidnost prostorx opdir)c oiituje se u Pros torn i plan Brodsko-posavske ()r'- sl ijedei i rrr c lcrrten t i l r.r l\r ocrLJr,rc :rrr i,,,:r, i e. : ZLrpari-ic lia.r obvuzrtni plan iircr podrudjt .ie doncser i.r tlavrr.jLr 200 L g. U tijckLr lada ie - Ci-1ela oplinl jc plislLrpairra s jtrga sanro vlSeno Ltslilatiit iln.ie plrtcrn taclnilt dogovora i prekrr Podr inia. Tb toj .ie praktiCki raznr.jcne podatirLa. jedirra reza sl Slaronsl,inr Blodrini - Irz\(ljn()nr snrislLr srt r:rjrccr trapleclali U Proslc'r'rrrr Planslia clokLu',icltacija koji biljeZila rasclja jir2rrog ili.jcla opcine: pol,r'ira prostol dltrlSu.ie opiine Podcrkavljc bila Podcrli;rr liasluSic i ljc. Grabilij.. .ie izrailctta Lt razdobl.jri liada .ie ptrdr-Lrd.je opcinc .__''.-*".
Strana: 1310 .SLLJZBITNI YJESNIK( Bloi: 12
bilo Lr sastar u nekacla3n.je opiine Slar onslti Plan .jc pfostor op6inc Poclcrkallje B rod. irrler'plelilao liao lubri dio ncliacla!u.je opcrne. Plogr';tnr orn prostornos lltzt,itl'a uoiar rju6i rlcntior e prt2njenja nrsclja ali bcz RepLrblike Ilr\alslie tal,oder su dana nelianaiela znailjnih p,,rtic:rjrih nr.jera zr zausta\ ljan-ie tug reler antna za ploslor op6inc. procesa. Dnras je .jasno da sc ta-i pt'oces oJt.ll'lrrr.r l1r',-rnin \r pJa.r,, i n. nro/L jc Prost,,rrri plarr opiine \larurr.li Brod zaustaviti. a k:rmoli preolirenuti. Za to stt relativno detalino delinirao specifidrrosti prostora potrebne druge potica.jnc mjele. i utvrdio buduce srn-ierore razvitka: gospodafstvo- demografske prorrjene, potrebe za Kao plarrske su bile istaknute povoljnosti prostotorn i ulbaninr firnkcijanra, te optinralnu geopfometnog poloZa.la. te usm-jeravalle na infrastrukturnu oplemu. U razvojnirn elementirla razvoj po l.jo privlede. stoaarstva, Sumarstva, on je zastario. .jer .je od njegor,e izrade (1987. indLrslrije i turiznra. To su danas elenrenti na g.) pro5io l3 goclina. a novi dlu5tveni i ko.jinra bi se nloqao zasnivati lazvoj opiine. No gospodalski . ustloj Republike Hrvatske traze pitan.ie je iura li plostorni plan instntmentarij za novi pristup uredenia i gospodarenja prostoron') onroguiavanje razvoja ovih clje lamosti. op6ina- To se najdeSce rjeiava tako da se Razr olrti crljer r bir Se opcine 5lr\ onski osiguraju (ple)velika gradevinsl(a podrud-ia za Brod temeljili su se na postojecinl prirodnirn daljnj i razvo.j. potenc ijaln irrra i dobrom geoprontetnom Tako je bilo is Prostornim planom po lo)aju. opiine Slavonski Brod. Na podrudju opiine Podcrkavlje sLr ta podrLrdja prosjedno izgradena Uz prirrrarnu lon gilud ina In u lazvojnu s tridesetak posto. Iznimka je donelile Tornica i okosnicu nekada5nje op6ine Slavonski Brod, u dijelovi prostora sjeverno od Grabarja i dijem je sastavu bila opiina Podcrkavlje, Podcrkavlja u lD is lo c iran.ie m rnanjih pogona Brodski Zdenci 250 prehrambene i preradivacke industrije i Conr.ji S Iatinik 50 razvojem rrale privrede u brdskour podrudju, Donj i S Iatin ik 100 omoguiile bi se uz tradicionalnu poljoprivrednu Glogovica 200 Matkovii Mala 50 i dodatne aktivnosti za starovnistvo, te kroz Dubovik 50 formiranje nrjeiovitih kuianstava nj ihovo Podcrkavlje 400 zadrZavanje na tonr podmdjr:. Oriovdic 100 Jadanjem uloge sekundarnih razvojnih Clni Potok ZariSta opiine ko.ja su bila predloZena prenta Kindlovo 50 kriteriju uticajuog radijusa do l0 krn, stanovniStvu gravitacionih podrudja se nastojala omoguiiti, uz radna rnjesta i bolja dostupljivost IJKUPNO 1.250 centralnih funkciia i usluga. Podcrkallle je bilo svrstarlo u tzv. Iokalrra srediila, a Brodski Ostala naselja nisu bila posebro Zdenci u tzr,. ponrtrcrra sredi5ta. lskazana.
plsnon] je bilo predvideno da svako Poljoprivreclne povrsile kro plinlarn i kucanstvo inra sVo-j stall. a tcZilo sc siandafdu llrzrtjni tesurs planottt stt biie rllorizilane, a od 25nr' stxnlrene polriine po s{anovniLu. iriio je pfcd\ ide nLr i poboljSanje liidromelioratiln in zahvctinr a. ,,SLLZBI \I \ JEi;NIK.. Strana: 1311
Surle su se planonr ititilc. ncsatir ni plilo.lni llfircst. tc negatjvnl rnii.:r'aci.jsl,a bilartca. ii:ro i ratrta zbivanja S ot,zrlrnt nu kitra(icr lasclja i ut jecala sir ira klctaoie brO ja stan,.^ nika i r-r paiceltcije. tc irnLrr irrsliilt oilir.-rs.r. ulilzlrll se "p: irr i l'.,.rerl.; i l:.. pott cbli 7i\ f itrr-nlltf il|r.ie ni inogLlcnLrsii preoblikcr arr ju 5tano\ !9-ili. do i.lntif ri -:.lrilalcr irrsl'ih p,rdlui--il Od i.5lS irika 3. 2.:ili odlederrih ['rosli,rniur plaronr iz 1937.g. starro',lika l9'l i . e. trcnd opadarr.ja blLr ja Potr',:brr0 -je osiuurati prostor zr raz\,itak starrrvniiiit .ic iriLr lirlnsranilLlt. I'r.'nrrt popis'.r i: prir redc i nrrrr-iih industrijsliih posona 2001. godinc laj tfend .i. zausta\ ijer i biljeZi se prehranrbene i plcladir aike nanr-jenc 5ro bl porast broja stanor nika Lr posljednjih desct onorruiilo intenzir niji lazvoj nusel.ia i povoljniji godina u 6 nasel.ja i ukuprro u opcini za 4ol0. denrograt'ski raz\itak. te ot\aranjc ladrrih rnjesta. Posljedrrjih godina lrloj stalorrtikr staqr)ira tako da izgleda kako se u zadnjih dvadesetak godina bro.i stabilizirao na oko 2.600. PoboljSanjenr 1.1.4. Ocjena stanja, mogudnosti i gospodarske situacije i otvaranjenr novih radnih ograniienja razvoja u odnosu na rnjesta mogu6e je poboljianje i daljnji porast demografske gospodarske podatke, te i stat]ovn ika. prostorne pokazatelje Naiveje dncvue nri3racije su Lr smjeru DemografsLa kretan.ia kao b itna Slavonskog Broda gdjeje velik broj zaposlenih pretpostavka gospodafskog i prostornog tazvitka u nepo ljoprivredn irr djelatnostinra. U opiini je trajno odrecluju opii dluStveni razvitak. Izrazita dio stanovniitva zaposlen Lr nepoljoprivrednim urbano - ruralna podvojenost u llrvatsktl gdje djelatnostinra t ad nr in ist rac ij a. trgovina. gradovi populacrjslii jadaju. izunriru, dok sela ugostiteljstvo, zanati),
Broj stanovuika B roj (prema popisima stanovniStva) - godina kucanstava
Naselje 193 I 1948. 197i. 1981. t99l . 200r. 1991. 2001.
l. Brodski Zdenci 584 438 394 350 329 106 97 l. Crn i Potok I l1 |0 23 5 0 ) 0 3. Donji Slatinik 249 258 228 199 I8l t88 43 4. Dubovik 149 221 r50 1?2 90 99 ll lc
5. Glogov ica 490 416 347 itl I5 -i 7i 04
o,1 6. Gornj i S latin ili l3 6 all l6s lt8 93 34 3l 7. Grabar'1e 280 )92 274 296 104 il8 94 r03 1t,1 8. Kindrovo 182 Il8 ll0 I Lr6 9l l4 30
9. Matkor ic \ lah tl+ l5t r0l 65 _i (; t5 i5 l2 I to I0. Orioli ic l0r Ii 5 lllb r6i lt8 '+.1 11
1 l. Podcllirr Lje Il ll6 I9 l5l il0 l9l 9l it4 12. RastuSjc 166 Ii 7 2;9 195 i0l 21t 9l 92 'lbnr j.10 I i. ica 191 il6 i40 35t) -l7i 1,J8 lli
:1,1 .SE i.5+9 3.iir I 1.8 9l i.6 Fjj Lrri :.6i6 Strana: l3ll ,,SI.UZBENI VJESNIK( Broi: 12
Cospoiililslvc' opiirrc Podcrkar l-ie bazira ll iorloopslirbi .ie prioritet povezivnnje se tta poljoplir lcrli liao oslo\ no-i rljelatnosti l-',ostoieiih dijclorlr Lr cjeloviti sustar. stanovniStva. Ogran iirla.juc i eIonent lapletlia su urali posjedi s trsitn-icnirrr aeslicanta. te Odr odnja bi tlcbala biti jedna od iscliaraltjc i.i l,rr'lli(na zlrrrilr:trr.i:t plioliteta u bridLrccnr lazcloLrliu liako bi se poljoprir tedrrorr starror niitr a. spriiecilo zagadcnje plrdz'-nrrih roda i vodotoka od rekorrtrolir:urog ispuitarlja otpadrrih voda. Unapledcnicnr pol.j opr ir reclne proizvodnje tlebalo bi liralitctna pol.joltlii ledrra Radi lcr.ltrlncije yocla predyiclena je podruija o2ir'.jeti intenzirni-jonr proizrotlnjonr i gladrr.ja akunrulaci.je Clogovica iznredu naselja moclernizacijom po l.jopril rede. Glogovicr i Podcllilvlje.
lndustriia u opiini Poticlkar lje nrje U okviru qlader irrskilr podrudja razvijena. Proizvocln-ja i prerada poljoprirrednih ocijen.ieno je nuZnirl izvr'5iti prer-aspodjelu. Ona proizvoda .je neoruaniziraua l zasnrla se na se treba zasuivati nx tonle da se osigura prostgr po.jedinadnoj inici.iativi. Jedan od ploblenra za radne sadrZaje, spo[tsko-rekfeacijske zone. predstavlja nemogrrinost lociranja r:zbiljni-ieg javnu nanr.lenu, te stambenu gladnju tanro gdje pogona prehranrbene proizvodno - pleladivadke ce se skladniie Lrklopiti u stanie plepoznatljivih industrije ili nrale privrede, te oblika obrtniStva t'izionornskih c-ielina u pojedinonr naseljt. koji zahtijevaju veie gradevne iestice. jer' Prostolninl planonr opdine Slavonski Brod nisu 2. CILJtrVI PROSTORNOG bile definilane odgovarajuce zone ove za RAZVITKA I UREDEN.IA djelatnosti. Zone za ntalu privledLr i industriju, ako se izuznre lokacija nekadainje tlornice Teurelj n i ciljevi prostornog lazvitka vapna, uop6e ne postoje. proizlaze iz analize plinrjene closadaSnjeg Prostornog plana nekada5nje opiine Slavonski Prostorne mosuinosti i poterrcijali su Blod, te iz snrjernica prijedloga Prostornog povoljni za srnje5taj nanjih pogona sto ne plana Brodsko-posavske Zupaniie u dijelu sto se zagaduju okoliS, a narodito u Podcrl in l rast lLrk t rrlu rradn-jonr ,.)l)ielilll za nrlr'acirin:lirr ile rn.jere- oblazoi an-jc. zdrar:tr (,\. op\kf lrLl. Lrptirralrrinr od lcd ir an.lcrr naniJeuc r.jerskih ob-jeiilta- irIcdc]ije nricslit zl Ireiz-- rrl-rrrlt lr ,\ r;,rr.r l|:r u. ^\ | druStr eni i liultLtlni iir or liLrrli. rc tenrcllrrr,r-r lenonrena- i poboljianjc liont Lrn l lnog itilndxrda. - iletitl.ininr clcliniran.jern sadrzaja - Oiur an.jc r ri.jedrrilr ricizi.iradcnrlr l)f!)-\toia srrtlcr ira Loje sc nrt:grr gladiti izvan uz lirrnrilln-jc qlaclcrinsl'ilr poclrLrija. !rfadc r irsjttrs yrocllLtt.ja. itr aZar':riudi ptri.i.]csrre tniitficc niise l-il. - na prr',slorinta nanri-ien-ieninra gfadr-ii pr,laziti od postolcaih prirodnih i C)sncrr ni cil.jcr i lazr itka konrLrralno- liuirrrlno pori.jesnilr lila.jobraznih plot stne irthlstrrrltu|r: nr,rtLr \u r\csti llal vfijednosti- le nilaind 2i\ ota ruralrlog nekoliko todaka: stan ovr) iStla. r';rciornlrro.,r defirtir:trt-jr pr'ostorl zl - gladn.jonr i rekonstrukcijom kornunalln- pronietne i inliatsrukturne sustave. pronretnih objekata pobo l.jiati k\alitetu - oduvanje zona uz lodotokc od izgradnje Z iv lj en ia. izagadenlr. - unapreclcr.je zaStite prilodnih rc'sursa (r'ode, t lr. zlaka). Su\ rci}rcrl; odnos DrcDla prifodnini - saniranjc izgladcuih i korlLrnalno izvolina tenrclji se na plincilriura odrZiyog neoprerr l.je n ih podlui ju lazr itka lioji racionalizira rr.iihovu razinu - kottttirrrlnillr.'l'fLtlrarr;c||r ir\ufitt u\.isr( liolisten.ja. Sr rha racior;rlnog koriSten.ja .je u za prostorn i iazritak unutar' lircrii,ricnih n.jihor tr oau\ an.iu. liotiStcnju i ptilagodbi gradcr inskilr podr-ui'.jl- sad:lsnjirr. rli i bLrduiinr poi-rebanla. Stoga je - osigLrrarrjenr prostora i koliclor':r z:.1 potfcbrlo teZili osl\,areniu sli.jederiih cil.jeva za pronretn ice. energetsliu i kornrrrralnLr pojedine od n.lilr: in fi astlttli tLuu. osiguran-jcnr prostorrih u\Jeta zn unapledcn.je pjeSatkog i Suntet biciklistiikog kretania. - u pouledu razrda pojcdinih iirnlicija cili Cill zaStite Surna kao nositel.ia identiteta je ost!ilrenitj noVih radnih r't't.iesta u podrudja je da se Sume, kao sastavna i jedno-j od rri planirane radne zone. nezaobilazna slika kra.jolika- Lr najveioj moguio.j nrjeri otrrrairr rra podlLriju cijele Zuparrijc. Poscbro se naglaSava cilj da se 2.1.2. Racionalno koliStcnie prirodnih izv{r'2r prostornim planom urecleljir opiirre saduvaju Sumske pollSine. a teZi se oduvanjLr Suuraraka i Na podrLriiLr opiinc znatrre porliine Zivica koji se spoladidno prepiicr: s povriinama pokrivaju Sirnre, lirade i njive. te kralitetno druge nam.jenc. poljoplivredno tlo. a na .jugoistoinL.,nr di.jclrr vinogradi i r oinjaci. 'frcba: Jedan od rljrainljih ciiierii plarra - oiuvanje i zaitita prirtrJnilr lcsLrlsa-prorurli se [-rplavl.jan jern i Lrleclir an.jenr" te] tla.ininr na naiin cia se naii,rlliietni.ji |rcizgrrdcni pIitst,rr' gospoclar en.jenr ()dn\ ati sr e frrnlcije iLn :r r:.1 iz'rladn.ie. S unr a; Ve lili znaia j ir-rraitt r.'ciu1,'ci. iiil() pr itoci ln ll lsl lLrl.:tLrrr c i rlorreln,: sustltvc Peniie. L-.ilo Ghrgor i,:c. plairii-ali talio Ca re uulo2ai;rju c-it io\ ltosl p(--':itojr'c'li iunra, i{aciorttln.; k.;ristcric irir',',.iriiit rr:srir.rr l-l irrirtrnra orir:,guiiti lc;iir.ciiu : PostrTc sc: eiiuliaciiir. t-.i trr :rllru predr id-iei; \'lrt-.'rtU ;.rr;,ltrlrrtr l, 'tl:,rtt:. 1i.rl c - sf.ladrrirr odlosnoil po\ ii;lt, Surnrt ; lirilJoDlitzi: lci.jolrr':r;3{11i)1' z;ntiiisiu- l:- I i'.. ,t,ritrt \ltrrlil rrir li(1., ..i: t:.,, ,r-iilt,;'. !r'iti.lai i,rsi,ti) p,;iill,ir i c l:\ ii l jt!tr.r {L)sl)o(!iir ar-le. Broj: 12 ,>Sl-l-iZBENI VJt.SNil(<, Strana: 13 1 i
'1,.r Poljop t'ivred ra th: prirodrir:r obilieTjinre. sc posebno odnosi na planit anu akurnuiaci.ju \jisoka rioZiil.ia.jna rri.icdnost i irogatstlo C logo v ic a. pfostora tlora sc saf,Lr\ali n je-lolan.ien: ;:nailjlii traclicitrnalne oirlac{c iia (rri.rirrsli tlro. brijcZrti diLr). zadrza\anjcrn izm.jenitnih liuitLttr {r.lire. Mincr-:ritrc si!'ovine: tra.,'l.iaci, r rrr:njrci. r in,rsladi. !trnre). - iulati i r'r'ccinor ati lcZiitl nrin,.-ialnih zallr'Za.. an.je nr liradr i 1,ain.]alia. .Tiior ina por oljnog poienci-jala+ 2.. - Trcba: - f aar o-lralnrc--liatiSteirl€ .- -- - Tcl-irrir rrrl?rrr - upii,-'eln"3 f uri. crri.r , Cuvati i Lof;-!liti l.r'aliLctitt tlr kao -n-a[Lr-icrril--liopa--lapia--sailir:ari vri.jedan pr irodni i gospodarski val;n, re sta',1. potencijal. te ih koristiti u poljodlelstvLr - ?li-= -- Lr i e'entualnoj kao tiajnoi tratl-jerr i: @ - Ne poveca\rti gradevinska podt tti.ia na pro p I sa. prostorima na.yl'valitetnijih tala: -- - Spreiavati qladnju ko-ia ni.1e u funkciji i racionaluog koriStenja tala; 2.1.3, Oduvanje ekolo5ke stabilnosti - Omoguiiti gradnju gradevina u funkciji vrijednih dijelova okoli5a gospodalenja poljodjclskim povt 5inatna. lnventarizacijom plilodn ih rezursa i prosudbonr mogucrrosti njihova optere6enja, te Vode: potreba inaii|a niihove zastite, doprinijet ce se oiLrvar\iu ekolo!ke stabilrtosti. Srrhorito ie izr rsiri :\(obrrlt\rlrlu I viSenarnjensku lalorizaciju svih plostora uz To je osobito vaZno kod za5tite i vodotoke prue znaiajnih vodoprivredn ih koliltenja podzenrnih voda i nrineralnilr zahvata. Takvim zahvatinra obvezno bi trebale sirov ina. prethoditi studije ukupne gospodarske koriSrenjerr opravdanosti i procjene ut-iecaja na okoliS s Konkurentni zahtjevi 7a predvidenirn nrjerarra ubla2alarrja negativnih prostofa iokoliia (naselja. po l.ibprivreda, rekreacija, posljedica, jer i nranji legulacijski zahvati nrogu Sumarslvo. gospodarstvo, degradirati slikolit iIi znadajan f:rajoIik. pronletni. energetski i',,oditogospodet'ski sustavi. le postupanie s otpadom) Za podludje opiine od velikog je uskladit ce se utedusobni-', i'ac i s znadenja zadrZavanje prirodnog stanja ioduvanje interes ina zaStite plilorie i ir;ajol-'iaza, svih vodotoka. Cilj je oduvati ne sarno vodotok oduvrnja bioloike i kraj obrazne vei i Siri prostor uz n.jega Sto ukljLrduje laznolil(osti i i.-akvoie zraka, zaitite vegetacijski pojas i prilodnr: iurndacijit, roda. taia. "lirne. b,l.in.-rg i Trrotinj'Log odnosno do lin u. svi.ieta i zeillie od buke. ZaiLita plirodnih lri.iednosti: tla, vode. Treba: nincralnih siro\ ina, zralia. lilitne, biIjnog i Zivr-r'.iljskog si iict:r, oCnosno, ttz Stititi podzemne i uadz':mne \rodne oclr'eLl i-,'an-ie nrogLri)rrosli nj ihovog resu rse od oleiiiiar enja. lioliitenja. e.ia to ne dovotli do njihove Stititi iodotolie oc1 bujiinih roda. dcgradnci-je i treslitttlia. te Iaclonalllo i i C)sigulrrri ulrrtlilan.]c. zaitiltr Lrrlo'Lolia ..'ri .r,',je . zrit;t,, rr.r 'r:iein ot ,e tre ;rkunrulrci-il. lc rr.jilior ih o1:laiii plelrizi nosiri kapaci''ci restr!sne ilsnove zadrZai an-jcnr pliloclrrih toli,rr a .1e glol;a1n: cil] za postizarr.ir' ei'o!o5kc lehniilia ljc!cn-ia obrane od poplera i :lairiirtosti. visol,ih r urlri lodotoka nr ilagodiii Stlair:r: ilitr Rroi; il
l)1ti!,,rrjt,i ;- .11t...il; i.i,Jri:t.r.;i; ,:ltr.1il;.i'..11i-,lirl.ilteg it,r'ji,,ll(;l llztitf:l .. ..,., .,t1 t,, .,.1'1. - ... r, ,,, :-., I. s',llir,g n lrse ll.r Lr Lrltiiiri ]i..i:r n,,:irl]|t ti l\tti liiJit;il i,\r..ti.i ir. D:r b,i ;r t,., ;..;-rtilli; 1-',.,i:rl.r r,,.ie: ,z.tititu r1u .: \J ()si,-tLr l11: - !iiL!,,trililtint iirri),;l.lir\.!t:j(ill Racir..;,rlr,-, iictir ilrn.je liarirr irt-ck ilt rrrrJ.-ri;tsi.ih trorilrrii.r. 1t 1r,'rllui irr osr,-rLit a\ ait.ient lllint.jelel i lt si.tndrr cll kr llitct.' 7irtra u itiinlt. Crrcler in:i,a podruc'jl tlcba odrerliti - tecil'Iitarlcrn. rllollironr i LnaZailiLrii pori.icsre ntlrtricc nasclja i (..ircJili i sLn lcrrcnilr nt.tLriilrilll zi-rr irr ilrr In_iI rtti:tlrri tr.'., /i\,,lir. l! :r\J(t( gianice irlprLiu os igLI at i optioralrru rcliiinri rr LL:iilrl se ;,:a llrlre saclt 2aje nr\\ r ilcf\'nii( .),1)\ -.1 iblrn ilrirr poscLrnc rildnc z()ne. - 'l'r'ebl saiur ali ,s\ e r ri.jcdrtc Prostt-.r'i lioji se iroriste liao pol.jopri\ icdrre ltor riinc-. te trlio osi-qutati ckolo\iie i lila.jolrrazne rii.jcdlosti poijopi irle.lni dijeior i Cestica,a bili sll plosfofl. LluLllai g fr(lcl ilrsl( ih pocllLtt-ia tz - P(1\ liilrc iiitllir .L t|(i! ,t1)"rl,i\.r,i. I DIethoJrrog plona. irrcd\'i,:!icr ct se ki0 polfLhir.r i. . .i:r .,tr i', 'l,.t.rrr,'.t 1-',ol-ioFrii rcclrtit podr Lrij:r- l zl dalirlji g|a,-ler ekosLrstll\ ir. rlz\.i [e se iIsk:t pod|Lri.ia - Kakr t'cLr ;rtlif:l as \a orlrzu\ llli 1'reLir i,l.:, ti '.',11u 1'l.ic ,rt:.rirt u:ir.:ttr,rit plostornirr |lzur.icSLrjcnr Lrrlitetniir plisttrp s jar nou piriu. (irtcicr ni diiclovi tehnololi.jlt i i'cntinttliar.rirr iioirirc,!t,i:t iestic: rrrcdi irfuju sc tiubine olit' 50 trt .,lii _g.ospodr,rsl(ilr tljelltrrosti. Stecinionr i Llz Lr\-ict .jc rnogLri:r i -qracln.jx rac iortirlizr,e il, 'rtr errert.ic {e fJZ\,'iL:rl korr Lrr alre in fiastfutiire. dopun"kinr lrltctrtatirrtilt izrt.rt cnur:rrjr. Ni'r'c rrlice {e se phr)ir'r'ri; siijedeci - l-reba saau\rti k\aliteltr \'odc zastitonl trrdiciiski Iorgitudiralni o h lili naseija. podzenrrih r,ode. otvorerriir rndtrtokr i akunrulacija. tc fazlLrjenr lionrunrilrre Definirarr-!c sLrstil\':r dfLrStvene nr.jcra za n.jiltov inflastrLiktule (r odor od. k:rnirlizaci.ia j. inllastrukir.rle naselja i tazvrtek. G lede zaStite najvrijedlijiit prostornih prirodnih cjelira ciller i prostot.n{)g irletlir rinja PoLroliSanjcnr cl r'LtS t r ene itrfiastlukture, pose l)n ili SU: o obroYotn postojecih qradrionl rove osno\rne iliole. glrdnjollr j - oiu \.anj e rel.jefrilr li ir I r k l € r i s I k a d;eijeg vltida, prostora za lekrcaci.ju i prostora. naroiito d,rlirra \ odotoka i oliu pijan.je stano\ niatva. kYaliletttont istaknutih le'ljef)rih toiakr i r izula. opsklbonr- poboljSan.ienr kont unalnog - oauvanjc neizgradclrih pfosrora. te sfandrfdr cioprini.jet ce se pobcljiaDju strukture i odgovaiu-jirccg rnjer ila kr alitete ZiYota unuta! s\akog naselja. izgradeno_rt rulalrrog lilaiobraza. - potican.i. razvoja luliznrii i rehlcacije Osigurarrje prostorr. i koridora za oko lliuurulaciie (ilogoyicti. te. pfonrelnice. cncrgcisku i konlunaln Lt YrednoYax.icnl !iepotr iLrna, tlo!irra i irrlrlstrul,t'inr izvora. Pillorn sc trc-bir ()sigufat; Itolidol i lro\t". lii l.'kl,lrt.j .rtSt.ti u l)tl'tll.lriiflt i 2.2, (lilievi prostolrrog lirzr itli;r o1-.iinsliog lic'nr,,rnllrtc inlla5ilriiture. 1c 7.x drZarnu zniriaja ccslU L)il - J.ielotxici iio\iJttt tlasonl. llci',,rr,j , r,itr:,di ,r!b.. rij(iiti preilr:r [.lkrioni rilz\ oj re sr: icnrci.jiti r]ri !iortrinoj stLrdi.li ut-icc.:r-i iril {rl\olis triLtrlttiu prir,'ritlili t;rzr rr.irih iltttlarl- rr;r sr|reci.ii Lr,jla!lliliitir otilit(la :1:t istoitli dit-' onil', Lrr:to,Zelih i ,.i,r,riaLiilarilr Lrz irlor rcnrerro ll!.o(i-iLi)-p()sr\ skc ZLil]lr n i.ic. llr, ,; i i 'SI L:7-Ill.\l \ .' i :'ili'., iiraria. i3 I 7
1,?.i. l)criioglrr l.s li i larril;rii ,i ,-i:rt,]il: .1i ir, ir' .il :iirri\\ riisi|i iJ cillaiirii ii,riii:tr ijsl'-:i.l.L,irirLlt |oeLrira i'!)lil,,;rij ,,- i,r,\ i. tl pfeil-.1;r\ l.i.r-iri rerLril.rri i L,i.r'lr f' .,1',lli lll llrl i)o\i,llr!c ir:iro(lrl,l oci.::tt k:ci.t,:;:l irtL'i.r r :, .rl.,,ri: jr(rlcil., iiif i ,.:.:i :-''i!trcl!]i lt0lozl.. :t i,oscl:::o tenrlcrrr: i-lc i,i.trrt.iri i ,i.r,.it l,ll,-irir ! i '. . r\\rjl ilr,'rju ioriilcnlc:l t:c-tedjltiir stil;lo\ lli\l\ ii r.t 1:trL.iailr t:'rrl,:i,I i-.lr,ri,)r.i lri;'r,-rii rc S!' llii iu,-i,rirlrll]l;i. '.f.r.rt.11t .. J. t'.,.1r , : . . r.., ; ; j jc!':ti ", -,. -ri.sl1,-,11 ;; l : Lr-icri rtiiiit i.j i pi osi. r n ; r'rrzr:; cJctttografskc ohnore il99(; i ,. r-.,r irLll:rih r l.t ir ti,rsli Pr alstor ur)S irllrilr Z'-iltari-ic. J)f1)si()rjrjnr sc p|os1r[ni -flclra lllilIa]|r] lrclIeriL{u irrr.ii! lt \ idLr ir, il.i!-Lrii,- :.ri.r i,L,t,. 'ii'. i: i. Lrr jtli i rroquinosli 1L'L snr.jcit;,:.j (ic ..\ stl vcot]ra Tn aat.inc rl ]] r s rit i ! li i ) i \irLil..l.lri ,ilelatrr,r,:li l.Lric lrei,,r;lltto Itorirte zemlji!tc. d itar c flrr atslie ,. i- ni'r' -l.rt:ri,l.i /.ltll(\ ,e i I'r. I11,. 1I',' ,, ofiiir-icrsnc. L)jelatrrtrsLi nc s:ni-jL! Lriti r,r Duqo roi plo-qnr2:c i-.r'oli nc- iirctnn-jl suprolnosir ia zrsLitonr okoliSa. a .jedan od stanovnika tlcLli uz-cti klo lllfoksiluxli\ ile l.ritcri.ja L:r1r:bilr -ic t!u nratelijalro nro(ir tenderrcije. (, .j"r onc clr.isc ne sfllt(; pobol.jirti liri:cit,rrlerije llo.ied;n;lr nlseiJa ili or:tattiicnjittlt tt r,;, i ,' rrrn.rirrrr 1tl:rrtirlrtjtt opiinc u ! ie lin i. druStr'cnirrl i cLonorlsliinr airriteljinll. l(itlio /l podr-udje opcine l)oclclliirr l.ic. rrk,, i zl ir.ic-r:o l,spostrvlj,rrtic rrr\ notcz!' u iirettr !irc,'l,rrr7err.ju. tr (.;(il ,/rri irritr. tlrosioru .4 prni-je prrstiZc sc dispclzrinr laspolcdonr gospodai siiih sadrZa-ja koji Pocicrkavl.jc.jc U opcini trcnd op:rdrrr.ia zrlrtijrr r.l Lr rur.i.' lolilcijc liilio lri biii stanoynika od 1(il l. s. do 199 i . bio Ii,-rlsl.inlul. prinrjcfelj proslofno_j sltul(ruli posto.jcieg Ott prenra stanot niSl\ .je ltc.rpisu a l0{) i. itodit)e 11l,'ilr\fr zaustav lJ en. Razr itrk. opainc tcrrreljir ac se na Cil.ie r i cle ntorrlal'sko!. razvitl,a s'!r poljodjelstr u tc pratccinr irdLrstrijsLirn zadtaati stan(r\ r)ilic i rrntoliuiiti llisi:l\ ali d.ielatnostinra: nrini laInre, kapaciteti zii il! eradLi povecarrja brcja starovnike i crnoguiiti ntesl. nrli-icli:t. r'oda. ptrr r-61. pr',.)ir\ odriom i pfostorne nrogrrInosti za tO. I)lan jc mtlen Lrz uslIZr)orn zunalsl\'Ll. Lrg()sti1c].isl\ . lirrisliiiioj pretpostavku pirr eclrrja bir.rle sialtor nilia s:r poludi t! na clje'latnosti Lttlr cl ra sadaSrjih 1.000 - Ltj56 r:r l.iU(J stil'to\ nili:r rlo n iU rac ion a ln i.ii nlain i:[,r'istiti lokaci.jLr 3.015. g. Sto ic pfclpostitrj,a i i,r Prr)stor. or irciiadlinjc l\ onr icc \ apiri. plarra Blodslio-posar s lie 2upaui.jc. Posebiru pi:2rr-jir ir:lT,rit, Lri 1;o:vctiii r:rzvitkrr rnlrloq uosl;ctiaisl., rr iol)rini5 a. Porast bloja stanor.nika bit {c nrogirc uz poboljixnje uliirprrc eiiorrlrntslie sitLracije. t. Prr)sl,.r'lrirr illiirrlnr i)fid\ i.lc|] .ic iazr,0j otvafan.iem no\ ih fadnih rniestir. rrdjrili llj.iirt!riisli il -i zr:,ire ,,:ir ir{ii:\t!'ij'J. li', i.l,: :ii r:r loLaci-ji rtl,rri:r!n-ic tr'ortice je Ll opcirli rli,-r stirn,-'rnlii.,ir zailaJi,j;l:! \itprl. 'ffcJ'.r .ii ii,.:reror.ioir q, r,sl (ir':rbil{a. na ilrF.,Iiul)ri\rlJJ||irr: ,, tl -lLr.,,,rti L| l(icl,. L rel.rJlln-jLri lol r',-iii lir,iu i: i,,r'i:tilr roisiir. a u Slar on-rkoitr Br L'clrr. t'.,.1:..!. i- .- 'i- : r , i.l.:,...rrje s1l.-cijrln ih i ,,' 1i; {,J:ltltit i.2.2. i)r'(!rtu!'flo- rr7\!rjlt' si: irili,:r'c /,'it||Lial.,,' tli.i:ri,t.'.li .- lr,):le :,:.ti.;litj ;r it iiii!r itl-1r.lf \ itr:,rrr:t t..t.lii Lir'ili'rrt.rr i j,i i) l:_, | -...r . .,i-,r, ,. rl.'\ rl-:l !,., !t ..,,. li ''.:,: : .::,'r :,.: .l.r: , ,.'t.. '.' ' rz. rf... . :' ,.1 j . :- lr I !j ii i: i :riiiitri(lilisli! rirlr iLl i' -iirrrr.;ii,, ir'-lL sit!;:1.c. Lin:!i\ \'.lLl.i' :r.:: .r i. ',rrocletrJLi lltIr,111,;111,;.'i|',;1, rillrl;ii i l-ri.. i r.1 ! ,., l',,.r,",,r:.- Strana: l3l8 .SL{ ZBI-\I \'JESNIK.. Broi: l2
rako Ca ss odrTar a bioltril,l rlznolikost. cestrr Dji. sposobnosl obnai l.jan.ja. \ italitct i pr'odukrj\l]ost- lzilrailn.jorr ceste nii novoj tlasi 2ivot rr takociel je c{io r.:ospotlalsl.e slntkrufc (rpiinc. r)\inr nasel.iima {e se uroci oclriilrti neontetano o(l trrnzrtllog pfr)nr.la. Pligodorr otlreJir anja speciii-nilr ciljeva razr ijati dugolcrdnog lazr itlia poljoplivreclc r a2no -jc Ostlla naselja ic se i nadal.je hidro i aero nrclioracijonr. raciilnalizaci.iorn li.ao prrr-stolno izclvoiene cjelirre. Za pretpostaliti tehnoloeije i l.rotrril jc nrine lalnilr gno-iir a i .je cla de pli tonr lbrrrica (liao i riLcnd naselje). sredstala za zaStilLl bilja reiirrnceptLralizir-rti Cilogovica i tlrrrdski Zdenci. te donekle Gontji gospoCarsko koliitenje poljod.jelskih porriina u Slatlnili. inrati bolje prostornc urjetc lazr.oja. Na skladir sa snr.iefnicrnra ekoloSke ploizvodnje to bi pozitilno rnoglo djelovati ollrrrn-je rar.lnih hrane- poticati asro-turistiaku ponudu i iurati nrjesta u qosjrodarskoi zoni na lokaciji izvorna ob ilj cZja kr.ryolika. nekada5nje n ornice vapna. Nase l.!a Donji Slatinili, Dubovik, Jedan od potrcajnih elenrenata razr oja bi Matkovii lr{ala. Oliovdic i Kindlovo koja se moeao biti i lovni turizarn rra nadinanra Dilj nalaze na klaju lolialnih cesta ie trcbati poticaje gore. za dal-inji prostorni razloj. Najvcii je problerr tt rnogudnosti lazroja Clnog Potoka koji je bez stanovnika. Kako su sva nasel.ja u 2.2.3. Razvoj naselja, druitvene, prontetnc i polj oprivled norn oliruZerr.ju. osrrovni urjet konruualne i nfi'astrukt ure niihor a dal.jrr.ieg razr oja bi tlebao biti pobol.jSarrjc u\jetc za poljopri\fcdu i stodarstvo. Unutar opcire Podcll.ar lje nrlazi se tc stinrLriiran-je oLrrta. trinaest nase I.ja, To sLr: Brodski Zdenci. Crni Pololi. Don-ii Slatinik. [.'z naseljri. lbnrica. RastuSjc. GIaba{e, (irabrrje. Dubovik, Glogovica. Gornji SlaLinili. Kiudrovo i ['odcrkavlje predvidena su i podrud.ia Kindrol o- l\4atkovii \'!ala, Olioviii. za vikend zone za pri\/renreno stanovanje. Podcrkavlje. RastuSje i Torrrica Kako bi se oduvalo nasel.ja u ko.jirrra Cil-jeri budLrceg razvo-ja nase.lja su; broj stanovnika opada, njih bi se noglo razvijati u funkciji tLrrizma i gradrr.ie iliadaptacije zgrada - stimulirati optimallo koriStenje. za odrnor. I'ri tonr bi lovui i vikend turizam j plostornu organizaciju i cb likovan.je nrogli biti potica.jn i elernerrti. planiranih uradevinskih podruija. - za novll starr.ibenu i drrreu g:-adnju DruStr,enc djelatnosti pfipadaju skupin i prvenstvcno kolistiti di.jclove siediSnjih funlici-ja, a usnrjerene su prema gradevirrskih podruija kcjui \e6 su podizanju stanclarda i kvalitete Zivota oprernljena konrunalnom in lia-si lu k t u ro m, stanovniStva. Onc podiZu obrazovnu i kulturntt - ulaganiinra u poLrol.jsan jc' :,;votnog razin u. standarda poticati ostalrirk staro\niSI\a rl Razvitak cLuitvenih djelatnosti u skladu I svinr naseijinrr. je s postur l.jerrirn cilje.. iura u plostoru, te - posvetiti pozornost rrsk!adivan..lu regionalninr i policcntriirrirn lazvitliorn. IJnuttr stanbelrc i ploizlodnc lLlitkciie irnltaf planirarrih !rariclinskih pt-rclr Lrija moguie ie rase lla, ioliacije piansl(u - odfZavrti i sraditi slailei'ine sre.liinjih osigurati zt -irradn.ju prcri!kolske [istrno\ e. osrlo\ !le ikole. riruSllenilr iirnl,ci.ia r n.iielji'ua l,i. glacleline. ko.jc potrcati lazr ital' d|uitr ene rnilastruktur'e: zdlalst.,'eirc ristan{)\'e, tc viclske 5e nlogu gr:rcliti tt sklaciu s pclrebaira i U korccl-.tualnom sntislu se ntaze kazali nr{'qucncstinra rpiilc. DrLrityerr,: lirirkci-ie mogtt da cc' se rasel.ja u jLrZironr iiijelu opiine sc Siir(liti untitnr slambenilt gr:iiler ir:a kao nlert ([ia-stir]je- Crl['alic i l'ridclkl l.iei ru,:i i.i:ti \ i.i ri:pt. l.()Llrucni oJjcl JieJ;r.r, ':liar, lri\ittr)a plaLtiili! u hontinuitclu. linearrro uz posLo-ieiLr arni',ulartla i si.). [,t sklopLr giilder it-rskih podruijir Bro j: l2 r>Si.UZBET.,NI V.lESl Strana: l3 i9
sll I zoD,i /.,i litl\ ()-l rclitcae i.je inlr'rsf LrklrlInrnL g|irrlcrinrir,i. 1e r]iis1J-jeli da sc ( Podcrlia\ ljc. Cllogrir ierr. S lrt in iir. lioliiior i oir-jcii Ln ; Lrii . r:;r prethocinl sr coLrulr,'iriitir Glabar ie ). i rcilnir', lrr-lc rirerltrorincsa il piosl!irLi
\'I.ier':iic zl.i.:ritiice Lr sl,lacl lr i Lrstil., nirrr pl]l ()lt slrtltodne .jr.,r'nr-r lLtar ljati K.a.rirr!izac,i.ia r'1ersl.c o'olc:1c. i)\ltolati il,oic. soci.jalrrc i dobt otlorne usilllt)\ r. S ,rbzir',trl na clLr.lrr il;lt: rr:L lrt)alfi.riiir oil!:ijl. i)d.lcfka\ ije trarlici.ju (iZLrpna cr.l,r':i Sr. ir:ill .\loslirlr ne l.ir:i,)ii ri,.rf, i.iilrtrii:.:rc i.ic. ali .1.: pleclvidei:e (lr [:r'andeiista u P()(lcrliir\ ljLr. r:r'iir I 'ir. ilcric.]jiit:r r;r,,ii.jciL'r sisi.nr ollr.,rlnic. r.od kr)ic1l sc ja u Orioviicrr. gr.rtiilio balolirrlr cr lir a lii. St]cIlrrrt lcl.lir:r i.rir,llrzrr, rLlrscl.j:i l-.iovotli koIel,!ololt. na ulolllju u Gloqor ici. gotiilii, cri,r;., Sr l)ctri ri oti',,-rtirrilL i,borinsLih \'orlit L)t\ oleninr liarralirna. uz globlje Lrz Bltrrlslic Ziielcel. tii-1ni)\l5ilr j i. IlasiLritLr ic se Lanrliz.Lcija spojiti na brc-,dski neplekiruta rjelska i naloclnr tlrclicijr. rrpriiii-je J'-tsiiii. IJrii-.iitcr bi oet-.ali rliati fonrica, da .je aktivnost Ztrpa kao nosiLeijt d!.LrSlYenoq i liastLrS.ie. (irabarje. Ptrrlcrliar Ije i {iloror ira. socij:rlrrul 2ir "t.r r. l.r- irri ,/lr:riittl'1. lLrbna nascl.ja Za polrebe odr'7aYan.je sajl ora nro{acr Za sjer elno-r.: tlr.jeil opiilc ce preclricljeti se koristiti prostor Lr Podclliai l-ju, Glor,it lici sc lolialni sustar i ibioproiistad ili na Iokaciji ncl- Razvoj pt'ometa }luslad
pocl Postojcii pro tetni sustaY na podrLri.iir Na Lriju opdine Podcrl'avl.je izgladena je voclovodra rnrc2a nasclja Kinclr-ovo, opcine d-ielonriino zadoroljar.a. Pronrctnice sLr vecinonr s asfaltilan irtr liolniliorrr. Grabalje. RastLrSje, l-onr ica, [ilogovica. Najznadajnrle poboljSan je cc preclsta!liati Pccicrkar,lje sye tlo Donies Slatinika. gradrja dijela Do!e blze ceste unt.icsto ch.Zarnc U ostalinr naseljinra stanovniit:'o se ceste D53 na dionici od Bnkorlja do (ilogolice. opsllbljLric pitlionr lc'clonr iz i lastitih zdenaca. Cjelor'od iz stanicc RastLrije vocli do Neophodno .je ureCcnie i sloiir.enjc' liolnidkih tralia na 2Lrpanijslio-i (7.0rr) i loiialnirl Domina ioilatlc sc vraca u lasel.ja. cestarna (6.0 nr ) izgladn-ja ueibalilta s nadstrein icantn. izgradn.lr logostupa rl BlurQ_fi lia_q r-ia naseljinra. .jaYnc llsr jete. tc hofizontalne i vefiikalne s igrra lizac ije. Opc in a Podcrliai I-je drla: q,.:r: rl r ij:iclir opsiiriru plinonr. i:rko otr.j illrr p roliiz.i visoliotladni plinor,r-.cl u viasi:ii1iu pc-,duzeca .Iavni pronte! PI- INAC RO, ['redviiia sc izglaLJiti norrr srednjetlaina Lokalni pri-jevcz putnil\a xa pfosiorli plinslia rlreZa. do skr.:r'o sliir lokxliteta na opiire djeiouriino .je pokrirerr linijanra javnoe poilr'Lri.iu opc ine. prcnreta. Sre Iini;c vode na aulobusni kolocll'or. Neophoclna je r e li rrn si ru lic i.ir pt>sto.jedeg u Slar,onslionr Brotlu. Razr oi oltcine bi tre-l-.ala icliinog plinolorle NO Ij0 od Tornice prenta pfatili iveia pol'rircIost i Lricstaiost linija. Golnjenr SIrtiril.Lr. Zr dio nrrcTr s,"i izr-rladcnj ul;rr ni ploje liti. Razvoj iiuurunalue infi :!stt'ulitur-c
E I e li q1g1!ili:r S obzif(,lt) na zahL',:r rri itit]'.lCbe t11t-1r ju\ rlil]li|r){ faz\ iLklt polteilit,t it pLrlic:tti i Nu'el.ju :rpirirt i'i-ilcii.ar i;e ,1alus su ,.7'I.r1i i.r._r,', r.rI11 ;,1. :.r. .... rrrirdi.ic\ e r:r titi..ttr'tirctgij,.rnr iz I l5 ii 11, l.,t1;Zar -! ar.ju i lLp'1., iiaitiLi ilrtllrtiiliilf(,lt ) Stlar.ra: lJl0 t>SLUZBENI \/JESNIii(
Brodslio Brrirr. \'ciina irrscljr spojena -je - nezagadcltii I lil ztaanorn inrcTorl srecin-jrnlllorrr(ih cll-lclioroda terrnalir i izr.oli i - otrit.rn plirocili i liLrltir irrrri I'rrjobraz. do lol,rlniir ila1L,.llnica u nr:uliilra. D,utas -ic lS -lir'10 l'\ L)onji Slatinili lilclLrsrli.iska lratostalt jce ) izvan prtr.ronl. Znadel-je l)osebuo \rijcdnih lesursa na lazini ci.jelc lul-.a1i;.1" inra-ju pitka roda. Er'entullnc ilotlalnc ltorrcbc ri.je!il ic .-.e proiirenjenr postojecilr ob-lci.ata. iiLrtolltone SLine. kralitetnn tlr i iLrrani prilodni k ultiviran i pled.jeli.
fqlckortrunikacij.k,r nt t.i:r I-,''.1'iri "ilj pr'r\1,'r.LJ! t rzrojr opcitrc mo2e se definilati kao no\1i pristup Predr' icla se poveianje liapacitela i iskoliitavanju resursa napuStan-ienr pretezito nadogracinja postojeie nrreTe. jel danaSnja LrrrrtiLrtirrrih i Lrltkoio.'r'ilr nt",lell rlzroja. centrala u Podcrkavljr,r nc zadovoijar,a Plilikonr pledvidanja budLriih razro-jnih potreba zahtjevima ror ih potroSaca. trebao bi se uvaZavati ne saulo ljudski Novi cerrtli za telekouruniLaci-jslie nl.e2u poterlci-ial. r'c'c i posebnosti prostora (r rijedni se ne pr-edvidliiu. r cc clentuall() proSir.eljc resursi). Naglaiar'a se znada-j li\ antilativnog kapaciteta posto-jece cer)trale u Poclctitall-jLr. lazr oja. s rrslt)nce'nt nn priroclla i kulturna clobra. ra;znoliliost i osobitost prostofa. Jedan od slalrih lazlo{.r.1 za postizxuje tog cilja je 2.2.4. Ztrltit^ lilaiobraznih i prirodnih iinjenica 11a prostor.jrcine inrx riobro oduvana vrijednosti i posebnosti i liulturnc- prilodna ob il.jeTja. povi.jesni h cjelina S glei:li5ta zaStite osollito vrijednrh Osrror rri cil.j oau\ art-ia i ntlalitivnih fesLrrs.i Zupanijc inaglaskonr rra sveobr:hr atrronr vrijedrih dijelova plilodne gladireljske i baitinc. i ir..' n ra1\ojrr nro!u se izrriieti te "dr,, I\r'\\{or'nonr rulalne i klrjobrrzrre srr'ull.r'c cijtls ./r,p:rrijL. sljedeiiopii ciljevi: jest ta.j da se n-jezinonr zaStitorn oiLn'a n.jcn identitet, te da ti di.jelovi postanu osno\a 7ir - Plostolni razvoj opcine Podcrkavlje gospodarski razr irrk. u porebicc u tur izriru. lrcb;,., b: rczit, ,,\l\ jr ivrn-iu civ ilizac rj sk ih pretpostavlii kvalitetnog Stoga .je .jedan od cilje va prostorrrog Zivota. poitila.jLr6i lialakteristike plana uredenje opcinc cla definila kra.j<,lik prenta datoq pfosfora. N.jegolinr udir kov itij iln rrjegovinr znaiaikarira (prilodni. lirrltiiirani. odiir rr-jcnr rnoZc se posliii niecinadena izgradeni krajolik). Za svaliu kategoriju lazirr:,r Iiall r,.de 2ilota. krajolika su otlre.leni cil.jevi isr,rjernice u s\rftn NLrZr,.-r .je iazlijxti svi.jest o potreili zaStitc i prar ilrou rospodnlenja. lilkc bi se raiiollllnog gosirodsr'enia prostorcr.n saduvala liraiobrazla lizicr,trnriju no.jcdirror: uZcg (fesuiiinrir). liako bi udirci njegovog pred.je ia. koli-iicr.ia bili tlajui- a ne klrrkorodni. Iilzr o j Li ilfostnfr.r tle ilb bi biti Detal.jna ini e nmlrz:iciil je ,:tl .icd:r;r ir,:rr prt rl,ii.ir s njcgoi'irr llrirodnirl ciljela plililirini izlliic pirrsLolnog pilila. liauiii,.r'isiikaira i unaple i{ir rti ih. tldrZir i razvoi I seiektivlin PDSebninr r lije,J losIrrrr a hrvlrisi.crg ltririllzlrmi-ic\ lrIi:'rrri-r. 3n.lc tlsobi'.osti i llfostora snlalriiiLl sc i stfo{u ziiiliiu paisdbtio Lroiti'' i:riocjenc drrpuriir i,sl i zthr ai:.. i'r'iiednih iesu lsu innirr: - l\\liilctu oL.,lisa {rel-ria bi biii -ir:dna od osrr-.. nilr iir iicr-ija yrlirniranja. rezcrlc p itkc r ode Pi,rstoir;,rg \re-[ Lieslilrlirilna po'l lua pl ir()rjne iLrntc i b iline ir l)o1fcl-r]ro .ic zejcrlir ice SLrnte) s,.l51l\ ri() -silnilali. ocln,r-.no izr riili zaSiiacne p,rcimd-ia pliiotlc i.'. l litcl n ir plcnrinrjcrru i-1io\Lonl. sponrcn ic i rrarlitel.j.rlic brritine Ll rtr\ inr lrrolr-.t rrt i4r;t l)oifcl-.rl{r -ie .SI Brq: l2 L ,/BI \i \ JI-S\IK Stlana: i 3l I
jiti srnnn 'ter trsliruiiil llt!)sr-,-itit ll,0ntrola b) Sulrc liziiitiir al.iit riostit. lr odrTlirrr.ju Osnor i oaLi\ ilit(rs l)t()\lof. rl.]l lt.dllr'st ljred ni .jc cilj oduvanjc. zaitita d nrg ini rr ol lre noslirn lt. unaprcclcrr je Srrnrslioq t,.rrrda. - tjspi)sia', ili i unlpletlir ati izgracinjLr Nc snr i.jc Sircn-je infbInrae i j sf.Lru sLrstl., a lirr,., i lirrirrtci jslie sc dozvoliti slrulilurc /;! gr',rpo,ia|cnje i zastitu prljoprirlednih porriina na itetu surnskih. ptostora iolirrliia. Sunrc blcZul.jliasto-bfdskog di_jela trc[r,r - Poticati izluclu l)ralslorih irlrnor l au\ ati. spr i.jeiiti lelaciorralrto koliSten.je. ,. - lr r r i lr . ,l iir|zi.r ;ltrdruL irr 1 '. - TeZiti zairiti opiinskog plostoia liroz gospoda[iti plcnra st|.ucnin] kritcrijinra ; usposta\u i ioden.je nreharrizarDa principirrra iLrnrarske strLrke i unaprijediti ladi vrednovanja prostora s naglaskolr na postizanja rra-iredih koristi lioje iunre pruZaju prorodcrr.je p,rsnrpkr procj,;ne utjecaja na svojinr posrednim i neposledniur utjecajinra, okoliS. odnosno odlZavanjem ekoloSke ravlloteze Li prostoru. Osobito vlijedni resulsi su: Potrebno jeoduvati sve postojeie Sumske a) Vodene povriine, vodotoci i podzenrne pov15ine. vode U skladu sa Strategijour prostornog Podzenrna pitka r.oda najlaZni.ie je uredenja i s posebniln znaiaikanta Zupanijskog prirodno dobro. te .ie ta.j resLrsrs nuZno zastititi prostora naglasak sc staylja na funkciju kao osobito r riierJ:irr. Kako su ti ltlostoli uspostavljanja ek0loike ravnote2e i tulistidko - istovremeno raroiito prir ladni i pogoclni za lelrercijskog razvoja, a ne na proizvodno - ulbanizaciju i po l.joplivlecl n Lr proizr,odn.ju- silovinsko iskoliStavanje. pitanju njiliove zaStite od zagaclir'anja tleba posvetiti posebt|rr prZrrju. c) Tla Brdske potokc treba euvati ine teZiri '[reba tretacittnalno i nraksirnalnonr iskoli5LavanjLr izr oliita. spri.ietiti neodgovala.juie koliSten.ie najvrednijeg Potrebno .jc rrrstaviti otkrivati rralaziSta i poljoprivlcdnog th u druge sr,rhe. utvldivati zalihe pitke podzeulne i izvolskc votle Tleba uzgajati one liulture koje irnaju kako za postojeie. talio iza buduie potreLre. predispozici-jc za oclgovarajuiu vrstu tla. Probleur oih odnie otpadnih vocla Kvalitetn im plodninr tlorll tleba potrebno je zapoieti rjeSavati s ciljcnr da se gcspodafiti rlcir.rnalrto. :t Itccbradeno plodno uklopi u \usta\ od\odn.ie z:r ciiclu luprrrrii,' zer)rljirtc p',trcl)no j( i\csli sr|si i ltlntijerriti koji rrudi ciclt',. irrr rieicrri:t s rttolu;rtoSirr l)r g:i za pltiizr oclnjir irrane. postupne izeradn ic.
PodrLrijc i Iirnjolihc Lrz rotltt ptrtlcbtto .je d) M inct'alitc sit'cvine Lr najr ecr-'i nrogirio j rn jcri zudlZaii '.r pr.ilodurrrrr staniu. TrcErr Er Iiiti iirr istraZir rnja ttrinelalnih silr-rr inr s cilrcrtr izdr r-i;rnjr, perspcl..tii'nih K.oraini ,:ilj hidltrtuhniikilr ralr\ xta nr,)ra lrodlrri,ia s nl j lii'rr I itctn i-ittnr siro\ r rr()nr biti rraslrrjanic ,.ir sc rlrr-i1r11..13.1s1,i i lltzrrrjni ir)tefcsi usliladc s r tijcdirosrlitili 1;riloilrrc 'frcba ispil:rLi gospod:I! siitl i el:r.lloiku srcd inr'. \,1)rr\\:...r1 - i,..rL ie.ilr t rl.,, i;.r I,i llarrorinra tlebl urjei'.rraii i:rodeitle Strana: I.lll ,SI-LJZBENI \i.IESNII{<. Bltl: l2
o cl e o','a la-j ir t i lr iirr[li-]iisiiih tarlurl rtrtii,r S (-.1-r.,ira,r)r nlL tcliliu itiiedttost iitJros eiisploatacijc. -iunslios podirriiu i patlira l)il.j uote ooltcbno .jc lcgLrlilati i ilurd izulldn-iLt. te iicrntrolitati izgiecl Krajobr azne r aznrrlil,ost lirLr .]cdna od i r eliiinLi qltder inc. tenrcl.inih lrijctlnosli Stiti sc oau.. an-j cnr riizl iditih proslr,rii rir.jctL,ranih ltlirorlnint obil.jci--iima. \lotir i ;:itititc or'rlie' sLt !lrL'teZrlLr tipo\ irrra nascl.jcnosli. lir-r1l,,rrno - por i.lcsninr Dr-'lsaZnog J\ilrrl.:lcra. -jer' .jc ptlslor. lltetllda -1e ,c,'lt7rr:. rrasl.jecie]n i g()spoiluril\ollr oIi-]cr l iIunoidu. l'.i.lu'r', 'rii;.: 't. i-ttr rr.rirsc nlru Se ll.
Prirorlna baS tin:r Osinr polrcbnih nr.icra zrstile lreba uastojati zadrZati pritotlne li\,alitctc prostora, Zaititt. obnova. tr p I c nr c n.j i r r n.j e . odnosro poslctiti pa2njLr oiLrvan-jLr cjelokupnog odr'Tavanje i plonricanje plilodnih r riiednosti prirodnog pe.isaZa atrakti\lt(-ig pritorltrog pfoslora su csnor ni cil-jevi. oliluZenia nrsel-jl. Ii tonr lila-joliliLi l.roscLrtrrr lr.ijednost Odrecleue oblil,e zaslite potlebno .je inraju i i orioioci. koii fixrrir.aiLr posebtre usrl-jeriti i naprosiole izr'arr granica zaitiicnih iiliiiobrazrtc rli.jcdrosti. ZaStiia roclolol'r kao i : ( i di.ielu\a pril J. ,' l:r | | I | -: I o / : I i Ll l'.'i-h,e- ' (r'alitete i oda -jcrlan jc c;il prloliternih oblilia kategorlu - r'ulalle piccljelc iiultiiilanog zaititc u plostotir opiine i)orictliar i.ie . klaio lilia.
Kuliiten-jc zliLiicnih ili.jcior a plirocle 2.2,1.2. Ncpoliretna hrtlttr t'na tlobt'a (tLriistidlio-irgosritcl-isr'a d.jclalrost. rclilr,'aci.iir- -,rdrz.r r. ipL'r't.i.i r' . ,r,iie "i ' t,rt..,trr' t, 'e Sustli zliilrlc zakonsiii odrerlcninr liriteli.iinra zlitite. Pllirr,'nr se. Lt siiiaclLt srt clanLottt i6. I'r-ostolnirr plancnt pirritii,:ilt posebnilt Zali,:r;n o .{iril!ti i oarivan-iLr ktrltLrlirill dobeta. obil.le2ja ie sc od|cclitj slr.o:i i irhZi !,rZirtl odietliric sLlstii\ taStite ttcpoltr,:inilt lir"rltLrlnilt zastrte. c0Dl|r a.
U opiini su posebrio !zcirc,jcri slijeJeci Za sr c rliior c '!re[)it zl] zaSliielre i objekti plirode: er identilare objckte Lt poslLlpkLt izdavan-i:r l ickaci-isl- I-ivade uz Petnjl. s irk-olnr-.nr 1 _jezelo Uez 1'r,rlrL,JtrL'-.: ,'J, i'r'.rli.r '- tlL lrrlr-:li iuurorr i siiv l iu-r podrLrdjeri:. r.t '.'riiti nikakvi t ador i nr ovinr cbjclttirra i (ev idcttt irritl ). siLriljLr lada !ol..ac'ijska clozvola niie potrebna. - I-iladl koii Sv. I',.:tlie trlio i72 ha { cr iclen t ilano ). hh iiarto:llai.slioil piilltztt 3.1. sLl oznaJcna. s\'l ltcitolirellia iiitiLriltLr dottla III Rezcr\ li sunr.ie r e{.rctlci.jc pcdluiju cpi ire. - Sirnra '\liati.r ri'rii.::'". ih p,.riiiiri Iieba '.ietir:r'rii -jecliustrctte lii itc:'i.ic zr ,,. I ir.L ..r.':' .'i.r:':' i'...r ",1 i. ., aloriza,-r.jLi i iirteqr,rizaii.iu sFolr.lriiia l!ititule. hlnsta Litnjaiia i obiinog :;lbl I,l pio'. e:ir i cr iriitt 1l'-rpisll. (er itlcntirauo). Pittrciri,,' .ic tr:rsloirtli ,i,,i ttriltitte c.i:line i Zait ide ir i Lrrr.j,r lik ,:rrriirli zlcir,rc .to-i rcLerlilci r i/t'otir;i t,l-'iijc)-;1.
- Aliinr,.riae i-ia PeLnjl por irlir-,c Likiiirn,:, i1L'ir:, }l!itirati izladLr -.iLrtlii,-' i','ii:Lri'ir: 2ltl irrr (cr icieltilanir Broj: I 2 '.5L1'ZBl:NI VJISNtK.' Strana: 132i porijcsnili Lrrblrih i llrlririir cielina. aihcoloSkih Zdcrrcinra Lrdrl.jena .jc od ilarrainjeg seia. zona. le irleil;elr izr':rzitilr lilliobllrznih i Plirrjer' .ic gotialie arhiteliture s kriltulncr-p.rr i-jcsn ilr r li.jcclrrLrsti. rIi-jcclrtonr alhiolc'l'iortslionr plastikonr. Nalrzila ie !r:r piis-iedr.r Petnja !i ZaSlita liulLLrln,r - noyi.jcsnilr cjelina i ylasniStlu IJcrislnvida. glaJiteljskc baiiirrr Lr opcini Pori,:rl,ar ljc odnLrsi se na sli.jeilcic ioi.alitctt: - Clkva Sr. Stjeparra ira groblju li: ClogolicLr.'Inlioder .je gotiika glacievina zo-11g i Arlrc,.l''i\': iz prclpo\ ijcslor kasni.ie atlaptirana u barol\nom slilLl. :: razdobl.ia naseljavan-ja Slavena na ostaciura zidnih slilia. I ona je bila na padinanra DiLj gore su uz naselja iman jLr plenriia Belis lav ice. Brodski Zdenci (neolit), Glogovica, Dubovik i Matkovic Mala. - Crkva Sr. Benedikta uz nrselje Oriovdii u Sunr i Bare. G-radtta se odnose na tragove pretpov ijesuog Zivota na lokalitetinra Loliaciie ovih crl,ava Lrkazuju na Velika Gradina, Gledi6 Lr do lin i potoka odvijanje procesa lazr oja nasel.ia od Pribudovac. te RastuSje. zapadnc od pretpovijesnog sradiita. siavenskou naseljavanja, naselja. gradnje crkri uz naselja do gradnje nasel.ja u dolinanra, pri dentu su crkve ostajale na Utvrdeni gradovi pretpostavliaju ostarke vrhovinra Lrz grobija prostorno odvojene od fortifikac i.isk ih . s l e d nj o vj e k o v n i h nase lj a. gradev iua. Zupna crkva Sv. Ivana Apostola To Evandeliste.
- Petnja - ostatali utvrderog dijela posjeda koji se sponrinje 1282. -q- (possesio lVenrorijalni spomenici: Pethrra cunt tulri sine castro). To srr bili u kasnijenr razdoblju posjedi plemica - Spomenik R. Kondalu kod Tr.rnice. Velickih i Berislavica. - Kindro!o - ostatak sreclnjcvjel tl plri:clsiiont snl islu g;adcvinsko 2.3,1. llacionalno lioriiturje i za(titrr Jrr.osiora porirl'.1je c!i.jrii sc lra iz;Lradcni irrcizsracleni dio ittr .ie llil:r,-rrro r::, l.alii iljcliia I ;l:i il01). Plostirr ie rc,-1un ocl rr:ijvaTniliit f.iu!.sil s kO-ji;nl rasi.\r)iil7:.rllli-). lc'.lil -lc it.rir'cl-.iro lrolrir:ili,,. r('\ih I iric,.)trlikorj-lil. m3ksinrillno oiirr.irti. ZL.og '.()!:l tlci,)a i,!z\,rj lr,ii,rlciilr .rrlLi,j,.irrsl.ilr porlr',,-'1:r t.rlrcl,lr sc rr,r plitnimti u ,;k'. irirxr cpieleccrr-ilr l,('li-r ir,-,\i{)l' s1",rz1r1_i'111"'i:,rizlLilinr i,' iio.i.i:r:;,:.i; rrr'a:.c(b- rnoZc ;;t ihr atiti. tc ti:rjn,t no'noi-j!ai ati j/i:ieCr,riL) ll liLlr it. ,.SI Broj: 1 2 t ZBEN] VJLSNIK,. StraLla: 1315
- Krilcr iii /^ t'Llrt.tir rriie r:ranicr ['r-rr iiirl pollrLiija nascl.ja .jc 1.5J7 hl. gtadcr insl'ol IoclItri.1a tt ilr tlttt 1)l:Lltti su: Por liini iz_llade niir di.ic'ior. l qlade\ it.)skLrg prr,.lrrrcja je 10,3 ha, a nciz!.ixdenih + r'cliiinl !ec izgtadctttt{ pr('stora. 39,7ha. t-j. ukupro.ieplanirano sa ti{).0ha * ostvatir att.1e opiit,taliie plostolne olcan izac iic. U odnosu na dosadainii piar hal * i95 razvo.ine 1;rrtlebe u skladu s por'rsirra e|aderinskos podltrija .t( .r'rrlni!, a 7.1 tlad ic iorit In irt rtttalrlitl' nadittotn 2ivota oko 35,0 ha.. ti. 37%. stancr\ ll l Ia- + lbrntilitn-ic riz ltosttl-ieie lr,'kalne puteve. Uz postdece sadr'Zaje lcri*,a. dorr; rubno u odtrosu lla k\ alitettla nroguce .ie pledvidjeti i radne sadrZaje. a za poljopt ivre dtra zenrljiit". odekivati je da 6c' se aktivirarrjenr radlle zone a lokaciji nekadaSn,e tvornice vapna. porasri Do s adaS n.p nr plartotl od'redena interes i za gradnju stamberrih kuca. Za graderinska podrudja bila str diielont postoje6e groblje je osigurano 0.15 ha a za neracionalna za koliStenje. Dijelovi r'lasniikih groblje i crkvu Sr,. Petar u Sunri 0,4ha. destica koje se koriste kao poljoprivredno zenrljiste bili su obuhva6eui u gradevilska podrudja. 2. DON.II SLATINIK
Dubina zona je bila velika. Zbog Nalazi se na klajLr lokalne ceste L42012. koristenja u polioplivledne svrhe nisu se Tipidno je linearno naselje 5to se razvijalo aktivirala. obostrano duZ ceste. izmedu potoka i padina. Najveii broj stanovnikaje bio zabiljeZen Odredivanjem novih gt'anica 1948.g. (258), l99l.g. ih je bilo l8l, a 2001.g. gratlevinskih podruija injihovinr usk lad ivanjem 188 u 45 kuianstava. sa stvarnim prttrebatrta, a snrattjen-icnt postrljecih PovlSina izgratlenih dijelova gradevinskih podruija na diielovinra gdje nije cradevinskog podrui.la je 7,7 ha. Planonr se realno odekir ati gladnju, onloguiit ce se predvida joS 0,7ha {. ukupno 8,4ha. optimalan razvo.i nasel.it i potfebnih ostalih Nekada5nlinr planom jc bik-r pledvideno 27 ha gladevinskog fun kc ij a. podludja. Ona su snranjena Prije gradn.le u ueizgrlclenonr dijelu za 18,6 ha. odrrosno za 690/o. Planirana zona gradevinskog podlLrdja trlola se osiguratr prostor rekreacije inra pc'r'riinu 0.54 ha, a postojece javnog intelesa (iarne i dru51\etlc narlljene). te grob lje 0,2 hr. opremanje inftastrukturotn. U ttlstavku je dan pregled po naselj int a. 3. DUBOVIK
I. BRODSKI ZDENCI t\aselje se razvilo duZ lokalne ceste (L 42013) za \{atkr.r',,ic Malu i pored potoka Naselje ie s e rradalie razvi.iati uz Dubovidac. Povriirra podrrrdia rreselje je 7l3ha, Zupanijsku cestr, Z4l6l Sto opciriu povezLlje s od dega je 2il? ira poljopi ii lccir,o tlo. Dubovik .je Bilicarna, a pteko njih s Plcteruicont ili najreii brol starlo\ nika inrro l9J l. g. (219), Brodskim Srupnikrrnt. Dra krai.ta stt uz cesttl za l99i.g. ih.je biic, .rcga 90 u 3l pcijoprivrecl:rih Sv. Petar ionu ptettta pol.jtt I'ctlo"ci. Kucanstii\a. a 1tJ01.g.99 rr l0 krrianstava. P,:i riina izgrarlenog ilijell graciclilskih i)d nekarlrin.jih 58i strnorniitr (1931. porilu;1a izirLrsi 7.j ha, r planr.rnr je lrcd.,,itleno g.) sadir u nasel.jLr ,':ir i olo ll0 s!iirrt,i lllkl ri joi 1.6 it:r. i.i. Lrliupno il I ha. Dosarhsnjitr cl.,llr)ji:-. kLtL".'I: ,r::r I I jr ir,,ritr -, t, r " .sto plunour 1e bil:r pr.edi,iderin pc-rrr.iina oci lS-l ha. toiiko poljoplivlcdrrih gosl-'L'ilrt,t.rr l ')lr: ,( ir,l I ,trl.: ic .:r ./,r tl,-. i:.'r. fijeli,.rrtr ili'r .ic rl rtitsel]ir ,:ii.1elo. llrerll;r Itlr:-,illru .il lr,-rr':lno:t pL;pitir.ja..an-ia It oc jtrlarla. !)i.:o,i 0{) ii :lll,ai\ Il I l{1. sr\r(!i!nlet ilt(tsti)fii Li rtrscl-iu k,-,.1i irj tr-c!;:til 1326 ,SLIjZBENi V'JESNIK<. Bro
iskorisriti pr\cnsr\crlr) z-it !p,rttsi'o- teiirclLci-jslic i 6. ( llt.{ Li 1it.lt, ch uge zajedni-lie srLtir'2aje pfelr2rro .iar tte Sira.ll ti od lrz'i.icni-iih naselja nanrjere. .icclno juTnou tli.jcla ollcinc Srrljeitc'tlo jc uz df2avnu cesru (D5.1 ). ha. od dega je 4. cLOCOVlc A Por t!itta nttt izrrtrsi 5J? 190ha pcrl-joplir r-cdtto tlo Jedno je od naselja u stenovrika' SnrjeSteno .ie uz loka In tr ccstu ( L4103 7 ) ko.iinra .je zabiljcZen pofasl broja jman.lc koja vodi do kra.ia sela Nascljc inla po\ rSintl od Na.jr i5e ih .je bilo ?001 g. (338 ). x na i 562 ha, najvete.le Lr oPcini. 19'7 1 . g. (211). Povriina poljoprivtednog zenlliiita od Nadin Zilota nije orijentirln iskljudivo 670 ha .je takoder na.jleca na 'poljoprir -iu reclu. I u Glogolici je broj stattoln ika .. ricli iz Podatka da -ie na 94 prepolov lj en. liucanstava bilo sarrl.) 66 poljoprivrednih Od 490 st. l9l l. g. do l99l g. je pao na sospodalsta\ a (1991. god ine ). je 254 stanornika ko.ii sLr 2irjeli tt 7l ktlianstvtt lzgracleni dio gradevinsliog podlud.ia 200i. godinc ih.ie bilo l5i Lr 64 liucanst\l prrvli!ne l?.9hlr. l,rli l0-6 ha. ukLrpno ?8'5ha 'ic predvideno Povtiina izulailetrog d ije la gladsirrskot: Dosada!njint plrutlm bilo podrud.ia je ll.l ha, a planirano.ie.itri ll-lha. -i 8.5 h a. .'irttri.' t,'.1;t r"l l\u\czi\rllle t j. ukupno 22.ti h:t. I'l ''- " jll' pojedinilt PreluZtl., rc I.rtli ,, l)t,'\lttltl lr i:l' lll lzrllaCerih,.lijcltlvr i ior'tlrilarr-ic se dijelu nanti.]en-ie tlonr pf\erl-ri\ ello !.ra(lrr.ii Ci.i0lrr!r irl:icl-ix tiLr2 lolialnih ces[a ito Sportsko-rekleacijsliih poirSitra r)Lroslfitrr. uz cdr iilajLr Ll,.i tltTr'. tl: e:s1e. Lrbrolcle i c1" ijc Lra tl lliisel.ie Ll z.,nLr rtasci.ir s,r cestu uiaztl li!e Razr o.j na:e lja je planilln do ianala povtiinL: ,:orl:i tr k,riirll:r jc ci iclentirancr G iogol ic e. z,tlii,ll zl otiltttll. groLrill iznosi 0'7lta Dosrtlainiittt Iriantlirt :: l.' i llt piedr i,Jerta P.',r riilr, i:o.s1c-ieicir povliina grat1. podrLriin ';d l0 hr' l-; oclncsLt na nj povrsina.ie sntnirierla za 'i39". ] I{IN i)i?.( )\ o
c na loJ::'irroi rcsti {i-+10181 :l'r 5. GORN.}I 5L-;\I'IN IK Nalr,:l l .,c rd.,I,ir', .,.!i (jr:rt-,iilirl i r ocli llle;tla Clllotl $lrjeiterto ttz ilii:et tltl ec;iLl iDi3l i:i: P.)i.,ii,r. S pi" riitlrrtll trtl II5{r ha sliitlit po tlrL.cl.ilL .l tipIirti ()':l ttlga je \aiicc. nxsci.ic sc i ti:', ilt', llil vtiicrlil'rtrr lerii.ttiiu r.t ':c:r poljc.,plii'redrtLrrti tltr. tiri r isirti oi'.. lji) rl:'l rr)' I l(r5 l:a ir'ol.ilrliiog !llt t, i)iiil('liLi itlt tll:i''sintilni (io , i ii lr rrlkr lail {li4) jeCrrr-r ;id rr:rir riilr i I i ri si c l l: i I ll'l..ciilr ulirilicz':rri 5ri)i :illrro\ -q -je "'r ,t,l l.jcI i (rf l r ,:irii :r i:pt.itri Prli t'-'illlt rl'trr izilo'i :)-; i i':1 ':c!-i1 i' l l . g. .le t,I i:.r e1.,riir i ;. Ilcil "(l jrtio 9i .197 ll;i pu'rioprit tddrlr-\ tlo r:lslririi:-' ilii{lI !,,iiinc ir iiindtirLt l; r-)ri nral.si;t',alili' r.li-'iij;Tellih lii; itilll, r" Il;li. iir:l\cg itarf. irii.:i, ;it.1i.t.: ')-il d,) l{l()i. .i,: tli hr".r: lJ,,r r.!ii,1 i,::i,i.:lu ras ,.iij.'ii lr'ti,lc\ :l 7:i l)ia Ill 9l L, ,l l i'tl;riti-lra -r.,iri 3 rrilrl: ii' i: L'ir,ii,rijrl .je .1. i,r.i l-rlil.liirlrro J:l irr-i)ilielll' (trllr.i:rrr{' 6. ir'' I l-c' si biii l:i i r,r I i i-.r.1:: .ii Li. t.,i l.l i,r i ;.)fciciirr(J I'i L)riiilt: .j,' i"ll'-iJcrlt 11; -::rLi:: r''i"r'l ,.1(llt!-J,.r,i'i 1,,: llir,ttl.l.: :.:,r,,:r i1:-ai,:.rlr3(irlelll '-: ll i.' (ii_ lrr''r.lrr-ili.r ;ro,. iiilrc 'J I r. r: 'll:li-r:r';tilL' l.'r i:1r-t t!li!4..t:r. 1-l!.li c , ,' irll:' lilc;llr ,lll. j)rj:!,:llir iJ'r1 au liir!cl i)(jsirrlc-a '\ l ,rli..ili:,ltt:i iri'ri: 1,: ;'it:'ir rr.i l'-l itll [-'i.,11-,, I o.';'irr.t izrlii I(,'.r.jitrr. :,'r,;!'i .i].lr:', i i::l l lrrlilr;,lil ' ilri 0 iilrt' i)(r-'il(illi,llillr lJiitl,,irl .ii iliil r'ltr'"icil' i'lr:i,'l-": .r 'iri.i.-.1': , ''s jlir po\i;ri.ll !.rlii.i irt;i:rrq pi,dtiti.lii oli l8-' Srtttltl i.:ll ir: l'- J i"n. Brol: l2 ,,SLUZBFNI VJESNIK" Strana: 1327
8. MAI'KOVIC \IAI-A pl'onretnolu snrislu u sfediSnjenl dijelLr opcine. Razi ija sc uz drZalrru cestu f)53 na Uz (iolnji Siatinik spada Lr nali!a 1250 sjer'ernonr nrbLr doline Clogovice. Pov15ina nn.rn.) i na.js.jer c r n i.ja rraselja u opcini. Porr.iina naselja jc i99 ha od dega .jc dak 240 ha nasel.je jc 671 ha. od aesil je 1/0ha obradirog obradivog tla. Podcrkavlje inra najveii porast t la. stanovt'rika. Maksinralan bro.i .je bio zabiljeZen Jedno .ie od rrasel-ja s najveiirn 2001.g.(392 st.). Sto je 85% viSe od najmanjeg sntatt-jenjern ja blo stanor nika. Od rraksimalno zabiljeZenog (2 I2 st. 193 l. godine). Tijekom zabiljeZenih 154 sr. ( l9i L g.) do 2001 . ,q. je taj Donrovinskoq rata je u Podcrkavlju evidentirano broj pao na 25. 46 prognanika. Da se radi o najvitalnijern iu razvojnonr snrislu najperspektivnijern naselju PovlSina izgradenog d ijela gr.adevinskog govori i podatak o tome da na ukupni 93 podruija je 2,8 ha. a predvideno proiirenje od -je ku6antsva l99l. godine bilo sarno 54 1,2 ha se odnosi ua rubne dijelove naselja. poljoprivredna gospodarstva. Ukupna povr5ina 4.0ha, .je Dosada5njinr planom Povr3ina izgradenog dijela gradevinskog je bilo predvideno 13 ha. podrudja je 27,3 ha, a za pro5iren.je je planirano Za odulanjc naselja bi trebalo -ioi 2l.5ha. To se odnosi na proSirenje naselja poduzirnati p,lscbr)c nr.iere pulica ia. prenra Surni du2 lokalne ceste (L 420)3) za S obzirorn na svoj poloZaj Lr naselju bi Dubovik. poriezivanje vei izgr-adenih dijelova te nrogla biti pohzi"irra. loltacija za lovni i na zonu planiranu prvenstveno Skolsku i planinarski tulizanr. za sportsko-r'ekreacijskLt nanrjenLr u .jugozapadnom di-ielLr naselja. do nogorrretnog igraliSta. Ukupna L ORIOVa'IC polr5ina eradevinskog podrirdja je 48,8 ha. S obzironl na znadaj Podcrkar lja kao opiinskog Nasel.je sc iazr ilo uz zapadnu oltalu sredi5ta za oiekivrrti je da iese naselje i dalje Oriovadliog potcrkr. nt lolialno.j ce:;ri L "11014. razvijati i postupno iiriti. ne sal'no uz danainju PorlSina naseija .je' .1i-l ha. od icga je gorovo cestu D 51. polovica (2 I5 ha) obradivo.q rla, lako je lzcr'.rdn.iorrr rror e blze ceste juTno od relativno udaljeno oC ostalih narsei.ia (5 knr od rtaselja st\ orit ee sc prosi(,rri urjeti za Clabarja) srnanjcljc bro.ja sialolnikl je blaZe nesmetani razloj nase!-ia neonretan od tr-anzitnog no u druginr sliino izdrojenirri nasel.lirla. promcta. Cirobljc jc planirano povrSine l,7ha. Od nraksirnalnrp 2.l5 st. ( l9.1li. g.) je do Uz loladki donr planilana .je zona 200).g. bro.i sralornika pao na 128. rekreacije povriine 6,9 ha. Dosadain.jinr planonr jc biia povr'5ina PoyriinrL izllr:rclerros iijcll grader inskoe gladu,inskog poilrui.ja naseija od 62.56ha. podrudja,ic 7.7 ha. rr pllLnir':rno .ie proiiren.je od (LrliLrpno 7.9ira l:.6ha). Dosarlasnjinr olanc',nr .ic bilo planiraro 21.0ln. ] I. RASTUSJE PtoSii e rr-ia se odnt-.se na ltoi ezii arric r,cc Danas jc to tipiano linearno naselje koje i;rsladenilr di.yelotn i folrnir':rnjc pocirui,j:r ciuZ se ;rastur I.iii. praktidki bez pre tiida. n:l susjedno ccsiil o Lr () St lii (,.. '] l'odvinje ciuZ clrZavne ccste D53 sre rlo njenog (fJ {)rio,. Cie:, se nastar 1jr cc:ra po prciaska preko Clogovice. Pol15irra naseija p:rJinairia Llii.i !r,re .ic iio LjcsLcr.,ilr vocla. lb iznosi 805 hr. toga i?5 ha obladiro a bi u raz',,.i1:\ili :,,rti-iiil ltoglo lioi-isl:ii za Od -1c tlo, "e je jedno lovaike i izletri.,l,c iuLc ko-linrii bi priiaziite ostalrj su p:etcilo iurrc. RastLrijc od 4 ttro3lo bitir l)r'ro, i icri. :r.rselja u !'pcir'li ;l,J .lr bil-ic2ilo polasr bro-ia stauolniitra do i99i. g,rcline. lako ih je 1991 g. bilo na.iliie {101.). a rujt:r:in.jc iir .ie bilo 1..' )t.j. Pili)i i.lii i.;l: zabilicZeiro :9i11.:. (15;;. U lt)i)1. 3odini .1c 2ivjelo 21 strinovrikil Lr t)l kutansrla. Opcirr.i-,' :1 .:.ii!te -ie i ir zetti.l,r'isr,,ri i \/jerojatno 7.\i.'g blizirc Slai onsl\{)g Ilroda. ali i r330 )SLUZBENI VJESNIK( pro5irivati (kolnik 6.0 ur) rz izgr.adnju J. PLAN PROSTORNOG UREDENJA autobusnih ugibaliSta s nadstrein icam a, nogostupa u naseljenin podrudjinra. pobolj5anje 3.1. Prikaz prostornog rlzvitka na horizontalne i r,ertikalne signalizaci.je. te .jar,ne rasvjete radi veie sigulnosti sudionika u podruiju opdine u odnosu na prometu, prostornu i gospodarsku strukturu Zupanije Javli autobusni pronter ce se i dalje razv ijati inadopunjavati novint linijama. Op6ina Podcrkavlje je jedna od 26 opiina Brodsko-posavske Zupanije. Sa svojih l3 naselja i povrSinonr od 94,84 km'. u odnosu na 2.3.3.3. Unapreilenje komunalne 185 naselja i 2.027km' podrudja Zupanije dini infrastrukture manje od 5% teritorija.
U odnosu na prostornu strukturu Kanalizacijska mreZa Zupanije op6ina Podcrkavlje je va2na po svojem znalaiu za prometnu vezu prema Nasicama, te Temeljni je gradnji cilj priii kanalske znatnoj povrSini Suma na padinanla Dilj gore. mreZe razdjelnog sustava. Da bi se uspostavio Posebnost joj daje rnjesto nekadaSnja tvornica razdjelni sustav treba ntreZu izgraditi novu vapna, kanal Glogovica, naselje Tonrica i fekalne kanalizacije (kolektol Glogovica - Grabarje s vinogradima i kuiamaza odbor. Rastu5je) i preko Rastu5ja spo.jiti na slavonsko- brodski susta\,. Oborinsku kanalizaciju treba Industrije sada u opiini nema od kada je rijeS iti sustavnom otvorenih kanala. "Domin" prestao s radom.
Ocijenjeno je da bi industrija i zone Vodovodna mreZa obrta mogle doprinijeti razvoju op6ine. To bi mogla biti kvalitetna dopuna gospodars8u Vodoopskrbu treba unaprijediti spajanjem Zupanije, te su zato odredene u planu tri postojeieg sustava na brodsko-posavski sustav lokacij e. preko prepumpne stanice u RastuSju. Lovno turistidki razvoj mogao bi imati znadaj za op6inu, kaoi za Siri prostor Zupanije. Telekomunikaciiska rnreZa
. Unapretlenje ie se oditovati u 3.2. Organizacija prostora i osnovna dopurtjavanju postojeie tt InreZe. por,ecanju namjena i koriStenje povrsina broja prikljudaka i povecanju kapaciteta postoje6e centrale u Podcrkar,lJu. Struktura namjene povriina u obuhvatu p lana je slijedeca:
Plinska mreZa Za razvoj i uredenje prostora naselja predviilene su slijedece namjene: MreZu srednjetlaenog sustava treba izgraditi do nasclja podlud.iu svih na opiine * izgradeni dio gradevinskog podludja - Podcrkav lje. obuhlaia postojecu izgradnj Lr. neizgradeni dio glado inskog podrud.ia - predloZene su zonc uroguie izgladnle uz E.lclqqeplllb! posto.ieie rubne dije love poljop! i\.rednog Radi poboljSan-ia opskrbe, potrebno je podftreia. te uz postoieie pulo\e, koje sil 5iriti mreZu tratlrstanica. a u naseljirra pro5iriti L\cljenjerle kao pogodnr- za gtadttltt, r ikettd zorrc /a po\rcrllen(\ s{:lno\anje. podrudja s jaYnonr rasvjetonr. ))SLUZBENI VJESNIK( Strana: 1331
Za lirzr o.i i ur'cclenjc prostora izvar odgorarajuia povriina za sva postojeia naselja preclr'idcnc su: glob Ija. * gospodalsl.n uarn.iena - preleZno ir':dustrijska: predlo2ene su por,rsine na Za urcdcnje vodctoka i voda preclviclene ko.jinra .je rnouuia uospodarska namjena su: (JI -proizvodrre i JII zanatskc). * vodotoci, akunrulacile i kanali,
Za polioprivlcdna tla iskljLrdivo osnolne Za cestovni pronlet predvidene su nanrjene predviclerra su: povrSine za: drZavnu. Zupanijsku cestu, lokalne * osobito vlijedrra obradiva rra, ceste i ostale ceste vazne za povezivanje x ostala obradir a tla. nase Ij a. * Surn'.j iskl.jrriivo osno\ ne rrarrrjere - gospodalske i zaStitne. 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za + ostala po l.joprivredna tla., namjcnu povrSina + za uredenjc groblja predvidena je
Tablica 3. r,r rr\r'r) Red. rrrrr"r\'\ r \\/r Oznulu tJl(upro %, od lliltl,/ llir l]il / sLan Lrr'. ha no\rSinc ()DCltlc I.0. lsKAl r)rtos IOtTN I 8.lr 0. t t,+ POKAIAII:I-.IA I,,\ N N.!.I:NL PovRSTNA
Ll Crrdcrinskl porif oaiil Lrkupno ciP .3 01.0 3.19 izgraLlcni dio Cl' ukupno | 47.9 1.55 ncizgru(loni dio (no\ opldnifalo) Lr ku plro 155.1 t.63
1,I.I Vikcnd zr)ilr po\funlc oc stai. uknpno VL ios.: l- l9
|.2. l,iqralicilu \(r'ukt. vnll qtird. l]r]dr. ukupno 8i. ? 0.90 - Ilirdnc zonc I i7.6 0.60 - Iikslloataci.ja rapnencr ti 20.6 0.2 t - ll.clircnciiir R 7.5 0.07
l.i. liolioptir lcdttc po, rsinc LrliuPno 23(J8.3 24-34 - obrldir c PI 2 2i.lt 2-36 P3 20U.l.i 21.98
l.:+. Sun)skc llo\ fSinc uliuPllo i220.0 55.05 - gosPoodrs(c 5l 5 t81i.? 54.70 - poschlro nanlcnc 31.8 0.31
1.5. Ostalc poliop. i lr.rntskc por. ukupoo PS | | 17.6 12.42
I.6. Vodnc po\ diDc tkupno t'15.9 t.86 - \'odol0cr 68.7 0.72 [1 - aukunuleciia 107.7 r. t3 |.1. Cit?rlc po\ fsirc " rikuPno 5.3 0.05 'i - groirlir c i.3 0.05
LKUI').]() oPClN.\ ukupno 94It4.0 t00.00
l.i). z,\st r( t:Nrr L'I.:t.tNli
2.1 lasliacnx piif. b0stinir lrkllpno 20i9. I 2 t.i - o:itlii /isiia. ciiicloti priroLlc 2()lq.l 2 r.5
).2. /:r;rit.t|l Sr':rditclisl-.r biririr$ tikrlpno 85.1 0.9 - por iicsnl Srrclitcliskl ciclinl It5.1 ().9
t jKt:l'\() ( )I,CIN,\ lrliipno 2 t2.l.i tl.1 t -_--=-|.-
Straua: )SLLIZBENI VJESNIK(
TAtsLICA .1. Pleglcd povliina gratleviuslGradr" inska podluija nase lja
NASEI,JA lzgladcni N e iz-q rade n i l)ovriina Ci rob l.je Indust|ija Rclireacija dio dlo dosad. grad. ha ha podr'.r ha ha ha ha
l. Blodski Zdcnci 2 0.3 39,7 9 5,0 0.5 5
2. Donji S latinik 1,1 0,7 21,0 0,2 o( 3. Dubovik '1 S 46 | 8,3 o5 4. Gornj i S latin ik 8,1 7,9 28,7 0,2 5. Clogovica ,l |,7 40,0 0,3 6. Grabarje t],9 t0,6 4RS 0.7 7. Kindrovo 3,4 2,7 t3,0 0,4 8. Matkovii Mala 'R 1,2 13,0 0,2 9. Oriovdi6 1.7 7q 22,0 0,5
10. Podcrkavlje )t 5 6)6 | ,'7 6,9
I l. Rastusje 9,0 Il,0 3 5,0 O,I 12. Tomica 22.7 35,6 5do 13. Crni Potok 14 14. Radna zona D. Slatinik 10,^l
UKUPNO: 147,9 155,I 451 l
3.3. Prikaz gospodarskih i dru5tvenih Za drtritvene i djelatnosti javne namjene, djelatnosti (djedje vrtiie, Skole, vjerske gratlevine) nisu planorn predvidene izdvojene zone ve6 6e se one uredivati ipo potrebi graditi nove unutar Odredivanje narnjena i njihovog granica pojedinog gradevinskog podrudja prema lazgranidenja vr5eno je vode6i laduna mogu6nostirna i potrebama kad se one ukaZu prvenstveno o zatedenom postojedem stanju. nekom od naselja. Planom se nastojalo ornoguiiti nzvoj gospodarskih idruStvenih djelatnosti u skladu s U dluStveninr djelatnostirna se planira potrebama i rnoguinostinra gospodarskog i slijedece: druStvenog potencijala. opdine. Podrudna Skola ( l -4 razred) u Predvitlene su povrSine na kojoj su Podcrkavlju ie se doglad iti. moguie gospodarske prenamjene - preteZno Sportski centar ie sc formirati uz 5kolu. industrijska (ll) na lokaciji nekadaSnje tvornice Spoltsko islaliste u nasclju Glogovica. vapna, te na lokaciii sjeverno do Crabarja (44 Uredi idrugi slidni radni prostori ie se ha). Pretpostavlja se da ce se na oYotr pt'ostorrl otvarati u skladu s inicijativom i graditi pogoni razliiite pleradc i proiziodnje. potreban)a pojedinih podtrzetnika opi ine Potrebno je osigulati propisane rljere zaitite ili drugih subjekata. okoliSa za djelatnosti koje ce se obavljati unutar ovih zona. Bltr )SL,UZBENi VjESNIK( Strana: 1333
l.+. Urjcti lioriitctil. (laraTrrrr uredcnja i rltstite Par'liilaliSnc ltotrelre za sraku llrosto rn natnjerrrr (ulat{cr,inrr) lrebr rileSili pr.r'crrstveno na r lastito.j grado noj dcsrici, a ako to nijc Ur'.icti iirrriiturr.ir. Lrredenia i za\iite mogLrde. u neposledno.f blizirr i. obiljeZiinrii i)rostora 1:,.rcllerlciri \Ll ruralnos lljerc zaStite od poZara i cksplcziva, te giaditeljsliog nrslijcr.lu i sncciliirrog Lrllolili.a zailitu L,(l rittnilt opilsDt'sti rjeiit', lr ie se opi in e. plilikolt izdar an-ja loliacijske doz\ ore. a u skladu s plopisinra. U planLr su odredeni Onter-lrttcttr e se gradn.ia gtacler ina rrnurar prornetni ltolidori koji sluZe kao vatrogasni irradcr inskog poillrrii:r uz prilauoiltl: posto-jciir:r putev i. kaluslSr sLint iust i(.tnlit. [J posto.jccinr nascl.jirna i izgradenirrr Izg|ai-lcrto:;1 ,{rader nilt dcsticit c nloZc dijelorinta nnselja cc se obnavl.jati ili graditi biti r,eca od -10!rl. a visina qt.a(lcr inl nrora biri stau'rbeue i qospociarske gradevine na rusklaciena s oliolnint !:rndcr irranta. Mogu se po.jedinaininr, dosad neizgradeninr desticarra plccividjcti pforlor j zl Iad u giadcrili ili u unutar naselja ili neposredno ltastilvno na poset)nint grader ilantl la uradet'rroj icstici. dosada5nje rraselje. OnroqLrIlr a se urrilnjr nisiiih lh obnola i izrrracinja odr,ijat 6e se u slobo.lnosto-jedilr i pulLruglrrlenih qi.ilder ina u sklaclu s postoii:ionl tipolo,r:i,lorn aestica. One skladLr s lokalrinr ur, jetirrra. Naireca i,isirra imaju stanrbenu i gospotlarsku izur.adrr-ju s po,lILr r- cl., i.je etaie potkrorlje Sr0dc!iri,. -ie i radninr prosto|Ont po potfeLri. te s vrlovilua ra (Po 'i' + + P I Irl:). okuinici. Postojcla sirr2nrrsl puteva i pristupa Gabariti glatlevina i tipologi.ja izgradnje preko destica sc planonr zadr2ala ili dogor,oronr trebaju posiovati osobitost nasel.ia. utvrdU.ie. Oduvanje cjelovite fiziononr ije pojedinog Prilikon izgradnle rro2c ukazati se naselja doprillijet ie se obnovotl ili gradnjont polreba javnoi.l putr ili pli-rtupll gradc\ini ili zajednidkih javnih prostora i sadrZaja. proSifcnju postoieceu puta. Sto sc planonl onlogticaYa. Ako ie se organizirati izgradniu novih 3iupacija obiteljskih kuia, tada ie se nova UnLrlar narrr.jcrre rnoZe se ltlirrttrle zatcii parcelacija na dosad neizgradenonr zenrljiStu t druga naur.jerra (rr1;r pol.ioplii -fakav redne poviiine planirati detaljninr planonr ureden.ia. plan t!nutar zorle rdene zit qospodar.sl grade\tna rtrarr.jee ka1:r:rciteta. ttez stanoranja n:t i Lrlcdcnja. tc rnLj{.:uinosl urarirrjc cestir i (radni iestici Porroni. sliladi5ta is1.;. I)efinirane akLrnr Lrluc ija [)rcnlirr.jerrl iLrnrl (sjcda) su kao brutto zone. lioje ie se ltrrrna potrebi neic se Dli-,rilditi. osinr plTl.iivo zbrts parcelirati \ za iie litrrisnilia i izgradir ati po pL)trt-'l)e l)fb\ oalcm.ia cesta. slijcdeiinr ocllcd banr a: Vbtlotolic i izvorc tlcbr zu.itititi. 'fo podluzrrnrijeva dl iese lioJ srllie nove - Sri cc se pr ilil.juiiti nl injia:lrirktur.u ili iz-:tr.lrri: r.l,urorlrrie. r'rci. ltrrizarrr...., oslgufalj r'lastite sistentc 1t()sebu0 za rocliti laiuna da sc otpadninr vodanta ne siqurlo proi iicar an)e i otklal.janje ugrr,-zc r or,le- te da ac se liocl le rulaci.jc otpadnih r oda zbog zairite tla i ocur rti njihor plirodni toli i oblik voooioKa: (pe.jsaZnt-r r.jeScnje regulacijc). a kod - Planirane su h-i radne zone izgradnjc na vodotocirna (ribrrjaci. urale gospodarske nanrjene. DVije su preteZno h jdrocen trale, mlinovj, mostovi) industrijske, a .jedna servisno obrtnidka. i intelvencija trcba biti provederra nenanretljiYo iu prirodninr m aterijalirrra (l(allelr. dlvo). I 3.4.2, Poljoprivrednc povr5ine I Razr o.i rrrrizrrxr u peisrzu rrroguc .je Poljoprir ledne pot'riine na tlu viiih izgradnjolr snrjeStaj nilr i drugih ugo st ite l.jsk gradevina, lovadkih lii boniteta se planonr pr.edlaZu za5titi od ih donro\r. izlc(niekih sklorriita izian prenanrjene u dlLrge svr.he. a takoder bi i gradevirrskih podrudja, kvalitetn irn ih trebalo Lrsnr.ieravati. gcl.ie to s it .je oblikovanjenr gradevine njenog okoliSa, moguie. na proizvodnje zdr.ave hrane; i 'i - Poljoprir.r'edna ie se proizvodnja osigulan ierr optinralrre odvodnje i deponiranja pjeSadkih razvijati uredenjenr po lj oprivredn ih otpada, Lrreilenjenr r povr5irla. pri denru ie se voditi raduna o stara. odnroriStil. idikor a;a, na nadi je prilagotlen prirodnom oduvanju prirodnog okoli5a, npr. koji okoliiu. ,'i Izgradnja i rekonstrukcija pronretnica i pojedinadnih i grupnih stabala. To ie se provedena da ii: provoditi zbog oduvanja biocenoze kao treba biti tako irri, gradevinskim zahvatima ne devastira I podloge proizvodnje zdrave hrane izbog ,:,.:] prilodni .. pleprekanra .: pejsaZuih vrijednosri: okoliS ili - Na poljoplivrednim ie se povrSinama onerrroquii krctanje d iv ljaa i. Prostol poseban nroii izgradivari farnre uz prirnjenu Pljuskare kao fenomen ce se posebno za5tititi, a nadin koriStenja ri zaititnih nr.iera u odnosu rra naselja .rli se odrediti planorr podruija posebnih :r l.l (udaljenost ili koriStenje reljelir i zelenila ie prostor jezera kao barijera), te odabirorn tehnologije obiljeZja. Obuhvaca od itl Pljusliare, proizvodnje ko.ja 6e se kornpatibilno Petnja, preko Spilje dvije livade. groblja clkvice Petra, sve ukljuditi u ploizvodn-ju zdr.ave hrane i sr. do Brodskih Zdenaca. , (koristenje gnojiva i slidno). Za tu I nadanje ce se kofistiti prvenstveno kao proizvodnju ie se nroii graditi l planinalsk rekreacijski odgor ala.juce grader ire izletniiki, i i i l prosror.
3.4.3. Prirodne cjeline i Iunre
U prirodninr c.jelinama proyodit ce se reZim zaStite prirodc koji onroguiuje koriStenje pod odredenim Lrv jetinr:r:
* Sunrarstr c) ce sc razvi.jati na tcnreljLr Osnola lospoclalenja SLrrnalta. Lojc ie ispitiran.ient stania odr.editi nr.jerc zaStitc Broj: 12 ,,SL L,ZBENI VJESNIK.. Strana: [335
3.5. Razr oj infrasr.rukturnih sustav;r vertikalnu sienalizaciiu, izrcsti kvalitetnu javnu rasrjctu, tc osi_qurati kr alitetni pristup J.5.1. Pronrctli irrli'astruklurni susla.t (ccster izletiStima racli tLrlistidke por irde. ieljeznica, jlvnc Iionrunik:rcije, .laln i prigraclski autobr.rsni prorllet proil u litor odij prrtnika zatlor ol.jar a. no u daljnienr lazvoju podluij:r nrouuie je urocler.je i lorih vozlih csst-e linija s bolje usliladeninr vozninr ledortt. Dobr a pr'onretnit infrastruktura omogucuje kralitctnrr i uiedradcn razvoj raselja. Telckonrrrrrikaci.iska rrrre2a To se odnosi i na razr oj konrunalne infi'rstrukture koja Lr prar.ilu plati plomettri Od telekonrunikacijske nrle2e postoji su\lt\. Prir)r fr)i p|orrretni prar lc sier cr' - jue izgraclen spoj do slioro svih naselja. potrebno je nadopuniti novonr drzaYnont ceston. Od radio-r'elejne mreZe uspostavljene su Prostorninl plarrom ZLrpalije planirana je veze izmedtr Slavonskog Broda i Podcrkavl-ja, a izgradnja nove trase drzaYne ceste kao ne predvidaju se nove. obilaznice n0selil ItastuSje - Crabar'.je - Podclkavlje. [1 oblikovanjrr trase D53 - obilaznice- potleblo.je plinri.jeniti ne5to bla2e 3.5.2. Energetshisustav pronretDo-tehn iCkc elemente.
Dio ClZar nc- ceste D53 kroz naseljena Elektloopskrba nljesta bit de izgladrr.jorn obilaznice Potrebe napajanja elektriinonr energijorr kategoriziran kao lokalni. odnosrro Lrliini dio opcina Podcrliavlje pokliva iz TS i5/10 Brodsko pronretnog susla\ir Ltz lnaksinlalno iskoriStenje Brdo, preko zrainih sred n.je napo n skih postojeiih trasa i Lrklapanje Lr njih. U naselju dalekovoda do lokalnih traibstanica. koje sLr Podcrkavlje preciliclera j.- izgradnja spojne ceste uglavnom izgraderre u svim naseljinra. s obilaznom drZavrcinr cestort D53. TS 35/l0kV Donji Slatinik je postojeia industlijska tlanslbrnratolska stiln ica izvan Zuparrrjskr ccstr lZ-ll6!) i lokrlne ceste pogona, u birsoj lrornici rapna i trenutno se u naseljeninr podlud.jiura, odnosno tanro gdje su ne koristi. kao ulidni koridori obavezno ntoraju biti U razvoju treba pojadati kapacitete izgradeni pjeiadki hodnici, parkiraliSni prostori i i postojeiih TS u naseljinra ili izgladiti nove TS. autobusna izvan po potrebi stajaliSta kolnika, te Svinr dalekovodinra je u planu osiguran biciklistidke staze. zastitni koridor. Sve pronretre koridore u opcini Podcrkavlje porebno je planski nrodelnizirati i Opskrba plinorr tehniiki oprenriti. te nredusobno porczati novirn trasalna, Plin kao energent za grijanje i kuhanje Ll gtadevinskirn podrui.jinra stanlbene i nije dovoljno zastupljen. Kroz opiinu prolazi ostale pratece izgurdnje gladevina potrebno .je magish'alni plinovod poduzeia PLINACRO od rijeiiti i promet u nirorarrju. sjerera prenra jugu. a planiran je joS jedan, te nova trasa prcko Glogovice. Celidni Postojece pronretn zadovoljar':tju. ice uz srednjetlaini plirrovod S1- 150 i fedukcijska nuZno dodaino ulrclcn.jc iploiilcnje siistava ladi stanica Sto -jc sluZila neL;rduSrr.ioi tvonlici vapna Sto kvalitetnijeg razr oia opiinc. nisu Lr f,.rnkciji. Izdana -ie lcrkacijska clozvola i ' izgraden ie glavni prolekt za gradnjtr plinske Putl uledenlenr prolnetnica :jt:latra se da nrreie u ., eient dilelu op6ine. tfeba. izgr3diri nutol.)usla Lrgibalilta s Za naseija koja nisrr bila predviderra tim rladsli.inica'la, iz1.1rlr,-liri obosttan0 l]osostupe u pro.jektom u plauu je osigurarta nroguinost naseijinra. nili!rtprtl']iti i orlr'Zat ati hor-izontalnu i , $iiif?;-,'1,;,'':.' .', , ..;
Strana: 1336 "SLI]ZT]EN] V.IESNTK,(
gradnjc kada se za t=rrc lo steknu urjeti. Irlin bi se d!rlt!- \.-a d olol!,t i \!tdl distribuirao preko redukcijske stanice u 'Ifeb:r Slavolskom BlorlLr ili Podcr.liav lju. za5liliti zahrat poclzenrnc vocle i zonu sarilarne zailite na lokalitctu Brodski Zdcnci. 3.5.3. Vod nogospod nrslii sustilv Pledi jd:r sc aliunrulacija na loliaciji Glogovaikc lir lclc i aliLrrrulacija istoino od Kjndlor a. Posto jccr -je alirrrrulaci.ja Petnja \biloq!:rbt djclonriinir na podrui-ju opciirc. 7.r zl.alita 'porlrLrija od brdsliih roda posLojedi iodotoci cc \bdoopsl'rbni sLtstav opiirle podcr.kai l-je se odrZrr'a1i i adels atrro Lrrcilir ati gladn.jont planiran je pLttcnr ulavnog yodoopslirbnou letencija ili akunrulacija. I'lanirana aliunrulacija sustava s legiorralncg vodovocla istocne Glogovica sluZit ie za za5titu od poplava Slavonrje, tj. s planiranog ilovog tnagistlalltog r.rizvodnog dijela opiine. ali i Slavonsliog Broda. vodovoda od naselja Tomica prenra Brodskim Onogucit ce snranjenje dotoka vode r.r lianai "Zdencima. Ovaj vodovod povezao bi sva naselja Glogovica i preko n_jega u Savu. 1b je i manje lokalne sustave. te poboljSao kvalitetu dugorodno ljeienje. Na temelju izvrSenih opskrbe pitkorn vodonr cijelog podrudja opcine istraZnih radova izraden idejni projekt. Podcrkavlje. U sustavu kor.istili svi .je bi se Akurlulacija 6e irrati gospodarski i turistiilii prirodni resursi s podrudja opcine podcrkavlje. znalaj" a rroZe se kor-istiti i za tehnolo5ku vodu- To su plecrpna stanica u Rastu5ju za 2. Sjeverno od nje je u okviru griadevinskih vodoopskrbnu zonu i vodoza5titna zona u podmija naselja osigrLran pfostor za rekreacijsku Brodskim Zdencitrra. Posto-jeie vodospreme u zonu. Vodc jezera rrro6i 6e se koristiti za Brodskirn Zdencirra i Donjem slatiniku lekreaciju na vodi i ribolov, a okolni prostori povezali bi se d c-ieloviti sLrstav vodoopskrbe. za izlete i rekreaciju na otvorenoln. Planour se onrogu6uje koriitenje rnalilr sustava Svi potoci na podr Lrdju opiine su (Kindrovo, Juhac. BoZjak i Veliko Vrelo u bLrj ie rr i. Zdencinra, 3 izvora u Duboviku i Z u Uz Glogovicu je planont osiguran Glogovici) uz prinrjenu rrjera sanitarne za5tite. zaititni koridor od 20 rr sa svake stratte od osi kanala. Uz potoke je zastitni koridor po 10tl Kanalizaciia obostraI1o.
Planilan .je razdjelni sustav odvodnje. Na podruiju opiine Podcrkavlje danas 3.6. Postupanjc s otpadom nerna izgradene kanalske mreZe (osim u dijelu Tomice), je vei sva otpadna i fekalna voda Postojeii nadin rjeSavanja otpada ne rijeiena putem individualnih taloZnica. Radi zadovoljava sanitarno-teltnidke zahtjeve. Divlje pobolj5anja uvjeta Zivljenja predvida se depon ije otpada trcba sanirati. izgradnja fekalne kanalske ntreZe, te spajanje otpadnih voda do RastuSja. kao i spoj na 7,a odlagaliSte konunalttog otpada 'fortrice slavonsko-blodski liolektor kotl i istoanog dijeia L3 rod sko- posav skc 2upanije je poi,ezivanje sa sustavont BLrkovlje. UpuStanje izradena prethodna studija Lltjecaia na okolii. obor inskih \,)d;1 pr(,1\ idenc, .je u ur\ofcrrc Odlagaliite ce slirZiti ztr potfclle opcrne kanale. Slavonski Senrlc. Sikircrci. \/elika Kopatrica, Ostali ocliodni obor.inski kanali dinit ie Cundinci. r.ilpoljc. Don.ii Andri.ielci. [Jardin, osno\,ltu lltreTu klnalizaci-jc i spa-jat ie se na Poricrkavlic. 0prisalci. I(laker'. Gorrt.ia Vrba i glavrr i kanal Cjlogor ica. Podcrkavlje.
StLrdi.lonr .jc obraclelo I lc,liaciia: L Katuli (podrLi-je izme.fLt lasell.l ttL m
1f ii Blo.l: I 2 ),5LI-jZBF-NI VJESNIK( Strarra: 1337 i
l)|ilcr'l'.rri ijc (ilLr-ror icr Dtrbo., il,1 s c izvoile diusinr n'tetodanra. Zaitita oc1 bLrlie, t' 1. CraLri)\iLiir {1tcciIUi.ie i:zrlrcclu \ililie zagaden.ja zlalia. riblacija. elelitloerrcrscrskih K oilrricc i I)ir oicr aca) zraaclrja. otpnrluili vociir- lchnoloikog otpada i ii.rir {.jLr7rr,r od nirseljr Donji \n,Jr 'l-;iinc i.]crci) dr. moi a biti lijc5ena. Lr sLladu s posc-bnirl 4. {s-jc\ ero;sloalto lascl-ja od prop isirr a. S ik irc'. c i1 Sri reii gladevni zahvati na blodskour 5. SieiiSta (1toLokaci.ia ?) Grabovica (potllui_ie izrredu Zastita stanovniStva od ratnih opasnosti naselir \ elike Kopalice i Dir o!cr ir.a je 11a trecer'n ur.ieslu, iako se pfelpostd\,lja Prenta snrjern icama za planiranje da .je lazina podzenrne vode dosta izgradnje skloniSta izradeninr z potrebe r ic..rkir. ,t.' bi s< llcbiil.r ispit:rri Prostornog plana Zr:panije odredero _ie da je izvodenicnr istfazn ih radova. opcina Podclkavlje u ietvftoj zoni ugroZenosti. U naseljinra opcine 6e se zastita i spa5avanje Studi.jont se prcdlaZe da se odabere stanovnika rieSavati izgradn-jon zak lona lokacija 2) Grlbolica (podruije iznretlu naselja (podrLrma). Velike Kopanicc i Divosevace) l tI. ODREDBE ZA PROVODENJE t pol.joplivredna tla iskljudir o osnovne n ani-je n e * ulecienje vodotoka i vitda l. UVJETIZA ODREDIVANJE * Sunte i dlu-ue neizgraciene povriine NAMJINE POVRSIN*A b) prornet Razgraniienje -iavnih zona i clrugih + cestovni pfoBt et nalnJelta vrsr se lta osnovi plana lr a nuel a porrSitrr uz urlT.iranje stvarnog stnnJa na terenu i vlasniikih 2. UVJETI ZA UREDENJE PROSTORA odnosa. To se odnosi i na proutetne kolidore. 2.1. Gradevinr od vaZnosti za 2. Lokacijskom dozvolom se ntoZe odrediti drZavu i Zupaniju granica gradevnih destica tako da u ito l. Na podrudju opiine planira se gradnja reioj nrjeli odeovaraju sl\arr)or)r stanju. dijela trase nove drZavne ceste (D53). Pri tome viSe od 50% povrSine nrora biti u zonr osnovne gradnje. Na nju nije dozr oljen izl.avan prostup s okolnih parcelr. Zupanijski znaEaj ie 3. Razgranidenje javnih prometnih imati i akumulacija Glogovica. Radne povrSina, povriina odredenih za gradnju zone bit 6e od 2upanijskog znadaja. gospodarskih djelatnosti, gradevinska Gradnja ovih-gradevina nroZe s e izvoditi podrudja naselja, te lumskih i na temelju lokacijske poljoprivrednih povrSina, kao i povriina dozvole u kojoj ie biti propisani detaljni uvjeti uredenja i za Sport i rekreaciju prikazano je u zastite gradevina. kartografskorn prikazu l. - Kori5tenje i namjena plostora. 2.2. Graalevinskapodruijanaselja 4. U planu namjene povriina su detaljno razgraniiene zone razliiitih namjena. L Prilikom formiranja grader inskih Razgranidenje gradevinskih podrudja podrudja naselja planom se razlikuju naselja je odledeno u pravilu granicama izgradeni i neizgradeni dijelovi postoje6ih destica ili na osnovi drugilt gradevinskih podrudja. Forrniranje novih elefrenata od nta(,aja pojedinu za gradevinskih podrudja predloZeno je namjenu (reljef, dubina destice, oblik i tamo gdje postoje6a izgradnji nije bila sl.) obuhvaiena gradevinskinr podrudjem, gdje je bilo ocijenjeno je poveianje 5. Kod odredivanja plana nantjene prostora da grailevinskog podrudja prihvatlj ivo (uz izvriena je sistemal izac ija narnjene postoje6e prometn vodeii raduna' o oduvanju prirodnih ice u kontaktnim zonarla s postojeiim izgratlenim vrijednosti rrude6i ntoguinost razvoJa u podrudjern, kao interpolacije u svakoln od naselja u skladu s postojeiim naseljima, te u blizini novih moguinostinra i rastorn broja stanovnika. razvojnih elemenata, poput radne zone). 6. Sisternatizacija namjene por rSina je 2. Granice gradevinskog podludla utvrdene izvr5ena po s lijede6irn gruparna: su, u pravilu, granicanra katastarskih a) prostori za lazvoj i uredenje destica na kopiji katastarskog plana u * razvoj i uredenje prostora naselja mjerilu l:5000. * razr oj i uredenje prosrora izvan naselia x Na gradevinskom podrutju ne smiju Bro "SLUZBENI VJESNIK( 1339
se graditi gradevine ko.ie bi svoiinr 8. Pomocn jrr gradevinarla slnatraju se post(]-jan.jenr ili upotrebonl garaZe, sprenr iSta i ljetne kuhinle. neposlctlno ili pote cijalno rugloZar'ale Zivot. zdravlie irad ljudi 9. Gospodarskirr grarlel inama snrattaju se: ru nascl-iu. ili ugroTai'ale i,rijednost one bez izvora zagadenja: 5upe, dor'.jeliora okoliia, riti se snrije kolnicj, sjenici, sprerniSta zenrl:iire rrlcdir;rti ili li,'ri:titi rra polloprivrednih proizvoda i sl.. naiin lioji bi izazvao takve pos l.jed icc. - s izrolirra zcgrdenjr: staje. srinjci. + [JnLrtar glanice gratlevinskog kokoSinjci, kuniinjaci i sl. pod lrrc ilt. zertrljistc 5e rloZe 10. Manj irr poslornirrr 3radcvinatna smatraju palcelirati samo ri svrhu osnivanja SC: grader rrilr ceslicr. i lo rra osnovi izvoda iz Prostonrog plana riredenja - za tihe i diste djelatnosti, bez opc ine Podcrkavlje, gradevinske opasnosti od poZara i ekspiozije; ciozvole (obiteliske gradevine do krojadke. frizerske, postolarske i 400 nr' BRP) ili lokaci.jske dozvole fotograf\ke radionice, prodavaonice za ostalc gradev ine. rrjeiovite robe,kaffei, buffeti i sl.
J. U okrilu .-,rilr podlucia rrogrr sc Sfad;ti - za bndne d.jelatnosti: autolrleha- starl'r bere. ponroine. radne igosgrodaiske nidalske radionice. limarije, grai[evine. nran.ji pogoni, p ilane, lakirnice, bravarije, kovadn ice, grader ine nrolela, hotela. prateii sad|Za.ii sto lar ij e (drveni i plastidni i5kole, r'r'tici, upravne gradevine. clkve, proizvodi), tapetarije, ugostiteljski trgor in e, turistidlii, ugostiteljski, objekti s glazbon i slidno. komunalni objekti i uredaji. te ostale gradevine koje sluZe funlicion iranj u 11. Na neizgradenon i neuredenom nase lj a. gradevinskorn zem lj iStu ntinimalna velidina gradevne destice odreduje se za 4. Lokaci.ie za nestanlbene sadr'Zaje nisu nisku stambenu izgradnju: ovinr planonr diferencirane. Tinre se omogucava izbor lokacije u trenutku - 7a izgradnju grader ina na donoSenja odluke o gradrji, kada iese sJobodnostojeii nadin minimalne takvi sadr2aji graditi u nekour od Sirine l2 m i nrininalne dubine 20 nase lia. rn; udaljenost povrSine unutar koje se razrijl tlocrt graderitte ne moTe 5. Na .jednoj gradevnoj destici u zonama biti nranja od 1,0 n od sLrsjedne gradelirrskoe podnrd_ja moZe sc graditi rrede, ako se ne izvode otrori na starrbena. stanllleno-poslovna ili zidu, odnosno 3,0 rn ako se izvode poslovna gladev ina. otvori,
6. Uz stanrberlLr ili poslovno-stambenr.r - za. izgradnj u poluugradenili glader inu r'r).'sLl s( grrditi ponrocnc gradevina nrinimalna iirina gradevne gos!J,.,JrrlL. i tn rltjc lroslor tr. ur,tder rne destice je 10,0 nr. a nrinintalna ko.le sa stanrbenonr grader rrrorl irne dLrbina 22,0 nt. jednu lunlicionallir cjelinLr. - za izgradnju gradeYirta u ntzu ,:rrder 1. Za 1'osl,,r rre irrc plintjerr]uitt se (ugladen i) nrinintalna Sirina odredbe za nisku stambcnu izgradrriu giaCevne iestice .ic 7,0 m. a utvrdcre ovirn p iarorl. nr inimalna dubina 26,0 m. Strana: l3;10 >SI-UZBENI VJESNIK( Broj: i2
12. Ove odredbc se odnose na velitinu. 18. Poclluntortt se snralnl c'ta7a I'od ko-je oblik 3raderre desticc i naiin lociranja kota uorn-iel nrba n.jcre slropDe stanrbere. ponroine i poslovne gracler ine Lonstlul.cije rri.je viSlr od 1"0 nr od kote koie sc irttcrllolittjrr u foit,,teeu kort:rino zalavrtalog lcrcna Ita tta.jni2ern gradevinsku stfukturu ili koje sLl di.jelu. izravno uz gtaclevinu. izgradene pri.ie stupanja na snagu ovog gabariti plana. Ilkoliko su r]a proteliu sus.jedne 19. Ilolizorrtalni i rcrtikalni iestice na izqraalenoj gratlevirti izredeni grrder ina- oblikor anje plodelja i grade\ inski otvoli. udaljcrrost glader ine oc1 susiednc kror.iita. tc upotlijebljeni rDatefi.irli molaju biti trskladeni s urarticr Steder tre icsticc rrut:t izn,'.ili najrnanje 1.0 m. Kod nran.ie udll.jcncrsti okolnirn gradevinaura i kraiolikont. obvezuo se izvodi plotupoZarni zid bez 20. Klorista se nroraju izvesti kosa. a nagib ikakvih otvora-a na krovnoj plohi prent:t je defirrir:rn tchnickirrr ttolrnrlirinta za susjedu obvezno se izvodi snjegobran. ! odledenu vrstu pokrova- Max. nagib l]. Gradevine ne snriju svojonr lokaci.jorn krov isra jc do 45". ometati ili ug|oZavati p.jesadki kolni 7t. Na industriiskim i .iavnim gradevinama prornet, odrrosno s aspekta osundanja i krov se moZe izvesti na drugadiji nadin, prozradenja negativno utjecati na ovisno od nadina osvjetljenja i zaitiiene uvjete stanovanja i rada na tehnoloSkog procesa u graclevin i. susjednim desticama. Iznimno, s aspekta osvjetljenja i na t4. Brutto izgradenost gradevne destice u prozradenja okolrtog prostora, gradevinanra dogratlen inr zoni niske stanrbene izgradnje sa ponro6ninr i stambenim i porrocnim gradev inanra dijelotirna stanrbenilr gradcrina nloZe se iznosi najviSe 50Yo, a sa stambenim izvesti lavan krov. pomocnirn i poslovnint sadrZajima 60olo U starin'l dijelovinra naselja s vrijedtrorn od ukupne povriine destice. izuzev ru ralrroru arhitekturortr preporucuje se ako se radi orekonstlukciji povijesnih ili koriStenje grailevinskilt elem enata drugih zaSticenih dijelova naselja gdje karaktelistidn ih za tu arhitekturu. izgradenost nroZe biti ve6a, ali ne veia Gradevine koje se izgraduju na od zatedene. polurrgraderri rracin ili u trizu tnoraju s gradevinonr na koju su prislonjene diniti 15. Za stambenu gradevinu po lioprivrednog arhitektonsku cjeiinu. proizr odada uz koju ie se graditi i gospodarska gradevina za potfebe Gradevine koje se izgraduju na poljoprivredne proizvodnje, osim slobodnostoje6i nadin ne mogu se graditi toviliSta, dubina destice ne rnoze biti na udaljenosti manjoj od 3,0 nr od manja od 40,0 nr. granice susjedne gradevne destice ako otvore. Cradevine koje se 16. U zoni niske stambene izgradnje etaZna imaju poluLrgraden nadin jednorl visina stanrbene gradevine ne nroZe biti izgladujLr na sr'o.ionr str non se prislanjaju na g[al]lcu ve6a od podrunr i2 nadzenrne etaZe; a gradevne destice uz postojecu za gospodarske pomoine i male sus-jedne rtovoplartiranu susiedttu grade\'rnu. poslovne gladcvire ne \/eca od ili prizenr lja. 21. Graclcvirre koje sc izgradLtju u nlztt nro|aiu se s drc.jllla s!ojitn stranatna 1"1. lspod glaclevine iz stavka l. o\ oq e lanka at qrtnicrt susjcdnilt rrogu r! lr';rditi pt'dlrrrti. a trr alski p ris Iarrj i na gradclnih iestiua. itz stisieclne gradel'ine proslofi se n r.rurr trredirati u potk rov lj u s kojinrr firlntiralu tt iz. r isine r'rd,'zir.1r rrrlr. I.j nr. Broj: I2 )SLL]ZBENI VJESNIK( Stlana: I341
t5. Pli-slorri zidoi i na gr;rdcr ine tr nizu grailerirrskog podlui.j:r na koju post13. Piikliuiir an.je gladei ine nn clektriinu l+. lznirrrno. rrz Lolnik slijepe ulice nroZe se rlrc2u obarlja se u sklaclu s Ltr.ictiura osigurati izgradnja nogostLrpa samo uz HEP-r. Al,o na di.jelu tradcr inskog .iednu njenu stranu. Ne noZe se dozvoliti podrudja nr lio.ient cese _qraditi posto-ieca izgradnja gradeviue i ograda, te vodovodna ntreZa iako postoje za to podizanje nasada koji bi spredavali tehnieki u\ieti. stantbena se graclevina proSirenje suvi5e uskih ulica, uklanjanje obvezno putenr prikljudka na vodovod oStlih zavoja, odnosno koji bi zatvarali opsklbljujc rodom, u suprotnonr sluiaju vidno polje itine oDetali pronret. opsklba lodonr rjeiava se na higijenski nadin prenra nr.jesrrinr prilikanr a, 15. UIidna oglada se podiZe iza regulacijske linije, 29. Otpa,.lnc r odc iz krr{arrsn l rr rn-jestinta 36. javna prolazi kroz bez kanrrlizaci.je nrola.iLr se ispuStati u Kada se cesta- koja nepropusnc sc'ptidke jatne. U vodotoke gladevinsko podrudje, Lrreduje kao ulica, se ne sIri.iE ispuSt:rli osoki. utopine udaljenost vanjskog ruba Lrlidne ograde Zupanijske ttrn.jetrrih grrr-riir a klo i drrrcc Stetnc ne nroZe biti nranja od osi trari, posetrro iz rnanjih poslovnih ceste 9,5 rl a lokalne ceste 6.0 m. gradc\ lna. 31 . Pril:rz s griide\ ne desticc tta jar nu 30. Otpadne votle iz industnjskih konrpieksa ptonletnu povrSinu treba odrediti tako da Inor:Uu se plethodrro plodistiti, odncsno ne ugtoZava javni promet. struino dokazati da svojonr aqresirnodcu :t 8. U sludaju kada se gradevtla aestica tle Lrtleiu na zagadenje iovjekova nalazi uz spo.i sporedne ulice koja ima o ko liia. znataj regionalne ceste" prilaz s te Kruti olpad sc n(-17e Od lasati salno uir za javnrt proutetnu povliintt to odredcira ri.iesla. asstice ns preko sporedne \a ,'r'a.lcr iri.kr.r:r lrr'Jrrriiu ll.r,;ts )c obYezno se ost!artie spal1i., ati sailr: iirvcr i ligrrr; celulozli u licc. 0tpa(i. i9. Z,t n.: izgrarlen i dic grade\,inskog porl ucj:r uz cltZavnu ili lt. Jarttl I't',,ilrt.:.r I)L,\r;i il J|luriL' trf.Lr;:,i! koji se 5iri ZuplnrjskLr ccstu, u pra\ ilu tleba oslivati Strana: 13.12 )SLUZBENI VJESNIK( Bro
zajednidku sabirnu ulicir. pr.eko koje ie nroZe se graditi iako je iestica unutaf :e o\t\afiti di|ektrn pri.rup na .iai nu gradcvinskog podrLri-ja za poyremen o prometnLl povr'5inu za daljnjLr izeradnjLr s tan ov anj c. uz tu cestu. U pravilu treba onemogLrciti Sir.enje 4. Graditi se llroze saulo na o|iur iesticanra gradevinskos podrLri.ja lasel-ja uz lio.jc inraju osiguran pr-ililjLrdnk na pu1. drZa\nc c<,te. Uz rrjilr se i iztllr gradevinskog podludja mogu glad iti 5. Minimalna povriina gradevne destice za samo prateii sadrZa-ii tlanzitnog protlleta, povlemeno stano\,anJe ne rnoZe biti kao Sto su benzinslie purrpe. autobusna manja od 240 m'. stajaliSta, ugosrirel.jski objekti, parkilaliSta isl. tr. Udaljenost zgrade od susjednih nreda ne rnoZe biti nranja od 3,0 m. 40. Izravni prilaz s gradevne destice na javnu pronretnu povrSinu ne ntoZe biti 7. Visina zgrada za povremeno stanovanje uZi od 3,0 ur. mo2e biti do: podrurn, prizemlje i polkrov lie. 4t. Ukoliko se unutar gradevne destice utvrduje lokacijska dozvola za poslovnu 8. Maksimalno brutto razr ijena povrSina povretneno gradevind s djelatnosicri koja iziskLrje zgtada za sla o\anje moze upotrebu vozila ili .ie vozilo prednet biri do 75 m'. djelatnosti, do iste se mora osigurati 9. Tlocrtna izgradenost gradevne destice za kolni pristup s javne prometne povr5ine povrelueno stanovanje najvi5e minirralne 5irine 3,0 nr. iznosi 30%. Aa Za ostale d-ielatnosti nuZno je osigurati 10. Zgrade za povremeno stanovan3e mogu posebni pjesaiki pristup s javne segraditi sanro na slobodnostoje6i nadin. prometne povr'Sine, min- 1,2 m. 11. Krovne plohe zgrada za povremeno stanovanje pravilu kose, 2.3. Gratlevinska podruija vikend zona za u trebaju biti povremeno stanovanje pokrivene crijepom. Iznimno se mogu graditi is krovom drugog oblika, ako se dokaZe da se skladno uklapaju u L Slijedonr tradicije dosadaSnjeg razvoja krajolik. Kao dokaz sluZit 6e i odredene su povr'Sine za vikend zone fotonrontaza s trod irn enz ionaln im povremenog stanovanJa uz naselja prikazon.r. :i Tomica, RastuSje, Grabarje, Kirrdrovo, 12. Podclkavljb i Glogoviba. Granice su int Prilaz sa destice na put ne moZe biti uZi ii do 3 nr. ucltane na kopiji katastarskog plana u mjerilu l:5000. 13. Opskrba vodom i odvodnja rje5avat ie I 2. U zonanta povremenog se. u prrrilu. rra lokrlrroj razini. :I stanovanja moZe se na .icdnoj gradevno.j destici graditi po 14. Op renrarrje komrLnalnonr irr frastrukturonr jedna grarlevina bez izvora zagadenja. or isit cc o mouuirrostirrr.r irrreslitora i lznimno se moZe graditi i druga ne predstar.lja prioritet u kornunalnom pomoina zgrada ako konfiguracija terena opremanju na opcinskoj razirr i. ne onloguiuje sntjestaj pontoin ih prostorija u povrenteno zgradi za 15. Postojece izdvojcne zgrade za odmor stanoYanje. gradene na tenrelju dosadainjeg plana iurat ie stalus izdvoienog gradcvinskog 3. Na zenlljiStu koje je pod iumonr ne Bro.1: J ? ''SLI'ZBENI VJESNIK.. Strana: 1343
podrlralr \t7 predoden-je dolGradn-ju tr-eba provesti u skiadu sa Na po l.joplivrednonr zenrljiStu, kc,.jeg Zakononr Osnovarna gospodalenja dine: i Su n arr a, - zenrljiitc privedeno do visoko- prod u ktivno_9 stanja. - rrferlc zenrlii*te plarrirano u 7a 1 Gospodarske gradevine izyan v isoku procluktivuost, gladevinskog podrudja su: - zenrljiite v i s o k o p I o i z v o d n o g potenc i.ja la. a) za obavljanje intenzivne ratarske i(ili) stodarske ploizvodn je: mogu se grad iti: - gladevine za intenzivnu stodarsku i - gospodalske i uz njih stambene peradarsku proizvodnju (staje, gradevine u funkc rj obavljanja i svinjci, kuni6njaci, peradarnici), . poljoprivledne d.je latnosti, - glader,ine za skladi5tenje - gradevine prontetlte, energetske, poljoprivrednih proizvoda, komLrnalne i dr-uge in 1r'astruktu re, - gradevirre za sklanjanje vozila i . qradevine za istlaZivanje ener.getskih oluda za ratarsku proizvodnju, te rrr inelr lrr ilr silovinr nlihovo odrZavanje, - ostale porroine gradevine potrebne b) Na ostaloll poljoprivlednorn zentijiitu za obavljanje poljoprivredne rn ogu se trad iti: dje latnosti. - gospodalske i stantbene gradevine u funkciji obavljanja poljoprivredne d.ielatrrosti Ylastite potrebe za i 3. U dijelu gradevina ili kao posebne polrebe seoskog tunz a, gradevine u okviru gospodarskog - gradevine u funkciji zdralstva, konipleksa (stana, sala5a, farme), mogu - rekreaci.jske gradevine i sadrZaji u se urediti prostori za dnevni boravak i funliciji rekreacije koja koristi prehranu djelatnika na gospodarstvu. prtrodne lesurse. - gradevine pronetne. energetske. ol po.jedinadne gradevine u fun kcij i konrunalrre i dlLrge in iiastru ktLrr-e. - poljoprivredne ploizvodnje su: - gtrtler irrc rodulospodllstra. i - rinouladske krriicc u rirro.eradirra. - eradevinc za istraZiyanle i - spleniSta voca i vocnjaci, iskt,ri'r:r rnje rlincralniir siror irra. - staklenici i plastcnici. - sprenr iSta alata, i c) U 5Lirranra zcmi.iiSlLr i na Srrnrsl'orl - oslale sliine ylste po ljoprii,redn ih lnogu se qraLliii: gradev ina. - gradevine potrebne za gospodarenie au!'lranl:i- - grade',,inc irrilastruktirle p:edi idene ol irtr p l:rnonr, Strana: 1344 >SLUZBENI \zJESNIK< Broj: 12
4. Grader ine Lr lekreacijsliinr zonanta r proizvodnje nije nranja od l0ha ialio udaljenost sadlZ;rji koji koristc prilodnc lesurse: lalnre od naselja nije nranja od 500 nr. lovaCkc i libirrsk.' krrie. gradelinc Lrz pfostore za uzuoj lion.ja i konjidkc ipoltor e. 6. Stanrbene gradevine. te gradevine i kupaliSta s pfatef in'r sadrZajima. sadrZaji seoskog turiznra u funkoiji su poljoprivredne proizvodnje. pa se ne mogu graditi na destici na kojoj nisu 5. U dijclu konrpleksa nrogu sc graditi: ranije izgradene (ili se istovfenteDo ne - stal bcnc ine za st:trtor rrtje. -qradcr glade) gradevine i sadr2aji gospodarske stalni ili povremeni boravak r'r altl eDe. rlasnika i dlelatnika na gospodarstvu i njihovih obitelji 7. Udaljenosti gospodarskih graclevina za (stanrbene grarlevine u fun kcrj i interrzivnu stodarsku proizvodnju od pol joprivredne proizvodnje). naselja, koje ovise o njihovoj velidini, - gradevine i sadlZa.ji u funkciji odnosno kapaciteta izlazeflorlt u jedinici seoskoc turiznra, "urjetnog grla", prikazane su u slrjede6oj tablic i: ako zemljiina povrSina u funkciji
,l
TABLICA 5,
NAX. KAPACITET GRADEVINE VRSTA STOKE (Broj grla prema udaljenosti sto6arskog gospodarstva - farme od naselja)
udaljenost od nrselj - nr t00 200 300 400 500
Uvjetna grla 50 100 200 400 800 i vi5e
Krave, steone j un ice 50 100 200 400 800 i vi5e
Bikovi 33 67 133 261 533
Junadl-2godine 11 143 286 571 n42
Junad 6- l2 rljeseci 100 200 400 800 1600
Telad 200 400 800 1600...
Knrada + prasad 167 303 606 12t2... Tovne svinie do 6 mi. 200 400 800 1600...
Teiki konji ^a 8l 166 )JJ 667 Srednje teSki kru ji i0 100 200 -10 0 800
Laki kon ii 6l 125 :50 500 1000 Zdrebad 61 r33 261 s3i 1067 Broi: l2 >SLUZBENI VJESNIK" Strana: 13.15 i'
8, Pod urjetninr se gr.lorl podrazuntijeva 14. Dio letto povriine vinouradske kuiice, grlo teTine 500 kg i obilje2ar a odnosrro sprerri5ta roia, koji sluZi za i koeficijentonr L Sr,e vr.sre i kategor.ije sklanjanje ljLrdi, ne nro2e biti veci od l5
stoke st odc se r)a Lrvjetna gr.la lt1 _ prinr.jerronr ocigovarajudih koellciienara. i IO Za: t5. SprcnriSte alata ne nroZe biti vece od l5 rlr netto povriine. VRS'IA S'IOKE KOEF ICIJENl' 16. EtaZna visina pojedinadnih gospodalsk ih krava. steona ica I I .iLrn ,00 gradevina .ie prizemlje uz nroguinost I bik r.s0 izgradnje podrurtra. vol | ,20 junad god. l-? 0,70 17. Oblikovanje mora biti u junad 6- l2 nrjesec i 0,5 0 -qradevine skladu s lokalnim trad ic ij sk inr telad 0,25 graditeljstvom. Pri tome: krmaia*plasad 0.3 0 tovne svinie do 6 nrjes. 0 15 gornia kota podne plode prizernlja, mlade svinie 2-6 ur.les. 0,r3 odnosno stropne konstrukcije podruma, prasad do 1 nrjeseca 0,01 te5ki konji 1.20 ne moZe biti viSa od 30 cnr od kote srednje teski konii 1,00 konadno zaravnatog terena. laki kon.ji 0,80 svijetla visina plizernlja ne ntoZe biti Zdrebad 0.7 5 veia od 260 cm, ovce i ornoyi 0. t0 krov mora biti dvostreian, nagiba 30-45 janjad 0,50 stupnjeva, drveno kroviste pokriveno crijepom ili iindronr postavlja se na stropnu 9. Prenra koefic ijentirna pojeciinih vlsta konstrukciju bez nadozida. stoke nlogu se plofaaunati udaljenosti gradevina za srnjeitaj viSe vrsta stoke. 18. Udaljenost gratlevine od ostalih neda ne moZe biti manja od 1 ,0 rn. 10. Gospodarske i uz njih stambene gratlevine gladene izvan gradev in skog t9. Kada se gradevina gradi u blizini podrudja naselja treba graditi na tragu sjeverne mede sa susjednin.r vinogradorn; lokalne tradiciie izdvojenih ratarskih i vo6njakom ili drugim poljoprivrednim stodarskih gospodarstava- stanova. zemlji5tem, njena udaljenost od te mede ne moZe biti manja od 3,0 nr. ll. U plostolr:oj koncepc i.ji organizacije gospodarstva i oblikovanja gfadeyina. te 20. Udaljenost gradevina od ruba Sume ne upotrijebljenih materija la. treba slijediti rnoZe biti manja od l0 rn. principe Lrlilopivosti u ambi]ent luralnog ne pejsaZa. 21 . Medusobrra udaljenost -lradev ina moze biti rnanja od 6,0 m. t2. Vinoeradske kucice i sprenriSta voia 22. graclevne destice na javnu nlogu se gladiti u vinogradima i Prilaz s prometnu rnora tako voinjacima iija povr'5ina nije nranja od povr5inu se odrediti javnoj 2000 nrr. da ne bude ugro2ct) prornct na prometnoj povrSini. 13. Ukupno razvijena netto povr5ina tru ktu rn ih vinogradske kuiice, odnosno sprerniite 23. Prigodom gradnje in fias gradevina. a se grade izv an yo6a. ne nroze biti ve[a od ,15 m', dok koje gradevinskog podrudja naselja, osobito nraks irrla lna r)etto LroYrSina plizenlja gladevina za gospodarenie otpadoll], noZe iznos it i i0mr. Strana: 13.16 rrSi-UZBENI VJESNiKiT
r eiih lfrlbsranica, iircnja posi,.l.jan.lcnt i raclont elenlLralnih ./a -orobl.ja. itc oleZer.ljrr i Lrredlja prodiScar anje LrLlrrrll\ illu 7r\ol u lasel.iu. otpadn ih ioda. rodospr.erna. iljLrncara. gliniSta r sl.. potr.ebno .je Yoditi raaL ra o -). I/-,r.t,lu ,',1 : ri,Ll-\r,( ((.tr,\. tt lL,ni njihor Lr sntjeira.lu i iz-rrledu. osobito u rosporllrsli iir djelatnosti ne nroZc biti slici bliieg rlrsei.ia i oliolror-i lirajoblaza reca od (r00,r s tint cia se Lr{i pfeosliil()g di-je la. l0'1. !r aclci.rre )4. aesucc nlora Izlan sllcJer inskoq por,lrLrd-l;r nroru se llfrdili liao r.rrJ - zelcna ltor riina pr.oizlocinog r:raditi u rrknr, r.t p,opi,,rrrL konrplelisu. gradet,ine. {radevjne in rrasrr.ri Ktu r.e. grade\lltc potlebltc za obraDu zenrlje. tc 6. Ela2na risjna gradci,ina le ntoZe biti i n fi:rsrruli ru r.a lj lto opr.ivr.cclnou zenr lj i ita. vecr ocl prizerrl.ja" dva klta ipotkrovlja uz nrogLlcnost izgradlje poclr.unta.
UVJETI SMJESTAJA 7. Visina -qracle vine zbog tehnoloSkog GOSPODARSKIH DJELATNOSTI procesa ili drusjh razloqa nro2c biti i veia. ako se njena opravdanost dokaZe r rl rite L rUn sk t.-u ILr:r ist iik rjcSen.jenr l. U zolrama za snrjeitaj gospodarskih i t uz posebno vrednovanje djelatnosti je moguie gr.aditi r,izura naselja, indu"rrij'kc. izgladenog po ovla5tenom arhitektu. sklrdiSne. upft\ nc i trgovaeke prostore, a ne srliju se graditi 8. Ponrocla graclevina nro2e biti prislonjena gradevIne za starroyarrje. na stalrbenu uz uvjet da je pr.isianjajuii Osnovni uljet za izgr.acjnju takovih zid izgraden od vatrootpornog sadrZaja u ovin prostorinra je njihova rnaterijala; u pr.otiynonr o\,a Lrdaljelost ekoloika pr.ihvat l-jivos t Lt sr.t.lrslLr ne nroZe biti rranja od 2.0nr. sprecavanja zagadenja oltolisa zbo_e
neposrednc blizirre naselja i 9. Udaljenostgospodarskih gradevina s poljoplirrrednih povriina za pro izvodnju rzvolirna zagadenja ne nro2e biti rnanja hrane. od 20.0 nr od regulacijslie Iinije, a od a starrbenih irnanjih poslovnih gradev ina SrnjeStaj eospodarskih djelatnosti manj ih le nroZe biti rnanjaod 2.0nr. tirpdctl(tit l]toguc je i urrufar gradevinskih podruija naselja na t0. Uda ijenost gnojrSra i gospodarskih posebnltn gradevniut cesticanra ili uz graclevina u kojima gladevile se sprema sijeno ili za stanovanje. u posebnim slanra ili su izgradeni od gradevinaua drveta nrora ili u sklopLr starnbene iznositi od granice susjedne gr.adevne qradevine pod urjetonr poStuju da se destice najuranje 5,0nr, a od startrbenih i plopo|c1e za visinu izgr.adenost i cestrce poslovnih gt.adevina rrrin, 15,0 rr. koJe se pr.im.jerrju.ju za starlbene gradev ine. ll. Udaljenost otl sLtsjedrre ar.anice -gladevne cestice nro2e biti i nranja. Lrkoliko se 3. Zone gospod lr.skih cljelatnosti sadr2e gnojilte rzradi kao rrepropusno, a zidovi industrijske qfadeyine. sk Iad iSta. sel.ise gospodarsliih glader ina izraoe oc zanatsku i proizrodnju. lzeraclnja u c,,,oj vatr()otpontoq ja ,lu trateri la. ztltti .e izr odi Lr p|ar rriL O{rt^\ i Iokac ij skc d ozvo le. lt. ltdlljeuost gnojiita i .qospod arsk ih !,r'itde\ ina ttcl gradcvinc za snabdijelanje 1. I z ,ri l,'.pu,.lrr.skijr cljcilrnorfi r]turtu sc vo,JLitn (bunari. izlcri, izgradivati cisterne rsl.) ne santo graclevine ajste mo2e bit nranjl od t 0.0lr industli.jske i dr.uge proizi,odnje, ..er.r..i te skladiira : k,,ji srojirn IJ, Udaijenosr pielir.iaka od stamLrerle i )SLL]ZBENI VJESNIK( Strana: 1347
poslo!re srfldevinc te sospodarske t1. Dno i stijene gnojiSta do visine 50.0crn grade\ inc sl slol(ot]t ne t'nL)Zc itiLi rnanja iznad terena moraju biti izvedeni od od | 0.0 nr. nepropusnog materijala. Sva tekuiina iz sta-ja, svinjaca igno.jiSta luora se odvesti t4. Udal.yenost pieiiilaka ne ulo2e biti u janre ili silose z:r osoku i ne srnije se nran.ia od 1,5 nr od rcgulacijske linije. a lazlijevati po okolnonr terenu. 5,0 nr od rlanice susjedne gradevne destice ako su letiSta okrenuta prema toj r8. Jame i silosi za osoku uroraju imati strani a 1.0 m ako su okrenuta u sigurau i nepropustan pokro\', te otvore suprotnonr snrjeru. za iiSienje i zradenje. U pogledu udaljenosti od ostalih gradevina i 15. Gospotlalskt glrtlcr inc ntoraju irrrati naprava vrijede za jame i silose za zidove izvedere od vatfostalnog osokLr jednaki propisi kao za gnojiste. materijala. r ako se grade uz llanicu sLr sj ed ne iestice rrrora-ju imati 19. Gospodalske glader ine s izr orima vatrootporni zid otpo|nosti nrin. 2 sata zagadenia ne nlogu se graditi u plerna sus.jednonr zenrljiStLr i nrogu biti dijelov irna gradevinskog podrudja na plislonjeni na susjedne gradcv ine. kojenr je to regulirano posebnonr odlukom predstavnidkog tijela jed inice 16. Zidovi sta.le nroraju se graditi od lokalne sarnouprave. luegorivog nraterijala. dok se svinjci i peladarnici, kao i sta.je za ovce, koze i 20. Tovili5ta stoke i peladi nrogu se graditi kuniie mogu podizati od druene grade. na udaljenostima ve6im od navedenilr u Pod u staji i svinjcu nrora biti slijedeioj tab lici: nepropuslan za tekuiinu i mora imati rigole za odvodnju osoke_ u ,enoji5nu Jamu.
od ostalih od mag. dijelova grad. iglavnih oo reg. goveda sv inj e perad podrudja reg. cesta cesta
konr kom KOm nt Il-l m
s0 - 350 t00 - 750 .2.000 - r5.000 200 100 50
350 - 1.000 750 - 2.000 viSe od 15.000 300 r00 50
vise od 1.000 viSe od 2.000 500 200 r00 Strana: )SLUZBENI VJESNIK(
21. Za stoeue i pelaclarske gladevine lfarnre) 6. Prenarn.jena .jednc u drugu jaYrlLr kapaciteta preko 500 urjernih gr.la. nanrjenu je mo_{uda. obveznl .je izlada studije o utjecrju na okollS. 4.1. Uvjeti urcilenja i gradnje Sportsko- 1) Lokac ij sliont dozvolonr za izgradnju rekrcacijsltih gradcYina tor iliita trebrrjLr se rrrrlrliti trr.jcri:
za opskrbLr lodonr, PovrSine unutar liojih se ureduju za djelotvolno proii5iavanjc otpadn ilr otvorena i natkriYena igraliSta i druga voda i nrjele za zaStitu dovjekovog oprema za Sport sadr-Zar,ane u okvilu okoliSa, gradevinskih podru6ja nase lja. za prostol za boravak ljudi, za sadnju zaStitnog drve6a. Na tim se povr5inama moraju urediti pristupni putevi, pjeSadke staze, nadstre5nice, slobodne zelene povriine. 4. UVJETI SMJESTAJA DRUSTVENIH Graditi se nrogu gradevine u funkciji DJ E LATN OSTI Sporta na otvorenoln- d. kao prateii sadrzaji: svladionice, sanitarni dvor, manji ugostiteljski prostor isl." visine I. Planorn rrisrr posebno izdrojerre povrSine jedne do dvije nadzenrne etale s za dru5tvene djelatnosti, da se ne bi lnoguconl izgradn.jonr pod runra. ogranidila izgradnja pogledu izbora u Zatvoreni Sportski ter;eni nrogu se graditi lokacije. Gradevine drustvene za i kao dvorane za 5kole. djelatnosti rnogu se graditi unutar granica gradevinskih podrudja na posebnoj grarlevnoj destici ili nadestici :t- UVJETI UTVRDIVANJA KORIDORA sa stanlbenonr gradevinonr, u sklopu ILI TRASA I POVRSINA stambene gradevine ili u posebnoj PROMETNIH I DRUGIH gradevini rz uvjet da se po5tuje INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA izgradenost g|adevne destice i katnost propisana za stambene gfadevine. 5.1. Prometni sustaY ) Parkirali5te za autornobile uledit 6e se I. Koridori cestovne nrreZe namijenjeni su prvenstveno na glader noj destici. za izgradnju cesta i cestovnih gradevina, 3. Treba teZiti izgradnji koja predstavlja pronretnih por,rSina pjeSadkog, arhitetkturu sa skladnonr i logidnont. biciklistidkog i javnog prometa, objekata postavolr) u odnosu na ulicu, okolnu nanrijenjenih pruZanlu pronretnih usluga izgradnju ireljef. (benzinske postaje. nroteli. praon ice vozila), te ostalih intiastrukturnih /l Moguca je gradnj.r grader ina sa objekata izaStitnog zelenila, a u skladu sadrZaj inra kulturc, socijalne i s uvjetilra i propisiura Zakona o zdravst\/ene za5tite, vjerskih gradev ina, cestama. Najnlanja Sirina kolnika za dvorane za 5port, konrunalne gradevine, ulice rroZe biti 7,0 m, a za lokalne i djedjeg vlti6a. osnovne 5kole, posebne pristupne Lrlice 6-0 m. nanuene. 1 L, kuritlolrr jar rrih eesla izvan 5. U postojciirrr gradevirranrl jrr ne grade'"inskoc, podrudja i u gradevitrskon nalnJene u pravilu se lmole zadrZati podrudju nuselja. nrogu se graditi postojeia .jar,na namjena. gradevine z? pruZanje usluga sudionicinra u pronretu kao Sto su: 7
Strana: 1350 )SI,LIZBENI VJESNIK( Bro3 : I I
1. 7.a r iicstantbctre zgratie ntdll se srrcle'r inil ntora bili u sklai!rr sa ilankr'rnr
osigurati nrinirrralan bro i parkilalisrrih 17. Prarilnikrr o tehnidkilr lvictinta i nrJesta pfel a trofntatiyu: I stan : rto|rDalir irna za sigulan ttan5port tekuiih parkiraliino nr-jesto ra llastitoj eestici. i plinoritih u_lljilirrrodika rrrrgistr.alrrinr Nislia starrrbe na izgradn.ia zaclovoljar a naltor trtlinru i plinoro.iliura. tc pai'kilali5ne potrebe na IIastitoj iestici. naflor odinrlr i ltlinolodinra za rrrcdunirrocini transpoft (Nr.r" 53/I 99I.). 8. Sirirra rer:ulacijskih prolila cesta - ulica unutar qladevinskog podrud-ia ntora osig.ulati iztradrrju sr ih plornctnilr 5.4. Energetski sustav povrSina u sliladu s langont i funkcijont ceste Lr naselju. tc ntora osigllrati kvalitetnu odvodnju oborinskih voda. Kod izgladn.je traibstanica u naseljinra, trafostanic lrcba pr'\ czati na 9. U okr irLr kategorija pr.istupnih elektroeDelqetsku Dt reZu podzenr n inr (stanrbeuih) ulica ko.jc su u tlnkciji kablor irra. pristupa do 20 starnbenih gladevina u sludaju oteZanilr tererrskih uvjeta, ili Pri odlbilu tfase zrainog dalekovoda u ogranidenja vei postojeconr izgradnjonr plavilLr tleba zaobrci podrLrd.la i Suntske nlogu se navedene ulice ulediti kao povr-5ine. kolno-pjeSaeke (nrin 5=5,5 nr ). 3. Dalekovodima je. Biciklistiika staza ili traka nrin. l,5rn uz ovisno o naponskoj nagib do 8%. razini, potrebno osigurati zaititne koridore ito:
5.2. Telekom un ikacijska mreZa - 400 liV ZDV (48+48 m) 96 rn - 220 kV ZDV (45+45 m) 90 rn - | l0kVZDV (43+43 m) 86nr l. Pri izdavanju lokac ijskih dozvola - 35 kVZDV (30+30 m) 60nr - l0 kVZDV ( 15+ l5 30 m potrebno .je plauirarre te lekornun ikac ijske nr) vodove predYidjeti plveustvcno kao 4. Ove gradevine ne forrn iraju svoju podzeD re. grader"nu desticu. a pfostor ispod dalekovodr 1 Karrrliznciitr pretlr idjcri jrr uonr n'roZc se liolistiti iu druge nanr.jene povrsinonr uz prol]')etnice. odnosno u u skladu s Plar'ilnikont o zelenorr pojrsLr. qdje je to nruguie. tehnidkinr nornrativinra za izgradnju nadzenrnih elektloenergetskih vodova. 3. ItriZanje trase s druginl podzenlninl vodovinra pledvidjeti 0,5 nr ispod vodova :!.5. Odvodnja HT-a. a palalelno r odenje na mininrrlnorrr odsrojanju od l rn. Pli izdar'anju lokacilske dozvole IzmjeStan.je i dluge radnje vezane uz ^ potrebno je planiralu kaualsku nrleZu za poloZene tclekonrunikacijske vodove odvodnju otpadnih i obolinskih voda treba vlSiti sanlo uz suglasnost HT-a, (kanaiiznci_j11, prcdvidjeti pryenstveno u TK Centra Slavonski Brod. koridorinra prometnica. Ako to n;je tl,':r..e r, 7c itr .e I'redr i.lJe', i izrlrn 5.3. Plinovodi njih. t-oli.ac i.ja uredenja de sc oclledivati Jokaci.jsLrm dozvo !ant a.
t. Udalje nost plinoroda ocl pojedinih VJESNIK(
benzinslie postu ie, prethodno.j odredbi (benzinske poslaje, praonice r ozila. sen isi. praonice vozila, selvisi, ntoteli isl.) ne ugosl itel.isk i ob.jekti (nrotel isl.). smiju se ugroziti sigurnost proureta na cesti, niti sniziti nivo usluge i kapacitet Navctlelrc glatlevine uz sr,e ceste .javne ceste. lltora.irr imati osiqur'aur ptostor za promet nrirovan_jLr u okt,ilLr gradevne u rlastite ). Na srakoj ecstorrroj rasktsrrici u nivou. destice. Kr.rliiina ce inr se odr.editi nije dozvoljena sadnja dlveia niti bilo lokaci-jskonr dozvolonr. kahva izuladnja na visini izrad l.0rn od i kolnika u zoni trokuta pregiednosti I J. Uz .lrzrrr n( acstc {\ L !ftde\ ine nt,)raju raskrsn ice. se graditi za svaki snrjer posebno. ili rlrogu intati prikljudke na dr2avnLr cestu 6. Prilikonr izgradnle. rekonstrukcije ili koji ne rrgnrZavajrr sigurnost nivoa prerrarrjene bilo koje gradcr ine u javni. usluue nragistraltre ceste, Sto se lnora poslovno-trgovadki iIi proizt,odni sadrZaj dokazati odgovara.jLrdim pr.ont etrr inr na njegovoj lokaciji (destici) ili izravno projektonr. uz njegovu lokacijr.r, obvezno je izgraditi mininralalt broj parkiraliSnih ntjesta 4. Izgladnjom i eksploatacijont prateiih prerrra sljedeiint rrornratir irrra: in usluZnih -r.iradev a nabrojanih u
Nanrjera sachZa.ja Jedin ica Broj parking nrjesta
Administrativni /) nr- btto povrStne I
Trgovatki 50 nr' btto povriine I
Robna kuia 40 n' btto povr5ine I
Industrija iskladiSta I zaposlen 0,20
Servisi, obrt I zaposlen 0,33
Ugostiteljsn,o lnrjesto 0.35
Sportski teren i 20 sjedala I
Skole, d.jeele usftrnove I udionica - jedna grupa I
Zdravstveni 30 nr' btto povrSine I )SLUZBENI VJESNIK(
benzitrsLc postaje. prethodno.j odredbi (benzinske postaje. plaonice vozila. ser.r, isi. praonice r,ozila, servisi. moteli isl.) ne ugostitel.iski objekti (morel i s..,. srriju se ugroziti sigurnost prometa na cesti, niti sniziti nivo usluge ikapacitet Navetlerre gradevirre uz sve javne ceste ceste. nrola.ju intati osigrrr.an plostot. za promet u mirovanjtt u okr'iru r,lastite gradevne ), Na srs[i6j ceslo\noj lrskrsrrici u rrilorr, aestice. Kolitina ie inr se odrediti nije dozvoljena sadnja dr.r,eia niti bilo lokaci lskonr dozvolom. t kakva izgradnja na visini iznad l,0rn od kolnilia u zoni trokuta pt.eglednosti ,T :. Uz dr'Zirt,lc ccstc s\je glader inc nrt.ual u raskrsnice. se graditi za svaki snr.ler. posebno, ili nrogu intati prikljudke na dr2avnu cestu 6. Prilikorn izgradnle, rekonstrukcije ili koji ne ugloZava.ju sigurnost r.trvoa prerrarnjcne bilo koje gradevine u javni, usiuge ntagistralne ceste, Sto se nlora poslovno-tr govadki ili proizvodni sadrZaj dokazati odgovarajutint pror.]retn inl na nyegovoj lokaciji (destici) proJekloln- ili izravno uz njegovu lokaciju, obvezno je izgraditi A ntinirnalan par.kiraliSnih Izgradnjon i eksploatacijont prareiih bloj mjesta prenra sljedeiinr nornrativinta: uslu2nih gradevina nabrojanih u
Narnjena sadr.Za ja Jed inica Broj parking rmjesta Administrativni 75 m' btto povlSine I Trgovadki 50 nr' btto povrSine I
Robna kirca 40 nr' btto povrSine I Industriia iskladista I zaposlen 0,20 Servisi, oblt lzaposlen 0,33 Ugosriteljsrvo l mjesto 0,35
Sportski ter.eni 20 sjedala I
5lole, o.letie ustlr)ove I udionica -jedna grupa I Zdravstveni 30 m' btto povriine I Broj: i 2 >rSI {-lZBENi VJESNIK( Strana: 1351
t.o, lbdoopsklbli sustav za5ticenos lirajolika lle rllogLr se izvocliti nikakvi tadrivi bez prelhodnog odobtenja. Fri izdar an-jLr ioliaciisliih dozr ola Potrcbn() .je planifanLr nrfe2u lodo\ oda L lz*r:idrr.]i tt r ittnglrJitrtl i r oitr'acitita sc l |i Ll\ ld.jL li 'r 1..'riJ, iirrr:r 1,, r]r!ll|i(il u u cilju oduvanja prirodnog pc1saZa i za to osigLtrtnitl lioricloritrra. AiPllnonr rtijc odredena lokacija nor e 6.1. Krajoblazne i prirodne vlij ednosti deponije na podrudju opiine. Otpad ie se odloziti la zajednidku deponiju lokacija Krajobrazne i prirodne vrijednosii unutat' istodnog dijela Zupanije. Njena opcine Podcrkavl.je su Suurska podrudja ce se odrediti u posebnort postupku. s izvolirrra potoka, obronci Dilj gore, naseljinra ie se odrecliti lokacije za vinogradi ivoinjaci. t. U reciklaZna d\'oriita. l-l opiini Pcilcrkavl.ie .ie znada.jni krajoiiL !'l.jLrsliara i cholii Pctr.je. te ;rinra (rd 'foilrice do Crrroq ir0ioka.
ir Lirtlrri,.:li:ni rcrr-ir\11inr! i poclrrrtrr: Strana: 1351 )SLUZBENI VJESNIK( Broj: 12
8. MJERE SPREEAVANJA 8.2. Zaitita od buke NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIS 1. Radi ziljlire od buke. te str aranja zvuinih balijera potrebna .ic iznredu Prilikonr izdalanja lokacijskih dozvo Ia drZavne ceste i stanrbenih dtjelova za gfader ine gospodalskih djelatnosti. nascl.ja sadnja lisokog zeleniia. Ovirl potrebno -je u skladu s posebnim planonr pledlaZc se da sc na gtadevnint propisirra osigurati nrjcre spretar an.ia iesticanra koje se nalazc uz kolidore nepol'ol.jna Lrtjecaja rra okoliS (zaitita od koji su ugroZeni bulionr (nova trasa brze buke. za-uadenja zraka. v ibrac ija, drza\ne ceste), sadi dlrcie u Silini od 5 e le kt ro e n c r gc t s k o c ./ ra a c n j a. nr. a izgradrr-ja planira u dubini gradevr.re prodi5cavan.je otpadnih loda, teh n olo5ki aestice, Sto viSe odtnaknuta od izvora otpad i sl.). buke.
2. Prilikonr izdavanja lokacrjskih dozvola za ostale gradevine potrebno je osigurati 8.3. Zaltita od poZara mjere zaStite od poTara. te osigurati izgradnju zaklona. Plerna Snrjernicanra za planiranje izgradnje skloniSta. l. Pridr2avajuci se odredbi propisa, planom izgradenim za potrebe Prostornog plana su osigurani vatrogasni prilazi do svih Zupanije, opiina Podcrkavlje je u gradev ina. Lokac ij sli Ireba osigurali aetvftoj zoni ugrozenosti. Zato ie se im dozvolan:a zaStita i spaSavanje stanovnika rjeSavati ostale prilaze i vatrogasne pristupe, te izradom zaklona (podruma). povr5ine za rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama Pravilnika o l. Procjena utlecaja na okolii izradit ce se uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. obvezno za cestu D53. nove rragistralne 3 5/94). plinovode i akumulaciju Glogovrca. ') Planorn su osigurani koridoli cjevovoda za kolicine vode potrebne za gasenJe 8.1. ZaStita podzemnih voda poZara u skladu s odredbom Pravilnika o tehn iCkirn normativirna za hidrantsku rnreLu za ga5enje po2ara (Sl. Iist 30/91., i. Radi za5tite podzemnih voda potrebno je preuzet Zakonom o norrnizaciji NN prilikorn izdavanja lokacijsk ih dozvola ssle6.\. propisati i irjere zaStite:
izgraditi sustave za odvodnju otpadnih 9. MJERE PROVEDBE PLANA voda od vodonepropusnih elemenata, oborinske vode s prometnih porrSina i parkirali5ta odvoditi putenr slivnika s 9.1. Obveza izrade prostornih planova taloZnica u javnu kanalizac ij u, naroditu paZnju pos\,etiti kod uretlenja groblja da se drenaZu i odr.odnju izvede L NLi" predvidena izrada ulban istidkih tu javnu kanalizaciju, tj. da se ne planova uredenja. obuhvat ugroZava-ju okolna naseljena podrudja. Eventualrru potrebu izrade i dctal-inih planova Lrleclenja, odredit ce se 2. Plarrtrnr iL preJr irlcrrL.r lb[nrirrnje zone Progranom mjcra za unapredenia stanja za5tite oko izvoriSta pitke vode. u prostoru. Za pc,drLrdje predloZerlo za zailitu kac prirodni krajolik, od .iezera Petnja preko .'
Broj: 12 )SLUZBE,NI ViESNIK( Strana: 1353 t
5pilje Pljuskara. crkvice Sr. Petla do graclevine, koje iste u svom sastavu ili Brodrkilr ./detta,:r. izrrdir ce se na postojecoj destici nernaju izgradene i Prostorri p lan poillud.ja posebnih to u najveioj povr'Sini od 6,0 m', obil.jeija. Ta-1 plan bi trebao obuhvatiti i preinake u snrislu olvarania vanjskih pudttriie izrirn jrrTrrc grrarticc o1r;ing ot\ ofa na postojecinr gradevinanra, Podclkavl.le na podlud.ju opiiue Sibinl. konstruktivne sanacije na nadin z ad 12 av a n.ja osnovnog gabarita gradev ine, 9.2. Primjena posebnih razvojnih i dlugih preinake unutarnjeg prostora bez mJera poveianja volunrena gradevine I (plorrjena instalacije, pronrjena funkcije prostora), Nije planirana plirr.jena posebrrih nt.jera konstruktivne sanacije uz sadrZavanje za poticanje razrroja. osnoynog gabalita gradevine, popravak posto.je6eg klov iSta. izm.jena ravnih krovova u kose bez 9.3. Rekonstrukci.ia gradevina je tij a podizanja nadozida, namjena plotirna planirarroj namjeni adaptacija tavanskog prostora unutar postojeceg gabarita gradevine u stambeni pfostorJ Za gradevine Sto su izgladene u skladu s rekonstrukci.ja svih vrsta instalacr.la, propisima ko.ji sLr va2ili do stupanja na oglerlc i potporni zidori rrdi saniranja snagu Zakona prostontout o uredelju, a terena, narnjenr kojih je prorir ra narrrjcni prikljudenje na postojecu komunalnu utvrdenoi ovinr Planom rnoZe se, do infrastrukturu (elektro, vodovod i plinsku privotlenja planiranoj nantjeni. izdati nrrezu). lokac ijska dozvola. 5. Neophodni oblik rekonstrukcije za ') glar'ler e Ostale ine ija je nam.jena poboljSanje uvjeta rada smatra se: proli\ na planonr odredenoj narnjeni. izmjena uledenja i inastalacija vezanih mogu se kolistiti u postojeiim za pronrjenu tehnoloikih rjeSenja, s tim gabaritirra do privodenja tog dijela da se gladevine ne mogu dogradivati prostora planskoj nalnjen i. izvan postojeiih gabarita, promjena .namjene poslovnih prostora, 3. Postojeie gradevine niske stanbel)e ali pod uvjetom da novoplanirana izgradrje koje su oslale izr an nam.jena ne pogorSava stanje dovjekova gradevinskog podrud-ja, a ne mogu se okoli5a i svojim koriitenjem ne utjede smatrati izdvojenim dijelovirna na zdravlje ljudi u okolnim stambenim gradevinskog podrudja, ili se unutar prostorima, ali samo unutar postoje6ih grailevinskog podrudja nalaze u zonama gabarita, druge narir.ienc. rnogu se iznirrrn.r pretvorba stambenog prostora u poslovne adaptirati u opsegu neophodnom za prostorije, ali unutar postojeieg gabarita, poboljirrnje rn.jeta Tirora i rlda. uz urjer prema valj an irn propisirna, da dokunrentinta pfostornog uredenja lrcdenjc ili izgradnja sanitarnog ivora n isu pledvidene za ruienje. na dijelu poslovnog pfostora unutar posloje6eg gabarita gradevine, ukoliko je -1. Neopirocir i obinr rekonstrukcija za ista neoplrodna za poboljSanje uvjeta pobol.jialje ir\'.jcta Zivola grada|la snratra rada ili u\jcto\arta prornjenorn narnjene poslcvnbg prostora.
tlogradnlr sanitalniit proslori:a { WC. kup2onisql Ez pr-,stoje6e sl.ambene 1354 'ISLUTBENI VJES\IK..
III. POPIS KORISTEN E 9. S'l plirtslta nrreZa opcine Poclcrkavl.jc DOKUNIENTACIJE P lin lrrZen jering d.o.o. Zagreb. Dobri dol 6l U ladLr se koli5teni slijcdcci dokrrrrrenti: 10. Studi.ia i ide'.jni plojelit opskrbe l. "Prostorni plarr opcine Slaronski Br-od" prirod n irr plinonr Zupani.jc Blodsko- Urbanisticki institrrt Llrvatske. Z.at,od z.a posarslie- 1998. prostor'no plarriranje, Zagleb PIirt ln2enjeringd.o.o. Zagre b. SOUR GIK "Brod". RO lnZenjering Dobri dol 6l pro.ie kt. OOUR Plojektni bilo, Slar,onski Brod, u. Raspored rnjesnih kabelskih nlfeZa 12. 1987. g. Brodsko-posavske Zupanije. HT Slavonski Brod .> "Prostorni plan op6ine Slavonski Brod - izmjene i dopune" 12. Popis stanovnistva, kudanstava i stanova Komitet za qradevinarstvo, stambene, 2001. godine, prvi rezu ltati komunalne poslove i prostorno planiranje, Slavonski Brod, 12. 1989. 13. Pravilnik o tehnitkirn rrorrrralivirna za hidrantsku tnreLu za gaSenje poZara (Sl. 3. Statistidki i p ro s to rn o - p la n e rs k i list 30191., preuzet Zakonom o pokazatelji za opiinu Slavonski Br.od nor4rizaciji NN 5 5/96. ) Urbanistidk i institut Hryatske, Drzavni zavod za statistiku, Zagreb, rujan 1992. 14. Pravilnik o uvjetinra za vatrogasne pristupi (NN 3 5/94. ) "Elaborat o zaSricenirn spornen ic inr a kulture na podrudju opiine Slavonski 15. Pravilnik o sadrzaju, mj erilirn a Brod" (separat Prostornog plana opcine). kartografskih prikaza,. obvezninr Regionalni zayod za za5titu spomenika prostornim pokazateljinra i standardu kulture, Osijek oZujak 1990. elaborata prostornih planova (NN 106/98.) 5. Hidrogeoloika stud ija S lavo nsko- brodskog vodonosnika, t6. Pravilnik o tehniekim uvjetima i Rudarsko-geoloSko-naftni fak u lte t normativima za siguran transport tekuiih SveudifiSta u Zagrebu, 1989. godina iplinovitih uglj ikovod ika uragistralnirn naftovodima i plinovodinr a te 6. Osnove koriStenja i zaitite prostora naftovodina i plinovodrrna za op6ine Slavonski Brod rredunarodni transport (NN 53/ l99l .) UZGZ - Zagreb 1993. t't. Pravihrik o tehnidkim nonnativinra za 7. Izvje5ie o stanju prostoru i u izgradnju nadzenrnih elektroenergetskih Progranr rlljerr za ur)apredenje slanja u vodova (Sl. SFRJ 5ll'13, preuzet prostoru opcine Podcrkavlje Zrkorrorrr o rrorrrizrciji NN 55/q6.) Sl. rjeslik Blodsko-posar ske 2uparrije
2/97 . 18. Zakort o podruajima Zupanija. gmdova i opiirra u Republici I{natskoj (NN br. 8. Prostorn i plan Blodsko-posalske I0191 .) 2upa n ij e Zavod za prostorno ulcden.je Brodsko- posavske Zupanije u suladnji sa Zavodon za prostorno planiranje d.d. Osijck. SIu2beni r iesnik B rod sko-posavske
Zupanije br. 4/1001 .
