Akcioni Plan Za Pripremu Turističkih Sezona
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Akcioni plan za pripremu turističkih sezona - Agenda reformi u oblasti turizma - Podgorica, mart 2013. godine Sadržaj 1. Uvod…………………………………………………………………………………………………………………. …..3 2. Osvrt na strateška dokumenta i pravni okvir za razvoj turizma ………………………….… ..4 3. Ostvareni rezultati i uticaj sektora turizma na ekonomiju…..………………………………..… ..7 3.1. Pokazatelji turističkih tokova ………………………………………………………………..…… 7 3.2. Uticaj turizma na BDP, zaposlenost i platni bilans….………………………………..… 12 3.2.1. Uticaj turizma na BDP i zaposlenost………………………………………..… 12 3.2.2. Uticaj turizma na platni bilans………..…..……………………………………….13 3.3. Izvještaj “Horwath Hotel Industry Survey”……………………………………………….14 4. Smještajni kapaciteti u Crnoj Gori………………………………………………………………............. 18 5. Sistem promocije u Crnoj Gori ………………………………………………………………………………21 5.1. Uloga Nacionalne turističke organizacije Crne Gore…………………………………….21 5.2. Uloga LTO u turističkoj promociji ………………………………………………………………23 5.3. Saradnja NTOCG i LTO i privrede………………………………………………………………..25 6. Međunarodna saradnja…………………………………………………………………………………………27 6.1. Sporazumi (ugovori) o saradnji ……………...………………………………………………….27 6.2. Saradnja sa međunarodnim institucijama …………………………………………………..27 7. Nagrade za dostignuća u turizmu ………………………………………………………………………….32 8. Izazovi za održivi turistički razvoj…………………………………………………………………………34 8.1. Unapređe kvaliteta postojećih i izgradnja novih smještajnih kapaciteta više kategorije…………….…………………………………..……….35 8.2. Produženje sezone i ravnomjerniji regionalni razvoj……………………………...……42 8.3. Povećanje broja kvalifikovanog kadra………………………………………………………...49 8.4. Povezivanje turizma i poljoprivede…………………………………………………………….54 8.5. Unapređenje i dalji razvoj Brenda Montenegro Wild Beauty i promocija turističke ponude………………………………………………………………………57 8.6. Suzbijanje sive ekonomije…………………………………………………………………………..59 8.7. Prateća infrastruktura (dostupnost, saobraćajna infrastruktura, elektro i vodosnabdijevanje)…………62 8.8. Problemi koji su prisutni u sezoni……………………………………………………….…...…68 9. Monitoring…………………………………………………………………………………………………………...69 10. Prilozi………………………………………………………………………………………………………………...70 2 1. Uvod Turizam čini glavni stub ekonomske osnove Crne Gore. Uspješnim razvojem turizma mogu da se obezbijede zaposlenje i prihod za značajne djelove populacije. Zbog svog značaja za generisanje zaposlenosti, povećanje standarda stanovništva i uravnotežavanje regionalnog razvoja turizam je prepoznat kao prioritetna privredna grana. U prilog tome govori podatak da se procjenjuje da ostvareni prihod od turizma u 2012. god. iznosi 700 mil. € što je za 4,3% više nego u 2011. godini. Svjetski savjet za putovanje i turizam (WTTC) prognozira da će prihodi od turizma u narednom period rasti realnom godišnjom stopom od 8,6 %, dok će zaposlenost koju direktno i indirektno generiše turizam rasti prosječnom realnom stopom od 5,8%. Valorizacija turističkih potencijala umnogome zavisi od toga koliko uspješno upravljamo izazovima koje nameće razvoj. U pravcu dugoročne održivosti, optimiziranja privrednih efekata i smanjenja opterećenja na životnu sredinu, Ministarstvo nadležno za poslove turizma, u saradnji sa Njemačkim društvom za investicije i razvoj (DEG), pripremilo je strateške smjernice za razvoj turizma. Pripremljen je Master plan razvoja turizma Crne Gore 2001. god. i 2008. godine Strategija razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020. godine koja je rezultat njegove revizije kroz proces kritičkog snimanja činjeničnog stanja. Zapažen progres ostvaren je u periodu od donošenja strateških turističkih dokumenata. U tom smislu važno je pomenuti atraktivnost koju je turistička privreda Crne Gore u me- đuvremenu stekla na tržištima, ali i ekonomsku vrijednost njenih prirodnih potencijala. Prihodi od turizma od 2006. godine do 2012. godine više su nego udvostručeni, sa 322 mil. € na oko 700 miliona €. U cilju sagledavanja stanja u kojem se danas nalazi turizam u Crnoj Gori i definisanju mjera aktivne i razvojne politike i strukturnih reformi u oblasti turizma, a u svijetlu definisanih strateških ciljeva, Ministarstvo održivog razvoja i turizma pripremilo je Akcioni plan za pripremu turističkih sezona - Agendu reformi u oblasti turizma. Agendom turističkih reformi daje se presjek trenutnog stanja u turizmu Crne Gore, sagledavaju potencijali i stepen dostignutog razvoja i definiše set mjera i aktivnosti u pravcu unapređenja i promocije turističke ponude. Takođe, kao sastavni dio Agende je i Akcioni plan za pripremu ljetnje turističke sezone u kojem su sadržani i predlozi za prevazilaženje problema koji ograničavaju ili usporavaju ostvarivanje boljih rezultata. S obzirom na ekonomske, ekološke, socijalne i kulturne promjene, koje sa sobom donosi izgradnja turističke privrede i s obzirom na kompleksnost svih pitanja koje u tom kontekstu treba riješiti, potrebna je uska saradnja na inteministarskom, regionalnom i lokalnom nivou, društveni dijalog, konceptualno razmišljanje i djelovanje, kao i strateško planiranje i njegova implementacija. 3 2. Osvrt na strateška dokumenta i pravni okvir za razvoj turizma Strategija razvoja turizma do 2020. godine definiše cilj razvoja turizma, i to: Primjenom principa i ciljeva održivog razvoja Crna Gora je proširila svoju poziciju globalne top turističke destinacije; usljed toga, za stanovništvo Crne Gore se obezbjeđuju zaposlenje i prihodi, a država dobija prihode na stabilan i pouzdan način. Iako se izgradnja velikih objekata, tj. međunarodnih turističko-kongresnih kompleksa, marina, kongresnih centara, itd., često smatra simbolima uspješnog razvoja turizma, turizam je zapravo zasnovan i na brojnim poslovnim aktivnostima koji su mikro, male i srednje veličine. Te velike investicije su simboli koji usmjeravaju pažnju međunarodnih turista na Crnu Goru. Ali uspostavljanje turizma kao privrednog sektora širom zemlje i obezbjeđivanje dugoročnog, održivog razvoja turizma podrazumijeva razvoj malih privatnih inicijativa. Te inicijative nijesu vezane samo za turističke aktivnosti kao što su obezbijeđivanje smještaja, restorani, barovi, itd., već pokrivaju sve usluge i proizvodnju koji su direktno ili indirektno povezani sa turizmom. Strateški cilj razvoja turizma se postiže realizacijom konkretnih ciljeva. Identifikovani konkretni ciljevi odgovaraju zahtjevu da proizvod „turizam" u svim svojim aspektima mora da se poboljša ali takođe i zadatku da se dugoročno gledano stvori jaka i pouzdana osnova za jačanje razvoja turizma i poslova povezanih sa turizmom. Programske aktivnosti koje se odnose na razvoj turizma definisane su shodno viziji razvoja Crne Gore 2020. godine, prema kojoj Crna Gora treba da postane razvijena turistička destinacija sa jedinstvenim proizvodom koji se nudi tokom cijele godine, sa izbalansiranim privrednim razvojem sjevera i juga, doprinoseći smanjenju siromaštva i zaustavljanju migracija selo – grad i sjever – jug. Turizam doprinosi dobrobiti pojedinca ali i države. Razvoj turizma važan je korak za uspostavljanje stabilne i pouzdane osnove za prihode. Zaposlenje i prihod za crnogorsko stanovništvo i povećanje državnih prihoda nijesu dva paralelna procesa, već su čvrsto međusobno povezani procesi. Razvoj turizma mora u obzir uzeti i eksterne faktore koji su van direktnih uticaja Crne Gore. U pozitivnom smislu, povoljni uslovi su dati činjenicom da postoji međunarodna tražnja za turističkom ponudom koju nudi Crna Gora ili ponudom koja može da se podstakne, poveća i dalje će se povećati. To se naročito odnosi na turizam zasnovan na prirodi, aktivni odmor, kongresni, kulturni, vjerski, sportski i druge oblike turizma. Takođe, mora se imati u vidu i uticaj klimatskih promjena na razvoj turizma u čitavoj oblasti Mediterana, što će imati uticaja i na Crnu Goru. Preduzeća i opštine glavni su nosioci usluga. U formiranju turističkog proizvoda svim elementima ponude, koji se odnose na: smještaj, ugostiteljstvo, plaže, ambijent pogodan za odmor, prateće sadržaje, čistoću, infrastrukturu itd., pridaje se isti značaj. 4 Posebno se vodi računa o tome šta turisti misle o svom odmoru, čime su zadovoljni a šta predstavlja poblem, kako ocjenjuju odnos cijena–usluga i dr. Njihovi utisci postaju jedan od najvažnijih instrumenata prodaje. Osim toga, i pozitivne i negativne karakteristike turističke ponude prevazilaze opštinske granice. Pozitivni primjeri privlače, dok loši odbijaju turiste koje u principu i ne zanimaju administrativne opštinske granice. Neuređene ili prepune plaže, saobraćajne gužve, noćna buka zbog glasne muzike, nečista voda, cijene, neljubazno osoblje - postaju teme za priču. To šteti imidžu, tražnji i nivou ponude čitavog regiona. Sa druge strane, jedinstvo različitosti na malom prostoru, netaknuta priroda, prelijepi pejzaži, bogata i raznovrsna etno-gastronomska ponuda, gostoljubivost domaćina samo su dio ponude koja sve više plijeni pažnju turista. Malo je mjesta na svijetu sa više klimatskih zona na relativno maloj površini – gdje se posjetilac može ujutru sunčati na obali, popodne pješačiti i voziti bicikl u planinama, a naveče istraživati romantične ulice drevnih gradova. Reljef Crne Gore varira od dramatične smjene obale, preko veličanstvenih planinskih vijenaca i drugog po dubini kanjona u svijetu (poslije Velikog kanjona), do, jedinstvenog fjorda na Mediteranu. I UNESCO je prepoznao jedinstvenost pojedinih lokacija i uvrstio ih u svoju prirodnu i kulturnu baštinu Cilj je dalekosežnost, visoki kvalitet i raznovrsnost, umjesto uniformnosti i komunalne uskosti. Preduslov za uspješnost u radu klastera trebalo bi da budu jednaki okvirni uslovi u subregionima koji međusobno