KULTURA KOMUNICIRANJA Znanstveno Stručni Godišnjak Osnivač I Nakladnik Filozofski Fakultet Sveučilišta U Mostaru Studij Novinarstva Za Nakladnika Prof
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
KULTURA KOMUNICIRANJA znanstveno stručni godišnjak osnivač i nakladnik Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Studij novinarstva za nakladnika Prof. dr. Slavica Juka uredništvo Slavica Juka Damir Kukić Marija Putica Marko Sapunar Božo Skoko Iko Skoko Smiljko Šagolj Ivica Šarac Zoran Tomić Miroslav Tuđman Milan Vego glavni urednik Prof. dr. Zoran Tomić Tajnik Marijan Primorac lektura i korektura Ivana Primorac Bilaver i Toni Herceg prijevod sažetaka na engleski jezik Ivana Zovko naslovnica Trpimir Grgić grafička priprema i tisak FRAM ZIRAL, Mostar adresa uredništva Matice hrvatske bb, 88000 Mostar Telefon: +387/036/355-400 Faks: +387/036/355-401 E-mail: [email protected] naklada 500 primjeraka Časopis izlazi jednom godišnje (i po potrebi). ISSN 2232-8599 Mostar 2011. god. 1 br. 1 str. 280 Kultura Komuniciranja znanstveno stručni godišnjak Mostar, svibnja 2011. Sadržaj RIJEČ UREDNIKA (Prof. dr. sc. Zoran Tomić) ..........................................................................7 I. blok – kultura komuniciranja Slavica JUKA • Ivana PRIMORAC BILAVER FILOZOFSKI FAKULTET-OKVIR I PERSPEKTIVA ........................................................ 11 Miroslav TuđmAN INFORMACIJSKE OPERACIJE I MEDIJI ILI KAKO OSIGURATI INFORMACIJSKU SUPERIORNOST .................................................................................27 Đorđe OBRADOvić NEMEDIJSKO ZASNIVANJE MEDIJSKE KULTURE ...................................................... 51 Mimo DRaškOvić KOMUNIKACIJE I KULTURA MEDIJA.............................................................................63 II. blok – mediji u BiH Marko SAPUNAR • Ivana PRIMORAC BILAVER • Marijan PRIMORAC NASTANAK STUDIJA NOVINARSTVA ..........................................................................79 Iko SKOKO • Davorka TOPić STIPić MEDIJI RELIGIJSKIH ZAJEDNICA U BiH ........................................................................91 Vesna KAZAzić • Ilija MUSA MEDIJSKO ZAKONODAVSTVO U BOSNI I HERCEGOVINI I REPUBLICI HRVATSKOJ ..................................................................................................... 114 Damir Kukić • Danijela JURčić VJERODOSTOJNOST NOVINA U BiH ...........................................................................136 Marija PUTICA PRETRAŽIVANJE I VREDNOVANJE REZULTATA PRETRAŽIVANJA INFORMACIJA NA INTERNETU .....................................................................................150 5 Smiljko šAGOLJ • Franjo TAKAč „P I Đ I N JEZIK“ TELEVIZIJSKIH DNEVNIKA U BIH ILI ZAŠTO EUROPSKA UNIJA NEMA „ZAJEDNIČKI TV DNEVNIK“!? .....................166 Milan VEGO RADIO U BOSNI I HERCEGOVINI ..................................................................................190 Marijana Sivrić KAKO SU ŽENE PREDSTAVLJENE U DNEVNOM TISKU NA HRVATSKOME JEZIKU- VEČERNJI LIST I DNEVNI LIST ...............................206 Izabela Dankić • Dražen KRSTANOvić UPORABA ENGLESKIH RIJEČI U DNEVNOM TISKU U BIH: PRIMJERI IZ DNEVNOG LISTA ....................................................................................... 224 III. blok – odnosi s javnošću Zoran Tomić • Ante Markić • Davor PAvić ODNOSI S JAVNOŠĆU U DRŽAVNOJ UPRAVI ...........................................................235 Božo SKOKO • Damir JUGO • Mario PETROvić (NE)MOĆ MEĐUNARODNOG JAVNOG MIŠLJENJAI ..............................................256 NAPUTCI AUTORIMA ZA SURADNJU ..................................................................... 271 6 RIJeč UREDNIKA Trinaesta je akademska godina od kada na Sveučilištu u Mostaru djeluje Studij novinarstva. Prvo kao sveučilišni Centar za studije novinarstva, zatim kao Odjel novinarstva na Pedagoškom fakultetu i konačno kao jedan od studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Studij novinarstva, kao što se vidi, prošao je kroz svoje organizacijsko sazrijevanje ili bolje reći dijelio je reformsku sudbinu Sveučilišta u Mostaru. Tijekom trinaest akademskih godina Studij novinarstva prolazio je i kroz druge promjene i izazove. Prije svega, treba istaknuti, kako se program Studija djelomično mijenjao iz godine u godinu. Razlog za to su svakako reforme visokog obrazovanja i prelaska sveučilišta na bolonjska načela rada, kao i stalna traženja optimalnijeg modela izobrazbe suveremenog novinara i budućeg djelatnika u odnosima s javnošću. Zajedno s reformom visokog obrazovanja i poboljšanjima programa i njegovog usklađivanja s referentnim programima u regiji i Europi, razvijala se i kadrovska osnova za postizanje postavljenih visokoobrazovnih standarda. Ti napori rezultirali su da Studij novinarstva danas ima, u akademskoj javnosti, prepoznatljivu i priznatu kadrovsku strukturu. Pridoda li se toj činjenici kako na Studiju novinarstva surađuje i značajan broj eminentnih vanjskih suradnika iz Zagreba, Sarajeva, Dubrovnika, Zenice i drugih sveučilišta onda je sasvim razumno reći kako je Studij novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru jedan od regionalnih lidera u obrazovanju i osposobljavanju novinara i praktičara odnosa s javnošću. Imajući u vidu navedene činjenice, a želeći svakim danom biti sve bolji i kvalitetniji, Studij novinarstva donio je 2010. godine odluku o održavanju godišnjeg Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa pod nazivom „Kultura komuniciranja“. Zajedno s tom odlukom donesena je i odluka o i izdavanju Znanstveno-stručnog godišnjaka pod nazivom „Kultura komuniciranja“. Prva međunarodna konferencija održana je u svibnju 2010. godine, i bila je posvećena temi „Mediji u Bosni i Hercegovini“. Povodom tog skupa izlazi i ovaj prvi broj Godišnjaka. 2011. 7 Znanstveno-stručni godišnjak zamišljen je kao časopis koji primarno „prati“ znanstveno stručni skup. U njemu će se objavljivati radovi s godišnjeg skupa, a kao takav bit će medij u kojem će kako sveučilišni nastavnici tako i mlađi suradnici imati mogućnost objavljivati svoje radove i istraživanja. Mogućnost sudjelovanja na međunarodnom znanstvenom skupu, pa potom i objavljivanje radova u Godišnjaku, temeljne su vrijednosti najnovijih napora vodstva Filozofskog fakulteta i Studija novinarstva. Ti napori imaju za svrhu dodatno afirmirati naš Studij dajući mu optimalan okvir za provođenje njegove akademske misije. Mostar, 25. travnja 2011. god. Pročelnik Studija novinarstva, Glavni urednik Prof. dr. sc. Zoran Tomić 8 KULTURA KOMUNICIRANJA KULTURA KOMUNICIRANJA UDK 378.096:1](497.6 Mostar) 378.014(497.6 Mostar). Prof. dr. sc. Slavica Juka Mr. sc. Ivana Primorac Bilaver FILOZOFSKI FAKULTET − OKVIR I PERSPEKTIVA Sažetak U radu se razmatraju ključni aspekti uloge Filozofskog fakulteta u bran- diranju Sveučilišta u Mostaru. Inicijalna tema je značenje visoko školskog obrazovanja i razvoj Filozofskog fakulteta u okviru Sveučilišta u Mostaru. U sljedećim poglavljima govori se o interdisciplinarnosti studijskih pro- grama, obrazovnoj reformi, cjeloživotnom obrazovanju i projektu disloci- ranih studija te analizira praćenje globalizacijskih zahtjeva u obrazova- nju. Završna poglavlja se bave atributima i vrijednostima koje Filozofski fakultet predstavlja kao element branda. Ključne riječi: brand, brandiranje, programi, visoko obrazovanje, cjelo- životno obrazovanje, globalizacija, dislocirani studiji. 11 Prof. dr. Slavica JUKA • Mr. sc. Ivana PRIMORAC BILAVER Uvod Visoko je školstvo glavni pokretač i nezamjenjiva sastavnica kul- turnoga i znanstvenoga života svake zajednice. Upravo su sveučilišta središnja mjesta na kojima se njeguju općeljudske vrijednosti, gdje se razbijaju predrasude i potiču humaniji međuljudski odnosi.1 Cjelokupna zapadna kultura i civilizacija obilježene su sveučilištem, „cijeli taj uljudbeni sustav vrlo se često naziva sveučilišnom kulturom“.2 Svrha sveučilišta nije samo obrazovanje i prenošenje znanja već je uloga sveučilišta važna za očuvanje moralnih, intelektualnih, društvenih i znanstvenih vrednota. Razvoj sveučilišta predstavlja važan korak ne samo u znanstvenom, nego i u kulturnom i intelektualnom razvoju društva. I u Okvirnome zakonu o visokom obrazovanju u Bosni i Her- ce govini stoji: „Visoko obrazovanje je djelatnost od posebnog interesa za Bosnu i Hercegovinu.“ (čl. 2.). Uloga Sveučilišta u Mostaru je ključna i za prosperitet hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. 1. Nastanak i razvoj Filozofskog fakulteta Visoko školstvo u Mostaru utemeljeno je Franjevačkom bogoslovijom koja je počela djelovati 1895. godine. Viša pedagoška škola počela je djelovati 1950.3 Prva utemeljiteljska sjednica Skupštine Sveučilišta u Mostaru održana je 1977. godine i na toj je sjednici Sveučilište dobilo ime „Džemal Bijedić“, od 1992. godine preimenovano je u Sveučilište u Mostaru, a nastava se izvodi na hrvatskom jeziku. Sveučilište u Mostaru stasalo je na četiri uporišta: - 1895. osnutak Franjevačke bogoslovije - 1950. početak rada Više pedagoške škole 1 Usp. JUKA, Slavica: Korijeni i perspektive visokoga obrazovanja u Hercegovini, Zbornik ra- dova, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2010., str. 7. 2 VUKUŠIĆ, Tomo: Početci visokoga školstva u Bosni i Hercegovini“, u: Korijeni i perspektive visokoga obrazovanja u Hercegovini, Zbornik radova, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2010., str. 104. 3 Kasnije su utemeljene Viša tehnička škola, Viša poljoprivredna škola te Pravni i Ekonomski fakultet. 12 KULTURA KOMUNICIRANJA FILOZOFSKI FAKULTET-OKVIR I PERSPEKTIVA - 1977. utemeljenje samostalnoga visokoučilišnog središta u Mostaru - 1992. uvođenje hrvatskoga službenog jezika na Sveučilište u Mostaru.4 Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru proizašao je iz Pedagoškog fakulteta akademske 2005./2006. godine.5 Temeljem Odluke o preustroju Pedagoškog fakulteta