CHERAU - CHERUBINI 721

BIEL.: Les Grandes Epoques de M. Thebault. 1901: La Saison balmiaire de Monsieur Thebault. 1902: "\Ionseigneur voyage, 1903; Champi-Tortu, 1906; La Part du feu, 1909; La Prison de verre, 1911: Le Monstre, 1913; L'Oiseau de proie, 1913: Le Remous, 1914; Valeniine Pacquault, 1921; La Despc!louquero, 1923; La ,lIaison de Patrice Perrier, 1926; L'Ombre du Maiire, 1928; Apprends-moi il etre amoureuse, 1929: La Volupte du Mal, 1929; Au Nain bleu, 1930, i t. d. P. Cl. CHERBOURG, grad i luka na sjevernoj obali poluotoka Cotcntin (Normandie) u sjeverozapadnoj Francuskoj. Ch, je samo 130 km udaljen od velike engleske luke Portsmouth i zbog ovog istaknutog položaja luka je od davnine imala vojničku, a u no­ vije doba i veliku prometnu važnost. Mje­ sto leži u dnu prostranog, ali i otvorenog zaljeva (Rade de Ch.). U sukobima između Engleske i Francuske u stogodišnjem ratu i polovicom 18. st. Ch. je igrao osobitu ulogu CHERBOURG i mnogo stradao. Uviđajući važnost njega­ (La France, Geographie il/ustree. IL) yu položaja izgradio je 1686 Vauban velike utvrde, a :\'apoleon 1. dao je izvršiti velike radove na iz­ ževnom radu pretežno moralist. Imao je usto i prilično gradnji ratne luke i velikog lukobrana, što su njegovi razvijen smisao za humor. nasljednici dovršili. Danas je Ch. prvorazredna ratna luka, LIT.: V. Rossel-H. E. Jenny, Histoire de la litterature suisse des ori­ smještena u umjetnim basenima (22 ha površine i 9 m gines il nos jours, Lausanne 1910; E. Ritter, V. Ch., Ženeva IYOO; E. Zola, Les romanciers nafuralistes J 1881. dubine). Stara trgovačka luka (6 ha' površine) u sredini PRIJEVODI: Teterolo\'a osnova, Obzor 1886-87; Roman jedne čestite je samog grada, i to u proširenom ušću rijeke Divette. žene, R. Franković, Narodne Novine 1890. J. An-s. Ispred ovih umjetnih luka su dva velikim lukobranima CHERRA-PUNJI, mjesto u Britanskoj Indiji 1385 m nad zaštićena sidrišta: manje unutrašnje (Petite rade) i veće morem, poznato po potresu od 1897, a znamenito i po naj­ (1500 ha) yunjsko (Grande rade). Do svjetskog rata luka većem mnoštvu kiše na Zemlji, jer godišnje ima redovno Ch-a imala je malu trgovačku važnost, ali je poslije uvo­ oko 12.000 mm kiše, 1861 oko 16.000 mm, a od toga trećina z(,m američkog petroleja i razvojem veleobrta promet u srpnju. M. Š, toliko porastao, da mala stara luka više nije dovoljna, CHERRY BRANDY, liker crvene boje, dobiven previra­ već se za trgO\-ačke potrebe morao ustupiti i jedan dio njem višanja s dodatkom alkohola i šećera, a kod boljih ratne luke. Osobit je značaj Ch. dobio u brzom putni­ vrsta još i s dodatkom destilata od prevrelih višanja. Sa­ čkom prometu s Amerikom. Istaknut položaj, prostrano ddava alkohola 27-350/0 po obujmu, a šećera (invertnog) odlične željezničke sidrište, i zrakoplovne veze s konti­ 16-300/0. J. R-ić. učinile nentom su ga za transoceanske parobrode poslje­ CHERSA, Antun i Tomo -->- Kerša. dnjom postajom pri odlasku i prvom pri dolasku u Evropu. CHERUBINI, Luigi, Firenca 1760, t Pariz 1842, tali­ putnički između * Najbrži poštanski i promet Amerike i janski skladatelj. Prvi mu je učitelj u glazbi bio otac, Evrope vrši se preko Ch-a; tu pristaju nesamo francuski poslije B. Felici i A. Felici, a iza njihove smrti Bizarri i već njemački, brzi parobrodi i drugih naroda (engleski, Castrucci. U Mlecima je u Sartorija proučio Palestrinin holandski i dr.). Ovo nam objašnjava, zašto je položaj stil; zato je savršeno svladavao tehmku polifonog načina Ch-a među francuskim lukama po tonaži brodova daleko skladanja. Do 1779 skladao je samo crkvene skladbe. G. povoljniji nego po količini uvezene i izvezene robe. G. 1936 1780 izvedena je prva njegova opera Quinfo Fabio u Ch. je imao 39.105 stan. U vezi s ovim obilježjem Ch. ima Alessandriji, a za tim su slijedile druge. U Londonu je raznovrsne i važne vojničke ustanove, hidrografski zavod 1 (1785-86) napisao dvije opere, pa je imenovan dvorskim muzeje, a od umjetničkih spomenika ističe se katedrala skladateljem. I u Parizu je nastupio sa znatnim uspjehom, sv. Trojstva (15. i 16. st.). Vjerojatno je na ovom mjestu pa se ondje i stalno nastamo 1788. Nije priklonio svoj rad bio rimski Corallium. U 10. st. Ch. je važan trgovački grad. ni nastojanjima Glucka ni njegova protivnika Picein­ U stogodišnjem ratu mnogo je stradao, a ponovno su ga nija. Njegov je stavak uvijek motivički živ, pa i onda, kad Englezi razorili 1758. Napoleon je Ch-u posvetio osobitu je homofan. Zato i nije čudo, da je Ch-ja od svih svojih pažnju, stoga mu je ovdje i podignut lijep spomenik. J. R-ć. suvremenika Beethoven najviše cijenio. U Ch-jevim se CHERBULIEZ, 1. Antoine-Elisee, * Ženeva 29. VII. 1797, operama osjeća majstor klasičnog razdoblja, koji naginje t Zi.irich 7. III. 1869, švicarski ekonom i pravnik. U po­ prema uzorima kasnije glazbene romantike. Operama, napi­ četku učio je bogoslovlje, ali je kasnije postao odvjetnik sanim za malo kazalište "Theatre de la Foire St. Germain«, pa sudac. Borio se za ostvarenje socijalnog napretka, pa je Ch. je sam upravljao. G. 1795 sudjelovao je kod organi­ osnovao časopis »Utilitaire, journal de la doctrine de Ben­ zacije konzervatorija kao nadzornik zavoda. G. 1806-1808 tham«. G. 1835 imenovan je sveučilišnim profesorom javnog bavio se botanikom, a iza toga promijenio je područje prava i političke ekonomije. Nakon pobjede radikalne svoga skladateljskog rada: počeo je pisati gotovo same stranke napustio je kao konzervativac zemlju i otišao 1847 crkvene skladbe (brojne mise, requiem, moteti i dr.). Ipak u Pariz. G. 1852 opet je u Švicarskoj i 1855 postaje profesor nije sasvim napustio opere, iako više novim djelima nije političke ekonomije i brojidbe na politehničkoj školi u postizavao prijašnje velike uspjehe. G. 1816 ponovno je Ziirichu. pozvan na službu u konzervatorij kao profesor kompozi­ BIEL.: Theorie des ganmties constitutionnel/es, Ženeva-Pariz 1833; cije i nadzornik, a od 1821 i ravnatelj. Pariski se konzer­ Precis de la science economique ef de ses principales applications, Pariz vatorij pod njegovom upravom ubrzo razvio u vrlo ugle­ 1862; De la democratie en Suisse, Pariz 1834. dan umjetničko-odgojni zavod. Godinu dana prije smrti 2, Victor, * Ženeva 19. VII. 1829, t Combs-la-Ville 2. povukao se Ch. u mir. POPiS svojih djela napisao je sam. VII. 1899, francuski književnik. Napisao je velik broj ro­ Skladao je mnogo: II velikih misa, 2 requiema, mnogo (među Le comfe Kosfia, Prosper Ran­ mana ostalim 1863; pojedinačnih dijelova misa, mnoge crkvene popijevke, 15 doce, 1868; Miss Rovel, 1875; Samuel Brohl ef Cie, 1877; talijanskih i 14 francuskih opera, mnogo arija uz pratnju La Befe, 1887; Apres forfune faife, 1895; Un cheval de orkestra, l balet, 17 velikih kantata, 77 romanca i popje­ Phidias, 1860; Le Prince Vitale, 1864; zatim putopisa i kri­ vaka, mnogo kanona; među orkestraInim djelima ističu se tičko-filozofskih razmatranja (L'arf ef la nafure, 1892). ouvertura, simfonija, koračnice, plesovi; među komorno­ Nije pripadao određenoj književnoj struji; uzimao je mo­ glazbenim pak gudački kvarteti, kvintet, sonate za klavir, tive iz obiteljskog i društvenog života, spretno je izmišljao za orgulje i sl. Znamenit je i mnogo cijenjen njegov pri­ ključa zamršene pustolovine, ali u njegovim junacima ne ručnik Cours de confrepoinf, Od Ch-jevih opera i danas pravi život. Ch. je najzanimljiviji onda, kad dijalog osoba se još prigodice prikazuje Les deux journees, u Njemačkoj osniva na najraznovrsnijim pitanjima, bez obzira, da li pod naslovom Der Wasserfrager. zasijecaju u područje umjetnosti, znanosti, filozofije ili LIT.: R. Hohenemser, L. Ch., Sein Leben und seine Werke, Leipzig sociologije. Po tim svojim obilježjima Ch. je u svom knji- 1913; M. Quatrelle L'Epine, Ch., Lille 1913. B. Š. 46 722 CHESAPEAKE BAY - CHEVALIER

CHESAPEAKE BAY, velik i vrlo raščlanjen zaliv u Sjajnom studijom o R. Browningu (1903) Ch. je došao saveznoj državi Maryland, na atlantskoj obali USA. Zaliv na glas kao ozbiljan književni kritičar. Njegova knjiga o se u pravcu S-J pružio u duljinu od 320 km, a postao je Dickensu (1906) proglašena je jednim od najboljih kri­ potapanjem čitavog sustava riječnih dolina. Glavni ogran­ tičnih djela u engleskoj književnosti. Zatim su slijedile ci se dublje u kopno produžuju riječnim tokovima (Susque­ knjige o G. B. Shawu (1909), W. Blakeu (1910), Tolstoju hana R., Potomac R., Rappahannock R., York R., James (1912), o Viktorijinoj eri u književnosti (The Victorian R. i dr.). Zaliv je dovoljno dubok, da u njega mogu ući i Age in Literature, 1913), o sv. Franji Asiškom (1923), W. najveći oceanski brodovi, tako da su se u njegovim ogran­ Cobbettu (1925), R. L. Stevensonu (1927), Chauceru (1932) cima mogle razviti neke od najvažnijih američkih luka i sv. Tomi Akvinskom (1933). (Baltimore, Norfolk i dr.). Prometni značaj zaliva je po­ U romanu je Ch. našao prikladno sredstvo za svoje ideje. većan prokopavanjem kanala, koji ga spaja sa susjednim The Napoleon of Notting Hill (1904) u fantastičnom zalivom Delaware, kao i kanala »Chesapeake-Ohio«, koji okviru prikazuje građanske ratove između londonskih ga uzduž rijeke Potomac spaja s unutrašnjošću zemlje, a i predgrađa. The Club of Queer Trades (1905) prvi je nje­ rijeka Susquehana je daleko plovna. J. R-ć. gov pokušaj u detektivskom romanu. U alegorijskim ro­ CHESNEY, Francis Rawdon, * 1789, t 1872, engleski ge­ manima The llJan Who Was Thursday (1908) i The Ball neral, proputovao 1829 Egipat i Prednju Aziju, 1835-1837 and the Cross (1909) savršeno stapa filozofiju života sa vodio eufratsku ekspediciju, kartografil'ao Eufrat, prouča­ živahnom maštom. Izvrsne su dvije socijalno-političke vao Indiju i Kitaj. Glavno mu je djelo The Expedition for alegorije Manalive (1912) i The Flying Inn (1914), kao i satirički the Survey of the Rivers Euphrates and. Tigris, 1850. M. Š. posljednji njegov roman The Return of Don Quixote (1926). CHESSYLIT -+ Azurit. Kao pisac detektivskih pripovijesti Ch. se osobito pro­ CHESTER, 1. grad u Engleskoj, središte grofovije Che­ slavio nizom od četiri knjige, u kojima igra glavnu ulogu shire; 41.438 stan. (1931); leži na rijeci Dee. Jedini je grad katolički svećenik Brown (The Innocence of Father Brown, u Engleskoj, koji ima potpuno sačuvane gradske zidove; gla­ 1911; The Wisdom of F. 8., 1914; The Incredulity of F. B., sovita stara stolna crkva sagrađena je od crvenog kamena. 1926, i The Secret of F. 8., 1927). Ova je posljednja knjiga 2. Grad u USA (Pennsylvania), na rijeci Delaware; prevedena i na hrvatski. U svim tim knjigama Ch. spaja 59.164 stan. (1930). Dobra luka sa znatnom trgovinom, senzacionalne zaplete s promicanjem svojih ideja, u prvom jedno od najvećih brodogradilišta u USA; ima tvornice redu katolicizma. Osim toga ostavio je Ch. još osam knjiga pamuka, svile, vune, željeza i t. d.; Ch. ~e najsta!iji. grad u novela, među kojima se ističu The Man ~17ho Knew Too Pennsylvaniji, osnovan 1645 od švedskIh naseljemka. Tu Much (1922) i The Poet and the Lunatics (1929). se 1682 iskrcao \Villiam Penn. Gradska vijećnica sagra­ U razmacima Ch. je objavio dvanaest knjiga stihova. đena je 1724. Zbirka The Wild Knight and Other Poems (1900) bila jć CHESTERFIELD, grad u Engleskoj, u grofoviji Del'­ ujedno prva njegova objavljena knjiga. Istom 1911 slije­ byshire, na rijeci Rother, 64.146 stan. (1931), slobodan grad dile su The Bal/ad of the White Horse, Lepanto i A Song od 1204, poprište bitaka 1266 i 1586. Ima znamenitu po­ of the Wheels, napisana prigodom željezničkog štrajka. vijesnu crkvu St. Marie and AJI Saints, stare škole, vele­ Posljednja njegova zbirka bila je The Grave of Arthur obrt pamuka, svile, glinene robe, strojeva, ljevaonice že­ (1930). U svojim šaljivim stihovima Ch. je znao spojiti ljeza i rudnike (željeza i ugljena) u okolici. U nedalekom komičnu žicu s pravim pjesničkim osjećajem, dok je svojim dvoru Hardwick HaJI bila je zatočena Marija Stuart. ozbiljnim pjesmama zauzeo mjesto posljednjega velikog CHESTERTON, Gilbert retoričnog pjesnika u engleskoj književnosti. Keith, * Kensington, London Ch-ova simbolička drama jlJagic (1913) polučila je velik 29. V. 1874, t Beaconsfield, uspjeh, ali se još samo jednom natio pisanju za kazalište. Buckinghamshire 14. VI. 1936, i to komedijom The Judgement of Dr. Johnson (1927). engleski književnik i novinar. Ch. je ostavio i jedan putopis pod naslovom ll"hat I Sa\\' Nakon svršene srednje škole in America (1922). sv. Pavla u Londonu polazi LIT.: \V. T. Scott, Ch. alld other essays. 1912; J. West, G. K. Ch .. umjetničku akademiju Slade, a critical study, 1916; A. Handsacre, Authordoxy, being a discursive također Počeo examination of Mr. G. K. Chesterton's "Orthodaxy«, 1921; P. Bray­ u Londonu. je brooke, G. K. Ch., 1922; G. W. Bullett, The Innocence of G. K. Ch.. književni rad kao umjetni­ 1923; C. Arns, G. K. Ch., Umr;ss seiner Kiinsfferpersonlichkeit und čki kritik u časopisu »The Proben seines Schaffens, 1925; P. Braybrooke, The Wisdom of G. K. Bookman«. Protivnik kapita­ Ch., 1929; G. K. Chesterton. Autobiography. 1936. J. T-a. lizma isto tako kao i socija­ CHEVALIER -+ Viteštvo. lizma Ch. je poslije rata CHEVALIER, 1. Michel, * Limoges (Francuska) 13. J. 1914--18 postao vođa pokre­ 1806, t Montpellier 28. XI. 1879, ekonomist, inženjer, pro­ ta »The Distributist Move­ fesor, član Akademije i državnik. Po svom talentu i podu­ ment«, kojemu je bila svrha zetnom duhu ide među najveće Francuze 19. st. Bio je pružiti čovječanstvu nov čovjek dalekovidnih misli i praktičkih djela, koji u sebi ekonomski sustav s pravedni­ obuhvaća sve oznake genija. Za svoje doba gledao je una­ (Foto Atlantic Presse) jom podjelom dobara u svi­ prijed, zato je u mnogom ostao neshvaćen; gledao je pre­ GILBERT K. CHESTERTON jetu. G. 1922 stupio je u kato­ daleko izvan granica svoje domovine, zato je pristaša ideja ličku crkvu, kojoj je od rane gospodarske slobode, saveza naroda, podizanja blagostanja mladosti naginjao, tako da idejno nema velike razlike u svih naroda. Svojim praktičkim djelima i mislima na između njegovih djela pisanih prije i poslije obraćenja. gospodarskom polju zacrtava čitavu povijest u Francuskoj. Osnovao je i do smrti uređivao tjednik G. K's ~17eekly. U ranoj mladosti kao svršeni tehničar u 17. godini pristaša G. 1930 predavao je na sveučilištu Notre Dame u Americi. je saint-simonizma, toga za mladu, a genijaInu dušu naj­ Dobio je počasne diplome sveučilišta u Edinburf1hu, Du­ zavodljivijega pokreta. I ako ga suradnja u časopisima blinu, N otre Dame i Indiani. Pisao je eseje, kritike, ro­ toga pokreta »L'Organisateur« i »Le Globe« dovodi 1832 mane i novele, pjesme i drame, a kao slikar ilustrirao je u sudnicu i do utamničenja s ostalim saint-simonovcima, desetak romana prijatelja isumišljenika Hilaire Belloea. biva uskoro oslobođen tamnice. Njegov talenat nalazi pra­ Djela mu se odlikuju paradoksalnim i ekstravagantnim vo polje rada u Sjevernoj Americi, kamo ga je poslala stilom, kojim izrazuje i promiče »katolički liberalizam«, te vlada, da proučava sustav željeznica. Ondje će crpsti pla­ borbeno reagira na spise svojih starijih suvremenika u nove za svoja kasnija velika djela, kao što ih je ondje književnosti, Wellsa i Shawa. crpao i Friedrich List za Njemačku, i ako u protivnim Od Ch-ovih pedesetak knjiga eseja najbolje su I-feretics ideološkim smjernicama: Michel Chevalier kao internacio­ (1905), All Things Considered (1908), Orthodoxy (1908), nalac, a Fr. List kao njemački nacionalist. U Americi mla­ Tremendous Trifies (1909), What's Wrong with the World denački duh nesamo da će sve gledati nego i sve vidjeti: (1910), A Short History of England (1917), The Supersti­ izgradnju željezničkih putova, kanala, brzog razvoja vele­ tions of the Sceptic (1925), Generally Speaking (1928), obrta i bankarstva; upoznat će i obilježja čovjeka novoga Avowals and Denials (1934) i As I Was Saying (1936). U svijeta. Sve će to biti pobuda ne samo velikom djelu u esejima o vjerskim pitanjima i suvremenoj politici Ch. dva sveska: Histoire et description des voies de commu­ »na nekonvencionalan način brani konvencionalnost«, te nication aux Etats-Unis et des travaux d'art qui en depen­ je stoga dobio nadimak »majstor paradoksa«. dent (Pariz 1840-1842) nego i nizu najzapaženijih čla­ CHEVALIER - CHIALA 723 naka u časopisu »Journal des Debats« (1833-1835), koji će historiques du moyen-age: I. Bio-bibliographie, 2 sv., 2. izd., izići sabrani u dva sveska pod naslovom Lettres sur Pariz 1905-07, II. Topobibliographie, 2 sv., Montbeliard I'Amerique du Nord (1836). Kad se vratio iz Amerike, 1894-1903; Repertorium himnologicum, 6 sv., 1892-1912; polazi u Englesku, da ondje upotpuni svoja opažanja. Na­ Regeste dauphinois, 1912-20 i t. d. J. D-e. kon povratka iz Engleske stupa u državnu službu, ali već CHEVIOT (Cheviot Hills), granično gorje između En­ 1838 objavljuje djelo, koje je bilo prevedeno na više je­ gleske i Škotske; najviši vrh Cheviot (815 m). Pruža se zika Des interets materiels en France, travaux publics, JZ-SI, a jezgra mu se sastoji od vulkanskih stijena, koje routes, canaux, chemins de fer. Tim djelom postaje prvi su prekrivene paleozojskim naslagama. Kraj bogat rijekama stručnjak za javne radove. G. 1845 biran je za narodnog nije utjecajem čovjeka ništa izgubio od svoje prvobitne zastupnika, što ga uvodi u političko-državnički rad, koji ljepote. Gorje je manje obraslo šumama, a više dobrim prekida tek 1870. Već prije toga postaje profesor na Colle­ pašnjacima, na kojima pasu stada ovaca, koje daju izvrsnu ge de France za političku ekonomiju. Tu je otkriven kao vunu za izradbu čuvenih tkanina (cheviot). Ta se vuna učenjak. Svoje profesorske karijere zapravo nikad ne na­ prerađuje najvećim dijelom u malim naseljima u dolini pušta, i ako će vršiti različita državnička zvanja. - U svim rijeke Tweed na škotskom podnožju. J. R-ć. spisima Ch-a odsijeva veliki duh mislioca, čovjeka vjere CHEVIOT, tkanina izrađena od češljane vune (Kamm­ i pravog apostola za djelo oko poboljšanja svih staleža i garn), rjeđe od grebenane (Streichgarn) u dvojnom ke­ svih naroda. Iz homerske prošlosti gleda u novi gospodar­ peru. Površina je ovih tkanina često puta grebenanjem ski svijet nesamo Evrope nego i cijeloga svijeta u toku raščupana, tako da se ne vidi osnovno tkanje. Upotre­ 19. st. Zauzima odlučno stanovište protiv svakoga državnog bljava se za izradbu muške i ženske odjeće, a vrlo je protekcionizma, a naročito protiv komunizma Louisa trajna. J. R-ić. Blanca. Osniva s drugim francuskim ekonomistima Ligu CHEVREAU ~ Koža. za slobodnu trgovinu, Društvo za političku ekonomiju i CHEVY CHASE (bitka u Cheviot-gorju), staroengl. ba­ Društvo za brojidbu. Za svoje slobodarske ideje u gospo­ lada u 64 strofe po 4 stiha o boju između grofova Pcrcy i darskom životu vidi kao najbolje sredstvo izložbe, a na­ Douglas na škotsko-engl. granici (povijesna podloga: bitka ročito svjetske izložbe. To će biti i povod glasovitom kod Otterburna 1388). Izdao Percy u Reliques (1765). Lj. M. njegovu djelu Introduction aux Rapports du Jury interna­ CHEYNE, l. John, * Leith kod Edinburgha 3. II. 1777, tiolJBI de 1867. t Buckinghamshire 31. I. 1836, znamenit liječnik. Kao »čudo lme 1\1. Ch. vezano je međutim za čitav gospodarski sustav Fran­ od dječaka« postao je sa 18 godina doktor medicine u cuske za vrijeme t. zvo drugog car,tva. U to doba (1860) pada gla­ Edinburghu. Isprva je pomagao ocu liječniku, zatim se na­ soviti trgovački ugovor između Engleske i Francuske, koji po ugova­ dječjim račima nosi ime »Cobden-Chevalier«. Taj je ugovor od općeg među­ pose posvetio bolestima, o kojima je napisao vri­ narodnog značenja, jer se njim otvara era slobodarske izmjene dobara jednih djela. G. 1809 dođe u Dublin, gdje je 1811 postao po načelu »klauzule najvećega povlašćenja«. Zakonodavstvo i nagli profesor ratne medicine, a 1820 vrhovni liječnik vojske u gospodarski razvoj u Francuskoj do iO-tih godina prošloga stoljeća. Irskoj. Pod kraj života povukao se u mirovinu i radio a naročito izgradnja željezničkIh pruga (kao dioničarskih društava, a ne držaye), kanala i ce~Ta. otyaranje novih rudnika, djelo je državnika­ znanstveno na svom dobru u Buckinghamshire. Njegovo je ekonomista-Inženjera Ch-a. Taj je polet gospodaukog liberalizma imao ime poznato po t. zvo Cheyne-Stokesovom disanju. medutim s\'oje crno naličje, jer je jačanje.-n pojedinaca i stvaranjem Cheyne-Stokesovo disanje respiratorni je fenomen in­ etičke anacionainoga kapitala slabio i socijalne snage francuskog na­ termitiranog i periodičnog disanja, često predsmrtna po­ roda. Porazi na ratnim poljanama bit će samo vanjski znak tih slabosti. povlači jače java; sastoji se u dugim stankama disanja, iza kojih slijede Nllkon 1870 se Ch. iz javnog života, ali se tim po­ veći svećuje privatnomu praktičnom gospodarskoill životu. udisaji i izdisaji najprije kratki i površni pa sve i Prikaz rada Ch-a, naročito kao inženjera, upotpunjuje se tim, što dublji do posve dubokih naprezanja disanja uz istodobno je već u mladosti n~.činio nacrte za izgradnju svjetskih kanala Sueza hvatanje za zrakom i napadno, kratkotrajno napinjanje i Paname. Zamisao Ch-a izvest će kasnije Lesseps, također pristaša pomoćnih dišnih mišića. V. B. saint-simonizma. Od Ch-a potječe i trasa kanala u morskoj razini, za koju su ga ovlastile države Nicaragua i Porto RIco. Ta se trasa 2. Thomas Kelly, * London 18. IX. 1841, t Oxford 16. istraživač sveučilišnih smatra i dllnas aktuelnom. Veliko je njegovo predsmrtno djelo bila II. 1915, engleski Sv. Pisma. Nakon zamisao i osnutak dioničarskog društva Za izgradnju tunela ispod ka­ nauka u Oxfordu upoznao se u Gottingenu sa stanjem nala La l\lanche. Smrću Ch-a, a i novom političkom orijentacijom proučavanja biblije u Njemačkoj, pa je nakon toga u Engleske, propala je osnova izgradnje toga tunela, i ako ni u 20. st. Engleskoj utemeljio novu, kritičku školu bibliologije; dje­ nije posve otklonjena. svećenik sveuč. Književni rad Ch-a. koji je preveden u više svjetskih jezika, golem lovao je i kao protestantski i profesor je, Osim napomenutih djela još su i ova: La presse (Pllriz 1831); Reli­ biblijske eksegeze u Oxfordu. gion St.-Simonienne. Politique industrielle, Systeme de la Mediterra­ BIBL,: The Prophecies of [saiah (1880-81); Jewish Ufe afler the nee (Pariz 1832); De I'industrie manufacturiere en France (1841); Les Exile (1898); The Reconciliation of Races and Religions (1914). fortifjeations de Paris (1841); Lettres Sur I'inauguration du chemin de CHEZY, Antoine de, * Chiilons-sur-Marne 1718, t Pariz ter de Strasbourg !J Bale (1841); De la question de l'intervention dans 1798, inženjer i hidrauličar. Ravnatelj glasovite Ecole des les travaux publics du gouvernement federal et des gouvernements par­ ponts et chaussees i graditelj velikih mostova u Francuskoj. tieuliers d'Etats da~s I'Amerique du Nord (1842); Essais de politique industrieile; souvenirs de voyage: France, republique d' Andorre, Bel­ Kad mu je 1768 povjerena izradba osnove za pariski vodo­ gique, Allemagne (1843); Comparaison des budgets de 1830 et de 1813, vod, poduzeo je dugogodišnje opsežne pokuse, da ustanovi Budget des recettes (1843); Cours d'eeonomie polilique fait au Col/ege praktični zakon gibanja vode u kanalima. Rezultate je de France. 3 sveska (1842-1850); treći svezllk toga djela nosi naslov objelodanio 1755, a po njemu pronađena formula priznata La monnaie; tu zagovara Ch. srebro kao metalni novac, dok bi se je do danas ispravnom. zlato imalo upotrijebiti u industrijske svrhe; L'isthme de Panama, LIT,: Annales des pants et chaussl!es, Pariz 1921. S. S. N. suivi d'un aper~u sur I'isthme de Suez (1844); Lettres sur I'organisation du travail, ou etudes sur les principa/es causes de la misere et sur CHIABRERA. Gabriello, * Savona 18. VI. 1552, t Sa­ les moyens proposćs pour y remćdier (1848); Questions des travail/eurs. vona 14. X. 1638, talij. pjesnik. Uživao je naklonost mno­ L'amelioration du sort des ouvriers. Les salaires. L'organisation du gih talijanskih prinčeva, koje je veličao i kojima je spre­ travail (1848); [a ;'berte aux Etats Unis (1849); L'economie politique mao različita djela za dvorske priredbe. Ch. obožava grčke et le sochdisme (1849); Examen du systeme commercial, connu sous le nom du systeme protecleur (1852); Chemins de fer (1852); Questions klasike, osobito Pindara i Anakreonta, te po njihovu uzoru politiques et SOCIales (1852); De la baisse probable de I'or, des con­ nastoji uvesti u talijansko pjesništvo nove oblike i metre. sequences commerciales et sociales qu'elle peut avoir et des mesures Ugledao se i u Horacija. Plodan je stihotvorac; njegova se qu'el1e provoque (1859); Enquete sur I'exploitation et la construction poezija ne ističe originalnošću, ali se je veoma sviđala radi des chemins de fer (1863); L'industrie et racIroi de Paris (1867); Le monopole et la liberte (1867); La richesse au point de vue moral et vanjske ljepote. Osobito su omiljele njegove male ode i politique (1868); La constitution de rAngleterre (1869); Comment une melodiozne anakreontske kanconete; tako postaje preteča nation rrHablit sa prosperite; erreurs qu'el1e doit eviter (1871); Turgot sladunjave arkadske lirike. U njegovu se liriku kod nas et la liberte du travail (18i3); Etude sur Adam Smith et sur la fonda­ ugledao Dživo Bunić Vučićević, a u strofu Dživo F. Gun­ tion de la science economique (1874); Des moyens pour un ttat de dulić refaire ses finances. La libert!! dil travail (1875); Les brevets d'inven­ u Suzama sina razmetnoga. !:lIl:lL.: Poesie liriche, sermani e poemetti. seeiti da F. L. Polidori, tion examim?s dans leurs rapports avec le principes de la liberfe du l'ćgalitl! Firenca 1865; Uriche, con introduz. di F. L, Mannucci. Turin 1926. travail et avec le principe de des citoyens (1878), M, I. LIT.: F. Neri. II Ch, e la Pleiade francese, Turin 1920; F. L. Man­ 2. Ulysse, * Rambouillet 24. II. 1841, t Romans 26. X. nucc;, La Urica di G, Ch,: storia e caratteri, Napulj 1925; A. Belloni, 1923. kanonik, francuski -učenjak. Profesor crkvene povi­ G, Ch" Turin 1931; M, Ciccarino. La poesia di Ch" Salerna 1935; F. Kulišić. Dž, Bunić Vučićević, Dubrovnik 1911; D, Pavlović, MariniZBm u katoličkom jesti na bogoslovnom fakultetu u Lyonu (1887), ljubavnoj lirici [, Bunića, u Glasu SA. 93., Beograd 1940. M. D-ić. zatim arheologije na velikom sjemeništu u Romansu (1891), CHIALA, Luigi, * Ivrea 29. I. 1834, t Rim 27. IV. 1904, čJan Akademije natpisa (Ac. des Inscriptions). Objelo­ talijanski pisac i političar. Služio u vojsci do 1878, zatim se danio je osim solidnih radova iz područja hagiografije dao na politički rad i postao zastupnik i senator. Bio je važna historijska pomagala, tako Repertoire des sources i ravnatelj talijanskih vojničkih listova »L'Italia militare« 724 CHIALA ­ CHICAGO i »Rivista militare italiana«. Napisao je više djela o tali janskom preporodu. I31I3L.: LeIfere edite ed inedite di Carnillo Cavour. Turin 1882-89; II Conte di Cavour. Ricordi di Michele Angelo Castelli, Turin 1886; Val 18j8 al 1892: pagine di storia contemporanea, Turin 1892-98; Gia­ como Dina e ropera sua neUe vicende del Risorgimento italiano, Turin 1896~1903, 3. sV. CHIANG-KAI-SHEK -+ čang-Kai-Šek. CHIANTI -+ Vino, vrste. CHIAPAS, najjužnija savezna država jvlexica između prevlake Tehuantepeca i srednjoameričke republike Guate­ male, 74.415 km~, 529.983 stan. (1930), 7 na km2• Većim dijelom planinska zemlja (preko 1000 m nad morem), plo­ dna i zdrava, nagnuta na S prema Mehičkom zalivu, kamo teče i glavna rijeka GrijaIva. Uporedo s Pacifikom stere se kordiljerska Sierra Madre. Na njoj je kod guatemalske gra­ nice vulkan Tacana, visok 4057 m. Ova se strana zemlje spušta u stcpcnicama prema Pacifiku. Tu su na obali goleme solane, a na pristrancima Sierre bujne kulture kave (okružje Soconusco) i šećerne trske; razvijeno jc govc­ darstvo; eksploatacija šume. Svega toga ima još više na sjevernoj strani prema Mehičkom zalivu, gdje su prilike tla i podneblja još povoljnije. Nađeni su i izvori petroleja. Stanovništvo, koje je pretežno indijansko iz skupine kul­ turnih Maya, živi od zemlje i plantaža (kava, kukuruz i šećerna trska), a sporedno od stoke i šumc. Glavni grad Tuxtla Gutit~rrez ima 14.849 stan. Trguje najviše kavom. Usred plantaža kave leži takođcr stari glavni i brojem stanovnika veći grad San Cristobal na jcdnom pritoku Mescalape, koja teče uGrijalvu. N. Ž. CHIARELLI, Luigi, * Trani 1884, talijanski komedio­ graf. Autor mnogih drama, između kojih mu je pronijela glas La maschera e il volto (1916), prevedena na mnoge je­ zike, i kod nas pod naslovom .Maska i lice, prikazana u zagrebačkom kazalištu (1928-29). Ch. je tim svojim dje­ lom dao naziv »groteskni teatar« jednoj modernoj struji talijanske dramske umjetnosti, »teatru relativnosti« (A. Tilgher), koji u svojoj ironiji, skepsi i pesimizmu ima veza s Pirandel1ovim, ali je apsurdniji i donekle se približuje i futurizmu. Na hrvatski su prevedena još neka njegova djela. TLOCRT CHICAG.\ LIT.: G. Antonini. Il teaIro contemporaneo in I1alia, Milan 1927; C. Pellizzi, Le lettere italiane del nostro secalo, Milan 1929; S. D'Amico. II teatro italiano del Novecento, 2. izd., Milan 1937. M. D-ić. površnog i dubokog mišića pregibača prsta na ruci, odnosno CHIARI, Pietro, * Brescia 1711, t Brescia'1785, talijanski dugog i kratkog pregibača nožnih prsta. V. D. svećenik književnik. Najprije isusovac, zatim svjetovni i CHIASTOLITH (hijastolit) -+ Andaluzit. dvorski pjesnik na dvoru Francesca III. d'Este u Modeni. CRIAVACCI, Vincenz, * Beč 15. VI. 1847, t Beč 2. ll. Htio je reformirati talijanski teatar, i odatle njcgova borba 1916, njemački pisac; bio je urednik dnevnika Neues s Goldonijem, čije komedije oponaša i izobličuje. Ali dok Wiener Tagblatt, feljtonist, dramatik, a uz to jedan od očima umjetnički je Goldoniju lebdio pred viši cilj, Chia­ prvih zastupnika t. zvo starobečkog humora, stvorio cijeli rija su pokretali osobni momenti. On je usto najplodniji i niz izvrsnih tipova iz bečkog života, od kojih je najpo­ najpopularniji talijanski pripovjedDč svoga doba, višeput znatija Frau Sopherl vom Naschmarkt (1901). S. T. se ugleda i u suvremene strane pisce (na pr. Swift, Mon­ CHIAVARI, grad u talijanskoj Liguriji, 33 km na JI od tesquieu, Voltaire), Genove, u Rapallskom zaljevu na Riviera di Levante, s BlBL.: La Filosofessa italiana, 17j3; La BaIlerina onorala, 1754; La Cantatrice per disgrazia, 1754; La Commediante in fortuna, 1755; La 12.501 stan. (1921). Grad trguje mnogo vinom, uljem, sirom giuocatrice di lotto, 1757; La bella Pellegrina, 1759; La Francese in I1alia, i srdelama. Poznata je izradba slamnatih stolica. A.M. S. 1759; L'uomo d'un altro mondo, 1760; La donna che non si trava, 1762. CHIAVENNA, grad u južnim Alpama, 17 km na S od LIT.: N. Tommaseo. P. C., la letteratura e la moralita di suo tempo, u Comskoga jezera, na sastavcima triju dolina, stoga važan Storia civile nella letteratura. Turin 1872; G. F. Sommi-Picenardi, Un rivale zaključna del (joldoni: I'abate Chiari e il suo te"tro cGmico, Milan 1902; G. Marchesi, za trgovinu i promet; postaja talijanske želje­ J

CHICAGO, Pogled s jezera CHICAGO. Pogled na središte grada (The Loop) gradu bijaše tvrđava Dearborn, koja je sagrađena 1804, a zničko raskršće s osam kolodvora i četrdesetak pruga na poticaj za golemi razvoj u drugoj polovici 19. st, dade mu sve strane svijeta svakog dana s tisućom vlakova u okolicu sve jači izvoz pšenice i stoke. U tome ga nije spriječio ni i s pola tisuće vlakova do obala Atlantika i Pacifika. požar 1871, kad je bilo upropašteno gotovo sve, Od neznatne tvrđave 1804 nastaje važno naselje, kad je Prostire se uz jugozapadni rub jezera Michigana od S k J 1827 izgrađen kanal Michigan-lllinois, a gradom (city) po­ 2 u dužini od 40 km na ravnoj površini od 516 km , 179 ill stade 1837. Naglije se počeo razvijati, kad su izgrađene nad morem, kraj ušća rijeke Chicaga i Calumeta te na željezničke pruge i uređene plovidbe po Velikim jezerima kanalu, koji spaja jezero Michigan i rijeku lllinois, Podne­ Kanade. Tako postade Ch. »kraljicom Zapada« u USA, u blje mu je kontinentalno s vrućim ljetom (do 46° C, česte kojoj je uvijek jako ognjište republikanske stranke. N. Ž. upale od sunca) i s ledenom zimom (do - 30° C, luka se U Chicagu je iza Pittsburgha najveća hrvatska naseo­ smrzava). bina sa preko 50.000 ljudi. Dok je Pittsburgh središte Plan je grada tipično amerikanski. Slika je i prilika ša­ našega radničkog svijeta i hrvatskih pripomoćnih i eko­ hovske ploče s ulicama u smjeru meridijana i paralela. To nomskih organizacija, u Ch. se više izražavaju hrvatske pokazuje njegovu mladost i brzinu rasta. Središte je na kulturne težnje i šire društvene inicijative. Zato je či­ obali jezera kod ušća rijeke Chicaga. U gradnji se očituje kaška naseobina u svim minulim političkim i kulturnim praktičnost. Ima mnogo nebodera: gradska vijećnica, pošta, borbama narodnim prednjačila u mnogim važnim i od­ palača slobodnih zidara i t. d. Unutrašnji dio ograničen je lučnim akcijama i u korist iseljeništva i u korist domovine boulevardima, koji spajaju u dužini od 60 km mnogobrojna u starom kraju. Ondje se odnjihalo nekoliko naraštaja šetališta, ukrašena spomenicima (Lincoln). Kraj jezera naše djece, od prvih početaka naše selidbe u svijet pred je Jackson Park, gdje je 1893 održana međunarodna sto godina, pa se u Ch. razvila hrvatska inteligencija, koja izložba u zgradama, koje su dobrim dijelom sačuvane. U je sačuvala u dva tri pokoljenja narodnu svijest sprinovom vanjskim četvrtima inca još uvijek mn0!10 drvenih kuća. novih doseljenika. Imovina čikaških Hrvata cijeni se na Ione potvrđuju žurbu u razvoju grada. Promet se u gradu pet miljarda kuna. vrši mnoštvom samovoza i gustom mrežom električne že­ U Ch. ima oko 150 hrvatskih društava: oko 70 potpor­ ljeznice po ulicama i parne željeznice iznad palača, a robni nih (62 ogranka Hrvatske bratske zajednice i 7 ogranaka promet u poslovnoj četvrti obavJja podzemna električna Hrvatske katoličke zajednice), 14 vjerskih društava, 17 željeznica uskoga kolosijeka (»grad čudesa«). vjerskih škola, 20 društvenih ustanova (domova, dvorana, Ch. sabire, prerađuje i promeće drvo, rude, žitarice i klubova), 21 kulturno-prosvjetno (pjevačkih, ženskih i dr.), stoku svoje bogate okoline. Ovdje je gospodarsko, tvor­ 15 političkih, ekonomskih, dobrotvornih i t. d. lvIeđu ničko, trgovačko i prometno središte svega žitnog, stočnog, iseljenicima ima umjetnika, arhitekta, novinara; stručnih šumskog, rudnog i ugljenog područja među Velikim jeze­ činovnika, hotelijera, pekara, brijača, mehaničara, gla­ rima i Stjenjakom (Rocky Mountains), najveće željezni­ zbenika, ljekarnika, tiskara, liječnika, gostioničara u mno­ čko raskršće na Zemlji, konačna stanica velike plovidbe po gim dijelovima grada. U Ch. je održano bezbroj konven­ rijeci Sv. Lovrinca i po Kanadskim jezerima (»kraljica je­ cija hrvatskih potpornih saveza, kongresa političkih vijeća, zera«), obalna (na jezeru) i unutrašnja (na rijeci Ch.) luka, radničkih, vjerskih, sokolskih, pjevačkih konferencija. Za spojena kanalom s rijekom Mississippijem, dakle idealna prvoga svjetskoga rata osnovano je Hrvatsko narodno vi­ kombinacija za promet kopnom, rijekom, jezerom i mo­ jeće pod predsjedništvom Ante Biankinija. G. 1891 bio je rem. pokrenut prvi hrvatski list »Chicago« (urednik Nikola Polić Ch. je svjetsko tržište za pšenicu (cijene ondjcšnje burze iz Hrvatskoga Primorja). Važniji listovi bijahu: »Hrvatski mjerodavne su i za Evropu) s golemim skladištima i eleva­ glasnik (1901-28). »Američki Hrvat« (1905-22), »Hrvatska torima, nadalje za stoku i meso (čitava gradska četvrt sa zastava« (1904-17), »Naša nada« (1920-26). M. B. zasebnim kolodvorom) i napokon za drvo, ocjel i željezo, Chicaška izjava. Protiv krfske deklaracije (v.) izdalo je a od važnosti je i druga trgovina (duhan, brašno, ugljen, »Slovensko republikansko združenje« pod vodstvom Etbina sol, rude). Ovdje su najveće klaonice na svijetu i s njima Kristana 29. VII. 1917 izjavu u Chicagu, u kojoj se nagla­ u vezi mnogo je tvrtki za konzerviranje i otpremu mesa, sila etnološka istovjetnost Slovenaca s Hrvatima, Srbima masri i mesnih proizvoda (stoga mu šaljivo kažu Porco­ i Bugarima, ali u isti mah i zasebna kulturna individualnost. polis - grad svinja), a sav je gospodarski rad izazvao opst~­ Političko ujedinjenje južnih Slavena može biti samo na nak mnogobrojnih poslovnih kuća i velikih banaka. Nadalje osnovi federacije i republikanizma, ali da svaki narod su se razvili znatni veleobrti ocjela i željeza, koji izra­ sačuva političku autonomiju. U demokratskom duhu u đuju poljodjelske i druge strojeve, željeznički pribor (va­ rezoluciji se traži narodni referendum, odgovornost svih goni Pullman, koji se tako zovu po predgrađu, gdje se javnih dužnosnika, sloboda govora, tiska, nauke i savjesti izrađuju), onda veleobrti papira i knjižarstva, rukavica, i t. d. konfekcije i odijela, orgulja i glasovira, ćilima i pokućstva LIT.: E. Kristan, Krfska deklaracija in demokracija. Chicago 1917; i t. d. Velikih tvornica ima više od 10.000. Lončar, Politično življenje Slovencev, Ljubljana 1921'. A. P-e. Ch. je s Filadelfijom prvi proizvađač, a iza Londona i CHICAGO, najstariji hrvatski tjednik, tiskan u Hrvat­ New Yorka prvi trgovački svjetski grad. U nekim granama skoj tiskari u Chicagu i prvi naš iseljenički list u USA. nema mu premca, ali odlično mjesto zaprema i u prosvjeti: Počeo je izlaziti 1891 svake srijede, a uređivao ga je ima tri sveučilišta, politchniku, sveučilišne ekstenzije, ne­ Nikola Polić iz Hrvatskog Primorja kao »hrvatskoga na­ koliko knjižnica (sveučilišnu i Newberry), muzeja, različitih roda list« donoseći stalno članke, vijesti iz hrvatskih nase­ sjemeništa, pa 50 bolnica, sirotišta i drugih velikih humani­ obina, pregled američkih i naših domaćih događaja, knji­ tarnih zavoda. Sveopći utjecaj ovoga velegrada usred USA ževne priloge i oglase. List je pisao u hrvatskom duhu i Sjeverne Amerike najjasnije potvrđuje neizmjerno želje- nastojeći, da život hrvatskih iseljenika uskladi s američkim 726 CHICAGO - CHIETI

razvio u veliko veleobrtno središte (raznovrsni strojevi i tkalačka roba). Osnovan je 1638, a 1930 je imao 43.930 stanovnika. CHICO RIO (španj. »mala rijeka«), ponekad je zovu i Rio Seco, rijeka u južnoj Patagoniji. Izvire na istočnim padinama Anda, protječe kroz patagonsku stepu i velikim estuarOm utječe u Atlantski ocean. CHIDR (ili Chidir, Hidr). Ime jednoga bogougodnika iz vremena Božijeg poslanika Muse (Mojsija). Kur'an ne spominje njegovo ime, ali iznosi nekoliko njegovih doži­ vljaja s Musom u suri El-KehL Oko ove osobe, za koju neki drže, da ide u red Božijih poslanika, razvio se čitav niz legenda. Tako se iznosi, da je on našao t. zvo »vrelo života«, da se odatle napio te da zbog toga živi i danas skriveno. Od vremena do vremena pokaže se dobrim lju­ dima. Kaže se, da je on živ na kopnu, a na moru je Hjas. Međutim ove legende nemaju potvrde u islamskim izvo­ rima, pa su neki islamski teolozi napisali i posebne rasprave dokazujući, da ovakvo lice danas ne postoji. I kod nas u među CHJCHE:"I JTZA, Hram ratnika Bosni i Hercegovini muslimanima živi veliki broj legenda vezanih za osobu Chidra, u kojima se on naziva (Klute, Handbuch d, geogr, 117issenschaft, Nord· ll, Mitte/amerika) »Hazrcti Hrzul«. M. H. CHIEMSEE, najveće jezero na bavarskoj visoravni ju­ životom. U 41. broju III. god. od 10. X. 1894, koji se čuva goistočno od Munchena (»Bavarsko more«). Sa J-a iz Alpa u Iseljeničkom muzeju, donesen je nekrolog pomorskom jezeru pritječu Ache i Prien, a prema S-u u Inn otječe kapetanu i suradniku u Chicagu Vinku Paliću, ujaku knji­ Alz. Razina vode je na 519 m, površina zaprema 80 km2, ževnika M. Cihlara-Nehajeva. Iz vijesti, koje je list donio najveća iz naših naseobina, saznaje se, da je u Chicagu bilo više a dubina je 73,6 m. Prije nego što je (1909) razina pjevačko umjetno spuštena za 0,60 m, površina jezera je bila 85,06 hrvatskih društava (»Strossmayer« s glazbom, 2 km • Jezero je nastalo u udubljenju iza morena diluvijaI­ društvo »Zvonimir«, Amerikansko-hrvatski politički klub, Hrvatska sloga u Americi i Hrvatski dom), nadalje, da je nog ledenjaka, koji se spuštao s Alpa dolinom rijeke u Pittsburgu radila Amerikansko-hrvatska banka i da su se Ache. Riječni su nanosi prvobitnu površinu jezera sma­ mnogi naši iseljenici isticali domoljubnim radom. M. B. njili gotovo za polovicu, tako da je južna obala močvarna i niska. Jezero je dosta nepravilna izgleda, a tri ga otočića CHICHEN·ITZA (u Maya-jeziku »na zdencu Itza«), ru­ (Herreninsel s lijepim kraljevskim dvorcem, FraueninscI ševine glavnoga grada, koji je posred šumovite i vodom sa starim benediktinskim samostanom i ribarskim selom, bogate ravnice u sjeveroistočnom Yucatanu podiglo Maya­ nenaseljeni Krautinsei) dijele u manji i plići dio na JZ i pleme Itza. Ostatci pokrivaju površinu od neko 2! km" j veći i dublji na SZ. Jezero je poznato po bogatstvu ribom potječu iz razliČitih razdoblja, ponajviše iz 13. do 15. st. i čestim olujama. Zbog ljepote i raznolikosti pejzaža Ch. pos. Kr. Grad je razvaljen još prije dolaska Španjolaca na njemačkih početku Građevine S. je jedno od najomiljelijih ljetovališta, a 16. st. se uglavnom dijele u dvije sku­ tome pogoduju dobre veze s drugim krajevima i SUHe­ pine, od kojih jedna, oko južnog zdenca, pripada stilu meni promet na samom jezeru. J. R-ć. Maya, a druga nešto sjevernije, stilu Tolteka. Urešene su uz ostalo mnogim reljefima i freskama. U prostranijoj dru­ CHIESA, Francesco, * Sagno (kanton Ticino u Švicar­ goj skupini ističu se: »hram štitova i jaguara«, »hram skoj) 5. VII. 1871, talijanski književnik, profesor, pjesnik pripovjedač. ratnika«, hram »s tisuću stupova«, t. zvo mauzoleji i dr. i U poemu u sonetima Calliope (tri dijela, Iskapanja, koja je poduzeo Carnegiev institut u Washing­ 1907; 2. izd. Rim 1921) nadahnjuje se kulturnom prošlošću tonu, iznijela su na vidjelo i mnoštvo ukrasnih predmeta, od srednjeg vijeka do danas: La Catfedrale (1903) je koji su se, osim ljudi, prinosili kao žrtve bogovima. simbol religioznog srednjeg vijeka, La Reggia (1904) sjajnog LIT.: E. Seler, Die Rllinen von Ch. in Yllcatan, 1915; S. Griswold Rinascimenta, La Citta složenog modernog vremena. U Morley, »Chichen-Itz8«, :"Iational Geographic Magazine, 1925/1. poratnoj zbirci stihova Fuoehi di primavera (1919) obraća CHICHESTER, grad u Engleskoj (grofovija Sussex), se zemlji i životu. Dao je još neke zbirke lirike: I viaZi 13.911 stan. (1931). U rimsko doba bio je tu grad Regnum d'oro (1910), Consolazioni (1921), La stellata sera (1933). ili Regni. Razoren od saskog vođe Ella, ponovno sagrađen Od pripovijesti najbolje su mu Raeeonti puerili (Milan od njegova sina Cissa, po kome je dobio ime Cissae ca­ 1920), u kojima na jednostavan, a pjesnički način oživljuje strum. Irna veličanstvenu stolnu crkvu, kojoj je gradnja uspomene na svoje djetinjstvo u selu i roman Tempo di počela koncem ll. st. i dovršena 1108 II francusko-norman­ marzo (1925), gdje crta mučno formiranje dječačke duše skom stilu; u 13. st., nakon požara, pregrađivana je u na pragu puberteta, da dođe do svijesti i smisla života, da engleskoj gotici. Tvornice vunene i kožne robe. postane čovjek. Među ostalim djelima zaslužuju da se CHICKAMAUGA, malen pritok rijeke Tennessee u sje­ spomenu: Raeeonti del mio orta (1929), Compagni di viaggio veroameričkoj državi istog imena. Za t. zvo secesijskog rata, (1931), Seoperte nel mio mondo (1934). Voei nella notte koji se 1861-65 vodio izmedu sjevernih (federalnih) i južnih (1935), Sant'Amarillide (1938). sjeveroameričke LIT.: G. Zappi, La poesia di F. C., Milan 1920: A. Momigliana. (konfederalnih) država Unije zbog otpada Impressioni di un [ettore confemporaneo, Milan 1928; A. JanncT, SerU (secesije) južnih država, pobijedio je na Choi 1863 general tor; della Svizzera Italiana, 1., Bellinzona 1936; P. Pancrazi, Scrittori Bragg sa četama konfederata vojsku Unije pod Rosecran­ italian; del Nowcenta, 2. izd., Bari 1939. M. D-ić. ~om. Bojište je 1865 pretvoreno II narodni park. CHIETI, l. glavni grad pokrajine istog imena u srednjoj CHICLANA DE LA FRONTERA, grad na jugu Špa­ Italiji, na istočnom podnožju Abruzza, j\:od_rijeke Pescare njolske u pokrajini Cadiz, ima 15.090 stan. (1930) i arenu i 12 km od Jadrana, veoma staro naselje Sabela (Teate za borbu s bikovima; sumporno vrelo (18,5°). U okolici je !I'!.arrucinorum), bogato spomenicima rimske i normanske mnogo vila i vinograda. N. Ž. prošlosti, kolijevka reda teatinaca od 1524, sada mjesto CHICLAYO, glavni grad okružja Larnbayeque na SZ znatnog veleobrta (sukna i svile) i žive trgovine (žitom, južnoameričke republike Peru, važan trgovački grad usred vinom i uljem), ima 30.266 stan. (1936). - 2. Pokrajina li plantaža šećerne trske; šećer izvozi željeznicom II luku Pi­ srednjoj Italiji između Abruzza i Jadrana, spušta se od mentel, ima 35.000 stan. (1927), većinom Indijanaca. N. Ž. Monte Amaro (2795 m) do morske razine. Protječu je mnogo­ CHICO, grad u sjevernoj Kaliforniji. Leži blizu rijeke brojne rječice, a glavna je rijeka Pescara. Primorje i do­ Sacramento. Važno je tržište ratarskih proizvoda i pro­ line su plodne (pšenica i kukuruz), a goroviti dio zaprema metno raskršće, sa 7.961 stan. (1930). površinu od 2.587 km2, na kojoj stanuje 374.727 ljudi, dakle 2 CHICOMOZTOC (»mjesto sa sedam spilja«), u mehi­ 145 na km • N. Ž. čkoj predaji mnogo spominjano ime pradomovine, iz koje Grad, pod imenom Teate glavno naselje Marucina, po­ su izašla plemena, koja su naselila Mexico. stade zatim rimski municipij. Od 10. st. sve do kasnog sre­ CHICOPEC (indijanski »drvo cedar«), grad u saveznoj dnjeg vijeka, izuzevši vladanje Normana, Ch. je glavni grad državi Massachusetts, u sjeveroistočnom dijelu USA. posebne grofovije. G. 1556 osnovano je tu sudište za čitavo Važna prometna raskrsnica na rijeci Connecticut. Grad se područje Abruzza. Pošto je stara biskupija li Ch. 1526 po­ CHIETI - CHILOE dignuta na nadbiskupiju, stolovao je ondje kao jedan od englesku književnost, naročito dramu. G. 1848 izda Four prvih nadbiskupa Giov. Ant. Carafa, kasnije papa Pavao Old Plays, a 1855 Poetical Works of Edmund Spenser u , IV. (v.), i zato se na lat. oblik njegove službene oznake 5 knjiga s dobrim uvodom, bilješkama i tumačenjima. Ži­ ).archiepiscopus Teatinus« svodi ime svećeničke kongrega­ votno mu je djelo English and Scottish Ballads (1857-8) cije teatinaea, koja je bila vrlo znatna za povijest katoličke u 8 knjiga, popunjeno i popravljeno izdanje u 10 kni;qa obnove u 16. st.; rečeni Carafa bio je jedan od najpo­ pod naslovom The English and Seottish Popular Ballads znatijih njenih osnivača. Iz istoga se razloga talijanska (1882-98). Tu je skupio oko 350 balada u 1300 inačica. oznaka »Chietini« rado upotrebljavala u 16. st., da se njome Baveći se lingvistikom napisao je raspr!lvu o jeziku Chau­ ocrtaju izrazito pobožne osobe i krugovi, a bilo je to cerovih djela (Observations on the Language of Chaucel"S s nekim prizvukom poruge. F. G Canterbury Tales, 1863). Kao pjesnik izdao je zbirku pje­ CHIGI-ALBANI, rimska kneževska porodica. Glavar sama Poems of Comfort and Sorraw (1865). porodice Chigi Don Agostino (t 1855), po majci Albani, 2. Lydia Maria, * Medford (USA) 11. II. 1802, t Way­ uzeo je taj naslov, kad je izumrla rimska kneževska poro­ land (USA) 20. X. 1880, američka spisateljica i društvena dica Albani (1852). reformatorka. Piše pripovijetke, s kojima stječe veliku po­ Porodica Albani, koja je vjerojatno 1464 dospjela na pularnost: Hobomok (1824), The Rebels (1825) i Philothea bijegu pred Turcima iz Albanije u Urbino, istakla se za (1836). Izdaje prvi dječji časopis u USA Juvenile Miscel­ pregovora o pripojenju vojvodine Urbino papinskoj državi. lany (1826-34). Bori se protiv ropstva, te piše jednu od Značenje joj je poraslo, kad je Gian Francesco A. izabran prvih knjiga za ravnopravnost svih stanovnika Amerike papom pod imenom Klementa XI. (1700-21). Od njegovih Appeal for That Class of Americans Called Africans nećaka-kardinala bio je Annibale (1682-1751) iskusan di­ (1833), a s mužem izdaje Anti-Slavery Standard (1840-44). plomat, a Alessandro (1692-1779) znamenit mecena i lju­ Piše niz knjiga o feminizmu, zatim vjerskog, povijesnog bitelj starina. Dio njegove zbirke tvori danas jezgru kapi­ i biografskog sadržaja, od kojih su neke postigle rekordnu tolskog muzeja; neka. je djela Napoleon smjestio u Lou­ nakladu: Frugal Housewife (1829) 35 izdanja, a Mother's vre, a neka su kasnije prodajom došla u Munchen. Unatoč Book (1831) 20 izdanja. Kasnija su djela: Progress of Re­ tome jc Villa A., koju je Alessandro sagradio, još uvijek ligious Fact and Fiction (1846), Ideas (1855), Miria: A Ro­ jedna od najznatnijih antiknih zbirka na svijetu. Kardinal mance of the Republic (1867), Aspirations of the World Giov. Francesco A. (1720---1803) bio je zaštitnik Dubro­ (1878). Njezina pisma Letters of Lydia Maria Child izdana vnika. su s biografsl im uvodom J. G, Whittiera 1882. R. F. Porodica Chigi, koja je katoličkoj crkvi dala dva blaže­ 2. Sir Josiah, * 1630, t 1699, engleski trgovac, eko­ nika, potječe od toskanskog trgovačkog patricijata; 1377 nomist, guverner Istočno-indijske kompanije. Više puta bio dobiva plemstvo, a već u 15. st. pripadaju Ch. utjecajnim član parlamenta. Svojom trgovačkom vještinom koristio je novčarima na p,apinskom dvoru. Agostino Ch., prozvan ii mnogo kompaniji i postao njezin stvarni gospodar. Pisac Magnifico, preselio se 1485 iz Siene u Rim i postao jednim je nekoliko znatnih ekonomskih djela. C, se u ono vrijeme od najsjajnijih predstavnika visoke renesanse; novčano je krutog merkantilizma drži umjerenijeg smjera. Zagovara, pomagao Borgie i Medicije, držao je u zakupu državne po nizozemskom primjeru, niske kamate i smatra ih odlu­ rudnike i podupirao umjetnike. Rafael je ukrasio slikama čnima za bogatstvo naroda. Za njega je značajno shva­ porodične kapele Ch. u S. Maria del Popolo i S. Maria ćanje merkantilista o potrebi brojnog pučanstva kao pred­ della Pace kao i Agostinovu vilu, prozvanu kasnije Villa uvjeta za blagostanje naroda. Jedino zemlja-matica ima Farnesina. Poslije Agostinove smrti povukli su se doduše pravo trgovanja s kolonijama. L1T.: Važna su mu djela: Brief observations concerning trade and Ch. u Sienu, ali su se opet istakli izborom Fabija Ch. the Interest of Money (London 1668) i A treatise wherein it is demon­ za papu pod imenom Aleksandra VII. (1655-D7). Oni strated that tlJe East India trade is the most national of all foreign postaju kr.ezovi od Campignana, vojvode od Ariccije, a trades etc. (London 1681). M. A-ć. 1712 nasljedni maršali rimske crkve. Znamenitu knjižnicu, CHILE -+ Čile. koju su sakupili neki učeni kardinali iz kuće Ch., otkupila CHILlA, rumunjski grad na istoimenom rukavu u delti je 1918 talijanska država i pripojila je vatikanskoj knji­ Dunava, na pclovini puta između grada Ismaila i ušća, žnici. Državno je vlasništvo i porodična palača na Piazza 17.050 stan. (1930), koji se bave ribolovom, proizvodnjom Colonna, koja je prije pripadala Aldobrandinima, a koju kavijara i izvozom besarabijskoga žita u Galac. Zamuljeno su u otmjenom baroknom stilu sagradili Giacomo della ušće ovoga rul"ava nije plovna za morske parobrode. N. Ž. Porta, Maderna i Fil. della Greca; danas je u toj palači CHILLAN, glavni grad pokrajine :t'Juble usred južno­ ministarstvo vanjskih poslova. američke repubW"e Čile, s postajom na uzdužnoj želje­ LIT.: G. Maroni i P. E. Viseanti. CittiJ e f"migUe dello stato ponti­,mici države; u plodnoj dolini razvilo se poljodjelstvo i sto­ ficio, Ill.; A. v. Reumont, Fabio Ch. - A/ex. VII.. 1885; G. Cugnani. čarstvo, stoga je u gradu razgranjen poljodjelsLi velcf'brt Agostino Ch. i! Magnifico, 2 SV., Rim 1878-B3; U. Frittelli, Albera genea/oglco della nabi! famiglia Ch., Siena 1922. F. C. (mlinovi, pivovare, kožare, tvornice cipela), i održavaju se golemi sajmovi stql-om. Sumporne ~u toplice (Baii~s dc G, CHIHLI -+ Hopei. 60°) u visini od 1750 m, na padini vulkana C., koji je visok CHIHUAHUA, 1. površinom najveća savezna država 3180 m. Grad je osnovan 1579; g. 1833 porušen od potresa. Mexica (245.612 km"), odijeljena rijekom Rio Grande del Ima 39.511 stan. (1930). N. Ž. Norte od saveznih država Texasa i Novoga Mexica u USA, CHILLON, dvorac, sagrađen na litici, koja strši iz Že­ ali rijetko naseljena, 491.792 stan. (1930), 2 na lm". Zapa­ nevskog (Lemans1-og) jezera tik uz obalu južno od Mon­ dnu stranu zaprema rudama bogata Sierra Tarahumare ~rcuxa. Dvorac je opasan bedemima i kulama. a s oba­ (2966 m), na JZ se izdiže Sierra Madre, a sredinom i isto­ lom spojen mostom, koji se diže. Najzanimljiviji su pod­ čnom stranom zemlje širi se visoka ravan (1200-1600 m zemni svodovi, ul-lesani u stijenu. Potječe još iz 9. st. Dugo nad morem) stepskog i pustinjskog izgleda. Rijeke otječu je bio u vlasti savojskih vojvoda. G. 1536 osvojili su ga dubokim kanjonima u Kalifornijski zaliv ili u Rio Grande, Bernci i 0s1obcdi1i iz podzemne tamnice poslije šestgo­ a većina drugih nestaje u solnim močvarama. Podneblje je dišnjeg sužanjstva Franju de Bonivarda, priora sv. Viktora suho i kontinentalno (krajnje temperature 40° i - 15° C). u Ženevi, neustra~ivog protivnika tuđih savojskih gospo­ Biljke, osobito pšenica, uspijevaju dobro samo u dolinama, dara. Ovaj je događaj opjevao Byron (Chillonski suianj), ako se umjetno natapaju. Po planinama rastu bor i cedar. a po tome sc pročulo ime dvorca. S. R. stočarstvo, Ondje je razvito a mnogo se kopaju i rude CHILOt, 1. otok republike ćile, odijeljen od kopna (srebro, olovo, mjed i kositer). Žiteljstvo je na ravnjacima kanalom Chacao i zaljevima Ancud i Corcovado, 8395 km2, Apači), indijansko (na S nemirni a u nižim krajevima me­ na istočnoj obali raščlanjen i bogat lukama i otočićima, a stici i kreoli. lIa zapadnoj obali prema Pacifiku jednoličan i gorovit, dok 2. Glavni grad usred istoimene mebičke države, 1450 m mu je unutrašnjost ispunjena šumovitim isponima (do 800 nad morem, 45.595 stan. (1930), na željezničkoj pruzi El m), koji predstavljaju odcijepljenu granu primorskih Kor­ Paso del Norte-Mexico, s velikim talionicama ruda iz okol­ diljera. U blagom i vlažnom, ali zdravom podn:'blju, uspi­ nih i zapadnih rudnika, osnovan 1539. N. Ž. Jeva krumpir, zelen i zob, a od domaćih životinja ovca. CHIKUGO-GAW A -+ Ćikugo-gava. Stanovnici (Chiloti) su mješanci starosjedilačlrog plemena CHILD, 1. Francis James, * Bo~ton 1. II. 1825, t Boston araukanskih Indijanaca i bijelaca. Ima ih preko 100.000. 11. IX. 1896, američki učenjak i pjesnik. Poslije svršenih Gusto su naseljeni u nizinama po selima i gradovima isto­ nauka u Harvardu i dvije godine nauka u Evropi postaje čnog i sjevernog primorja. Glavnu luku Ancud na S i Ca­ 1851 profesor retorike na Harvardskom sveučilištu, a 1876 stro na istočnoj obali spaja jedina uskotračna željeznica profesor engleskog jezika i književnosti. Proučavao je staru na otoku. Otočani love u moru ribe i tuljane, a preko ka­ 728 CHILOE ­ CHINOOK nala prcvoze drvo (crnogoricu). Otok je otkriven 1558, bi­ nastanjena Indijancima, koji obrađuju zemlju, pasu stoku, jaše postaja za plovidbu u Peru. Na njcmu ostadoše Špa­ prerađuju vunu i prave lonce. N. Ž. njolci do 1826, kad im ga osvoji Čile. - 2. Djelomice otočna CHIMERA, poljski književno-umjetnički mjesečnik u pokrajina na Pacifiku u republici Čile između 42° i 46° Varšavi (1901-1907). Izdavao ga Zenon Przesmycki (Mi­ sjev. šir., u kojoj na površini od 32.988 km2 stanuje 183.499 riam) u znaku »umjetnost radi umjetnosti« uz suradništvo ljudi (1930). Glavni je grad Puerto Mentt, a ima 16.150 najistaknutijih poljskih pisaca i umjetnika. Jedan je svezak stan. N. Ž. posvećen dotada zaboravljenom pjesniku Cyprjanu Nor­ CHILOPODA -+ Strige. widu. J. B-ć. CHIMU (čit. čimu), izumrli narod na sjevernoj obali Pe­ rua. U predšpanjolsko doba imali su jaku državu, koju su podvrgli svojoj državi Inka-Peruanci. Njihov je jezik bio posve osebujan, možda srodan jeziku Barbacoa. Sačuvale su se ruševine njihovih građevina na više mjesta; kod Trujilla su ruševine njihova glavnog grada Chanchan. Ostatci njihove civilizacije (fresko-slike i keramika) daju obilježje jednom kulturnom razdoblju prije Inka. Danas su pod imenom Ch. poznate zemljane vaze starog Perua, vrlo raznolika oblika i majstorske izradbe: dvostruki, tro­ struki, pa i peterostruki vrčevi, čcsto u obliku bilja ili ži­ votinja; neki daju i poseban glas, kad se iz njih lije tcku­ ćina, obično životinje, koju predstavljaju. CHINANDEGA, 1. okružje republike Nicaragua na Pa­ cifiku. Na 5.200 km2 živi 64.468 stan. (1930), od kojih je šestina bijelaca. Doseljenici su razvili plantaže kakaoa, sla­ dorne trske i kave, a stoku gaje i Indijanci. - 2. Glavni grac! istoimenog okružja, trguje proizvodima okružja izvozcći ih željcznicom u luku Corinto na Pacifiku. Ima 17.697 stan. (1930) N. Ž. CHINCHA, 1. skup pustih otoka i otočića u peruanskom 2 (;CDNOVAT A Hli\lERA, ChiJnaera mOn.'drllosa, morska riha prečn011SLt zaljevu Pisco s ukupnom površinom od 150 km • l'\a njima su bilc goleme hrpe guana, visoke do 30 m, ali su u vrc­ (čudnovata menu od 1840 do 1874 iscrpene; 2. izumrlo pleme naprcdnih CHIMAERA MONSTRUOSA himera), riba Indijanaca na obali republike Peru u pokrajini Ica; 3. pret­ prečnousta čudnovate iz hrpe holocefala; debele je i glavc kolumbovske ruševine na pcruanskoj obali u pokrajini Ica. očima među očima s velikim bez kapaka, mužjak ima Najviše spomenika ima u okolici grada Ch. Alta nedaleko tanku izraslinu, u ustima nekoliko zubnih ploča (gore lt malc luke Ch. Baja, koja ima željcznički spoj s gradom dolje 2), a škržna je pukotina pokrivena kožnim poklop­ Ica. N. Ž. cem. Ta riba glatke kože naraste do 1 m. Rcp joj se nitasto CHINCHILLA -+ Činčilja. produžuje, pa je zbog toga zovu i »morski štakor«. Rado CHINDE, lučki grad na plovnom rukavu Chinc!e na ušću živi u dubljini mora i hrani se školjkašima, racima i sitnim rijeke Zambezi u Portugalskoj istočnoj Africi. Izvozna luka malenim ribama, a jaja su joj u rožanoj lupini. K. B. za britansku Rodeziju, slobodno carinsko područje, blizu kruŠČ1čnica l\-leđu CHIMAPHILA, biljni rod iz por. (v.). zlatne i bakrene poljane, ima 3.894 stan. (1935), naj više malobrojnim vrstama ovoga roda najraširenija je Ch. urođcnika. A. :Vl. S. umbellata (L.) D. C., koja raste najčešćc na pjesko­ istočne CHINDWARA, krajina i okružjc u srcdišnjim pokraji­ vitom tlu u borovim šumama srednje, sjeverne i nama Indijc s 12.000 km2 i 573.272 stan., Hindusa i nešto Evrope, srednje Azije i Sjeverne Amerike, pa prema tome muslimana. Sjeverni dio je gorovit (900 m) i šumom pokrit, idc u skupinu cirkumborealnih elemenata. U flori Hrvatske srednji je visoravan od 600 m, a južni je najniži (330 m) i nije zapisana. Kao trajna biljka razvija se u obliku niskog veoma plodan. Uzgajaju se pamuk, žito, nijarice i konoplja, polugrma ovainih i na rubu pilastih listova. Na poscbnoj gaje se goveda, ovce i koze. Obrt prerađuje vunu i pamuk, uspravnoj stapci razvija sc rahli cvat malobrojnih plosnato mjed i svilu. N. Ž. zvoncastih cvjetova, kojima sc ocvijeće sastoji od pet la­ CHINGLEPUT, 1. okružje na JI obali Indije. Većinom pova i pet ružičastih i dobrim dijelom slobodnih latica. hindusko stanovništvo gaji rižu, žita, šećernu trsku i ba­ Prašnika ima 10. Plod je tobolac. Zimzeleni se dijelovi ove 2 vrlo lijepe biljke upotrebljavaju kao lijek - FoNa Chima­ nane. Na prostoru od 2.824 km živi 1,493.058 stan. (1921). -- 2. Grad i središte istoimenog okružja, 58 km jugozapadno phi/ae, koji liječi pojačavajući izlučivanje mokraće kamcncc od IVladrasa, na pruzi Madras-Pondichery. G. 1921 imao u bubrezima i slične bolesti. Ovaj sc lijek vrlo mnogo upotrebljava u Sjevernoj Americi. U novije se doba je 11.763 stan. M.š. CHIN-HILLS, vrlo šumovit planinski kraj (1500-2700 mnogo uzima tekući ekstrakt ove biljke kao lijek protiv m) u zapadnoj Burmi. Planinski vijenci se pružaju SZ-JI šećerne bolesti. F. K-n. pješča­ CHIMAY, knezovi, dobili su imc po istoimenom gradu i sastavljeni su od tercijarnih naslaga (vapnenci i nici). Rijetko anamitsko stanovništvo gaji razne žitarice, u belgijskom Hennegau. Kneževski naslov Ch., najprije voće 1486 podijeljen porodici Croy, došao jc nasljedstvom 1004 rižu, i vodi trgovinu razmjenom dobara. 1'\ a 20.700 km2 živjelo je 1921 g. 110.079 stan. na grofa Filipa Riqueta de Caraman (1777-1835), čiji je predak Paul de Riquet sagradio južnofrancuski kanal CHIN-KlANG -+ Čin-kiang. Langucdoc; Filip se oženio gospođom Tallien, rođenom CHINO (Chini, Kino), Eusebio, * Segno (u juž. Tirolu) Španjolkom, koja se potkraj francuske revolucije istakla 10. (kršten) I. 1645, t Magdalena (misijska postaja) kao »!Vladame Thcrmidor«. U toj porodici rocleni knez 15. III. 1711, talijanski isusovac (od 1665). Znamcnit mi­ josip od Ch. (1836-92) pripadao je - kao i njegov otac sionar Indijanaca u sjevernom Mexicu i Kaliforniji, vri­ istoga imena (1808-86) - istaknutim belgijskim kaloii­ jedan gcograf i kartograf. Dokazao je, da je Donja Kali­ čkim političarima (od 1884 bio je ministar vanjskih po­ fornija poluotok, no poslije se sumnjalo o tom, pa su po­ slova). novno donijeli dokaze neki isusovci, među njima i naš CHIMBORAZO, 1. davno ugasli vulkan od 6310 m vi­ Konšćak. Važne uspemene, kojima je dao neobičan na­ sine. Humboldt ga je smatrao najvišim vrhom na Zemlji. slov Favores celestiales, izdao je u engleskom prijevodu Diže se sa 4000 m visoke grbine zapadnih Anda u republici H. E. Bolton (Cleveland 1919), a španjolski original Nije­ Ecuadoru, a nalik je na pet sraslih stožaca. Pokrit je vje­ mac E. Boese (Mexico 1922). (~Chini) čnim snijegom do 4700 m visine, a na bokovima su brojne LIT.: P. Stitz, Ka/ifornische Briefe des P. Eusebio Kino nach der oberdeufschen Provinz, 1683-85, II Archivum Historicum SocIc­ morcne i prostrani izlivi stvrdnute lave. Humboldt i Bon­ tatis Jesu, Rim 1934, tu je novija literatura; F. Ricci. II Padre Eusebio pland dospješe 1802 do 5917 m, a Whymper 1880 i H. Chini, Esp/oratore eMissionario della California e dell' Arizona. Milan !Vleyer 1903 do samog vrha. 1930; Sommcrvo~el, Bibliothi!qlle, IV., 1893. M. v. 2. Pokrajina u republici Ecuadoru, 6.161 km2 i 327.190 CHINOOK, topao zapadni vjetar, vrlo promjenljive ja­ stan. (1936), glavni grad Riobamba (23.486 stan.). Planinska čine s izrazitim osobinama fena; puše povremeno i po više je zemlja s velikim kotlinama među vulkanskim brdinama, dana na istočnoj strani visokoga gorja Rocky Mountains u CHINOOK ­ CHIQUITOS 729 sjevernoj Americi; uzrokuje u zimsko doba znatan porast temperature i vrlo naglo kopnjenje snijcga. M. K-o. CHIOCOCCA je biljni rod više vrsta broćikovica, a uspijeva u tropskoj Americi. Tako je na pr. Ch. racemosa Jacq. mali grm ili penjačica s nasuprotnim kožnatim za­ šiljenim i sjajnim lišćem. U grozdu okupljeni cvjetovi su bjelkasto žute boje i vrlo lijepa i ugodna mirisa, a plod je poput snijega bijela boba s dvije sjcmenkc. Od vrste Chio­ cocca anguifuga Mart. koru su nekad mnogo cijenili kao dobro sredstvo protiv ujeda otrovnih zmija, a u trgovini je dolazila pod imenom Cortex Caincae. B. A. CHIOGGIA, gradić i jedno od najvažnijih talijanskih ribarskih naselja. Leži na južnom kraju Mletačke lagune. Grad je sagrađen na otočiću, koji je mostom spojen sa susjednim kopnom. Kroz samo mjesto vode kanali, kOJi podsjećaju na susjedne ,1\1Ietke. Glavne su gospodarske grane ribolov, pomorstvo i trgovina poljodjelskim proiz­ vodima, u prvom redu povrćem. Stanovnici su poznati po svojim naročitim nošnjama i osobinama dijalekta, a nji­ hovi brodovi po šarcnim jedrima - to su na svim dijelo­ vima naše obale poznati ćozoti (»chiosotti«). Zbog lijepog položaja, različnih znamenitosti, a osobito zbog lijepoga morskog žala Ch. je poznata i kao morsko kupalište. Sje­ dište je biskupa. Općini pripada i susjedno selo Sottoma· rina, poznato po lijepom morskom žalu i dobrim riba· rima, kao i selo Brondolo. Općina ima 42.569 stan. (1936). Od umjetničkih spomcnika ističe se katcdrala, koja sc KOMODA U CHIPPENDALE STILL; spominje već u 11. st., ali jc kasnije pregrađivana. Vjero­ s b ..lrokl1im i rokoko motivima oko 1790 ~. II PhiLl.delphiji jatno je ovdje postojalo naselje već u rimsko doba. J. R-ć. pcndaleov stil. Taj ~e ukus proširio i u Sjev. Ameriku, Njemačku i NizozelT1sku. U Irskoj se razvila ~ oslanjajući se jako Ila Francusku ­ vcom,:! bO~_l,ato ornamentirana nuzvrsta toga stila, koja Ztlto i nosi ime irski Ch. LIT.: Clauston. The Ch. period in English furniture, London 1897; J. Munro BdI, Ch., Sheraton and IIepplewhite, London lYOO; O. Bra­ ekett, T. Ch .. London 1Y24; E. J. Layton, T. Ch., London lY28. F. C. CHIQUIMULA, 1. okružje na JI srednjoameričke repu­ blike Guatemale, nedaleko granice Hondurasa, u kojemu na 2.357 km" živi 126.710 ljudi (1936), koji se bave pretežno gajenjem dubana i stočarstvom; 2. glavni grad istoimenog okružja, ima 4860 stan. (1931). U blizini su ostatci ranijeg grada, koji je uništen potresom. N. Z. CHIQUINQUIRA, grad u južnoameričkoj republici Ko­ lumbiji, 2650 m nad morem i 115 km )10. S od glavnoga grada Bogota, s kojim ima željezničku vezu; ima 34.807 stan. (1928). U gradu je svetište Majke Božje, kojoj do~aze hodočasnici iz Kolumbije i Venezuele. N. Z. CHIQUITOS, indijansko pleme u Boliviji, istočno od Anda, u departamentu S. Cruz. Zive u gorovitom kraju (do 1200 m), koji je po njima i prozvan. U zdravom stočarstvo, (Foto Alinari) podneblju viših dijelova cvalo je nekad ra­ CHIOGGIA. Canale elella Vena tarstvo, kopanje zlata (kod S. Miguela) i tkanje pamučnih tkanina, ali se današnji ostatci Ch-a, na broju oko 20 CHIPIEZ, Charles, * Ecully (Rhone) ll. I. 1835, t Pariz tisuća, bave poglavito lovom i ribolovom. Potkraj 17. st. Učio 9. XI. 1901, francuski arhitekt i arheolog. je u Lyonu pokrstili su ih isusovci i osnovali među njima pravu mi­ i Parizu, gdje mu je bio učitelj Viollet-lc-Duc. Kao arhitckt sionarsku državu, koja se održala do 1768. Zaslugom izveo je nekoliko grobnih spomenika i građevina, a kao isusovaco. ima ondje i danas jezik chiquitano prvenstvo arheolog priklonio se osobito rekonstruiranju antiknUl gra­ pred španjolskim; u tom su jeziku znatne razlike u go­ đevnih spomenika (Salamunov hram u Jeruzalemu i velika voru muškaraca i žena, sprezanje mu je razmjerno siro­ dvorana u Karnaku). Važna su i danas još mnogo cijenjena mašno, a nema ni padeža ni imena za brojeve veće od njegova djela: Histoire critique des origines et de la for­ mation des ordres grecs, Pariz 1876, i Histoire de l' art dans l'antiquite, Pariz 1882-1899, koje je posljednje napisao u zajednici s G. Perrotom. LIT.: E. Vial u Thieme·Beekerovu AtEK, VI., Leipzig 1912. A. Sch. CHIPPENDALE, Thomas, * Ot!ey (Yorkshire) 1718, t London 1779, engleski umjetni stolar. G. 1749 otvorio je u Londonu trgovinu pokućstva, koja je stekla najveći ugled, Od 1760 bio je član »Society of Arts«. U stilu sc povodio za strujom svoga vremcna: isprva se prislanjao na barok (Queen Anne-stil) i na francuski rokoko, a doskora se priklonio manje bujnomu stilskom obliku, koji je s vre­ menom pokazivao već i tendencije novoklasicizma na pomolu. Ch., čiji je posao nastavio njegov istoimeni sin (1750-1823), ostado je niz izvornih crtarija. Najbogatiji pregled o nje~ovu radu (ili barem o tipovima pokućstva, što ih je on stavio II promet) pruža nam njegovo 1754 izd~lno djelo The Gentleman and Cabinef j\-lakers Director (nanovo tiskano 1889 u Engleskoj, 1896 u Njemačkoj), koje jc i dalje u novim izdanjima donosilo daljne dopune. Ch. .ie mnogo ra"dio u zajednici s arhitektom Robertom Ad!\mom (1728-92), koji je bio novoklasicistički orijentiran. Sam je priznavao, da ga jc mnogo naučio bakrorezae Mathias Oarly. Ipak nije Ch. davao mnogo pobude. iakCl. se bezuvjetno osjećao umje"tnikom. Uza sve to svijet se navikao svemu pokućstvu sličnog obilježja davati etiketu Chip· CHIPPENDALE STOLCI OD MAHAGO"I.IA OKO 1764 GOD. 730 CHIQUITOS - CHLADNI

rađuju pamuk, svilu i kovine. Zemlja daje i nešto zlata. Na slanom tlu u južnom dijelu okružja dobro uspijeva kokosova palma. N. Ž. CHITRAL -+ čitra!. CHITTAGONG, l. okružje u brdovitom primorju jugo­ istočne Bengalije (Indija). Klima se odlikuje visokim tem­ peraturama i velikom količinom oborina. Stanovništvo se bavi ratarstvom, a u šumama ima mnogo zvijeri. Na pro­ storu od 6.467 km2 živi 1,797.038 stan. (1931). 2. Glavni grad okružja i važna luka na rijeci Kamaphul. Ima 53.156 stan. (1931), većinom muslimana. Ch. je i luka Assama i zapadne Burme. Izvozi jutu, pamuk, rižu, čaj i različite rude, a uvozi fabrikate. M. Š. CHIUDINA, Jakov -+ Ćudina Jakov. CHIVILCOY, grad u Argentini, 150 km na Z od Buenos Airesa, usred plodne i bogate okolice, koja rodi kukuruzom i pšenicom, gaji stoku (ovce), prerađuje brašno i proizvodi žestu; ima 56.957 stan. (1937), mnogo Talijana. N. Ž. CHLADNI, Ernst Florens Friedrich, * vVittenberg 30. XI. 1756, t Breslau 4. IV. 1827, njemački fizičar. Svršivši pravne nauke posvetio se proučavanju akustičkih problema i gla­ GIORGIO DE CHIRICO. Na obali zbi. Nasuprot mišljenju svojih suvremenika C. je prvi do­ kazivao kozmičko porijeklo meteora. Poznate pješčane slike jedan. Ch. su srednjega stasa i brončane boje, a osobito na pločama opisao je g. 1787 i iz,:ađ~o ih na mno.gi~ »a~~.­ vole_)Jles i glazbu. , stičkim predstavama« u NjemackoJ, Francuskoj ! ItahJ!. CHIRICO Giorgio de, * Volo (Grčka) 10. VIl. 188e;, Uzdržavao se od prihoda takvih predstava i predavanja slikar talija~skog podrijetla, jcdan od preteča nadrfalizma, t:astupajući i kao umjetnik s glazbalima, koje je sam izu­ književnik i kritičar umjetno­ mio. Njegovi se pokusi izvode tako, da sc gudalom (v. sl. sti. Polazio je tečajeve crta­ 1.) ili udarcima uzbude vlastiti titraji ploča ili membrana, čke uči škole u Ateni, zatim koje su pijeskom posute i zgodno učvršćene. Na čvornim na munchenskoj akademiji. lT se crtama pijesak sakuplja, a na ostalim ga mjestima ploča Italiji kopira stare majstore. izbacuje. Titranje membrana brzoglasne slušalice, zvučnika, Od 1911 do 1915 radi u Pari­ mikrofona s kondenzatorom možc se istraživati i s pomoću zu, gdje se upoznaje sa Ray­ ove metode. N a sl. nalom, Apollinaireom i Picas­ 2. fotografirane su pje­ Vraća som. se u Italiju, ali od ščane figure na okru­ 1924 živi stalno u Parizu. Na gloj, duž ruba učvršće­ njegove rane radove utjecali noj ploči, kako ih je su Piero della Francesca i dobio američki akusti­ Paolo Uccello (antikni hramo­ čar D. C. Mmel'. ­ vi, pusti gradski trgovi s du­ Backhaus je s pomoću bokom perspektivom i nagla­ ove metode ispitivao šenom plastikom, oštrom ra­ titranjc kućice gusala fantastičnim svjetom i sjena­ (sl. 3). Chladnijeve sli­ ma). Zatim upoznaje mun­ ke se mogu načiniti i chenski simbolizam. Od 1924 Sl. 1. POSTANAK PJEščANE SLIKE. na pločicama, koje su GIORGIO DE CHIRICO do 1930 traje njegovo nadrea­ uzbuđenje gudalom isječene iz nekih ledaca lističko razdoblje. Posljednjih (kremena, turmalina). U visokofrekvcntnom električnom deset godina, pod utjecajem Renoira, radi mrtve prirode i polju, radi piezoelektričnog djelovanja, mijenja ovakva aktove. Izrađivao je makete za kazališne dekoracije. Po­ pločica debljinu i oblik, t. j. titra s frekvcncijom polja. znato je njegovo književno djelo u prozi Hebdomeros Pospe li se likopodijevim prahom, nastaju na njoj Chla­ (1929), a napisao je mnoge umjetničke kritike. LIT.: R. Huyghe. Les contemporains, Pariz 1939. V. H-n. dnijeve slike, ako je frekvencija polja jednaka kojoj vla­ stitoj frekvenciji pločice. Slike 4 a, b, c, d pokazuju CHIRIQUI, zapadna pokrajina u sjeverozapadnom dijelu neučvršćenoj pločici, srednjoameričke km~ snimke ovog pojava na kvarcovoj republike Panama, ima 10.200 i 76.918 koja ima dimcnzije 30 X 30 X 8 mm i koja je iz ledca stan. (1930). Njezinom sredinom prostire se šumovita Cor­ izrezana smjerom optičke osi. Kod ovih pokusa smjer dillera de Ch. s ugaslim vulkanom Ch. (3.433 m). Na sje­ električnog polja podudarao se sa smjerom optičke osi. vernoj obali je velik zaljev Ch., zatvoren otocima. Na Frekvencije pločice bile su redom: 130.000 (4a), 205.000 (b), plantažama rode banana, kava i duhan. Razvito je sto­ 187.000 (e), 254.000 (d) titraja u seko U slijedećim slikama čarstvo. Nalazišta zlata i kamenog ugljena još su neisko­ 4e, f, g snimljeni su Chladnijevi likovi na kvarcovim ploči­ rišćena. Glavni je grad David na južnoj obali. N. Ž. cama, kojc su brušcne okomito na optičku os. Električno CHIROPTERA -+ Netopiri. polje djelovalo je smjerom širine pločica. Frekvencije su CHIROTERIUM (izumrla životinja), poznati su .otisci bile: 134.000 (4e), 227.000 (f), 273.000 (g) titraja u seko ­ nogu s pet prsti. Prednje noge su za polovinu manje od Teorija titranja ploča težak je matematički zadatak. Inte- zadnjih. Otisci nogu su značajni za gornji dio sred. Bunt­ sandsteina u sred. i juž. Njemačkoj (hiroterijski slojevi, pješčanici). Na osnovu tragova pokušao je Soergel rekon­ struirati životinju. Po pandžama na nogama moglo se zaključiti, da je Ch. mesožder. Veličina životinje varira između 1X do nekoliko m. F. Š. CHISHOLM, grad u USA, 8.308 stan. (1930), u sjeveroza­ padnoj državi Minnesoti; pravo je hrvatsko mjesto, jer ima Hrvata sa Slovencima preko polovice, tako da je stalno gradonačelnik Hrvat, kao i više odbornika i činovnii'-a Hrvata i Slovenaca. U mjesnim školama je dvadesetak uči­ telja i učiteljica naše krvi. U privatnim zanimanjima Hrvati su također obilno zastupani. M. B. CHISINAU -+ Kišinjev. CHITALDROOG, najsuše okružje urođeničke države Mvsore u Prednjoj Indiji, naseljeno gotovo samim Hindu­ SI. 2. PJEščANE SLIKE NA OKRUGLOJ PLOčI sinla, koji gaje pamuk, lan, pšenicu i šećernu repu, a pre­ (po D. C. Milleru); frekvencije: 9i7 (a). 2460 (b) CHLADNI - CHLUMECKY 731

CHL:t;DOWSKI, Kazimierz, * Lubat6wka 23. II. 1843, t 20. III. 1920, poljski političar i pisac. Pravničke je nauke svršio u Pragu i Krakovu; zatim je činovnik u namje­ sništvu u Lavovu i pisac radikalnih književnih nazora, koje je kasnije ublažio satirom (Zwierciadlo glupstwa, 1877). Premješten u Beč kao tajnik ministarstva za Gali­ ciju ostaje ondje 18 godina i postaje 1899 ministar. Umi­ rovljen 1900 vraća se književnosti i piše iz povijesti umje­ tnosti niz djela, koja su prevedena na mnogo stranih jezika: Siena (1904), Dw6r w Ferrarze (1907), Rzym, ludzie Odro­ d~enia (1909), Rzym, ludzie baroku (1912), Rokoko we Wloszech (1915), Historje neapolitaTiskie (1918), Ostatni Walezjusze (1920). Memoari su mu pohranjeni u Jagiel­ lonskoj knjižnici u Krakovu. J. B-ć. Sl. 3. CHLAOI'\IJEVA SLIKA NA GUSLAMA I fREKVEI'\CIJA 1l'Jl! CHLOASMA (grč.) se nazivaju tamno smeđe pigmen­ gracija diferencijalne jednadžbe, koja ovdje dolazi, uspjeia tacije kože, koje nastaju zbog smetnja u žlijezdama s unu­ Je za ploče, koje imaju oblik kruga, kvadrata, pravokutnika, tarnjim izlučivanjem, najčešće na čelu za vrijeme trudnoće, romba, trokuta i elipse. D. P-Ć. rjeđe OKO usta kod djevojaka (uz smetnje u unutarnjim CHLADNIT -+ Hladnit. spolnim žlijezdama). Slične su pigmentacije poznate kod CHLAPOWSKI, Dezydery Adam, * Turew 23. V. 1788, oboljenja jetara, pa i kod dugotrajnih bolesti, koje tjelesno t 1879. Vojničko je obrazovanje stekao u Berlinu; 1806 po­ iscrpljuju bolesnika (tuberkuloza, rak i t. d.). F. K. maže pri stvaranju počasne garde za Napoleona; sudjeluje CHLOPICKI, Jozef Grzegorz, * Kapustyn 14. Ill. 1771, u napoleonskim vojnama i (1809) kao miljenik Napoleo­ t Krakov 30. IX. 1854, poljski general i diktator. Od naj­ nova dvora dobiva barunat. Povukao se 1815 na porodično mlađih je dana u vojsci, najprije kao dobrovoljac, zatim imanje, kojim upravlja po škotskom i engleskom uzoru. služi u poljskim i na silu u ruskim četama. LT poljskoj Sudjeluje kao general u poljskom ustanku 1830/31 izvoj­ legiji 1797 satnik, 1798 bojnik pod generalom Dqbrowskim štivši tri pobjede nad Rusima. Zatim se ponovno posvećuje u Italiji. Napoleon ga je imenovao 1807 pukovnikom; rato­ gospodarstvu, 1848 sudjeluje u političkom životu, podržava vao je u Španjolskoj 1808-12. Neustrašiv je, hladnokrvan 1843-1865 "Przeglqd Poznanski«. Ostavio je iza sebe me­ i bravurozan kao ratnik. G. 1809 general brigade, odliko­ moare i traktat o gospodarstvu. J. B-ć. van, nagrađivan, imenovan barunom. Sudjeluje 1812 s po­ CHLEBOWSKI, 1. Bronislaw, * Varšava 10. XI. 1846, vislanskom legijom u pohodu na Moskvu; teško ranjen t Varšava 28. III. 1918, poljski kritičar i književni histori­ podnosi ostavku. Od ruskog cara Aleksandra postavljen čar, profesor varšavskog sveučilišta. Djela mu se odlikuju 1814 za generala l. divizije poljske pješadije daje 1817 objektivnošću, nastoji, da kritičko-psihološkom metodom ostavku radi sukoba s velikim knezom Konstantinom, zbog uđe u život autora na osnovi perspektive historijske poza­ čega je kod Poljaka postao naročito popularan kao patriot. dine i piščeve sredine u duhu Tainea i Rittera. Urednik U poljskom ustanku 1830, kojemu je nerado pristupio. enciklopedičkog djela Slownik geograficzny Kr6lestwa pol­proglasio se diktatorom. Nije vjerovao u uspjeh ustanka, skiego i kraj6w przyleglych (1879-1902). Glavno mu je a nadao se, da će se stišati bez sukoba s ruskim četama. djelo Literatura polska 1795-1905 jako gl6wny wyraz zycia Sprečavao je ratno opremanje poljske vojske, a kad je car narodu po stracie niepodleglosci. Obradio poljsko pjesništvo Nikolaj tražio bezuvjetnu predaju, odstupio je kao dikta­ u 16. st. i isto nakon 1863 za petrogradsku enciklopediju tor (17. I. 1831), no pristao je, da bude savjetodavac knezu slavenske filologije, koju je uređivao V. Jagić. Radziwillu, koji je imenovan vrhovnim vođom ustanka. 2. Stanislaw, * 1835, t 1884, poljski slikar, rođen na Po­ Nejedinstvenost vodstva razlog je neuspjehu ustanka. Ch. dolju, odgojen u Odesi kod ujaka, učio je slikarstvo u Pe­ teško ranjen u obje noge kod Grochowa otpremljen je u trogradu, zatim u Munchenu i Parizu. Ratni slikar. Od Varšavu. zatim u Krakov, gdje više nije sudjelovao u poli­ 1865 dvorski slikar sultana Abdul-Aziza. U Parizu je od tičkom životu. J. B-ć. 1876, a od 1880 u Krakovu. Slike mu se nalaze u Moskvi, CHLOROPHORA, biljni rod iz por. dudovki sa dvije u Chantillyju i u Krakovu. Najpoznatije su: Osvojenje \Tste, koje kao razvijeno drveće imaju široke i čitave li­ Carigrada od Mehmeda II., Ahmed III. u lovu, Smrt stove incugledne jednospolne i dvodomne cvjetove; oni su Vladislava Varnenčika, Sobieski kod Beča, Djevica Orle­okupljeni u manje više zbijenim, vrlo često okruglastim anska u tamnici, Kozački izaslanici kod Katarine II., Wit cvatovima. Ch. tinctoria (L.) Gaud., futeiba, žuto drvo, iz Siwosz. J. B-ć. Istočne Indije i iz Južne i Srednje Amerike, ima poput sumpora žuto drvo, iz kojega se dobiva žutilo morin. Upotrebljava se za bojenje vune. Ch. excelsa Benth. et Hook iz trop­ ske Afrike daje tvrdo, čvrsto i teško drvo odum. F. K-n. CHLOROPHYTUM -+Vesika čuperasta. CHLUMECKY, Johann, barun, * Za­ d.ar 23. III. 1834, t Sankt Leonhardt kod Bad Aussee ll. XII. 1924, austrijski poli­ tičar, sin čcškog činovnika, koji je 1827 stekao plemstvo. Pravne je nauke svršio u Beču. Sudjelovao je kao dobrovoljac u e ratu 1859 i bio u sudačkoj službi do 1868, a b a 2. VIII. 1868 imenovan dvorskim savje­ tnikom i podnamjesnikom u Moravskoj. Kao član bečkog parlamcnta i moravskog sabora u političkom je životu djelovao u doba, kad se Austrija kretala sad fede­ ralističkim, a sad liberalno-centralističkim smjerom. Postao je 25. XI. 1871 ministar poljodjelstva u kabinetu Ad. Auersperga, a 19. V. 1875 ministar trgovine. LT kolo­ vozu 1879 odstupi povodom obrazovanja kabineta Taaffe s jednim dijelom mini­ starstva Sremayera. G. 1885-93 je pot­ predsjednik, a 1893-97 predsjednik parla­ d e f 9 menta te od ožujka 1897 član gospodske kuće. Sl. 4. CfiL\ONIJF.Vl LJKOVI I'\A PLO(:lCA"L\ OD KVARC.'" Živo je sudjelovao i u književnom i (pokusi i snimke O. Pejnovića 1935) glazbenom životu. 732 CHLUMECKY - CHODO\VIECKI

LIT.: B. Bretholz, Johann Freiherr von Chlumecky, Neue oster' oživljavati njezinu prošlost. Po tome ga smatraju pravim rcichische Biographie., IV., Beč 1927. J. N. nacionalnim pjesnikom. CHMEL, Josef, * Olomouc 18. III. 1798, t Beč 28. XI. BIBL.: Zbirke pjesama: En la aldea, 1895; Epopeya del Morro, povjesničar. 1899; Alma America, 1906; Fiat lux! 1908; El Dorado, epopeya sel­ 1858, austrijski Od 1834 arhivar tajnoga dvor­ vaje, 1908. Beču, skog arhiva u postao je 1846 zamjenik njegova upra­ LIT.: A. Gon:d.lez BIanco, Escritores representBtivDS de America, vitelja. Za teških sukoba između Hrvata i .Madžara 1846 1I1adrid 1917. J. An-,. izdao je zbirku Aktenstiicke zur Geschichte Kro.a~ie,:,s un~ CHOCHOLOušEK, Prokop, * Sedlec kraj Tibora 18. Slavoniens in den Jahren 1526 und 1527, u kOJoJ Je prvI II. 1819, t Nadejkov 5. VII. 1864, češki književnik i no­ put objelodanio spise o izbornom saboru u Cetinu. G. vinar. Živio je slobodnim, pustolovnim životom, pa je do­ 1838 dao je u držaVili arhiv u Beču prenijeti dio dubro­ sta i putovao (po Italiji, Dalmaciji i Crnoj Gori). Istakao vačkog arhiva. se romantičkim pripovijetkama sa sadržajem iz češke po­ BIBL.: Regesta chron.-dipl. Ruperti, regis Romanorum, 1834; Regesla vijesti i iz borbe južnih Slavena s Turcima (Ćernahorci, chron.-dipl. Friderici III., 2 sv.. 1838-40; Geschichte Kaiser Friedrich" 1843, iJih, 1862-1878, zbirka u 3 dijela; u potonjoj i Po­ und seines Sohnes }Jaximilian l., 2 sv., 1840-43; Der osferreichische s/edni kral bosenskY). Zbog toga su ga vrlo rano prevodili Geschichtsforscher, 3 sv.. 1838-42; AktenstiJcke und Briefe des Hauses već Habsburg im Zeitalter Maximilians l., 3 sv., Mon. Habsburgica, 1.-3., na hrvatski. Prijevodi su tiskani u »Daniei ilirskoj« 1854-58. J. š-k. 1844, zatim u »Nevenu«, »Slavoneu«, »Naše gore listu«, »Bosiljku« i »Viencu«. a prevodili su ga Mirko Bogović U), CHMELENSKt, Josef Krasoslav, Bavorov 7. I. 1800, * .Mirko Divković, Hinko Gregorčić, Josip Rieger i Makso Prag 2. I. 1839, češki književnik. Gimnaziju učio u Č. t Kuntarić. Lj. J-e. Budjejovicama, doktorat je prava postigao u Pragu, gdje je služio kao sudac. Prijateljevao je s češkim romantičnim CHOCO, 1. primorsko gorje u Kolumbiji, odijeljeno od izgrađeno pjesnikom F. L. čelakovsk)'m, koji se ugledavao na narodno zapadnih Cordillera rijekama Atrato i S. Juan, u tercijaru, visoko oko 1800 m, slabo poznato. Na J se ističe pjesništvo. I u pjesmama Chmelenskoga osjeća se utjecaj zaliv Bahia de C. Indijansko stanovništvo imena Ch. odu­ češke narodne pjesme, ali ne u tolikoj mjeri. Njegovi su vijek je primitivno, a pleme Catio na S je najviše zaostalo. pjesnički motivi ljubav prema dragoj, prema domovini, 2. Intendancija republike Kolumbije, 47.000 km2 i 85.399 slavenstvu, ljepoti prirode i pjesništvu. Ch. je tiskao stan. (1936), u toplom i vlažnom području Ch., bogatu šu­ četiri zbirke svojih lirskih pjesama i dva zbornika svojih i tuđih mom i rudom, osobito platinom. Glavni je grad Quibd6 pjesama. Osobito su vrijedni zbornici Venec ze sa 21.916 stan. (1928). N. Ž. zpevu vlasteneckych, 1835-37, i Kytka, 1836-38, jer su u njima osim pjesama zabilježene i njihove melodije, koje CHODAKOWSKI, Zorjan Dol«;ga -+ Czarnocki Adam. su uglazbili češki skladatelji na narodni način, pa su tako CHODKIEWICZ, Jan Karol, * 1560, t Hoćim 24. IX. češke pjesme lakše prodirale u narod. Chmelensky i njegov 1621, vojskovođa poljski, veliki hetman litavski, grof na prijatelj F. J. Škroup, skladatelj, stvorili su i prvu origi­ Szklowie, .Myszy i Bychowie, učio u isusovačkoj akademiji nalnu češku operu Dratenik (Kotlokrp, 1826) i uz to u Ingolstadtu filozofiju i pravo, posvetio se vojničkoj kari­ još dvije narodne opere (Oldrich a Božena, 1828, i Libušin jeri i odlikovao se kao strateg i vanredan organizator. U sTiatek, 1834). Ch. se istakao i kao književni, kazališni i borbama protiv Švcda izvojštio niz pobjeda, glavnu kod glazbeni kritik finoga ukusa. Prevario sc u kritiei .Miehina Kirchholma (27. IX. 1605), gdje je s 4000 vojske potukao ».Mija«, jer je djelo ocijenio negativno. Lj. J-e. 14.000 Šveda, pobivši CHMIELOWSKI, 1. Adam, * Igolom kod Krakova 20. 9000 ljudi i osvojivši 60 VIII. 1846, t Krakov 25. XII. 1916, slikar i redovnik poljski. zastava i 12 topova. N e­ Sudjelovao u ustanku 1863, iz uza u Olomoueu pobjegao, uspjesima u ratovanj II u bitki ranjen, amputirane mu noge. Učio od 1865 slikar­ protiv Moskve (1611 do stvo u Varšavi, Gentu, Parizu i .Mi.inchenu. Nakon slikar­ 1618) nije kriv Ch., koji skih uspjeha u Varšavi preselio se u Lavov. Stupio 1880 je bio nemoćan prema u isusovački red, kasnije među franjevce kao brat Albert neredima u Poljskoj. u Krakovu, gdje je davao sklonište beskućnicima i osnovao Potkraj života branio Hoćim zajednicu trećoredaca albertinaca (1888) i albertinaka je s vojskom od (1890). Izdao Vodič za III. red sv. Franje i radio 28 godina 70.000 vojnika protiv organizirajući svoju zajednicu. Tek iza smrti brata Alberta 160.000 Turaka i 60.000 Tatara (1620), no prije nastale su družbe braće albertinara i sestara albertinka u duhu osnivača na temelju crkvenog odobrenja 1928. Sada svršetka borbe umro je. Njegova je energija bi­ postoji 15 domova braće albertinaca i 46 domova alberti­ naka. Ch. je kao slikar bio slab crtač, ali vanredan kolo­ la brutalna i bezobzir­ čega rist. Ide među prve umjetnike, koji su u poljsko slikarstvo na, zbog nije bio unijeli impresionizam. među vojnicima popu­ laran (zvali su ga Bei­ 2. Piotr, * Zawadynce 1848, t Lavov 22. IV. 1904, histo­ zebubom). Još za živo· ričar poljske književnosti. Učio filozofiju i povijest knji­ ta je bio slavljen od ževnosti u Varšavi i Leipzigu (doktorska radnja; Die Bedin­ književnika i propovje­ gungen der Entstehung des Willens). Radi prenapornog DANIEL CHODOWIECKI dnika poljskih. Gundu­ po portretu Antona Graffa rada kao privatni učitelj obolio na prsima i živio u Zako­ lić Berlin, Akademie der Klinste mu, historijski ne­ panom. Odbio (1882) katedru poljske književnosti u Var­ opravdano, pripisuje u šavi, jer nije htio predavati ruskim jezikom. Tek 1903 svom »Osmanu« pobjedu kod Hoćima, no pobjede nije postao je profesor istoga predmeta na sveučilištu u Lavov~. bilo, jer se sultan Osman povukao u Carigrad radi pob~me LJ ređivao je »Biblioteku najodličnijih djela evropske knJI­ u turskoj vojsci. J. B-e. ževnosti« (od 1878) i »Ateneum« (od 1881 do 1897), sura­ CHODOWIECKI Daniel * Danzig 16. X. 1726, t Berlin dnik »Velike ilustrovane enciklopedije«, izdao mnogo polj­ 7. II. 1801, njemački slika; i grafičar. Otac ga pošalje u skih autora od 17. do 20. st. Autor monografija o .Miekie­ Berlin, da kod njegova rođaka Ayrera uči trgovinu, no \\iezu, Hoffmanovoj, Žmichowskoj, Kraszewskom. U kri­ uči tici sljedbenik Taineove teorije o rasi, sredini i historij­ Ch. se dade na slikanje akvarela; iza toga kod augs­ skom momentu, protivnik impresionizma u kritici, tražio buržanina Haida slikanje na emajlu, a zatim kod Bernarda je u književnom djelu njegovu socijalnu vrijednost, oba­ Rodea tehniku slikanja uljem. Pod utjecajem Francuza rao se na teoriju »umjetnosti radi umjetnosti« i zahtijevao, stvori sentimentalnu uljenu sliku Rastanak Galasa s obi­ da književnost bude pozitivan faktor u životu naroda i telji (sada u Muzeju cara Friedricha u Berlinu) te je ljudskoga društva. Najvažnije mu je djelo Historja litera­ crtcžem umnoži (1768); priznanje, koje je stekao tom slikom, potakne ga, te odabere crtež za glavno područje tury polskiej (1899-1900 u 6 svezaka). J. B-ć. svoga rada. Ubrzo postade najznatnijim ilustratorom svoga CHOANA -+ Nos. vremena. Izvrsnim je crtežima iz svagdanjega građanskog CHOCANO, Jose Santos, * Lima 1875, peruanski pje­ života ukrašivao i djela Sternea, Richardsona, Lessinga, Gel­ snik. Zbog revolucionarnog držanja, izraženog u jednoj lerta, Lavatera i Basedowa te osobito velik broj almanaha. od svojih prvih zbirki pjesama (lras santas, 1894), bio je Na osnovi utisaka, koje je primio pohodivši svoj rodlll grad utamničen i prognan. Kasnije je napustio polemičke mo­ Danzig (1773), izradi vrijednu grafičku seriju slika. Na­ tive i stao veličati ljepotu i bogatstva svoje zemlje te rudžbe su tako rasle, da bi odsada C. za svoje radove na­ CHODOWIECKI - CHOLODNYJ 733

činio samo crtariju, a sko Nar. vijeće na slavenskom kongresu u Pragu. Glavni grafičko bi umnožavanje je urednik pariskog dnevnika La Tribune des Peuples prepuštao svojim poma­ (1849) i suradnik Revue Independante; 1860 sudjeluje i kod gačima, petorici svoje osnivanja Tempsa. Na svojim je putovanjima upoznao djece i bratu Gottfriedu Krim, češku, Egipat, Italiju, Svicarsku i Island, a kao te njegovoj kćeri. Na dobrovoljac borio se za krimskog rata u vojsci Omer-paše. taj je način nastalo 2057 Primivši 1861 franc. državljanstvo postao je knjižničar radova na 970 ploča. Senata. - U njegovu je listu objelodanio Jelačićev iza­ Osim toga nacrtao je slanik A. T. Brlić svoj članak Težnje južnih Slavena (16. crvenom olovkom i do 19. III. 1849), uperen protiv madžarskih. Preporukom mnogo portreta. G. 1796 Ch-oga primio je Brlića 10. III. 1849 predsjednik republike postade upravitelj ber­ Luj Napoleon. linske umjetničke aka­ BIEL.: Wspomnienia z podrozy po Krymie, 1844; Czechia i Cze­ demije. Dok je još sli­ chowie przy koncu pierwszej polowy XEX. stulecia, 1847; Etude com­ paree des langues el dialectes slaves, Revue Indćpendante, 1847; zbirka kao na emajlu, pa mi­ pjesama G~sla, Rewolucjonisci i slronnictwa wsleczne w r. 1848 1849­ nijature i uljene slike, Origines et antiquites de la race slave, Revue Independante; 'roman' utjecali su na nj Fran­ Alkhadar, usl~p z žycia ojc6w naszych, 1854; Souvenirs d'un depayse, cuzi, a poslije se ugle­ 1862; Voyage dans les mers du Nord, drama Les mers polaires. J. B-ć. dao na Nizozemce. CHOLEDOCHUS (ductus choledochus), lat. naziv za Predstavnik vremena, glavni žučni vod. To je cijev dugačka oko 7 cm, a široka žučne koje se ističe ukočenom oko 5 mm. Ona nastaje spajanjem izvodne cijevi žučnog ljupkošću i građanskim jetre i izvodne cijevi mjehura. Ch. se nalazi u poštenjem. F. C. membrani, koja veže jetru s dvanaesnikom, i to na desnom CHODiKO, Aleksan­ njenom rubu, a otvara se u stražnjem zidu silaznog dijela der Borejko, * Krzy­ dvanaesnika. V. D. wicze kod Wilejke 30. CHOLESTEATOM (kod domaćih životinja). Chole­ VIII. 1804, t Noisy-Ie­ steatom (grč.) je izraslina, koja se počesto nalazi u mo­ Sec 19. XII. 1891, polj­ zgovnim komorama kod konja, rijetko kod drugih domaćih ski pjesnik, orijentalist životinja. To su većinom bjelkaste ili sivo bjelkaste kvržice, i slavist. Učio u Vilnu, sitne kao makovo ili konopljino zrno, bisernog sjaja; stoje pripadao klubu filareta, pojedinačno, ili ih je više zajedno. Sjaj njihov potječe od DANIEL CHODOWIECKI, Ilustracija uhapšen od ruskih vla­ taloženja holesterinskih kristala u skupinama, koje su odi­ Goetheova romana »Leiden des jungen učio istočne Werther( sti 1823, jeljene tankim pregradama. To su limfni prostori, ispunjem jezike u Petrogradu. holesterinskim kristalima. Podražajem tih staloženih kri­ Izdao Poezje (1829). Služio u ruskoj diplomaciji u Perziji, stalnih masa razvija se oko svake skupine vezivno tkivo, putovao po Grčkoj, Italiji, Francuskoj i Engleskoj. Izdao koje postaje sve tvrđim (biserni holesteatom). Razvijaju se zbirku perzijskoga narodnog pjesništva (1842), nastanio se na temelju kroničke upale i predstavljaju prema tome stalno u Parizu, drugovao s Mickiewiczem, izdao grama­ granulome, ne prave blastome. Iz njih mogu katkada na­ tiku perzijskoga (1852) i turskog jezika (1854). G. 1857 rasti kvrge, velike kao guščje jaje, i to solitarno, većinom postao profesor slavenskih jezika i književnosti u College u pleksusu postranične komore (masivni holesteatomi). Već de France u Parizu, izdavao prijevode slavenskih narodnih svojom veličinom ili zatvaranjem Sylvijeva vodovoda pjesama i staroslavensku gramatiku. J. B-ć. (aquaeductus Sylvii) mogu prouzročiti pritisak na mozak i CHOINSKI-JESKE, Teodor, * 1854, t i920, poljski knji­ proširenjem mozgovnih komora (hydrocephalus internus) ževnik, konzervativac, živo sudjelovao u publicistici kao izazvati podražaj ili poremećenje svijesti kod konja (-->­ antisemit. Historijski roman: Gasnqce slonce (1895), Tyara žura, žuravost). Lj. J. i korona (1898). Hrvatski prijevod romana "Kad sunce za­ CHOLET, grad udepartementu Maine-et-Loire, potpuno lazi« izašao je 1910 u zagrebačkoj "Prosvjeti« i kao posebna uništen u vrijeme revolucije, procvao je poslije toga u knjiga. J. B-ć. veleobrtu raznovrsnih tkanina i u trgovini stokom i drvom. CHOISEUL, Etienne-Franl,:ois, * 28. VI. 1719, t Pariz U okolici su kamenolomi granita i druidske starine. Ima 8. V. 1785, vojvoda, francuski državnik. Najprije je nosio 23.385 stan. (1936). N. Ž. naslov grofa od Stainville, a vojvodom je postao 1757. CHOLEVIUS, Karl Leo, Barten (ist. Pruska) ll. III. časnik Češkoj, * Sudjelovao je kao u ratovima u Italiji i 1&14, tKonigsberg 13. XII. 1878, njemački literarni histo­ Zahvaljujući Nizozemskoj. markizi Pompadour imenovan ričar, gimnazijski profesor. Njegovo, velikim marom i je 1753 poklisarom u Rimu, gdje je uspješno dovršio pre­ razumijevanjem napisano djelo Geschichte der deutschen govore s papom Benediktom XlV. G. 1757 postao je po­ Poesie nach ihren antiken Elementen, 2 sv. (1854-56), Beču, klisarom u gdje je sklopio francusko-austrijski savez, cijeni se u stručnim krugovima i danas, makar je već u 1758 1761 ministrom vanjskih poslova, a ministrom rata i mnogočem zastarjelo. Svojim uputama u sastavljanje pi­ mornarice, pa je tako za vrijeme sedmogodišnjeg rata smenih školskih zadaća zadužio je i srednju školu. S. T. vodio čitavu vanjsku politiku Francuske. Na njegovu po­ budu sklopljen je 15. VIII. 1761 porodični ugovor kuće CHOLIN je normalni sastavni dio tkivnih sokova orga­ Bourbon. Za njegova ministrovanja pripojene su Francu­ nizma svih kralježnjaka i mnogih nekralježnjaka. Taj se oxaethyl-trimethylamonijev klorid smatra podržavate1jem skoj Korzika i Lotaringija, a brinuo se također za kolonije i normalnoga tonusa parasimpatičkoga živčevlja. Ch. je is­ preustrojio ratnu mornaricu. U domaćoj politici zaštićivao je filozofe, dopustio izdavanje Enciklopedije i bio pro­ hodna tvar za druge spojeve važnih zadataka. S kiselinama tivnik isusovaea. Kad je umrla markiza Pompadour (1764), lako tvorivi i lako osapunjivi njegovi esteri mnogo su snažnijih učinaka, napose acethyleholin. I on je sastavni bio je u sukobu s gđom. Dubarry, izgubio zatim milost dio tkivnih sokova, no daleko mu je važnija funkcija pri­ Luja XV. (1770) i bio prognan na svoje imanje Chante­ živčanog loup, gdje je ostao do kraljeve smrti (1774). Luj XVI. jenos podražaja s parasimpatika i motornog živca ponovno ga je pozvao u Pariz. Njegove je uspomene (.Me­ na završni organ. I. L moires du duc de Ch.) objelodanio F. Calmettes 1904. CHOLODNYJ, 1. Petro Ivanovyč, * 1876, t Lavov LIT.: F. Ca1mettes, Ch. et Voltaire, 1902: G. Maugras, Le duc et 1930, ukrajinski slikar i grafičar, po zanimanju kemičar. la duchesse de Ch., 1902. Premda u umjetnički život ulazi kao diletant, postaje je­ CHOISY-LE-ROI, grad na ilijevoj obali Seine i nedaleko dan od osnivača nove ukrajinske likovne umjetnosti. Po_o Pariza, izletište Parižana, gdje pohađaju i grob Rougeta de lazi večernji crtački tečaj prof. Muraška u Kijevu. Od Lisle, pjesnika i skladatelja Marseillaise. Znamenita je pro­ 1910 sudjeluje u izložbama kijevske skupine. Iz toga su izvodnja porculana i marokena. Ima 27.580 stan. N. Ž. razdoblja njegove kompozicije Ivica i vještica, Vjetar, Ka­ CHOJECKI, Edmund Franciszek Maurycy (franc. pseu­ luđer, .Maglovit dan. Rezultate istraživanja kemijskog sa­ donim Charles Edmond), * Wiski 15. X. 1822, t Bellevue stava starih ukrajinskih ikona primjenjuje u novome sli­ l. XII. 1899, poljski književnik, novinar i knjižničar. Rano karstvu (Djevojka i paun). G. 1921, pošto su sovjeti pre­ je počeo pisati, a uređivao je i Echo, književni prilog Ga· uzeli vlast, seli se iz Kijeva u Lavov. Tu nastaju njegova zete Warszawske. G. 1844 nastani se u Parizu, gdje po­ glavna djela: polihromija u bogoslovskoj akademiji u maže akciju kneza A. Czartoryskoga; 1848 zastupa lavov­ Lavovu, vitraže Uspenjske crkve u Lavovu, prizori iz 734 CHOLODNYJ - CHORASSAN ukrajinske povijesti, Pohod Igora, Kneževski grad i nada prave duševne sloge, pa je ona 1847 napustila Chopina. sve specifični ukrajinski pejzaž. Izradio je niz mrtvih pr}­ G. 1848 osjetio se očajnim pa se odvažio na koncertnu roda i portreta ukrajinskih prvaka. U grafici nadahnut je turneju u Englesku. Vratio se u Pariz sasvim iscrpljen. starim ukrajinskim rukopisima i bizantskim ikonama. Cje­ Tu je u jesen slijedeće godine umro i bio pokopan na lokupan njegov umjetnički rad kreće se između impresio­ groblju Pere Lachaise. Bio je vatreni poljski rodoljub, nizma i dekorativnosti, koja se temelji na studiju stare premda se cijelo njegovo umjetničko djelovanje razvijalo ukrajinske i narodne umjetnosti. K slikarskoj problema­ daleko od domovine. Nije mu bilo prirođeno, da u re­ tici prilazio je s filozofskim mirom. U svome stilu stvorio dovnim koncertnim nastupima traži slavu virtuoza i bo­ je klasična djela. Kao izvrstan pedagog odgojio je cijeli gatstvo. Njegova produhovijena svirka tražila je malen, naraštaj mladih ukrajinskih slikara. Nepromjenljivi je intiman krug pravih znalaca umjetnosti. predsjednik HDUM-a (Hurtok Dijačiv Ukrajinskiho My­ Ch. je sasvim osobit, neobično izvoran skladatelj. Kao da steetva). U vladi UNR (Ukrajinska Narodna Republika) se u njegovom životnom djelu najidealnije očitovao i oži­ 1918 vršio je službu ministra nastave. votvorio duh glazbene roman­ 2. Petro ml. Petrovyč, * 1902, sin prijašnjega, sHkar i tike, što mu je već njegov grafičar. Radi i u primijenjenoj umjetnosti (grafička suvremenik, njemački roman­ oprema knjiga, projekti za ćilime igobeline). J. H-j. tički majstor Robert Schu­ CHOLON ~ Solon. mann, uvijek s oduševljenjem CHOLULA, mehički grad u saveznoj državi Puebla, priznavao. Ch. je pravi pje­ oko 14 km zapadno od grada Pueble. Leži na željezničk?j snik među skladateljima; sva pruzi, i manje je trgovište sa 7.197 stan. (1930). Ch.• je je njegova glazba proniknuta bila vrlo važan grad u predšpanjolsko doba kao vazno duboko osjećajnim pjesničkim središte vjerskoga života u Mexicu. Smatra se, da je Ch. ugođajima, pače i onda, kada starija od samoga grada Mexica i da je u doba cva~a sklada tehničke vježbe, u svo­ imala preko 100.000 stan. Grad je imao 400 hramov~ i bIO jim etidama, koje su u prvom središte štovanja boga Kvecalcouatla. Svake godme se redu imale služiti dnevnom ovdje okupljao veliki broj hodočasnika ("Rim novoga svi­ vježbanju učenika glasovira. jeta«). Iz tog doba ostala je najveća meh ička piramid~, Kao skladatelj Ch. je uteme­ koja je visoka 54 m, a u podlozi zaprema 19 ha. ~anas ~e ljitelj sasvim neobičnog glaso­ piramida slična brežuljku obraslu š.umom, a na•.njemu je virskog stila, malih glazbenih lijepa barokna crkvica. Stari grad Je 1519 poruslO Cortez forma. pravih genre-sličica i desetkovao stanovništvo. I današnji grad ima velik broj neobičnog pjesničkog čara. U crl

CHORAZIN, biblijsko mjesto u Galileji, sjeverno od Tiberijadskog jezera. Misli se, da je bilo na mjestu da­ našnjeg Kirbet Keraze. Zbog njegovih grijeha Isus mu je prorekao propast (Mat. XI, 21; Luka X, 13). M. Š. CHORDA (grč. xoe']''; »žica, tetiva«) je u anatomiji naziv, koji se upotrebljava za različite pojmove. 1. Chorda dor­7 salis, hrpteni prut, kod čovjeka i svih chordonia pred­ stavlja skeletnu osovinu tijela, što se proteže između živ­ čane i utrobne cijevi. Njegova funkcija kod čovjeka kratko traje, samo za vrijeme embrionalnog razvitka, jer je pre­ uzme hrpteni stup, koji se u okolini razvije. Ipak se nje­ govi ostatci trajno sačuvaju u vezivnim pločama, koje spajuju trupove pojedinih kralježnjaka. 2. Chorda tympani je ogranak VII. moždanog živca, koji se, pošto prođe kroz bubnjište (--+ uho), priključi jezičnom živcu. To je miješani živac, građen od dvije vrste živčanih niti, od .... jZ kojih jedne vode osjet okusa od okusnih pupoljaka u pred­ njem dijelu jezika, a druge dovode parasimpatične (se­ kretorne) niti žlijezdama na dnu usne šupljine (--+ auto­ nomni živčani sistem). 3. Chorda obliqua je kosi vezivni tračak, što spaja u gornjem dijelu obje podlaktične kosti. 4. Chorda arteriae i ch. venae umbilicalis je zakržljala i u ····6 vezivno tkivo pretvorena pupčana arterija, odnosno vena. 5. Chorda ductus arteriasi, tračak nastao od spojne cijevi, koja sve do rođenja spaja aortu i plućnu arteriju. 6. Chorda ductus venosi - tračak, koji nastaje od spoja između venae portae i lijeve jetrene vene. 7. Chordae tendineae su tanke tetive u srcu, što spajaju papilarne mišiće sa zaliscima (--+ srce). 8. Chorda uteroinquinalis - tračak, koji s se proteže od ugla maternice kroz trbušni zid sve do ve­ zivnog tkiva u velikim usnama. 9. Chorda venerea --+ ka­ pavac. 10. Chorda vocalis --+ grkljan. V. D. CHORDA, svitak, temeljni dio unutrašnjeg osovinskog kostura posebnog životinjskog koljena svitkovaea, Chor­ data: kralježnjaka. bezlubanjaca (Acrania) i plaštenjaka. Svitak je čvrsti i pruživi štapić, koji se proteže sredinom čitavog tijela od glave do repa, tako da ostane leđna moždina s leđne strane, a probavilo s trbušne. Kod jedno­ stavnijih svitkovaca zadrži se svitak kao temeljni dio ko­ stura, a kod naprednijih ga nadomjesti poseban kolutičav (Crlež /lfelile Lovrenčić) kostur. Međutim i kod svih kralježnjaka s potpunom krao. PRESJEK KROZ MATERICU TRUDNE žENE (shematski) Iježnicom nastane u zametnom razvoju najprije svitak, koji L Trup materice; 2. Chorion s resicama; 3. Decidua basatis; 4. Vrat II daljem toku zamijene hrskavica i kosti. Samo plaštenjaci materice; 5. Decidua parielalis; 6. Amnion; 7. Plod; 8. Decidua capsu/aris; 9. Supljina umaterici imaju svitak jedino kao ličinke, pa se kod odraslih izgubi, osim kod repatih plaštcnjaka (Appendicularia), koji su i odrasli zaostali u stanju repate ličinke te su kao takvi pri­ naših preživača resice su duge i poredane u pojedine grupe. držali i svitak. N. F-k. Lokalizacija grupa resica na ch. ovisna je o lokalizaciji CHORDATI (Chordonia), skupno je ime za najviše već unaprijed određenih mjesta na sluznici materice. Re­ mnogostanične životinje s obzirom na njihovu građu i sice ch. psa i mačke smještene su poput nekog pojasa na razvoj, i to za: plaštenjake, akranije i kralježnjake. Kod plodnoj vreći. Periferno od tog centralnog područja ch. je njih se razvija od crijeva (entoderrna), a pod centralnim bez resica. T. V. živčevljem, čvrst osni skelet, chorda dorsalis, svitak. Zbog CHORIONEPITHELIOMA (grč. >:0(1'01' »koža«, {tr,i.rj »sisa, toga se svi zovu svitkovci. Većini plaštenjaka nestaje bradavica na sisi, površni sloj nježne kože«) je maligna no­ chorda za vrijeme razvoja, akranijama ostaje doživotno, a votvorina. koja nastaje radi patološkog bujanja chorion­ višim kralježnjacima hrskava ili koštana kralježnica istisne skih resica. Po svojoj histološkoj građi sliči karcinomu, chordu. Ispod chorde je srce i crijevo. Vodeni chordati pa se gdjekada naziva karcinom posteljice (placentarni dišu na pukotine ždrijelnog dijela crijeva ili i na škrge, a karcinom). Razvija se iz jajašca ili njegovih zaostalih dije­ kopneni dišu ovako samo za embrionalnoga razvoja; poslije lova, najčešće u materici, u obliku tamno crvene ili modre dobiju pluća. Chordati idu u skupinu deuterostomia, jer otekline, koja prodire u dublje slojeve uterusa, a brzo se im se usta (prostorna) gastrule u razvoju pretvore u pro­ raspada. Može se razviti i na drugim mjestima, gdje se hodni otvor, a sprijeda se nanovo stvori usni otvor. K. B. nalazi jajašce ili njegovi ostatci. Često nastaje iz mjehur· CHORDITIS --+ Grkljan. časte potajnice (15%). Ova novotvorina pravi vrlo brzo CHORDOMA -+ Hordoma. metastaze u najudaljenijim organima, najčešće u plućima. CHOREA --+ Padavica. Ima benignih i malignih oblika: chorionepithelioma be­ CHORIODES -+ Žilnica. nignum može i bez ikakvoga liječenja nestati (spontano CHORIOIDES --+ Oko. izlječenje); ch. malignum spada radi brzog širenja među Liječenje CHORION (grč. 't0rL01' »koža«) je opna, koja obavija najmalignije tumore. se sastoii u radikalnoj ope­ embrio s vanjske strane i dovodi ga u usku vezu sa sluzni­ raciji i zračenju rentgenskim i radiumskim zrakama. S. V-Ć. com materice. Kroz ch. prima plod difuzijom plinove i CHORIZONTES -+ Horizontes. hranljive tvari iz majčine krvi. Na njegovoj vanjskoj CHORLEY, grad u Engleskoj, u sjevernom dijelu grofo­ strani nalaze se resice, koje su kod različnih životinjskih vije Lancashire. U okolici su ugljenokopi. Ima 30.795 stan. vrsta različito razvijene i uložene u udubljenja u sluznici (1931) s veleobrtom tekstila, vagona i kovnih predmeta. materice tako, da se one mogu kod porođaja izvući iz tih CHOROMANSKI, Michal, * Jelizavetgrad (Ukrajina) udubljenja, a da se pri tom sluznica ne povrijedi. Kod 22. VI. 1904, poljski književnik. Učio tehničke nauke. čovjeka i nekih životinja veza je između materice i ch. Izdao romane: Riali bracia, Zazdrosć i medycyna, Szpital mnogo uža, pa se kod porođaja s ch. odljušti i jedan dio Czerwonego Krzyza; komediju Czlowiek czynu, velik broj promijenjene sluznice (--+ decidua). V. D. novela, reportaža i dopisa. J. B-ć. Chorion kod domaćih životinja. Chorion (bolje a11anto­ CHORTAZIS, Georgios, živio potkraj 16. i u 1. pol. chorion) konja ima po cijeloj svojoj površini od prilike 17. st.. novogrčki pjesnik. Rodom je iz Retimna na Kreti. jednako podijeljene resice. Kod svinje su odnošaji uglavnom U kretskom narječju napisao je tragediju u 3 čina Erofili slični, samo na krajevima plodne vrećice nema resica. Kod ('E(I(oriJ.,,) u stilu talijanskoga kazališta 16. st. Sadržaj je 736 CHORTAZIS - CHRIST uzeo iz tragedije Orbecche talijanskoga pisca Geraldija. cuskoj književnosti obradio je četovanje ch-a H. de Bal­ Ch. je ipak stvorio izvorno djelo, izostavio okrutne scene, zac 1828 u povijesnoj pripovijesti s prvobitnim naslovom ali je radnju oslabio umetanjem lirskih epizoda i doda­ Le dernier des Ch., a kasnije Les Ch. vanjem intermedija s glazbom i plesovima. Intermedije je CHOVET, najizrazitija hrvatska naseobina u Argentini. uzeo iz Tassova Gerusalemme liberata. Glavna su mana Otvorenjem željeznice Rosario-Puerto Belgrano 1912 na­ djela predugi monolozi, ali je ublažuje skladan jezik, liri­ šim se iseljenicima otvoriše polja za agrikulturu, zapo­ zam i pravo pjesničko nadahnuće. Zbog tih vrlina Erofili sjedoše ih kao »čakareri«, najprije u Acebalu i okolici, je bilo najčitanije djelo novogrčke književnosti, napose u zatim oko stanice Barlett, preko Centra Argentino na Cho­ doba grčkoga robovanja. K. K. vet. U argentinskoj pampi je ta poljodjeIska naseobina CHORZ6W, veleobrtno središte u Šleskoj kod grada zauzela važno i središnje mjesto u žitaricama, pa su naši Beuthena (Bytoma), 11.650 stan. Veleobrt uvjetuju golemi iseljenici došli do bogatstva i ugleda. Chant ima oko 3000 rudnici ugljena i željeza, a proizvodi ponajviše kemijske stan., a oko 1000 Hrvata. Bave se najviše poljodjelstvom, spojeve. N. Z. trgovinom i zanatima. Imaju društvo uzajamne pomoći, CHOTA NAGPUR je rudama bogata pokrajina na osnovano pred dvadeset godina. M. B. sjeveroistočnom kraju visoravni Dekana u Indiji. Na po­ CHOYNOWSKI, Piotr, * Varšava 27. VIII. 1885, vršini od 70.000 km2 živi 6,643.934 stan. (1931), vrlo šarenog i" Otwock 25. XI. 1935, poljski književnik. Učio kemiju u etničkog sklopa. r-:a dosta neplodnom zemljištu ratarska Varšavi i Lavovu, zatim povijest u Zlirichu i Krakovu. pluća stanovništvo gaji rižu, proso i čaj. Radi bolesti prekinuo nauke, posve se posvetio knji­ realističkim U gornjokarbonskim gondvana-slojevima istočnog dijela ževnosti, u kojoj se istaknuo naziranjem i pla­ stičkim bogati su rudnici ugljena. Njihove su pričuve procijenjene opisima. Glavna su mu djela Kuinia (1918), histo­ Mlodoić, mi/oić, na 16 milijardi tona, a već 1925 dali su 14,000.000 t iii 70% rijski roman iz doba ustanka 1861--63, proizvodnje cijele Indije. Susjedno zemljište metamorfnih awantura (1926, hrv. prijevod u ZB sv. 407), O pi~ciu pan­ stijena bogato je željezom i manganom. I31izina ugljena i nach Sulerzyckich (1928), W mlodych oczach (1933). Član B-ć. željeza omogućila je razvoj velikog i potpuno modernog je poljske akademije književnosti. J. metalurgijskog veleobrta, kojemu je središte grad Jamshed­ CHRETIEN DE TROYES, * Champagne, t oko 1191, Sudeći svećenik pur; osnovan tek 1911 imao je već 1934 g. 84.670 stan. Ori­ francuski pjesnik. po djelima bio je i po­ klasične jaške peći Jamshedpura zaposlivale su 1934 polovinu indij­ znavao je pisce. U Phi/omeli ugledao se na Ovi­ skih metalurgijskih radnika (30.000). Od 2,400.000 tona dija, a spominju se još kao Ovidijevi prijevodi i imitacije sirova željeza, koliko je Indija proizvela 1935, samo 35.000 t Remedes, Art d'Amour i Pelops, koji su izgubljeni. PrvI je avanturistički ne potiče iz Ch. N., ali je proizvodnja čelika bila još rela­ njegov roman Guillaume d'Angleterre. Artu­ tivno mala (650.000 t). U indijskom Ruhru ima još i ru­ rovskom ciklusu pripadaju mu ostali romani. Erec et Enide, dnika bauxita i antimona. napisan oko 1164, svojim simetričnim nacrtom podsjeća Uz malo poljoprivrednih proizvoda Ch. N. izvozi sirovo na Chanson de Roland. U romanu Cliges nema blještavih pređašnjem željezo, čelik, ugalj, bauxit, antimon i srebro. Ch. N. pri­ opisa sjaja i bogatstva kao u romanu. l7 Cli­ pada kneževini Bihar, a administrativno mu je središte gesu poštuje se svetost ženidbe i vjernosti, vitezova udva­ Ranchi, poznat kao visinsko oporavilište. rača nema. Naprotiv u Lancelotu (ili Chevalier il la cha­ LIT.: V. dc la Blache i L. Gallois, Geographie universel/e, sv. IX, rette) susrećemo vitezove, koji udvaraju gospođama. Lan­ Asie de Moussons, L, Pariz 1929; F. Klute, Handbueh der geographisehen celot je savršeni predstavnik dvorske ljubavi. Ch. je pre­ Wissensehafl. Vorder- und Siidasien, Potsdam; N. Krebs, Vorderindien R-ć. pustio Geoffreyu de Lagny, da dovrši ovaj roman. Yvain und Ceylon, Stuttgart 1939. J. ?u le Chevalier au lion je glavno Ch-ovo djelo; u njem češki CHOTEK, Karel, * Prag 1881, etnograf, profesor Iznosi žensku dušu i zapanjuje tu i tamo točnim realističkim sveučilišta u Pragu. Proučavao je češko i slovačko selo opažanjima. S posljednjim, opet nedovršenim djelom, (monografije Cerovo, 1906, i Široky Dul, 1915), bavio se Perceval le Gallois, Ch. prelazi u mistične vode. Slovačkoj antropologijom djeteta u i pridonio priloge za Ch. je udario dobre temelje francuskom romanu. Materijal demografiju rus. Kavkaza. Napisao je i sintetičko djelce za svoja djela skupljao je po legendama svih naroda i po­ československu Udova kultul'a a kroje v (1937). Lj. J-e. krajina, tako da je tu zastupan elemenat keltski, bizantski, češka CHOTEK OD CHOTKOVA I VOJNiNA, gro­ istočnjački, klasični i provansalski. Iako malo znademo o fovska porodica podrijetlom iz nižega plemstva, koje se njemu, iz njegovih romana štošta doznajemo o ondašnjim već u 14. st. spominje na gradu Cho;;kovu (kasnije Chot­ vremenima i običajima na dvorovima, među vitezovima kov). Grana Ch-a od Vojnina prozvala se po gradu istog i t. d., pa je Ch. neobično važan za folklornu znanost. imena, a izumrla je u 16. st. Neki članovi starije grane LIT.: G. Cohen, Un grand romaneier d'amour el d'avenlure au XI1e s. sudjelovali su u češkom ustanku 1618-20, zbog čega su Chr. de T. et son oeuvre, Pariz 1931: A. Bruel. Romans frani;ais du izgubili većinu imanja. Antonin Ch. (i" 1754) uvećao je moyen age, Essais, Pariz 1934. D. St. opet porodične posjede i preuzeo naslov grane od Voj­ CHRISMON -+ Hrizmon. nina, a 1725 dobio je i grofovski naslov (1745 naslov drža­ CHRISOGON -+ Hrizogon. vnoga grofa). N eki od njegovih potomaka istaknuli su se CHRISOLOG -+ Hrizolog. kao visoki dostojanstvenici u Češkoj. Od Bohuslava Ch-a CHRISOTOM -+ Hrizotom. (t 1896), od 1871 namjesnika Češke, potekla je i kći CHRIST, 1. Hermann, * Basel 12. XII. 1833, t Riehen kraj Sofija, koja se kao dvorska gospođa udala 1900 za nasije­ Basela 23. XI. 1933, njem. botaničar, školovanjem pravnik, dnika prijestolja Franju Ferdinanda i dobila naslov voj­ obnašao visok sudački položaj, ali je bio i uvaženi sistema­ votkinje od Hohenberga; ona je poginula s mužem pri­ tičar i biljni geograf, koji je proputovao mnoge krajeve svi­ godom atentata u Sarajevu 1914. - Kao vlasnici imanja jda i napisao velik broj djela. U biljnogeografskom pogledu Čerević u Srijemu spominju se pripadnici porodice Ch. ističe se napose njegovo klasično djelo Das Pflanzenleben 1760 kao viriIni članovi hrvatskog sabora. der Schweiz, 1879. Posebno sc istaknuo svojim radovima o CHOUANS (franc. chat huant, chouan »sova«), nadimak papratima, o kojima je objavio među ostalim dva temeljna seljačkih buntovnika iz zapadnofrancuskih pokrajina Bre­ djela, Farnkriiuter der Erde, 1897, i Die Geographie der tagne, Normandije i Maine 1793-1800, koji se kasnije pri­ Farne, 1910, te ga smatraju prvakom suvremene pteridolo­ družiše rojalističkom otporu u Vendeji. Uzrok njihovu ne­ gije (nauke o papratima). Naturf. Gesellschaft u Baselu zadovoljstvu bile su prije svega republikanske novotarije, izdala je prigodom njegove devedesetgodišnjice (1923) po­ koje su im onemogućile kriomčarenje soli, no glavni je po­ sebnu spomenicu. I. P. vod bio zakon od 24. I. 1793, kojim je bilo određeno no­ 2. Lena, * Glonn u Bavarskoj 30. X. 1881, t 1920, nje­ vačenje 300.000 vojnika. Nadimak ch., zabilježen prvi put mačka spisateljica, opisuje gornjobavarski pučki život. 1795, pripadao je najprije vođi buntovnika Jeanu Cotterauu U potresnoj autobiografiji: Erinnerungen. Lebensgeschichte (1767-94), koji je obično četovao noću, a za svoje je pri­ einer (jberfliissigen (1912) opisuje mukotrpnu mladost i staše uveo znak sove. Cotterau je pokret pridružio rojali­ trnovitu stazu svojega života. U drugim djelima neobično stičkom otporu zapadnih krajeva, komu su na čelu bili ve­ zorno prikazuje bavarske seljake i seoske običaje. likaši (markiz de la Rouerie, grof de la Frottć), a koji je Roman Mathias Bichler (1914) sadržava život nahočeta, skršio Bonaparte. Georges Cadoudal (1771-1804) uzalud koje se potuca od nemila do nedraga, dok ne postigne svoj je 1799 pokušao oživjeti rojalistički ustanak. N akon aten­ životni cilj: postaje kiparom. Druga su joj djela: Die RumpI­ tata na Bonaparta u prosincu 1800 pobjegao je u Englesku, hanni (1917) i Bayrische Geschichten: Bauern (1919). G. Š. odakle se 1803 vratio i stupio u vezu s generalom Piche­ 3. Wilhelm, * Geisenhelm 2. VIII. 1831, t Mlin­ gruom, ali je bio uhvaćen i smaknut 25. VI. 1804. U fran­ chen 8. II. 1906, njemački klasični filolog. Već je 1860 CHRIST - CHRISTINE DE PISAN 737 postao redoviti profesor klasične filologije na sveučilištu strojeve, Gilberta Eddy. G. 1879 mijenja se »Udruženje u Mi.inchenu i ondje ostao do svog umirovljenja 1903. kršćanske znanosti« u vjersku crkvenu općinu, koja izabire Napisao je vrlo mnogo djela, između njih: Grundziige der Mary Eddy za pastora. G. 1881 dade se zarediti. Iste griechischen Lautlehre, Leipzig 1859, .Metrik der Griechen godine dobije državno dopuštenje, da otvori učilište za und Romer, Leipzig 1874, a glavno mu je djelo Geschichte duševno liječenje »Massachussetts Metaphysical College«. der griechischen Literatur bis auf die Zeit Justinians, Mi.in­ G. 1895 posvećena je u Bostonu crkva pod naslovom »Prva chen 1898 (5. i 6. izd. preradili W. Schmid i O. Stiihlin Kristova crkva«, matica-crkva scijentista u Bostonu. Scijen­ 1911-1913). Ta je povijest grčke književnosti dio veJikog tistička sljedba raširena je po cijelom svijetu. Ima preko zbornika, što ga izdaje lwan Mi.iller pod imenom: Hand­ 2000 crkvenih općina. Od toga oko 1500 u USA. buch der k/assischen A/tertumswissenschaft. Bavio se i Svoj sistem oslanja Mary Eddy na krivom poimanju Božjeg izdavanjem klasika, pa je priredio veliko kritičko izdanje bitka. To je u sebi idealistički monizam ili panteizam. Bog Pindara (Leipzig 1896), Aristotela (Poetika i Metafizika) je neosobna duhovna prasila. Svijet i čovjek su ideje ili i Homerove Ilijade (Leipzig 1884). U predgovoru toga iz­ duševne pojave ove jedne beskonačne svijesti. Duša nije danja iznio je svoju teoriju o postanju Homerovih pje­ neki bitak unutar smrtnog tijela, nego je ona sam Bog. Tvari sama: Homer je spjevao više pojedinih pjesama određenih, nema, nego je sve duh. U etičkom pogledu Mary Eddy da sc pjeva svaka za se. Te su pjesme bile povezane opće­ poriče opstojnost pravog grijeha. Grijeh stoji u krivom nitim nacrtom To je bila stara ili isprvična jezgra. Tu su bhvaćanju čovječje biti i odnošaja svijeta i čovjeka prema staru jezgru Ilijf\de na različne načine raširili koje Homer Bogu. Krist »prvi scijcntist«, proveo je otkupljenje, koje sam, koje opet pjesnici, kojima je Homer povjerio svoje sastoji u tome, "da je ljudima pokazao put, kojim će sc pjesme, da ih pjevaju (Christ ih zove Homeridi; sam je osloboditi od obmame, da uistinu postoji grijeh«. U Ch. Homer osnivač njihove porodice - conditor gentis). Naro­ Sc. spoznaje čovjek svoju zadaću, da sve misli usmjeri čito se odlikuje Christovo izdanje Homerove Ilijade time, k Bogu, s njime se duševno sjcd'ni i samoodgojem nad­ što su pojedini dijelovi Ilijade prema tome, u koje su vri­ vlada niske predodžbe o tjelesnosti, grijehu, bolesti i smrti. jeme spjevani, tiskani drugim slovima. Važno je i nje­ Glavno je sredstvo za to molitva. No lJna nije kakva govo izdanje Anth%gia graeca carminum christianorum, prošnja ili uzdizanje k Bogu, nego duševno poniranje u Leipzig 1871. Z. D. Boga. CHRISTALLER, Helene, Darmstadt 31. I. 1872, nje­ LIT.' K. Algermissen. rhrist. Sekten u. Kirche Christi, 1925; M. R. * Meyer-Ne'lstadt, M. B. Eddy u. die Christ. Wissenschaft, 1914; A. mačka spisateljica. U mnogobrojnim njezinim pripovije­ Hellwig. Gesundbeten u. andere Heilverfahren. 1914; M. Heimbucher. tkama, od kojih je najvažnija Gottfried Erdmann und seine Willst du dich nicht auch Gesundbeten?, 1919; K. HoIl, Der Szien­ Frau (1908), ističe se religiozna nota. S. T. tismus. 1927. St. B. CHRISTCHURCH, l. lučki i ribarski grad u južnoj CHRISTIANSEN, Einar, *' Kjčibenhavn 20. VII. 1861, Engleskoj na ušću Avona i Stoura. Ima 9.183 stan. (1931). danski pisac. Najprije je bio teolog, kasnije ravnatelj pu­ 2. Grad na južnom otoku New Zealanda. Ima 132.559 čkoga kazališta u Kjčibenhavnu (1912-24). Pisao je pučke stan. (1937). Poznat je po trgovini i preradi stočarskih pro­ romane (Joppe, 1889, i Annette, 1893); poslije prelazi na izvoda. Grad je moderno i geometrijski građen; ima sve­ društvovno i političko polje u dramama Cosmos (1892) i učilište i najljepšu katedralu na New Zealandu. Chr. je Faedrelandet (Domovina), 1910. F. B. spojen 11 km dugom električnom željeznicom s lukom CHRISTIANSb, tri otočka, prije zvani Ertholmene, sje­ Lyttelton, koja je našla mjesta u zanulom i potopljenom verno od otoka Borholma, s kojim pripadaju Danskoj. krateru. M.S. Nekad su bili utvrđeni; kod njih je admiral Cornelis CHRISTEN, Ada -+- Breden Christiane. Tromp na čelu danskog i nizozemskog brodovlja porazio Otočići CHRISTl\NSEN, Hjalmar, * Fčirde 5. V. 1869, t 29. XII. 1676 švedsko brodovlje admirala Creutza. su na­ 1925, norveški pisac, Bio je literarni historičar, kritičar, seljeni. Njihova je mala luka sklonište brodovima za novinar te pisac romana i drama. Glavno mu je djelo Det nuždu N. Ž. nittende aarhundrades kulturkamp i Norge, 1905 (Kul­ CHRISTIAN UNITY, engleski izraz, kojim u Sjevernoj turni boj 18. st. u Norveškoj) Druga su mu djela Et liv, Americi označuju pokret za ujedinjenje kršćanskih crkava, 1909 (Život), kulturno-historički roman; Den gam/e bygde dok ga u britanskim zemljama zovu Church Reunion. U og den nye, 1913-14 (Stara i nova zgrada). F. B. USA započeo je taj pokret s lozinkom okupljanja prote­ stantskih crkava, na čemu su početkom prošlog stoljeća CHRISTIAN, Viktor, * Beč 30. III. 1885, njemački ori­ jentalist i etnolog. Radio je isprva u Etnografskom muzeju radili svećenici Barton \V. Stone i Thomas Campbell te Jači u Beču, a 1924 postao profesor na ondjcšnjem sveučilištu. njegov sin Alexander, a u 2. polovici filip Schaff. kršćana BlI3L.: Die N amen der assyrisch-babylonischen Keilschnftzeichen, zamah dobiO je pokret, kada su društya mladih i 1913; Unfersuch,,'ngen zur Pahioefhno!ogie des Orients, l\1ittcilungen kršćanki (Young Men's Christian Association i Young der anthropologischcn Gesellschaft, B~č 1924-28. F. C. \Vomen's Christian Association) protegla svoj rad IZ CHRISTIANIA -+ Oslo. Engleske na Amenku. G. 1910 utemeljena je u New promiče CHRISTIAN SCIENCE (engl. »kršćanska znanost«, pri­ Yorku zaklada, da ciljeve toga pokreta. Ll staše se zovu sciJcntlsti), religiozni pokret, komu je svrha, Engleskoj je postignuto ujedinjenje triju metodističkih da putem misaonog sjedinjenja s Bogom oslobodi čovjeka crkava (1932) i dviju škotskih (1924) tc suradnja prote­ od trpljenja. Sljedbu je osnovala Mary I3acker-Glover-Eddy, stantskih misionara (International Missionary CounciI). Između engleske crkve i ist.-pravoslavne također je došio 1821 u mjestu Bow sjeveroameričke države New Hamp­ * do zbliženja na inkijativu carigradskog patnjarke (1920). shire, t 1910. Već je od mladosti bila boležljiva i histe­ katoličku rična. U osmoj godini govori, da joj se objavio I3og, u Chr. U. obraba fe i na crkvu. Pod datumom od 18. XII. 1914 došao je iz Vatikana odgovor, u kojemu desetoj čita različita filozofska djela, koja su na njezin Benedikt XV. izričito veli: "Veoma želim. da iskonskom duševni razvitak djelovala vrlo nepovoljno. G. 1843 uda očarani, se za graditeljskog poduzetnika Glovera, koji brzo umre. ljepotom Crkye sye nesuglasice uredivši uspješno poradite, da se mistično tijelo Kristovo ne pusti dalJe raz­ G. 1853 uda se za liječnika-zubara Pattersona, no nesretno. vlačiti i kidati, već da slogom i duševnom vezom, a napose Doba od 1853 do 1871 za nju je od zamašnog značenja. težnjom volja dođe konačno do jedinstva Vjere i t. d. Nesretna u braku i sve boležljivija traži utjehu u čitanju Na međunarodnom području pokret je kulminirao u I3iblije, medicinskih knjiga i u razmišljanju, kako da nađe kršćansko neki posve duševni način liječenja. Pritom je bilo odlučno organizaciji svjetske konferencije za ujedinjcnje njezino poznanstvo (1862) s magnetizerom Quimbyjem, (od 3. do 21. VIII. 1927) u Lausanni Lausanska je Konfe­ koji je držao, da sve bolestl imaju izvor u krivom mišljenju, rencija međutim o~tala bez uspjeha. Prcdstavnici istučnih, te ih stoga treba liječiti duševnim putem. G. 1866 umre od Rima odijeljenih crkvi povukli su se l jednom izjavom Quimby, a njegove ideje širi dalje Mary. Kad je jednom ogradili od sudjelovanja, kad su vidjeli, kohke su razlike između pala i zadobila teške unutarnje ozljede, piše, da je treći pojedinih protestantskih crkvenih zajednica Ostali n~su zajedničke zajedničkog dan, na veliko začuđenje prijatelja, naglo ozdravila »samo naš.li osnovice ni formule po duhu, po sili, koja stanuje u duši«. G. 1867 osniva za Vjerovanja. LIT.; A. 2:ivković, Problem v jer.Iarginalije (burleske), Zagreb 1919; Zagrebački tramvaj, Za~reb .1 921 ; Americi, Labradoru, Evropi i Palestini. Bio je Veseli šansoni, Zagreb 1937; zajedno sa Zvonimirom DoroghYJem Izdao blještav kolorista, koji je slikovito prikazivao neobične je Thesaurus linguae latinae, Zagreb 1933. A. B-e. prirodne pojave u osamljenim krajevima. Među njegovim 2. František * Dedice kod Vyškova 4. VI. 1878, češki slikama ističu se osobito Parthenon i Chimborasso. N je­ anglist; profe~or sveučilišta u Brnu. i kroz d.,:"ije. godi~e gova se djela nalaze ponajviše u američkim i engleskim na King's Collegeu u Londonu; pIsac studIja l ~seJa privatnim zbirkama. o engleskoj književnosti. Svoja londonska predavanja o LIT.: S. Isham, History of American Painting, N. York 1927.A. Seh. češkoj književnosti izdao je u knjizi A Short Su:vey of CHURCHILL, 1. Charles, * Westminster mjeseca ve­ Czech Literature (1924). LJ. J-e. ljače 1731, t Boulogne 4. XI. 1764, engleski pjesnik i satiričar. CHULALONGKORN, Rama V., * Bangkok 21. IX. 1853, Kao sin svećenika bio je također određen za svećenički t Bangkok 23. X. 1910, od 1868 kralj SijaI!la ('~ailanda): stalež; zaređen je 1756. G. 1761 izdao je Rosciad, upravo Odgojen u budističkom samostanu preuzeo Je 18/3 vlast I sjajnu satiru, u kojoj je prikazao tadašnje londonske proveo mnoge reforme; uz ostalo ukinuo je ropstvo, .uveo glumce i glumice. Kada je izašlo to njegovo prvo djelo, poštu i brzoglas, sagradio škole i bolnice i dr. Prv~ Je o~ materijalne prilike Ch-a bile su vrlo teške, a nešto su se vladara u istočnoj Aziji putovao inozemstvom pa Je 1891 popravije izdanjem toga djela. Napisao je poemu Night, posjetio i Englesku. Usprkos neki,m ~cmlj_išni~ gubitc!ma u političku satiru The Prophecy of Famine; nap'liaj na lorda korist Engleske i Francuske UspIO Je ocuvatI nezaVIsnost Bute i Škoćane II pismu Epistle to William Hogarth, zatim svoje zemlje. The Duel/ist; napadaj na Samuela Martina, koji je po­ CHUN Karl * Hochst na Majni 1. X. 1852, t Leipzig 11. kušao ubiti Wilkesa, prikazao je u The Candidate. Zatim IV. 1914' Lcu~kartov učenik i profesor zoologije na nje­ je Ch. napisao The Ghost, The Conference, The Author, mačkim ~veučilištima. Uvažena su njegova istraživanja si­ The Farewel/, Independence, The Times, Gotham, koja fonofori, ktenofora i cefalopoda, a napose njegovo opa­ je - čini se - od svih najbolja, U. žanje u razvoju ktenofora, koji postaju spolno zreli već 2. lord Randolph Henry Spencer, * Blenheim kod kao ličinke a nakon dužega neplodnog doba opet su spolno Oxforda 13. II. 1849, t London 24. I. 1895, engleski zreli kao odrasli oblIci (dissogonia). Chun bijaše vođa vrlo državnik, mlađi sin sedmog vojvode od Marlborougha. uspjele znanstvene ekspedicije za istraživanj.e duboko~a Odgojen u Oxfordu postigne diplomu prava i moderne mora na parobrodu "Valdivia« (~898---:-99); to Je. putov~nJe povijesti. G. 1874 postade konzervativnim članom Donje za širu javnost opisao u bogato I1ustnranom velIkom djelu kuće, u kojoj se istaknu govorničkim darom. Ustajao je Aus den Tiefen des Weltmeeres, Jena 1900.. . . protiv Gladstonea, a podupirao vanjsku i kolonijalnu poli­ BIBL.: Die Ktenophoren des Golfs von Neapel. LeIpZIg 1880; D,e tiku Disraelija. G. 1880 zajedno s Drummondom Wolffom, pelag/sche Tierwelt ln grosseren />Ieerestiefen, Cassel 1888; D,e cana­ Gorstom i Balfourom obrazova skupinu četvorice (Fourth rischen Siphonophoren in monographischen Darstellungen, Abh. Sen­ ckenberg. naturforsch. Ges. 16 (1890) i 18 (1892); Uber den Bau u. d,e Party). Nakon pada Gladstonea (1885) u prvom kabinetu morphologische Auffassung der Siphonophoren, Verh.. deutsch. zooI. Salisburya bijaše 1885--86 državni tajnik za Indiju. Sklopio Ges. 1897; Die Ktenophoren der Plankton Exp., LeIpZIg 1898; D'e je ugovor s Rusijom o granici Afganistana, proveo ane­ Cephalopoden. Wiss. Erg. deutsch. Tiefsee-Exp., 18, 1910-15. K. B. ksiju Burme i neke gospodarske reforme. U drugom kabi­ CHUNAR, prastari grad u Prednjoj Indiji, na desnoj netu Salisburya postade 1886 državnim rizničarom i vođom obali Gangesa, južno od Benaresa. U njemu je stari hram Donje kuće, ali još iste godine odstupi zbog razilaženja Indijaca i zdravstvena postaja vojnih invalida. Ima 8.050 s drugovima u vladi. I dalje je sudjelovao u raspravama stan. (1930). N. Ž. komore pobijajući irski Home Rule. CHUNG-KING -+ Čung-king. LIT.: W. Churchill, Ufe of Lord Randolph Ch., 1906; Lord Rosebery, CHUN-TSCHUN -+ Hun-čuD. Lvrd Randolph Ch., 1906. J. N. CHUQUET, Arthur Maxime, * Rocroi 28. II. 1853, 3. Winston,' * St. Louis (USA) lO. XI. 1871, američki t Villemomble 9. VI. 1925, francuski kritičar i povjesničar. pisac. Posvetio se najprije pomorstvu (svršio je pomorsku Učio u Leipzigu; od 1892 profesor na College de France akademiju), koje je ubrzo napustio. Prva mu je novela te na vojnoj školi u Parizu, od 1900 ujedno član u Institut The Celebrity izašla 1898. Slijedio je roman Richard de France, od 1886 ravnatelj časopisa Revue critique d'hi­ Carvel (1899), koji je prodan u blizu milijun primjeraka. stoire et litterature i suradnik mnogih inozemnih listova. Zatim je napisao The Crisis (1901), The Crossing (1904), 740 CHURCHILL - CHYBINSKI

Coniston (1906), Mr. Crewe's Career (1908), A Modern nosti stila i siromaštva misli smatraju stihotvorcem, koji je Chronicle (1910), The Inside of the Cup (1913) i The kao đak Wyatta i Surreya dosta pridonio poboljšanju Dwelling Place of Light (1917). Sudjelovao je i u političkom oblika i napretku engleskog pjesništva. R. F. životu Amerike. U. .CH~RRI~U~R(R)A, Jose de, t Madrid oko 1723, špa­ 4. Winston Leonard Spencer, * Blenheim (Oxfordshire) njolski graditelj. Od 1689 boravi u Madridu. Od madridskih 30. XI. 1874, engleski državnik, sin nezavisnog konzerva­ građevina pripisu ju mu crkve S. Cajetana i djelomično S. tivca lorda Randolpha Ch-a i majke Amerikanke. G. 1895 T0l1!'asa.pa dvorac tvorničara Juana de Goyeneche (danas stupa u vojsku i sudjeluje u Umjetlllcka akademija). U Salamanci je sagradio medu kolonijalnim vojnama u sje­ ostal.im .vijećnicu, jamačno svoje najuspjelije djelo. Spaja verozapadnoj Indiji 1897 i graditeljske zamisli Guariniia s gotičkim utiscima i po­ 1899. Za južnoafričkog rata sebnim španjolskim ukrasmm stilom t. zvo platereske u bio je ratnim dopisnikom The bogatu i pokretnu cjelinu, koja ima više slikarsko-orna­ Morning Posta, tada je zaro­ mentalno nego li pravo graditeljsko obilježje. Taj se stil bljen, ali je utekao (o tome naziva »churriguerizmom«. C. je ostavio i neke plastike. je izdao djela: The River War, ~jeg?v rad ~a S. Tomasu u Madridu dovršili su njegovi 1899, i London to Ladysmith SI?OVI Geron/mo (t 1731) i Nicalas, a brat mu Alberto via Pretoria, 1900). G. 1900 bi djelovao je kao graditelj u Burgosu i Valladolidu. LIT.: O. Schubert. Geschicht~ des Barock in Spanien, Esslingen izabran narodnim zastupni­ 1908;. A. Garcia y Bellido, Avances para una monografia de los C., kom za Oldham. Usprotivio se ArchivIo er-panoI de arte y arquelogla, V.-VI.. 1929-30. F. C. planovima Joea ChamberIai­ CHU·SAN -+ Ču-san. na o visokim carinama i za­ CHUSISTAN, u novije vrijeme službeno Arabistan stupao načelo slobodne trgo­ (zemlja Arapa), pokrajina je jugozapadnog Irana, koja vine. Pristade uz liberaice i izlazi na sjevernu obalu Perzijskog zaliva. Cijeni se (1933), 1905 postade ministar koloni­ da na prostoru od 88.154 km2 živi oko 350.000 stan., ve­ ja zastupajući federativnu po­ ćinom stočarskih nomada. Istočni dio C. ispunjava vapne­ načko gorje Zargos, a zapadni je stepska ravnica, kroz koju W. L. S. CHURCHILL litiku u Južnoj Africi, a 1908 predsjednik Board of Trade protiču Karup., Kercha i nekoliko povremenih tokova. No­ (ministar trgovine); na tom položaju provede važne soci­ madsko stočarstvo glavno je zanimanje malobrojnog sta­ jalne zakone (Trade Boards Acts). Kao ministar unutra­ novništva. Ali bogatstvo Ch. predstavlja nafta, koja se šnjih poslova 1912 zalagao se za irski Home Rule Bill dobiva u dugoj zoni miocenskog gipsa na podnožju Zargosa (zakon o autonomiji). Njegove pripreme za osnutak po­ i cijevima odvodi do parobrodarskih pristaništa. Glavni morskog ratnog stožera prekinuo je rat 1914-18; tada je grad Schuschter ima 21.950 stan. (1933). 1. R-ć. razvijao stratešku tezu o »istočnoj fronti« i zagovarao CHVALA, Josip, * Jinci (Češka) 13. III. 1848, t Zagreb ekspediciju na Dardanele. G. 1915 istupi iz kabineta i pode 6. XII. 1937, građevni inženjer. Svršio tehniku II Pragu u Francusku kao pukovnik, 1917 postade ministar muni­ 1873, a od 1873 do 1924 u hrvatskoj građevinskoj službi. cije, 1918-21 bio Je ministar zrakoplovstva, a 1921-23 U Lici je gradio velik broj cesta, vodovoda, zgrada, na­ ministar kolonija G. 1922 odlučno se zalagao za uređenje kapnica i t. d., a preko Dobre u Ogulinu prvi željezni irskog pitanja. Zbog razilaženja s liberalcima napustio je most u bivšoj Krajini. G. 1892 premješten je iz Gospića aktivnu političku djelatnost i napisao veliko djelo o pred­ zem.. vladi II Zagrebu i tl' sudjelovao kod izradbe gra­ ratnoj i ratnoj politici The World Crisis 1911-1914 (izašlo đevll1h radova u Hrvatskoj i Slavoniji, te uspje.šno pro­ 1927). G. 1924 vratio se političkoj aktivnosti, pridružio micao tekovine suvremene građevne tehnike. Bio je du~o­ konzervativcima i bIC izabran narodnim za.stupnikom za godišnji urednik »Viesti hrv. dru.štva inženjera i arLhi_ Epping. Pod Baldwinom bio je ministar riznice i proveo tekata«, u kojima je objelodanio niz stručnih članaka o povratak zlatnom standardu. Od 1930 nije vršio nikakve građevnim radovima u Hrvatskoj. Mnogo je godina bio službe, ali se mnogo bavio pitanjima vanjske politike i predsjedmk ispitnog povjerenstva za inženjere i uopće objelodanio niz članaka, koji su privukli pažnju javnosti. jedan od najzaslužnijih javnih radnika na tehničkom polju Već 1921 razvijao je svoj program »evropskog sporazuma« u Hrvatskoj. između Engleske, Francuske i Njemačke, te je prepo­ LIT.: Tehnički list, god. X. br. 5. (Zagreb' 1928) i god. XIX. br. 23/24 (Zag reh 1937). S. S. N. ručao, da se udovolji zahtjevima Njemačke, i zagovarao ličnost je neutralnost u španjolskom građanskom ratu kao i ne­ CHVILOVIJ, Nikola, * 1899, središnja ukra­ intervenciju kao sredstvo, da se izbjegne rat. Nakon Miin­ jinske književnosti ve:: od 1933 godine. Piše novele i ro­ chenskog sporazuma pristade uz Edena i Duff Coopera, a mane s jakom političkom pozadinom i patriotskom notom. ll. V. 1940 postade ministar predsjednik i ministar Od novela mu je najpoznatiji izbor Plave skice (1919). obrane. J. N. Impresionistički oblik novela značajan je za subjek­ CHURCHILL RIVER, rijeka u srednjoj Kanadi. Izvorišni tivnu individualni karakter piščev. U najpoznatijem ro­ ma~u političke se dio zove Beaver River; utječe u Button Bay u Hud­ Šljuke (1927) prikazuje svoje misli u poet­ sonovu zaljevu. Rijeka je duga oko 1800 km, a porječje skOj formi. Na svojim književnim tipovima i licima doka­ zuje, da Sovjetska Ukrajina nije Rusija. Dvije zbirke nje­ joj obuhvata 410.000 km2• Ističe se velikim količinama publicističkih članaka Misli protiv struje vode i protječe niz jezera praveći na prijelazu iz jednoga govih i rasprava, odlučnu u drugo vodopade i brzice. koji smetaju razvoju plovidbe. (1926) i Quo vadis (1925), uzrokovale su uzbunu među u početku je bila nazvana Danish River, a Indijanci je i danas književnim krugovima Sovjetske Ukrajine i naišli u nazivaju Manatosepe ("slična moru«) ili Missinnippi (»bogata vodom«). inozemstvu na veliko zanimanje. Književna djelatnost C. Enf:!lezi su je prozvali današnjim imenom. Na njezinu ušću je 1688 stvorila je naročit pokret u književnosti Sovjetske Ukra­ osnovan Ft. CburchilL Istim se imenom zove i rt poluotoka, koji je jine, poznat pod nazivom »chvilovizam«. S. G-ć. u blizini. J. R-ć. CHWARISMI -+ Alhvarazmi. CHURCHYARD, Thomas, * Shrewsbury 1520, t West­ CHWOLSON, Daniel Osip, Viino 15. XII. 1819, minster 4. IV 1604, engleski pjesnik. Oko 30 godina pro­ * Petrograd 5. IV. 1911, ruski orijentalist i arheolog. Učio vede kao vojnik u Irskoj, Skotskoj i Nizozemskoj, a osta­ t je istočne jezike u Breslauu i Leipzigu. G. 1855 postane tak života posveti pjesništvu. Najbolje mu je djelo Slwre's profesor istočnih jezika na petrogradskom sveučilištu, a Wife, tiskano u »A Mirror for Magistrates« (1563). G. 1575 izda prvu knjigu pjesama The firste parte of Chur­ 1858 i profesor biblijske arheologije na tamošnjoj bogo­ vojničkim sloviji. Svoja je mnogobrojna djela pisao pretežno na chyarde's Chippes. Svoje doživljaje u pohodima njemačkom opisao je u A lamentable and pitifull Description of the ruskom i jeziku. BIBL.: Sabijci isabilam. 2 sv., 1856; O Tamuzu i poštivanju čovjeka wo full lI'arres in Flanders (1578) i u A general rehearsa/l u starih Babilonaca, 1860; Semitski narodi, 1872; Posljednja pasah-večera Of warl'es (1579). G. 1587 objavio je The Worth ines of Kristova i dan njegeve smrti, 1892; O utjecaju zemljopisnoga položaja Wales, gdje u prozi i stihovima opisuje prirodne ljepote, na sudbinu starih Hebreja, 1875; Sirsko-nestorijanski grobni natpisi, L sv.• 1890; Corpus inscriplionum H"braicarum, 1882; Izvestija o Hoza­ povijesne znamenitosti, legende i priče Walesa. U tom je rah, Burtasah, Bolgarah, Madjarah, Slavjanah i Rusah Abu-Ali Ahmeda preteča Draytona (Poly-Olbion). Vrednija su mu djela još: ben Omar ibn.Dasta. 186~. Churchyard's Challenge (1593), The Pra ise of Poetrie CHYBINSKI, Adolf, * Krakov 1880, poljski muzikolog i (1595), A Musical Consort of Heavenly harmonie (1595) i kulturni povjesnik. Gimnaziju i sveučilište svršio je u prijevod triju knjiga Ovidijevih Tristla. Mlađi suvremenici Krakovu učeći i glasovir. Glazbene nauke nastavio je na (naručito Nash) mnogo ga cijene. Neki ga zbog monoto­ sveučilištu u Miinchenu. Studijom Menzuralna teorija u