BROJ 62 / OŽUJAK 2017.
ISSN 1331-9523
OLIMPIJSKE NADE: ZNANOST I ŠPORT: DRUŠTVO I ŠPORT: OLIMPIJSKE LEGENDE: Bruna Vuletić Project SUCCESS Šport i emancipacija žena Danira Nakić
Sadržaj
Intervju Žene i port Janica Kostelić Iz kimona u hrvački triko
MOO Prilog Potpredsjednice HOO-a Povijest hrvatskog športa
Olimpijske legende Žene i port kro po ije t Danira Nakić Diskriminacija još uvijek postoji
Olimpijske nade nano t i port Bruna Vuletić Project SUCCESS
Za nakladnika: Ure ni t o
BROJ 62 / OŽUJAK 2017. ISSN 1331-9523 Josip Čop Saša Ceraj, Ante Drpić, Gordana Gaćeša, Radica Jurkin, Siniša
OLIMPIJSKE NADE: ZNANOST I ŠPORT: DRUŠTVO I ŠPORT: OLIMPIJSKE LEGENDE: Bruna Vuletić Project SUCCESS Šport i emancipacija žena Danira Nakić Hrvatski olimpijski odbor Krajač, Jura Ozmec, Ana Popovčić, Nada Senčar Trg Krešimira Ćosića 11, 10 000 Zagreb Produkcija: Glavni urednik: M 14 d.o.o (Jet-set magazin) Ante Drpić Preradovićeva 23, 10 000 Zagreb
Ure nica prilo a o ije t r at ko porta Oblikovanje i prijelom: Ana Popovčić M 14 d.o.o Naslovna stranica: stranica: Naslovna Gruden, Paliković Morana Janica Kostelić, Nakić i Danira Sanda Čorak
Olimp 4 pravo je zadovoljstvo pisati uvodnik za ovaj broj "Olimpa“ koji je u cijelosti posve- ćen športašicama, športskim dužnosnicama, trenericama, djelatnicama, volonter- kama, promicateljicama športskih vrijednosti i drugim ženama koje svakodnevno brižno rade na dobrobit hrvatskog športa. Iako su Hrvatska, pa i Hrvatski olimpijski odbor, još daleko od idealnog odnosa zastupljenosti žena u ru- kovodećim športskim strukturama, ali i svim drugim djelatnostima, malo se zemalja u svijetu danas može pohvaliti da ima ženu za predsjednicu države i da je žena izabrana na mjesto prve državne tajnice Središnjeg državnog ureda za šport. HOO je posebno ponosan na činjenicu što u ovom sazivu Vijeća ima dvije dopredsjednice, a od samog osnutka HOO-a žene su imale značajne uloge i to ne samo kao članice Vijeće nego i na operativnim dužno- stima. Tako je dr. Sandra Dubravčić Šimunjak bila prva čelnica Misije HOO na Olimpijskim igrama 1992. u Glavni tajnik Hrvatskog Dru t o i port Albertvilleu, a tu dužnost obnašala je i na ZOI 1994. u olimpijskog odbora Šport i emancipacija žena Lillehammeru. Secretary General of the Svim našim članicama preporučujem da u svoja Croatian Olympic Committee Internet najviša športska tijela (skupštine) izaberu što veći broj žena, jer to je preduvjet da više žena bude izabrano i u Josip Čop, dipl. oec. Softball & sinkronizirano plivanje upravljačka tijela tog saveza. Isto, naravno, vrijedi i za klubove... Publicistika Sa zadovoljstvom ističem da u „Olimpu“ već godina- Sport - smisao života ma postoji rubrika "Žene u športu", a hrvatske športašice su zbog svojih iznimnih dostignuća nebrojeno puta bile na našoj naslovnici - počevši od Janice Kostelić, Blanke Vlašić, Sanje Jovanović, Snježane Pejčić, Martine Zubčić, Sandre Šarić, Od Olimpa do Olimpa sestara Zaninović, pa sve do Sandre Perković i Sare Kolak. Priznanja HZSN za 2016. Uvjeren sam da će se taj trend nastaviti, za što su najveća garancija naše sjajne športašice koje su i po svjetskim kriterijima na športskom Olimpu.
it is a pleasure to write an editorial for this edition of "Olimp", which is entirely dedicated to female athletes, sports ocials, coaches, employees, volunteers, promoters of sports values and other women carefully working, on daily basis, for the benet of the Croatian sport. Although Croatia and the Croatian Olympic Committee are still far from the "ideal relationship" in terms of presence of women in leading sports structures, as well as in all the other industries, today only a few countries in the world can boast with female president and a woman being elected to the position of the rst Secretary of the State Oce for Sports. Croatian Olympic Committee is particularly proud of the fact that in the current composition of the Council there are two female Vice-Presidents. Furthermore, since the very founding of the Croatian Olympic Committee, women have had important roles, not only as members of the Council but also in carrying out the operational duties. us, Dr. Sandra Dubravčić Šimunjak was the rst Head of the Croatian Olympic Committee’s Mission at the Olympic Games in Albertville in 1992, and she was carrying out that duty at the Winter Olympic Games in Lillehammer in 1994 as Prijevod: Olimp je well. N. T. Dalma d.o.o., časopis I recommend all our members to elect as many women as they can to their highest Medveščak 13, Zagreb Hrvatskog olimpijskog sports bodies (assemblies), because this is a prerequisite for more women to be elected odbora. Tisak: to the governing bodies of that federation. e same, of course, refers to the clubs... Vjesnik d.d. www.hoo.hr It is my pleasure to highlight that "Olimp", for many years now, has a column Slavonska avenija 4 e-mail: [email protected] "Women in Sports", and – due to their exceptional achievements – the Croatian female 10000 Zagreb athletes were on our front page on numerous occasions - starting from Janica Kostelić, Blanka Vlašić, Sanja Jovanović, Snježana Pejčić, Martina Zubčić, Sandra Šarić, Naklada: Zaninović sisters, up to Sandra Perković and Sara Kolak. 2000 primjeraka I am sure that this trend will continue, for which the best guarantee are our great female athletes who are - by the international criteria as well – at the "sports Olympus".
Olimp 5 Intervju: Janica Kostelić
i e AJANA OB ADOV nimio O O B Š V Vjerojatno ni jedna odluka predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića nije naišla na takvu plebiscitarnu podršku javnosti kao ona da mjesto prve državne tajnice Središnjeg državnog ureda za šport ponudi najboljoj hrvatskoj športašici svih vremena
olju osobu od Janice Koste- uspio ostvariti isto, no, usprkos tomu, Hrvatska sasvim sigurno ne spada u lić, najuspješnije hrvatske malo je tko tada u Hrvatskoj, osim nje- "gornji dom" zemalja koje se mogu po- športašice svih vremena i nog oca Ante, vjerovao da će država dičiti velikom zastupljenošću žena u Baktualne državne tajnice "koja nema ni poštene skijaške žičare" rukovodećim strukturama, ali eviden- Središnjeg državnog ureda za šport, dati športašicu koja će i u seniorskoj tno je da se Hrvatska može pohvaliti uredništvo Olimpa za glavnu temu konkurenciji pokoriti skijaški svijet. činjenicom da joj žene vode i državu i ožujskog broja, u cijelosti posvećenog Od tog prvog, pa do ovog 62. bro- resor športa. ženama u športu, nije moglo ni zami- ja, aktualna državna tajnica još je šest Vjerojatno je da ni jedna odluka sliti. puta bila na naslovnoj stranici "Olim- predsjednika Vlade RH Andreja Plen- Već u svom prvom broju, iz lipnja pa" i to: 2001., 2002., 2003., 2005. i kovića nije naišla na takvu plebisci- 1999.,Olimp je u rubrici "Olimpijski 2006. godine kada je bila proglašava- tarnu podršku javnosti kao ona da talenti" predstavio tada sedamnae- na najboljom športašicom Hrvatske u mjesto prve državne tajnice Središ- stogodišnju djevojku koja je osvojila izboru HOO-a. njeg državnog ureda za šport ponudi sve moguće utrke i naslove u dječjim Naslov najboljeg športaša Hrvatske najboljoj hrvatskoj športašici svih skijaškim natjecanjima i iza sebe ima- 2001. pripao je i njenom bratu Ivici vremena - Janici Kostelić. la sezonu (1996./1997.) u kojoj je bila koji je najboljim u izboru HOO-a pro- Vjerojatno niti jedan izbor športaša pobjednica i Topolina i Pinocchia - dva glašen i 2010., 2011., 2013. i 2014. u vodeće državne strukture nije iza- najvažnija svjetska događaja u dječjim godine, pa je, statistički gledano, na zvao toliko oduševljenih komentara natjecanjima slaloma i veleslaloma te naslovnici svakog šestog broja "Olim- hrvatskih športaša, koji su konačno izborila pobjede u svakoj od 22 utrke pa" bio netko od članova najpoznatije dočekali da šport bude izdvojen iz u kojima je startala! hrvatske športske obitelji... "glomaznih ministarstva“ i dobije za- Ni prije ni poslije Janice nitko nije I površnijem promatraču jasno je da seban državni ured, i zasigurno nikada
Olimp 6
Intervju: Janica Kostelić prije športaši nisu bili jedinstveniji u u jednom danu, jer do sada je šport mišljenju - može li itko bolje razumje- oduvijek bio dio nekog ministarstva, ti športaše od osobe koja u svojim a sada se prvi put odvojio. Treba pro- vitrinama, uz ostale trofeje, ima i naći prostor i dodatne ljude, posebice četiri zlatne i dvije srebrne olimpijske za opće poslove, i nadam se da ćemo medalje?! to do kraja uspjeti definirati u što je moguće kraćem roku. Je te li o eki ali a će am premi- jer lenko ić ponu iti preu imanje Kao rža na tajnica re i nje užno ti pr e rža ne tajnice re i - rža no ure a a port u ituaciji nje rža no ure a a port ste kreirati politiku Ureda. Nakon ne- - Nisam očekivala, jer nisam o tome koliko mje eci na toj po iciji eć te niti razmišljala. No, kada je stigao po ukli nekoliko na ajni pote a poziv, bila sam počašćena. - Jedna od bitnih stvari bila je ta što je s Vladom RH usvojen proračun, koji BIOGRAFIJA Koliko namo ni te o ma pri a- je za ovu godinu veći nego što je bio Janica Ko telić ro ena je ije nja tili premijero u ponu u a to za prošlu, koja je, ne zaboravimo bila 1982. u Zagrebu. Tijekom cijele karije- - Istina je, razmišljala sam kad mi je olimpijska godina. Tako je u odnosu re ila je lanica ki klu a a re ponuđeno to mjesto, kako kod prvog na 191 milijun kuna prošle godine, Na svojim drugim Zimskim olimpijskim poziva koji je stigao od tadašnjeg ove godine proračun oko 250 miliju- igrama u Salt Lake Cityju 2002. godine ministra znanosti, obrazovanja i spor- na kuna, što će, vjerujem, pridonijeti o aja latne me alje u lalomu e- ta, Predraga Šustara, tako i sada. Nije boljitku hrvatskog športa. le lalomu i kom inaciji te re rnu u to nimalo jednostavna odluka koja se Od ove godine uveli smo sufinanci- superveleslalomu. može donijeti preko noći, jer sve što ranje školovanja vrhunskih športaša mpo antnu kolekciju olimpij ki o li - sam u životu radila i radim, pokuša- čime se država prvi put pobrinula i za ja na opunjuje na O u orinu vam raditi odgovorno i savjesno i ne taj dio karijere športaša, a osigurali je u latno o li je u kom inaciji donositi odluke naprečac. smo i sredstva za realizaciju izrade o aja i re rnu me alju u uper ele- Ovoga, drugog puta, razmišljala sam Nacionalnog informacijskog sustava slalomu. malo duže ponajviše zbog iskustva u športu. Ove godine ćemo ga poku- et puta je jet ka pr akinja u ra li- proteklih mjeseci, međutim, mnogi šati konačno i realizirati i na taj način itim kija kim i ciplinama treća je koji su već mnogo duže u tome, tješili sustav športa učiniti mnogo transpa- kija ica u po ije ti koja je po je i ala su me da sam došla u jednom dosta rentnijim, jer će to biti registar javnih u utrkama u jet kom kupu u i pet kaotičnom trenutku i da nikada nije potreba u športu, registar športskih kija ki i ciplina i ru a kija ica sve bilo tako komplicirano. građevina, rezultata, kategoriziranih i remena koja je po ije ila u i športaša, športskih natjecanja… pet i ciplina u je noj e oni Na lo re i nji rža ni ure a port Uz sve to, osnovana je i Radna ukupne pobjednice u Svjetskom kupu uje inio je la ajuće opor u i por- skupina za izradu prijedloga Nacrta o ajala je tri puta ta e no koje ra ine porta u u na - nacionalnog programa sporta, koja je a ima i e am mali Kri talni ležno ti re i nje rža no ure a počela s radom, a dano je i mišljenje lo u a tri lalom ka i etiri u kom- a port o no no koji je nje o je- SDUŠ-a na sporne članke u Zakonu o binaciji. lokru ra a sportu. O am puta i a rana je a naj olju - Središnji državni ured za šport r at ku porta icu o ine a na aktu- nadležan je za zakonodavni okvir Kao i a r un ka kija ica por- alno mje to rža ne tajnice re i nje cijelog športa. Mi smo ti koji skrbimo o ta ica i nimne karijere upo nati te rža no ure a a port o la je cjelokupnom sustavu športa, naravno, a im ra inama porta i a im mje ta pomoćnice a port mini tra u suradnji sa svim ostalim njegovim a pektima ra oja port ke karijere Predraga Šustara. dionicima. Uz to, zaduženi smo i za o ka et ke ra ine preko one prela- poticanje lokalnih zajednica za ula- ka i mla i kate orija u enior ku ganje u šport, a moja velika želja, na na kojoj e mno e karijere lome pa čemu ćemo i raditi, jest da pokušamo o r un ko porta i pro e ionalne vati, potpuno drukčiji svijet od šport- promijeniti percepciju športa, jer šport port ke karijere i mno o porta a skih borilišta. Postoje neka pravila, nije samo vrhunski šport, već mnogo polaže na e u a Koliko u te na e kao i u svemu u životu, koja se moraju više od toga. Pokušat ćemo što više opra ane poštovati i posao mora ići po odre- osvijestiti ljude o utjecaju športa na Koliko te na unkciji Drža ne taj- đenoj proceduri, jer se ništa ne može život i zdravlje, i to ponajviše djece i nice u mo ućno ti oja i ku t a i napraviti preko noći. mladih. nanja i port ke karijere i kori titi Niti do športskog rezultata se ne a po olj anje u jeta ra oja port- može doći preko noći, već kroz dugo- Ka a planirate o r iti po ao ki karijera mla i porta a godišnje i teške treninge, pa se na- u troja Ure a koliko će lju i i koje - Sigurno je da svako iskustvo u dam da ću i tu, kroz ovo razdoblje koje pro la u njemu ra iti životu koristi, pa tako i moje športsko imam pred sobom, zajedno sa svojim - Formiranje Ureda još je u tijeku, iskustvo za obnašanje ove funkcije, suradnicima, učiniti nešto dobro za to nije proces koji možemo završiti iako je ovo, to ne trebam niti naglaša- hrvatski šport.
Olimp 8 9 Olimp Intervju: Janica Kostelić
Od ove godine uveli smo jenjen je za troškove administracije Deset medalja s OI u Rio de Jane- SDUŠ-a. iru pot r a u k alitete r at ki sufinanciranje školovanja porta a no je oci mo napi a vrhunskih športaša Športa i port ki jelatnici i io koji govore da su te medalje i uspje- čime se država prvi put port ke ja no ti imaju o jećaj a je i ijelom po lje ica o itelj ki port na mar ini in titucionali ira- ula anja a ne u ta no praćenja i pobrinula i za taj dio no rža no intere a u jeni i ra oja karijera poje ini porta a karijere športaša ru i re ora ri utna je na a a će ma om i t mali porto a Dio se to promijeniti osnivanjem i radom je to i pro lema i ne pora uma koji- re i nje rža no ure a a port ma mo pro li o ina je o ili na i a im an ažmanom Kaka je a relaciji MZOS-a i HOO-a. po le i nutra Koje je a e tajali te pram je- - Ponekad mi se čini da se previše lokru a ra a na ina po lo anje i naglašava to marginaliziranje i nebri- re ultata OO a ecite nam ne to i ga za šport od strane države, a istina o u ućoj ura nji OO om je uvijek negdje na sredini. Istina je - Dosta često se potencira odnos da ima mnogo prostora za poboljšanje Središnjeg državnog ureda za šport i sigurno je da ćemo raditi na tome u i HOO-a, međutim ono što ja mogu svim segmentima u kojima možemo, reći jest da sve funkcionira sukladno ali isto tako istina je da, s obzirom na zakonskim okvirima, a s predsjedni- rezultate koje postižu naši športaši kom Zlatkom Matešom stalno komu- na međunarodnoj razini, ipak nešto i niciram i imamo dobar odnos. A što valja u cijelom tom športskom susta- se tiče djelokruga rada HOO-a zna se vu. Niti u jednom smjeru ne smijemo da je on krovno športsko nevladino ići u krajnosti i mislim da svi zajedno tijelo čija je uloga definirana odred- trebamo raditi kako bi hrvatskom bama MOO-a i drugim propisima, dok športu bilo bolje. je SDUŠ tijelo državne uprave koje Pretpostavljamo da sredstva koji- skrbi o cjelokupnom sustavu športa ma Ure ra polaže ni u o tatna a Koliki je pre i eni op e ura - u suradnji sa svim ostalim dionicima. o i nje potre e i ra ina porta u nje re i nje rža no ure a a Ništa se tu nije promijenilo. r at koj Kako će re t a iti ra - port i lokalni aje nica Kolike u pore ena jerujemo a će opet iti mo ućno ti apliciranja na U on o- Kak o je tajali te i o no re i - ne a o oljni e i koliko će i na koje na ine Ure nje rža no ure a a port pram - Prije svega, sukladno zakonskoj poticati i koor inirati uklju i anje u problema na relaciji MZOS - HOO - regulativi i samom ustroju športa u tak e projekte i akti no ti V port ka tele i ija i optuž i RH, nadležnost Središnjeg državnog - Mogućnosti ima raznih, i Središnji a nenamjen ko kori tenje prora- ureda za šport i nije osigurati financi- državni ured za šport sigurno će poti- un ki re ta a ranje svih razina športa u RH. Najveći cati suradnju s lokalnim zajednicama, - Dosadašnje financijsko poslo- dio financijskih sredstava za šport isto kao što će poticati na apliciranje vanje HOO TV d.o.o. dovelo je do dolazi s lokalne razine, dakle športski u EU fondove. Evo, baš smo početkom određenih dugovanja, kreditnog klubovi se primarno financiraju iz ožujka imali info dan o programu Era- zaduženja i sličnih problema s kojima proračuna lokalne razine. Mislim da je smus+ Sport u kojem smo savezima, nismo detaljno upoznati jer nismo povećanje proračuna za ovu godinu klubovima i svim zainteresiranim tijelo koje može nadzirati trgovačko velika stvar za hrvatski šport, a što se športskim djelatnicima približili način društvo koje se ne bavi športskom tiče načina raspodjele, on se nije mi- na koji mogu aplicirati na trenutačno djelatnošću. jenjao u odnosu na prijašnje godine. raspisane natječaje. Budući da HOO koristi vlastita Znači, najveći dio proračuna ide na Isto tako, krajem rujna ponovo sredstva za financiranje HOO TV pet velikih nacionalnih športskih or- ćemo organizirati Europski tjedan d.o.o. te s obzirom na dana jamstva ganizacija - Hrvatski olimpijski odbor, športa, a tijekom cijele godine i djelo- od Hrvatskog olimpijskog odbora Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvat- vati u projektu Be active. prema kreditnim institucijama, zbog ski školski sportski savez, Hrvatski potencijalne blokade računa i akti- akademski sportski savez i Hrvatski U kojem roku ja no t može o eki- viranja danih jamstava može doći savez gluhih. ati a ek atan akon o portu i Naci- do realnog problema u cjelokupnom Zatim, iz državnog proračuna se fi- onalni pro ram porta financiranju javnih potreba u športu nanciraju nagrade za vrhunska šport- - Ne volim se nikad ograničavati državne razine koje provodi HOO u ska postignuća, trajne naknade, od vremenom i na taj način obećavati ne- nadolazećem razdoblju. ove godine i stipendije za školovanje što što možda nije realno za ostvariti. Iz navedenih razloga, mišljenje športaša, a još uvijek i financiranje Nerealno je za očekivati da se sve što SDUŠ-a jest kako se ovakav način športskih arena koje su izgrađene u bismo željeli ostvari odmah, ali na- uključivanja krovnih športskih orga- posljednjih deset godina. Budući da je dam se da ćemo do kraja ove godine nizacija, koje se prvenstveno financi- oformljeno novo tijelo, dio proračuna, uspjeti napraviti Nacionalni program raju iz državnoga proračuna, u rizične ali vrlo malen dio, samo 3 %, nami- športa, kao i Zakon o športu. poslovne aktivnosti mora izbjegavati.
Olimp 10 Hrvatska olimpijska akademija an- pet e t re pekta ilni kija a i ki- ažirana je u o ra o anju r at ki ja ica u jet kom kupu Što je ne- porta a a i nakon port ke karije- op o no a i e to o t arilo imaju Janica – Secretary re je li to mjer u kojem i port ka li e pre u jete potre ne a to of State for Sports a mini tracija tre ala ići to Drža ni - Vrlo je teško reći na temelju Janica was born on January 5th ure a port može u initi u tom juniorskih rezultata kako će se tko 1982 in Zagreb, and she spent mjeru i kaka je a ta o uklju i- razvijati i kakve rezultate postizati her entire career as member of anju i i porta a u ra port ki u seniorskoj konkurenciji, to je vrlo the Ski Club Zagreb. in titucija i a e a na a mini trati - individualno. Mislim da danas mladi u At Winter Olympics in Salt noj i po e ice ruko o ećoj ra ini previše stvari očekuju da im sve bude Lake City in 2002, she has won - Kao što sam već spomenula, prvi podređeno i osigurano, a kada im se gold medals in Slalom, Giant put ove godine u proračunu smo to ostvari ponekad i ne vraćaju sve na Slalom and Combined, to osigurali i sredstva za sufinanciranje isti način. which she also added a silver školovanja vrhunskih športaša i mi- Svi nabrojeni očito imaju predispo- one won in Super-G. slim da taj potez sam po sebi govori zicije za određene rezultate, ali na By competing at the Winter dovoljno o tome kakvo je moje mišlje- njima samima je hoće li to na kraju i Olympics in Turin in 2006, nje o tome koliko je važno obrazova- ostvariti. she added another gold nje športaša. from Combined and silver Mislim da bi športaši trebali dati a u Štimac me iji kažu a je from Super-G to her already svoj obol u funkcioniranju hrvatskog no a Janica njen trener moli a e impressive collection of športa, jer sigurno mogu znatno pri- je ojci ne t ara priti ak o nato Olympic medals. donijeti svojim športskim iskustvom i je a je na ama i a oj o itelji u a- Janica was ve times World znanjem. im rlo ranim o inama io najprije Champion in di erent skiing elik priti ak o pora atelja a e disciplines and the third skier e to i alje uži o pratite kijanje ra a a nakon pr i eliki u pje a in the history to win the World po toji li u kijanje port koji am i elik priti ak o eki anja ja no ti Cup races in all the ve skiing je po e no ra a le anje Kako e mla i porta njime no i i disciplines, as well as the - Volim gledati gotovo sve športove, koliko priti ak može lomiti porta- second female skier of all time a pogotovo kad nastupaju hrvatski a mate li recept kako a e to ne to win in all the ve disciplines športaši. Od onih nazovimo "razvika- o o i in a single season. ree times nijih" nogometa, rukometa, košarke, - Mislim da je u startu pogrešno she was the Overall Winner of pa do recimo veslanja koje sam s postavljeno to da se nekog uvijek us- the World Cup (2001, 2003, užitkom gledala prošle godine u Riju. poređuje s nekim. Moje mišljenje je da 2006), and she has seven Šport uvijek probudi tu neku posebnu se ne bismo smjeli uspoređivati ni s small crystal globes, three emociju. kim drugim, bez obzira što nam mediji from Slalom and four from ili bilo tko drugi nametao, jer svatko Combined. Je te li nakon a r etka karijere je od nas individua za sebe, svatko se Janica Kostelić was selected ika a pomi lili mož a am e mo la na svoj način nosi sa stvarima u živo- eight times the Best Croatian jo natjecati o no no je te li pomi- tu, pa tako i s pritiskom. Najvažnije u Female Athlete of the Year. lili a i te e i kija ke miro ine cijeloj priči je uvijek ostati svoj. Prior to being elected to the ratili na ta u position of Secretary of State - Nisam. Jednom kad sam odlučila Hirscher je ove sezone osvojio for Sports, she was working as da je kraj, to je bilo to, i nikad nisam šesti put uzastopno Svjetski kup i Assistant Minister of Sports dobila želju ponovo se natjecati. Imala po tome postao najbolji skijaš svih Predrag Šustar. sam svoje razloge zašto sam prekinu- vremena. Zbog čega je u tehničkim (Tajana Obradović) la, osvojila sam sve što sam mogla i disciplinama toliko suveren? Je li željela osvojiti i odlučila da je vrijeme konkurencija nešto slabija nego da iskusim i neki drugi život, a ne što je prije bila ili on ima nešto što samo život profesionalnog športaša. drugi nemaju; ako da - što to? Još sam bila dovoljno mlada za to, i u - Svi mi imamo nešto što drugi ne- tom sam trenutku već znala da je to maju samo je pitanje koliko to dobro najispravnija odluka za mene. znamo iskoristiti, naravno, u suradnji sa svojim trenerima koji to onda znaju Hrvatsko skijanje nikada u povije- iz nas izvući. Hirscher je očito našao ti nije imalo toliko mla i na are- pravu mjeru u svemu, ali vjerujem ni kija ica i kija a o jo u ijek kako će jednog dana opet doći neki mla o u ića preko o e a raće "novi Hirscher", koji će postavljati Kole a pa o eone opo ić e nove rekorde. Štimac ane a nik Kak i u po Dugo vremena se mislilo kako nitko ama nji o i mo ući ometi u jet- neće dostići Annemarie Moser-Pröll kom enior kom kijanju ože li pa se sad i to dogodilo, tako će sigur- e o o iti a a koju o inu imamo no biti i s njim.
11 Olimp Međunarodni olimpijski pokret
i e AŠA AJ Hrvatskog Poštujući odredbe MOO-a o ravnopravnosti spolova i zastupljenosti žena na rukovodećim funkcijama u športu, HOO je u mandatnom razdoblju Vijeća olimpijskog HOO-a 2016. – 2020. imenovao dr. sc. Sandu Čorak i Moranu Paliković Gruden (drugi put) na mjesta dopredsjednica HOO-a i u skladu s funkcijama povjerio im odbora odgovorne zadaće
ažnost ravnopravnosti spolo- otvori i prema stručnoj i općoj javnosti Dr c an a orak va u športu za Međunarodni te da se u izradu uključe svi važni olimpijski odbor od tolikog je kao potpredsjednica HOO-a zadužena dionici kao i svi zainteresirani. Vznačaja da je u Olimpijskoj je za predsjedanje Odborom ljetnih Šport je važan društveno-ekonom- povelji pod „Ciljevima i zadaćama“ olimpijskih igara, zatim sudjeluje u ski fenomen i sve institucije koje su posebno uvrštena odredba kojom je radu tijela HOO-a koja se bave dava- uključene u sustav športa u Hrvatskoj propisano da „Međunarodni olimpijski njem primjedbi i prijedloga na stra- moraju mu obratiti dužnu pozornost odbor snažno potiče promociju žena u teške dokumente Republike Hrvatske što u većoj mjeri do sada nije bio slu- športu na svim razinama i u svim struk- vezane za šport (Nacionalni program čaj. Kad je riječ o vrhunskom športu turama, osobito u upravljačkim tijelima športa, Zakon o sportu), surađuje s Hrvatska je danas velesila, ali kad je športskih organizacija s vizijom striktne Hrvatskom turističkom zajednicom na riječ o športskoj kulturi i nenatjeca- primjene principa jednakosti muškara- promociji športa i u radu Hrvatskog teljskom športu, tu znatno zaostaje- ca i žena“, predstavljajući time jedno fair play odbora – promičući moralne, mo za mnogim europskim zemljama. od vrlo važnih usmjerenja olimpijskog etičke norme i fair play u športu (bor- Skloni smo zaboraviti da šport uvijek pokreta. ba protiv nasilja, suzbijanje korupcije, motivira na više i na bolje; šport pruža Hrvatski olimpijski odbor aktivno sukoba interesa i nepotizma), prati rad osjećaj sigurnosti i samopouzdanja, slijedi preporuke MOO-a i podržava rav- HOO-a na području Olimpijske soli- uči timskom djelovanju, šport nas čini nopravnost spolova u športu pod vidom darnosti, te sudjeluje u radu najviših zdravijima. niza mjera, a prvenstveno putem djelo- športskih tijela nacionalnih športskih Šport je multidisciplinaran, pa je vanja Komisije za ravnopravnost spolo- saveza u judu, twirlingu, športskom zaista potrebno u izradu Nacionalnog va u sportu. Poštujući odredbe MOO-a o plesu, rock and rollu, športskoj rekre- programa sporta uključiti ne samo ravnopravnosti spolova i zastupljenosti aciji te u udruzi Hrvatsko vijeće za kineziologe već i stručnjake iz drugih žena na rukovodećim funkcijama u međunarodni vojni šport. područja – medicine, prava, građevinar- športu, HOO je u mandatnom razdoblju Zadovoljstvo je predstaviti dopred- stva, ekonomije. Često puta pod poj- Vijeća HOO-a 2016. – 2020. imenovao sjednicu HOO-a i čestitati joj na ne- mom športa podrazumijevamo samo dr. sc. Sandu Čorak i gospođu Moranu davno dodijeljenoj dužnosti voditeljice natjecateljski, vrhunski šport, a ne Paliković Gruden (drugi put) na mjesta radne skupine za izradu nacrta prijed- mislimo na školski šport i rekreativne dopredsjednica HOO-a i u skladu s funk- loga Nacionalnog programa sporta. aktivnosti odraslih, a to su područja cijama povjerio im odgovorne zadaće. koja bi trebala biti zastupljena u ovo- O načinu rada, pogledu na šport i - Prihvatila sam tu dužnost i hvala me nacrtu. Moja dosadašnja iskustva njegovom unaprjeđenju imali smo prili- državnoj tajnici na ovome imenovanju u izradi sličnih dokumenata pomoći će ku porazgovarati s obje potpredsjednice – za mene je to velika čast, ali i odgo- mi, osobito kad je riječ o metodama te nam je zadovoljstvo predstaviti ih vornost, jer je riječ o prvom takvom rada. Mnogih podataka danas nema- čitateljima i prezentirati njihove dosa- strateškom dokumentu u Hrvatskoj. mo, ali vjerujem da će nam stručnjaci dašnje uspješne karijere kao športašice, Stoga će biti jako važno da se proces pomoći u nekim procjenama. športske djelatnice i poslovne žene. izrade Nacionalnog programa sporta U cijeli niz radionica uključit ćemo
Olimp 12 orana aliko ić ru en talija
an a orak na lici lije o
orana aliko ić ru en
Dr c an a orak Međunarodni olimpijski pokret
„Kad je riječ o vrhunskom športu Hrvatska je danas velesila, ali kad je riječ o športskoj kulturi i nenatjecateljskom športu, tu znatno zaostajemo za mnogim europskim zemljama“ (Sanda Čorak)
re je nik e unaro no Ju o a e a ariu Vi er o jeljuje an i orak na ra u OO a Žene u portu pro inac lokalne športske zajednice i športske Drugi dio moje športske karijere roditelje, za olimpijske kandidate, ali i udruge, a zatim nacionalne športske posvećen je administrativnom i uprav- veterane. saveze i pojedine stručnjake. S obzi- ljačkom radu. rom na to da su prethodnici u nekoliko Za predsjednicu Hrvatskog judo sa- Prije godinu dana dobili ste nagra- radnih tijela izradili određene polazne veza (HJS) izabrana sam 2005. godine u a no ati no t u portu O a materijale, vjerujem da ćemo i njih i danas sam u četvrtom mandatu. Za to projekt Ju o u kole koristiti. vrijeme HJS bilježi iz godine u godinu - Da, zaista smo ponosni što smo sve veći napredak, postavljena je efika- prije nekoliko godina, na inicijativu Ka a te e u reli a portom i sna organizacija saveza, kontinuirano mnogih klubova započeli s projektom, kako je tekla a a port ka karijera se radi s mlađim uzrastima i europska koristeći jedinstveni program odobren - Mogu govoriti o dva razdoblja svog i svjetska odličja osvajaju se iz godine od MZOS-a. Judo je postao i jedan od sudjelovanja u športu. Prvi je bio onaj u godinu. HJS je za svoj napredak i školskih športova u Hrvatskoj, a mno- natjecateljski. Volim uvijek istaknuti dugogodišnje djelovanje (65 godina) gim promocijskim akcijama nastojali da sam se s pet godina počela baviti krajem prošle godine dobio Nagradu za smo uključiti u izvođenje programa i što klizanjem, ali kako sam malo „previše“ životno djelo Matija Ljubek. veći broj nastavnika tjelesnog odgoja. izrasla, s 13 godina počela sam trenira- Iznimno mi je drago što sam zajedno Judo je u puno zemlja prepoznat i kao ti judo. U razdoblju od 1975. do 1988. s kolegama u savezu, osim organiza- šport koji utječe na smanjenje vrš- godine osvojila sam 14 naslova prvaka cije velikih međunarodnih natjecanja, njačkog nasilja u školama, a pozitivan Hrvatske, pet osvojenih državnih pr- potaknula i aktivnosti na drugim po- utjecaj na motoričke sposobnosti djece, venstava (Jugoslavija) i naslov vicepr- dručjima kao što je izdavaštvo (Judo njihovo samopouzdanje i samokontrolu vakinje Balkana 1985. godine. U judo magazin i priručnici juda), suradnju s i pozitivan utjecaj na učenje, dokazan je klubu „Lika“ više sam godina bila isto- Kineziološkim fakultetom u organizaciji istraživanjima u Hrvatskoj kao i u dru- dobno natjecatelj, trener i vođa puta i znanstvenih konferencija, a u suradnji gim zemljama. zajedno s A. Šepić u neka, za šport ipak s Europskom judo unijom organiziramo Kao izvanškolska aktivnost judo je puno teža vremena, osigurala kontinui- Judo festival, kao skup različitih doga- prisutan u 150 škola, od oko 600 škola tet djelovanja. đanja i natjecanja za djecu i njihove s dvoranom u Hrvatskoj, pa ćemo u raz-
Olimp 14 „Ako uzmete u obzir da se cjelokupna situacija ipak generira iz statistike športske baze, dakle situacije 'na terenu', ne možete očekivati bolje rezultate u tijelima poput skupština športskih saveza ili skupštine HOO-a.“ (Morana Paliković)
orana aliko ić ru en et rta lije a latna pirueta pro inac doblju ispred nas pokušati projektom drova i edukacije, sustava natjecanja je jasna, ali još uvijek neprepoznata, obuhvatiti što veći broj škola i djece. i promocije športa, pa do suradnje i promocijska „vrijednost“ naših špor- Nabavka strunjača nam je problem, jer financiranja. U tijeku su razgovori s taša. HJS za ovaj projekt ima limitirana sred- olimpijskim športovima, a nakon toga Isto tako, naši športski savezi trebali stva. U 2017. godini promocijske akcije slijede razgovori s kolegama iz neolim- bi koristiti iskustva naših turističkih obuhvatiti će veći broj osnovnih škola pijskih športova. agencija u organizaciji natjecanja ili u Slavoniji i Dalmaciji. Nakon razgovora, predložit ćemo drugih športskih priredbi. Športski tu- Vijeću HOO-a aktivnosti kojima bi po- rizam danas ipak povezuje ponajbolje Koja u a a a uženja u r at- mogli savezima da prevladaju određene ova dva svijeta, a za Hrvatsku je sve kom olimpij kom o oru probleme. Iako su športovi različiti, nji- važniji, pa vjerujem da ćemo uskoro - Kao članica Vijeća HOO-a pred- hovi problemi u velikoj su mjeri slični. svjedočiti iznimnim rezultatima i još sjedam Odborom ljetnih olimpijskih većem gospodarskom doprinosu športa igara, a s obzirom da sam ravnateljica Kak a u a a ra mi ljanja o portu hrvatskom turizmu. Instituta za turizam zadužena sam i i turi mu za suradnju s Hrvatskom turističkom - Odlično je što smo danas i u špor- orana aliko ić zajednicom u smislu promocije športa. tu i turizmu uspješni i postižemo iz Osim toga, kao član Komisije za rav- godine u godinu sve bolje rezultate, Gruden nopravnost spolova, nastojim aktivno ali nije dobro što šport i turizam nisu pridonijeti što većem uključenju žena u povezani i ne djeluju zajedno. Trebat već je drugi uzastopni mandat pot- upravljanje športom. će uložiti dosta napora da se ta dva predsjednica HOO-a i članica Vijeća Kao dopredsjednica HOO-a, zajedno sustava povežu – svako natjecanje je i HOO-a sa zaduženjima predsjedanja s kolegicom Moranom Paliković Gruden, turistički doživljaj, svaki naš natjecatelj Odborom zimskih olimpijskih športo- potaknula sam razgovore s nacionalnim i vrhunski športaš promovira Hrvatsku va, suradnje sa svim državnim tijelima športskim savezima vezano uz neka u svijetu. Recimo, s lanjskih 10 olim- koja se bave pitanjima športa i špor- važna područja njihovog djelovanja pijskih medalja i preko 200 medalja s taša. Kao članica Nacionalnog vijeća – od sustava planiranja u športu, ka- europskih i svjetskih natjecanja sasvim za sport skrbi o interesima i statusu
15 Olimp Međunarodni olimpijski pokret
HOO-a kao krovne športske institucije, radu najviših športskih tijela za bob te a or ka a tupnica a o sudjeluje u radu Hrvatskog fair play i skeleton, hokej na ledu, paraolimpi- o ine u li te u ra ku politiku odbora, brine se o razvoju športa, sta- zam, curling i krovnu udrugu - Hrvatski je te o na ali unkcije amjenice tusu i stanju športske infrastrukture u paraolimpijski odbor. ra ona elnika ra a a re a i pre - Gradu Zagrebu, surađuje sa Sportskom je nice ra ke kup tine ra a a- televizijom oko novih prijedloga za U svojoj bogatoj i dugotrajnoj kari- re a o nato je a te u remenu promociju hrvatskog športa putem jeri ra ili te u i a a koj kući Vje- o o ili po u etnica elektronskih medija, te je povjerenica nik o ina me u o talo a i- i a te u to rijeme o no ali žen ki za umjetničko klizanje i sudjeluje u li ste se i marketingom. Od 1986. bili li t mje e nik apo lena ecite nam kako to a te e po lije o- ine ra a na li u portu O apo leni u OO u je žena - Prisjećajući se danas svojih šport- skih dana, volim reći da sam živjela o e a pet na o ećim po icijama sa športom. Naša mama bila je vrsna gimnastičarka i u obiteljski život uvela a nopra no t polo a i unapre enje tatu a žena u portu na im je šport kao oblik života. Sigurno naj- Rpo ru jima jelo anja ažno je pitanje olimpij ko pokreta i OO a veće rezultate u mojoj obitelji posti- o emu i OO o i ri u te je animlji o a le ati i a tupljeno t žena gao je moj brat Jovica Paliković u au- u OO u u kojem je trenutno apo leno o o a a o to a je žena tomobilizmu sa značajnim rezultatima o po a or ana Borko ma i trica kine iolo ije Vo iteljica ra ojni od kojih bi istakla kao najznačajniji 1. pro rama OO a i tajnica Komi ije a ra nopra no t polo a u portu a i mjesto na jednoj od etapa relija Monte e po ru jem ra nopra no ti polo a u portu i prati tatu žena u portu i Carlo i još do dana današnjega nedo- po i anje ije ti o o oj ažnoj temi o po a Borko lju a no nam je u tu- stignutim rezultatom na sljemenskoj pila po atke koji u re ultat nje ino u o o i nje praćenja i i traži anja cesti. Takvo obiteljsko okruženje omo- o e teme a i koji je ra i no kako je a tupljeno t žena na upra lja kim gućilo mi je stalno bavljenje športom, po icijama u olimpij kim o orima u ijetu u o ini i no ila a to je za mene bilo skijanje, klizanje i ok je te i te o ine u OO u taj po totak i no io koturaljkanje. e utim tri o ine ka nije OO je popra io re ultat a tri po to te je Tada, a bilo je to prije 60 godina i ti i no io u o ini i a ržao e o o ine animlji o moji dobri rezultati bili su prvo mjesto je primijetiti kako je o preporu eni žena u upra lja kim port kim u skijanju u Zagrebu, i drugo i treće tijelima je ino OO u o ini u pio po tići ok u i naci- mjesto u umjetničkom klizanju na pr- onalni olimpij ki o ori o t arili re ultat o a nacionalni port ki venstvu Hrvatske. Posebno dobre re- a e i tek zultate, a to znači prva mjesta ostvari- Na e eno pre ta lja ja no upo orenje kako je i alje potre no uložiti vala sam u umjetničkom koturaljkanju o atne napore i u trajati kako i e o t arile preporuke OO a i r ila koje je tada bilo unutar klizačkog aljnja en i ili acija me ij ko pro tora o pitanjima žena u portu te o- saveza, za ono vrijeme potpuno nov i no ile aljnje mjere a u po ta u ra nopra no ti polo a u portu poseban šport. Trenirala sam uglavnom u Sloveniji i s ponosom ističem da me je trenirao inženjer Bloudek, konstruktor ska- kaonice na Planici. Početkom studija prestala sam se natjecati, tada je i prirodni led zamijenjen umjetnim... Položila sam, kao jedna od prvih, trenerski ispit u Ljubljani i cijelo vrije- me studija radila sam s mladim klizači- ma na Šalati. Nikad se nisam prestala baviti sportovima iz mladosti, a skijam i kližem i danas.
Ka a te e ratili u kli anje o no- no u upra lja ke trukture - U klizanje, u tu veliku obitelj vra- tila sam se 2002. godine, na mjesto predsjednice Hrvatskog klizačkog sa- veza. Danas i savez i klizanje izgledaju potpuno drugačije nego u vrijeme kad sam ja bila natjecateljica, nema više koturaljkanja, ali zato osim umjetnič- kog klizanja, postoje i brzo klizanje an a orak toji pr a lije a Kup epu lika – short track i sinkronizirano klizanje. I umjetničko i brzo klizanje olimpijski su
Olimp 16 športovi, dok je sinkronizirano klizanje još uvijek neolimpijski šport. U Hrvatskom klizačkom savezu re- gistrirano je 350 klizača i klizačica u sva tri športa. Ove sezone imali smo predstavnicu na EYOF-u, imat ćemo predstavnicu na svjetskom juniorskom prvenstvu, klizača na europskom i svjetskom prvenstvu i po prvi put u hrvatskom klizanju športski par na europskom i svjetskom prvenstvu. Športski par će se vjerojatno u ovoj sezoni kvalificirati i za nastup na Zim- skim olimpijskim igrama u Koreji... Reprezentacija brzoklizača sastoji se od dva ženska i dva muška člana, aktivno se natječu na svjetskim i europskim prvenstvima i također imaju šansu ispuniti normu za nastup na Zimskim olimpijskim igrama u Pye- ongchangu. Oko saveza su okupljeni bivši klizači i roditelji koji svojim ogromnim naporima doprinose razvoju ovih lijepih športova. Bez tog entuzijazma sigurna sam da rezultati ne bi bili takvi. orana aliko ić ru en latna pirueta pro inac o nato je a te o im u r at- najzanimljiviji su mi angažmani na stra- u upravljanju hrvatskim športom“. U kom kli a kom a e u an ažirani teškim pitanjima športa, jer po mom prilici prošlogodišnjeg obilježavanja 25. i u Hrvatskom olimpijskom odboru i mišljenju strateška pitanja ključna su obljetnice HOO-a, izračunali smo da je da ste tamo kontinuirano aktivni kao za ovo razdoblje športskog života u 17% žena u hrvatskom športu ostvarilo lanica Vijeća r at ko olimpij ko Hrvatskoj. Važno je raditi na usuglaša- 41% vrhunskih športskih rezultata. o ora a a eć i ru i man at kao vanju našeg djelovanja u športu (mi- Činjenica da smo danas kolegica Sanda njegova potpredsjednica. slim na nas koji smo u organizacijskom Čorak i ja potpredsjednice HOO-a sna- - Kad sam preuzela funkciju pred- djelovanju), važno je čim brže osigurati žan je iskorak u tom smislu, ali ne treba sjednice Hrvatskog klizačkog saveza standarde koji su prisutni u Europ- žuriti sa zaključkom. U Vijeću HOO-a priključila sam se novoj ekipi u Hrvat- skoj uniji, a to su svakako edukacijski još je samo kolegica Tuma Pavlov, što skom olimpijskom odboru na čelu s programi, gradnja i očuvanje športske čini omjer od 13-3 u korist jačeg spola. predsjednikom Zlatkom Matešom. Od infrastrukture, kao i veća pristupnost Sve je to ispod preporučenih 20% samog početka ulaska u te najvažnije za mlade i žene u športu. zastupljenosti na upravljačkim pozi- strukture hrvatskog športa, željela sam U tom procesu potrebno je moder- cijama u športu, koje je Međunarodni otvoriti temu ravnopravnosti spolova u nizirati sustav športa, jer on danas olimpijski odbor preporučio još 2005. športu. Imala sam veliko iskustvo u tim proizvodi niz nesporazuma, nije pripre- godine. Podsjećam da je prije tri godi- pitanjima i znala sam da je to važno za mljen i ne može prihvatiti sve talente ne Međunarodni olimpijski odbor dao šport, a kako je to za mene prvorazred- i strast hrvatskih športaša. Šport kao smjernice za sastavljanje i ažuriranje no društveno i političko pitanje s vese- način života moja je „mantra“ i živim statuta nacionalnih olimpijskih odbora ljem sam preuzela funkciju predsjedni- zato da tu ideju širim. Imam iskustva sa svrhom usklađenja s idejama Olim- ce Komisije za ravnopravnost spolova. i znam kako, pa za početak predlažem pijske povelje, koje se izričito moraju da novi Zakon o športu osigura dostu- spomenuti u statutima. Iz toga proizla- Koja u a a a uženja i kojim e pnost športu potpuno besplatno za sve zi i preporuka HOO-a o izboru 40 posto poslovima unutar Hrvatskog olimpij- mlađe od 16 godina. žena u tijela športskih udruga - koja ko o ora ana a ite datira još iz 2012., ali koja do danas - Poslije Olimpijskih igara u Rio de Ja- U skladu s preporukom MOO-a o nije provedena. neiru, ušla sam u nove izbore i u save- a tupljeno ti žena na upra - Ako uzmete u obzir da se cjelokupna zu i u Hrvatskom olimpijskom odboru. I lja kim po icijama u portu možete situacija ipak generira iz statistike u ovom mandatu potpredsjednica sam li nam reći kak o je trenutno tanje u športske baze, dakle situacije „na tere- Hrvatskog olimpijskog odbora, pred- r at kome portu nu“, ne možete očekivati bolje rezulta- sjednica Odbora za zimske sportove i - Mi u Komisiji za ravnopravnost te u tijelima poput skupština športskih ponovo predsjednica komisije koja se spolova u športu imamo jednostavni saveza ili skupštine HOO-a. danas zove Komisija za ravnopravnost slogan koji objašnjava i našu misiju i spolova. viziju: „Koliki je udio žena u medaljama Bu ući a o a ljate rije nu Unutar Hrvatskog olimpijskog odbora hrvatskog športa? Koliki je udio žena užno t pre je nice Komi ije a
17 Olimp hrvatska.hr
Puna avantura Ne ispunjavajte život danima, ispunite dane životom. Međunarodni olimpijski pokret ra nopra no t polo a i reže ko- da se demokracija bez žena neće ocje- or inatorica u portu anima na njivati kao nesavršena demokracija, Two Vice-Presidents of kakva je trenutna situacija na polju nego upravo kao ne-demokracija. To the Croatian Olympic ra nopra no ti polo a u r at ko- vrijedi i za Hrvatsku. Committee me portu Kada govorimo o zastupljenosti - Jedan od problema našega društva žena u parlamentima zemalja članica e importance of gender je da svaku instituciju - a šport i olim- Europske unije, statistika u proteklih equality in sport is of such pizam važne su društvene institucije desetak godina - dakle uzimajući u signicance for the International - gradimo iznova sa svakom političkom obzir i vrijeme naše kandidature za Olympic Committee that promjenom. Koliko god bili svjesni članstvo - vidi Hrvatsku na čelu donje- the Olympic Charter, under teškoća, mislim da smo u športu ipak ga doma. No, zemlje koje su iza nas "Objectives and tasks", uspijevali izbjeći tu zamku i da smo u ne bi nam smjele predstavljati oso- contains a specically included proteklih 25 godina stvarali kontinui- bitu utjehu, već i stoga što u tijelima provision stipulating that tet, nadograđivali na postojeće. Što se, naših lokalnih zajednica vidimo puno "the International Olympic uostalom, vidi i kroz ugled hrvatskoga vjerodostojniju sliku stvarnog stanja, Committee strongly encourages športa u svijetu. s manje od 10 posto udjela. Još manji the promotion of women in Kao primjer nadograđivanja spome- je, primjerice, udio ženskoga kadra sport at all levels and in all nut ću jedan naoko sporedan primjer u menadžerskim strukturama našeg the structures, particularly in - promjene imena Komisije kojoj stojim gospodarstva. the governing bodies of sports na čelu. Od pomalo paternalističkog To naravno ne samo da odudara od organizations with a vision of naziva Komisije za skrb o ženama postotka u broju stanovnika u kojem strict application of the principle u športu, preko Komisije za žene u žene pretežu sa 52 posto, nego odu- of equality between men and športu, došli smo do današnjeg naziva dara i od obrazovne strukture stanov- women", thus representing one Komisije za ravnopravnost spolova. To ništva u kojoj žene čine većinu visoko- of the most important directions govori o približavanju meritumu. obrazovanog dijela populacije. of the Olympic Movement. HOO je na prijedlog Komisije pokre- Ovakva vrsta rodne analitike mora Croatian Olympic nuo nacionalni projekt specijalističkog biti javno konstatirana, a alati poput Committee actively follows obrazovanja za žene, a 2007. u surad- ženskih kvota i pozitivne diskriminaci- the recommendations of nji s Ministarstvom znanosti obrazova- je upravo su na tragu onih preporuka the International Olympic nja i športa uspostavio i Mrežu koor- koje nalazimo u dokumentima MOO-a Committee and supports gender dinatorica u županijama i nacionalnim i HOO-a. equality in sport in terms of a športskim savezima - dakle, upravo za series of measures, primarily rad u bazi. Daleko od toga da bismo a kraj kako komentirate u ta through the operation of the bili zadovoljni postignutim, ali kad god porta i u o ekano ormiranje Gender Equality in Sport nam se unutar Komisije kao i unutar no o re i nje rža no ure a a Commission. Complying Mreže učini da smo možda napravili port DUŠ i imeno anje Janice Ko- with the provisions of the premalo, ili da nismo postigli ono što telić na elo DUŠ a kao r un ke i International Olympic smo planirali, opet imamo vrlo jedno- najtro ejnije r at ke porta ice Committee on gender equality stavan recept- samo se zapitamo je li -Šport je važan dio društva, osobito and representation of women in to što danas imamo bilo moguće prije za mlade, kojima športaši predstavljaju leading positions in sport, the deset godina? Je li uopće bilo zamislivo istaknuti „role model“, dakle pozitivan Croatian Olympic Committee prije, recimo, petnaest godina? primjer društvenog ponašanja. appointed, in the COC Council’s Mlade djevojke koje tek ulaze u svi- term 2016 – 2020, Sanda Čorak Bilo i ažno uti a e mi ljenje jet športa, svoju će sliku o hrvatskom and Morana Paliković Gruden to je jo potre no u initi kako i e društvu stvarati upravo kroz očeki- (for the second time) the Vice- to i e žena po elo a iti portom vanja da njihovi športski uzori sutra Presidents of the Croatian i koje korake je potre no po u eti ostanu svojevrsne zvijezde vodilje Olympic Committee and, in kako i e pri ližili europ kom pro- unutar sustava športa. accordance with their functions, jeku ka a je u pitanju roj žena na U tome vidimo i značaj imenovanja entrusted them with responsible ruko o ećim unkcijama u r at kom Janice Kostelić na čelo novoformiranog tasks. portu Državnog ureda. S jedne strane to je We had the opportunity to talk - U prvome redu to treba biti politika poticaj ženama da po završetku natje- with both Vice-Presidents of the jednakih šansi, neovisno o preferenci- cateljske karijere ne napuštaju šport, Croatian Olympic Committee jama muškaraca ili žena prema ovom nego da svoje ogromno iskustvo vrate on the way of work, the view of ili onom športu. Jednake šanse prema u šport s upravljačke pozicije. sport and its improvement, and pristupu športskoj infrastrukturi, jed- Jasno nam je da je pred Uredom it is our pleasure to present the nake šanse kod vrednovanja športskih mnogo posla, a od Janice očekuje- readers their former successful programa, jednake šanse u pristupu mo poseban senzibilitet za pitanja careers as athletes, sports obrazovanju, a potom i u pristupu ravnopravnosti spolova i promicanje professionals and business upravljačkim, trenerskim, izborničkim i olimpijske ideje jednakih šansi. U tom women. drugim pozicijama u športu. smislu u našoj Komisiji će uvijek imati (Saša Ceraj) Jedan od slogana Vijeća Europe kaže pouzdanog suradnika.
19 Olimp
Olimpijske legende: Danira Bilić
očetkom osamdesetih godi- i e O DAN AB OV na prošlog stoljeća košarka je na području cijele bivše Sa 16 godina već je bila u prvoj ekipi, sa 18 PJugoslavije imala status reprezentativka, sa 19 osvajačica olimpijskog srebra u kultnog športa. Igralo se posvuda, od betonskih igrališta do dvorana koje su Seulu, a sa 20 najbolja košarkašica Europe! često bile pretijesne da bi primile sve one koji su htjeli gledati utakmice. Pritom nije bilo važno radi li se o muš- koj ili ženskoj košarci, prvoj ili drugoj ligi. Košarku se konzumiralo u velikim količinama. U to se doba u Šibeniku rađala le- genda o Draženu Petroviću koji je na legendarnom Baldekinu počeo ubaci- vati svoje prve važne koševe. Dražen je u ljeto 1984. godine oti- šao iz Šibenika i grad je trebao novu košarkašku ikonu. Mnogi su momci mislili da bi to mogli postati, ali poja- vila se - ona. Danira Nakić je sa 12 godina zgra- bila veliku narančastu loptu i učinila je da grad, koji je bio zaljubljen u „Šibenkine“ narančaste boje, jedna- kom žestinom i strašću zavoli i bijelo- plavu“ Elemesovu“ kombinaciju. Sa 16 godina već je bila u prvoj ekipi, sa 18 reprezentativka, sa 19 osvajačica - reći će najbolja hrvatska košarkašica slavljenih športaša bavljenje športom olimpijskog srebra u Seulu, a sa 20 svih vremena. je sastavni dio odrastanja. najbolja igračica Europe! Majčin primjer slijedile su sve tri - Kroz šport se na najprirodniji na- kćeri, iako je Danira željela da krenu čin, uz igru i zabavu, učimo temeljnim U svom je Šibeniku osvojila prve drugim putem - ni za majčinim ko- vrijednostima, poštenoj igri i pošte- trofeje, 1987. godine Kup, što su šarkaškim genima, ni za rukometnim nom odnosu prema svemu, jačamo košarkašice Elemesa ponovile i tri supruga Zvonimira Bilića. samopouzdanje što je jako važno u godine poslije. Triput su gubile fi- tinejdžerskim godinama. Mene je to nalne serije u prvenstvu, dvaput od - Ja sam ih usmjerila na odbojku, osnažilo za život. Velika je vrijednost tuzlanskog Jedinstva, jednom od beo- međutim najstarija je okrenula na u pobjedama i porazima. To su isku- gradske Crvene zvezde, da bi konačno košarku i onda povukla i mlađe za stva koja grade karakter. 1991. godine dočekale veliko slavlje sobom. Pokušavala sam ih sačuvati Danirin je oduvijek bio izražen, sna- na svom Baldekinu. Nakon nekoliko od toga, da nemaju neki pritisak zbog žan, onakav kakav krasi pobjednike. godina provedenih u inozemstvu, u mene. Uvijek ih usmjeravam prema Kroz šport se aktivno uključila u po- talijanskoj Pescari i španjoskoj Cepci tome da uživaju u onome što rade, a litički život, kao saborska zastupnica na Tenerifima, vratila se u domovinu ne da se opterećuju time hoće li biti i vijećnica u zagrebačkoj Gradskoj i sa zagrebačkom „Centar bankom“ najbolje. Naravno, školu ne smiju za- skupštini upoznavala je sustav i učila osvajala domaće trofeje. postaviti, bez obzira na kojoj se razini kako ga iskoristiti da šport dobije Sjetim se dosta često svega, po- bavili športom. zasluženo mjesto u društvu. gotovo sada kad moje kćeri treniraju Tu je mantru Danira naučila od svog Njezini napori u borbi da športašice košarku, kad gledam njihove utakmice oca i prenijela na kćeri. No, u kući pro- dobiju jednak status sa svojim muš-
21 Olimp Olimpijske legende: Danira Bilić
kim kolegama, Međunarodni olimpijski dobro prepoznao je još 2009. godine i dodijelio joj godišnju nagradu “Žene u športu” za područje Europe. - Jako sam ponosna na tu nagradu. To nije nagrada za športske rezulta- te, nego za cjelokupan rad u športu. To mi je satisfakcija. Kao što mi je satisfakcija i to što je rad u Hrvatskoj olimpijskoj akademiji na promicanju olimpizma prepoznat od drugih. Tako je naš program proslave Međunarod- nog olimpijskog dana, uz programe još četiri nacionalna olimpijska odbora, MOO odabrao kao ogledne primjere organizacije i objavio ih na svojim internetskim stranicama.
U recentnim promjenama koje su se dogodile u Hrvatskom ko- šarkaškom savezu, u kojem je danas predsjednik Stojko Vranković, a pred- sjednik Stručnog savjeta za mušku košarku Dino Rađa, prirodno je da je Daniri Bilić ponuđeno vodeće mjesto u posebno ustanovljenom Stručnom savjetu za žensku košarku. Danira ne bi bila to što jest da je ponuđeno odbila. - Želimo dugoročno promišljati
SLUŽBENI PARTNER HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA OFFICIAL PARTNER OF CROATIAN OLYMPIC COMMITTEE Ind. zona Ciburi 52000 Pazin
+385 (0) 52 846 111 +385 (0) 52 846 006 [email protected] STAFF PRO SPORT www.ghia.hr Sportska oprema i rekviziti From the best European basketball player to the position in the Croatian Parliament At the age of only 20, Danira Nakić was declared the best European basketball player. Aer her active career, this silver Olympian at the Seoul Olympics got actively involved in political life. As member of the Croatian Parliament and councilor in Zagreb’s City Assembly, she got to know the system and learned how to use it to have sports obtain its rightful place in the society. Today she is persistently ghting for a better position of women razvoj ženske košarke uvažavajući Majčin primjer slijedile in sport, for more money for njezinu trenutnu problematiku, ogra- Croatian sport and for the ničenja i ciljeve koje želimo postići. Da su sve tri kćeri, iako increasing popularity and wide bi se bilo koji šport razvijao, potrebne je Danira željela da spreading of women's basketball. su najmanje tri komponente: infra- krenu drugim putem She is married to the former struktura, stručni kadar i financije. handball player Zvonimir Probleme je nemoguće promatrati - ni za majčinim Bilić, with whom she has three jednodimenzionalno, jer problemi u košarkaškim genima, ni daughters and all three of them jednom segmentu uvijek se nadove- za rukometnim supruga are practicing - basketball! zuju na ostale. Zvonimira Bilića (Gordan Gabrovec) U kakvom je stanju ženska košarka govori i podatak da u ovom trenutku imamo gotovo tri puta više 2010. godine isticalo nužnost izrade rukometnih ženskih klubova. U tom Nacionalnog programa razvoja sporta smislu poduzeli smo već nekoliko kao osnovnu i najvažniju pretpostav- kratkoročnih mjera koje imaju za cilj ku ozbiljnog, dugoročnog razvoja pomoći klubovima da opstanu, te športa u RH. osigurati bolje praćenje mlađih kate- Ravnopravnost spolova apsolutno gorija po regijama radi osiguravanja treba biti jedna od kategorija unutar kvalitetnijeg rada, kako bismo zadržali strategije. Ona je već sastavni dio što veći broj djevojaka u košarci. Tako- dokumenta Nacionalnog vijeća za đer, tražimo kvalitetnog sponzora lige sport pod nazivom "Temeljna načela koji bi pronašao svoj interes u promo- i smjernice razvoja sporta u Republici viranju kroz košarku, kojem je ciljana Hrvatskoj" i to je danas standard. Bez skupina ženska populacija, poglavito toga ne može ni biti potpuna strate- mlade djevojke. gija. Nekadašnju predsjednicu Nacional- nog vijeća za šport, a danas njegovu U Daniri Bilić nećete pronaći dije o financiranju razvoja sporta u članicu, silno veseli formiranje radne saveznicu za tvrdnju da je u hrvat- RH. Nije dovoljno samo reći - mi želi- skupine za izradu Strategije hrvat- skom športu novca dovoljno, samo da mo više novca. Mi moramo reći i kako, skog športa, što bi u konačnici trebalo ga treba bolje raspodijeliti. kojom dinamikom i putem kojih insti- pomoći i ženskoj košarci, a pogotovo - Mislim da u športu jednostavno tucija, tko će odraditi koji posao. statusu žena u športu. nema dovoljno novca. Naravno, uvijek Sudeći prema njezinoj odlučnosti, se sredstva mogu trošiti bolje i raci- hrvatski ženski šport u Daniri Bilić - Do sada nam se šport razvijao onalnije i dugo je izostajala kontrola ima lidericu koja će se znati boriti i stihijski, ovisno o intuiciji i sposobno- namjenske potrošnje. Tu se može izboriti za prava koja športašicama i stima pojedinaca koji su uspjeli pli- napraviti još jedan iskorak. pripadaju. Kao što je nekad, uz veli- vati unatoč nekim propisima, a ne uz No, mislim da športu treba više ku pomoć suigračica, uspjela učiniti pomoć određenih zakonskih rješenja sredstava i da za to ima prostora. I da Šibenik zavoli „Elemes“ jednakim i akata koji uređuju područje športa. dalje se zalažem za porezne izmjene žarom kakvim je obožavao Dražena i Nacionalno vijeće za sport je još od koje smo predlagali još pri izradi Stu- „Šibenku“...
23 Olimp Olimpijske nade: Bruna Vuletić
nadmašim – bez ustručavanja će kaza- ti simpatična plavokosa i 176 centi- metara visoka Bruna. Europska je prvakinja u juniorskoj kategoriji do 57 kilograma, prije toga je bila i najbolja kadetkinja Europe. Rezultati su plod dugogodišnjeg rada, jer Bruna je već 11 godina u taekwon- dou.
- Mama se bavila odbojkom, ja sam imala visinu za odbojku, ali nikada me nije privlačio nijedan drugi šport osim teakwondoa. Zašto baš taekwondo, pitamo je. - Jedan probni trening je presudio. U vrtiću sam išla na balet, ali čim sam krenula u školu, dogodio se taj jedan runa Vuletić članica je i e JAD AN AN demonstracijski trening i meni se taekwondo kluba „Marjan“, neopisivo svidjelo. a to je već odličan temelj Bruna Vuletić (17) Sve mi se jako dopalo, ali prven- Bza uspješne rezultate. Nije europska je prvakinja u stveno borba. I otad do danas iznimno pretenciozno rečeno, jer iz splitskog uživam u taekwondou... kluba već godinama izlaze istinski juniorskoj kategoriji do 57 U studenome 2015. stigla je do prvaci. kilograma, prije toga je trenutno najvećeg uspjeha karijere, Nisu samo Ana i Lucija Zaninović do juniorskog naslova prvakinje Euro- djevojke koje pronose slavu splitskog bila i najbolja kadetkinja pe, da bi već sa 17 prešla u seniorsku i hrvatskog teakwondoa, imaju one, Europe. Njezin pogled konkurenciju. I sasvim logično, osjetila eto, i nasljednice. Među njima je u čvrsto je uperen prema koliko je teže sa starijim konkurenti- prvom redu i 17-godišnja Splićanka cama. U Švicarskoj je prošle godine na Bruna Vuletić. Igrama u Japanu za tri EP zapela u osmini finala... - Lucija i Ana su moji uzori, ali godine - Porazi me razočaraju, ali ipak, iz športski je željeti da ih jednog dana i svakoga nešto i naučim - govori.
Olimp 24 Kaže kako je raduje svaki trening, dine u Koreji. Glavni plan je otići na Tjedno ima do 10 do 12 treninga; svaki odlazak na natjecanje, upozna- Olimpijske igre za tri godine u Tokio. škola i dvorana za trening dva su vanje novih gradova. Mislim da je to realni cilj; osim toga njezina "borilišta". Kako je u školi Zanima nas kako stoji s tremom? Japan me kao destinacija još kako doživljavaju ? - Uvijek imam tremu prije natjeca- privlači. Sretna sam što imam tu po- - Profesori mi izlaze u susret, a nja, ali to je ona pozitivna. Čim iza- vlasticu da proputujem cijeli svijet... kolege iz razreda su uvijek uz mene. đem na tatami, sve nestane. Nemam Bruna pohađa treći razred Prirodo- Požele mi sreću prije natjecanja, a nikakav ritual prije borbe, za razliku slovne gimnazije u Splitu. Na pitanje kada donesem neku medalju, onda od velikog broja mojih konkurentica "je li bolja u matematici ili fizici", smi- me i počaste nekim sitnim poklonom. koje imaju omiljene pjesme koje slu- jući se odgovara - "podjednako mi se Plaše li se muški iz razreda borbe- šaju uoči nastupa. Ja se samo koncen- sviđaju". ne Brune ? triram i krenem u dvoboj. A hobiji? - Ha, ha.... ne prilaze blizu. - Nemam vremena za hobije. Samo Iako pohađa Prirodoslovnu gimna- Bruna pripovijeda svoju priču škola i trening me zasad zanimaju. ziju, Bruna Vuletić nema ambicija mirno i sabrano, poput neke iskusne Osim ako se pod hobije ne računa postati profesorica matematike. športašice, kao da je već prošla "sto skupljanje magnetića koje kupim na - Želja mi je upisati Kineziološki natjecanja". Govori nam da se i pri- svakom putovanju... (smije se)... fakultet za godinu dana. Da, samo tiska rezultata uspjela riješiti. Ili je Trener Veljko Laura već četiri godi- šport. Možda jednom budem fitness bolje reći da se uspješno nosi s tim ne skrbi o Bruninoj karijeri. trenerica ili trenerica taekwondoa. istim pritiskom. Upisati kineziologiju, otići u Tokiju - Kada sam osvajala zlato na junior- - Brunino razmišljanje o životu i... Što još? skom EP, nisam imala nikakav pritisak. je daleko iznad njenih vršnjaka. Oz- - Posjetiti Ameriku, valjda će i ona Jednostavno sebi kažem - "daj sve od biljna je i iznimno predana radu, a da uskoro doći na red! sebe, pokaži što znaš". Kada to ostva- ima još i neki hobi, ne bi se mogla Zasad je, naravno, bitno i to da je rim, ja sam zadovoljna, ispunjena. baviti športom na vrhunskoj razini. financijska strana pokrivena. Kakvi su planovi za skorašnju bu- Jednostavno, ona je toga dobro svje- - Možemo mirno spavati što se tiče dućnost? sna i opredijelila se što želi u životu trenažnog procesa i njenog razvoja, - Cilj je kvalificirati se na svjetsko – objasnio je Brunin pogled na život klub čvrsto stoji iza Brune – na kraju seniorsko prvenstvo koje je ove go- njen trener. naglašava trener Veljko Laura.
Following the footsteps of the Zaninović sisters Seventeen-year-old Bruna Vuletić is the member of the Taekwondo club Marjan from Split. In the category -57 kg she is the European Junior Champion, but she has already entered – at the age of 17 - the senior competition. at's not surprising, because the experts suggest Bruna Valentić is one of the legitimate successors of the Zaninović sisters, who brought Croatian taekwondo into the spotlight over the last couple of years. She is ambitious and her primary goal is performance at the Tokyo Olympics 2020. Bruna attends the third grade of Gymnasium of Natural Sciences in Split, but aer the gymnasium she wishes to enroll at the Faculty of Kinesiology and to become a coach one day. (Jurica Radić)
25 Olimp Žene i šport
edakcijski zadatak isprva je djelovao kao neki nesporazum: napraviti tekst o hrvačici Lei RGobec? Zar jedna od naših najperspektivnijih judašica ima dvojnicu u drugom športu? Ili je iz nekog razloga promijenila dress-code i sada, vjerojat- no, počinje ispočetka? Odgovori su stigli brzo. Da, pobjednica jakih turnira poput juniorskog Svjetskog kupa 2016. najpri- je je promijenila kontinent, te s roditelji- ma i bratom otputovala iz Hrvatske na trogodišnji boravak u američku saveznu državu Virginiju, a onda je iz kimona - si- lom novih okolnosti - uskočila u hrvački triko. U Virginiji judo nije toliko popularan, i e A KO V N pa premda se Lea ne tuži na športsku infrastrukturu koju je zatekla u svojoj Odlaskom na školovanje u SAD, perspektivna judašica novoj sredini, brzo je uvidjela da će se Lea Gobec silom prilika uskočila je i u hrvački triko. za ozbiljniji judo morati pobrinuti na Premda je športska infrastruktura u državi Virginiji neki drugi način. Naime, na judaškim treninzima u svojoj školi naišla je na znatno bogatija nego ona u Hrvatskoj, Lea obrazlaže mješovite skupine sastavljene od po- zašto smatra da je je za njenu judašku karijeru bolji četnika i judaša koji se judom bave već godinama, pa se treninzi, kaže, prilago- povratak u domovinu đavaju onima koji su manje zahtjevni. Stoga je trebalo što prije kompenzirati taj nedostatak.
- Za hrvanje sam saznala od prijateljice iz srednje škole koja je sa mnom bila u istom busu. U početku je bilo problema budući da protivnice nose drugačiju odjeću - nisam imala za što primiti svoj gard. A trebao je i koji mjesec da shvatim pravila: kako funkcioniraju različite tehnike, i kako se osvajaju bodovi. No, jednom kad sam se navikla, brzo sam shvatila da tehnike iz juda mogu koristiti i u hrvanju. I evo, na školskom prvenstvu Virginije krajem siječnja osvojila sam drugo mjesto u kategoriji do 82 kg. Premda se prvenstveno smatra judašicom, Lea otprije ima iskustva s različitim športovima. U domovini je, u sklopu priprema za judašku sezonu, redovito nastupala i u orijentacijskom trčanju, gdje bilježi i jednu međunarod- nu kadetsku medalju, Stoga je ocijenila da bi hrvanje u školi bila odlična prilika za dodatne treninge. Tijekom sezone to je omogućavalo rad u teretani, hrvački trening nakon škole i jedno natjecanje tjedno. - To mi je pomoglo da ostanem u for- mi, da imam otprilike jednak broj trenin- ga koji sam imala i u Hrvatskoj. Nakon što je sezona završila, prijateljica me pozvala da odemo zajedno na državno Obitelj Gobec natjecanje za djevojke. Nije mi dugo tre- balo da se upoznam s trenerom repre-
Olimp 26 From kimono into a wrestling singlet Aer moving to the United States, one of the most promising Croatian judokas, Lea Gobec, started competing in wrestling, in order to compensate for the lack of training and competing in judo. Comparing two dierent environments, whereby the sports infrastructure in Virginia is considerably richer than the Croatian one, Lea explains why she believes that returning home is better for her judo career. (Ratko Cvetnić)
zentacije Virginije koji me pozvao da se sustava. Ali, kad je u pitanju judo - i koji se obrazuju postoji u svakoj sredini. priključim ekipi, tako da sam imala prili- to vrhunski - ipak se oko mnogo čega Osobito kad su u pitanju vrhunski špor- ku putovati s ostatkom tima na nekoliko njena obitelj mora snaći sama. taši. U Americi mnogi športaši biraju najvećih ženskih srednjoškolskih turnira fakultete baš po športskom programu - Trener Maurice Allan, koji sa u SAD-u. Otkako je Helena Maroulis - ali i fakulteti sportaše - pa za matu- mnom ovdje radi, doista mi je dao prošle godine u Riju osvojila prvu zlatnu rante poput Lee to doista može izgle- veliku podršku tijekom ovih godina, medalju za američko hrvanje, ovaj je dati kao ostvarenje "američkog sna". No, on me ne prati na natjecanja, pa u šport dosta dobio na popularnosti i sada Međutim, s iskustvom što ga je stekla u se puno radi na izjednačavanju statusa tom dijelu trenersku ulogu preuzima SAD-u, čini se da za nju nema dileme. muškog i ženskog hrvanja. moj tata. On me prijavljuje na natje- - Za mene povratak na faks u Hrvat- Američki sustav športa snažno je ve- canja, rezervira smještaj, saznaje za sku znači da ću imati bolje uvjete za zan za sustav školovanja, pa se to često pripreme, i zaista ne znam kako bih se šport. U Zagrebu bih se vratila u svoj ističe kao jedan od uspješnih modela ovdje nastavila baviti judom bez nje- klub, gdje mogu raditi s osobama svojih suživota. No, usprkos tome što se radi o ga. No, on nije trener. Na natjecanja godina, gdje bih imala partnericu s ko- bogatoj zemlji - ili upravo stoga - i šport smo ponekad išli samo on i ja, tako jom bih zajedno trenirala i putovala na i škola razvijaju osjećaj solidarnosti sa da se nisam imala s kime zagrijavati natjecanja. Gdje me moj trener poznaje zajednicom. ili raditi na treninzima. Neki turniri već godinama, pa zna kako me pota- - Svaka škola ima svoje športske su bili udaljeni i 2000 km, šest sati knuti da radim brže, bolje, i jače. Gdje sastave. Moja škola ima dvadesetak vožnje avionom, s presjedanjem. Do bih mogla putovati na natjecanja sa športskih sekcija, a učenici su podije- Kanade bismo putovali autom. A kada dovoljno suparnica u svojoj kategoriji, i ljeni na početnike i školski tim. Uz to, stignem na natjecanje, postoji moguć- ne bih trebala putovati tisuću kilometa- u školi imamo teretanu, te se učenici nost da neću imati nikoga u katego- ra da dođem na kvalitetne pripreme. U mogu odlučiti da je odaberu kao školski riji. Prošle sezone sam se natjecala u Zagrebu bi mi bilo puno ugodnije raditi, predmet kategoriji preko 78 kg u kojoj je malo i vjerujem da bih se kao judašica bolje natjecateljica i u europskoj konkuren- i brže razvijala. Amerika ima uvjete za Mnogi profesori su istodobno ciji, a kamoli ovdje. A nula protivnika judo, ali mislim da ih nije zainteresirana i treneri, dok neki treneri dolaze iz dru- znači nula bodova za rang-istu. iskoristiti, dok Hrvatska s onim što ima gih škola, a ponekad nas posjete i bivši Načelna razlika između đaka, ili stu- čini najbolje što može. I zato se kod nas učenici da treniraju zajedno s nama. Za denata, koji se bave športom i športaša judo neprestano širi i razvija. prijevoz na natjecanja koriste se škol- Lea s ski autobusi, a voze nas i treneri, kao i trenerom učenici koji već imaju vozačku dozvolu. Hrvojem Da bi sve to funkcioniralo, često se or- etrano ićem ganiziraju razne humanitarne akcije s ciljem da se prikupi novac za natjecanja. Tako smo na početku sezone čistili lišće po dvorištima, tako da je tim prikupio dovoljno novaca za odlazak na natjeca- nja, pribavljanje potrebne opreme, i za smještaj u hotelima. Lea ne krije da je njezina škola jedna od boljih predstavnika tako uređenog
27 Olimp
GODINA 47 • BROJ 180 • OŽUJAK 2017. Povijest hrvatskog športa
TRI PRIČE IZ SPLITSKE ŽENSKE ŠPORTSKE ŠKRINJE (Herci Ganza) ------str. 2 EMANCIPACIJA ŽENA U GIMNASTICI (Željko Iveljić) ------str. 6 IN MEMORIAM: ZVEZDAN CVETKOVIĆ / SVEMIR DELIĆ / MIRKO GRGIN (Jurica Gizdić) -- str. 10
UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X ŠPORTSKE ARENE EMANCIPACIJE
Splitske plivačice 1929. godine. Slijeva: Romana Baumgartner, Olga Roje, Milena Kargotić, Ivanka Vranjican, Nevenka Godina, Čikara, Desa Knežević, Mira Senjanović, Pavlović, Zdenka Radić, Ivanišević i Pazinović duprijeti se roditeljskim zabranama, izdržati pri- čice: Veli Varoš, Grad, Lučac i školu Službenica Milosrđa. Tek tiske konzervativne sredine, nadići ponižavanja i su 1929. i 1930. godine dvije od tih škola pohađali dječaci i osude i otrgnuti se moralnim predrasudama – bile djevojčice, ali u različitim krilima. Za nastavak školovanja Spli- su osnovne vještine kojima su mlade djevojke u ćanke su mogle birati između Ženske realne gimnazije, Ženske OSplitu između dvaju svjetskih ratova morale ovladati. Trebalo je građanske škole, Djevojačke škole za poljoprivredu i kućanstvo imati „petlje“ i u tradicionalnom okruženju u kojemu žene nisu i Ženske zanatske škole. Obrazovanje je bila (i ostala) temeljna imale političko pravo glasa, ali ni pravo na obavezno školova- potka mijenjanja odnosa među spolovima u društvu i stvaranja nje, skinuti se u kupaće kostime ili športske dresove i „uskočiti“ novih mogućnosti za žene koje su tijekom dugih stoljeća povi- u dotad ekskluzivno muške „bazene“ i „terene“. jesti dotad bile ne samo obespravljene već potpuno ignorirane Upravo su djevojke koje su dobile prigodu školovati se, bile i nevidljive. prve koje su osviješteno stale uz bok muškarcima na športskim Među športašicama najviše je gimnazijalki i učenica iz borilištima. U vrijeme nakon Prvoga svjetskoga rata mijenja Ženske građanske škole, a športovi u kojima bilježe zavidni se na našem tlu odnos žena prema športu. Sve je više onih koje postotak u odnosu na mušku populaciju su sokolstvo, unutar već u djetinjstvu stječu prve uvide u važnost bavljenja tjelo- kojeg se, pred Drugi svjetski rat, razvijaju odbojka, plivanje i vježbom u školama, kao i prigodu uključiti se u sve brojnije skokovi u vodu, hazena, tenis i stolni tenis. U manjem broju klubove. žene su prisutne i u atletici, skijanju, automobilizmu i motokli- Godine 1921. Split je imao četiri osnovne škole za djevoj- cizmu, mačevanju, jedrenju i veslanju.
2 Piše: HERCI GANZA Olga Roje svojim je rezultatima doprinijela da "Jadran" godinama vlada jugoslavenskim plivačkim stazama, a kao državna reprezentativka nastupala je od 1927. do 1937. godine i često obarala rekorde Tenisači HŠK u Špinutu 1922. godine Dvadesetih i tridesetih godina XX. stoljeća osjeća se dašak nekih novih vremena, i u svijetu i u Splitu; kako u ostalim područjima ljudske djelatnosti, tako i u športu. Žene podižu letvicu! Specičnost ovoga razdoblja u povijesti športa je – športska svestranost. Većina djevojaka i mladića koji su se u to vrijeme odlučili baviti športom nisu se zadržavali na jednom, već bi se okušavali u spektru športova. U tada malom Splitu koji je 1920. imao 25 037 žitelja, 1931. godine 35 322, a 1942. godine 54 670 stanovnika, pratimo brojna imena mladih športašica i športaša kroz različite klubove i športove. Zajedničko im je što su uglavnom svi pohađali škole, a mnogima od njih upravo su športski uspjesi bili potvrda te svestranosti koju su dokazali na raznim područjima stručnosti. Iz bogate ženske športske škrinje izdvajamo tri priče o posebnim ženama čiji su životopi- si „intonirani“ športom...
OLGA ROJE - SVESLAVENSKA BOŽICA BAZENA Dok su drugi športovi bili još na razini razonode i igre, plivanjem i skokovima u vodu vladao je natjecateljski duh. Prve plivačice i skakačice plivačkog kluba „Baluni“ (koji se 1924. „prekrstio“ u „Jadran“) postale su tako prve državne prvakinje i prve reprezentativke našega podneblja u svim športovima. Split kao „najsportskiji grad na svitu” ispisao je u svom bo- gatom športskom dnevniku brojne uspjehe svjetskih razmjera. Na početku te duge, medaljama i uspjesima ovjenčane štorije, ističe se jedna krhka, ali u vodi vješta i brza sirena iz uvale Baluni – Olga Roje (1908. - 1978.). Još davne 1936. godine, zagrebačke „ Ilustrovane sportske Olga Roje s dugogodišnjim klupskim kolegicama Lenom Novak, novosti“ u tekstu naslovljenom „Splitski Jadran i njegove zvi- Jagodom Berber i Ksenijom Grisogono jezde” predstavile su je kao najstariju poslijeratnu ali još uvijek najbolju plivačicu u Jugoslaviji: „Tko ne zna za popularnu Olgu i na međunarodnim natjecanjima na kojima je imala prigodu koja već punih 12 godina raznosi slavu našeg plivanja, i čiji stan nastupiti. rese bezbrojni trofeji, uspomene lijepih plivačkih uspjeha. I ona Prva je plivačica koja je 100 m slobodno plivala ispod 1:20. je, kao i njen brat, prava športašica. Po zanimanju je stručna Bilo je to na Sveslavenskom prvenstvu u Pragu 1928. godi- učiteljica, pa i pored raznih briga, koje dolaze kad čovjek mora ne s vremenom 1:17,1. Iz današnje perspektive ne možemo da zaradjuje sebi za hljeb, ipak nalazi vremena da se posveti objektivno govoriti o postignutom vremenu, ali je činjenica da napornom treningu.“ je to tada bilo nedostižnim natjecateljicama drugih europskih Tako su novine pisale 1936. godine, a Olga je, unatoč vlasti- zemalja kao što su Italija, Španjolska, Austrija, Čehoslovačka, toj odluci da se povuče iz plivanja 1940. godine, u poslijerat- Poljska... nom zanosu koji je zavladao i u športskim krugovima, odlučila Olga je svojim rezultatima doprinijela da „Jadran“ godina- plivati i dalje… I doplivala je kao aktivna sportašica do svoje ma vlada jugoslavenskim plivačkim stazama, a kao državna četrdesete godine, 1948. reprezentativka nastupala je od 1927. do 1937. godine i često Kako se plivanjem počela baviti uz svog tri godine starijeg obarala državne i sveslavenske rekorde. Gotovo da nije bilo dis- brata Antu već 1922. godine, s nepunih 14 godina, do danas cipline u kojoj nije oborila rekord – na 100, 200, 300, 400, 800, je ostala jedna od „jadranašica“ s najduljim plivačkim stažem. 1000 i 1500 metara, a i u štafetama. I sve to bez pravih uvjeta Već 1923. započinju njeni prvi plivački uspjesi, da bi od 1924. za jednoga vrhunskog športaša, bez „zimskog bazena” zbog dominirala na svim natjecanjima, kako na državnoj razini, tako čega je sezona plivanja trajala koliko i vremenski uvjeti da se
3 ŠPORTSKE ARENE EMANCIPACIJE
izdrži u vanjskom bazenu i zbog čega je Olga već 1929. godine Jedna od najuspješnijih splitskih tenisačica tijekom dvade- propustila prigodu nastupa u Beču shvativši da nije dovoljno setih godina, kako u pojedinačnim nastupima tako i u onima spremna tijekom „nesezone”. u ženskim ili miješanim parovima, bila je Ksenija Grisogono Njezin posljednji plivački nastup i oproštaj od aktivnog (1909. - 1997.). Kao i brojne druge ondašnje športašice svoju plivanja nije bio u „jadranaškom“ ruhu. Naime, u poratno vrije- nadarenost dokazala je ne samo na teniskim terenima, već i me dogodila se fuzija klubova i „Jadran“ je upravo u vrijeme u bazenima kao plivačica i skakačica u vodu kluba „Jadran“. njenog športskog oproštaja bio dio „Hajduka“. Bez obzira na Strast za plivanjem njegovala je cijelog života. ime kluba, rezultatska tradicija se nastavila i tako su na Držav- Prve teniske rezultate ostvarila je kao članica i natjecate- nom prvenstvu u Dubrovniku 1948. godine, pod vodstvom ljica Jugoslavenskog tenis kluba „Split“ (JTK) koji je 1922. tadašnjeg trenera Renata Vučetića-Spliće, splitski plivači, među promijenio ime iz Hrvatskog šport kluba Split. Godine 1926. kojima je Olga zaplivala posljednji put, opet osvojili naslov organizirano je klupsko prvenstvo na kojem su naslov najboljeg prvaka. ženskog para osvojile Negoda Berber i Ksenija Grisogo- no, a najboljeg mješovitog para Ksenija Grisogono i Franjo SPLITSKA TENISAČICA – Meichsner. Negoda i Ksenija ponovile su uspjeh na klupskom PARIŠKA ARHITEKTICA natjecanju 1928. godine, a zanimljivo je spomenuti kako su na KSENIJA GRISOGONO istom prvenstvu titulu najuspješnijeg mješovitog para osvojili Popularan i igran u Splitu njeni sestra i brat - Ksanta i Nenad Grisogono, također zapaže- još prije Prvoga svjetskog ni tenisači. rata tenis se, odmah po Premda se Ksenija osobno tijekom tridesetih godina rijetko okončanju ratnih zbivanja, natjecala jer ju je život odveo daleko od Splita, godine 1930. opet počeo igrati kako među je bila među splitskim studentima iz Zagreba koji su, u cilju preživjelim članovima, popularizacije tenisa među širim slojevima pučanstva i promo- tako i među mlađima koji viranja Splita kao zimske športske turističke destinacije, potakli su pristupili obnovljenom osnutak Akademskog tenis kluba Split (ATK). Hrvatskom šport klubu Upravo je taj klub s terenima na Firulama (izgrađenim „Split“. Novi zamah u razvoju odmah po osnutku) postao rasadište talenata iz kojeg su poslije ovoga kluba, koji se sad u Drugoga svjetskoga rata izrasla najveća teniska imena ovih potpunosti okrenuo tenisu, Ksenija Grisogono prostora. dogodio se 1922. godine kada je izgrađeno još jedno igralište Ksenija je pak od gimnazijskih dana potkraj dvadesetih do postojećeg u Špinutu, što je omogućilo i upis novih članova godina XX. stoljeća, kad je reketom harala na špinutskim (među kojima i prvih žena) te se stremilo kvalitetnijem radu s terenima, studentskih dana u Zagrebu gdje je 1933. godine di- natjecateljskim pretenzijama. plomirala arhitekturu, preko Praga gdje je pohađala Institut za
Policija kontrolira ćudoređe i moral na splitskom kupalištu Firule 1936. g.
4 lijepe umjetnosti, već 1937. stigla u Pariz. Tamo je godinu dana zasluženo Zlata Ivanišević. Ona je daleko najbolja igračica u provela na praksi, a mentor joj je bio legendarni švicarsko-fran- Splitu te joj bar za sada nema jače protivnice.“ cuski arhitekt Le Corbusier, koji je izvršio ogromni utjecaj na U ženskim parovima opet su dva prva mjesta osvojile izgradnju njenoga umjetničkog stila. igračice „Krupe“ – Slobodna Cipci i Zlata Ivanišević, te Slavija- Premda je prije rata započela uspješnu karijeru arhitektice u Slavka Adorić i Dragica Zanki. Zlata je zaslužila pobjedu i u Beogradu organiziravši brojne izložbe, a poslije rata radila na miješanim parovima igrajući s Ferdom Jahnom iz Divulja. uređenju interijera talijanske i francuske ambasade, Ksenija je s Najbolja mlada splitska stolnotenisačica iz 1936. godine članovima svoje obitelji napustila ondašnju Jugoslaviju te se od osamnaestogodišnja Zlata Ivanišević Čulić (1918. - 1992.), u to 1949. stalno nastanila u Parizu. je vrijeme bila svestrana športašica te je trenirala još mačevanje Šezdesetih godina radila je s grupom elitnih arhitekata i plivanje. No, Split ovu „zlatnu” stolnotenisačicu pamti kao na osmišljavanju i izgradnji velikog, ambicioznog novoga jednu od svojih najvećih opernih pjevačica! Pjevanje je učila poslovnog kvarta La Defens. Upravo zahvaljujući tom iskustvu kod Cvijete Cindro, Josipa Hatzea i Marije Borčić, a debitirala izabrana je za predstavnicu francuske ženske arhitekture na je u splitskom HNK kao Rosalinda u Straussovom „Šišmišu” internacionalnom kongresu u Americi. 1945. godine. O ovoj iznimnoj ženi, talentiranoj i svestranoj Splićanki koja U razdoblju od 1945. do 1967. kao prvakinja splitske opere, je uspjeh ostvarila u jednoj od najvećih svjetskih metropola ova je iznimna pjevačica s izraženim smislom za scenski čuvenoj upravo po arhitekturi, podatke nam je dala njezina nastup, oblikovala većinu glavnih sopranskih uloga u najzna- nećakinja Vivian Grisogono, kćerka spomenutog brata Nenada. čajnijim svjetskim operama, od kojih su zapamćene ostale U njenom sjećanju ostala je kao iznimno topla, društvena i Puccinijeve „Tosca” i „Turandot” te uloga Magde u Menottije- velikodušna žena. vom „Konzulu”, ali i u operama domaćih autora Josipa Hatzea, Okružena pariškim umjetnicima i piscima, sjeća se Vivian, Jakova Gotovca, Ive Paraća i Ivana Zajca. i sama je pisala šarmantne pjesmice koje je ujedno ilustrirala. No, nastupala je Zlata i na drugim opernim pozornicama Imala je veliki krug prijatelja koji su, s obzirom na to da se nije te povremeno organizirajući u inozemstvu solističke koncerte udavala, bili ujedno njena obitelj daleko od zavičaja za kojim je s djelima naših autora od kojih je posebno zapažen onaj u uvijek čeznula. Amsterdamu 1960. godine gdje je osvojila publiku lijepim, neiskvarenim i neobično osjećajnim glasom koji je iskrenom ZLATNA ZLATA IVANIŠEVIĆ interpretacijom uspio strancima učiniti razumljivim sadržaj Stolni tenis ili, kako ga u narodu uvriježeno nazivamo, ping- bez obzira na jezičnu barijeru. pong, u Splitu se počeo igrati u prostorijama športskih klubova Član ondašnjeg kazališnog zbora, tenor Ante Kragić prisjetio „Gusar“, „Jadran“ i „Hajduk“ krajem dvadesetih godina XX. se ove primadone: „Prava Splićanka, prava dama, otmjena, lipa stoljeća kao razonoda u zimskim mjesecima. No, do prave ka Elizabeth Taylor, samo punašnija, ali s jednako egzotičnim erupcije stolnoteniskih događanja i osnivanja prvih stolnoteni- očima i predivnom kosom. Uvik sam se pitao kako je ta žena skih klubova dolazi 1936. godine. Prvo pojedinačno prvenstvo uvik dobre vo'je! Nima čovika s kojim nije bila u dobre, prema Splita u stolnom tenisu održano je u prostranoj i gledateljima kome nije bila ljubazna i draga, mi u Split to kažemo – denjoža, ispunjenoj dvorani restauracije „India“ u hotelu „Park“ 22. ka' društvena, koja prema svakome ima rišpeta...“ studenoga te godine. U pojedinačnoj ženskoj konkurenciji pobijedila je Zlata BIBLIOGRAFIJA: Ivanišević, a drugo mjesto zauzela je Slavija-Slavka Adorić, obje Braica, S. (2002.). Mala splitska kronologija. Split: Etnografski muzej Ganza Čaljkušić, H. – Kučić, R. (2013). Heroine splitskoga sporta : ženska strana igračice kluba „Krupa“. Premda su, kako je zabilježeno u osvrtu medalje. Split: Vetus itinera novinara „Novog doba“, obje igračice pružile lijepu i ekasnu Marović, D. – Radja, M. (2006). Povijest sporta u Splitu : 1918-1941, Knjiga II. Split : igru, ipak je Zlata Ivanišević zadivila gledatelje svojim odličnim Splitski savez športova, Komisija za povijest športa Perić, T. – Šantić, P. (2009.). „Splitske žene između dva svjetska rata“. Split „drajfovanjem“: „U single dama pobjedila je posve sigurno i Radica, B. (1931.). Novi Split : monograja grada Splita od 1918-1930. Split.
Zlata Ivanišević Čulić Dragica Zanki Alujević Slobodna Cipci Petrović
5 POČECI ŽENSKE GIMNASTIKE
Piše ŽELJKO IVELJIĆ Fotografije: ZVONKO BENAŠIĆ, DRŽAVNI ARHIV U OSIJEKU, GRADSKI MUZEJ VUKOVAR I HRVATSKI MUZEJ ŠPORTA U ZAGREBU Sedamdesetih godina 19. stoljeća tjelesno vježbanje bilo je uvršteno kao obvezno među ostale predmete u školi, čime se nastojalo istaknuti da gimnastika nije neka vrsta zabave, nego je važno odgojno sredstvo, bez kojeg nema potpunog obrazovanja
azvojem napredne svijesti dolazi do pojave sve veće ljena, savijanje tijela unatrag i slična kretanja. Tada se smatralo da emancipacije žena i pokušaja njihovog izjednačavanja je zadaća gimnastike bila da okrijepi i razvije žensko tijelo kako bi sa muškarcima. U raznim djelatnostima u kojima su ono bilo sposobno za svoju prirodnu ulogu u društvu. dominirali muškarci, postupno se povećava broj žena Naredbom kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, Odjela za bo- kojeR bilježe značajne uspjehe. Emancipacija žena i njihova borba goštovje i nastavu određeno je 1876. godine da se na građanskim za ravnopravnost pronašle su veliku armaciju u tjelesnoj kulturi, i višim djevojačkim školama odrede pomoćni učitelji za obligatne a posebno u gimnastici. predmete kao što su pjevanje i gimnastika. Dolaskom na vlast Narodne stranke 1873. godine u Hrvatskoj, Zbog nedovoljne stručnosti učitelja, u školama je često dolazilo pokrenuta je poznata kulturno-prosvjetna akcija pod sloganom do otpora. Tako je ravnateljstvo jedne više djevojačke škole željelo „Prosvjetom k slobodi“ te dolazi do razvoja društvenih organiza- da se u višim razredima zamijeni tjelovježba (gimnastika) s cija, a usporedno s njima razvija se i gimnastička organizacija. obukom plesa. Kako je tjelovježba bila obvezni predmet, nije im Nakon rasprave, Hrvatski sabor 8. rujna je usvojio prijedlog, se udovoljilo, ali je ostavljena mogućnost da se može uvesti obuka dok je 14. listopada 1874. car Franjo Josip i odobrio Zakon ob plesa, uz posebnu dozvolu kraljevske zemaljske vlade. ustroju pučkih školah i preparandijah za pučko učiteljstvo u kra- Tada je najznačajnija osoba u hrvatskoj gimnastici, Čeh Franjo ljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Tim zakonom je također uvedena Hochmann, imenovan učiteljem gimnastike u Hrvatskoj i održao obavezna nastava gimnastike (tjelovježbe) u sve osnovne škole je više gimnastičkih tečaja. Za vrijeme od 1.-24. rujna 1879. na području Banske Hrvatske. Zakonom je gimnastika uvede- dobrovoljno je, uz učitelje, prisustvovalo i pet učiteljica koje su na među obvezne nastavne predmete u pučkim, građanskim i položile ispit iz gimnastike. ženskim srednjim školama te učiteljskim školama. Zakon se od 1. Početkom 1882. godine izdana je Naukovna osnova za tjelo- listopada 1875. počeo provoditi u školskim oblastima. vježbu u pučkim školama. Broj sati je ostao nepromijenjen, ali Tjelesno vježbanje bilo je uvršteno kao obvezno među ostale je obuka trebala trajati samo trideset minuta. Gimnastičkom predmete u školi, čime se nastojalo istaknuti da gimnastika nije obukom određeno je istovrsno vježbanje za djevojčice i dječake, neka vrsta zabave, nego je važno odgojno sredstvo, bez kojeg za djevojačke i dječačke škole u I. i II. razredu. Za III. i IV. razred nema potpunog obrazovanja. određene su različite vježbe za djevojčice i dječake. Određene su Gimnastika je školskim zakonom iz 1874. isticala spolnu razli- vježbe i sprave s kojima i na kojima su djevojke vježbale. To su ku, jer se gimnastika dječaka razlikovala od gimnastike djevojaka. bile redovne vježbe, proste vježbe, preskakanje dugog konopa, Tada se smatralo da ono što može podnijeti snaga dječaka, ne vodoravne ljestve i igre. U IV. razredu djevojčice su vježbale na može uvijek izdržati nježniju djevojačku konstituciju. „Pogriješilo brvnu (greda) i preči. Razlikovanje vježbi djevojaka i dječaka bi se dakle, kad bi se djevojkama zadavale vježbe, koje nisu bile zakonodavac je objasnio: „da se pri izvadjanju pojedinih vježbi prilagođene prema njihovoj naravi, i koje bi odviše napregnule i nikada nepovriedi čuvsto pristojnosti.“ umorile njihovu snagu“. Pridavajući osobitu važnost gimnastici, vlada je krajem 1890. Za djevojke su bile predviđene jednostavne gimnastičke vježbe, godine odobrila da sve učenice gradskih i samostanskih pučkih a nije ih se opterećivalo vježbanju na spravama, preskakanju ko- škola, kao i pripravnice samostanske učiteljske škole, pod nadzo- zlića i konja, penjanje i spuštanje na konop i ljestve, kao ni zadana rom majki ili bližnjih rođakinja, mogu prisustvovati na gimna- prosta kretanja kao što su nisko savijanje koljena, podizanje ko- stičkom tečaju.
6 Premda je u međuvremenu došlo do minimalnih pomaka, Švedska gimnastika u ženskom liceju (1897.), Djevojačka gi- „Pedagogijska enciklopedija“ koja je izdana u nekoliko nastavaka mnastika (1897.), Nekoliko riječi o ženskim tjelesnim vježbama 1895.-1906. (i ostala nedovršena), držala se općih pedagoških (1898.), Što pospješuje i unaprjeđuje tjelesni odgoj uopće, načela, a osnovno je razlikovanje u odgoju dječaka i djevojaka. napose onaj djevojaka (1898.). U tekstu „Nekoliko riječi u prilog I u ovom razdoblju razlikovala se djevojačka gimnastika tjelesnim vježbama uopće, a napose onim djevojaka“ 1899. od dječačke te se navodi: “U vježbama treba da se djevojačka godine napisala je: „Djevojke i onako od naravi plahe i slabe, gimnastika razlikuje od dječačke u toliko, da u opće izbjegava još većima propadaju samo zato što ih i običaji i predrasude najveće stupnjevanje njeno, da se čuva poglavito i onakvih vježbi, kojekakve odvraćaju od slobodnih gibanja.“ koje vrijeđaju estetično čuvstvo. To vrijedi naravno za vježbe na spravama. Djevojkama pristaju najbolje proste i redovne vježbe Počeci tjelovježbene aktivnosti žena, djevojaka i djevojčica kao i različne vrste kola i plesova.“ u Hrvatskom sokolu Od 1897. godine izdana je Naredba prema kojoj samo učiteljice Osnivanjem Hrvatskog sokola u Zagrebu, a poslije i u drugim mogu djevojčice poučavati gimnastici. gradovima Hrvatske, svojim djelovanjem, jačanjem duha i tijela, a za korist svoje sredine, gimnastičkim nastupima i posebnom Prve učiteljice gimnastike simbolikom vježbanja u masovnim nastupima, izražavali su Jedna od prvih boraca za prava žena bila je Marija Fabković nacionalnu tematiku. Jedno od značaja Hrvatskog sokola u rođ. Frechová (Prag, 1833. – Zagreb,1915.), hrvatska učitelji- Zagrebu bilo je u tome da je prvi započeo sustavno vježbanje s ca i pedagoginja češkoga podrijetla. U Austriji, kao prva žena ženskim kategorijama. I u ostalim društvima sve je veća pažnja položila je ispit za nastavnicu građanske škole (1873.), kao i ispite pridavana vježbanju žena, djevojaka i djevojčica, te su u mno- za gimnastiku. U rodnome Pragu bila je članica Sokola, gdje je gim društvima uređeni posebni ženski odjeli. upoznala vrijednost tjelesnog vježbanja. U Pragu je upoznala Na sjednici Upravnog odbora zagrebačkog Hrvatskog sokola Skendera Fabkovića, jednog od osnivača Hrvatskoga pedagoš- od 19. veljače 1878. odlučeno je o uvođenju vježbanja za ko-književnog zbora. Kasnije se udala za njega i preselila se u djevojke i gospođe. Vođi Hochmanu povjerena je izrada nacrta Hrvatsku. primanja i podučavanja učenica, međutim, to se nije ostvarilo U Hrvatskoj je bila među prvim promicateljima vrijednosti nekoliko godina. Upravno vijeće donijelo je zaključak tek 6. tjelesnog odgoja u zdravstvenom, moralnom i intelektualnom lipnja 1884. o uvođenju vježbanja gospojica i gospoja. Ovo vjež- razvoju mladeži. Duže vremena bila je jedina učiteljica gimna- banje vodio je Franjo Hochman, a u slučaju njegove odsutnosti stike u Hrvatskoj. Od 1886. do umirovljenja 1896., radila je na zamijenio bi ga Josip Hanuš. U razdoblju kada su vježbale žene, Donjogradskoj djevojačkoj osnovnoj školi u Zagrebu. muškim članovima bio je zabranjen pristup ulaska u dvoranu. Prva školovana učiteljica gimnastike u Hrvatskoj bila je Ivana U djevojačkom odjelu vježbalo je 18 djevojaka koje su vježbale Hirschmann (Sveti Nikola kraj Zeline, 1866., Oświęcim, njem. četiri puta tjedno. Auschwitz, 1943). Njezin mentor je bio Čeh Franjo Hochmann, Kod Hrvata u istočnom djelu Slavonije organizirana gimna- profesor gimnastike u Zagrebu. Već 1885. godine, s 19 godina, stika se javila nešto kasnije nego u središnjem dijelu Hrvatske. postala je učiteljica. Hirschmann je 1888. godine položila ispit Također, trebalo je proći određeno razdoblje da se u društva za podučavanje na višim osnovnim školama, a tijekom 1894. Hrvatskog sokola uključe žene. položila je ispit za nastavu na višim djevojačkim školama. Nakon U Hrvatskom sokolu Gornji grad u Osijeku, u 1898. godini položenih ispita nastavila je školovanje, te je 1896. godine završila osnovan je ženski odjel koji je imao 30 članica. Iduće godine tečaj za učitelje u Zagrebu, položila ispit kao učiteljica gimnastike vježbalo je 19 sokolica, tokom 1900. godine 16 sokolica, te je na visokoj školi. nakon toga prestalo vježbanje žena. U to vrijeme bila je poznata po svojoj U početku djelovanja sokolskih društava, kratko podšišanoj kosi koju je nosila zbog žene su se bavile organizacijom društve- vježbanja. Odijevala se za svoje vrijeme revo- nih svečanosti. Početkom svake godine u lucionarno: kaput s istaknutim ovratnikom, hrvatskim sokolskim društvima u pravilu se uz obaveznu leptir kravatu, suprotno tadaš- počinjalo velikim angažmanom gospođica njim standardima koji su ženama nametali i gospođa u organizaciji zabava ili plesnih dugačku kosu i gotovo viktorijanske haljine. svečanosti, koje su bile pripremljene s velikom Napisala je dvije knjige izdane 1906., pozornošću, a uz to je često bila uključena i „Kratki izvadak iz istorije gimnastike“ i balska gastronomija. Žene su često organizi- „Djevojačka gimnastika“. Uz knjige, napisala rale čajanke i dobrotvorne priredbe. Jedna od je i više stručnih članaka iz povijesti ženske časnih obveza žena bila je kumovanje prili- tjelovježbe, unapređenju tjelesnog vježbanja kom svečanosti posvete zastava društava. i odgoja u školama, te tjelesnom vježbanju i higijeni tijela za žene u raznim časopisima. Prvi nastupi vježbačica u istočnoj Slavoniji Najkvalitetnije članke je objavljivala u Ivana HirschmannHirschmann. U sklopu društava Hrvatskog sokola prvo časopisu „Gimnastika“: Igra croquet (1885.), je 1907. godine pokrenuta vježba „sokolica“
7 POČECI ŽENSKE GIMNASTIKE
u Vukovaru i Osijeku. U Vukovaru je ženski odjel u početku i Vukovara u vježbama s vrlo tankim obručima, a vježbe je okupio 52 „sokolice“. U Hrvatskom sokolu Osijek Gornji grad u vodila Bauerova. Nakon toga, nastupile su članice Vukovara u ovoj godini je vježbalo njih 30. vježbi s čunjevima. Osnivanje ženskih odjela vježbačica ostavilo je dubok trag, I u seoskom sokolu u Sotinu, podružnici vukovarskog ne samo u športskom, nego i kulturnom životu istočnoslavon- sokola, u prvom selu u ovom dijelu Slavonije, u 1908. godini skih mjesta. Ovaj društveni događaj pokazao je da je pobijedila vježbalo je 12 žena. domoljubna potreba okupljanja nad shvaćanjem da ženi nije Početkom 1908. godine u Hrvatskom sokolu Osijek Gornji mjesto u javnom životu. Žene su unijele ženstvenost u gimna- grad, osnovan je poseban odjel za vođenje poslova organiza- stiku, kao jedan od vrhunskih i osnovnih obilježja žena, te ona cije ženskog odjela. Odbor je donio odluku o ženskom odjelu predstavlja vrhunac osjećajnih, estetskih, bioloških, zioloških koji je prvi takve naravi u Hrvatskom sokolskom savezu, te je i drugih karakteristika i njene osnovne vrijednosti. Žene su donosimo u cijelosti: isticale smisao za ljepotu, sklad boja i ritam pokreta, koje su "Članice ženskog odjela ravnopravne su muškim članovima njegovale kroz ples, glazbu, vježbe na spravama i estetsko uobli- Hrvatskog sokola, te se imadu u svemu, u koliko je to samo čavanje pokreta. moguće, držati društvenih pravila; Razvojem sokolstva sve se više žena uključivalo u poseb- U pogledu primanja novih članica kompetentan je jedino i ne ženske sekcije, gdje se izvodila tjelovježba uz glazbu. Za bez priziva odbor ženskog odjela; potrebe sletova i drugih manifestacija, nastajala je tjelovježbena Svi zaključci upravne naravi, što ih bude stvorio odbor koreograja, iz kojih su u većem dijelu nastale današnje skupne ženskog odjela, imadu se predložiti na odobrenje upravnom vježbe. Premda su vježbe sa zastavicama, čunjevima, obručima, odboru društva; Tehničku upravu ženskog odjela vodi muški prednjački zbor; Članski prinos ostaje i nadalje u krijeposti, kako je bio ustanovljen t. j. 60 l. mjesečno." Krajem 1908. godine u Hrvatskom sokolu Osijek Gornji grad, u odjelu mlađeg ženskog podmlatka (učenice pučkih škola) vježbala je 31 „sokolica“, u odjelu starijeg ženskog podmlatka (učenice nižeg liceja) vježbale su 34, te u ženskom odjelu 30 članica. U kolovozu 1909. godine osniva se ženski odjel iz Vinkova- ca, koji priprema proste vježbe za nastup na župskom sletu u Vukovaru. Sadržaj njihovog vježbanja bile su i vježbe obliko- vanja, vježbe bez i vježbe sa spravama ili na spravama, razni oblici kretanja i ritmičke vježbe. Te vježbe bile su povezane u veće i manje cjeline praćene i odgovarajućom glazbenom pratnjom. Hrvatska sokolska župa Strossmayerova povjerila je organi- zaciju održavanja II. župskog sleta vukovarskom Hrvatskom sokolu. Na prostoru tadašnjeg novovukovarskog groblja, 7. ali i drugim rekvizitima, u početku koristili članovi muškog na- rujna 1909. nastupila su sokolska društva iz Babine Grede, raštaja, sve više ih počinje koristiti počinju koristiti djevojčice, Broda na Savi, Dalja, Donjeg Miholjca, Đakova, Našica, djevojke i žene. Prema dobnoj starosti, ženski članovi Hrvatskog Markovca, Sotina, Vinkovaca, Vukovara te Gornjogradskog i sokola dijelili su se na ženski pomladak (do 14 godina), ženski Donjogradskog osječkog Hrvatskog sokola. naraštaj (od 15 do 18 godina.) i članice. Vježbe sa zastavicama izvele su 24 članice ženskog odjela iz U Vukovaru je 1. travnja 1907. godine prvi put nastupio Vinkovaca i Vukovara. Izvjestitelj sa ovog događaja je napisao: novoosnovani ženski odjel s 26 „sokolica“. Sadržaj vježbanja “Miloliki izgled vježbenica, u lijepom vježbačem odijelu, te ženskog odjela bile su vježbe oblikovanja, vježbe bez i vježbe sa kruženje sa zastavicama i graciozne kretnje njihove, dale su spravama ili na spravama, razni oblici kretanja i ritmičke vježbe. naslućivati, da će ova točka na popoldašnjoj javnoj vježbi ubrati buru odobravanja i priznanja.“ Osnovana Hrvatska sokolska župa Strossmayerova Ubrzo je u Vukovaru osnovan ženski podmladak, koji je od Osnivačka skupština Hrvatske sokolske župe Strossmayerove svih kategorija bio najmarljiviji i veoma lijepo je napredovao. održana je 28. srpnja 1907. u Osijeku, gdje su bila prisutna druš- Društvo iz Vinkovaca priredilo je javnu vježbu u mjesecu tva iz Gornjeg i Donjeg Osijeka, Vukovara, Vinkovaca, Đakova listopadu 1910. godine i to u velikoj dvorani svratišta Lehner. i Harkanovaca. Nedugo nakon konstituiranja Hrvatske sokolske Ženski odjel nastupio je na spravama, a također sa zastavi- župe Strossmayerove, u ovu župu stupaju i druga osnovana cama i pobrao veliko priznanje svih gledatelja. Istakle su se društva. Luketićeva i Milka Jančec, koja je ubrzo postala voditeljica Prvi župni slet Hrvatske sokolske župe Strossmayerove, ženskog podmlatka. održan je 19. i 20. rujna 1908. u Osijeku. Na njemu su sudjelo- U društvima u župi se sve više počela razvijati ženska vali Hrvatski sokoli iz Babine Grede, Dalja, Doljnjeg Miholjca, ritmička vježba, te su se pronašle mnoge sljedbenice među Đakova, Harkanovaca, Gornjeg i Donjeg Osijeka, Valpova, sastavljačima i izvođačima. Dok su vježbe na spravama Vinkovaca i Vukovara. Istakli su se i ženski odjeli iz Osijeka razvijale opći tjelovježbeni odgoj vježbačica, vježbe estetskog
8 i ritmičkog smjera razvijale su smisao za ljepotu, skladnost i kan crvenim pamukom. Izrez se stezao uzicom iste boje. Kraj ritmičnost. U organiziranim javnim nastupima i na akademi- bluze je ravan, a u struku se suzivao pomoću vrpce. jama, "sokolice" su nastupale u biranim ritmičkim vježbama. c) Suknja je bila od tamno modrog latka, sitno skladana. Ovu demonstraciju koordiniranih ritmičkih i skladnih vježbi Duljina je bila kod pokleka 2 cm iznad tla. U struku je završena izvodile su najbolje mlade vježbačice. Akademske članice su pascem, koji je iste boje kao i suknja. izvodile simboličke proste vježbe, ritmiku za narodne češke d) Sportske gaćice bile su od crne tkanine, a sezale su do iznad popijevke, francusku ritmiku, ritmiku s loptama i druge vježbe. koljena pomoću elastične uzice. U župi su postepeno nastali te se izvodili masovni sletski tjelo- e) Čarape i papuče bile su crne. vježbeni sastavi za ženske kategorije. Početke ritmičke gimnastike, nazivane estetska ili drugim imenima, nalazimo u sklopu djevojačkih škola u Slavoniji i Hr- vatskoj. U istočnoj Slavoniji pojavljuju se prvi zapisi o estetskoj gimnastici i srodnim područjima u djelima Vlatke Milanove, Bartola Jurića, Josipa Lovretića, Ljudevita Sorlinija, Mijata Stojanovića, Ivana Tomašića i Mite Vukovojca. Javni nastup društava iz Osijeka, Đakova i domaćina iz Vukovara, održan je 17. travnja 1911. Za posljednju točku pro- grama bila je određena vježba članica, kao elegantan završetak. Njih 14 izvele su s velikom sigurnošću i dotjeranošću vježbu s obručima. Članice HS Đakovo Na Duhove 1911. godine, Hrvatski sokol iz Vukovara nastupio je na vježbi u Petrovaradinu. Ženski odjel je nastupio u gracioznim vježbama sa obručima. Iz statističkih podataka u Svečano odijelo bilo je izrađeno je iz sukna (latka) u boji odijela 1911. godini, u Hrvatsku sokolsku župu Strossmayerovu bilo je za članove: uključeno 66 vježbačica. One su vježbale u Osijeku Gornji grad a) Sportski šešir bio je u boji odijela. Gornji mu je dio krojen u (30), Vukovaru (30) i Vinkovcima (6). šest jednakih dijelova. Desni mu je rub nešto spušten, a lijevi Kako bi se otežale proste vježbe, vježbačice su koristile u uzvinut, pričvršćen malom hrvatskom značkom, s 10 -15 cm vježbovnim sastavima bučice, čunjeve i batine. Vježbe s bučica- dugim sokolskim perom i sokolskim monogramom. ma (drveni ili metalni utezi) su vježbe izvođene držanjem buči- b) Bluza je bila iz svijetlo crvenog platna s otvorenim ovratni- ce ili bučica u ruci, kako bi otežali vježbu i tako potaknuli veću kom. Naprijed se zatvarala s tri crvena dugmeta, a na lijevoj je izdašnost gibanja. Vježbe s čunjevima (drveni rekvizit u obliku strani bio prišiven džepić. Rukavi su bili dugi. stilizirane gure) su one vježbe kod kojih su ruke opterećene c) Suknja je bila ravnog kroja, široka 140 cm. U struku se suža- čunjevima u svrhu postizanja veća raznolikost i ljepote gibanja. vala pomoću nabora, a duljina suknje sezala je do polovice lista. Vježbe s batinama ili batinom (štap, duži ili kraći komad drve- d) Haljetak je bio dugačak do 70 cm ispod ramenice. Kraj mu je ta) su vježbe izvođene s jednom ili dvjema rukama, kratkim ili bio jednostavan, više ravan s po jednim džepom ispod struka, dugim batinama, skok s batinom ili bacanje batine. na svakoj strani. Zatvarao se zdesna nalijevo. Rukavi su bili U Hrvatskom sokolu Osijek Donji grad 17. veljače 1914., ravnog kroja, dolje 30 cm široki. Okovratnik, koji je visok 18 osnovan je poseban ženski odjel učiteljskih pripravnica u cm, mogao se nositi otvoren ili zatvoren. Ukras haljetka je bio kojem je bilo 19 "sokolica", te je 3. ožujka počeo vježbati i 3 cm širok lakirani pojas koji se zatvarao s ovalnim sokolskim građanski odjel u kojem je bilo 8 članica. monogramom iz srebrnasto bijele kovine. Nekoliko puta odgađani III. slet Hrvatske sokolske župe e) Čarape i visoke cipele bile su crne, a ljeti su se nosile poluvi- Strossmayerove, održan je u dva dana, 31. svibnja i 1. lipnja u soke cipele. Osijeku. Nakon dopodnevnog natjecanja prvog dana, posli- jepodne održana je javna vježba u Gradskom vrtu, gdje su se IZVORI istaknuli nastupi ženskih kategorija. Prvo je nastupio ženski Franjo Bučar, Povijest Hrvatskog Sokola - Matice u Zagrebu. 1874 – 1885, Zagreb,1925 i muški podmladak sa zastavicama, nakon njih nastupile su Antun Cuvaj, Školski zakon od 31. listopada 1888., S provedbenim naredbama i načelnim sokolice iz Đakova u vježbi sa štapovima, zatim je uz vježbače rješidbama, Zagreb, 1901. nastupilo oko 20-ak članica i 47 djevojaka iz djevojačkog pod- Antun Cuvaj, Školski zakon od 31. listopada 1888., S provedbenim naredbama i načelnim rješidbama, Zagreb, 1910. mlatka iz Osijeka, Donjeg grada. Posljednje iz župe nastupile Antun Cuvaj, Građa za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena su 43 "sokolice" iz Osijeka I. i II. i Đakova, i to u vježbi u tempu do danas, VIII., Zagreb, 1913. valcera, s nešto više uspjelih gracioznih kretanja i položaja. Zrinko Čustonja, Razvoj tjelesne i zdravstvene kulture u Hrvatskoj, Zagreb, studeni 2004. Gimnastika – list za školsku i društvenu gimnastiku , 1891.-1899. - Hrvatski muzej športa u Svečana i vježbovna sokolska odjeća za članice Zagrebu Žensko sokolsko odijelo se od osnutaka hrvatskog sokolstva Željko Iveljić, Borba žena za ravnopravnost kroz gimnastiku, Zbornik radova i izvješća sa neznatno mijenjalo kroz godine. Odijelo za vježbu sastojalo se Sajma zdravlja, Vinkovci, 2013. od rupca, bluze, suknje, gaćica, čarapa i papuča. Željko Iveljić, Tjelovježbene udruge istočne Hrvatske do 1929. godine, Vinkovci, 2012 a) Rubac je bio jasno crven i bio je vezan u obliku kape. Izvještaj o radu Hrvatskog sokola u G. gradu Osijek u godini 1908. i osvrt na dvanajstogodišnji b)Bluza je bila od bijelog platna s ušivenim 25 cm dugim i 40 mu obstanak: (1986.-1908.), Osijek, 1908. - Državni arhiv u Osijeku cm širokim rukavima koji su bili iznad ruba narodno izvezeni. Naredbe izdane na osnovu školskog zakona od 14. listopada 1874. do konca g. 1882., Službeno Bluza se odijevala preko glave kroz okrugli izrez koji je obkač- izdanje, Zagreb 1884.
9 IN MEMORIAM ZVEZDAN CVETKOVIĆ (Karlovac, 18. travnja 1960. - Zagreb, 27. veljače 2017. )
znenada je preminuo višegodišnji nogometaš Dinama i reprezentativac Zvezdan Cvetković. Bio je vrlo pouzdan igrač, isticao se igrom glavom i dugačkimI točnim dodavanjima. Rođen je u Karlovcu, 18. travnja 1960. godine. Igračku karijeru započeo je u mlađim uzrastima NK Karlovac, pod nadzorom legendarnog Branka Čavlovića – Čavleka, koji je u gradu na četiri rijeke odgojio generacije i generacije odličnih nogometaša. U Karlovcu je Zvezdan već sa 16 godina nastupao u tadašnjoj Drugoj saveznoj ligi. U Dinamo je došao 1977. i sljedećih je deset godina pro- veo u Maksimiru. U plavom dresu odigrao je 492 utakmice i postigao 41 zgoditak. Jednom je izjavio da iskreno žali što nije uspio prijeći čarobnu brojku od 500 utakmica u Dinamovu dresu. U najbolji sastav Dinama probio se nakon turneje u Au- straliji 1981. godine, ubacio ga je Ćiro Blažević. Još kad ga je prvi put vidio, Ćiro je prognozirao: „To će biti Dinamov Facchetti.“ Usporedio ga je sa slavnim talijanskim braničem i mora se priznati da nije pogriješio. Blaževiću je Zvezdan bio trajno zahvalan: „U Dinamu me trenirao čak pet godina, u dva svoja mandata, njemu cima govorio je: „Trenirao sam i limače i nešto starije zahvaljujem što sam napravio karijeru i inozemni transfer“ uzraste, bio sam u nekoliko navrata pomoćnik prvog – govorio je Cvetković. trenera, surađivao sa Kranjčarom, Braovićem, dva puta S Dinamom je Cvetković osvojio prvenstvo Jugoslavije u s Lončarevićem. Godine 2005. deset utakmica bio sam sezoni 1981/82., kao i Kup u sezoni 1982./83. prvi trener. Ja sam Dinamov vojnik, svaki mi je posao Iz Maksimira se otisnuo 1987. godine. Prešao je u redove bio jednako drag, obavljao sam ga maksimalno profesio- tadašnjeg bundesligaša Waldhofa iz Mannheima, gdje je nalno i pošteno.“ do 1990. godine odigrao tri vrlo uspješne sezone. Brojka bi Kao prvi suradnik Zlatka Kranjčara osvojio je duplu bila sigurno veća da nije u skladu sa svojom poslovičnom krunu u Hrvatskoj nogometnoj ligi, a kada je Cico napu- borbenošću i neustrašivošću u jednom duelu zaradio po stio Maksimir, otišao je i Cvetković. život opasnu ozljedu – frakturu lubanje. Liječnici su mu U tom razdoblju je vodio Slaven Belupo, Vrbovec, zabranili bavljenje nogometom, pa je karijeru morao preki- Croatiju iz Đakova, Marsoniju i zaprešićki Inter. nuti ranije nego je namjeravao. Bio je trener i u Gani. Za reprezentaciju Jugoslavije od 1982. do 1987. godi- „U Dinamu sam proveo više od pola života. Maksimir ne odigrao je devet utakmica i postigao jedan zgoditak. je u pravom smislu riječi moj drugi dom.“ – volio je reći Debitirao je 17. studenog 1982 u Soji, u kvalikacijskoj Zvezdan. utakmici za europsko prvenstvo u kojoj je Jugoslavija po- Nevoljko je uspoređivao svoju generaciju s onom iz bijedila Bugarsku sa 1-0. Od dresa reprezentacije oprostio kraja devedesetih kada se igralo u Ligi prvaka. Govorio se 29. kolovoza 1987. godine u Beogradu, u prijateljskoj je da takve usporedbe nisu i ne mogu biti vjerodostojne, utakmici u kojoj je SSSR pobijedio Jugoslaviju sa 1-0. jer puno toga utječe na njih. Za svoju generaciju kaže Nakon teške ozljede i prekida karijere u Njemačkoj, kako su imali veliki peh što su u europskim natjecanjima Cvetković se 1991. vratio u Zagreb gdje je upisao i završio tri puta nailazili na portugalske klubove, koji su tad bili Višu trenersku školu, a 1993. godine uključen je u rad u usponu... Dinamove nogometne škole. O svojim trenerskim poče- (Jurica Gizdić)
10 IN MEMORIAM SVEMIR DELIĆ (Sinj 14. rujna 1929. - Split, 3. siječnja 2017.)
splitskom Domu umirovljenika na Zenti, preminuo je Svemir Delić, najstariji nogome- taš Hajduka, te nogometaš Dinama i Zagreba teU reprezentativac Hrvatske. Bio je mlađi brat poznatog reportera Mladena Delića. Rođen je u Sinju 14. rujna 1929. godine. Bio je obrambeni igrač. Igračku karijeru započeo je u Junaku iz rodnog mu Sinja, a potom je od 1949. do 1952. godi- ne nogometaš zagrebačkog Dinama, s kojim je osvojio jugoslavenski Kup 1951. godine igravši u paru s Tomi- slavom Crnkovićem, što je bio vrlo moderan i pouzdan dvojac najuže obrane Dinama tog vremena. Delić je prvo zablistao na turniru u Švicarskoj, u uvertiri prvenstvene 1950. godine. Dinamo je svladao Lugano 5-0, potom Grasshoppers 2-0, a na kraju i reprezentaciju Švicarske čak sa 3-0. Delić je igrao u svakoj od ove tri utakmice i osigurao standardno mje- sto u prvoj momčadi „plavih“. Karijeru je u Maksimiru započeo u ulozi središnjeg obrambenog igrača, s brojem pet na leđima, ali je već nakon početne četiri utakmice uskočio na poziciju de- snog beka i nije se više micao. No, zato je vješto micao suparnička krila i napadače. U plavom dresu odigrao je 47 utakmica. Potom, 1952. godine, odlazi u Split, te nastupa za Hajduk postavljanje uz sustavan rad i suradnju s vratarom i od 1952. do 1954. godine. Za Hajduk je odigrao 64 suigračima. utakmice. Nakon Hajduka vraća se u Zagreb, te igra za Bio je pravi atlet na terenu, visok, snažan, odlično NK Zagreb, od 1954. do 1959. godine, kada završava je pucao s obje noge. Izvrsno je igrao glavom, bio je igračku karijeru. brz, a po potrebi i oštar. No, u toj svojoj oštrini imao Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju, kao igrač je granicu, jer za njega se nikako ne može reći da je NK Zagreb nastupio je jednom, u utakmici protiv In- bio grub igrač. Cilj mu je uvijek bila lopta, a nikako donezije u Zagrebu, 12. rujna 1956. (5-2). Ta utakmica noge protivnika. odlukom Hrvatskog nogometnog saveza, priznata je Posjedovao je u izobilju sve one osobine koje su kao službena, tako da je i on državni reprezentativac. krasile dobrog igrača. Osvajao je svojom beskom- Odigrao je Svemir i jednu utakmicu za B reprezentaci- promisnom igrom, bio je zaista nesalomljivo borben. ju Jugoslavije, protiv Francuske 1951. Nikada se nije smatrao poraženim; kada njegovoj Bio je Delić s Hajdukom na velikoj, povijesnoj momčadi nije išlo, prelazio bi u navalu i napadao turneji 1953. godine u Južnoj Americi, kada je Hajduk svom žestinom. Imao je iznimne igračke sposobnosti, primio i sam predsjednik Argentine, Juan Peron, koji za njega se slobodno može reći da je bio športaš od je „bijele“ pozvao da budu 10 dana njegovi gosti te glave do pete. im stavio zrakoplov na raspolaganje da mogu vidjeti Igračku karijeru prekinuo je relativno rano zbog Argentinu. teške ozljede koljena, a potom se posvetio zvanju Svemir Delić bio je brz, eksplozivan u startu, odlična diplomiranog ekonomista. Bio je i sportski izvjestitelj pregleda igre i preciznih dodavanja, te sjajan u skoku više listova. na visoke lopte. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoj. Glavna odlika bila mu je odličan udarac, smišljeno (Jurica Gizdić)
11 IN MEMORIAM MIRKO GRGIN (Split, 17. ožujka 1954. - Split, 23. siječnja 2017.)
ošarkaški Split tuguje: nakon duge i teške bolesti, u 63. godini preminuo je višegodišnji prvotimac Jugoplastike i reprezentativac Mirko Grgin. KRođen je u Splitu, 17. ožujka 1954. Igračku karijeru započeo je u splitskoj Jugoplastici gdje je najprije igrao za mlađe uzraste, a 1972. godine debitirao je za prvu momčad, čiji je standardni prvotimac do 1980. godine, kada odlazi iz Splita i jednu sezonu nastupa u Olimpiji iz Ljubljane. Po povratku kući jedno vrijeme pauzirao je od košarke, a onda je u sezoni 1988./89., igrao za Košarkaški klub Solin, gdje je i završio karijeru. U dresu „žutih“ s Gripa, Mirko se naosvajao trofeja. Dio je momčadi koja je 1977. godine osvojila trostruku krunu – prvenstvo i Kup Jugoslavije, kao i Kup Radivoja Koraća. Isto tako, u dresu Jugoplastike Grgin je osvojio domaći Kup 1972. i 1974., kao i Kup Radivoja Koraća 1976. Igrao je Grgin i u nalu Kupa prvaka 1972. i Kupa pobjednika kupova 1973. godine. Pripadao je „velikoj“ generaciji splitske Jugoplastike koja je sedamdesetih godina prošlog stoljeća ostvarila respektabilne rezultate, kako u domaćim, tako i na među- narodnim natjecanjima. U toj generaciji između ostalih nastupali su: Lovre Tvrdić, Petar Skansi, Damir Šolman, Ratomir Tvrdić, Željko Jerkov, Duje Krstulović, Branko trenutka živio je sa svojim „žutima“. Macura, Mihajlo Manović, Zdenko Prug, Mladen Tudor, Za monograju „Legende o splitskoj košarci“, izašlo Ivica Dukan, Peter Vilfan, Mladen Bratić, naravno Mirko 2015. godine, Mirko je između ostalog napisao: „ Ono Grgin i drugi. što je mene posebno ispunilo ponosom to je posebna Noseći dres Jugoplastike postigao je 1603 koša u nagrada 'Radivoje Korać', koja se dodjeljivala uzornim prvoligaškom natjecanjima, što ga svestava u sami vrh po športašima i studentima. To se dogodilo 1974., a dvije broju postignutih koševa u povijesti splitske Jugoplastike. godine kasnije mi smo osvojili europski Kup Korać, pa Nastupio je Grgin 27 puta za reprezentaciju Jugoslavije, godinu poslije još jednom... i 14 puta za mladu. U mlađim uzrastima reprezentacije U mislima često proživljavam mnoge utakmice. Kao bivše države, pod trenerskom palicom Mirka Novosela, da imam video rekorder u glavi prisjećam se detalja, na- zajedno sa Kićanovićem, Žižićem, Delibašićem i drugi- ročito one šampionske 1977., kad smo osvojili „triple“, tri ma, bio je dio momčadi kadetske reprezentacije Jugo- krune što dotad nikad nitko nije izveo u bivšoj državi.“ slavije koja je 1971. u talijanskoj Goriziji postala prvak Povodom smrti Mirka Grgina, na splitskim Gripama, Europe. održana je komemoracija na kojoj su se od Mirka opro- Kao član košarkaške reprezentacije Mirko Grgin, na- stili direktor KK Split Robert Andrijić, u ime veterana stupio je na Balkanskom prvenstvu 1972. godine u Izmi- kluba Mirkov kapetan momčadi legendarni Ratomir ru, gdje je osvojio zlatnu medalju, u generaciji Zalokera, Tvrdić, te Mirkov brat, također bivši košarkaš Gordan Kićanovića, Miličevića, Delibašića... Grgin. Mirko Grgin, je kao čovjek bio vrlo miran, tih, Završiti ću ovaj tekst riječima velikog Mirka Novosela, povučen, samozatajan. Diplomirao je i magistrirao na koji je je o Grginu rekao: „ Mirko je vrlo pametan mladić Ekonomskom fakultetu. Više godina zbog teške bolesti, i odličan košarkaš, a takve igrače treneri najviše vole.“ bio je prikovan uz invalidska kolica, ali usprkos teškoj bo- Sahranjen je na splitskom groblju Lovrinac. lesti, interesirao se za rezultate svog kluba, do posljednjeg (Jurica Gizdić)
12
Žene i šport kroz povijest
jo u ijek po toji
i e ANA O OV ri, sestre, siva eminencija vladara, a nisu smjele niti gledati natjecanje, a ponekad i same vladarice) svodi se kamoli sudjelovati. Unatoč napretku, bitno uglavnom na fiziku. Budući se i šport Ipak, žene su u antici imale pravo i je osvijestiti da spolna svodi najvećim dijelom na fiziku, ne prostor za bavljenje športom, a orga- čudi činjenica da povijest športa naj- nizirana su i ženska natjecanja: svake diskriminacija u športu većim dijelom čine priče o muškarcima četvrte godine u Olimpiji su se održa- još uvijek postoji (da i športu. vala natjecanja mladih djevojaka - He- rine igre ili Heroneje. Prizor s rimskog ne spominjemo medije, Ipak, bavljenje športom mozaika na Siciliji (poznatiji po biki- financiranje itd.) te da još je ne samo ljudsko pravo, već i ljudska nijima) također prikazuje mlade žene uvijek postoji i prostor za potreba – kako muška, tako i ženska. u različitim športskim aktivnostima, a Tako još Homer u „Ilijadi“ opisuje sce- da nije samo riječ o neobaveznoj igri, poboljšanje, kao i potreba nu u kojoj princeza Nausikaja i njezine potvrđuje i lik pobjednice s palminom za dijalogom dvorkinje nakon jela odlažu svaka svoj granom u ruci i vijencem na glavi. veo, uzimaju loptu i započinju igru. Nakon antike dolazi dugo razdoblje eosporna je činjenica ljud- Ipak, žene nisu sudjelovale na antič- u kojem gotovo da nema nikakvog ske biologije da su žene kim Olimpijskim igrama, dapače, bio spomena o ženskoj rekreaciji i tjelo- fizički slabije od muškaraca. im je zabranjen i ulaz na stadion za vježbi. Postoji nekoliko anegdota (u NU isto vrijeme su fleksibil- vrijeme Igara. 16. stoljeću Marija Škotska navodno je nije, imaju jači imunitet, žive dulje Paradoksalno je da su, bez obzira na prva žena koja je igrala golf; u 18. st. itd. No, činjenica je da su žene fizički to, neke žene upisane kao pobjednice Sarah Kemble Knight sama je na konju slabije te da u slučaju neslaganja (od na Olimpijskim igrama. projahala od Bostona do New Yorka), prapovijesti pa do danas) muškarac Objašnjenje leži u konjičkom športu koje zapravo same po sebi najviše može okončati raspravu vrlo jedno- - na antičkim Olimpijskim igrama su za potvrđuju nepostojanje ženske tjelo- stavno i zagarantirano uspješno – fi- pobjednike u natjecanjima konjičkog vježbe. zički. Ta činjenica primarno, uzrok je športa proglašavani vlasnici konja, a za podređeni položaj žena u društvu. ne vozači kola. Ideje Francuske revolucije Drugi oblici diskriminacije imaju i Tako da Spartanka Kiniska i Ma- (1789.) zagovarale su intelektualni, drugačije uzroke, ali diskriminacija kedonka Belistiha (najpoznatije po- moralni i fizički odgoj kako dječaka žena (koja je i kompleksnija jer žene bjednice OI), bez obzira na to što su tako i djevojčica, no već Napoleon su i dio vladajuće klase - majke, kće- upisane kao pobjednice, u stvarnosti ukida, odnosno reducira fizički odgoj
Olimp 42 43 Olimp Žene i šport kroz povijest na vojnu vježbu – naravno samo za lesnog odgoja u ženskim školama. koškolskim ustanovama za nastavu muškarce i dječake. Najnaprednija Na tom položaju educirala je više od tjelesne kulture treba sagledati kroz zemlja po pitanju ženske tjelovježbe 1300 žena u švedskoj gimnastici, a širu sliku vremena, jer ovako izolirano krajem 18. stoljeća bila je Njemačka, i 1885. otvorila je i svoju privatnu ško- ostavljaju pretjerano pozitivnu im- to zahvaljujući jednom od najvažnijih lu (College) za osposobljavanje žena presiju o počecima ženskog športa. U začetnika tjelovježbe uopće - Johannu na području nastave fizičke kulture stvarnosti su žene koje su se bavile Christophu Friedrichu GutsMuthsu (kasnije je škola preseljena u Dartford športom u 19. i na prijelazu u 20. sto- koji je u svoj program fizičkog obrazo- i pod tim nazivom je i poznata). ljeće bile rijetke i iznad svega diskri- vanja uključio i djevojčice. Učenice madam Bergman-Öster- minirane. Muški stereotipi (koje su, da berg osnovale su još tri škole za ne bude zabune, dijelile i brojne žene) Općenito, gimnastički sustavi nastavnice tjelesne kulture (Anstey, naglašavali su žensku slabost, osjet- koji su u 19. stoljeću cvjetali u konti- Bedford i Dunfermline), a zanimljivo je ljivost, emotivnu prirodu, društvena i nentalnoj Europi, bili su, jako uvjetno napomenuti da je prva ustanova toga fizička ograničenja, bajali o tome da rečeno, pogodnija platforma za žen- tipa za muškarce u Engleskoj osnova- žene nisu stvorene za bilo kakav veći ske vježbačice, u usporedbi sa čistim na tek 1933. napor i iznad svega – da bavljenje športom koji se istovremeno razvija u Ta silna potreba za nastavnicama športom direktno ugožava sposobnost Engleskoj. Razlog je taj što je gimna- fizičke kulture, događa se u razdoblju začeća, glavni zadatak žene. Držalo se stika prvenstveno služila izgradnji kada najpoznatije ženske privatne da je za ženski rod osobito neprimjere- zdravog tijela i duha, a nije bila natje- škole počinju uvoditi šport i tjelovjež- no imati ili razvijati natjecateljski duh, cateljska. Naime, želja za natjecanjem bu. Umjesto da inzistira na jednakosti koji je smatran jednim od glavnih od- i pobjedom apsolutno se nije uklapala sa muškarcima te zahtijeva jednaki lika muževnosti i potpuno nepoželjan u ideju nježnijeg spola toga vremena. pristup, madam Bergman-Österberg i kod žena. Iako vrlo rijetke, pojedine žene njene učenice naglašavale su potrebu završile su i školovanje na europskim za drugačijim pristupom i inzistirale Ipak, i među športovima institucijama za školovanje učite- na tome da samo žene mogu trenirati i aktivnostima postojala je gradacija lja tjelovježbe. Jedna od njih bila druge žene. i razlika u prihvaćenosti. Biciklizam, je i švedska sufražetkinja Martina Inače, madam Bergman-Österberg odnosno bilo kakva vožnja biciklom Bergman-Österberg (1849.-1915.). nije bila posebno upućena u šport, bila je posebno stigmatizirana – izrav- Gospođa, ili kako su je zvali madam ona je bila prvenstveno nastavnica no je povezivana s osamostaljivanjem Bergman-Österberg jedna je od ključ- gimnastike i feministica, ali ubrzo djevojaka (mogle su se samostalno nih osoba u povijesti ženskog športa. je uvidjela potencijal te inkorporira- kretati bez pratnje, što je prethodno Završila je školovanje na Središnjem la moderne športove sa švedskom bilo nezamislivo) što nikako nije bilo ni zavodu u Stockholmu (istom onom na gimnastikom u savršeni sustav za poželjno niti prihvatljivo. Biciklistica- kojem se dvadesetak godine kasnije educiranje i osnaživanje djevojčica i ma je, osim zastrašujućih ginekoloških školovao otac hrvatskog športa Franjo djevojaka iz engleske više klase. oštećenja, prijetila i loša reputacija Bučar), nakon čega je u Engleskoj Priču o madam Bergman-Österberg, preslobodnih djevojaka. dobila posao kao predstojnica tje- njezinim učenicama i prvim viso- Otprilike jednako loše kotirali su plivanje ili atletika, odnosno sve aktiv- nosti u kojima su žene iskazivale svoju samostalnost, snagu, kompetitivnost Držalo se da je za ženski rod osobito neprimjereno i itd. S druge strane, postojale su šport- potpuno nepoželjno imati ili razvijati natjecateljski duh, ske aktivnosti koje su bile ne samo koji je smatran jednim od glavnih odlika muževnosti prihvatljive već i društveno poželjne. To su bili športovi koji su doživljavani više kao poligon za druženje, rekrea- ciju i neobaveznu zabavu, a ne strogo natjecateljski (npr. lov, streličarstvo, kroket, tenis). Ti športovi, pogotovo ako su žene slijedile pravilo „play like gentlemen and behave like ladies“ (igraj kao gospoda, a ponašaj se kao dame), pružali su priliku muškarcima i ženama za međusobno druženje, druš- tveno prihvatljivu interakciju i smatra- ni su iznimno korisnima za spajanje mladih parova.
U svakom slučaju, bilo je poželjno da djevojke iz viših slojeva znaju igrati i mogu sudjelovati u igri, ali ne i da budu pretjerano dobre. Broj- ne karikature toga doba sugeriraju da
Olimp 44 Women and sport through history It is an indisputable fact of human biology that women are physically weaker than men and this fact is the primary cause of women’s subordinated position in the society. However, practicing sport is not only a human right but also a human need - both male and female. So even Homer describes in the Iliad a scene where the princess Nausicaa and her court ladies are playing with a ball. Gymnastic systems that ourished in the 19th century in the continental Europe, represented, very conditionally speaking, a more suitable platform for female gymnasts than su žene praznoglava stvorenja koja ne ženama koje sudjeluju u atletskim pure sports that were simultaneously razumiju šport, a na športskim doga- natjecanjima. developing in England. e reason is đajima zainteresirane su samo za svoj Kao što je vidljivo iz ovog kratkog that gymnastics primarily aimed at izgled, koketiranje, druženje i muškar- prikaza, žene su se za svoje pravo building a healthy body and spirit and ce. Tako je, primjerice, prikazivano da na bavljenje športom, borile teško i its nature wasn’t competitive - the wish su djevojke u lovu zapravo u potrazi dugotrajno. Ta borba kretala se i kre- to compete and win was absolutely za budućim bračnim partnerom, a ne će se nekako paralelno s borbom za incompatible with the image of gen tle gender of that time. lisicama... ženska prava i položaj žena u društvu One of the key gures in the history Često su prikazivane kako im je u uopće. Nakon Drugog svjetskog rata, of women's sport was the Swedish bilo kojoj športskoj aktivnosti samo pogotovo u zemljama Istočnog bloka, suragette Martina Bergman- neki muškarac na pameti, a i članci došlo je do određenog napretka, no Österberg. She was a trained teacher su opisivali kako je fascinantno do diskriminacija još uvijek postoji. Za of Swedish gymnastics, but soon koje su mjere žene u stanju pretvarati primjer, tek je na ZOI 2014. u Sočiju she noticed the potential of modern se da ih zanimaju npr. konjske utrke uključeno natjecanje za žene u skijaš- sports and incorporated them, along ili polo i razgovarati o tim temama, kim skokovima... with Swedish gymnastics, in a perfect kada je sasvim evidentno da ništa ne system for educating and making razumiju i to sve rade samo zato da Danas postoje i rijetki, stronger the girls and young women koketiraju. ali prilično ekstremni pokušaji da se from the English upper classes. eliminiraju spolne kategorije u športu However, women who were involved Na prvim modernim olimpijskim te da se žene natječu zajedno sa muš- in sport in the 19th and at the turn of igrama u Ateni 1896. ženama nije karcima. Koliko god to na prvi pogled the 20th century were rare and, above bio dopušten nastup. Stavovi Pierrea zvučalo potpuno apsurdno, određena all, discriminated. Male stereotypes de Coubertina o ženama u športu bili logika postoji. S jedne strane tu su (which, to make no mistake, were su sasvim u skladu sa šovinističkim npr. športovi preciznosti (streljaštvo, accepted by many women as well) stereotipima vremena, pa je on još streličarstvo) u kojima razlika među emphasized the feminine weakness, 1902. godine (kada su žene već sudje- spolovima nije toliko bitna za uspjeh. sensitivity, emotional character, social lovale na OI, prvi put 1900. u Parizu) S druge strane, postoje športovi u and physical limitations, jabbering izjavio da je šport za žene „suprotan kojima određena rasa ima određenu fi- that women are not created for any greater eort and above all - that prirodnim zakonima“. Takva stajališta ziološku prednost u odnosu na druge practicing sport directly harms the zadržao je sve do smrti, a 1935. je rase, pa svejedno nemamo npr. poseb- fertility, the main woman’s task. napisao: „Osobno sam protiv sudje- no natjecanje u plivanju za bijelce, a At the rst modern Olympics in lovanja žena na javnim natjecanjima. posebno za crnce. Athens in 1896, women were not Na Olimpijskim igrama, njihova uloga U svakom slučaju, bitno je osvije- allowed to participate. As can be seen trebala bi biti, jednako kao u antici, stiti da spolna diskriminacija u športu from this brief discussion, women’s dodjeljivanje odličja muškim pobjed- još uvijek postoji (da ne spominjemo ght for their right to practice sport nicima.“ medije, financiranje itd.) te da još was hard and long. is ght was Koliko je ženama bilo teško izboriti uvijek postoji i prostor za poboljšanje, moving and moves somewhat in se za svoja prava demonstrira i izjava kao i potreba za dijalogom parallel with the ght for women's 5. predsjednika MOO-a Avery Brun- rights and status of women in the A U A dagea (predsjednik je bio od 1952. do Richard Holt, Sport and the British: A Modern society in general. 1972.). History, Oxford University Press, 1992. (Ana Popovčić) On je pak, čak i malo izravnije od Mike Huggins, The Victorians and Sport, Hamble- Coubertina rekao da je krajnje iziritiran don and London, London i New York, 2004.
45 Olimp ...i tvoj se radio želi odmoriti. Kao i naši olimpijci.
www.laganini.fm Istra, Hrvatska
...i tvoj se radio želi odmoriti. Kao i naši olimpijci.
www.myporec.com www.laganini.fm OlimpijskeZnanost i šport nade
odvija na više razina, od prenošenja konkretnih znanja iz područja tehnike i taktike športa, do neverbalnih i sup- tilnih razina komunikacije - u uvjetima visokog fiziološkog i emocionalnog opterećenja, uloga trenera u kreiranju budućnosti nalikuje ulozi slikara koji u ovisnosti o svojem unutarnjem stanju stvara umjetničko djelo. Vedri tonovi, precizni izražaj i ukupni dojam slike, u promatraču može pota- knuti ono najdublje i najljepše, djelo- vati kao lijek. Međutim, ako unutarnji parametri umjetnika nisu podešeni na pravi način, slika može imati sasvim suprotni učinak na promatrača. Barem jednako važnu ulogu u tkanju spomenute budućnosti imaju i oni koji utvrđuju uvjete i kriterije za zapošlja- vanje trenera, koji osluškuju njihove afinitete, potrebe za daljnjim obra- zovanjem, dakle oni koji su u stanju iz trenerove ideje i vizije konstruirati neku novu vrijednost, kako za šport, tako i za društvo u cjelini. Riječ je o športskim dužnosnicima, svojevrsnim i e O AV Ž NJAK liderima športskih sustava, ljudima koji stoje na vrhu vertikale nacionalnog i Riječ je o zajedničkom projektu kojeg su pokrenuli lokalnog športa. Iako su njihovi alati nacionalni olimpijski odbori Hrvatske, Francuske, pretežno pravne i ekonomske prirode, njihova zona odgovornosti proteže se Italije, Litve, Češke i Slovačke, a s ciljem postizanja daleko šire od one fiskalne. veće ravnopravnosti spolova u predstavničkim tijelima športskih upravnih tijela do 2020. godine Njima, s obzirom na to da odlučuju o onima koji imaju važnu ulogu u športskom, emocionalnom i svakom drugom aspektu razvoja mladih športaša, itekako trebaju biti poznate psihološke kategorije, kao što su povjerenje, bliskost, međusobno nadopunjavanje, empatijsko razumije- vanje i sl. olemiziranje o temi jesu li tre- uspješne od neuspješnih trenera ne ra- Iako značaj spomenutih kategorija neri s formalnom naobrazbom zlikuje samo formalna naobrazba, već i za zdravlje društva asocira na ljekoviti uspješniji od raznih športskih mnoštvo drugih čimbenika, uključujući sastojak rijetkog egzotičnog cvijeta Pgurua koji nemaju adekvatnu i one psihološke, kao što su međusob- koji liječi tešku i neizlječivu bolest, u školu, ali imaju „ono nešto“, svojevrsni no razumijevanje i nadopunjavanje na društvu opterećenom teretom raznih je izlaz mnogima koji bar na trenutak relaciji športaš-trener, bliskost, odgo- predrasuda, takvi ljudi neće uživati žele iz svojih prozaičnih života ući u vornost, empatijsko razumijevanje i status lidera, već nekog dobrice koji, arenu verbalnih gladijatora, u svijet tomu slično. zapravo, ne zna što je pravi život. akcije koji nalikuje športskom turniru, Kvalifikacija nježnosti, empatije i uz iznimku što rivali nisu športaši - već Možda je i sintagma društvo potrebe za stvaranjem bliskih i iskrenih šankerski mudrijaši. znanja nastala u nekoj fazi evolucije odnosa kao pretežno ženskih kategori- U raspravama ovakvog tipa nerijetko čovjekove svijesti, u trenutku kad je ja, u kontekstu prijašnje pretpostavke se nađu i športske teme vezane uz čovjek shvatio da je količina energije značila bi da pravi život najmanje razu- ljepši spol, primjerice, mogu li ženski uložena u učitelje, nastavnike, šport- mije osoba koja je donijela novi život treneri biti autoritet muškim športa- ske trenere i druge profesije koje na ovaj svijet. Zvuči apsurdno. Uvaža- šima, ili mogu li muški treneri, unatoč oblikuju najdragocjeniju supstancu vajući cjelokupnu evolucijsku logiku dugogodišnjem radu sa športašicama društva, a to su naša djeca, u direktnoj u stvaranju bioloških razlika između sačuvati prirodnu boju kose. vezi s budućnosti društva. Imajući u muškaraca i žena, filozofsko poimanje Iako su trenerove kompetencije vidu to - kao i činjenicu da se komu- muškog i ženskog principa, ili metafi- prepoznate i kroz Zakon o športu, nikacija između trenera i športaša zičko razlikovanje muških od ženskih
Olimp 48 49 Olimp OlimpijskeZnanost i šport nade
Project SUCCESS Joint project of the Croatian, French, Italian, Lithuanian, Czech and Slovakian National Olympic Committee, called the Project SUCCESS, aims at achieving greater gender equality in the representative bodies of sports governing bodies. is project, based on Croatian initiative, is designed as a women’s training program, for senior management and managing positions in sports. a ionica u klopu projekta U ea er ip e participants of the Project training (Dubrovnik 2016.) SUCCESS were 48 women, selected by their national Olympic committees based on very strict energija, jedna od strategija kreiranja strateškog upravljanja, upravljanja criteria. Within a two-year budućeg društva kao cjeline koja obje- financijama, upravljanja ljudskim resur- program, which started in 2016, dinjava znanje, hrabrost i upornost sa sima, marketinga i organizacije velikih the eminent European experts spontanošću, sposobnosti prihvaćanja športskih priredbi. Osim dobivanja passed on to the participants the i empatijskog razumijevanja, traži zna- stručnih kompetencija, cilj projekta je knowledge in the eld of organizing čajnije uključivanje žena na najodgo- i međusobno umrežavanje polaznica, sports organizations, strategic, vornije funkcije u društvu. zajednička suradnja, suradnja organi- nancial management and human zacija koje one predstavljaju, sredina iz resource management, marketing Budući da je šport i kroz povijest kojih dolaze. and organization of major sports prepoznat kao snažan pokretač druš- Primjerice, na radionici održanoj u events. tva, kao djelatnost u kojoj se reflek- sklopu projekta SUCCESS Leadership For example, at one of the tiraju cjelokupni društveni odnosi, training, koja se prošle godine održala workshops, held in 2016 in Rome - brojne ideje prepoznate kao ključne u Rimu, obuhvaćeno je područje lider- Leadership Training - the emphasis u socijalnom, ekonomskom ili kultur- skih kompetencija. Naglasak radionice was on the development of nom prosperitetu društva, nastale bio je na razvijanju takozvanih mekih communication skills, assertiveness su upravo u športu. U kontekstu ove vještina, eng. soft skills. Radionice and conict management, teme, jedna od tema itekako vrijednih su uključivale teme komunikacijskih integration of the mission, pažnje je projekt SUCCESS. Riječ je o vještina, asertivnosti i upravljanja vision and eective goal setting, zajedničkom projektu kojeg su pokre- konfliktima, povezanost misije, vizije i characteristics of successful leaders, nuli nacionalni olimpijski odbori Hr- efikasnog postavljanja ciljeva, karakte- and team spirit and cohesion. vatske, Francuske, Italije, Litve, Češke ristike uspješnih lidera te timski duh i is year in Paris, each participant i Slovačke, a s ciljem postizanja veće kohezija. of the Project SUCCESS will make ravnopravnosti spolova u predstavnič- an analysis of the case, i.e., a kim tijelima športskih upravnih tijela Unatoč svakodnevnim obvezama presentation of sports organization’s do 2020. godine. Ovaj hvalevrijedan unutar športskih organizacija u kojima structure in which it operates, and europski projekt za koji je inicijativa polaznice rade i djeluju, za sljedeći su- propose the measures for improving potekla iz Hrvatske, osmišljen je kao sret, koji će se zbiti u Parizu, svaka od the quality and eciency of the program stručnog osposobljavanja njih napravit će analizu slučaja. Riječ je organization. žena za obavljanje visoko rukovodećih i o detaljnoj prezentaciji ustroja športske (Miroslav Hrženjak) upravljačkih poslova u športu. organizacije u kojoj polaznice projekta Kad govorimo o polaznicama ovog djeluju, kao i prezentaciji mjera putem čemu su najbolji i na koji način mogu programa, doista govorimo o dokaza- kojih bi se poboljšala kvaliteta i efika- ostvariti vrhunske poslovne rezultate, nim športašicama i športskim djelat- snost športske organizacije. a pritom ostati sretni. nicama, koje su uz formalno visoko Projekt SUCCESS možda je i svoje- obrazovanje ispunile čitav niz kriterija, vrsna najava lidera novog vremena, LITERATURA: a sve kako bi se našle u društvu 48 rukovoditelja čiji će autoritet biti Jowett, S., & Meek, G. A. (2000). The coach-athlete relationship in married couples: An exploratory con- hrabrih i ambicioznih žena, spremnih svojevrsna kombinacija znanja, spo- tent analysis. The Sport Psychologist, 14, 157-175. da pomaknu granice, da u šport unesu sobnosti, socijalnih vještina, ali i nečeg Moen, F., Federici, R. A. (2013). Coaches' Coaching nove vrijednosti i energiju. još vrijednijeg i dubljeg. Lideri novog Competence in Relation to Athletes' Perceived Progress in Elite Sport. Journal of Education and Eminentni europski stručnjaci u vremena, najprije u športu, a kasnije Learning; Vol. 2, No. 1, 240-252 i drugdje, mogli bi u sebi nositi „ono sklopu projekta SUCCESS polaznicama Zakon o sportu. (NN 71/06, 150/08, 124/10, programa prenijeli su znanja iz područ- nešto“ potrebno ljudima da u sebi pro- 124/11, 86/12, 94/13, 85/15, 19/16). ja ustrojavanja športskih organizacija, nađu kreativnost i snagu, da otkriju u http://www.success-leadership.eu
Olimp 50
Društvo i šport pomogao emancipaciji žena i e O AN VOJKOV Žene koje ponosno stanu na pobjedničko postolje postaju idoli mnogim drugim mladim ženama koje svoju sudbinu potom zamišljaju drugačije...
ovijest je do prije možda stotinjak godina, pa i manje, uglavnom - muška povijest. Istina, imamo pojedinih žena o kojima postoje poglavlja u knjigama, poput Katarine Velike ili naše Marije Terezije, Pdobila je Maria Skłodowska-Curie dvije Nobelove nagrade, ali te žene bile su izuzeci među milijunima. Ostalima, posao je bila kuća, kuhinja, djeca. Čak i ako su željele nešto bolje, posla u današnjem smislu za žene praktično nije bilo, osim guvernante ili učiteljice za žensku djecu. Jedna od naših najpoznatijih Ilirki, Dragojla Jarnević, iznimno inteligentna, znatiželjna, naobražena, teško je nalazila posao, a o tome kako su krajem XIX. stoljeća muški kolege šikanirali Mariju Jurić Zagorku, postoje i pisani podaci. Iako je u redakciju tadašnjeg „Obzora“ ušla na osobnu preporuku iznimno utjecajnog biskupa Strossmayera, dobila je posebnu sobu, kako se ne bi saznalo da za časopis piše žena!
Uostalom, čak i u starijim holivudskim filmovima vidimo da je poslovna karijera za uspješnu ženu bila nekakav tajnički ili sličan posao, a debelo je već to bilo u XX. stoljeću... U zapadnim zemljama, a posebno u SAD-u i Velikoj Britaniji, na ravnoprav- nost žena utjecao je ponajviše najveći povijesni događaj prošlog stoljeća – Drugi svjetski rat. Muškarci su otišli na bojište, netko je trebao održavati zahuktalu industriju od koje je ovisilo sve. Pa su tako žene ušle u tvornice. U Ujedinjenom Kraljevstvu čak je i buduća kraljica Elizabeta radila kao stro- jar... Nakon rata, žene nisu napustile strojeve. Naučile su na svoju ravno- pravnost, svoj novac i svoju neovisnost. U socijalističkim državama, ravnopravnost je bitno potpomognuta i za- konski, ali i primjerima. Tako je SSSR prvu ženu poslao u svemir još daleke 1964. godine - Valentina Tereškova našla se u orbiti puno prije Amerikanki. Ravnopravnost spolova možda je i najveće društveno postignuće proš- log stoljeća. No, ono nije univerzalno. Žene su, čak i u nas, do prije samo nekoliko desetaka godina zaostajale u obrazovanju; roditelji ih nisu slali u školu. Žene su u mnogim državama, čak i onima koje se diče demokratskim
53 Olimp Društvo i šport tradicijama, slabije plaćene od muških kolega (Hrvatska u tom pogledu stoji prilično dobro). Žene su još uvijek u mnogim druš- tvima učene kako su manje vrijedne, manje potrebne, manje sposobne… A onda se na športskom natjecanju pojave žene koje po- stižu vrhunske rezultate, koje trče, skaču, pogađaju metu, plivaju, dodaju loptu i što već sve imamo u športu – bolje od 99% muškaraca! Naravno, u vrhunskom športu žene su nešto slabije od vrhunskih muških športaša - sitnija građa i manje mišićnog tkiva se tu osjeti - no svaka vrhunska športašica pobijedit će dobrog muškog rekreativca, a kamoli prosječnog muškarca bez kondicije. Ženska športska natjecanja, posebno olimpijska, uredno se prenose po svijetu. Države i vladari su sujetni, pa čak i u zemlja- ma gdje je položaj žena općenito loš, često će poslati probranu žensku reprezentaciju – jer medalja je medalja, slava je slava, a političari se vole slikati uz nečiji tuđi uspjeh.
Žene na športskim natjecanjima pokazuju svim onim potlačenim stotinama milijuna žena kako spol ne čini osobu ma- nje vrijednom. One koje ponosno stanu na pobjedničko postolje postaju idoli mnogim drugim mladim ženama koje svoju sudbinu potom zamišljaju drugačije od prerane udaje i zatvaranja u kuću praktično bez svojih prihoda, svojih prava i svojeg ja. Športske aktivnosti žena i njihove pobjede te rezultati koji su tek koju desetinku sekunde slabiji od rezultata muških natjeca- telja, govore stotinama milijuna žena poruku kako nije istinito ono što ih još uvijek u mnogim mjestima uče: da su manje vri- jedne, slabije i općenito da moraju biti ovisne o muškarcima. Poruka ženskog športa, posebno ženskog olimpizma je izni- mno snažna. Moguće da u zemljama tipa Hrvatske gdje žene uglavnom imaju svoj ravnopravno mjesto u zajednici to nije toliko izraženo, no u zemljama gdje tek počinje borba za žensku ravnopravnost, gdje je „normalno“ da žena ima samo temelju naobrazbu, nema posao i živi u i oko kuće, poruka koju daju športašice je iznimno jaka. Ženski šport govori kako se može drugačije, govori kako je uspjeh moguć i govori kako žene nisu ni u čemu iza muškaraca. Športašice su u takvim društvima iznimno važan uzor mladim djevojkama na putu njihove emancipacije. To nije samo športska, već i obrazovna i poslovna i znanstve- na emancipacija. I izgradnja svijeta gdje su stvari posložene onako kako trebaju biti – muškarci i žene jednaki u pravima, mogućnostima i obvezama, ne samo naravno u športu, već i u životu uopće.
Sports and the emancipation of women Women’s Equality exists for only some hundred-odd years, and not in the whole world. ere are many countries where women are still considered inferior, people who are to work in and around the house, without education and professional career. Female sport shows that it is not like that; women who proudly stand on the podium become idols to many other young women who imagine their fate otherwise. Women at sports competitions show all those oppressed hundreds of millions of women that gender does not make a person less valuable. (Goran Vojković) Odgovorni organizator: ATLAS, turistička agencija d.d., Vukovarska 19, HR-20000 Dubrovnik, MB: 3303357, OIB: 02041978827, ID: HR-AB-20-060000638. Organizator ne odgovara za promjene nastale nakon objave kao ni za tiskarske pogreške. Putovanje jeuvijekdobraideja www.atlas.hr 7 xallinclusiveod Cijena poosobiza doplata zazrakoplovne pristojbe690kn 2-12 godinas2odrasleosobe1.300kn•Obavezna ARMINDA HOTEL&SPA 4*•7xAllinclusiveDijete Airlines-a izZagreba 22.7./29.7./5.8./12.8. KRETA *cijena vrijedizarezervacijedo30.4. 2.884kn First minutecijenapoosobiod Redovna ciijenapoosobiod ponude potražitenaATLAS prodajnimmjestima Hotel Malin4* 17.6.-23.6.2017., 2.9.-15.9.2017. KRK, MALINSKA
•7xpolupansionOstaleterminei • IzravnimletomCroatia 6.930 [email protected] 2.595 kn kn *
¡¢£¡ ¡¤¡ ¡ Obavezna doplatazazrakoplovne pristojbe590kn Popust za1.i2.dijete2-12 god.sdvijeodrasleosobe-30% REGENCY3*•7xnoćenjesdoručkomHotel PLAZA 22.7./29.7./5.8. • MALTA 7 xnoćenjesdoručkom od Cijena poosobiza atlascroatia
Izravnim letomizZagreba 4.960 kn 0800 9998 0800 Šport na internetu: www.softball.hr & croatiasynchro.hr
ttp o t all r ttp croatia nc ro r r at ki o t all a e o o ine o im u e r at ki a e inkroni irano pli anja u r at koj e portom u na a ile amo žene inkroni iranim pli anjem natjecatelj ki a e amo žene
ema malih i velikih ni ženskih ternetu i koriste li dovoljno potencijale 200 licenciranih igrača koji su u sezoni i muških športova, to su glu- mreže svih mreža? Odlučili smo se za 2015./2016. sudjelovali u natjecanjima posti govorio nam je kolega softball i sinkronizirano plivanje, a su- HSS-a, a od toga je oko 70 žena i gotovo Nnovinar, a mnogima i mentor, govornice su nam glavne tajnice dvaju dvostruko više, 130 muškaraca. Od tih Žarko Susić. Nešto su drugo, često nam saveza — Dijana Perić iz Hrvatskog 200 igrača, polovica je mlađih dobnih je tumačio, naslijeđene različitosti i softball saveza (HSS) i Milena Dragišić iz kategorija, što je golem napredak s ob- fiziologija, trenažni proces u kojem to Hrvatskog saveza sinkroniziranog pliva- zirom na to da smo tek 2008. počeli s treba uzeti u obzir. Nešto su drugo i nja (HSSP). utakmicama mlađih uzrasnih skupina.“ popularnost ženskih i muških natjecanja U svijetu se softballom bavi mnogo ili neravnopravnost, ali tu više nije riječ Hrvatski softball savez (softball.hr) više žena nego muškaraca i jako je po- o športu. Uostalom, šport je samo ogle- osnovan je 1994. godine u Zagrebu, u pularan kao rekreacijski šport. Kako se dalo društva i ne može biti iznimka. registar udruga upisano je 16 klubova, a utakmice mogu organizirati i u dvorani, Danas bih Žarku možda rekla da je trenutno ih je 10 aktivno. „U počecima može se igrati u svim vremenskim uvje- kontradiktoran, jer ako je šport samo su“, kaže nam Dijana Perić, „osnivani tima. Također, kaže Dijana Perić, softball preslika društva, a ono niti je idealno niti samo ženski klubovi i natjecale su se je odličan kao dio team buildinga, pa su ravnopravno, onda postoje i mali i veliki i samo žene, a od 2003. godine priklju- i neke tvrtke u Hrvatskoj počele s istom ženski i muški športovi. Možda bih mu to čuju se i muškarci. Nažalost, djevojke praksom u suradnji s domaćim klubovi- rekla, a on bi se možda i složio... je teže zadržati u športu. Imamo oko ma. Prema podacima britanske zaklade za ženski šport i fitness (Women's Sport and Fitness Foundation, WSFF; wsff.org. i e A JANA KAŠ NOV uk), koja promiče ideju da tjelesna aktiv- nost treba biti dio svakodnevnog života djevojčica i žena, športašice su u prosje- U dvama, uvjetno rečeno, ženskim športovima, kod nas ku plaćene trećinu manje od športaša, su u jedan naknadno ušli muškarci (softball), a u drugi a u profesionalnom športu razlika je još (sinkronizirano plivanje) muškarce nastoje uključiti u rad, veća. Prije četiri godine, ženska športska zasad ne i u natjecanja. O tome i o vidljivosti na internetu natjecanja bila su sponzorski pokrivena u sedam posto slučajeva, a komercijalnih razgovarali smo s glavnim tajnicama saveza, Dijanom sponzorstava namijenjenih športašicama Perić i Milenom Dragišić bilo je 0,2 posto. Kako je i dio slobodnog vremena koji žene s obitelji mogu odvojiti za svoje slobodne aktivnosti, a onda i šport, manji u odnosu na muškarce, manje ih se športom bavi i rekreativno. Sličnih podataka na internetu ima pravo more, pa tko se želi informirati, dovoljno je u tražilicu utipkati žene i šport. Kakva je situacija kod nas? Koji bi se športovi mogli predstaviti kao, uvjetno rečeno, ženski, koliko su vidljivi na in-
Olimp 56 Internetska stranica HSS-a postoji godine i okuplja osam klubova, organizira od 2005. godine. Rezultati i najave uta- državna prvenstva u tehničkim vještina- kmica najposjećenije su rubrike, a da bi ma i slobodnim rutinama te prvenstva u Development of the vidljivost tih podataka bila još veća, HSS svim dobnim skupinama u svim discipli- popularity of soball and se koristi i promocijom na najvećoj druš- nama. U nas se natjecanja organiziraju u synchronized swimming tvenoj mreži, Facebooku. četiri dobne skupine — kadetkinje, mlađe Talking about these two, so to — Dosta koristimo internet, počevši od juniorke, juniorke i seniorke. speak, women's sports in Croatia, komunikacije putem mailova, do objava men got subsequently involved na službenim stranicama i Facebooku. Posebnost ovog športa je što, in one of them — soball, while Internet sigurno može pomoći populari- osim bazičnog dijela plivanja koje razvija in the second one – synchronized zaciji softballa, to smo i primijetili nakon tijelo u svim segmentima, razvija i estet- swimming — there is a tendency to otvaranja profila na Facebooku. Imamo sku komponentu jer ujedinjuje nekoliko engage men in work, leaving the nekoliko internetskih stranica koje nas športova. Tijekom treninga, osim u vodi, competitions – so far – out of it. prate i prenose naše objave, kada su re- športašice na tlu rade osnove gimnastike e Croatian Soball Federation prezentacije na turniru javljaju se obitelj i atletike, a to rezultira i športskim i estet- (HSS) was founded in 1994 i navijači, a pratimo i igrače na mjestu skim doživljajem. in Zagreb, and the registry of događaja. Zadovoljni smo interakcijom, Milena Dragišić preporučila bi ovaj šport associations includes 16 clubs, ali trudimo se još je i poboljšati — zaklju- svakoj djevojčici: of which 10 of them active. In čuje Dijana Perić. — Idealan je za razvoj ženskog tijela the beginning, only women's Softball je bio na programu jer, osim fizičke spremnosti, ima i dodatni clubs were founded and only Olimpijskih igara od 1996. to 2008., a estetsko-gimnastički moment. Putem women competed, but since vratit će se 2020. u Tokiju, što Savez športa se razvija i svijest o tijelu, o 2003 men joined them as well. planira iskoristiti da bi se povećao broj estetici, a onda i o promociji pozitivnih Unfortunately, it is harder to žena u softballu. vrijednosti pojedinačnog i ekipnog športa, keep the girls in sports. e izazova natjecanja. Federation has around 200 Za razliku od softballa, koji u nas Nakon manjih teškoća s mrežnim licensed players that participated više nije isključivo ženski šport, sinkroni- stranicama Savez je opet vidljiv na inter- in the competitions in the season ziranim plivanjem dominiraju žene. netu, a ima i profil na Instagramu (croa- 2016/2017, of which around 70 — Kad je riječ o dječacima, bilo je nekih tia_synchro). Kako je riječ o aplikaciji koja women and almost twice as much upita, ali u prolazu, nijedan nije probao je kombinacija umrežavanja i fotografije, men — 130. e HSS Website plivati s djevojčicama, pa možemo reći da to je logičan izbor s obzirom na atraktiv- (soball.hr) exists since 2005. je sinkronizirano plivanje u natjecatelj- nost športa. e results and announcements skom smislu u nas isključivo ženski šport. Bi li se moglo napraviti i više? of matches are the most visited No, u Hrvatskom savezu sinkroniziranog — Nažalost, mi samo mali Savez, s vrlo sections, and in order to have plivanja trudimo se uključiti i muškarce i skromnim budžetom koji ne predviđa the visibility of these data to u izvršnom odboru, nadzornom odbo- odvajanja za sufinanciranje promocije. even greater, the HSS runs the ru, među sucima… — kaže Milena Dragišić, No, rezultati koje postižemo i koji su sve promotion on the largest social glavna tajnica HSSP-a. bolji na međunarodnoj razini pridonijet će, network, Facebook, which proved Na svjetskoj razini, sinkronizirano je vjerujemo, razvoju popularnosti športa na to be a good move. plivanje do 2015. bilo isključivo ženski nacionalnoj razini — kaže Milena Dragišić. Croatian Federation of šport, a od te godine i muškarci mogu Novac je, kao i uvijek, ono što dijeli Synchronized Swimming has ravnopravno sudjelovati na natjecanjima, svijet, a onda uvjetno i šport, na velike been operating since 1996 zasad uglavnom u disciplini duo. U sin- i male. No o tome ne bih raspravljala sa and it brings together eight kroniziranom plivanju, pojašnjava glavna Žarkom jer je on bio stara škola koja je clubs. Apart from the ocial tajnica, postoje četiri discipline: solo, izvor svih zala u športu nalazila u pro- website (croatiasynchro.hr), duo, tim i kombinacija. fesionalizaciji i komercijalizaciji… Složili the Federation has a prole on Hrvatski savez sinkroniziranog plivanja bismo se sigurno u jednom: ništa nije Instagram (croatia_synchro). is (croatiasynchro.hr), koji djeluje od 1996. crno-bijelo. application, as a combination of social networking and photos, represents a logical choice given the attractiveness of sports. e Federation also hopes that ever better results at the international level will contribute to the development of popularity of sports at the national level, followed by ever greater presence on the Internet. ro l na ace ooku i internet može inkroni irano pli anje na n ta ramu (Marijana Mikašinović) pomoći populari aciji o t alla pa korisna aplikacija koja kombinira a to ne i kori titi o tupne kanale umreža anje i oto ra ju
57 Olimp ŠPORTSKA PUBLICISTIKA
TAKO MALA, A TAKO VELIKA SPORT SMISAO ŽIVOTA A : Rosie Kugli - treba li i kako od svog djeteta stvarati I : Ana Barbić Katičić vrhunskog sportaša R : dr. Vladimira Velički, mr. sc. Anka Jurčević – Lozančić G : 2006., Zagreb A : Mirna Andrijašević S : 68 F : 18,5 x 21,5 cm U: tvrdi R : prof. dr. sc. Zlatko Šimenc, prof. dr. sc. Mato I: Naklada Stih, Zagreb Bartoluci, Maja Matković, prof. G : 2015., Zagreb O : Darko Badelj, Marijan Boršić ml. S : 138 T : Naklada Stih, Zagreb F : 17 x 24 cm D : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, U: meki sveučilišne i znanstvene knjižnice u Puli, Rijeci, Osijeku, Splitu i I: Gopal d. o. o., Zagreb Zadru te knjižnice diljem Republike Hrvatske D : Marija Andrijašević C: rasprodano izdanje O : Gopal d. o. o., Zagreb D : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, ako mala, a tako velika, na sveučilišne i znanstvene knjižnice u Osijeku i Zadru; knjižnice šarmantan i zabavan način govori T diljem Republike Hrvatske; Knjižara Ljevak i web knjižara: o najuspješnijoj hrvatskoj tenisačici www.ljevak.hr Ivi Majoli, o njenim teniskim počecima : 152,25 kuna u sjeni starijeg brata i sestre, njenoj žudnji za svijetom teniskih terena, o njiga Sport smisao života govori o športu kao biološko-kulturnom baki koja je imala sluha, vremena i Ksadržaju života i važnom čimbeniku osobnog razvoja i zadovoljenja rješenja za „probleme“ malene Ive brojnih potreba, dakle o onome što je šport i učinilo planetarno te je motivirala i poticala da vjeruje popularnom aktivnošću. u svoje snove i ostvaruje svoje želje. Autorica, nekada svestrana i kvalitetna športašica, danas Priča je to i o Maloj. Mala je malena, znanstvenica u području športa i profesorica na Kineziološkom žuta teniska loptica, najmanja u velikoj fakultetu u Zagrebu, na osnovi osobnog iskustva te stručnog znanja, košari na odjelu igračaka robne kuće, koja je čekala dječju ruku, koja čitatelja riječju i slikama provodi i upoznaje s mnoštvom športova - će je odabrati i povesti u neki drugi život, u novu avanturu. Priča je počevši od onih bazičnih i djeci virtualnog doba, koje obilježava fizičko to o susretu djevojčice Ive i Male i o njihovom zajedničkom putu do nekretanje, možda i najpotrebnijih, a široko dostupnih - gimnastikom, najvećih svjetskih teniskih terena i prvih uspjeha. Putu posutom i radom atletikom, plivanjem, pa preko baleta, i razočaranjima i srećom i odricanjima. Priča je to koja završava velikim plesa, športske gimnastike, borilačkih Ivinim trijumfom - osvajanjem Grand Slam turnira Roland Garros 1997. vještina i športskih igara (nogometa, godine u Parizu. košarke, rukometa…) i športova na vodi, jedriličarstva, ronjenja, biciklizam, rolanja, klizanja, tenisa, skijanja..., do SNJEŽNA KRALJEVNA planinarstva i športske rekreacije - kao A : Rosie Kugli aktivnosti u kojoj se svaki šport može I : Ana Barbić Katičić prilagoditi čovjeku tijekom cijeloga života R : dr. Vladimira Velički, mr. sc. Anka Jurčević – Lozančić te naposljetku do kretanja općenito kroz G : 2007., Zagreb kampiranje, boravak u prirodi, putovanja, S : 100 F : 18,5 x 21,5 cm U: tvrdi turizam, upozoravajući, bez pretenzija, na I: Naklada Stih, Zagreb važnost pokreta u ljudskoj dokolici i brizi O : Ana Barbić Katičić za zdravlje. O : Darko Badelj, Marijan Boršić ml. Knjiga je jedinstven spoj bogatog športskog, stručnog i životnog T : Naklada Stih, Zagreb iskustva autorice, no istovremeno je i znanstvena i stručna knjiga D : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, nastala iz želje da se na šport potaknu i mladi i odrasli te da se sveučilišne i znanstvene knjižnice u Puli, Rijeci, Osijeku, Splitu i upuste u avanturu koja im može donijeti pregršt zanimljivih, korisnih Zadru te knjižnice diljem Hrvatske i www.superknjižara.hr i neočekivanih iskustava i spoznaja te intenzivniji užitak u životu. C: 80,00 kuna Zanimljiv je, topao, pregledan i razumljivo pisan poticaj, svima onima koje šport može nadahnuti za istraživanje vlastitih tjelesnih nježna kraljevna knjiga je o djetinjstvu mogućnosti koje im može otvoriti „vrata“ u zanimljive i neponovljive i odrastanju najuspješnije hrvatske S doživljaje i životne promjene. športašice svih vremena, skijašice i Kako sadržajem tako i stilom, Sport smisao života namijenjen je i sadašnje državne tajnice Središnjeg športašima i trenerima i studentima, no možda ponajviše roditeljima državnog ureda za šport, Janice Kostelić. malih i mladih športaša, u svrhu lakšeg razumijevanja i praćenja Snježna kraljevna podijeljena je u četiri vlastite djece u savladavanju novih športskih i životnih izazova i cjeline koje Janičinu nevjerojatnu postignuća budući da nudi uvid kako djetetu osigurati pravilan, športsku priču prate od skijaških početaka stimulativan i zdrav rast i razvoj koji bi osim roditeljima trebao biti na Sljemenu preko prvih svjetskih uspjeha najvažniji i društvu u cjelini.. u najmlađim kategorijama, prve pobjede „Sport je mnogo više od natjecanja i rezultata. (…) Danas je on u Svjetskom kupu, svih uspona i padova, različitim oblicima tjelesne aktivnosti više nego ikad nužan za ozljeda i operacija koje su je pratile na putu do športskog Olimpa i rast i razvoj, za održavanje mentalne i tjelesne sposobnosti. On je dosanjanih snova. Priča je to "o jednom djetinjem snu koji je pretočen u sredstvo komunikacije pojedinaca različitih emocionalnih kapaciteta stvarnost. O godinama truda, muke, boli, ispisanih na snijegu i ledu. Ovo i osobnosti… Sport je iskustvo tijela, mentalne snage, poticaja i je priča o jednoj pobjedi. Njezin otac nazvao ju je pobjedom pojedinca doživljaja svih osjetila, slobode, radosti i smijeha te onoga što nas nad sustavom. Ovo je priča o trenucima najvećih trijumfa o kojima je razlikuje od drugih živih bića - visokog stupnja svijesti i mogućnosti Janica rekla: Ono što uistinu vrijedi, jest onaj trenutak trijumfa kad izbora.“ pokažeš da si najbolji!“
Olimp 58 i e AJANA OB ADOV
ZA KARIJERU MULTIMEDIJA I NAKON KARIJERE - priručnik za bivše, sadašnje i buduće sportaše TAMARA S : Ante Rozić U : izv. prof. dr. sc. Romana Caput - Jogunica P : Neven Cegnar, Adham Sharara i Ante Rozić R : doc. dr. sc. Klara Šiljeg I : Jura Ozmec i Ivan Jurković G : 2016., Zagreb G : 2013., Zagreb S : 80 T : 89 minuta F : 21 x 29,5 cm F : dvd U: meki I: Pozitiv film Zagreb, Zagreb I: Hrvatski olimpijski odbor, Zagreb Dostupnost: O : Marin Stojić https://www.youtube.com/watch?v=MC7IpAD10vw D : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, C: prigodno izdanje sveučilišne i znanstvene knjižnice u Rijeci, Puli, Osijeku, Zadru i Splitu, info: Hrvatski olimpijski odbor, Trg Krešimira Ćosića 11, okumentarni film Tamara obuhvaća više od 20 godina, čitavu 10000 Zagreb, www.hoo.hr karijeru i sve rezultate Tamare Boroš, vrhunske športašice C: prigodno izdanje D koja je promijenila ženski stolnoteniski svijet. Tamara Boroš 2002. godine postala je druga stolnotenisačica svijeta, druga igračica valitetno grafički opremljen priručnik u izdanju HOO-a kvalitetan svijeta ostala je naredne 2,5 godine, a duže od deset godina je i informativan, praktičan i poučan vodič za športaše K bila je među prvih deset. Dugo vremena bila je jedina europska tijekom športske karijere, ali i djelotvorna pomoć u snalaženju s stolnotenisačica koja je mogla parirati dominaciji igračica iz administracijom i mogućnostima koje se športašima nude nakon Azije i kao jedina igračica izvan Azije, unutar razdoblja od deset športske karijere. Priručnik podijeljen u osam cjelina kreirali su godina, osvojila je brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu stručnjaci pojedinih područja koja obrađuje te sami športaši svojim u Parizu. Ujedno bila je jedna od tri ne-azijske igračice koje su iskustvima i primjerima. u razdoblju od 1973. do 2005. godine osvojile svjetsku medalju. Prvi dio priručnika donosi okvirni prikaz karijernog modela u športu U riznici trofeja Tamara ima i tri europska zlata u igri parova, i obrazovanju, pojašnjava karijerni program potpore i prezentira 4 dva ekipna reprezentativna europska srebra te jedno europsko cilja tog projekta - stručna pomoć športašima za i nakon karijere pojedinačno srebro i tri bronce. u dvojnoj (dual) karijeri, priprema Svi njeni poštovatelji i svi ljubitelji športaša za karijerne tranzicije, pa športa zahvaljujući Nevenu tako i planirani prekid športske karijere u svrhu prevencije kriznih stanja pri Cegnaru, njenom dugogodišnjem tome, planiranje športske karijere kao treneru, Adhamu Sharari i planiranje cjelovitog procesa adaptacije Anti Roziću, producentima športaša na postkarijerni život te dokumentarnog filma Tamara, promocija uloge športaša i športa u imaju priliku svjedočiti jednoj društvu putem stručnih kompetencija velikoj športskoj karijeri. tijekom športske karijere. U filmu o Tamari i njenom Drugi dio govori o obrazovanju športaša životnom i športskom putu govore tijekom i nakon športske karijere, njeni treneri: Igor Kubat, Neven razmatra modele obrazovanja na Cegnar, Istvan Fülop, prijateljica području Europske unije i Hrvatske te iz djetinjstva Andrea Šećerov, postavlja okvire za uspješnost dual-karijere, ukazuje na nedostatak s kojom Tamara evocira uspomene na njihove zajedničke prateće kvalitetne športske infrastrukture, donosi primjer dobre stolnoteniske početke, Tamarini otac, majka i sestra, uz koje prakse srednjoškolskog obrazovanja športaša te programe kojima se pratimo odlazak iz rodne Sente, izbjegličke dane u Švedskoj sporazumima i suradnjom HOO-a i pojedinih visokih škola i veleučilišta te okolnosti koje su Tamaru Boroš dovele do zagrebačke u Hrvatskoj studentima-športašima osigurava i omogućava lakše Mladosti 1993. godine. O tim okolnostima govore Reno Marolt administriranje studentskih obveza i studiranje te nudi informacije o tadašnji tajnik HASTK Mladosti, Ivo Goran Munivrana zamjenik priznavanju studijskih programa ili inozemnih obrazovnih kvalifikacija. predsjednika ETTU-a i Antun Vrdoljak, tadašnji predsjednik Treća cjelina ukazuje na važnost osnova komunikacijskih i HOO-a, a o Tamari i njenoj karijeri suigračice Eldijana Aganović prezentacijskih vještina, govorništva, društvenih mreža te upravljanja (danas Bentsen), Gaby Szoszniak, Krisztina Toth, predsjednik osobnim financijama za karijeru športaša. STK Statisztika Laszlo Ormai, Zoran Primorac, predsjednik ITTF-a Četvrti dio nudi konkretne informacije vezane uz administriranje Adham Sharara, Claude Bergeret, Elena Timina, Liu Yan Jun, statusa nezaposlene osobe, prijavu na Hrvatski zavod za Zhang Rui, Jin Jun Hong, Dirk Schimmelpfennig, Zhang Yining, zapošljavanje, mirovinsko osiguranje, izradu životopisa i poslovnog njena liječnica Katarzyna Cegnar i sama Tamara, ali i Janez plana, zamolbe, motivacijskog pisma te pripreme za razgovor s Stare, bivši trener jugoslavenske stolnoteniske reprezentacije poslodavcem odnosno izlaganje poslovnog plana, pregled zanimanja kao predstavnik onih koji nisu zarana vidjeli Tamarin potencijal ili u športu, državnim i javnim službama, zakonsku regulativu stručnih su čak bili osporavatelji tog potencijala. poslova u športu i mjere potpora iz tog područja, odnosno sve ono što Tamara je upornošću, radom, željom za postizanjem izvrsnosti će športašu zatrebati po završetku športske karijere. te jedinstvenošću utirala svoj put u svjetskom stolnom tenisu. Peta cjelina odnosi se na sustav financiranje športa u RH, financiranje Put čije je veliko poglavlje, satkano od povjerenja i suradnje projekata u športu, Erasmus +…, dok šesta prezentira karijerni s Nevenom Cegnarom te višesatnog dnevnog intenzivnog program potpora u sportu Ministarstva znanosti i obrazovanja i HOO-a rada promijenilo i obilježilo stolnoteniski svijet u kome su tada te mreže potpore kategoriziranim športašima tijekom i po završetku dominirale igračice iz Azije. Tamara i Neven ispisali su gotovo športske karijere. nevjerojatnu priču o jedinoj Europljanki koja je mogla parirati toj Sedmi dio priručnika rezerviran je za popis literature, dokumente, dominaciji. priloge prethodnih cjelina, recenziju i sažetak.
59 Olimp OD OLIMPA DO OLIMPA
ovodom 150. obljetnice rođenja Franje Bučara, 2000. Putemeljitelja i promicatelja športa i olimpizma u Jasminka Čelik (športska djelatnica) Hrvatskoj te prvog Hrvata člana Međunarodnog olimpijskog 2001. odbora (1920. - 1946.) po kojem je nazvana najviša Zina Urlić (odbojka), Tamara Boroš (stolni tenis), nagrada RH u športu "Franjo Bučar", u Gimnaziji Karlovac Janica Kostelić (alpsko skijanje) (gdje je Bučar dobio svoje prvo nastavničko mjesto), otkrivena mu je 20. siječnja spomen-ploča. 2002. Otkrila ju je olimpijka i svjetska rekorderka na 400m Lidija Vekić (športska djelatnica) Jelica Pavličić-Štefančić, jedna od rijetkih dobitnica ovog najvišeg državnog priznanja za životno djelo u športu. Blaženka Birolla (športska djelatnica),
Marija Iveković (paraolimpijka – atletika), Dobitnice Državne nagrade za šport Branka Pereglin (streljaštvo), Nataša Vezmar (taekwondo) "Franjo Bučar" Od 1991. do 2016. godine dodijeljene su ukupno 323 nagrade od kojih 60 za životno djelo. Među dobitnicima su Đurđa Fočić-Šourek (atletika) 52 žene od kojih su četiri, redom olimpijke, dobile Nagradu za životno djelo, a njih 48 Godišnju nagradu. Jelica Pavličić-Štefančić (atletika), Radica Jurkin (promicanje olimpizma) Na ra a a ži otno jelo 1999. Katica Ileš (rukomet) 2006. Erna Hawelka–Rađenović (gimnastika) Danijela Grgić (atletika), Đurđica Bjedov-Gabrilo (plivanje) Blanka Vlašić (atletika) 2016. Jelica Pavličić–Štefaničić (atletika) 2007. o i nja na ra a Ivana Brkljačić (atletika), 1991. Nataša Drenčić–Jerković Danijela Bilbija (odbojka), Jasminka Francki (streljaštvo), (športska djelatnica) Danira Nakić (košarka), 2008. Ženski rukometni klub Lokomotiva - Zagreb Snježana Pejčić (streljaštvo), 1992. Mirjana Rajle–Brođanac (veslanje), Hrvatska ženska kuglačka reprezentacija Sandra Šarić (taekwondo), Martina Zubčić (taekwondo) 2009. Suzana Skoko (streljaštvo) Erna Hawelka-Rađenović (gimnastika), Ruža Markešić (kuglanje – sport invalida) Iva Majoli (tenis), Elida Ružić (športska djelatnica) 2010. Sandra Perković (atletika) 1996. Mirjana Ružnjak (paraolimpijka – biciklizam), 2011. Ženski rukometni klub Podravka - Koprivnica Tina Mihelić (jedrenje), Ana Zaninović (taekwondo), Lucija Zaninović (taekwondo) 1997. Barbara Jelić (odbojka), Eva Morandini Plovanić 2012. (sportska djelatnica), Ana Sršen (paraolimpijka – plivanje) Mikela Ristoski (atletika) 1998. Milka Milinković (paraolimpijka – atletika) Đurđica Bjedov-Gabrilo (plivanje)
ri nanja N a o inu Hrvatski zbor sportskih novinara (HZSN) dodijelio je 20. veljače u Karlovcu tradicionalne nagrade za postignuća u športskom novinarstvu u olimpijskoj 2016. godini. Za novinara godine proglašen je komentator HTV-a Drago Ćosić koji bio voditelj projekta nogometnog EURA 2016 u Francuskoj, a na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru, uz prijenose boksa i rukometnih utakmica, komentirao je veslačke uspjehe naših olimpijaca. Legenda dnevnog lista Sportskih novosti Neven Bertičević dobio je nagradu za životno djelo. Izvještavao je s Olimpijskih igara od Sarajeva 1984. do Pekinga 2008., kao i sa svjetskih i europskih prvenstava u košarci koja mu je, uz tenis, velika novinarska ljubav. Prvi je Hrvat, dobitnik ITF-ove novinarske nagrade za poseban doprinos promociji
Olimp 60 i e AD A JU K N
Leon Nikić's silver at the Winter EYOF Five young Croatian athletes participated at the 13th Olympic Winter European Youth Festival (EYOF), the event that brings together athletes from 14 to 18 years Milka Babović (atletika / publicistika), Sandra Paović of age, held in the Turkish city of Erzurum from February 12th to February 17th, (stolni tenis), Ana Šimić (atletika) 2017. In the competition of their peers from 33 European countries, our athletes rounded up their performance in four of nine sports on the program with silver medal won by alpine skier Leon Nikić in Slalom and great results of Katarina Maša Martinović (karate) Kitarović in Figure Skating and Gabrijela Skender in Cross-Country Skiing. 2016. Besides the silver medalist Nikić, Kitarović and Skender, the Croatian Sports Marija Anzulović (odbojka), Sanja Jovanović (plivanje), Delegation - headed by the Chief of the Mission Damir Šegota – comprised also Mirela Šikoronja Ivančić (stolni tenis /trenerica), the biathletes Dora Kurečić and Ana Radošević. Hrvatska ženska stolnoteniska paraolimpijska Until this year’s participation at the Olympic Winter Festivals, our young athletes reprezentacija (Anđela Mužinić i Helena Dretar Karić) have won three medals, all in Alpine Skiing - Ana Jelušić (Bled, 2003) and Leona Popović (Vorarlberg / Liechtenstein, 2015) gold, and Soja Novoselić (Jaca, 2007) Dobitnice Nagrade HOO-a a bronze medal. atija ju ek Winter Olympics and Croatian female athletes In the presence of the President and Secretary General of the Croatian Olympic Committee Zlatko Mateša and Josip Čop, Honorary President of the International Olympic Committee and honorary IOC member Antun Vrdoljak, the rst Secretary General of the Croatian Olympic Committee Slavko Podgorelec and media representatives, the rst appearance of Croatian athletes - under their own ag - at the Olympic Games, was marked in Zagreb on February 8th. is historical performance took place on February 8, 1992 at the Winter Olympics in Albertville, only twenty days aer the international recognition of the Republic of Croatia (January 15th) and temporary acceptance of the Croatian Olympic Committee into the IOC membership (January 17th). irjana O njeno ić rna a elka a eno ić Since then up to the performance at the latest Winter Olympic Games in Sochi in 2014, the Croatian athletes participated at seven Winter Olympics, where female ajviša nagrada koju dodjeljuje Hrvatski olimpijski athletes, especially Janica Kostelić with four gold and two silver medals, were the Nodbor je Nagrada "Matija Ljubek" (do 2000. "Trofej ones who le an indelible mark with those performances. HOO-a") za životno djelo, u znak priznanja za osobit e rst Croatian female participant at the Winter Olympics was Željka doprinos uglednih hrvatskih športskih imena, ali i udruga Čižmešija in Figure Skating. e rst, and so far the only female Head of the koje su pridonijele razvoju pojedinih područja ili športa u cijelosti. Croatian Olympic Delegation as much as two times (Albertville 1992 and Od 1992. do 2016. godine ukupno je dodijeljeno 99 Lillehammer 1994) was Dr. Sanda Dubravčić Šimunjak, double Olympian nagrada, a među dobitnicima je (samo) šest žena. (Winter Olympics Lake Placid 1980 and Sarajevo 1984). She was also the rst woman in the world who lit the Olympic ame at the Winter Olympics (Sarajevo 1999. Olga Šinkovec-Luncer (atletika) 1984). 2000. Štefica Krištof (kuglanje) e rst medal ever, a gold one, won for Croatia at the Winter Olympics was the 2007. Katica Ileš (rukomet) one won by Janica Kostelić, who was the rst and so far the only Croatian female Mimi Vurdelja (prehrana športaša / nutricionizam) athlete – ag-bearer at the Opening Ceremony of the Olympic Games (Nagano, Erna Hawelka-Rađenović (gimnastika) 1998), while at the Closing Ceremony this honor was awarded to the table tennis 2016. Mirjana Ognjenović (rukomet) player Tamara Boroš (Beijing Olympics2008) and Nordic skier Vedrana Malec (Winter Olympics Sochi 2014) tenisa i Davis Cupa koju je Croatian female athletes that participated at the Winter Olympics since 1992: dobio 2016. Albertville 1992 - Željka Čižmešija (Figure Skating) Priznanje za intervju Nagano 1998 - Janica Kostelić (Alpine Skiing) and Ivana Jakupčević (Figure dobio je novinar Jutarnjeg Skating) lista i doajen hrvatskog Salt Lake City 2002 - Janica Kostelić, Nika Fleiss and Ana Jelušić (Alpine sportskog novinarstva Skiing), Maja Kezele (Cross-Country Skiing), Idora Hegel (Figure Skating) Tomislav Židak za razgovore Torino 2006 - Janica Kostelić, Nika Fleiss and Ana Jelušić, Matea Ferk, Yvonne s trenerom Bayerna Carlom Schnock (Alpine Skiing), Petra Starčević (Biathlon), Idora Hegel (Figure Skating), Ancelottijem, menadžerom Ljubom Barinom te Maja Kezele (Cross-Country Skiing) nogometašima Josipom Vancouver 2010 - Ana Jelušić, Nika Fleiss, Soja Novoselić, Tea Palić, Matea Skoblarom i Ivicom Olićem. Ferk (Alpine Skiing), Nina Broznić (Cross-Country Skiing), Andrijana Stipaničić Novinarka SN Kristina Dra o o ić i Janica Ko telić Mrvelj (Biathlon) Leovac dobitnica je priznanja za najbolju reportažu u kojoj Sochi 2014 - Andrea Komšić, Soja Novoselić (Alpine Skiing), Vedrana Malec je predstavila Madeiru, portugalski otok u Atlanskom oceanu (Nordic Skiing), Morena Makar (Snowboarding) na kojem je rođen Cristiano Ronaldo.
61 Olimp OD OLIMPA DO OLIMPA
Priznanje za najbolju TV-emisiju dobio je tim emisije Sport Šegote, bile su još biatlonke Dora Kurečić i Ana Radošević. nedjeljom Z1, a za najbolju radijsku emisiju "Sport i glazba" Inače, do ovogodišnjeg nastupa na Zimskim olimpijskim Drugoga programa Hrvatskog radija. festivalima naši su mladi športaši osvojili tri medalje, sve u Priznanje za lokalno novinarstvo dobio je Jurica Vukojević iz alpskom skijanju - Ana Jelušić (Bled, 2003.) i Leona Popović Opuzena za praćenje Maratona lađa na Neretvi, a fotoreporter (Voralberg/Lihtenštajn, 2015.) osvojile su zlato, a Sofija Pixsella Sanjin Strukić dobitnik je priznanja za športsku Novoselić (Jaca, 2007.) broncu. fotografiju. Košarkaški klub Cedevita dobio je priznanje za najbolju eminar r at ki trenera press-službu u 2016., a srebrni olimpijac sa Igara u Riju, veslač Damir Martin, dobio je posebno priznanje HZSN-a za a r un ki re ultat suradnju s medijima. Priznanje za publicistiku dobio je koprivnički kroničar Ivo Čičin Mašansker za knjigu "Vratar u zaleđu/Golman u ofsajdu", a najplodonosniji športski publicist Jurica Gizdić (koji je knjigom Hrvatski olimpijski i odličnici u izdanju HOO-a 2016. zaokružio hrvatsku povijesnu baštinu na Igrama od 1900.), dobio je posebno priznanje za promicanje olimpizma. Svečanosti dodjele nagrada i priznanja nazočili su državna tajnica za šport Janica Kostelić, predsjednik i glavni tajnik Hrvatskog olimpijskoga odbora Zlatko Mateša i Josip Čop te gradonačelnik Karlovca Damir Jelić, a prije svečanosti održan je i 26. sabor HZSN-a pod predsjedanjem Jure Ozmeca.
Dobitnice priznanja HZSN-a Kristina Leovac, priznanje za reportažu (2016.) Nikola Bralić i raća inko ić O io Mila Horvat, priznanje za tv novinarstvo (2014.) Hrvatski olimpijski odbor u suradnji s vrhunskim hrvatskim Romana Eibl, nagrada za novinara godine (2013.), urednicu trenerima koji su svoja znanja potvrdili osvajanjem olimpijskih godine (2002.) i za pisano novinarstvo (1998.) odličja na Igrama u Riju 2016., organizirao je 6. i 7. veljače u Radica Jurkin, priznanje za internetski portal „Sportska Hrvatska“ (2012.) Svetom Martinu na Muri seminar za trenere. Milena Dragišić, priznanje za praćenje malih športova (2010.) Dvodnevni seminar otvorio je jedan od najboljih veslačkih Iva Perdec Augustić, priznanje za komentar (2010.) trenera svijeta Nikola Bralić, koji je na primjerima zlatnog Ivanka Ožbolt, nagrada za životno djelo (2010.) dvojca na pariće s Igara u Riju, braće Sinković, i srebrnog Zrinka Grancarić, Hrvatski jedriličarski savez, priznanje za četverca na pariće (David Šain, Martin Sinković, Damir Martin, suradnju s medijima (2007.) Valent Sinković) na Igrama u Londonu 2012., izložio svoju Renata Beluhan, priznanje za komentar (2006.) teoriju o rezultatima uvođenja trenažnih operatora u proces Ana Sršen, nagrada „Vukovarac“ (2001.) pripreme športaša. Milka Babović, nagrada za životno djelo (1994.) Dragocjena iskustva o tome kako stvoriti vrhunsko svjetsko i olimpijsko ime u uvjetima prostornih i materijalnih ograničenja re ro eona Nikića trenažnih procesa, podijelili su trener brončanog boksača na im kom O u iz Rija Filipa Hrgovića, Leonard Pjetraj, te Pero Kuterovac, kondicijski trener hrvatske vaterpolske reprezentacije, kao i Petoro mladih hrvatskih športaša sudjelovalo je od 12. drugih olimpijaca. do 17. veljače 2017. godine na 13. zimskom Olimpijskom Trenersko iskustvo i znanje u atletici podijelili su Edis festivalu europske mladeži (EYOF) u turskom gradu Erzurumu Elkasević i Andrej Hajnšek, treneri zlatnih atletičarki Sandre na kojem nastupaju športaši do 14 do 18 godina. Svoj su Perković i Sare Kolak, a u jedrenju Edo Fantela, trener zlatnih nastup u konkurenciji vršnjaka iz 33 europske zemlje, u četiri jedriličara Šime Fantele i Igora Marenića. Predavanjem o od devet sportova na programu, zaokružili srebrnom medaljom strateškom planiranju olimpijskog ciklusa treninga, Fantela je i alpskog skijaša Leona Nikića u slalomu, uz vrlo dobre plasmane zaključio seminar. Katarine Kitarović u umjetničkom klizanju i Gabrijele Skender u Hrvatskim stručnjacima kondicijske i kineziološke prakse i skijaškom trčanju. teorije sa Igara, priključili su se i suradnici sa Kineziološkog Uz srebrnog Nikića, te Kitarović i Skender, u sastavu fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Tomislav Rupčić i Marijan hrvatske športske delegacije, pod vodstvom šefa Misije Damira Baković koji su predstavili suvremene metode testiranja vrhunskih športaša u dijagnostičkom centru fakulteta u Zagrebu. Na seminaru koji će, kako je najavio ravnatelj odjela za istraživanje i unapređenje razvojnih programa HOO-a Neven Šavora, biti redovit oblik rada na usavršavanju stručnog znanja neophodnog za vrhunski športski rezultat, sudjelovalo je više od sto hrvatskih trenera različitih profila i iskustva.
im ke olimpij ke i re i r atice U nazočnosti predsjednika i glavnog tajnika HOO-a Zlatka Mateše i Josipa Čopa, počasnog predsjednika HOO-a i počasnog člana MOO-a Antuna Vrdoljaka, prvog glavnog tajnika HOO-a eon Nikić Slavka Podgorelca te predstavnika medija, u Zagrebu je 8.
Olimp 62 i e AD A JU K N
limpijska 2016. godina sa deset na izvanredno 17. mjesto u poretku stanovništvo (ispred su Grenada, odličja na Igrama u Riju 2016. zemalja osvajača odličja na tim Igra- Bahami, Jamajka, Novi Zeland i Onajuspješnija je godina hrvat- ma. Danska). skog športa, ocjena je skupštinara Uz to, Hrvatska je treća na svijetu Bitnu ulogu u Riju imale su Sandra HOO-a koji su jednoglasno i bez zadrš- (ispred su samo Bahami i Jamajka) i Perković, Sara Kolak i Blanka Vlašić ke na sjednici održanoj 27. veljače ove prva u Europi gleda li se broj zlatnih koje su na popisu osam Hrvatica od godine usvojili programsko i financij- odličja u odnosu na broj stanovnika, sveukupno 118 športašica koje su sko izvješće HOO -a za 2016. godinu. odnosno šesta na svijetu i druga nastupile na ljetnim i zimskim Olimpij- Pet zlata, tri srebra i dvije bronce u Europi ako je kriterij ukupan broj skim igrama od 1992. godine te osvo- osvojenih u Riju svrstali su Hrvatsku osvojenih medalja s obzirom na jile olimpijsko odličje.
O J K DA J VA K Š O AŠ A O J K DA J VA K Š O AŠ A OD 1992. DO 2016. OD DO
Od 1992. i Barcelone, do 2016. i Rio de Janeira, na Igrama Od 1936. i Igara u Berlinu (prvi nastup športašica iz je ukupno nastupilo 118 športašica, od kojih je njih osam Hrvatske), do 1988. i Igara u Seulu, na ljetnim i zimskim osvajalo odličja: Olimpijskim igrama nastupilo je 48 športašica, a medalje je osvojilo njih petnaest. JAN A KO alp ko kijanje ZOI Salt Lake City 2002. – tri zlatne i jedna srebrna medalja U A BJ DOV pli anje ZOI Torino 2006. – jedna zlatna i jedna srebrna medalja OI Meksiko 1968. – zlatna i srebrna medalja NJ ŽANA J trelja t o A BJ DOV ko arka OI Peking 2008. – brončana medalja OI Moskva 1980. – brončana medalja AND A ŠA taek on o ANJA OŽ OV ko arka OI Peking 2008. – brončana medalja OI Moskva 1980. – brončana medalja A NA UB taek on o O A U KOV ko arka OI Peking 2008. – brončana medalja OI Moskva 1980. – brončana medalja B ANKA V AŠ atletika KA A Š rukomet OI Peking 2008. – srebrna medalja OI Moskva 1980. – srebrna medalja OI Rio 2016. – brončana medalja JANA O NJ NOV rukomet U JA AN NOV taek on o OI Moskva 1980. – srebrna medalja OI London 2012. – brončana medalja OI Los Angeles 1984. – zlatna medalja AND A KOV atletika ANA rukomet OI London 2012. – zlatna medalja OI Moskva 1980. – srebrna medalja OI Rio 2016. – zlatna medalja B KA V ŠNJ rukomet A A KO AK atletika OI Moskva 1980. – srebrna medalja OI Rio 2016. – zlatna medalja OI Los Angeles 1984. – zlatna medalja JA NA UJ rukomet OI Los Angeles 1984. – zlatna medalja AB NA O Š teni kao poka ni port OI Los Angeles 1984. – srebrna medalja DAN A NAK ko arka OI Seoul 1988. – srebrna medalja KO N JA KV ko arka OI Seoul 1988. – srebrna medalja ŽANA A ko arka OI Seoul 1988. – srebrna medalja JA NA Š KA trelja t o OI Seoul 1988. – zlatna i brončana medalja JA NA A tolni teni OI Seoul 1988. – brončana medalja
63 Olimp OD OLIMPA DO OLIMPA
Ana Jelu ić o ja No o elić Vedrana Malec veljače obilježen prvi nastup hrvatskih športaša pod vlastitim hrvatsku zastavu (Nagano, 1998.), dok su tu čast na zatvaranju stijegom na Olimpijskim igrama. Povijesni nastup zbio se Igara imale stolnotenisačica Tamara Boroš (OI Peking 2008.) i 8. veljače 1992. godine na Zimskim olimpijskim igrama u nordijska skijašica Vedrana Malec (ZOI Soči 2014.) Albertvilleu, samo dvadesetak dana nakon međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (15. siječnja) i privremenog Hrvatske športašice na Zimskim olimpijskim igrama primanja HOO-a u članstvo MOO-a (17. siječnja). od 1992.: Od tada do nastupa na zadnje održanim ZOI u Sočiju 2014., Al ert ille - Željka Čižmešija (umjetničko klizanje) hrvatske su športašice i športaši nastupili na sedam Zimskih Nagano 1998. - Janica Kostelić (alpsko skijanje) i Ivana olimpijskih igara, a upravo su športašice, osobito Janica Jakupčević (umjetničko klizanje) Kostelić sa četiri zlatne i dvije srebrne medalje, bile te koje su Salt Lake City 2002. - Janica Kostelić, Nika Fleiss, Ana Jelušić dale neizbrisiv pečat tim nastupima. (alpsko skijanje), Maja Kezele (skijaško trčanje), Idora Hegel Prva hrvatska natjecateljica na Zimskim igrama bila je Željka (umjetničko klizanje) Čižmešija u umjetničkom klizanju. Prva, i zasad jedina šefica Torino 2006. - Janica Kostelić, Nika Fleiss, Ana Jelušić, Matea hrvatskih olimpijskih delegacija i to dva puta (Albertville 1992. Ferk, Yvonne Schnock (alpsko skijanje), Petra Starčević i Lilehammer 1994.) bila je dr. Sanda Dubravčić Šimunjak, (biatlon), Idora Hegel (umjetničko klizanje), Maja Kezele dvostruka olimpijka (ZOI Lake Placid 1980. i Sarajevo 1984. (skijaško trčanje) godine), a dr. Dubravčić Šimunjak bila je i prva žena na Vancouver 2010.- Ana Jelušić, Nika Fleiss, Sofija Novoselić, svijetu koja je na ZOI-u upalila olimpijski plamen (Sarajevo '84). Tea Palić, Matea Ferk (alpsko skijanje) Nina Broznić (skijaško Prvo odličje uopće, i to zlatno, na Zimskim olimpijskim igrama trčanje), Andrijana Stipaničić Mrvelj (biatlon) osvojila je za Hrvatsku Janica Kostelić koja je bila i prva i za sada o i - Andrea Komšić, Sofija Novoselić (alpsko skijanje), jedina hrvatska športašica koja je na otvaranju Igara nosila Vedrana Malec (nordijsko skijanje), Morena Makar (snowboard). Croatia Airlines - lagano do cilja!
Odaberite Croatia Airlines za svoja putovanja!
Dugogodišnji partner Hrvatskog olimpijskog odbora nudi vam modernu flotu, pažljivo sastavljen red letenja i izvrsnu uslugu na letu.
Posjetite našu web stranicu i kupite kartu!
072 500 505, +385 1 6676 555
croatiaairlines.hr
Službeni prijevoznik olimpijaca