CENTAR ZA ŽENSKE STUDIJE ZAGREB

ŽENSKOSTUDIJSKI OBRAZOVNI PROGRAM 2016./2017.

PRVI SEMESTAR

1

Uvod u ženske studije Feministička terminologija Feministička epistemologija Queer epistemologija Proseminar Beauvoir Ð Wittig Ð Butler Proseminar Zetkin Ð Kollontai Ð Luxemburg

Feministička teorija i praksa Historija feminizma Feministički pravci Feministička kritika političke ekonomije Pravo i feminizam Ženska radnička /sindikalna prava i socijalna država

Tijelo Ð ženska reproduktivna prava Ð feministička kritika nasilja Feministička kritika nasilja Reprodukcija i spol Prostitucija i pornografija

Feministička kritika umjetnosti i reprezentacije roda Vizualne umjetnosti Izvedbene umjetnosti Književnost Pop kultura Glazba

2

OPIS MODULA

Program je strukturiran u okviru 4 osnovna modula koji kombiniraju historijske, pregledne i problemske pristupe feminističkoj tematici, uz nezaobilaznu važnost aktivističkog iskustva.

Riječ je o (1) Uvodu u ženske studije koji u okviru pet kolegija pokriva sadržaj feminističke terminologije i queer epistemologije, nudi pregled feminističkih pravaca i lezbijskog pokreta, kako bi se potom razvio u proseminarskoj analizi konkretnih autorica, odnosno njihovih odabranih radova. Dva su takva proseminara, a) trolist Simone de Beauvoir Ð Monique Wittig Ð Judith Butler i b) Clara Zetkin Ð Alexandra Kollontai Ð Rosa Luxemburg. Ideja je da u kurikulum uključimo najsuvremenije i najprisutnije feminističke debate ali i otvorimo prostor za feminističku revolucionarnu historiju. Studentice i studenti čitaju predložene radove i potom ih na nastavi interpretiraju.

Drugi modul (2) Feministička teorija i praksa pokriva pregled feminističkog historijata, polazeći od svjetske izvidnice da bi se potom posebno fokusirao na jugoslavenski, tj. hrvatski kontekst. Uz to, ideja modula je da razvija feminističku ekonomiku i najaktualniju feminističku kritiku političke ekonomije. U okviru tog kolegija posebno se raspravlja o Marxovoj kritici kapitalističkog načina proizvodnje i lijevim antikapitalističkim strategijama koje su bliske feminističkim ciljevima. Kolegij Pravo i feminizam upotpunjuje ovaj modul suvremenim pravno-feminističkim diskusijama i analizom konkretne pravne prakse vezane uz žene. Posljednji kolegij ove cjeline bavi se pitanjima socijalne države, ženskim radničkim i sindikalnim pravima, kombinirajući povijesni pregled lokalnog ž enskog sindikalizma i ključne suvremene probleme ženske radničke klase.

U okviru trećeg modula (3) Tijelo Ð ženska reproduktivna prava Ð feministička kritika nasilja sabiremo rasprave, probleme i teme vezano uz problema prostitucije i pornografije, kao i problematike feminističke etike i ž enskih reproduktivnih prava. U posebnom fokusu su pitanja roditeljstva, abortusa i umjetne oplodnje, te ispitivanje socijalnih uvjeta i političkih pozicija koje pretpostavljaju realizaciju ženskih reproduktivnih prava

Četvrti modul (4) Feministička kritika umjetnosti i reprezentacije roda na jednom mjestu objedinjuje mnogo predavanja koja pokrivaju bogatu feminističku analizu vizualnih umjetnosti, pristupe u analizi slikarstva, fotografije, filma itd., preko pregledno-problemske perspektive tumačenja kazališta i performansa, zaključujući modul feminističkom analizom čitanja i diskusijama o književnosti i popularnoj kulturi. U ovom modulu smještamo feminističke analize i kritike velikih umjetničkih klasika, učimo o važnim ženskim i feminističkim umjetnicama koje mainstream povijest i pregledi zaboravljaju i ignoriraju, razvijamo rasprave o revolucionarnim potencijalima umjetnosti, ali i produbljujemo analize suvremenih pop-kulturnih audio-vizualnih fenomena.

3

SADRŽAJ:

• MODUL: UVOD U ŽENSKE STUDIJE

1. FEMINISTIČKA TERMINOLOGIJA

Rada Borić Amir Hodžić

2. FEMINSTIČKA EPISTEMOLOGIJA

Biljana Kašić Sanja Bojanić Adriana Zaharijević

• MODUL: FEMINISTIČKA TEORIJA I PRAKSA

1. FEMINISTIČKI PRAVCI

Ivan Tranfić Karmen Ratković Sanja Juras/Tatjana Greif Dora Levačić Mario Kikaš Katarina Peović Vuković Lepa Mlađenović

2. HISTORIJA FEMINIZMA

Ida Ograjšek Gorenjak Jelena Tešija Sandra Prlenda Silva Mežnarić Gordana Bosanac

3. PRAVO I FEMINIZAM

Ivana Radačić

4

• MODUL: FEMINISTIČKA KRITIKA UMJETNOSTI I REPREZENTACIJE RODA

1. FEMINIZAM I KNJIŽEVNOST

Ingrid Šafranek Andrea Zlatar Violić Tatjana Jukić Iva Grgić Vesna Barilar Suzana Tratnik

• MODUL: FEMINISTIČKA KRITIKA NASILJA I ŽENSKA REPRODUKTIVNA PRAVA

1. ŽENSKA REPRODUKTIVNA PRAVA

Hrvoje Jurić Željka Jelavić

2. PROSTITUCIJA I PORNOGRAFIJA

Renata Šribar Nikolina Zec

5

UVOD U ŽENSKE STUDIJE

1. FEMINISTIČKA TERMINOLOGIJA

RADA BORIĆ: FEMINISTIČKA KRITIKA JEZIKA

Predavanje će propitivati odnos jezika i roda te kako njihovu interakciju vide lingvistkinje drugoga i trećeg vala feminizma. ‘Ženski’ se jezik razlikuje prema kontekstu i činjenicama kao što su klasa, etnička ili regionalna pripadnost ili seksualne preferencije, pri čemu jezik označava upravo tu različitost pripadanja. Pa ipak, iako žene nisu homogena skupina, jezik ih reprezentira u poopćenim rodnim stereotipima i prepun je seksizama. Na primjerima iz hrvatskih jednojezičnih rječnika pokazat ćemo kako jezični stereotipi i seksizmi mogu biti dijelom opasne jezične ideologije.

Literatura: Borić, R. (2010), Rod kao glagol ili o jeziku i rodnim identitetima, Privilegiranje rubova, Zagreb: Centar za ženske studije, str. 91-109. Borić, R. (1998), Ženski identitet u jeziku, Treća, br. 1/vol.1. Zagreb: Centar za ženske studije, str. 37-44. Bucholtz, M. (2003, 2005). Theories of Discourse as Theories of Gender: Discourse Analysis in Language and Gender Studies, The Handbook of Language and Gender Holmes, J. i Meyerhoff, M. (ur.), Malden/Oxford/Carlton: Blackwell, str. 43-68.

O predavačici: Rada Borić je predsjednica Centra za ženske studije Zagreb. Rođena je u Zagrebu, gdje je završila Filozofski fakultet (dodiplomski i poslijediplomski studij Ð smjer književnost). Radila je kao lektorica hrvatskog jezika i književnosti na Indiana University Bloomington, SAD, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te kao predavačica hrvatskog jezika i kulturne povijesti Balkana na Sveučilištu u Helsinkiju. Jedna je od osnivačica Centra za ženske studije. Predavačica je kolegija Jezik i rod i Uvod u feminističku epistemologiju na Ženskim studijima. Aktivna je na ženskoj sceni Hrvatske i članica Savjetodavnog odbora Nobel's Women Initiative. Regionalna je koordinatorica kampanje Vday, globalnog pokreta protiv nasilja nad ženama i djevojčicama. Piše o ženskim temama i jezičnim temama s rodnog motrišta za časopise i knjige. Nominirana je za Amnesty International Ginetta Sagan Gender Award

6

2002. Autorica je prvoga Finskohrvatsko-finskog rječnika (WSOY, Helsinki, 2007.) i nositeljica visokog finskog odličja za kulturu Vitezica reda bijele ruže Finske 2007. Odlikovana je Redom hrvatskog pletera za doprinos u promicanju ženskih ljudskih prava 2013.

AMIR HODŽIĆ: FEMINIZAM, INTERSPOLNOST, TRANS I KVIR: PREKLAPANJA I RAZMIMOILAŽENJA

Feministički kao i LGBTIQ pokreti zalažu se za spolne/rodne slobode i prava. Oba pokreta prepoznaju patrijarhat i heteroseksistički društveni poredak kao korijen problema. Zajedničke točke uključuju pravo na izbor i raspolaganje vlastitim tijelom te borbu protiv rodno/spolno uvjetovanog nasilja. Točke razmimoilaženja odnose se na razumijevanje spolnih/rodnih konstrukata i identiteta, kao i na dalekosežnost nastojanja, područja djelovanja i uključenost problema, identiteta i prava.

Ciljevi predavanja su. - razumijevanje razlika između kategorija spola, roda, rodnog izražavanja i seksualne orijentacije - upoznavanje s pitanjima interspolnosti, transpolnosti i transrodnosti - ukazivanje na isprepletenost društveno-političkih dimenzija patrijarhata, spolne/rodne opresije, (hetero)seksizma i transfobije - razumijevanje kako binarnost i ograničavajuće spolne/rodne uloge i društvene norme doprinose (hetero)seksizmu i transfobiji - razumijevanje društvene i kulturalne raznovrsnosti i različitosti rodnih i seksualnih identiteta i praksi, kao i povijesne promjene vrijednosnih i normativnih okvira - promicanje vrijednosti inkluzivne rodne/spolne ravnopravnosti.

Obavezan tekst za čitanje: Jet Moon i Alex Woodland: ãNa granici“: sado-mazohizam, genderfuck i veza s politikama ãBez granica“, u Poštić, J. i A. Hodžić (ur.) (2006). Transgresija roda: spolna/rodna ravnopravnost znači više od binarnosti: Zbornik konferencijskih radova. Zagreb: Ženska soba i CESI.

7

Ostala literatura: Bornstein, K. (1995). Gender Outlaw: On Men, Women, and the Rest of Us. New York: Vintage Books. Fausto-Sterling, A. (2000). Sexing the Body: Gender Politics and the Construction of Sexuality. New York: Basic Books. hooks, b. (2005). Feminizam je za sve: strastvena politika. Zagreb: Centar za ženske studije. Hoppe, T. (ed.) (2008). Beyond Masculinity: Essays by Queer Men on Gender & Politics. www.beyondmasculinity.com Koyama, E. (2001). The Transfeminist Manifesto. http://eminism.org/readings/pdf- rdg/tfmanifesto.pdf Poštić, J. i A. Hodžić (ur.) (2006). Transgresija roda: spolna/rodna ravnopravnost znači više od binarnosti: Zbornik konferencijskih radova. Zagreb: Ženska soba i CESI. Poštić, J., Đurković, S. i A. Hodžić (2010). LGBTIQ vježbanka: O spolu, rodu, seksualnoj orijentaciji i seksualnosti. Sarajevo: Udruženje Q. Richardson, D., McLaughlin J. & M. E. Casey (eds.) (2006). Intersections Between Feminist and Queer Theory. New York: Palgrave MacMillian.

O predavaču: Uz završeni dodiplomski studij sociologije u Zagrebu, i postdiplomski interdisciplinarni program rodnih i kulturalnih studija u Budimpešti, zadnjih dvadesetak godina bavim se pitanjima spola/roda, te seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava kroz istraživanja, edukacije i aktivizam. Više na www.policy.hu/hodzic/.

2. FEMINISTIČKA EPISTEMOLOGIJA

BILJANA KAŠIĆ: FEMINISTIČKA EPISTEMOLOŠKA SAVEZNIŠTVA

Ciljevi predavanja su: • dati uvide u smisao i probleme feminističke epistemologije • identificirati poveznice, transgresivne točke i granične linije feminističke epistemologije u odnosu na znanstvene discipline, a na predlošku epistemoloških matrica • osmotriti bliskost feminističke i postkolonijalne orijentacije kao primjera protudiskursa, a na temelju predloženih tekstova

8

• pokazati značajke radikalne prakse i dekolonizacije spoznaje na primjeru prakse Centra za ženske studije.

Prvi susret: Feminizam kao 'vlastita adresa'

Unutar prvog susreta razgovarat će se o feminističkoj epistemologiji iz motrišta poveznica i graničnih linija s drugim znanstvenim disciplinama kao i onim što se općenito smatra akademskim znanjem. Pritom će se teorijski raspravljati o feminističkoj epistemologiji kao tekstu i kao kontekstu, pozicioniranju i supozicioniranju.

Napomena: Bilo bi dobro pročitati makar jednu od ove dvije reference prije samog susreta.

* Woolf, Virginia (2004). Tri gvineje. Zagreb: Centar za ženske studije. Poglavlje“Prva“, str. 5.-68.

* hooks, bell (2000). Feminizam je za sve. Strastvena politika. Zagreb: Centar za ženske studije. Poglavlje ãFeminističko obrazovanje za kritičku svijest“, str. 35.-43.

Drugi susret: Feministička orijentacija i postkolonijalnost

Ovaj susret zamišljen je s jedne strane kao teorijsko upoznavanje s postkolonijalnim teorijama iz feminističkog očišta, a s druge kao način da se razotkriju mjesta teorijske bliskosti feminističkog promišljanja s postkolonijalnim uvidima, a oba funkcioniraju kao protudiskursi disciplinama. Uz vizualnu naraciju, koristit će se tekstovi postkolonijalnih feministkinja.

Napomena: Predlažem da studentice pročitaju jedan od ova dva teksta, prema vlastitom izboru.

* Minh-ha, Trinh T. (2007). ã No Master Territories“. U: B.Ashcroft et al The Post-colonial Studies Reader. London & New York: Routledge, str. 196.-199.

9

* Suleri, Sara (2007). ãWomen Skin Deep:Feminism and the Postcolonial Condition“. U: B. Ashcroft et al: The Post-colonial Studies Reader. London & New York: Routledge, str. 250- 256.

Treći susret: Radikalizirati spoznaju : gdje su transgresivne prakse?

Kako u spoznavanju proizvoditi prostore otvorenosti činovima prijelaza i kreiranjem iskoraka, razmicanjem graničnih linija, imaginacijom ili eksperimentom te doprinijeti dekolonizaciji spoznaje, predložak je za teorijsko izlaganje i razgovor unutar ovog susreta. Umjetnička praksa, politički angažman i ideja tjelesnosti u kreiranju i komuniciranju spoznaje bit će primjeri u analizi teorijske pozicije kao ãsvjesne subjektivnosti“.

Napomena: Studentice prema vlastitom izboru mogu pročitati jedan od tekstova iz knjige Privilegiranje rubova (ur. Ankica Čakardić) Centra za ženske studije.

O predavačici: Biljana Kašić bila je jedna od osnivačica Centra za ženske studije i dugogodišnja sukoordinatorica, a sada je suradnica u više ženskostudijskih projekata. Profesorica je na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Dosad je po pozivu predavala na različitim sveučilištima u svijetu i u nas. Članica je odbora europske znanstvene asocijacije ATGender i koordinatorica projekta Travelling Spaces/Travelling Concepts. Osobno ili u suautorstvu objavila je i uredila više knjiga, znanstvenih i stručnih radova. Predmet njezinog interesa su teorije identiteta, postkolonijalne teorije, feministička epistemologija i radikalne prakse otpora.

SANJA BOJANIĆ: MISLITI MORAMO...

“Misliti moramo!”, performativ je Virginie Woolf i upravo apozicija tog imperativa postaje leitmotiv predavanja uvoda u ženske studije o feminističkoj epistemologiji. Izmještenost i vještine nužnosti mišljenja (za razliku od logocentričnog nasljeđa mišljenja nužnosti) ukazat će u kojoj mjeri je ženski prodor u epistemologiju emancipirao spoznaju i otvorio je praktičnim i primjenjenim disciplinama. Teško je napraviti povijesni pregled iznimno bogate produkcije različitih epistemologija (inzistiram na njihovom mnoštvu) te će se predavanje

10 tematski ograničiti na opis i objašnjene nekih ključnih koncepata koji pružaju presjek feminističkih pokreta i znanosti spoznaje.

Cilj predavanja U prvom ćemo se dijelu predavanja upoznati sa specifičnim rječnikom feminističke epistemologije dok ćemo potom zajedno čitati seminalne ulomke autorica i autora čiji su tekstovi oblikovali suvremene feminističke epistemološke diskurse.

Obavezan tekst za čitanje: Tri gvineje / Virginia Woolf; prijevod i bilješke Marina Leustek; pogovor Lada Čale Feldman. Zagreb : Centar za ženske studije, 2004. (Drugo poglavlje) Feminist Epistemologies / Linda Alcoff, Elizabeth Potter, (eds.), New York: Routledge, 1993.

Ostala literatura: Linda Alcoff, “Epistemic Identities”, Hypatia, 2010, 7: 128.-37. Carol Gilligan, In a Different Voice, Cambridge, Mass.: Harvard University Press, 1982. Donna Haraway, “Situated Knowledges”, In: Simians, Cyborgs, and Women, New York: Routledge, 1991. Iris Marion Young, Throwing Like a Girl and Other Essays in Feminist Political Theory, Bloomington: Indiana University Press, 1990. Evelyn Fox Keller: “The Gendered Language of Science“, intervju 6. svibnja 1990, dostupno na http://billmoyers.com/content/evelyn-fox-keller/

O predavačici: Sanja Bojanić predaje na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci i izvršna je direktorica Centra za napredne studije istog sveučilišta. Doktorirala je na Ženskim studijama i studijama roda Sveučilišta Pariz 8 u okviru Doktorske škole o teorijama osjetila i društvenim znanostima. Pored studija filozofije, završila je hipermediju i informativne znanosti. Oblasti kojima se bavi obuhvaćaju filozofiju kulture, teorije afekta i filozofiju seksualnosti. Zadnjih šest godina mentorirala je i vodila desetinu istraživanja i projekata koji intersekcionalno povezuju rod, obiteljske odnose, siromaštvo i marginalni status žene. Objavila je “Documenting Sex And/Or Gender” (2014); “Corruption and sex, the case of Emma Bovary” (2012), “Montrer patte blanche and Experiencing the Margin(alization)” (2012) i uredila

11 zbornike o “Rodu i obrazovanju” (2014); “Mind the Gap(s): family, socialization and gender” (2013). Prevodi s francuskog i engleskog jezika.

ADRIANA ZAHARIJEVIĆ: KLASIČNA I FEMINISTIČKA EPISTEMOLOGIJA

Predavanje treba da ukaže na bitne razlike između tradicionalno shvatane epistemologije i feminističke epistemologije. Ono postavlja pitanja o tome šta je znanje, ko saznaje, kako se saznaje, da li je znanje zasićeno normama ili je vrednosno neutralno, da li mislimo u zajednici ili kao izolovane jedinke.

Cilj predavanja je da pokaže da feminizam u epistemologiji insistira na temeljnoj demokratizaciji znanja i na otkrivanju njegove nužne situiranosti.

Obavezan tekst za čitanje: Lloyd, G., The ãMaleness“ of Reason, The Man of Reason: "Male" and "Female" in Western Philosophy, Routledge, 1993, 387-391.

Ostala literatura: Lončarević, K. (2012), Feministička epistemologija: nastanak, razvoj i ključni problemi, Godišnjak Fakulteta političkih nauka, br. 7, 41-59. http://www.fpn.bg.ac.rs/wp- content/uploads/03-Katarina-Lon%C4%8Darevi%C4%87-Feministi%C4%8Dka- epistemologija-Nastanak-razvoj-i-klju%C4%8Dni-problemi.pdf Descartes, R. Meditacije o prvoj filozofiji (prva Meditacija) Alcoff, L. And Porter E. (Eds.) (1993), Feminist epistemologies, Routledge.

O predavačici: Adriana Zaharijević (1978., Beograd) je istraživačica na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Diplomirala je filozofiju na Filozofskom fakultetu, specijalizirala, magistrirala i doktorirala na Fakultetu političkih nauka iz oblasti političke filozofije i studija roda. Autorka je knjige Postajanje ženom (RŽF, 2010) i priređivačica zbornika Neko je rekao feminizam? (2007, 2008, 2012 BiH izdanje). Prevodi sa engleskog (poslednje prevedene knjige: Nevolja s rodom Džudit Batler, [Karpos, Loznica 2010] i Život duha Hane Arent [Službeni glasnik, Beograd 2010]). Oblasti interesovanja: politička filozofija, savremena feministička teorija i istorija feminizma, viktorijanske studije.

12

FEMINISTIČKA TEORIJA I PRAKSA

1. FEMINISTIČKI PRAVCI

IVAN TRANFIĆ: UVOD U FEMINISTIČKE PRAVCE

Predavanje se sastoji od pregleda pet važnijih feminističkih pravaca (liberalni, socijalistički, radikalni, postmoderni feminizam i ekofeminizam) uz kritički osvrt na svaki od pravaca. Na radionici će se raditi u grupama, pri čemu će svaka grupa dobiti tekst karakterističan za jedan pravac te će morati prepoznati o kojem je pravcu riječ i odgovoriti na tri pitanja o načinima na koje se tekst referira na ženu kao subjekt, njezin položaj i uzroke opresije te moguća rješenja, tj. poželjne načine djelovanja.

Cilj predavanja: Dati studenticama i studentima kratki pregled temeljnih odrednica i argumenata važnijih feminističkih pravaca, njihov povijesni kontekst i kritički osvrt. Razviti sposobnost prepoznavanja različitih feminističkih pravaca kroz rad na izvornim tekstovima istaknutih autorica iz svakog pravca i osvijestiti razlike u načinu na koje oni argumentiraju položaj žena, uzroke opresije i poželjne oblike emancipatornog djelovanja.

O predavaču Ivan Tranfić diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Završio je obrazovne programe Centra za mirovne studije i Centra za ženske studije. Sudjeluje u organizaciji Povorke ponosa Zagreb Pride te je aktivan u borbi za LGBTIQ prava.

KARMEN RATKOVIĆ: EKOFEMINIZAM

Predavanje je usmjereno na središnju temu ekofeminizma - istraživanje i raskrinkavanje predodžbi i mitova koje u zapadnoj/patrijarhalnoj kulturi postoje o ženi i prirodi, a jednim su od bitnih uzroka današnje ekološke krize.

13

Na tragu tekstova Ariel Salleh istraživat će se filozofijski i politički dosezi ekofeminizma, te prikazati ekofeministička dekonstrukcija duboke ekologije, socijalne ekologije, eko- socijalizma i postmodernog feminizma. Uz teorijski rad, polaznice se ohrabruju da predložene teme na mnogostruke načine očitavaju/osvještavaju/artikuliraju iz osobnoga iskustva kroz procesni rad. Metoda procesnog rada proizlazi iz tradicija koje afirmiraju rad s nesvjesnim i ženskim (alkemiji, šamanizmu, taoizmu i Jungijanskoj psihologiji), i u velikoj mjeri omogućuje primjenu onog što zagovara ekofeministička epistemologija: metaforički govor, afirmaciju marginalnih aspekata našega iskustva, njihovo osvještavanje, artikulaciju i prihvaćanje.

Obavezan tekst za čitanje: Treća, br.2/vol.2, 2000., 1-119 str. (tematski broj posvećen ekofeminizmu)

Ostala literatura: Salleh, Ariel: Ecofeminism as Politics: nature, Marx and the postmodern, London, Zed Books, 1997.

O predavačici: Rođena 1965. u Zagrebu. Diplomirala je povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i studirala arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Na Interuniverzitetskom studiju u Dubrovniku pohađala je postdiplomski studij Filozofija znanosti (ak.god. 1990/1991.). Na Central European University u Budimpešti pohađala je kurs Theories of Gender in Culture (1996.), te postdiplomski studij Gender Studies (2003/04). Od 1989. do 2002. godine predavala je na XV. gimnaziji u Zagrebu i na International Baccalaureate School. Kooautorica je udžbenika likovne umjetnosti za 4. razred gimnazije Likovna umjetnost XX. stoljeća, te autorica istoimenog priručnika. Aktivno djeluje u projektu Community Art Ð Umjetnost zajednice u kojem koordinira rad Škole umjetnosti zajednice. Jedna je od osnivačica nevladine udruge Mali korak u kojem je sada članica projektnog tima i koordinatorica programa. Na civilnoj sceni je od 1992. godine i vodi treninge iz nenasilne komunikacije i mirnog rješavanja sukoba metodom procesnog rada Arnolda Mindella.

14

SANJA JURAS/TATJANA GREIF: LEZBIJSKI AKTIVIZAM

Predavanje će se baviti povezanošću feminističkog i lezbijskog odnosno LGBT pokreta, kao i razvojem lezbijskog aktivizma u Hrvatskoj. Istražit ćemo različita područja lezbijske tematike od osnovnih pojmova, identiteta, sve do aktivizma i pravnih pitanja. Posebno ćemo se osvrnuti na zastupljenost lezbijskih autorica i sadržaja kroz umjetnost.

Cilj predavanja je edukacija polaznica programa Ženskih studija, kako bi same mogle podržavati i zalagati se za zaštitu prava lezbijki, gejeva, biseksualnih i transrodnih (LGBT) osoba. Ženski studiji su i ranije imali praksu uključivanja kolegija vezanih uz LGBT tematiku u svoj program, a iznimno je značajno da se ta tradicija i održi.

Obavezna literatura: Wittig, Monique: Hetero um i drugi eseji (ãŽenom se rađa“, 7.-18. str.) Rich; Adrienne: Prisilna heteroseksualnost i lezbijska egzistencija (25.-35 str.)

Ostala literatura: Abelove, Barale, Halperin: Lesbian and Gay Studies Reader Adrienne Rich: Prisilna heteroseksualnost i lezbijska egzistencija Audre Lorde: Sestra autsajderka Joan Nestle: Politika butch i femme, Pismo mojoj zajednici, Dar dodira Nataša Velikonja, Tatjana Greif (2012): Kronologija 1987-2012 s predzgodovino Dorino Manzin, Sanja Juras: Izvještaj o stanju ljudskih prava LGBT osoba u 2002. godini Sanja Juras: Izvještaj o stanju ljudskih prava LGBT osoba u Hrvatskoj u 2015. godini Tatjana Greif: Na begu pred terorjem normalizacije Sanda Brumen: LGBT tematika u udžbenicima za osnovnu i srednju školu Jasna Petrović: Nevidljivi radnici

O predavačicama: Sanja Juras je koordinatorica Lezbijske grupe Kontra (od 2002.) i Kontrinog pravnog tima koji pruža direktnu pravnu pomoć LGBT osobama i zagovara za bolju zaštitu ljudskih prava LGBT osoba. Također, koordinatorica je Ženske mreže Hrvatske Ð feminističke političke mreže 30 organizacija iz različitih dijelova Hrvatske, članica Europskog ženskog lobija (od 2007.), Članica ECSOL (Europska mreža pravnika koji se bave zakonodavstvom koje pokriva

15

LGBT osobe, od 2011.). Zagovarala je i kreirala mnoge amandmane u zakonima i pravnim dokumentima koji se tiču prava LGBT osoba, usvojene od strane Hrvatskog sabora.

Tatjana Greif ima doktorat iz područja arheologije (Gender Archaeology). Bavi se teorijom i aktivizmom u oblasti kulture, umjetnosti i politike LGBTI osoba. Koordinatorica je Lezbejske sekcije ŠKUC-LL, urednica edicije “Vizibilija”, edicije “Časopis za kritiko znanosti”, i voditeljica programa u polju kulture, podizanja svjesti, ljudskih prava, programa za jednake mogućnosti, kao i programa za sprečavanje diskriminacije i upravljanja različitosti u zapošljavanju. Bila je članica izvršnog odbora organizacije ILGA-Europe, delegatkinja Europskog ekonomskog i socijalnog odbora, članica Vladinog odbora za jednake mogućnosti Republike Slovenije itd.

DORA LEVAČIĆ: RODNA NEJEDNSKOST Ð PRIRODA ILI DRUŠTVO

Predavanje će predstaviti neke od teorijskih pravaca (feminističkih i anti-feminističkih) koji se bave pitanjem ekonomske rodne nejednakosti, odnosno pitanjem nejednakosti žena i muškaraca na tržištu rada i u kućanskoj sferi. Krenut će se od argumentacije koja različite manifestacije ekonomske rodne nejednakosti (poput razlika u plaćama i rodne segregacije prema zanimanjima) tumači kao posljedicu urođenih, bioloških razlika među spolovima koji dovode do različitih interesa i ciljeva kod žena i muškaraca. Nakon toga ć e ukratko biti predstavljeni pravci koji navedene fenomene tumače u kontekstu njihove posredovanosti institucionalnim kontekstom kapitalističke ekonomije. Naglasak će biti na marksističko- feminističkoj teoriji i važnosti koncepata neplaćenog kućanskog rada i reprodukcije radne snage za razumijevanje ženskog društvenog položaja.

Cilj je predavanja prikazati različite argumentacije o uzrocima ekonomske nejednakosti muškaraca i žena te predstaviti osnovnu terminologiju materijalističkog/marksističkog feminizma i feminističke ekonomike.

Preporuke za čitanje: Arruzza, Cinzia (2013) Dangerous Liaisons: The marriages and divorces of Marxism and Feminism. Pontypool, Wales: Merlin Press Ltd.

16

Dokumentarna serija Haralda Eiae Hjernevask / Brainwash Ð the Gender Equality Paradox. Dostupno na: https://vimeo.com/19707588 Fine, Cordelia (2010) Delusions of Gender. How Our Minds, Society, and Neurosexism Create Difference. London: W.W. Norton & Company. Gimenez, Martha E. (2005) Capitalism and the Oppression of Women: Marx revisited, u: Science & Society, 60 (1): 11-32. Jackson, Stevi (1999) Marxism and Feminism, u: Gamble, Andrew; Marsh, David; Tant, Tony (ur.) Marxism and Social Science, Chicago: University of Illinois Press: 11-35.

O predavačici: Dora Levačić je apsolventica sociologije. U istraživačkom radu bavi se temama klasne analize, rodne ekonomske nejednakosti, nezaposlenosti i socijalne politike. Članica je Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID).

MARIO KIKAŠ: SOCIJALISTIČKI FEMINIZAM

Predavanje je podijeljeno na dva dijela. U prvom ćemo obrađivati temu začetka socijalizma u 19. st. i njegove političke realizacije kroz 20.st., baviti se posljedicama industrijske revolucije i nastajućim radničkim pokretom te pitanjima na koji se način feminizmu i specifičnoj poziciji žena u kućanstvu i na tržištu rada pristupalo u socijalističkim politikama kroz 19. i 20. st.

Drugo predavanje bit će posvećeno mapiranju suvremenih lijevih feminističkih borbi koje se bave otimanjem zemlje (Južna Amerika), eksploataciji žena u radno intenzivnoj industriji (Azija), otežanom pristupu zdravstvenoj skrbi (SAD) ili borbi protiv fundamentalizma (Kurdistan). Pitanje s kojim ćemo se tijekom seminara suočiti: Na koji način fragmentiranom svijetu koji se mjeri različitim mjerilima pristupiti iz socijalističko-feminističke perspektive i da li o socijalističkom feminizmu danas uopće možemo govoriti?

Cilj predavanja je s jedne strane dati pregled povijesti 19. i 20. st. odozdo iz ženske i radničke perspektive te odrediti točke (dis)kontinuiteta socijalističkog feminizma na prijelazu iz 20. u 21. st. Kroz radioničarski rad tijekom drugog predavanja pokušat ćemo raspravljati o suvremenim pitanjima iz socijalističko-feminističke perspektive i na koji način im pristupiti.

17

Obavezan tekst za čitanje:

za prvi termin http://radnickaprava.org/book/4/Josip_Cazi- Prva_radnicka_drustva_u_Hrvatskoj__1860-1880_-Savez_sindikata_Jugoslavije_- Republicko_vijece_za_Hrvatsku__1950_.pdf stranice: 151. - 156. i 187. - 192. http://www.zarez.hr/clanci/radnici-kao-neposlusni-gradjani-iz-1905 za drugi termin http://www.zarez.hr/clanci/feministkinje-za-sweatshopove http://arhiva.portalnovosti.com/2013/06/silvia-federici-marksistickim-feminizmom- protiv dogmatske-tradicije/ http://www.masina.rs/?p=569

Ostala literatura: Immanuel Wallerstein, Suvremeni svjetski sistem, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb, 1986. Eric Hobsbawm, Doba kapitala 1848-1875, Stvarnost, Zagreb, 1989. Silvia Federici, Kaliban i veštica: žene, telo i prvobitna akumulacija, Burevesnik, Beograd, 2014.

O predavaču: Mario Kikaš je aktivist i kulturni radnik te glavni urednik časopisa RAD. Piše za različite domaće i regionalne medije: Zarez, Kulturpunkt, Vox Feminae, Le Monde Diplomatique, Bilten etc.

KATARINA PEOVIĆ VUKOVIĆ: CYBERFEMINIZAM

Predavanje će mapirati odnos feminizma i novih tehnologija a u specifičnom kontekstu komunikacije. Rastjelovljenje subjekata u simetričnim komunikacijskim odnosima postavit će se kao političko i psihološko pitanje.

Cilj predavanja je osvijestiti kompleksne odnose roda i novih tehnologija, od utopija emancipacije, do legitimacije identitetskih politika.

18

Obavezan tekst za čitanje: Haraway, Donna (1991) "Kiborški manifest: znanost, tehnologija i socijalistički feminizam krajem dvadesetog stoljeća", Književna smotra, br. 114 (4), 35.-45. str.

Ostala literatura: Butler, Judith (1993) Bodies that Matter: On the Discursive Limits of "“sex“, Routledge, New York Cyberfeminizam [ver 1.0] (1999) uredio Igor Marković, Centar za ženske studije, Zagreb Federici, Silvia (2012) "Feminizam i politika zajedničkog", Libra Libera 31, Zagreb Mouffe, Chantal (1993) The Return of the Political, Verso, London:New York Plant, Sadie (2001) "Budućnost izviruje: 'Protkivanje žena i kibernetike'", u Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk, Jesenski i Turk, Zagreb Laplanche, J. i J.-B. Pontalis (1992) Rječnik psihoanalize, August Cesarec, Zagreb Žižek, Slavoj ([1997] 2008) The Plague of Fantasies, 2. izd., Verso, London:New York

O predavačici: Katarina Peović Vuković docentica je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci gdje od 2005. godine predaje na kolegijima iz područja kulturalne teorije. Magistrirala je i doktorirala na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Urednica je časopisa Libra Libera koji je posvećen književnosti i teoriji. Priredila je zbornik tekstova američkog teoretičara Hakima Beya Privremene autonomne zone i drugi tekstovi (Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003). Objavila je studiju Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije (Nalada Jesenski i Turk, Zagreb, 2012).

LEPA MLAĐENOVIĆ: RADIKALNI FEMINIZAM

Predavanje sa diskusijom o radikalnom feminizmu otvorit će dve teme radikalnog feminizma u odnosu na lezbejski radikalni feminizan i na radikalni feminizam koji se zalaže za ukidanje seksualnih eksploatacija žena. Teme koje će se diskutovati su od kritike (ugnjetavačkih) vrednosti klasističkog, rasističkog, hetero-normativnog patrijarhalnog sistema - polazište za radikalni feminizam, do kontektualizacije stavova radikalnih feministkinja u eri rasta seksualne industrije i liberalnog kapitalizma koji prisvaja seksualno nasilje i normalizuje ga u cilju profita.

19

Cilj predavanja Upoznavanje s osnovnim teorijskim postavkama radikalnog feminizma i realizacijama ideja kroz feminističke centre protiv muškog nasilja, lezbejske zajednice, ulične proteste.

Obavezan tekst za čitanje: Andrea Dworkin, O pornografiji (Žene za život bez nasilja, SOS telefon za žene decu žrtve nasilja, Beograd, 2000.) Ostala literatura: Adrienne Rich: Prisilna heteroseksualnost i lezbijska egzistencija, 1980. https://4e474450.wordpress.com/2016/01/08/adrienne-rich-prisilna-heteroseksualnost-i- lezbijska-egzistencija/ Odri Lord, Sestra autsajderka, 1984. http://www.rwfund.org/wp-content/uploads/2014/09/Odri-Lord-Sestra-autsajderka.pdf Lepa Mlađenović: Beleške feminističke lezbejke za vreme rata, 1996. https://4e474450.wordpress.com/2015/02/05/lepa-mladenovic-beleske-feministicke-lezbejke- za-vreme-rata/ Andrea Dworkin, Pornografija i tuga, 1978. https://ukinimoprostituciju.wordpress.com/2016/05/30/pornografija-i-tuga-prvi-deo-andrea- dworkin/ Ingeborg Kraus, Traume seksualnog nasilja kod žena u prostituciji, 2016. https://ukinimoprostituciju.wordpress.com/2016/06/16/prostitucija-je-u-suprotnosti-sa- idejom-o-jednakosti-izmedu-muskaraca-i-zena-ingeborg-kraus/ Diana Russell, Femicide: The Politics of Woman Killing, 1992. http://www.dianarussell.com/f/femicde(small).pdf Radikalne feministke u otporu, razgovor s Janice Raymond, 2015. https://4e474450.wordpress.com/2015/08/09/razgovor-s-janice-g-raymond/ Christine Delphy: Glavni neprijatelj, 1970. https://4e474450.wordpress.com/2014/11/27/christine-delphy-glavni-neprijatelj/ Charlotte Bunch, Lezbijke u revoltu, 1972. https://4e474450.wordpress.com/2016/04/18/lezbijke-u-revoltu/

20

O predavačici: Feministička, lezbijska i antiratna aktivistica, feministička konsultantica za žene koje su preživjele nasilje, i lezbijke. Suosnivačica Feminističke grupe Žene i društvo, SOS telefona za žene i decu žrtve nasilja, Autonomnog ženskog centra protiv seksualnog nasilja, Arkadije - gej lezbejskog lobija, Labrisa -organizacije za ljudska prava lezbejki, Žena u crnom protiv rata, Konsultacija za lezbejke. Suosnivačica WAVE - Women Against Violence Europe. Predavačica u Centru za ženske studije i Kvir studije, Beograd.

2. HISTORIJA FEMINIZMA

Koordinatorica: RENATA JAMBREŠIĆ KIRIN

Šest predavanja pet predavačica pod zajedničkim nazivom ãHistorija feminizma: lokalna povijest feminističkih ideja, organizacija i djelovanja“ bit će posvećena s jedne strane epistemološkom utemeljenju ženske i rodne povijesti, s naglaskom na domaćim autoricama i istraživanjima, a s druge na propitivanju povijesnog (dis)kontinuiteta feminističkih ideja, organizacija, glasila i djelovanja kod nas od sredine 19. stoljeća do danas.

Cilj modula je razvijanje analitičkog pristupa povijesnoj problematici i razumijevanje specifičnosti ženske i rodne povijesti te osnovnih historiografskih pojmova (izvori, okvir interpretacije, ženska, rodna i usmena povijest, historija i sjećanje). Isto tako, cilj je upoznati i razumjeti lokalne uvjete i kontekst ženskog i feminističkog organiziranog djelovanja uz pomoć osobnih iskustava i teorijskih promišljanja domaćih povjesničarki, sociologinja, aktivistkinja i dr. Posebna pozornost bit će posvećena pojavi i razvoju domaće feminističke prakse te feminističke teorijske misli koja promišlja rodni identitet povijesnih subjekata kroz premreženost ideoloških, kulturnih, tehnoloških, socioekonomskih i dr. povijesnih procesa.

IDA OGRAJŠEK GORENJAK: ŽENSKA I RODNA POVIJEST

Predavanje će biti podijeljeno u dva dijela. U prvom dijelu dat će se pregled razvoja ženske i rodne povijesti kao povijesne grane. Raspravljat će se o pitanju pojave interesa za istraživanje uloge žena u povijesti, razvoju tematike i pov. izvora koji su ulazili u fokus istraživača i istraživačica, prepreka i proboja u razvoju ove povijesne grane. Posebno će se osvrnuti na metodološke i terminološke inovacije. Rasprava će se završiti diskusijom o sadašnjim

21 izazovima ženske i rodne povijesti kako u znanstvenom tako i u socijalnom okruženju te perspektivama razvitka.

Drugi dio predavanja uvest će u problematiku razvoja ženskog udruživanja (i propitivanja položaja žena u društvu) u Hrvatskoj. Kao važne polazne točke u predavanju će se istaknuti pojavu učiteljica kao profesionalnih, obrazovanih i ekonomski nezavisnih žena, prve ženske gimnazije i otvaranja vrata zagrebačkog sveučilišta ženama te, povezano s tim, pojavu prve autonomne ženske udruge (Gospojinska udruga za obrazovanje i zaradu ženskinja u Hrvatskoj i Slavoniji) i ženskog časopisa Na domaćem ognjištu. Pri tome će se posebna pažnja posvetiti specifičnosti položaja, stavova i ciljeva žena u 19. stoljeću, te koju su ulogu ove institucije imale ili željele imati u društvu.

Cilj predavanja:

Upoznavanje studentica s osnovnim pojmovima i dostignućima ženske i rodne povijesti (i razlikama između ta dva naziva) i glavnim problemima razvoja ženskog pokreta na prijelazu 19./20. stoljeća te razvijanje analitičkog pristupa povijesnoj problematici.

Literatura:

Feldman, Andrea, prir. Žene u Hrvatskoj: ženska i kulturna povijest. Zagreb: Institut ãVlado Gotovac“ i Ženska infoteka, 2004.. Str. 9-19, 157-191.

Scott, Joan W. Rod i politika povijesti. Zagreb: Ženska infoteka, 2003. Str. 29.-47.

Dodatna literatura:

Perrot, Michelle. Moja povijest žena. Zagreb: Ibis Grafika, 2009.

Župan, Dinko. Metalni korzet: Spolna politika obrazovanja žena u Banskoj Hrvatskoj (1868.- 1918.). Osijek, Slavonski Brod: Učiteljski fakultet u Osijeku, Hrvatski insitut za povijest- Produžnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2013.

IDA OGRAJŠEK GORENJAK: IZMEĐU FEMNIZMA I NACIONALIZMA

Predavanje će dati pregled razvoja ženskog pokreta u međuratnom razdoblju. Naglasit će se društvene i političke promijene koje su znatno utjecale na promjenu perspektive, svakodnevnice i položaja žena u društvu. Dat će se kratak pregled historiografije o ženskom

22 pokretu u međuraću. Fokus izlaganja stavit će se na krovne jugoslavenske ženske organizacije (Narodni ženski savez Srba, Hrvata i Slovenaca, Alijansu ženskog pokreta, Udruženju univerzitetski obrazovanih žena) te će se kroz analizu njihovog djelovanja, statuta i izvještaja definirati osnovne ciljeve i probleme ovih organizacija, ali i kako su oni percipirali svoju ulogu u društvu. Pri tome će se ženski pokret smjestiti unutar dva glavna diskursa: nacionalni - odnosno kao potpora ili otpor stvaranju nove države i feministički - borba za promjenu političkog, socijalnog, pravnog i ekonomskog položaja žena, ali naslanjanja na tadašnje europske trendove umjerenog feminizma i kulta majčinstva. Na kraju će se analizirati i stav i percepcija tadašnje javnosti prema ženskom pokretu.

Cilj predavanja

Upoznavanje studentica s razvojem, organizacijom, djelovanjem ženskog pokreta u međuratnoj Jugoslaviji, razvijanje analitičkog i povijesnog mišljenja, razvijanje kritičkog pristupa izvornim tekstovima.

Literatura:

Feldman, Andrea, prir. Žene u Hrvatskoj: ženska i kulturna povijest. Zagreb: Institut ãVlado Gotovac“ i Ženska infoteka, 2004. str. 235-247

Prlenda, Sandra. ãPrema povijesti jugoslavenskih feminizama“. U Kako je bilo… O Zagorki i ženskoj povijesti, ur. Sandra Prlenda, 191.-203. Zagreb: Centar za ženske studije, 2011.

Sklevicky, Lydia. ãKarakteristike organiziranog djelovanja žena u Jugoslaviji u razdoblju do drugog svjetskog rata(I)“, Polja- časopis za kulturu, umetnost i društvena pitanja 308 (1984): 415.-417.

Dodatna literatura:

Kecman, Jovanka. Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ž enskim organizacijama 1918.- 1941. Beograd: Narodna knjiga, Institut za suvremenu istoriju, 1978.

Ograjšek Gorenjak, Ida: Opasne iluzije. Rodni stereotipi u Kraljevini Jugoslaviji. Zagreb: Srednja Europa, 2014.

23

O predavačici:

Ida Ograjšek Gorenjak docentica je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u izvođenju obavezne nastave iz osnova historiografije i međuratne svjetske povijesti te izborne nastave fokusirane na rodnu problematiku. Njezin znanstveni rad prvenstveno je usmjeren ka razvijanju ženske, rodne i kulturne povijesti te povijesti obrazovanja. Završila je studij Centra za ženske studije (2000./2001) magistrirala i doktorirala na temi iz rodne povijesti, objavila je niz radova u povijesnim časopisima i zbornicima radova te knjigu Opasne iluzije. Rodni stereotipi u Kraljevini Jugoslaviji (2014) u kojoj obrađuje utjecaj rodnih stereotipa na političke i modernizacijske i nacionalne procese.

JELENA TEŠIJA: ULOGA I ZNAČAJ ANTIFAŠISTIČKOG FRONTA ŽENA (AFŽ) U POVIJESTI ŽENSKOG ORGANIZIRANJA U JUGOSLAVIJI

Predavanje će se baviti ženskom socijalističkom organizacijom AFŽ, tj. predstavit će ulogu, važnost, položaj, aktivnosti, strukturu te kompleksno pitanje raspuštanja organizacije koja je djelovala na području Jugoslavije od 1942. do 1953. godine. Pozabavit će se i ranim post-AFŽ periodom, tj. Savezom ženskih društava (SŽD), organizacijom nasljednicom AFŽ-a od 1953. do 1961. godine, koja je gotovo zaboravljena u feminističkoj historiografiji.

Cilj predavanja

Cilj predavanja jest upoznati polaznice i polaznike sa ženskim organizacijama u ratnoj i postratnoj Jugoslaviji, predstaviti strategije i ideje žena AFŽ-a i SŽD-a o tome kako unaprijediti položaj žena u kontekstu u kojem su živjele te raspraviti odnos feminističkih povjesničarki prema organizacijama i njihovu značaju za povijest feminističkog i ženskog organiziranja u Jugoslaviji.

Obavezan tekst za čitanje:

Sklevicky, Lydia. 1996. Konji, Žene, Ratovi. compil. D. Rihtman Auguštin. Zagreb: Ženska Infoteka. (ulomak: str. 115-138) http://www.academia.edu/5890765/KONJI_%C5%BDENE_RATOVI_-_Lydia_Sklevicky Ekonomija njege i brige izgradila je zemlju http://www.kulturpunkt.hr/content/ekonomija- njege-i-brige-izgradila-je-zemlju

24

Ostala literatura: Bonfiglioli, Chiara. 2014. "Women's Political and Social Activism in the Early Cold War Era: The Case of Yugoslavia", Aspasia 8, 1Ð25. Božinović, Neda. 1996. Žensko pitanje u Srbiji: u XIX i XX veku. Beograd: Devedesetčetvrta. http://www.uciteljneznalica.org/upload/ebook/775_Bo%C5%BEinovi%C4%87,%20Neda,%2 0%C5%BDensko%20pitanje%20u%20Srbiji%20u%20XIX%20i%20XX%20veku,%20Deve deset%C4%8Detvrta%20-%20%C5%BDene%20u%20crnom,%201996.pdf (str.145-188)

Sklevicky, Lydia. 1989. "More Horses than Women: On the Difficulties of Founding Women's History in Yugoslavia", Gender & History 1(1): 68.Ð73. Tešija, Jelena. 2014. The End of the AFŽ Ð The End of Meaningful Women's Activism? Rethinking the History of Women's Organizations in Croatia, 1953 Ð 1961. http://www.academia.edu/8628350/The_End_of_the_AF%C5%BD_The_End_of_Meaningful _Women_s_Activism_Rethinking_the_History_of_Women_s_Organizations_in_Croatia_195 3_1961 Arhiv AFŽ-a čuva najvažnije emancipacijsko naslijeđe koje imamo http://www.libela.org/razgovor/6310-arhiv-afz-a-cuva-najvaznije-emancipacijsko-naslijedje- koje-imamo/

O predavačici:

Jelena Tešija (Split, 1988.) diplomirala je rodne studije na Central European Universityju u Budimpešti te novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Nekadašnja je polaznica obrazovnog programa Ženskih studija u Centru za ženske studije u Zagrebu, članica uredništva portala o rodu i politici Libela.org te članica feminističkog kolektiva fAKTIV. Polja interesa: povijest feminizma i ženskog organiziranja, ženske socijalističke organizacije u Jugoslaviji, odnos socijalizma i feminizma.

SANDRA PRLENDA: RODNE POLITIKE U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI U GLOBALNOM KONTEKSTU

Kroz predavanje i razgovor na temelju pročitane literature upoznat ćemo se s osnovnim karakteristikama rodne politike socijalističke Jugoslavije u razdoblju razvoja sustava socijalističkog samoupravljanja i vanjske politike nesvrstanosti, od početka 1960-ih do

25 sredine 1980-ih godina. Analizirat ćemo osnovne smjernice socijalističke politike ravnopravnosti uspostavljene kroz djelovanje Konferencije za društvenu aktivnost žena, kao institucionalnog nositelja, nasuprot feminističkoj politici percipiranoj kao preostatak buržoaskog i kapitalističkog društvenog poretka. Upoznat ćemo se potom s političkim kontekstom nastanka tzv. drugog vala feminizma u zemljama Zapada i stvaranja međunarodnih mehanizama za uspostavu rodne ravnopravnosti (međunarodna ženska udruženja, tijela UN i svjetske ženske konferencije). Na primjeru sudjelovanja jugoslavenske delegacije na Svjetskoj konferenciji žena u Meksiku 1975. i UN Dekade za ž ene analizirat ćemo međuodnos političke povijesti Hladnog rata i razvoja globalnih ženskih pokreta te naposljetku povijesno pozicionirati pojavu jugoslavenskog feminizma krajem 1970-ih godina.

Cilj predavanja

Cilj predavanja je upoznati polaznice/ke programa s osnovnim karakteristikama rodne politike socijalističke Jugoslavije u kasnijem razdoblju te pojavom tzv. jugoslavenskog feminizma u dijakronijskom i sinkronijskom povijesnom obzoru. Polaznice/i će razmatranjem ključnih političkih procesa 20. stoljeća u globalnoj perspektivi (socijalističke revolucije, Hladni rat, dekolonijalizacija, demokratizacija, ženski pokreti, međunarodne institucije) bolje razumjeti državne i transnacionalne rodne politike i pojave novih društvenih pokreta na lokalnoj razini, s općim ciljem omogućavanja njihovog kritičkog promišljanje i u 21. stoljeću.

Obavezan tekst za čitanje: Erbežnik-Fuks, Marija. 1975. ãIntervju s Vidom Tomšič: Zašto se proklamirana ravnopravnost žena u osnovnim dokumentima Ujedinjenih naroda ostvaruje sporo u praksi?“, Žena 32(3): 4-11. Ungaro, Draga. 1975a. ãTeme i zaključci Meksičke konferencije“. Žena 32(5): 62-74. Zinsser, Judith P. 2002. “From Mexico to Copenhagen to Nairobi: The United Nations Decade for Women, 1975-1985”. Journal of World History vol. 13, no. 1, 139-168.

Ostala literatura: Božinović, Neda. 1996. Žensko pitanje u Srbiji u XIX I XX veku. Beograd: Devedesetčetvrta, str. 185-196. Prlenda, Sandra. 2015. “Posebne ženske organizacije u komunističkom pokretu i socijalističkim zemljama Ð povijesni pregled”, Treća 17(1-2): 129-144.

26

Marx Ferre, Myra. 2012. Varieties of Feminism: German Gender Politics in Global Perspective. Stanford University Press. Bonfiglioli, Chiara. 2008. Belgrade, 1978. Remembering the conference “Drugarica Žena. Žensko Pitanje Ð Novi Pristup?“ [sic] [ãComrade Woman. The Women’s Question: A New Approach?“] thirty years after. MA Thesis. Dostupno na: http://igitur- archive.library.uu.nl/student-theses/2008-1031-202100/UUindex.html

O predavačici: Sandra Prlenda diplomirala je povijest i francuski jezik i magistrirala povijest, a školovala se u Zagrebu, Budimpešti i Parizu. U Centru za ženske studije radila je od 2006. do 2014. godine na projektima vezanim uz izdavaštvo, povijesne teme i kulturu (voditeljica izdavačkog programa, voditeljica programa Zagorka). Trenutno priprema doktorski rad na temu rodne politike socijalističke Jugoslavije na Central European University. Njezini su stručni interesi povijest i pamćenje, povijest ženskog organiziranja, socijalnog rada i nacionalizma. Sa suradnicama ili samostalno uredila je deset zbornika i publikacija, a s francuskog prevela pet knjiga.

SILVA MEŽNARIĆ: PRIVATIZIRANA I PODRUŠTVLJENA (ŽENSKA) TIJELA; REPRODUKCIJA FEMINIZMA

Predavanje će pokušati odgovoriti na pitanje: zašto se feminizmi u zapadnome svijetu ne suočavaju s problemom reprodukcije (populacije); ukrade ga, u pravilu, Grinch političkih nomenklatura. Kako? Pregledat ćemo reprodukciju u feminističkoj teoriji i u feminističkoj akciji; koje i kakve su bile posljedice Ð ako ih je uopće bilo Ð u politikama reprodukcije? Zastupat ćemo tezu da do faze "politika" reprodukcije na osnovu feminističkih utemeljenja uopće nije došlo. Od feminizma se očekuje da smjesti diskurs reprodukcijske politike izvan okvira i koncepta održanja "nacije". Dosada nije pokazao da je u praksi to u stanju izvesti; postoje teorijski pokušaji i poneki primjer "dobre prakse" (Hrvatska 1970-tih). Razlog tome naći ćemo u činjenici da se (u Hrvatskoj) žene (i muškarci) nisu uspjeli ostvariti kao politički subjekti; kao autonomna društvena bića koja su u stanju zagovarati svoj integritet.

Cilj predavanja

Obzirom na (iako poslijeizbornu) akutnost teme o reprodukciji nacije nastojat ću da dijelom predavanje pretvorimo u radionicu koncepata; uzet ćemo razdoblje 1960-1980 u Hrvatskoj,

27 usporediti s 1990-ima, pogledati ulogu feminizma te usporediti sa susjednim sredinama (Slovenija, Italija, Mađarska).

Obvezna literatura:

Mežnarić, S. (1997) Populacionizam i demokracija, Erasmus 19, s. 58-63

Quine, M.S. (1996) Population politics in twentieth-century Europe, Routledge, s. 1-16

Ostali tekstovi:

Lerner, G. (1986) The Creation of Patriarchy, Oxford UP, s. 233-243.

Mežnarić S. (1997) Populacija, nacija, broj, Revija za sociologiju, 1-2, s. 19-33

Ostali izvori: rasprave, istraživanja u određenim brojevima časopisa Žena 1970-1976.

O predavačici:

Diplomski (pravo) i postdiplomski studij (sociologija) na Sveučilištima u Zagrebu, Clevelandu, Chicagu i Ljubljani. Doktorirala na FDV Ljubljana, 1984. godine, znanstveno područje sociologije migracija. Radila u Zagrebu, Ljubljani, SAD; predavala u SAD, Kanadi, Sloveniji. Projekti, nastava i publiciranje na područjima sociologije i politike migracija, socijalne stratifikacije, etniciteta, nacionalizma, nasilja, silovanja, metodologije istraživanja. Zvanje (trajno) znanstvene savjetnice, u mirovini. Dobitnica priznanja Hrvatskog sociološkog društva "Rudi Supek", ožujak 2016.

GORDANA BOSANAC: FEMINIZAM I SOCIJALISTIČKI INAUGURALIZAM

Predavanje o feminizmu i socijalističkom inauguralizmu predstavlja novi teorijski doprinos razumijevanju lokalne historije feminizma. Spajajući vlastito iskustvo sazrijevanja, obrazovanja i djelovanja u prvom razdoblju jugoslavenskog socijalizma s dugogodišnjim, filozofijski utemeljenim, promišljanjem njegovih nedostataka, paradoksa i iznevjerenih načela, predavačica će kontekstualizirati dva temeljna emancipatorska projekta 20. stoljeća Ð feminizam i socijalizam.

Cilj predavanja Cilj predavanja je upoznati polaznice/ke programa s pojmovima feminizam, antifeminizam i socijalistički inauguralizam kako bi se razumjeli prijepori jugoslavenskog socijalističkog

28 projekta emancipacije s naglaskom na poratno razdoblje oblikovanja države i transformacije društva.

Obavezan tekst za čitanje: Bosanac, Gordana: ãRazlozi za feminizam u dvije priče i jednoj filozofskoj tlapnji: Razlog prvi Ð priča prva“. U: G. Bosanac Visoko čelo: ogled o humanističkim perspektivama feminizma. Zagreb: Centar za ženske studije, 2010, str. 119.-158. Ostala literatura: Izabrana djela Blaženke Despot, ur. Gordana Bosanac. Zagreb: Ženska infoteka, IDIZ, 2004. Bosanac, Gordana. Ime utopije: jugoslavensko samoupravljanje kao izigrani projekt emancipacije. Opatija: ShuraPublikacije, 2015. Kodrnja, Jasenka, ur. Rodno/spolno obilježavanje vremena i prostora. Zagreb: Institut za društvena istraživanja, 2006. Jambrešić Kirin, Renata. ãŽene u formativnom socijalizmu“. U: Bavoljak, Jasmina et al. (ur.). Refleksije vremena 1945-1955. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2013, str. 182.-201. (pdf)

O predavačici: Gordana Bosanac rođena je 1936. u Varaždinu. U Zagrebu živi od 1945. gdje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1960. diplomira filozofiju i povijest umjetnosti. Doktorat znanosti stječe 1967. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu obranivši tezu iz komunikološke tematike. Znanstvenu karijeru započinje u Institutu za društveno upravljanje u Zagrebu gdje postaje voditeljicom projekta o problematici samoupravljanja u društvenim službama. Od 1975. predaje na Fakultetu za fizičku kulturu u Zagrebu, kraće vrijeme je ravnateljica Centra za kulturu Novi Zagreb da bi se ponovno vratila znanstveno istraživačkom radu u Institutu za društvena istraživanja gdje se bavi temama rada, kulture i obrazovanja. Objavila je pet autorskih knjiga i jednu u koautorstvu, od kojih je najznačajnija i najobimnija Utopija i inauguralni paradoks (2005), te oko stotinjak članaka u č asopisima i na Trećem programu Hrvatskog radija.

29

3. PRAVO I FEMINIZAM

IVANA RADAČIĆ: PRAVO I FEMINIZAM

Kolegij će se baviti odnosom roda i prava, propitujući na koji način pravo podržava neravnopravne rodne odnose i konstruira rodne identitete i seksualnost, te je li i na koji način moguće koristiti pravo Ð posebice međunarodni sustav zaštite ljudskih prava Ð za adresiranje nejednakosti i društvene promjene. Teme koje će se obrađivati su: feminističke pravne teorije, ljudska prava žena Ð instrumenti i mehanizmi zaštite, nasilje nad ženama, diskriminacija te seksualna i reproduktivna prava.

Obavezna literatura: Radačić, I. (2009). Feministička pravna znanost: Neka neriješena pitanja, u. I. Radačić (ur.) Žene i pravo. Zagreb: Centar za ženske studije

Ostala literatura: Radačić, I. (ur.) Žene i pravo. Zagreb: Centar za ženske studije. Radačić, I. (2014). Rape Myths and Gender Stereotypes in Croatian Laws and Judicial Practice, Feminist Legal Studies 22, 67-87. Radačić, I. (2008). Feminism and Human Rights: The Inclusive Approach to Interpreting International Human Rights Law. UCL Jurisprudence Review, 14, 238 Ð 277. MacKinnon, C. A. (1987) Difference and Dominance: On Sex Discrimination. U: C.A. MacKinnon (ur.) Feminism Unmodifed: Discourses on Life and Law. Smart, C. (1989) Feminism and the Power of Law. London: Routladge Conaghan, J. (2000) Reassesing the Feminist Theoretical Project in Law. Journal of Law and Society 27, 351-385.

O predavačici: Ivana Radačić doktorirala je pravo 2008. godine na Sveučilištu u Londonu, 2003. magistrirala je pravo na Sveučilištu u Michiganu te 2001. na Sveučilištu u Zagrebu dok je kriminologiju magistrirala na Sveučilištu Cambridge 2002. godine. Zaposlena je kao znanstvena suradnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, a predavačica je na Centru za hrvatske studije Sveučilišta u Zagrebu, te na Sveučilištu u Osijeku. Bila je gošća predavačica na Sveučilištu za mir UN-a (Kostarika), Europskom inter-sveučilišnom centru za ljudska prava i

30 demokratizaciju (Venecija) te University College London, kao i istraživačica pri Sveučilištu u Kentu (Velika Britanija) i Sveučilištu u Melbournu (Australija). Pored toga, uživa predavajući na Centru za mirovne studije i Centru za ženske studije, Zagreb te Institutu za ženska ljudska prava u Bugarskoj. Autorica je knjige Seksualno nasilje: mitovi, stereotipi i pravni sustav (TIMpress, 2014.) te 30 znanstvenih članaka, a uredila je i tri knjige (jednu u suuredništvu). Područja interesa su joj feminizam; rod, seksualnost i pravo; ljudska prava. Zaljubljenica je prakse Plesa pet ritmova i svira violoncello i djembe, a katkad i glumi (sve u trupi Vibrica). Veseli se ovom kolegiju.

FEMINISTIČKA KRITIKA UMJETNOSTI I REPREZENTACIJE RODA

1. FEMINIZAM I KNJIŽEVNOST

INGRID ŠAFRANEK

Predavanje I: GEORGE SAND ILI ãDOSPIJEĆE DO PISMA“ Odnos autobiografije i stvaralaštva u opusu George Sand. Romantizam u ženskom rodu; autobiografija-poetika-politika-filozofija. Monografsko-kritički uvid u djelo i ž ivot najpoznatije francuske spisateljice 19.st. (romani, drama, autobiografija, dnevnici, korespondencija).

Cilj predavanja: Prilog problematici ženskog stvaralaštva iz razdoblja romantizma: književno-društveni kontekst, rodna samosvijest i ženska ÇrazlikaÈ, recepcija kroz vrijeme.

Obavezan tekst za čitanje: George Sand, Intimni dnevnik, Zagreb, Disput, Hrvatsko filološko društvo, 2004. (prevela Marija Paprašarovski) Poseban broj časopisa Republika posvećen ÇŽenskom pismuÈ, Zagreb, XI/XII 1983. (korisno kao kontekstualizacija teme i problematike)

31

Preporuke za čitanje: - George Sand, Povijest mog života, Rijeka, izd. Adamić, 2005. (Proizvoljno odabrani ulomci čine svega oko 10% ukupnog teksta iz istoimenog autobiografskog djela G. Sand. To je inače ponovljeno izdanje iz 1963., preveo Ivan Šubarić). Preporučujem samo u nedostatku boljeg izbora i boljeg prijevoda. - Tatjana Šepić, ÇGeorge i Aurore, Novi autobiografski model u Povijest mog života George SandÈ, Književna smotra br. 157/158 (2010), str. 61-77. - Tatjana Šepić, Sanja Grakalić Plenković, ÇDospijeće do pisanja Ð autobiografski tekstovi Ivane Brlić-Mažuranć i Povijest mog života George SandÈ, Zbornik radova, HUIDK, Zagreb- Slavonski Brod, 2015, str. 635.-654.

- Http://gsa.hofstradre.org/gss/ George Sand Association (u izborniku ima Works available on the Internet) online na engleskom samo Mauprat, La Mare au diable (Đavolja bara) i Pisma George Sand-Flaubert.(Preporučujem Đavolju baru kao jedan od najpoznatijih romana ove autorice mada više idealistički nego feministički, kao i prepisku s G. Flaubertom).

Predavanje II: POETIKA ŽUDNJE MARGUEARITE DURAS Opus jedne od najpoznatijih francuskih spisateljica iz razdoblja druge polovine 20. stoljeća.

Cilj predavanja: Pokazati kako je ova autorica obilježila to razdoblje svojim iznimnim stvaralaštvom koje obuhvaća roman, lirsku prozu, teatar, film, autobiografske tekstove i eseje u rasponu od poetike, politike, feminizma do gotovo svih suvremenih tema današnjice koje je predvidjela i tematizirala u diskursu ili u fikcionalnom obliku desetljećima unaprijed.

Obavezan tekst za čitanje: M. Duras, Ljubavnik, Zagreb, Jutarnji list, 2004. (prevela I. Šafranek). Ingrid Šafranek, dva eseja o M. Duras iz knjige Bijela tinta, Zagreb, Litteris, 2013. Jane Winston: "M. Duras, Marxisme, Feminisme, Writing", Theatre Journal, vol. 47, No 3, Problems in feminisme (oct,19, 15) , pp.345-365, the Johns Hopkins Univerity Press. Stable URL http://www.jstor.org/stable/3208892

32

Preporuka za čitanje: Sva djela (izbor) prevedena na hrvatski kao što su Brana na Pacifiku, Moderato cantabile, Vicekonzul, Tarkvinijski konjići, Mornar s Gibraltara (sve naklada Vuković&Runjić), Pola jedanaest jedne ljetne večeri, Bolest smrti i Muškarac koji sjedi u hodniku (Profil).

O predavačici: Redovna profesorica u miru francuske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Još aktivna kao predavačica (seminari iz književne interpretacije: Čitanje Prousta, Čitanje M. Duras, Francuski romantizam). Autorica i koautorica pet knjiga od kojih više poglavlja u Povijesti svjetske književnosti, sv. III, Liber, Zagreb, 1981. Književna prevoditeljica s francuskog i na francuski jezik. Područja istraživanja: poetika modernog romana (Proust, Duras), žensko stvaralaštvo, feministička kritika. Četiri semestra vodila seminar o M. Duras na Sveučilištu Paris VII Denis Diderot.

ANDREA ZLATAR VIOLIĆ

Predavanje I: ŽENSKA KNJIŽEVNOST, ŽENSKO PISMO

Opis: U prvom predavanju daje se kratki pregled ključnih termina ženske književnosti, feminističke književnosti i ženskog pisma. U tom je smislu ključno razlikovanje teme žena koje pišu u rodnom smislu kroz povijesne i društvene aspekte njihove (ne)prepoznatljivosti od osviještenog feminističkog djelovanja kroz literaturu i fenomena ãženskog pisma“ kao rodno/spolno ne-razlikovnog.

Cilj: upoznavanje studentica s teorijskim i povijesnim nasljeđem ženske književnosti kroz perspektivu roda.

Obavezna literatura: Virginia Woolf: Vlastita soba Irena Vrkljan: Svila, škare / Marina ili o biografiji Toril Moi: Seksualna-tekstualna politika: feministička književna teorija

33

Predavanje II: PREDFEMINIZAM / FEMINIZAM / POSTFEMINIZAM I HRVATSKE SPISATELJICE

Opis: U ovom predavanju izložit ću tri ezgemplarne figure hrvatskih spisateljica u vremenskom luku od kraja devetnaestog stoljeća do početka dvadesetprvog stoljeća, a to su Dragojla Jarnević, Slavenka Drakulić, Ivana Sajko. Prikazat ću kontekst nastanka njihovih djela te ćemo analizirati izvornu recepciju u odnosu na današnje interpretacije izabranih tekstova. Poseban naglasak bit će na (ne)promjenljivosti tematskih jezgri oko kojih spisateljice grade svoje tekstove (tijelo: seksualnost, bolest, starost, majčinstvo; ž enska svakodnevica).

Cilj: uputiti studentice u paralelnu analizu feminističkih kretanja i književnih promjena, njihov suodnos i međuutjecaje.

Obavezna literatura: Slavenka Drakulić: Smrtni grijesi feminizma i Hologrami straha Marija Ott Franolić: Dnevnik ustremljen nemogućem

O predavačici: Andrea Zlatar Violić (Zagreb, 1961), redovita profesorica na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakultete u Zagrebu. Područja znanstvenog interesa tiču se autobiografskog diskursa, ženskog pisma, suvremene hrvatske književnosti. Uz znanstveni rad bavila se uredničkim poslom (Studentski list, Radio 101, Gordogan, Vijenac, Zarez) te političkim djelovanjem. Teme iz područja ženskih i rodnih studija najprisutnije su u njezinim knjigama Tekst, tijelo, trauma (2003) i Rječnik tijela (2010).

TATJANA JUKIĆ: VIKTORIJANSKE AUTORICE, INDUSTRIJSKI ROMAN, PSIHOANALITIČKO ČITANJE

Predavanje je zamišljeno kao komparativno čitanje dvaju viktorijanskih ãindustrijskih romana“: Shirley Charlotte Brontë (1849) i Sjevera i juga Elizabeth Gaskell (1855). Naglasak ćemo staviti na pripovjedna preslagivanja seksualnosti i roda kao okvir za domišljanje političke ekonomije kapitalizma u tim dvama tekstovima. Za takvo je čitanje konstitutivna i

34 analiza ženskog autorstva u viktorijanskoj Britaniji, na presjecištima žanra, tržišta, prijateljstva, obiteljskih relacija i autorskih kolektiva. Nadalje, razmotrit ćemo kako pripovjedne konfiguracije u tim romanima anticipiraju psihoanalitičku kritiku i istodobno se konstituiraju kao uporišta za njezino preispitivanje.

Cilj predavanja: Analiza književnosti te feminističke i psihoanalitičke kritike kao uporištā za uvid u kulturnu povijest kapitalizma.

Obavezan tekst za čitanje: Charlotte Brontë, Shirley; Elizabeth Gaskell, Sjever i jug (pročitati barem jedan od ta dva romana, po mogućnosti na engleskome; oba su prevedena na hrvatski i dostupna u zagrebačkim gradskim knjižnicama)

Ostala literatura: Nancy Armstrong, Desire and Domestic Fiction. A Political History of the Novel; Shoshana Felman, Writing and Madness. Literature Philosophy Psychoanalysis; Catherine Gallagher, The Industrial Reformation of English Fiction; Sandra M. Gilbert i Susan Gubar, The Madwoman in the Attic. The Woman Writer and the Nineteenth-Century Literary Imagination (drugo izdanje); Raymond Williams, Culture and Society 1780-1950; Susan Zlotnick, Women, Writing and the Industrial Revolution (pročitati barem jedno poglavlje iz svake od knjiga)

O predavačici: Tatjana Jukić je redovita profesorica na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Autorica je knjiga Zazor, nadzor, sviđanje. Dodiri književnog i vizualnog u britanskom 19. stoljeću (2002) i Revolucija i melankolija. Granice pamćenja hrvatske književnosti (2011). Osim toga, objavila je niz članaka o književnosti 19. i 20. stoljeća, filmu, psihoanalizi i književnoj teoriji. Vodi znanstvenoistraživački projekt “Kulturna povijest kapitalizma: Britanija, Amerika, Hrvatska”.

35

IVA GRGIĆ MAROEVIĆ: VIRGINIA WOOLF

Prvo predavanje: Vlastita soba Virginije Woolf. Povratak tekstu Drugo predavanje: Virginia Woolf ili o književnosti, feminizmu i utopiji

Cilj predavanja Prvo predavanje: Esej Virginije Woolf Vlastita soba nerijetko se drži najvažnijim tekstom dvadesetostoljetnog feminizma, bar u književnom kontekstu. Devedeset godina od njegova nastanka, njegovi sadržaji katkada se, međutim, drže možda i odveć samorazumljivima, pa sam tekst valja svakako još jednom pročitati. Analizom strukture teksta (i metodom close reading) provjerit će se, uz upoznavanje s najvažnijim dosadašnjim interpretacijama, i relevatnost ovoga teksta za feministe i feministkinje dvadesetprvog stoljeća.

Drugo predavanje: Knjiga Virginije Woolf Tri gvineje žanrovski je hibrid književnog eseja, protestnog pamfleta i utopijske konstrukcije. Manje poznat od Vlastite sobe, on je radikalniji i izravniji u stavovima, ali njegova analiza također pruža prostora za referencije na cjelokupni autoričin eminentno književni opus. Polaznice i polaznici stoga će moći provjeriti aktualnost iznesenih teza, ali i biti potaknuti na eventualna daljnja čitanja ostalih djela Virginije Woolf, u svjetlu raznolikih teorijskih pristupa kojima su ona tijekom desetljeća bila podvrgnuta. Obavezan tekst za čitanje: Virginia Woolf A Room of One's Own u engleskom originalu ili u hrvatskom prijevodu Virginia Woolf Three Guineas u engleskom originalu ili u hrvatskom prijevodu

Ostala literatura: Anna Snaith (ed.) Virginia Woolf Studies, Palgrave Macmillan, 2007 Brenda R. Silver, Virginia Woolf Icon, The University of Chicago Press, 1999 Rachel Bowlby, Feminist Destinations and Further Essays on Virginia Woolf, Edinburgh University Press, 1997

O predavačici: Iva Grgić Maroević diplomirala je anglistiku i talijanistiku te magistrirala i doktorirala književnost s traduktološkim temama na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autorica je niza znanstvenih i stručnih tekstova iz područja talijanistike, traduktologije i ženskih/rodnih studija, kao i dviju knjiga (Osman i njegovi dvojnici, Zagreb-Dubrovnik 2004. i Poetike

36 prevođenja, Zagreb 2009.). Urednica je nekoliko zbornika o književnom prevođenju, te izabranih djela Luigija Pirandella i izabranih djela Virginije Woolf. U Centru za ženske studije surađuje petnaestak godina, ponajviše kao predavačica i urednica, a u dva mandata bila mu je i predsjednicom.

VESNA BARILAR: MARIJA JURIĆ ZAGORKA I FEMINIZAM U POPULARNOJ KULTURI

Predavanjem će se pokušati predstaviti najčitaniju i najpoznatiju autoricu popularne književnosti ovog podneblja iz perspektive feminističkih kulturalnih studija kroz analizu nekih aspekata povijesnih romansi koje u općoj percepciji funkcioniraju kao njezin zaštitni znak. Fokusirat ćemo se na neka bitna pitanja feminističkog čitanja popularne kulture, kao i na pitanja recepcije (šire čitateljske publike i ona kanonske kulture).

Cilj predavanja Predavanje je zamišljeno kao niz kraćih analiza odabranih tematskih skupova nekoliko romana promišljanjem odnosa popularne kulture i feminizma. Pokušat će se uprizoriti način na koji se u recentnim interpretacijama iščitava višeslojnost Zagorkinih romana. Obavezan tekst za čitanje Hergešić, Ivo, 1979. ãPredgovor“. U: Tajna Krvavog mosta, Zagreb, Stvarnost Sklevicky, Lydia, 1996. ãPatuljasta amazonka hrvatskog feminizma: Marija Jurić Zagorka“. U: Konji, žene, ratovi, Zagreb: Ženska infoteka, str. 245-247

Ostala literatura Lasić, Stanko, 1986. Književni počeci Marije Jurić Zagorke. Uvod u monografiju, Zagreb: Znanje Grdešić, Maša, 2006. ãPlameni inkvizitori između historijske vjernosti i romantične idealizacije“ . U: Plameni inkvizitori, Zagreb: Školska knjiga, str. 696-706

O predavačici Suradnica Centra za ženske studije gotovo dva desetljeća na obrazovnim, istraživačkim i umjetničkim projektima (urednica/suatorica Aktivistkinje Ð kako ãopismeniti“ teoriju,

37 suradnica istraživanja Female Well-Being Toward a Global Theory of Social Change, stručno vodstvo u Memorijalnom stanu Marija Jurić Zagorka itd).

SUZANA TRATNIK: LEZBIJSKA PRIČA

U uvodu će se objasniti nastanak i semantička povijest termina "lezbijsko", zatim iznijeti pregled kronologije, genealoške mape lezbijske književnosti i dati uvid u položaj lezbijske književnosti u okviru ženske književnosti ili ženskog pisma. Preko povijesti antilezbijske cenzure i konstrukcije trećeg spola prikazat će se socijalna, ideološka i kulturna pozadina lezbijske književnosti kao karakterističnog književnog modaliteta u kojem se povremeno skrivaju osnovni lezbijski narativi: Amazonke, vampirice, bolničarke, učiteljice, spolna ambivalentnost a istovremeno će se obraditi stereotipi kao što su narativne jezgre u kojima primjećujemo politiku moći i kontrole.

O predavačici: Suzana Tratnik rođena je 1963. u Murskoj Soboti. Diplomirala je sociologiju na Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani, magistrirala antropologiju spolova na ljubljanskom Institutum Studiorum Humanitati. Živi i radi u Ljubljani kao spisateljica, prevoditeljica i publicistkinja. Jedna je od veteranki lezbijskog aktivizma na Balkanu. Objavila je pet zbirki kratkih priča: Pod ničlo (Ispod ništice, 1997.), Na svojem dvorišču (U svojem dvorištu, 2003.), Vzporednice (Paralele, 2005), Česa nisem nikoli razumela na vlaku (Ono što nisam nikada razumjela u vlaku, 2008.) i Dva svetova (Dva svijeta, 2010.); dva romana: Ime mi je Damjan (2001.) i Tretji svet (Treći svijet, 2007.); dječju slikovnicu Zafuškana Ganca (2010.); knjigu memoara Lezbični aktivizem po korakih (2013.) u kojima opisuje formiranje svog lezbijskog identiteta od rane adolescencije do kraja osamdesetih godina. Njezine knjige i kratke priče prevedene su na dvadeset jezika, a prevela je više knjiga britanske i američke proze, drame i stručne tekstove različitih autorica i autora.

LITERATURA:

RAZPRAVE, ČLANKI, KNJIGE

- Tratnik, Suzana, Lezbična zgodba - literarna konstrukcija seksualnosti (Ljubljana: ŠKUC- Lambda, 2004)

38

- Benstock, Shari, Ženske z levega brega (Ljubljana: ŠKUC-Vizibilija, 2005)

- Borovnik, Silvija, Pišejo ženske drugače? (Ljubljana: Založba Mihelač,1996)

- Bornstein Kate, Spolni izobčenci: o moških, ženskah in nas ostalih (Ljubljana: ŠKUC- Lambda, 1999)

- Buikema, R. in Anneke, S., Women's Studies and Culture (London and New Jersey: Zed Books, 1995)

- Dojčinović-Nešić, Biljana, Ginokritika (Beograd: Književno društvo ÈSveti SavaÇ, 1993)

- Duša, Zdravko (ur.), The Veiled Landscape: Slovenian Women Writing (Ljubljana: Urad za žensko politiko in Festival Mesto žensk, 1995)

- Faderman, Lillian, Več kot ljubezen moških (Ljubljana: Škuc-Vizibilija, 2002)

- Foster, Jeannette H., Sex Variant Women in Literature (Tallahassee: The Naiad Press, 1985, prvič objavljeno pri Vantage Press, 1956)

- Gabrič, Aleš, Kekec, Polona, in Rajšter, Brigita, Odvetnica in pisateljica Ljuba Prenner (Ljubljana: Korenine Nova revija, 2000)

- Gilbert, Sandra M., in Gubar, Susan, ÈOgledalo in vampirka: razmišljanja o feministični kritikiÇ, Literatura, maj 1994, (35), str. 83-95.

- Hunter Dianne (ur.), Seduction and Theory, Readings of Gender, Representation, and Rhetoric (Urbana and Chicago: University of Illinois Press, 1989)

- Newton, Esther: “Mitska moška lezbijka”, Časopis za kritiko znanosti - Gejevske in lezbične študije, XXIII, 1995, (177)

- Rich, Adrienne, O lažeh, skrivnostih in molku. Izbrani eseji. (Ljubljana: ŠKUC-Lambda, 2002)

- Slapšak, Svetlana, “Poetika izključenosti”, Literatura, 2002, (131-132)

- Slapšak, Svetlana (ur.), Ženska v grški drami (Ljubljana: Krt 87, 1993)

- Tratnik, Suzana, “Lezbično branje v slovenskih prevodih”, Revolver, januar 1992 (4)

- Tratnik, Suzana, in Segan, Nataša S., L, zbornik o lezbičnem gibanju na Slovenskem 1984Ð 95 (Ljubljana: Škuc-Lambda, 1995)

- Wittig, Monique, Eseji (Ljubljana: ŠKUC-Vizibilija, 2000)

- Woolf, Virginia, Lastna soba (Ljubljana: Založba /*cf, 1998)

- Zimmerman, Bonnie, (ur.), Lesbian Histories and Cultures (New York and London: Garland Publishing, 2000)

39

LITERARNA DELA

- Barnes, Djuna, Nočni gozd (Ljubljana: Cankarjeva založba, 2002)

- Brossard, Nicole, Namestitve (Ljubljana: ŠKUC-Lambda, 2002)

- Dane, Clemence (Winifred Ashton), Regiment of Women (London: Virago, 1995; prvič objavljeno pri založbi Heinemann, 1917)

- Drobci stekla v ustih, antologija poezije dvajsetega stoletja s homoerotično motiviko (Ljubljana: Aleph, 1989)

- Feinberg, Leslie, Stone Butch Blues (Ithaca, New York: Firebrand Books, 1993); slov. prev. Nedotakljive (Ljubljana: Škuc-Lambda, 2000)

- Hall, Radclyffe, The Well of Loneliness (New York: Anchor Books, 1990; prvič izšlo l. 1928)

- Hoffman, William M. (ur.), Gay Plays: the First Collection (New York: Avon Books, 1979)

- Holoch, Naomi, in Nestle, Joan, The Vintage Book of International Lesbian Fiction (New York: Vintage Books, 1999)

- Marti, Madeleine, in Ulmi, Marianne (ur.), Sappho kuesst Europa. Geschichten von Lesben aus zwanzig Ländern. (Berlin: Querverlag, 1997)

- Mozetič, Brane (ur.), Modra svetloba, homoerotična ljubezen v slovenski literaturi (Ljubljana: Škuc-Lambda, 1990)

- Pijade, David S., Strast (Zagreb: Knjižara St. Kugl, 1921)

- Prenner, Ljuba, Neznani storilec. Malomeščanska kriminalna povest. (Ljubljana: Založba Mihelač, 1992)

- Tokin, Boško, Terazije. Roman posleratnog Beograda. (Beograd, 1988; prvič izšlo l. 1932)

- Wittig, Monique, The Lesbian Body (New York: Avon Books, 1976)

- Arold, Marliese: Sandra ljubi Meike (mladinsko delo)

- Garden, Nancy: Pismo za Annie (CZ, Zbirka Najst, mladinsko delo)

Dela slovenskih avtorjev in avtoric Ð Cirila Berglesa, Jana Grabnarja, Gašperja Maleja, Braneta Mozetiča, Gojmirja Polajnarja, Nataše Sukič, Milana Šelja, Suzane Tratnik, Nataše Velikonje Ð so izšla tudi pri Založbi ŠKUC, zbirki Lambda in Vizibilija. www.skuc.org

40

FEMINISTIČKA KRITIKA NASILJA I ŽENSKA REPRODUKTIVNA PRAVA

1. ŽENSKA REPRODUKTIVNA PRAVA

HRVOJE JURIĆ Bioetička pitanja 1: Umjetna oplodnja

Koliko god se pravo na "umjetnu oplodnju", tj. medicinski potpomognutu oplodnju (MPO), činilo samorazumljivim i neproblematičnim segmentom reproduktivnih prava, bioetičke su rasprave o toj temi vrlo intenzivne i uključuju brojna biologijska, medicinska, etička, socijalna i politička, kao i rodna pitanja. U predavanju će se nastojati prikazati osnovne znanstveno- medicinske činjenice vezane uz MPO, glavne argumentacijske sklopove u polju etike i teorijsko-ideološka razmimoilaženja, te ukazati na socijalno-politički kontekst rasprave i pravnu regulaciju u Hrvatskoj. Pritom će biti riječi o raznim tipovima MPO, o liberalnom i konzervativnom pogledu na ovu problematiku, o MPO u starijoj životnoj dobi, o MPO u istospolnim zajednicama, o surogatnom majčinstvu, te o kloniranju kao jednoj još uvijek nerealiziranoj, ali sve izvjesnijoj mogućnosti reprodukcije.

Cilj predavanja Pomoći polaznicama i polaznicima u stjecanju cjelovitog uvida u problematiku umjetne (tj. medicinski potpomognute) oplodnje, te u razvijanju argumentacije s obzirom na tu temu, a u sklopu opće diskusije o bioetičkim i biopolitičkim temama.

Obavezan tekst za čitanje: Rosemarie Tong, "Feminist Bioethical Perspectives on Artificial Insemination", u: Rosemarie Tong, Feminist Approaches to Bioethics. Theoretical Reflections and Practical Applications, Westview Press, Boulder, 1997, str. 162-173.

Ostala literatura: Susan Bewley, "In vitro Fertilization is Rarely Successful in Older Women", u: Helga Kuhse i Peter Singer (ur.), Bioethics. An Anthology, Blackwell, Malden Ð Oxford Ð Carlton, 2003, str. 119.

41

Gillian Hanscombe, "The Right to Lesbian Parenthood", u: Ronald Munson (ur.), Intervention and Reflection. Basic Issues in Medical Ethics, Wadsworth Publishing Company, Belmont, 1992, str. 506-509. Jennifer Jackson, "Can Older Women Cope with Motherhood", u: Helga Kuhse i Peter Singer (ur.), Bioethics. An Anthology, Blackwell, Malden Ð Oxford Ð Carlton, 2003, str. 118. Hrvoje Jurić, "Rađanje s predumišljajem. Ili: Sjećaš li se Louise Brown", u: Treća, br. 4/2002, str. 128-151. Ronald Munson, "Reproductive Control: In Vitro Fertilization, Artificial Insemniation and Surrogate Pregnancy", u: Ronald Munson (ur.), Intervention and Reflection. Basic Issues in Medical Ethics, Wadsworth Publishing Company, Belmont, 1992, str. 465-479. Ronald Munson, "Artificial Insemination and Donor Responsibility", u: Ronald Munson (ur.), Intervention and Reflection. Basic Issues in Medical Ethics, Wadsworth Publishing Company, Belmont, 1992, str. 510-515. Laura M. Purdy, "Surrogate Mothering: Exploitation or Empowerment?", u: Helga Kuhse i Peter Singer (ur.), Bioethics. An Anthology, Blackwell, Malden Ð Oxford Ð Carlton, 2003, str. 103-112. Rosemarie Tong, "Feminist Bioethical Perspectives on In-Vitro Fertilization", u: Rosemarie Tong, Feminist Approaches to Bioethics. Theoretical Reflections and Practical Applications, Westview Press, Boulder, 1997, str. 181-186.

Bioetička pitanja 2: Abortus Abortus spada među prve i do danas najintenzivnije raspravljane teme u okviru bioetike, kao i među one teme oko kojih su se kristalizirali opći feministički stavovi o bioetičkim pitanjima, odnosno formirala feministička bioetika. Jedan od razloga jest to što se preko pitanja o abortusu dolazi do temeljnih bioetičkih pitanja o životu i smrti, do osnovnih bioetičkih pozicija, tzv. pro-choice i pro-life, te do suštine rasprave o ženskoj tjelesnosti, reproduktivnim pravima, slobodi i autonomiji. Osim toga, abortus nije samo etičko, nego i važno socijalno i političko pitanje. U predavanju ć e biti razmotrene različite dimenzije ove problematike, od biologijsko-medicinske, preko filozofijske i teologijske, do socijalne, političke i pravne, a na temelju reprezentativnih i ilustrativnih tekstova ukazat će se na ključne argumente za i protiv prava na pobačaj, te širi kontekst rasprave.

42

Cilj predavanja Pomoći polaznicama i polaznicima u stjecanju cjelovitog uvida u problematiku abortusa, te u razvijanju argumentacije s obzirom na tu temu, a u sklopu opće diskusije o bioetičkim i biopolitičkim temama.

Obavezan tekst za čitanje:

Judith Jarvis Thomson, "Obrana pobačaja", u: Snježana Prijić (ur.), Pobačaj Ð za i protiv, Hrvatski kulturni dom, Rijeka, 1995, str. 58-72.

Ostala literatura: Margaret Olivia Little, "The Moral Permissibility of Abortion", u: Andrew I. Cohen i Christopher Heath Wellman (ur.), Contemporary Debates in Applied Ethics, Blackwell, Malden Ð Oxford Ð Carlton, 2005, str. 27-39. Mary Anne Warren, "O moralnom i zakonskom statusu pobačaja", u: Snježana Prijić (ur.), Pobačaj Ð za i protiv, Hrvatski kulturni dom, Rijeka, 1995, str. 43-57. Jane English, "Pobačaj i pojam osobe", u: Snježana Prijić (ur.), Pobačaj Ð za i protiv, Hrvatski kulturni dom, Rijeka, 1995, str.73-81. Sacred Congregation for the Doctrine of the Faith, "Declaration on Abortion", na: http://catholicinsight.com/online/church/vatican/article_460.shtml. Patrick Lee i Robert P. George, "The Wrong of Abortion", u: Andrew I. Cohen i Christopher Heath Wellman (ur.), Contemporary Debates in Applied Ethics, Blackwell, Malden Ð Oxford Ð Carlton, 2005, str. 13-26. John T. Noonan, Jr., "Gotovo apsolutna povijesna vrijednost", u: Snježana Prijić (ur.), Pobačaj Ð za i protiv, Hrvatski kulturni dom, Rijeka, 1995, str. 36-42. Don Marquis, "Why Abortion is Immoral", u: Helga Kuhse & Peter Singer (ur.), Bioethics. An Anthology, Blackwell, Malden Ð Oxford Ð Carlton, 2003, str. 46-57.

O predavaču: Hrvoje Jurić je rođen 1975. u Bihaću. Diplomirao je filozofiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 1998., a doktorirao 2007. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2000. je zaposlen na Odsjeku za filozofiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, trenutno u zvanju izvanrednog profesora, gdje predaje etiku i bioetiku. Zamjenik je glavnog i odgovornog urednika časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica, glavni tajnik

43

Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku te suradnik brojnih znanstvenih, kulturnih i socijalnih projekata. Kao filozof se posebno bavi etikom, bioetikom, feminističkom i rodnom teorijom, te utopijskim studijima. Osim toga, piše poeziju i sklon je društvenom aktivizmu.

ŽELJKA JELAVIĆ: O RODITELJSTVU IZ FEMINISTIČKE PERSPEKTIVE

U dva predavanja govorit će se iz feminističke perspektive o kulturnim praksama i rodnim aspektima roditeljstva. Biti će riječi o tzv. prirodnim i spontanim aspektima roditeljstva naspram institucionaliziranih. Usmjerit ćemo se na konstrukcije majčinstva kao dijela ženskog identiteta i s njima povezanih javnih politika. Predstaviti će se odnos feminizma prema majčinstvu i porodu koji nije jednoznačan. U okviru toga analizirat će se uvjeti rađanja i odnos prema rodiljama kao elemenata provođenja patrijarhalne politike nadzora nad tijelom i ženskom reproduktivnom ulogom i seksualnošću.

Cilj predavanja Kritički analizirati odnose spola, reprodukcije, moći i roditeljstva.

Obavezan tekst za čitanje: hooks, bell. (2004). ãFeminističko roditeljstvo“ u: Feminizam je za sve: strastvena politika. Zagreb: Centar za ženske studije, str.97-103 Vilenica, Ana. (2013). ãPostajanje majkom: Od neoliberalnog režima materinstva ka radikalnoj političkoj subjektivizaciji“. u: Vilenica, Ana. (ur.) Postajanje majkom u vreme neoliberalnog kapitalizma. Beograd: uz) bu))na))). Novi Sad: Daniel print, str. 9. - 31. Zaviršek, Darja. (2013). ãIzmeđu krvi i brige: socijalno roditeljstvo kao širenje koncepta roditeljstva u današnjem svetu“. u: Vilenica, Ana. (ur.) Postajanje majkom u vreme neoliberalnog kapitalizma. Beograd: uz) bu))na))). Novi Sad: Daniel print, str.170 Ð 199.

Ostala literatura: Jelavić, Željka. Porod kao feminističko pitanje. u: (Drandić, Daniela ur.) Zbornik radova s konferencije prePOROD 2013. Izazovi i trendovi u maternalnoj skrbi u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Zagreb: Roda, 2013. str.7 -12. http://issuu.com/quipos.art/docs/zbornik_preporod_2013/9#print

44

Joubert, Lucie. (2014). S onu stranu dječjih kolica: pogled iz drugog kuta na majčinstvo i opčinjenost njima. Zagreb: ArtTresor. Koruga Tara. (2015) Istospolno roditeljstvo. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Odsjek za pedagogiju. https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri%3A142/datastream/PDF/view

O predavačici: Željka Jelavić je predavačica, koordinatorica (1995.-2005.) i suosnivačica Centra za ženske studije u Zagrebu. Diplomirala je etnologiju i sociologiju, magistrirala rodne studije. Viša kustosica u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Područje profesionalnog rada je muzejska edukacija, a istraživački interesi usmjereni su antropologiji tijela i seksualnosti te feminističkoj antropologiji. Priprema doktorski rad o kulturnim aspektima rađanja.

2. PROSTITUCIJA I PORNOGRAFIJA

RENATA ŠRIBAR: ON/SCENITY SEKUSALNOSTI I FEMINIZMI

Jedna od indikacija prijelaza iz drugog u trećeg val feminizma je self-pornographization djevojaka i mladih žena, svjesnih gender-sexualities refleksija Ð odnosno prekid s feminističkom kritikom pornografizacije kulture. Takav strateški pristup je jedan od mogućih, kad je u pitanju stigma; u ovom slučaju ona se na ženski rod odnosi generički kada je u pitanju sfera seksualnosti i ãnaturalna“ benevolentnost žena za seks ãu svakom trenutku i s bilo kim“. Postavlja se pitanje, da li je primijeniti stigmu na način seksualne komercijalizacije vlastitog tijela konstruktivan odgovor, koji može donijeti jednakost u sferi ãseksualnog državljanstva“.

Cilj predavanja Upoznavanje s glavnim strujama feminističke kritike pornografije i seksualnim kiber- eksperimentom trećeg feminističkog vala; kreiranje sposobnosti kritičnog odnosa spram aktualnih kulturnih konstrukcija seksualnosti.

45

Obavezan tekst za čitanje: WILLIAMS, L. (2004). Porn Studies: Proliferating Pornographies On/Scene: An Introduction. V: Williams, L. (ur.). Porn Studies. Durham in London: Duke University Press,1Ð23.

Ostala literatura: EASTON, Susan (1994). The Problem of Pornography: Regulation and the Right to Free Speech. London: Routledge. MacKINNON, C. (1996). Only Words, Cambridge in Massachusetts: Harvard University Press. MELENDEZ, F. (2004). Video Pornography, Visual Pleasure, and the Return of the Sublime. V: Williams, L. (ur.). Porn Studies. Durham in London: Duke University Press, 401Ð427. SNYDER, R. C. (2008). What is Third- Vawe Feminism: A New Directions Essay, 1, 34, 175Ð196. ŠRIBAR, Renata (2011). The Other Option for Sexualisation: Skin as the Mother of Invention. In Love and Sexuality : Anthropological, Cultural a Historical Crossings, ed. Alja Adam and Slađana Mitrović, 81Ð92. Zagreb: Centre for Women's Studies & Red Athena University Press.

O predavačici: Renata Šribar je izvanredna profesorica antropologije (honorarno radi na AMEU-ISH Ð Institutum Studiorum Humanitatis, na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mariboru). Njezina istraživanja i aktivizam baziraju na (trans)gender studijima i feminističkim teorijama; između ostalog specijalizirala se za paradigme feminističke subjektivacije i tjelesnosti. Suautorica je brojnih znanstveno- stručnih članaka i četiri znanstvene monografije, koje imaju naglasak na transformacijskom pristupu.

NIKOLINA ZEC: PROSTITUCIJA

Kroz ovo predavanje polaznice(i) će dobiti osnovne informacije o najstarijoj patrijarhalnoj instituciji koja počiva na kontinuumu muškog seksualnog nasilja i predstavlja oblik nasilja protiv žena i djevojčica koji postoji zahvaljujući seksualnim i ekonomskim privilegijama koje uživaju muškarci. Govorit će se o sistemu prostitucije koji izrabljuje ekonomske, seksualne i

46 fizičke ranjivosti osoba u najnepovoljnijem položaju, a to su u najvećoj mjeri žene i djevojčice. Ukazat će se na vezu sistema prostitucije s drugim patrijarhalnim projektima kao što su (neo)kolonijalizam, s rasom/etnicitetom, kastom/klasom te kontrolom i segregacijom putem neizvjesnih statusa (materijalnih, zakonskih) i državljanstva. Bit će dan pregled zašto je sistem prostitucije nespojiv s temeljnim ljudskim pravima i zašto u potpunosti sprječava seksualnu autonomija žena i onemogućava im pristup seksualnim i reproduktivnim pravima delegitimizirajući seksualnu ž elju žena u prostituciji i podčinjavanjem žena i djevojčica, unutar i izvan tržišta seksa, rodnim očekivanjima performativne ženske seksualnosti. S polaznicama(ima) će se razgovarati i o vezi između prostitucije i trgovanja ženama, a bit će prikazan i jedan kraći dokumentarni film.

Cilj predavanja: potaknuti sudionice(ke) na kritičko promišljanje o temi predavanja.

Obavezna literatura: - Istorija seksualnog holokausta (I,II,III) https://ukinimoprostituciju.wordpress.com/category/tekstovi-spoljasnjih-saradnicaka/ - Povijesno pravni pregled abolicionističkog pokreta posljednjih 150 godina - 18 mitova o prostituciji http://www.petra-nvo.net/index.php/edukacija/tekstovi/34-18-mitova-o-prostituciji - 10 mitova o prostituciji, trafikingu i Nordijskom modelu https://ukinimoprostituciju.wordpress.com/2016/04/23/10-mitova-o-prostituciji-trafikingu-i- nordijskom-modelu/ - Zašto prostitucija nije rad? https://ukinimoprostituciju.wordpress.com/2016/04/05/zasto-prostitucija-nije-rad/

Ostala literatura: - Andrea Dworkin : Pornography; Men possessing women - Kajsa Ekis Ekman: Being and being bought (Industrija je rođena) Rachel Moran: Paid for ; My journey through prostitution - Sheila Jeffreys: The industrial vagina; The political economy of the global sex trade (Priređen prijevod sažetka) - C.A. MacKinnon: Trafficking, Prostitution, and Inequality - Melissa Farley, Julie Bindel i Jacqueline M. Golding; Men who buy sex (Who they buy and what they know)

47 http://www.eavesforwomen.org.uk/Documents/Recent_Reports/Men%20Who%20Buy%20Se x.pdf Roger Matthens, Helen Easton, Lisa Young i Julie Bindel; Exiting prostitution - Rebbeca Mott https://rebeccamott.net/2014/03/26/pimp-words-are-everywhere/ - Gunilla S. Ekberg : Swedish laws, policies and interventions on prostitution and trafficking in human beings (an overview); 2015. - Evaluation of Sweden legislation criminalising the buying of sexual services; 2010. http://www.turnofftheredlight.ie/wp-content/uploads/2011/02/Swedish-evaluation- summary.pdf - Evaluation of Norwegian legislation criminalising the buying of sexual services; 2014. http://www.eu-norway.org/news1/Evaluation-of-Norwegian-legislation-criminalising-the- buying-of-sexual-services/#.V9-8HjXD5v2

Video : - Survivors Speak! https://www.youtube.com/watch?v=-KaBON6flEc - Turn Off the Red Light http://www.turnofftheredlight.ie/videos/ Web stranice : - European women's lobby http://www.womenlobby.org/-together-for-a-europe-free-from- ?lang=en - Coalition against trafficking in women http://www.catwinternational.org/ - Ženska mreža Hrvatske http://www.zenska-mreza.hr/ - Mreža Petra http://www.petra-nvo.net/

O predavačici: Rođena 1982.g u Osijeku gdje i danas živi. Usidrila se u Ženskoj udruzi ãIZVOR“ u Tenji u kojoj je naučila šta nije moguće (na)učiti na fakultetu. Početak aktivizma započela na SOS telefonu za žrtve nasilja, diskriminacije i mobbinga nakon kojega je nastavila dugogodišnju praksu kroz besplatno pravno savjetovalište koje danas vodi, a kroz koje je svakodnevno sa ženama koje su preživjele sve oblike muškog nasilja, uključujući prostituciju i pornografiju.

48