Konifelenisi Faka - Faifekau 93 (2016 ) | 7

FEHUʻI (U) KO E HĀ ʻETAU TUʻUTUʻUNI KI HE FEHIKITAKI ʻE FAÍ? Na’e tu’utu’uni ke tali e fale’i ‘a e Palesiteni ki he Fehikitaki, pea ke anga pehe ni:

A. KO E FEHIKITAKI ‘A E KAU SĒTUATA FAKA-KONIFELENISI TONGATAPU KOLOFO'OU Matālikufisi Mosese Moa 2 Nualei Sione Uaiselē 3 HA'ANO Muitoa ʻAmanaki Tuaimeiʻapi 1 HA'AFEVA Fotuha'a Sione Taʻufoʻou 3 Matuku Lolohea Tuʻitupou 2 NOMUKA Fonoifua Nemani Tuʻuholoaki 3 NIUA FO'OU SAPAʻATA Mataʻaho Lisiate ʻAkolo Malani 2 PETANI Tongamama'o Malakai Tavalea 4 Mu'a Tesimoni Havea 2 Ko e NGaahi ‘Api Siasi SENITA TOKETA MOULITONI Paletuʻa 2 KOLISI SIA'ATOUTAI Tongamai Lotu Malamala 4 Tapuvao Tolokena Huihui 3 Pale’a & Leke Moli Lisala 1 KOLISI MAILEFIHI/ Toafa Tuku ki he Vahefonua Vavaʻu 1 SIU’ILIKUTAPU KOLISI HANGO Kenani Mesui Fakaʻiloatuʻu 4 Kolisi Paea Kiu 4 KOLISI HOFANGAHAU Afu Tahi 5 TAUFAʻAHAU/PILOLEVU Talikava Sione ‘Onevela Tongatuʻa 3

MA'U NGOFUA KE FAKAHOKO E SĀKALAMENITI ʻO E ʻOHOMOHE ʻA E ’EIKI [Siulai 2016–Siune 2017] (1) Faifekau ʻAhiʻahi & Faifekau Akoako: (i) Ko e Kau Faifekau 'Ahi'ahi kotoa pē, pea mo e Kau Faifekau Akoako kotoa pē, 'e teuteu'i ke nau fakahoko ’a e ongo Sākalameniti Toputapu´ ni. (ii) Koe'uhi ko e fakahoko ʻa e Sākalameniti ʻo e ’Ohomohe 'i he 'Uluaki Sāpate 'o e Māhina Kotoa pē, pea mo e ngaahi Taimi Pau ʻo e Sākalameniti, ʻe ngofua ke nau tokoni ki he Sākalameniti ’o e ’Ohomohe´ ’i he fakapotopoto ʻa e kau Faifekau ʻi he ngaahi ʻuluʻi vāhenga. (iii) Ko e Sākalameniti ‘o e Papitaiso´ ke fakahoko pe ‘e he Kau Faifekau Hoko. Tukukehe ha tūkunga ‘oku fuʻu mātuʻaki faingatāmaki ki ha Faifekau Hoko, pea fetuʻutaki ki he Palesiteni ‘o e Siasi mo e Kau Faifekau Sea´ pe Faifekau Pule ‘o e ngaahi Vahefonua takitaha. (2) Kau ki ai mo e kau Setuata ko 'eni: (i) Kau Setuata Faka-Konifelenisi kotoa pe ʻi he ngaahi kolo kuo ʻosi tuʻutuʻuni ke maʻu Faifekau Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi kolo kuo tuʻutuʻuni ke maʻu Faifekau, ka kuo ʻikai faingamālie ʻa e kau Faifekau kae ʻoatu ha kau Setuata Faka-Konifelenisi, ’oku ʻi he fakapotopoto ʻa e Faifekau ʻUluʻi Vāhenga´ mo haʻane feongoongoi mo e Faifekau Sea´ pe Faifekau Pule e Vahefonua ko iá ke tokanga ki ai.

(3) Kau Setuata Fakamafai ki he Sakalameniti ʻOhomohe ʻa e ʻEiki ʻi Muli ke tokangaʻi ʻi he malumalu e Faifekau Pule Vahefonua Siasi Uesiliana Tauʻatāina ʻo .

(i) VAHEFONUA SIASI UESILIANA TAUʻATĀINA 'O TONGA 'I NIU SILA a) Fāmili Uesiliana (Panmure) - ’Opeti Taulongo e) Uesiliana Te Rapa - Tuitala Pohiva 8 | Tohi Miniti - Vili Vaka

(ii) VAHEFONUA SIASI UESILIANA TAU’ATAINA ’O TONGA ’AOSITELELIA (ʻOku vahevahe kinautolu ’e he Faifekau Pule Vahefonua) 1. Fetaiaki Namoa 22. Tongafuesia Tupou (Vaha’ifefeka) 23. Tu’itupou Hala’api’api 2. Sione Katoa 24. Pita Valu 3. Feleti Vi 25. Sekope Latu 4. Manulevu Fifita 26. Kaliopasi Taunisila 5. Paea Moala 27. Ngana Tatafu Potesio 6. Afuhia Ha’angana 28. Sioana Minoneti 7. Li’ekina ‘Akau’ola 29. Kesikou Ikahihifo 8. Viliami To’a 30. Tevita Fotu 9. Sifimeta Kilifi 31. Sonatane Tupou 10. Sione ‘Ofahengaue 32. Semisi Vakalahi 11. Samuela Fangupo 33. Siaosi ‘Ofanoa 12. Lopeti Tuita 34. Peni Havili 13. Kepueli Mahe 35. Siosifa Toseni 14. Malakai Fotu 36. Pouvalu ‘Aholelei 15. Tauhifonua Kakuleni 37. Filipe Panuve 16. Samisoni Tauelangi 38. Nasili ‘Ofa 17. Tevita Vailanu 39. Esitoni Latu 18. Tu’itokelau Fauonuku 40. ‘Isileli Panuve 19. Kali Kaufusi 41. Sione Lata-‘i-Pangai 20. Siale (Toni) Moala’eua 42. Nokelevu Fainga’a 21. Seuli Matalave e) Siasi SUTT Mafuaola, Vikatolia 1) Teputepu’imaka Metuisela 3) Tulikaki Latuhoi 2) Leonati Matalave 4) Kamipeli Taipaleti f) Mafuaola 2 & 3 1) Tevita Kafoika 4) Sione Militoni Halahala 2) Tuia Vea 5) Makeleta Taunisila 3) Siosiua Fine Mafi h) Faiʻangalotu Fakaongoongo ki he Palesiteni mo e Sekelitali Lahi i) Uesiliana Fakaongo 1) Lisiate Prescott 6) Sateki Kali 2) Talanoa Latu 7) Henelī Maile 3) Penisimani Fatai 8) ʻAtunaisa Lama Tataha 4) Lutui Maea 9) Latu Manuʻatu 5) ʻAsipeli Taipaleti 10) Saia Mafi

ii) SUTT Niu Sauele 1) Tangiketatau Sailosi 2) Taniela Taufuʻi 3) Tevita Lino Tuʻifua

(iii) ‘AMELIKA: VAHEFONUA SIASI UESILIANA TAU’ATAINA ’O TONGA (ʻOku vahevahe kinautolu ʻe he Faifekau Pule Vahefonua) 1) Takivaha Tupou 3) ’Isoa Takeifanga 2) Taliaʻuli Moala 4) Tevita Tukutau (iv) HAʻAMOA (PANGOPANGO) Konifelenisi Faka - Faifekau 93 (2016 ) | 9 Siasi Uēsiliana Tauʻatāina 'o Tonga 1) Tafuna - Sosefo Lokani 2) Siasi Fakatahataha Lotu Lilo – Taipaleti Moala (v) ’Apitonga, - Kisione Wesley Finau

E. KO E FEHIKITAKI ’A E KAU FAIFEKAU

KO E PALESITENI Dr. ‘Ahio 8 KO E SEKELITALI LAHI MO E MODERATOR Dr. Tevita Koloaʻia Havea 8 KONIFELENISI NGAAHI SIASI PASIFIKI KO E FAIFEKAU FAKA-TUʻI Dr. 'Ahio 10 TOKONI SEA FALEALEA ʻO TONGA ‘Eiki Nōpele Tu’i’āfitu 2

KO E NGAAHI POTUNGĀUE 'A E SIASI 1. POTUNGĀUE AKO TOKONI'I 'A E KAU FAIFEKAU & SETUATA Talēkita ‘Ofisi ‘o e Palesiteni 2 Faifekau Tokoni & Fakafeangai Maʻoniʻoni Tevita Tali Mafi Jr (F/Ak.) 3 2. POTUNGĀUE AKO FAKA-KALISITIANE Talēkita Tāufa Filiai 4 Faifekau Tokoni ’Etilati Vaʻenuku 4 Faifekau Tokoni & Vaʻa ki he kau Faingataʻaʻia ‘Ikani Taliai Tolu 3 ‘Ofisi Lose Joyce Koloa (F/Ak.) 1 3. POTUNGĀUE 'EVANGELIO Talēkita Falematāpule Lomu 6 Faifekau Tokoni Fonua ki he Hau ‘Ahokava 2 Siosiua Tuʻitavuki 7 Tokoni Makehe & Fakaongo ki he Palesiteni Paula Kali 1 4. POTUNGĀUE AKO Palesiteni Ako Dr. Meleʻana Puloka 4 Tokoni Palesiteni Ako Dr. Tevita Hala Palefau 4 Inisipekita Ako Maʻolungaange Tulutā Fisiʻihoi 4 ʻOfisa Ako –Paʻanga mo e Koloa Toutai Laulaupeaʻalu 1 ‘Ofisa Ako Tokoni Paʻanga mo e Koloa Kotoni Fihaki 1 ‘Ofisa Faleʻi Tutaleva Lolohea 1 ‘Ofisa Ako ki he Ngaahi ʻApiako Tevita T. Nau (F/Ak) 1

KO E NGAAHI ‘OFISI ‘A E KONIFELENISI 1. ʻOFISI PAʻANGA Sekelitali Pa'anga Tēvita Haukinima 30 Tokoni Sekelitali Pa'anga Fiemaʻu ha taha ʻAtita Fakalotofonua Kava Mone Fisiʻihoi (F/Ah.) 10 ʻOfisa ki he ngaahi ngāue faka-Pangike ’a e Siasi Obey Samate 8 Kamata Sanuali 2017. Toki Fakapapauʻi lakanga ’Etuate Manuofetoa (F/Ak.) 1 Lopeti Kavaliku 1 2. TOHI FANONGONONGO, HAAFE HOUA & TOHI KAKAI ʻEtita Mosese Lataimuli ‘Atiola 3 Tokoni ’Etita Tevita Tupou 12 Faifekau ‘Alifeleti Taumohaʻapai Taufa 7 3. LILIU TOHI MO E PULUSI TOHI & ARCHIVE Fiemaʻu ha taha 4. TOKONI ‘OFISI Palesiteni mo e Sekelitali Lahi Siosaia Sisitoutai (F/Ah.) 2 5. PISINISI FAKALUKUFUA Pule (Business Manager) Fiemaʻu ha taha Tungī Colonnade Māvae Fonokalafi 11 Friendly Islands Bookshop Poutele Niupalavu (F/Ak.) 2 10 | Tohi Miniti 6. NGAUE FAKA-KOSILIO. Sekelitali Kau Takilotu ’o Filifaiesea Lilo 4 Tonga

KO E NGAAHI AKO ʻA E SIASI A) KO E NGAAHI AKO’ANGA MAʻOLUNGA KI HE KAKAI LALAHI (TERTIARY SCHOOLS) 1. AKOʻANGA TEOLOSIA &TOHI TAPU KO SIAʻATOUTAI Puleako ‘Ofisi Sekelitali Lahi 2 Tokoni Pule Ako Dr. H. Taliai Niumeitolu 7 Tiuta Lahi Siosifa Koloti Maʻu 5 Kau Faiako Dr. Makisi Finau. Polokalama Aʻu ki Ai 6 Dr. Maʻafuʻotuʻitonga Palu 7 Folauhola Taukafa 13 Taniela Veamatahau 7 Melo Kale 6 Filimone Uili 5 Dr. Siliveinusi Tiueti 4 Dr. Sioeli Felekoni Kavafolau Vaipulu 2 Dr. Lousiale O. L. Uasikē 2 Maika Lutui 5 Sioeli Vaiangina Sipaisi (F/Ah.) 4 Kalotia Tuʻimana 3 Penisimani Mone 1 ʻOfisi Paʻanga Sione Movete ‘a e langi Vao 8 Tokoni ’Ofisi Paʻanga ʻAisea Vaomotou 1 Pule Faama Tutone Maʻasi 4 Kau Ngaue & Langa Fakalakalaka Loto Kolisi Sione Fakasiʻiʻeiki 1 ’i he malumalu Tiuta Lahi Fale ʻEnisinia ‘Amanaki Fakaʻiloatuʻu (F/Ak.) 2 Polokalama Ako Taimi Kakato Sione Pangataʻa (F/Ak.) 4 Fili Tuʻiʻonetoa (F/Ak.) 4 Tevita Kaliopasi Finau (F/Ak.) 3 ‘Utoikamanu Matalave (F/Ak.) 3 Mosese Holi (F/Ak.) 3 Kamata Sanuali 2017 Salesi Sekeni Vaea (F/Ak.) 1 Simione Mokena (F/Ak.) 1 Siosiua Makoni Pulu (F/Ak.) 1 Polokalama Ako Taʻu I Tevita Malekamu Manu (F/Ah.) 1 Savieti Tuʻitupou (F/Ah.) 1 Viliami Selupi ʻOfa (F/Ah.) 1 Sela Fonua Pomelile (F/Ah.) 1 Tekiteki Vailea (F/Ak.) 1 Fukaʻeiki Toafa (F/Ak.) 1 Filositati Kata (F/Ak.) 1 Fanganonu Fusi (F/Ak.) 1 Filise Kafu (F/Ak.) 1 Sione Tau Lokotui (F/Ak.) 1 Selavia Metui (F/Ah.) 1 Sione Uhi Mafi (F/Ah.) 1 Rodney Tupa (F/Ak.) 1 Pakulo Fakaʻositaʻu (F/Ak.) 1 2. APIAKO NGOUE KO HANGO Puleako Sione Finau Taungākava (F/Ak.) 4 Tokoni Puleako Fiemaʻu ha taha 1 Tiuta Lahi Siale Touʻanga Pani 4 Fale ʻEnisinia Taufahema Maumau (F/Ak.) 5 3. TUPOU TERTIARY INSTITUTE [TTI] Talēkita Dr. ʻUngatea Fonua Kata(F/Ak.) 3 Konifelenisi Faka - Faifekau 93 (2016 ) | 11 Tiuta Lahi Sione Folaumoetuʻi 2 Pule Polokalama Dr Petelō Taukei ‘Ahomana (F/Ah.) 4 Part Time Dr. Lousiale L Uasike 1 Faiako Saimone Fakahua 1

E) KO E NGAAHI AKOʻANGA MA’OLUNGA (SECONDARY SCHOOLS) 1 KOLISI KUINI SALOTE Puleako Dr. ‘Asinate Foakautuʻu Samate 4 Tokoni Puleako Liliō Fakavā (F/Ak.) 3 Faifekau Mosese Halaʻufia 1 Ngaahi fatongia kehe ‘Epeli Filimoehala (F/Ak.) 1 Faiako Leopino Mafileʻo (F/Ak.) 7 Vili Fangupo Vaka 2 Fiefia Taufa (F/Ak.) 1 2 KOLISI KO TUPOU Puleako ‘Alifeleti ‘Atiola 3 Tokoni Pule Ako (Academic) Samiuela Manitisa Fonua 1 Tokoni Pule Ako (Administration) Saimonitā Paongo (F/Ak.) 2 Tiuta Lahi Longinusi Tuʻipulotu 1 Kau Faiako Tevita Tavaivuna ‘Eukaliti 3 Raymond Manu (F/Ah.) 8 Minoa Fifita (F/Ak.) 8 Fotuʻatungua Tuʻakoi (F/Ak.) 5 ‘Aisake Haukinima (F/Ak.) 4 Maloni Laimani (F/Ak.) 3 3 AKO MA'OLUNGA KO TUPOU Puleako Tevita Tuʻipulotu Finau 5 Tokoni Puleako (Academic) Senitimita ʻUhula 1 Tokoni Puleako (Administration) Sitiveni Palu 1 Tiuta Lahi ‘Aisea ‘Eukaliti 1 Kau Faiako Vivieni Paea (F/Ak.) 3 ‘Isileli Tuʻifua Latū (F/Ak.) 3 3.1 Nukunuku Tokoni Puleako Katalina Valenitaine Lutui 5 Tiuta Lahi Makameone Malua (F/Ak.) 1 3.2 Tapunisiliva Tokoni Puleako ’Ioane Fisiʻihoi (F/Ak.) 1 Tokoni Tiuta Lahi Kemueli Tolu (F/Ak.) 4 Faiako Penisimani Lualeni Kato 1 4 KOLISI MO'UNGA 'OLIVE (Kolonga) Puleako Semisi Haveapava Fungalei 3 Tiuta Lahi Simote ‘Iloahelotu Finau 4 5 KOLISI MAILEFIHI/SIU'ILIKUTAPU (Vavaʻu) Puleako & Associate Dean Pouono TTI Liuaki Fungalei 3 Tiuta Lahi Tuʻipulotu Samiu (F/Ak. ) 3 Faiako Tuʻihalangingie Finau 1 Sila ki vai ʻAhoafi (F/Ak.) 1 Simione ʻAholahi (F/Ak.) 2 7 KOLISI TAUFA'AHAU/PILOLEVU (Haʻapai) Puleako Taniela Manuofetoa (F/Ah.) 3 Tokoni Puleako Simione Halaifonua 1 Tiuta Lahi & Faifekau ‘Atunaisa Fihaki (F/Ah.) 3 8 KOLISI TUPOUTO’A (Nomuka) Puleako Sione ‘Atupuha Koloti (F/Ah.) 3 9 KOLISI HOFANGAHAU (‘Eua) Puleako Folau Fifita (F/Ak) 7 12 | Tohi Miniti Tiuta Lahi ʻAtunaisa Mafileʻo 1 10 KOLISI LOTOLOTO Houma –Puleako ‘Elone Fakavā 6 Vaini - Puleako ‘Isoa Nusipepa 1 AKOTEU VAOTUʻU Paula Sinani Toʻa (F/Ah.) 3 11 AKOTEU Maamaloa –Nukuʻalofa- Puleako Sepuloni Folau (F/Ak) 5

VAHEFONUA TONGATAPU 1. FAIFEKAU PULE VAHEFONUA Tuʻinauvai ʻAsaeli 8 2. VAHENGA KOLOFO'OU. Faifekau Pule Tuʻinauvai ʻAsaeli 8 Faifekau Tokoni Taniela Palu Tāmo’ua 3 Ngele’ia & Faifekau ki he Tonga High School Latu Kakau Nuku 1 Fanga ‘o Pilolevu Siosifa Pulu 1 Mataika Tangimeimuli Tuʻipulotu 3 Halafo'ou & Teacher’s Training College & Paula Peu 2 Community Halaleva Pierre Vimahi 2 Puke Tevita Kolo ’Ohuafi 1 Faifekau Mālōlō : Dr. Tevita Tongamohenoa Puloka, Manu ’Iongi 3. VAHENGA KOLOMOTU'A: Faifekau Pule Vahe Kolo Sione Finau Haʻangana 3 Tokoni ki Kolomotu'a Visa Vakalala Taufuʻi 2 Sopu 'o Taufa'ahau Minoneti ʻAukafolau 1 Tufuenga Siueni Lutui 1 Hofoa Feʻofaʻaki Fusikata 2 Hala’ovave Sateki Loseli 2 Faifekau Mālōlō: Peni Hafoka Taufa, Koliniusi Paula Ma’u, Siosaia Uesi Tonu, Dr. ’Alifaleti Malakai Mone, Dr. Siotame Havea, Sela Naʻa Latu. 4. LONGOLONGO Nafetalai Fotu 3 Faifekau Mālōlō: Ponitini Tu’uta 5. MA'UFANGA Tevita Fakataha Toʻa 1 Ta'ehaloto Sione Ikamanu 1 Houmakelikao Siosiua Selu Pele 2 Nukuhetulu Vinika Latu 3 Faifekau Malolo. Koliniasi Takau. 6. POPUA Pulonga ʻa Tonga ʻIki 3 7. FASI MO E AFI Tevita Ngungutau Tapueluelu 2 8. HAVELU LOTO & Faifekau ki Falemahaki Tevita Latailakepa 3 Havelu Tokelau Tevita Kava Vakalahi 2 Faifekau Mālōlō : Lopeti Taufa, Sione Kiteau Saafi, Samiuela ʻOtolouta Poloniati 9. TOFOA & Faifekau ki Falemahaki Sione Finau Haukinima 2 Papitaiso Laumalie Ma’oni’oni Sione Taka 3 Koheleti ‘Ilaiakimi Toutaiolepo 1 10. PEA Siosiua Saluni Tauʻatāina 1 Lomaiviti Siokivaha Timani 1 Faifekau Mālōlō:Sione Lataifaingata’a Tau’ataina, Viliami Ongoivaha Fā 11 TOKOMOLOLO Viliami Lopiseni Vao 3 Faifekau Mālōlō: Tekilati Pīlesa Pālavi 12. VEITONGO ʻEfoti Tangataevaha 5 13. HA’ATEIHO & Kolisi Tonga, Vaʻa ‘o e USP Mateaki he Lotu Fihaki 5 Faifekau Malolo: Latu Kakau Nuku 14. FOLAHA Samisoni Pulu Halahala 3 15. VAINI & Faifekau Pule Vaheloto Mele Malinga Mausia 4 Hu'atolitoli Viliami Fanaika 7 Kolose Penisoni Pauʻuvale (F/Ah.) 1 Longoteme Huelo Maama Penisini Uili 3 16. MALAPO Kepueli Kaufusi 4 Konifelenisi Faka - Faifekau 93 (2016 ) | 13 Faifekau Mālōlō: Lōpini Filise, Taʻuteau Taufa 17 TATAKAMOTONGA & Faifekau Pule Vahe Hahake Siosifa Talakai 3 Tatakamotonga II Tahilanu Tongamana 3 Fātumu Poasi Mafi 4 Tatakamotonga III Semisi Fonua Saafi 3 Haveluliku Mekulio Meʻafoʻou 2 Faifekau Mālōlō: Taniela Takapautolo Moala 18 LAPAHA Viliami Henelī Vete 3 19 HOI Fekeʻila Fotofili 1 Faifekau Mālōlō: Peni Aku 20 PELEHAKE Viliami Tonga Mafi 1 Holonga Maʻake Palei 1 ‘Alakifonua& Kamata ʻi Sanuali 2017 Sione ʻOfa ki Muli Mone 1 21 FUA’AMOTU Moli Moʻunga Fakavā 4 Mala’e Vakapuna Tēvita Fakalolo 3 ‘Ahononou Ivanhoe Ikavuka (F/Ak.) 1 Nakolo Peni Hengehenga Mafi (F/Ah.) 2 Faifekau Malōlō: Mosese Moala Vakasiuola 22 HA’ASINI Tisileli Finau 2 Lavengatonga Sailasa Mana Puamau 2 23 TALAFO’OU Sione Nisani Tolu 1 Nukuleka Mikimasi Fotu 1 Faifekau Mālōlō : Uikilifi Lavemai Vaka 24 NAVUTOKA Simote Mesuilame Vea 2 Manuka Kaulave Falepapalangi 4 25. KOLONGA Sione Hautau Tāufa 4 'Eueiki Kisina Toetuʻu (F/Ak.) 3 Kolonga II Viliami Lo Falevai 1 26. NIUTOUA Samiuela Tai 1 27. AFA Sione Faaki Kafa 2 28. HOUMA Pohahau Palu 4 Ha’akame Sione Felesi Taupaki 3 Makapaeo Fotofili Namoa (F/Ak.) 2 Faifekau Mālōlō: Siosaia Tava Tupou 29. LAKEPA Masiu Veamatahau 2 30. ‘UTULAU Siaosi ‘Ofa Moala 3 Faifekau Mālōlō: Kalisitiane Fekauʻaki Fonua Ha’alalo Vakaafi Vakalahi (F/Ak.) 1 31. NUKUNUKU Taniela Manu 2 Fatai Tuʻinamoana Latū 3 Nukunuku Hihifo Tuʻitapa Taufa 2 Nukunuku Hahake ’Ofa Lui 1 Faifekau Mālōlō: Samiuela Ma’u, Uaiselē Manoa 32. MATAHAU Similoni ‘Ilaiū 2 33. VAOTU’U Sione Fonokalafi Vailea 1 Faifekau Mālōlō: Samiuela Melekiseteki Fualalo Vaea, Samipeni Fangupō. 34. FAHEFA Tevita Kava Mone 3 Ha'utu Litani Vailea (F/Ah.) 2 Kalaʻau Sateki Tauki’uvea (F/Ak.) 2 35. TE’EKIU Timote Fangalahi 1 Faifekau Malōlō: Fetoa Lutui 36. KOLOVAI & Faifekau Pule Vahe Hihifo Samiuela Ika Tuʻiʻonetoa 4 Ha’avakatolo Sitanimoa Latu 1 Masilamea Tevita Muli Liu 3 ‘Atatā Taniela Fangupo 3 37 FO'UI ‘Ovaleni Manuofetoa 3 38. KANOKUPOLU Samisoni Tuiaki 2 14 | Tohi Miniti Haʻatafu Pelikani Kauvaka 2 Faifekau Mālōlō: Viliami Uini Langi 39. 'AHAU Malaʻefoʻou Kava 1

VAHEFONUA VAVA’U 1. KO E FAIFEKAU SEA Tuʻipulotu Faletau 2 2. FAIFEKAU PULE Pohiva Lotoʻahea 2 FAIFEKAU TOKONI & Falemahaki Vilitonu Satini 2 3. FAIFEKAU PAK & PEV Tevita Talikimuli Fā 4 4. 'OFISI SIASI Sioeli Pangia Tatafu 10 5. FAKAONGOONGO KOMITI FALEʻI Maloni ʻAlaimoana ‘Otukolo 2 6. NEIAFU & Vava'u High School Pohiva Lotoʻahea 2 Falaleu Fonovai Tangimana 1 Toula Kelepi Tupou 1 'Alo-'i-Talau Viliami Fifita 2 'Utulei Monty ʻOlimipino Kioa 3 Masilamea Venilaite Fine Paea (F/Ak.) 2 Faifekau Mālōlō : Maka Tu‘akoi 7. MAKAVE ʻAlipate Lolohea 1 'Utui Sikaiona Vakatapu (F/Ah.) 1 Okoa Lote ‘Ahoafi (F/Ak.) 3 Oloʻua ʻAlifeleti Kivalu (F/Ak.) 2 Faifekau Mālōlō: Taniela Fisi’ihoi, Nafetalai Ika 8. OFU ’Aukamea Havea 2 Faifekau Mālōlō: Malakai Niu Samate, Paula Vailea 9. LEIMATU’A Kimami Takeifanga 4 Feletoa Keuli Mafi 2 Mataika Tapavalu Takai (F/Ah.) 1 Faifekau Mālōlō: Vilivaka Vailea Saulala, Lauhingoa Finau, Taʻuteau Havea 10. HA’ALAUFULI Fataimelo Vailahi Taufa 1 Faifekau Mālōlō : Siosiua Havea Palu 11. TAʻANEA Finefeuiaki Mafi 1 12. HOLONGA & Pilisone Haʻalefo Sateki Talasinga 2 Faifekau Mālōlō: Ma’afu Hosea 13. TU’ANEKIVALE Soape Latū 4 Koloa Vili ʻAholelei Manu (F/Ah.) Holeva Lauhingoa Tupou (F/Ak.) 2 14. HOUMA Peninafe Kuila 3 Mangia ʻAmanaki Tautuaʻa (F/Ak.) 2 Ha’akio Haukinima Vaka 3 15. PANGAIMOTU Vaisa Talakai 2 ‘Utungake Tevita Valeti Tupou (F/Ak.) 2 Talihau Sione Ikavuka Fifita (F/Ak.) 3 16. TAOA Fetaiaki Moli 1 Vaimalō Taniela Palavi 2 17. TU’ANUKU Taufa Manu 1 18. TEFISI ‘Isileli Taʻufaʻao 4 19. LONGOMAPU ‘Emosi Taʻufoʻou 4 20. FALEVAI Tevita Talasinga 2 Kapa Taumuʻafono Mila (F/Ak) 3 21. TAUNGA ʻUsaia Hemaoto (F/Ak.) 1 22 ‘OTEA Viliami Pau’u Liku 2 23. HUNGA Uepi Fa 2 Faifekau Mālolō: ‘Alifeleti ‘Akauʻola, Tuʻa Mahe 24. NUAPAPU Sefita ’Etoni 1 Matamaka Feʻaomoelotu Talakai (F/Ak.) 1 Lape Suliasi Havea (F/Ak.) 1 Konifelenisi Faka - Faifekau 93 (2016 ) | 15 Faifekau Mālōlō: Sateki Kolo, ’Okalani Kata, Saia Tukulā 25. OVAKA Timote Tauʻatāina 2

VAHEFONUA HAʻAPAI 1. KO E FAIFEKAU SEA Dr. Tevita Tonga Mohenoa Puloka 2 2. FAIFEKAU PULE ’Opeti Fangupo 4 3. FAIFEKAU PAK & PEV Tuʻalongo Lolohea 2 4. PANGAI & Ha’apai High School ‘Opeti Fangupō 4 Faifekau Mālōlō: Sione Alo Fakahua 5. KOULO Fonofa Mafi 1 Holopeka Lopeti Taliaʻuli Mosaʻati 3 6. LOTOFOA Vili Vaka ‘Aholelei 3 Fotua Solomone Piutau Moʻunga 3 Faleloa Viliami Taumoepeau (F/Ak.) 3 Fangaleʻounga Senituli Napaʻa (F/Ak.) 1 Faifekau Mālōlō: Samiuela Lamatau Akoteu 7. HIHIFO / TONGOLELEKA. & Falemahaki & Plisone Penisimani Kaihau 1 Faifekau Malōlō. Tuʻinauvai ʻAsaeli 8. HA’ANO Soane Sio Tolu 2 Pukotala Siale Uia ʻAmato (F/Ak.) 1 Fakakakai ’Ofa Fehoko(F/Ak.) 2 Faifekau Mālōlō: ‘Aisea Tu’ineau Latu, Siaosi Tene Tiueti (Muitoa), Tuʻatangiketatau Latu 9. LOFANGA Semisi Fonua Leo 2 Moʻungaʻone Holofoni ‘Aukafolau 3 10. ‘UIHA Viliami Ngahe 3 Faifekau Mālōlō, Tupou Feimoefiafi Felemea ‘Ikani Lisiate 2 Faifekau Mālōlō : Silakivai Fifita 11. FAIFEKAU PULE (Vahe Lulunga) Tongia Langoia 2 12 HA’AFEVA Tongia Langoia 2 Kotu Henelī Paea (F/Ak.) 2 13. FAIFEKAU PAK & PEV. Nofo ki Haʻafeva Sione Misinale (F/Ak.) 2 14. ‘OʻUA Setaleki Kata (F/Ak. ) 2 15. TUNGUA Tevita Feimoefiafi 4 16. FAIFEKAU VAHENGA ‘OTUMUʻOMUʻA Lomekina Pahulu (Maluheu) 1 17. NOMUKA Lomekina Pahulu (Maluheu) 1 Filipai ʻAloisio Hefa (F/Ak.) 1 Mango ‘Ulungā Sikaleti (F/Ah.) 2

VAHEFONUA ʻEUA 1. FAIFEKAU PULE Kisepi Havea 4 2. FAIFEKAU PAK & PEV Feleti Vaka’uta 2 3. FAIFEKAU ‘OFISI Sione Lopeti Kemoeʻatu 1 4. 'OHONUA Kisepi Havea 4 Tokoni ki ‘Ohonua Kulima Tafea 1 Pangai Setaleki Likiafu (F/Ah.) 1 Tufuvai ’Alifeleti ’Aholelei 3 Taʻanga Manase Taufa Vea 1 5. HOUMA Filipe Uesi 3 5. ANGAHĀ-FUTU Filisione Nau 3 Mata'aho Mosese Lokotui 1 Sapa'ata Viliami ‘Epenisa 2 7. MU'A Tevita Fakaʻosifolau Laʻakulu 3 Ha'atu'a / Kolomaile Felenisisi Tauʻataina 1 7. PETANI & Pilisone Sainai Sione Sitiveni Timani 3

16 | Tohi Miniti VAHEFONUA NIUA TOPUTAPU 1. FAIFEKAU PULE Sione Mapuhola 2 2. FAIFEKAU PAK & PEV Sione Mapuhola 2 3. HIHIFO & Faifekau ki he Niua Toputapu High School Sione Mapuhola 2 4. VAIPOA Kongaika ‘Unga 2 Falehau Tevita Soakai Tuʻitupou 1 Tafahi Kautonga Folauhola (F/Ah.) 1

VAHEFONUA NIUA FO’OU 1. FAIFEKAU PULE Solomone Tiueti 3 2. FAIFEKAU PAK & PEV Solomone Tiueti 3 3. SAPA'ATA & Faifekau ki he Niuafoʻou High School Solomone Tiueti 3 Fataʻulua Latoa Tongotongo (F/Ak.) 2 4. 'ESIA Pita Tulahe 2 5. PETANI Manase Kaufusi (F/Ak.) 2

VAHEFONUA NIU SILA 1. FAIFEKAU PULE Lopini Filise 6 2 FAIFEKAU PAK&PEV. ‘Aminiasi Vuki (F/Ak.) 2 3 ’OFISI ’A E SIASI Tokoni Tauhi Pa’anga ki he Faifekau Pule Filipe Sitini Samate (F/Ak.) 9 Sekelitali ’Ofisi Vahefonua Fredrick Tui Feki 2 Potungāue ʻa Fafine Seneti ‘Olive Fiusati 5 Vahenga Mangere. Tokoni ki he Faifekau Pule Fredrick Tui Feki 2 V/fonua Vahenga Moʻunga ki he loto Neti Tuʻiʻonetoa 2 Vahenga Selusalema ʻAtunaisa Siale Otahuhu Sione Katoa 2 Vahenga Otara Samiuela Tukutau 3 Vahenga Hamilton Talanoa Sekeni 4 Vahenga Wellington Tevita A. M. ‘Ofahulu 2 Vahenga Saute Niu Sila Haloti Molitika 2 Vahenga Whangalei Pakilau Tukula (F/Ah.) 2 Kau Faifekau Fakaongoongo ki he vahevahe ngāue Tevita S. Langi 2 Faifekau Pule Vahefonua ke toki fakapapauʻi ’e he Fono Taaʻi ki muli ‘Ahio (F/Ah.) / 2 Komiti Konifelenisi Faifekau Sione Mateaki Piʻei (F/Ak.) 2 Nasoni ʻOfamoʻoni (F/Ah.) 3 Loloma Fale (F/Ak.) 2 Viliami Tuʻimana (F/Ak.) 2 Sione ‘A. Paunga (F/Ak.) 2 Tevita Niuafe Langi (F/Ak.) 1 ‘Amanaki Veaʻila (F/Ak.) 1 4 Methodist Church in New Zealand-Trinity Dr. Nāsili Vakaʻuta 8 Theological College

VAHEFONUA ʻAOSITELELIA 1. FAIFEKAU PULE & Pule Kau Setuata Fakamafai kotoa Dr. Siotame Havea 2 ʻi Australia Tukulolo, Brisbane Sione ‘Ale 5 Melipoane Viliami Mateialona Manoa 5 Fakaongoongo Faifekau Pule Vahefonua Setelō Katoa 1 Semisi Tupou 3 Uikelotu ‘Ohuafi (F/Ah.) 2 Samiu Taungakava (F/Ak.) 2 3. SUTT Vikatolia (Mafuaola) Sione Tuʻakoi 6 4. Unitinga Church in Australia Vahenga Lotu Tonga Valamotu Palu 1 Konifelenisi Faka - Faifekau 93 (2016 ) | 17 Public and Contextual Theology Research Centre: Jione Havea 17 Pacific Hermeneutics Faifekau Mālōlō: Siupeli Taiamoni Taliai, Taniela Vaotangi, Sione Faletau, Fifita Langoia, Salesi Finau

VAHEFONUA ʻAMELIKA 1. FAIFEKAU PULE VAHEFONUA& VAHENGA SFO Dr. Sela Taufatofua Manu 3 Sekelitali ‘Ofisi Vahefonua Alafua Fisiʻihoi (F/Ah.) 3 2. SAN FRANCISCO: Tapanekale Dr. Sela Taufatofua Manu 3 Penieli Alafua Fisiʻihoi (F/Ah.) 2 Monterey Leekip Tofavaha (F/Ak.) 3 Walnut Nafetalai Pouanga (F/Ak) 3 3 LOS ANGELES Misaia mo e Ako Tuʻuta Sekeni (F/Ah.) 1 ‘Epenisa mo e Ako Vili Pele 1 4. SACRAMENTO Sakopo ‘Aho ‘Ofa 4 5. ARIZONA Tuʻipulotu Maka 4 6. TEXAS Samisoni Siketi 7 7. HAWAII. Honolulu Samate Ikavuka 5 Maui Laulile Lī 5 8. Alaska Sione Totau Havea 2 9. FAKAONGOONGO FAIFEKAU PULE Tupou L. Tuʻineau (F/Ak.) 2 Sione Manu (F/Ak.) 2 Siaki Namoa (F/Ak.) 2 Simione Tolutaʻu (F/Ah.) 1 Faifekau Mālōlō . Sione Haisila Taʻufoʻou (Local Pastor), Semisi Pongi, Halatoaongo V. Saulala, Kaluseti Fisiʻihoi

FIJI 1 Suva. Pacific Campus Crusade International/’Api Sione Maʻananga Veituna 8 Tonga 2 Sawana-Lomoloma. Kamata Sanuali 2017 Pailoni Kei Talia 1

SIAPANI 1 Tokyo: SUTT ‘Osaiasi Vanisi Takeifanga 5

KO E KAU FAIFEKAU FAKAONGOONGO KI HE KONIFELENISI MO E PALESITENI Jione Havea (ʻAositelelia) Filimone Havili Mone (UMC-Salt Lake City, ʻAmelika) Dr. Salesi Tuʻaʻofaʻeiki Havea (Kumi ngāue ʻi muli) Dr. Mātini Niponi Finau (United Methodist Church, ʻAmelika) Valamotu Palu (Uniting Church in Australia) Līneti Moʻunga Tuʻitupou (Fakakato e hiki ‘ene tali ui ki he UMC) Tevita Māliepō Siuhengalu (Uniting Church in Australia) Dr. Nāsili Vakaʻuta (Trinity Methodist Theol. Col., Niu Sila) ʻIkani Lātū Fakasiʻiʻeiki (Poaki ke ngāue ‘i he UMC) Sione Uesilē Tuʻakoi (Ako mo Ngāue Tokoni Siasi ʻi ʻAositelelia) Sēmisi Kava (Ako ʻi ʻAositelelia) Tevita T. Mone (Mālōlō he faleʻi fakatoketā) Paula Onoafe Latu (Fakakakato e Ako ʻi Niu Sila) ‘Aisea Moʻunga (F/Ak) (Mālōlō he faleʻi fakatoketā) Suli Helu (F/Ak 4) (Mālōlō ‘i he faleʻi fakatoketā) Tevita Hala Tupou (Ke tokanga ki ai ‘a e Kōmiti Konifelenisi Faifekau) Tevita Tuʻikupulau Mone Jr. (Faleʻi fakatoketā ‘i he tuʻunga ‘oku ʻi ai ‘a e famili) Fili Lilo (Sekelitali Fakataha’anga Kau Taki Lotu) Sione Ma’ananga Veituna (Pacific Campus Crusade International/’Api Tonga) 18 | Tohi Miniti Vili Pele (Ako ‘i Amelika) Tu’uta Tahaafe Sekeni (Ako ‘i Amelilka) Makalofi Kakala (Ako ʻi ʻAositelelia) Uesilē Taufa Tuʻakoi (Poaki faleʻi fakafaitoʻo) Kaluseti Fisiʻihoi (Mālōlō faleʻi fakafaitoʻo) Halatoaongo V. Saulala (Malōlō faleʻi fakafaitoʻo) Leaʻaepeni Koloa (Malōlō faleʻi fakafaitoʻo) Tevita Tu’ikupulau Mone (Malōlō faleʻi fakafaitoʻo) Tu’atangiketatau Lātū (Malōlō faleʻi fakafaitoʻo) Talanoa Sekeni (Malōlō faleʻi fakafaitoʻo) Feke’ila Fotofili (Malōlō faleʻi fakafaitoʻo) Sione Puniani Moala (Malōlō faleʻi fakafaitoʻo) Suli Helu (Malōlō faleʻi fakafaitoʻo) Suliasi Kanongata (Malōlō faleʻi fakafaitoʻo) Tevita Talanoa Vea (Malolo Faleʻi fakafaitoʻo) Kilifi Tonga (Malolo Faleʻi fakafaitoʻo) Tevita Mausia (Malolo Faleʻi fakafaitoʻo) Savinata Moala (hoko atu fakakakato tu’utu’uni fakaKonifelenisi) Niulolo Pelesikoti (hoko atu fakakakato tu’utu’uni fakaKonifelenisi) Sione Tiueti Makasini (polokalama fale’i makehe ‘a e Konifelenisi) Selome Tonga (Faleʻi fakatoketā ‘i he tuʻunga ‘oku ʻi ai ‘a e famili) Lisiate K ʻUlufonua (Ngaue ʻi he Puleʻanga Tonga. Falemahaki Vaiola) Lisiate Nuku (Ngaue ʻi he USP) Viliami Veʻetutu Vea (Ngaue ʻi he Puleʻanga Tonga. Kolisi Tonga)

Naʻe fakapapauʻi ‘a e Miniti ‘o e Konifelenisí ko hono Hivangofulu-mā-tolu (93) ‘i he ‘aho Monite 27 ‘o Siune, Taʻu 2016. Naʻe fakamoʻoni ki ai ‘a

______Rev. Dr. ‘Ahio Ko e Palesiteni ‘o e Siasi

______Rev. Dr. Tevita Koloaʻia Havea Ko e Sekelitali Lahi ‘o e Siasi

Ko e Ngāhi ‘ofa ne foaki ‘i he Fakafiefia ‘o e Konifelenisi 93 Niuafo‘ou 3,100.00 Niua Toputapu 2,071.00 Vahefonua ‘Eua 10,330.00 Vahefonua Ha‘apai 10,524.00 Vahefonua Vava‘u 10,362.00 Vahefonua Tongatapu 7,002.00 ‘Aositelelia 16,172.00 Ha‘amoa ‘Amelika 2,110.00 Vahefonua Niu Sila (ngāhi funga vaka kotoa) 64,938.00 Fisi 1,423.00 Siapani 3,491.00 ‘Amelika 70,019.00 KATOA 201,542

Konifelenisi PAENGA hono 93

Ko e taha e ngaahi misi ‘a e Konifelenisi 92 ke fakaMatala e kaha’u ‘o e fonua´, ngaahi kolo´ mo e ngaahi falelotu´. Hokohoko ‘Oku tānaki atu mei he Konifelenisi 93 e misi ki ha ngaahi Talaloto ‘a e Kau Faifekau Mālōlō paenga (ko e fai’anga e faiva lafo) ke fe’iloaki mo Kau Pekia he Vaha’a Konifelenisi (8) fetu’utaki ki ai ‘etau ngaahi fakatu’amelie mo e ngāue. ‘Oku fe’unga pē ke misi e Konifelenisi 93 ki ha Ta’u 150 ‘o e Kolisi ko Tupou (31) ngaahi paenga, he ko e taha e kaungā’api ‘o e ‘api ko NGaahi Fakamālō ‘a e Konifelenisi (35) Toloa ne tu’u ai e vai olo pa’anga (lafo). ‘Io, ko e hū’anga maheni ki he Kolisi ko Tupou ‘oku fou atu he tukufakaholo ‘o e paenga ne tu’u matafala ai e ‘aufua ‘a Tefuli. ‘E toki fakaikiiki e faka’ānaua ni ‘i he ‘etau ngaahi fetu’utaki’anga maheni, hangē ko e Haafe Houa, Tohi Fanongonongo mo e internet (http://www.konifelenisi.fwc.to), ka ‘oku fokotu’u heni e Paenga ‘a e Konifelenisi ke faka’otu ai e ngaahi māfana ‘a e Konifelenisi 93.

TALALOTO ‘A E KAU FAIFEKAU ‘OKU MĀLŌLŌ ‘I HE KONIFELENISI 93

1. TAʻUTEAU TAUFA Tapu mo e ngaahi fakatapunga, kae ‘atā ke lafo atu ha fakamālō mo ha tatau ki he Konifelenisi Kakató, mo e Siasi, ‘o makatuʻunga ‘i heʻeku aʻusia ‘a hoku taʻu fitungofulu ‘a ia naʻe hoko ‘i he 11 ‘o Nōvema 2015. Tupu‘anga: Ko hoku tupuʻanga ko e motuʻa ko Bishop Sione Taufa ‘o Kolovai, nofo Malapo. Pea ko ‘eku faʻeé ko ‘Amalani Lātū Taufa ‘o Lotofoa, Haʻapai. Naʻa na ngāue faka-Misinale ki Papua Niukini mei he 1946 – 1976. Ko e fika tolu au ‘i he fānau ‘e toko valu (nima tangata, tolu fefine). Naʻe fānauʻi au ‘i he ‘aho 11 ‘o Novema 1945, ‘i Pangaimotu, Vavaʻu lolotonga ‘a e ngāue faka-faifekau ‘eku ongomātuʻa ‘i he Siasi Uēsiliana ‘i Pangaimotu. Ko e Taimi ‘eni naʻe fai ai ‘a e Katoangaʻi ‘o e Ta’u e Teau fakamanatu ‘a e hoko ‘a Tupou I ko e Tuʻi ‘o e ‘Otu Tonga. Pea ui ai pē hoku hingoa ko Taʻuteau. Fāmili: ‘I he ‘aho 28 ‘o Sanuali 1971, naʻa ma faʻu fāmili ai mo Feauini Havealeta ‘o Haʻafeva, lolotonga ‘oku ou faiako ‘i he Kolisi Taufaʻahau ‘i Pangai, Haʻapai. Naʻe fakakoloa homa fāmili ‘aki ha fānau tangata ‘e toko tolu mo e ‘ofefine ‘e toko taha: Sione Taufa Jr, nofo ‘Aositelelia; ‘Alifeleti Taumohaʻapai Taufa – ngāue Tohi Fanongonongo ‘Ofisi SUTT; Liliola Taufa Vea – faiako Ako Lotoloto SUTT Peteli, Pea; Siaosi Tuʻamoheloa Rington Taufa, nofo Niusila. ‘I ai mo e ngaahi makapuna tangata ‘e toko fā mo e makapuna fefine ‘e toko nima. Ako: Kamata Akoteu ‘i he Akoteu SUTT Petani, Pangai, Haʻapai. Hū ki he Kolisi Taufaʻahau, 1958 – 1960 Kolisi ko Tupou, 1961-1966 Tupou High School, 1967 Kolisi Ako Fakafaiako, 1968-1969 Kolisi ko Siaʻatoutai, 1986-1988 NGāue: Naʻa ku kamata ngāue ‘i he ngaahi Akoʻanga ‘a e Siasi (ta’u ‘e 15): 1970-1974: Tiuta ‘i he Kolisi Taufaʻahau Pilolevu 1975: Pule Ako Akoteu Lotofoa, Haʻapai 1976: Faiako Akoteu Nukunuku 1977-1978: Ako Lotoloto Houma, Tongatapu 1978-1985: Kolisi Nukuʻalofa, Vaolōloa, Tongatapu NGāue faka-Faifekau: Naʻe fokotuʻu Faifekau au ‘i he 1985, pea Hilifakinima ‘i he 1990 ‘i Pangai, Haʻapai. Naʻa ku ‘osi mei Siaʻatoutai ‘i Novema 1988 pea u kamata ngāue ‘i Tisema ‘i he Siasi Uēsiliana ‘o Holonga, Tongatapu. ‘I he Konifelenisi ‘o e 1989 ne Fehikitaki ke u ‘alu ‘o ngāue faka-Faifekau ‘i Fatai (1989-1993), pea hiki mai ai ki Tufuenga (1993-1997), Muʻa, ‘Eua (1997-2000), Ongo Potungāue ‘i ‘Ohonua (2000-2001), Tatakamotonga II (2001-2004), Tofoa (2004-2007), Ngeleʻia (2007-2010), Pea (2010-2016). Kātoa e taʻu ngāue faka-Faifekau ko e taʻu ‘e uofulu-mā-valu. 2 | Paenga ‘o e Konifelenisi

Talaloto: Ko e Taʻu ‘e fāngofulu-mā-tolu ‘eku ngāue ‘i he Siasi, ko e ngaahi taʻu ia ‘o hoku faka-koloa mo hoku kiʻi fāmili ‘i heʻemau kai-mana hono ngaahi tāpuaki. Naʻe ai e ngaahi taimi naʻe ‘efituʻua ‘a e ngāue mo e folaú ‘e he ngaahi ‘alotāmaki mo e ngaahi matangi lahi. Fakafetaʻi naʻe ‘i vaka ‘a e ‘Eiki pea kuo fai e lūsia ki taulanga ‘o makatuʻunga ‘i he falala kakato kia Sisū mo talangofua ki hoku ui kuo fai. ‘Ou talaloto fakataha mo e punake: ‘Eiki, liliu ‘a hoku loto, Ke u tui aipē ki ho poto; Kae faingofua pē ke u talia “Ke fai ho finangalo ia” Fakamālō: ‘Oku ou fakafetaʻi mo fakamālō ki he ‘Otua Māfimafi ‘i heʻene finangalo lelei ke u kau ‘i he ‘ene kau talafekau ke talaki ‘a e Fekau Lahi (I Timote 1:12). Naʻá ne fakamafeia au, pea ne lau au ko e taha ke ala falalaʻanga, heʻene fokotuʻu au ki he lakanga ni. ‘Io ko e lakanga Faifekau ‘oku filifili tangata pea kuopau ke ‘asinisini ‘ene tō’onga mo’ui. ‘Oku ou puke ‘a e faingamālie ni ke fai ha fakamālō ki he ‘Eiki Palesiteni ‘o e Siasi, Toketā ‘Ahio, pea ki he Sekelitali Lahi ‘o e Siasi, Toketā Tevita Koloaʻia Havea, ‘i he ngaahi fakataulama mo e tokoni faka-tauhisipi naʻe kau totonu ki he heʻeku tauhi tākanga mo fuʻifuʻi ‘aki ‘a e ngoueʻanga ‘a e ‘Otua. Fakamālō ki he ongo Palesiteni Malōlō, Lopeti Taufa mo ‘Alifaleti Malakai Mone, pea ki he Konifelenisi Kakato hono hivangofulu-mā-tolu ‘o e Siasi Uēsiliana, ‘i he ngaahi faka-lotolahi mo e poupou mālohi naʻe fai mai kiate au mo e familí, ko ia kuo mau aʻu mai ki he toumui ‘o e Ngāue Faka-Faifekau. Ko ‘eku aʻusia moʻui hoku taʻu fitungofulu, ‘i he ‘ofa pē ‘a e ‘Otua – Fakafetaʻi kia Sihova, kuo Ne fai ‘a e ngaahi meʻa fakaofo pea mau lave monū ai, ‘o ikuna ‘a e fakafitefitaʻa ‘i heʻene ngāue. ‘Oku kei mo’ui ‘i hoku ‘atamai mo hoku laumālie ‘a e fu’u koloa neu ma’u ‘i hoku teu’i ki he lakanga Faifekau. Pea ‘oku ou loto ke fakahā ‘eku fakamālō lahi mo e ‘ofa ki si’i ongo Palesiteni mālōlō kuo na mama’o atú, ‘a Sione ‘Amanaki Havea mo Sione Lepa To’a. Ko ‘ena teu’i au na’e kehe atu. Ko ‘ena mānava mo’ui mo e tukutukulaumea ko ha ngaahi mata’ikoloa koula ia kiate au. Na’a na hinoi’i au ‘i he tapa kehekehe mo e fakataukei ki he lakanga. Mo e ngaahi talanoa melie na’a na fai mai ko hoku fakalotolahi. Ko ia neu kumuni ‘i hoku loto, ‘ou fai’aki ‘a e ngāue, pea kuo fai ai ‘a e ikuná. Fakafeta’i! Fakamālō ki he Faifekau Pule ‘o e Vahe Fonua Tongatapu, Tuʻinauvai ‘Asaeli, mo e ngaahi tokoua Faifekau kotoa pē naʻa tau kaungāngāue mo umoumataha ‘i he ngaahi fatongia fakatuʻasino mo fakalaumālie ‘o e Siasi, koeʻuhí ke langilangiʻia ‘a e ‘Eiki ko Sisū Kalaisi. Fakamālō ki he Setuata Lahi ‘o e Vahefonua, Sione Tukia Jr, mo hono hoa, Daphne Tukia ‘i he ngaahi tokoni ‘ofa mo vaevaemanava mai ki homau kiʻi fāmili – Mālō e ‘ofa. Fakamālō lahi heni ki he ‘Eiki Nopele ‘o Pea, ‘a e Tama ko Lavaka ka ko e Hau ia ‘o e Fonua, mo e Taʻahine ko Kuini Nanasipauʻu mo hona falé, ‘i he fangu malingi mei Fale Lahi ‘o lave ai e manu vaivai ‘i he toutai ola ‘a e Lulutai. Kuo mau toutou lavengamonū ‘i he fakakoloa, he taʻu ‘e ono ko ʻeni ‘emau fakahoko fatongia ‘i he Falelotu Sā Paula ‘o e Siasi Uēsiliana ‘o Pea. Mālō e ‘ofa afeitaulalo. Fakamālō atu ki he ongo Faifekau Malōlō – Viliami Ongoivaha Fā mo Lata-i-Faingataʻa Tauʻatāina, pea ki he Setuata mo e Kāinga Lotu, kāinga mo e maheni ‘i he Funga Vai ko Puna. Mālō hoʻomou tokoni mo e poupou lelei mo e ngaahi ‘ofa ne fai mai ki he ngāue ‘a e ‘Eiki. ‘Ilonga ha kiʻi lelei naʻe fai – Ko e lelei kotoa pē ia ‘a e ‘Eikí – pea fakafoki pē ‘a e Langilangi kiate IA. ‘Oku ou fakamālō ki hoku hoa, Feauini mo e fānau ‘i hoʻomou poupou mo e tokoni ki he ngāue. Neongo e ngaahi faingataʻa fakasino ka naʻe hoko hoʻomou lotolahi mo e tui ko ha fuʻu ivi mālohi. ‘Oku fotu lā makona ai pē ‘a e vaka ‘o e ‘Eiki – ‘Io, ke ‘o ‘Ene ‘Afio ai pē ‘a e kolōlia mo e lāngilangiʻia. Ko e fakaʻosi, ‘oku ou fakaʻamu ke fakaaʻu atu ‘a e kole fakamolemole meiate au mo hoku kiʻi fāmili, koeʻuhi ko ha ngaahi fakahoko fatongia naʻe ‘ikai hā lelei, pē ko ha lea naʻe tamaki mo fakamamahi. ‘Oku ou kole fakamolemole atu, pea unga atu ‘i he feilaulau kuo fai ‘e Sisū ‘i he Kolosi ke mole ai ‘a e kovi kotoa. ‘Io ko ‘eku Tataú ia – Kā ko au, mole ke mamaʻo haʻaku polepole, ka ‘i he kolosi ‘o hotau ‘Eiki ko Sisū Kalaisi (Kaletia 6:14a). Himi 614: 6 Tau fua Kolosi pē: ʻE ‘ikai fiu ‘a fai. Kalauni ‘oku hā mei hē, Tau lova pē ki ai.

2. SIOTAME HAVEA Hūfanga atu ‘i he ngaahi fakatapu ‘o e Fonua mo e Lotu kae ‘atā mu’a e ‘ongo mātu’a tu’a ni ke fakahoko atu ‘a ‘ema fakamālō loto hounga mo’oni ki he ‘Otua mo e Konifelenisi ‘i he ngaahi ta’u ko ia kuo ma fakakaungatāmaki ai ‘i he ngāue ‘a e Siasi. ‘Oku fonu ‘a homa loto ‘i he fiefia ke fai ha fakafeta’i ki he ‘Otua Māfimafi ‘i he’ene anga Konifelenisi 93 | 3 lelei ‘o ui kimaua ki he ngāue ni. Ta ko e toki fungani’i ngāue ‘eni ‘o e mo’ui. ‘Oku ‘ikai ha lea ia ‘e mo’ua ke fai’aki ha fakafeta’i ki Langi Taupotu ‘i he’ene afeitaulalo ‘o taki mai kimaua he ‘ū hala ni. ‘Oku fai ‘a e fakamālō ki he Siasi pea mo e Konifelenisi ‘i he faifai pea tuku mai ‘a ho’omou falala kiate kimaua ke fakahoko ‘a e ngāue ni. ‘Oku ma lave’i ko e ngāue ni ko e ngāue Toputapu mo Ma’a he ‘oku navei ‘aki ‘a e ‘Ofa mo e Mo’oni. Konifelenisi, ko ho’o falala na’e fai kiate kimaua ko e Ha’amonga kafakafa fau, pea na’a ma mamata pē ki ai mo loto ‘Apasia mo e Tukulolo. Talu hono fakafua mai e ngāue ni mo e ‘ikai fai ha falala ki ha’ama ivi pē poto, ka na’e fai ‘aki ‘a e falala ki he Poto mo e Māfimafi ‘o e ‘Otua. Ko e Potu Folofola tataki ‘o ‘ema fua fatongia ko Sakalaia 4:6 – “Ko e folofola ‘ena ‘a Sihova kia Seluipepeli ke fakahā, ‘Oku ‘ikai ke tu’u ‘i he ivi, pea ‘oku ‘ikai ke tu’u ‘i he ngū, ka ko hoku Laumālie pē – ko e folofola ia ‘a Sihova Sapaoti.” Koe’uhi ko e Fu’u Koloa ko ia, na’e lava ai ke ma fakafua ‘a e fatongia kotoa na’e tuku falala mai ‘e he Siasi kiate kimaua. Na’e kamata ‘a hono ui kimaua ki he fatongia ko e Faifekau Akoako ‘i he 1992. Ko e lolotonga ia ‘a ‘ema ako ‘i he Kolisi ko Sia’atoutai ‘i he polokalama BD. ‘I he hili ‘a e ako ‘i he 1993 na’a ma hoko ai pē fakahoko ‘a e fatongia ko e Faiako ‘i he Kolisi ko Sia’atoutai ‘i he va’a Teolosia mo e ‘Efika ‘i he 1994. Na’e hoko atu ai pē ‘o ma’u mo e ui ‘a e Siasi ke hoko atu ‘a e feinga ako ki he University of Auckland. Pea na’e lava kakato ‘a e feinga ko ia ‘i he ta’u 2001. Ka ‘i he Konifelenisi ‘o e 2000 na’e ui ai kimaua ki he lakanga ko e Tokoni Puleako ‘i he Kolisi. Na’e fai mo e ui ‘a e Siasi ki he ongo Potungāue PAK & Potungāue Ako mo Tokoni’i ‘a e kau Faifekau mo e kau Setuata (PATFS) ‘i he 2008 – 2010. Na’a ma toe foki ki he Kolisi ko Sia’atoutai ‘i he Konifelenisi ‘o e 2010. Ka ‘i he Konifelenisi ‘o e 2015 na’e ui ai kimaua ki he fatongia ke tauhi ki ‘Aositelelia. ‘A ia ko ‘ema a’u mai ko eni ki he toumui ‘o e ngāue kuo ma a’u ki he fatonngia fakatauhi kakai ‘i he ngaahi Potu Siasi. Ko e lava’aki eni ‘a e ta‘u ‘e 24 ‘a ‘ema fai fatongia ‘i he Siasi Tapu ‘o e ‘Eiki ko Sisu Kalaisi. Ka ‘oku ma faka’amu pē na’a ma lava ‘o fakahoko ha kihi’i ngāue ki he finangalo ‘o e ‘Eiki pea mo e ui kuo fakaa’u mai ‘e he Konifelenisi ke ma lave ai. Kuo monū’ia ‘a e ki’i fāmili tu’a ni ‘i he ui ‘a e ‘Otua ‘a ia na’e fou mai ‘i he Konifelenisi ‘a e Siasi Uēsiliana Tau’ataina ‘o Tonga. ‘Oku ma kole fakamolemole ki ha ngāue na’e ‘ikai ke taau ‘i he lolotonga ‘a ‘ema fakahoko fatongia na’e fai. ‘Oku ‘oatu ‘a e fakamālō ‘a Kiunita Havea (hoa), Amy Veiongo ‘Aho, Salesi Manoa Kauika Havea, ‘Ilaisaane Vaisioa Tu’i’onetoa, Sione ‘Amanaki Lincoln Havea, mo Toniseni Havea. Mālō fau ‘a e falala mai. Te mau foki ‘o hoko atu ai pē ‘a e tauhi ki he Lotu Lelei ‘a e ‘Eiki.

3. SELA NAʻA LĀTŪ Tupu‘anga: Naʻe fāʻeleʻi au ‘i he 15 Fepueli 1946 ‘i Neiafu, Vavaʻu. Ko ‘eku ongo mātuʻa ko Penisimani Latuniua Langi ‘o Falehau, Niua Toputapu mo ‘Amelia Vaimoana Lomu Lātū ‘o Kameli, Neiafu, Vavaʻu. Ko e fika 3 au ‘i he fānau ‘e toko 7 – Kenania Paluki Langi, Uaisēlē Fakaanga Latu, Sela Naʻa Latu, Taniela Langi, Semisi Fonua Latu, Ilaisaane Takui Langi mo ‘Amelia Lolohea Langi ʻUhila. Ako: Naʻa ku kamata ako ‘i he Lautohi Puleʻanga ‘a Neiafu Vavaʻu ‘i he 1952. Naʻa mau hiki mai ki Tongatapu ‘i he 1953 ‘i he lava mai ‘a Paluki Langi ki he Kolisi Tonga. Naʻa ku haʻu ‘o ako ‘i he Akoteu ‘i ha ngaahi taʻu, hū ki he Lautohi Puleʻanga Nukuʻalofa, pea u hū ki he Kolisi Kuini Salote ‘i he 1959. Naʻa ku lavaʻi ‘a e Sivi Tutuku Maʻulalo ‘o e 1963 fakataha mo e Maamalōa. Lava ‘a e sivi Tutuku Maʻolungá ‘i he 1965, pea u hū ki he Ako Maʻolunga ko Tupou ‘o lavaʻi e ngaahi sivi ‘a e Vahe Vikatolia, ‘Aositelelia, 1966 ko e Sivi Intermediate, 1967 ko e Sivi Leaving mo e Matriculation ‘o e 1968. Naʻa ku maʻu ‘a e sikolasipi foaki he Siasi Uēsiliana Tauʻataina ‘o Tonga ke u folau ‘o ako fakafaiako ‘i Senē, Niu Sau Uele, ‘Aositelelia ‘i he 1969. Ko e Kolisi Fakafaiako ‘eni ‘oku teuʻi ai e kau faiako ki hono akoʻi ‘o e fānau ako ‘i he taʻu 3 ki he 8 (Preschool and Infant). Naʻe fakakakato ‘a e ako ko ʻeni ‘i he 1971 ‘o maʻu ai ‘a e Tipiloma. Naʻa ku kole mai ki he Komiti Sikolasipi ke u nofo ‘o faiako ai ke maʻu ha taukei ke u foki mai ‘o kamata ‘a e Ako Tokamuʻa ‘a e Siasí mo tokoni ki he kau faiako ‘o e ngaahi Kalasi 1 ki he 3 (Infant) ‘a e Akoteu. Naʻa ku faiako ‘i he 1972 ‘i he ‘apiako ‘i St. Peters ‘i Senē ‘i he taʻu ‘e taha pea u toki foki mai. Naʻe kamata ‘a e Ako Tokamuʻa ‘a e Talāsiti ‘a Kolomotuʻa mo Kolofoʻou ‘i he Falelotu Senituli ‘i he 1973 pea toki hiki mai ki he Akoteu. Naʻa ku faiako ‘i he Ako Tokamuʻa mo ngāue ‘i he ‘Ofisi Akó ‘a e Siasi. Naʻe Palesiteni ‘a Dr. Sione ‘Amanaki Havea ‘i he siasi pea ko Rev. Skewes naʻe Palesiteni Ako. Naʻe foki ‘a Rev. Skewes ki ‘Aositelelia pea leʻoleʻo leva ‘a Rev. Siupeli Taliai ‘i he Palesiteni Akó mo Puleako pē ‘i he Kolisi ko Tupou. Naʻe mahino ‘aupito ‘a e fiemaʻu ‘o ha kau faiako ‘i he Lea Faka-Pilitania (English) pea mahino ia he ola ‘o e ngaahi sivi fakapuleʻangá. Naʻe faleʻi au ‘e Siupeli ke u ‘alu ‘i he Sikolasipi ‘a e Siasi ‘o ako BA ‘i he English ‘i he ‘Univesiti ‘o e Pasifiki. Naʻa ku folau atu ‘i he 1978 ki Fisi ‘o ako ki he BA ‘i he English & Sociology 4 | Paenga ‘o e Konifelenisi pea ‘osi ‘i he 1980. Naʻa ku foki mai ‘o faiako ‘i he Kolisi ko Tupou ‘i he 1981-1984. Naʻa ku hiki mai ki he Ako Maʻolunga ko Tupou ‘i he 1985. Naʻa ku toe maʻu faingamālie ke ako ki he Master ‘i he Malaʻe ‘o e Akó, ‘o tefito ‘i he Silapa Ako (Curriculum Studies). Naʻa ku folau ki Perth, Western Australia ‘o ako ‘i he Curtin University. Naʻa ku foki mai ‘i Sanuali 1988 ‘o faiako ‘i he Ako Maʻolunga ko Tupou. Ko e Puleakó ko Penisimani Fonua. Naʻa ku hoko ko e Tokoni Puleako ‘i he 1989 - 1991. Na’e ui au ke u Puleako ‘i he Kolisi Kuini Salote ‘i he 1992 pea toki ui au ki he ‘Ofisi Ako ‘i he 2004. Naʻa ku ngāue ai ko e ‘Ofisa Ako pea hiki ‘o Tokoni Palesiteni Ako. Ko e kau Palesiteni Ako naʻa mau ngāue ko Rev. Dr. Kalapoli Paongo, Rev. Siosaia Pele, Rev. ‘Alifeleti ‘Atiola. ‘I he fehikitaki ‘o e 2012, naʻe ui au ki he tafaʻaki ‘o e Fetuʻutaki ‘o ngāue ki he Liliu Lea & Pulusi Tohi mo e ‘Ākaivi ‘o aʻu mai ki heʻeku fakakakato ‘a e taʻu ngāue. Tu‘unga Faifekau: Naʻe kamata hono fakaeʻa mai ‘o e ngāue fakafaifekau kiate au lolotonga ‘eku ngāue ‘i he Ako Maʻolunga ko Tupou. Ka naʻe ‘ikai ha fakakaukau ki ai ko ‘eku tui ‘oku ou maʻu ‘a e taleniti ki he faiako. Pea ‘i heʻeku hiki mai ki he Kolisi Kuini Salote, naʻe toutou fakalea mai e Faifekau ‘o e Kolisi ‘i he meʻa tatau. Naʻa ku fakafonu ‘a e foomu mo e ‘ikai ha ‘amanaki ‘e lava, ka naʻe fakaʻohovale ‘a e tali ‘e he fakataha ke u kau ‘i he kau Faifekau ‘o e Siasi ‘i he taʻu 1996. Naʻa ku ongoʻi ‘a e mamafa ange ‘o e fatongia ni mo e siʻi ‘a e teu ‘i he malaʻe ‘o e ngāue fakafaifekau. Naʻe pau ai ke fakaliliu e moʻuí ‘oku fakamamafa ‘i he ‘ilo mo e poto ‘o e tangata ki he ivi mo e tataki ‘a e Laumālie Māʻoniʻoni, koeʻuhi ke aʻusia ‘a e taumuʻa ngāue ‘a e ‘Eikí, ko e fakamoʻui ‘o e laumālie ‘o e kaungā fononga. Naʻe fai pē ‘a e ngaahi ako kiate kimautolu ‘a e kau faiako Faifekau Akoako mo ‘Ahiʻahi. Naʻe fakahoko ‘eni ‘i he ngaahi taimi naʻe faingamālie. Pea ‘i he 2001, ne fai ai hoku hilifakinima ‘i he Konifelenisi naʻe fakahoko ‘i Neiafu, Vavaʻu. Ko e Palesiteni ko Rev. ʻAlifaleti Mone, Sekelitali Lahi ko Penisimani T. Fonua. Fakamālō: ‘Oku ou fakafetaʻi ki he ‘Otua Māfimafi ‘i he fuʻu tāpuaki kuo Ne fakaʻinasiʻaki au. ‘A e ngaahi faingamālie ako, naʻe kamata pē hono tokoniʻi au fakasikolasipi ‘i heʻeku ako ‘i he Ako Maʻolunga ko Tupou. Pea pehē ki he faingamālie ako ‘i muli naʻe foaki pē ‘e he Siasi. Pea ‘i heʻete fai fatongiá ne fakakoloaʻaki au ‘a e ngaahi faingamālie fakangāue kehekehe pea aʻu ai ki he falala mai ‘a e Konifelenisi ke u hoko ko ha Faifekau. ‘Oku ou kei fakafetaʻi pē mo fakaʻamu ne ‘aonga ha fakahoko fatongia ‘i he ngāue ‘a e ‘Eikí ke fakalangilangiʻi ai hoku ‘Eiki kuo Ne foaki ‘a e lelei tahá ‘ou ‘inasi ai mo e fāmili. ‘Oku ou fakamālō ki he kau Palesiteni, kau Taki Ako mo e kaungā ngāue ne mou tokoniʻi au ‘ou ikuna ai ‘a e vaaʻi fononga ko ‘eni ‘i he ngāue ‘a e siasi. Fakamālō foki ki he fāmili mo kimoutolu kotoa pē ne hoko hoʻomou ‘ofa mo e tokoni ko hoku fakalotolahi. Ke ‘a e ‘Eikí ai pē ‘a e langilangi ‘o taʻengata!

4. LĀTŪ KAKAU NUKU Fakatapu ki he ‘Otua Māfimafi; Tapu ki he Hau ‘o e Fonua; Fale ‘o Ha’a Moheofo. Tapu ki he ‘Eiki Palesiteni pea ki he Sekelitali Lahi, mo e Konifelenisi Kakato ko hono 93 ‘a e Siasi Uēsiliana Tau’atāina ‘o Tonga, pea talangata hē ‘iate au ‘o fai ki tu’a mama’o atu, kae fai atu ha ki’i fakamālō mo ha tatau ki he Konifelenisi Kakato ko hono 93. Tupu’anga: Ko ‘eku tangata’eiki ko ‘Inoke Felemimoelotu Nuku ‘o Pangaimotu, Vava’u, mo Ha’ateiho Tongatapu, pea ko ‘eku fine’eiki ko ‘Ana Vaimoana ‘Ahokava ‘o Nomuka, Ha’apai. Na’a mau toko hongofulu: Fānau ‘e ono—Latu Kakau Nuku, Siua Nuku (Pekia), Lupeni ‘Ufi Nuku, Semisi Nuku, Lesieli Finau Nuku Talamai, ’Eulitisi Nuku Tu’ipulotu; Ohi ‘e fā—Maletina Sinipata (Pekia), Seini Tupou, Tevita Sinipata, Piukala Nuku. Na’e fanau’i au ‘i he ‘aho 24 ‘o Fepueli 1946, Nomuka Ha’apai. Fāmili: Na’a ku ma’u hoa kia ‘Ofa Tohi ‘o ‘O’ua, Ha’apai. Ko ‘ene ongo mātu’a ko Kelepi Tohi ‘o ‘O’ua Ha’apai, mo Mele Manusiu ‘o Fua’amotu Tongatapu. Na’a na ngāue fakafaifekau he Siasi Tonga Hou’eiki. Na’a ma mali ‘ihe ‘aho 16, ‘o Tisema 1977. Na’e fakakoloa kimaua ‘e he ‘Otua ‘aki ‘a e fānau ‘e toko 3 (tangata ‘e 2, fefine ‘e 1): Tu’amelie ki Toloa Nuku (Pekia 2010), Siosiua Tangatafilia Nuku, ‘Ana Vaiomoana Nuku Paongo Ako: Na’a ku Lautohi G.P.S. ‘Atele Si’i, pea u hiki ki he Akoteu Siasi Uēsiliana ‘i Pea. 1959 na’a ku sivi hū ki he Ako Lotoloto Peteli (Pea) he 1960-1961; hū ki he Kolisi ko Tupou he 1962-1965. ‘I he 1972-1974 na’a ku hū ki he Tau Malu’i Fonua ‘a Tonga. ‘I he 1974-1976, na’a ku hū ki he Kolisi Sia’atoutai. Ngāue: Ko ‘eku ngāue ‘i he Siasi (ta’u ‘e 39): 1. Kolisi ko Tupou: 1977-1986 (ta’u ‘e 9) 2. Setuata Fakakonifelenisi (ta’u ‘e 7): Fonoifua, Ha’apai: 1986-1990 Mo’unga’one: 1990-1992 Holonga, Tongatapu: 1992-1993 3. NGāue Fakafaifekau (ta’u ‘e 23): Matamaka, Vava’u: 1993-1994 Konifelenisi 93 | 5

Lakepa, Tongatapu: 1994-1996 Hilifakinima ‘i Ha’apai (Konifelenisi 73): 1996 Fakakakai, Ha’apai: 1996-1999; ‘Uiha, Ha’apai: 1999-2002; Lofanga: 2002-2005 Angaha/ Futu: 2005-2009 Vaotu’u: 2009-2012; Te’ekiu: 2012-2016 Fakamālō: Ki he ‘Eiki Palesiteni mo e kau Palesiteni, ki he Sekelitali Lahi, kau Sekelitali, Kau Faifekau Sea, Kau Faifekau Pule mo e Kau Faifekau. Pea ki he Konifelenisi ko hono 93, fakafeta’i ‘i he ta’u mo e ui tangata ‘a e ‘Otua ki he ‘ene ngāue pea lave ai ‘a e ki’i fāmili ta’e’iloa mo masiva ko ‘eni. ‘Oku ou fakafofonga’i hoku ki’i fāmili ‘a e kole fakamolemole ki he ‘Eiki Palesiteni, Sekelitali Lahi, Konifelenisi Kakato, ki ha tōnounou mo ta’e kakato ha to’o fatongia, lolotonga ‘a e pole na’e fai. ‘Oku mau fakamolemole atu. ‘Oku mau talaloto fakataha mo e Apositolo ko Paula (Filipai 3:12): “Tala’ehai, ko ‘eku pehē kuo u ma’u ni, pē kuo ‘osi hoku fakahaohaoa; ka ‘oku ou tuli atu pē, hei’ilo teu ala ki he me’a ko ia na’e ala ai ‘a Kalaisi kiate au”. Mālō mo faka’apa’apa, Latu Kakau Nuku mo e Hoa, ‘Ofa Nuku mo e fānau

5. KOLINIASI TAKAU Tapu mo ‘Ena ‘Afifio, Kuini Fehuhu mo e Fale ‘o Ha’a Moheofo. Tapu mo e Sea mo e Sekelitali ‘o e Konifelenisi, mo e Konifelenisi kakato hono 93, kae ‘ata ke fakahoko atu ‘a e ki’i fakamālō mo e tatau ko eni ki he Konifelenisi 93. Tupu’anga: Ko ‘eku tangata’eiki ko Rev’d ‘Atunaisa Ika Takau, ko ‘ene tangata’eiki ko Siope Takau ‘o Ma’ufanga, Kolomotu’a, Kolonga mo Mapu-Hoi-‘a-Tevolo, pea ko ‘ene fine’eiki ko Fakaola ‘i Fanga (ko e fakaongo) ‘o Ma’ufanga mo Niuafo’ou. Ko ‘eku fine’eiki ko ‘Akesa Fifita ‘o Ofu, Vava’u. Ko ‘ene fine’eiki ko Sosefina Siteli Samate ‘o Safata, Ha’amoa mo Ofu, pea ko ‘ene tangata’eiki ko ‘Epalahame Fifita ‘o Ofu mo Okoa, Vava’u. Ko e fānau na’a ku tupu ai na’e toko 13: Nau Sihoiata Fotu (NZ), Kalolaine Payne (Pekia), Viliami Takau (na’e ‘iloa ko Kula-He-Ako; kuo pekia), Nancy Tau’akipulu (NZ), Viola Mahe (Australia), Rev Koliniasi Takau (Tonga), ‘Ofa Nekesi (Tonga), Rev Salesi Takau (Canada), Lopeti Takau (NZ), Tohikoula Takau (Canada), Tilisi Tongatu’a (NZ), Dr. ‘Aisake Takau (NZ) mo Ika Takau jr (Tonga). Ko au e fika 6 mo fika 2 ‘i he fānau tangata. Ko hoku ‘aho fā’ele’i ko e ‘aho 17 ‘o Aokosi 1946 ‘a ia ‘oku kakato hoku ta’u 70 ‘i he ta’u ni. Fāmili: Na’a ku ma’u hoa kia Melelini Talau mo Te’emoa Palu ‘o Fasi-mo e-afi ‘i Sune 1971 ‘i Neiafu, Vava’u. Ko e ‘uluaki ta’u pē ia ‘eku faiako ‘i he Kolisi Mailefihi pea pehe foki ki hoku hoa na’e neesi ‘i he Falemahaki Ngu. Ko e tangata’eiki ‘a Talau ko ‘Uliti Palu ‘o Fasi-mo e-afi, Koulo mo Ha’ano pea ko ‘ene fine’eiki ko Makasiamane ‘Aholelei ‘o Kolomotu’a. Ko e fika ua ‘a Talau ‘i he fānau ‘e toko 4 ko e fefine kotoa. Na’e fakakoloa kimaua ‘aki ‘a e fānau fefine ‘e toko tolu (3) pea kuo nau ma’u fāmili kotoa: ‘Akesa Lineni Talanoatau, Keasi Konilia Pongi mo Fololita Sienisia Sila. Kuo fakakoloa kimaua ‘aki ‘a e fanga mokopuna ‘e toko 7: Meleane Fakatoumafi Talanoatau, Hau’alofa’ia, ‘Eseta Monū’ia, Viliami Pongi, ‘Ikani Latu, Melelini Talau jr mo Meleluni jr Sila. ‘I he ta’u ni ‘oku hoko e ta’u 70 ‘a hoku uaifi pea kakato ai mo e ta’u ‘e 45 ‘e ma nofo mali. Fakafeta’i ki he ‘Otua! Ako: 1956-1957 Akoteu ‘Ohonua ‘Eua (ne ngāue fakafaifekau ai ‘eku tangata’eiki) 1957-1959 Akoteu ‘i Pea 1960 Ako Lotoloto ‘i Peteli, Pea (ta’u faka’osi ‘emau ngāue fakafaifekau ‘i Pea) 1960-1961 Kolisi Mailefihi, Vava’u (ngāue fakafaifekau ‘i Leimatu’a, Vava’u) 1962-1966 Kolisi ko Tupou (lava’i ongo sivi Lower mo e Higher Leaving cert) 1967 Tupou High School (Victorian Intermediate Certificate) 1968-1970 Ako’anga Ngoue ‘a e Siasi ‘i Fisi (Credit certificate in Agriculture) 1975 Ako ngāue Fakafaama ‘i he NZ Federated Farm ‘i Rotorua/Taupo 1976-1977 ‘Univesiti Massey (Palmerston, NZ) –Diploma ‘o e ngoue 1978 Massey University (BSc Agri/Hort) 1979-1982 Massey University-mata’itohi ‘i he Saienisi ‘o e Ngoue (Sikolasipi ‘a e Pule’anga Tonga) Ngāue: 1971-1974 Faiako Ngoue he Kolisi Mailefihi. Ko e Puleako ko Kalisitiane Fonua. Hoko atu ai ‘o faiako Kolisi Mailefihi-Siu’ilikutapu pea ko e Puleako Viliami Takau (Kula he ako), ko ia na’a ne fakataha’i e ongo kolisi he 1972-73, mo e langa ‘a e faleako fungavaka ‘i he Helu. Ko e Faifekau Sea ‘o Vava’u ko Tonga Simiki. 6 | Paenga ‘o e Konifelenisi

1983-1996 Foki mei NZ he 1983 ‘amanaki keu ngāue ‘i he Potungāue Ngoue ka na’e tu’utu’uni ke u hiki ‘o ngāue ‘i he Poate ‘o e Ngaahi koloa ‘a Tonga. Na’e fokotu’u ai au ko e Pule Ngāue mo e Tokoni Pule lahi ‘o e Primary Produce Division ‘o e Poate. 1997-2006 Ui ko e Puleako ‘o e Kolisi Ngoue ko Hango. Fokotu’u Faifekau akoako 1997 pea u Faifekau hoko ‘i he 2002. - Tefito’i ngāue ko e fokotu’utu’u ‘a e silapa mo e palani ngāue ‘o fakataumu’a ki he Accreditation ‘a e ‘apiako. - Na’e tokoni lahi ‘a e timi mei he ‘Univeesiti Massey ‘i hono fakakakato e ngāue ko eni ‘i he 1997- 2000. - Na’e pau ke fakalakalaka ‘a e infrastructure ke poupou’i ‘a e polokalama ‘o hange ko e laipeli, computer lab, farm workshop, livestock, lulu’anga ‘akau mo e ngaahi me’a kehe. - Ko e me’a fakafiefia taha ‘i he 2006 kuo laka hake ‘i he fānauako ‘e toko 10 kuo nau graduate mei Alafua pea kuo nau ngāue ‘i he ngahi potungāue kehekehe.

2004-2011 Hiki ko e Faifekau Pule Pisinisi ‘o ngāue mei he ‘ulu’i ‘ofisi. 2012-2016 Fakakoloa au ke u hiki ‘o Faifekau ‘o tauhi ‘a e SUTT Ta’ehaloto, Ma’ufanga. Na’e ui au ki he ngāue ‘a e siasi lolotonga na’a ku setuata fakakolo ‘i he fai’anga lotu ni. Pea ko eni ‘oku faka’osi ‘eku ngāue ‘i he potu siasi ni pē ko e Faifekau. Fakafeta’i ki he ‘Otua! Ko hoku uaifi na’e fakakakato ‘ene ako he Kolisi Kuini Salote (Lower/higher leaving cert) pea ne hu ‘i he 1966 ‘o kamata ngāue ko e neesi pea ne ma’u vahenga mālōlō he 2006 ‘a ia ko e ta’u ia ‘e 40 ‘ene ngāue. Na’a ne ma’u faingamālie ‘o ‘alu ki Wellington, NZ ‘o ako ‘o ma’u hono mata’itohi ‘i he Nursing (1994-1996). Na’e ngāue ai ko e Sister tokoni ‘i he va’a ki tu’a ‘o a’u ki he’ene penisoni.

Manatu melie: Ko e ‘Ta’ehaloto’ ko e ‘api tukuhau ‘o e motu’a ko Siope Takau. Ko e Ta’ehaloto ko e hingoa motu’a ‘o e feitu’u ko eni ‘o Ma’ufanga. Ko Siope Takau ko e Setuata ‘o e siasi mei he 1900-1952 pea ko ia ‘a e setuata ‘i he 1924 lolotonga hono hopo’i ‘a e koloa ‘a e siasi ‘o e Fakaongo mo e Tau’ataina. Ko e fānau ‘a Siope Takau ko Tevita Makalea, Sese Fetaiaki Lolohea, Kalolaine Latu Fifita mo ‘Atunaisa Ika Takau. Na’a nau felotoi ke foaki ha konga kelekele ‘enau tamai ki he siasi ke fokotu’u ai ha fai’anga lotu. Ko e ‘uhinga ‘enau foaki ke fakamanatu ‘aki ‘a e Setuata ‘enau tangata’eiki mo e hoko hono foha (Ika Takau) ‘o Faifekau, kau ‘i he ‘uluaki to’uako ‘o e Kolisi Sia’atoutai. Na’e fokotu’u e ki’i fai’anga lotu pea fononga mai ‘i he taimi lōloa ka na’e ‘i ai pē hono ngaahi faingata’a mo hono pole ko e’uhi ko e te’eki ke maau ‘a e ngaahi ngāue ‘o fekau’aki mo e foaki ‘o e kelekele. Fakafeta’i ki he ‘Otua na’e ‘i ai ‘a Kula He Ako (Viliami Takau) ko e taha hono fanga mokopuna, na’a ne fai e fakamā’opo’opo fakataha mo e ‘eiki Nopele Fakafanua ‘o fakakakato ‘a e ngāue kotoa ki hono lesisita mo e foaki ‘o e kelekele. ‘I he 1998 na’e fai ai ‘e he Sekelitali ‘a e Konifelenisi Rev’d Penisimani Fonua hono fakatapui ‘a e fai’anga lotu mo e fale nofo’anga Faifekau mo e kelekele, pea toki hoko faka’ofisiale ai ‘a e ki’i fai’anga lotu ni ko e potu Siasi ‘o ‘iloa ko e Siasi Uēsiliana Tau’ataina ‘o Tonga ‘o Ta’ehaloto, Ma’ufanga. Ko e Faifekau ko Fifita Lango’ia. Na’e hoko mai ai pē ‘a Kula he Ako mo e ki’i kau Talasiti mo e Faifekau ko Vilitonu Satini hono tokonaki mo langa ‘a e Falelotu ko ‘Ofa mo’oni mo e Hall ko Folofola Mo’ui ‘i he 2007-2008 ‘o fe’unga hono mahu’inga mo e $1.5 miliona pea ‘ikai ‘i ai ha mo’ua. Fakafeta’i ki he ‘Otua ko ‘Ene nima ‘aki ‘a Kula He Ako mo e siasi mo e Faifekau ‘i he fokotu’utu’u ‘a e potu siasi ni ko e siasi kakato ‘a e ‘Eiki. Na’e ui au ki he ngāue ‘a e siasi lolotonga ‘oku ou setuata fakakolo ‘i Ta’ehaloto pea ko eni ‘oku ou tatau atu ko e faifekau mālōlō ‘o e potu siasi Ta’ehaloto, Ma’ufanga. Fakafeta’i ki he ‘Otua ‘a hoku laumalie! Talaloto: Na’e ui kimautolu ko e ki’i fāmili masiva ‘i he ngāue ‘a e siasi ka ‘i he ‘aho ni ‘oku mau tatau atu mo e loto mo e mo’ui kuo koloa’ia ‘ia Sisū. Fakamālō: Faka’apa’apa ki he ‘Otua Mā’oni’oni mo Ta’engata kae ‘oatu ‘a e fakamālō ki he Sea mo e Sekelitali lahi ‘o e Konifelenisi kakato hono 93, pehē ki he ongo Tangata’eiki Palesiteni mālōlō mo e kau Faifekau mo e kau ngāue kotoa ‘a e Siasi mo hono kakai, ki he’etau fetakinima ‘i he tui mo’oni ‘i he tauhi hono sino hā mai ‘i lalo ni ki he ta’u fakakonifelenisi ko eni. Tau fakamo’oni mo e aposetolo “ko ‘Ene ‘Ofa/Kelesi ‘oku tau lava‘aki”. Ki hoku uaifi Melelini Talau mo Te’emoa Takau mo e fānau ‘oku ou fakamālō ‘i ho’omou loto fiefia mo māfana ke tauhi ki he Siasi ‘o e ‘Eiki. Faka’apa’apa atu mo e ‘ofa, Koliniasi & Melelini Talau Takau

Konifelenisi 93 | 7

6. TEVITA TONGA MOHENOA PULOKA Ko e lava e fatongia, leveleva e fakahoha’a. Pea ko ia ‘etau misi, ‘E ‘i ai ‘a e ‘aho, ko e ngaahi sino ongosia ni, maha, maluumaea, Fetutuki, li’ekina, tukuhausia, ‘io pea kuo ‘ikai hano toe fungani, ‘E tu’utu’unia ‘e he ‘Otua Māfimafi ke liuanga; Ngaahi ‘anga’anga ni ke mate, pea mei honau efuefu ni. ‘E pununga mo’ui mei ai ‘a e ‘uhiki’i Finiki ‘o e ‘Otu Pasifika, Te nau pununga he matala’i fisihina ‘o e peau ofe, ‘Ikai ‘ahia ‘e ha me’a mo’ui he ‘oku ‘ikai ko ha faka’ange’ange; Ta’emanavahe hange ha kaivai Polinisia ‘o Ono’aho. La’a, mahina, matangi, mo e moana mohenga nonga hono loto, Ko e ‘Ikale Tahi ‘o e ‘Amanaki ‘oku ne takafia e ‘Otu ‘Alipi; ‘O Pasifika he toki fetapaki e mahina hulungia ‘e he fetu’u iiki. Ko ia ai ‘e toki ‘alofi ‘e he hako ‘o e kakai Pasifika ni Honau vaka mo e loto kuo ngafingafi he fakafeangai ma’oni’oni.

And so we all had a dream, That one day, these tired, worn-out, ransacked, rag-tagged, Broken, impoverished, and yes, good for nothing bodies; Shall be so transformed by a holy writ of the Almighty God. That these mortals shall die, and upon their ashes, There shall be hatched the young Phoenix of Pacifica, Their nests shall be borne by the splashing white-crested curls; Where no living creature dares a crossing, not even a try. But such is living dangerously as old Polynesian mariners, Fearlessly trusting the sun, moon, air, and the sea, The Sea Eagle of Hope that sears atop the mountain peaks Of Pacifica Aqua Continent nox erata lunar inter minora sidera.1 Then and only then, the children of Pacifica paddle their canoes With hearts wrapped in certainty of a divine telos.2

Fakafeta’i ki he ‘Otua Māfimafi ‘i he me’angāue’aki au ‘i he ta’u ‘eni ‘e 41 ‘o ‘ete fakakaungatāmaki he ngāue fakafaifekau ‘i he United Methodist Church, USA, 1975-Me 1979 pea mo e Sune 1979-2016 ‘i he Siasi Uēsiliana Tau’ataina ‘o Tonga. Fakamolemole he’ete vaivai he ko e me’a hulu ange fau. Fakamālō ki he Siasi Uēsiliana Tau’ataina ‘o Tonga ‘i hono fie me’angāue’aki au mo hoku fāmili ‘i he ngāue ‘a e ‘Eiki. ‘Oku ‘ikai mo ha toe me’a ke fai ai ha polepole ka ko e Kolosi pē ‘o Kalaisi, ko e fakama’ufatu ‘o e ko’eni mo e kaha’u. Ko e tamaio’eiki ta’e’aonga ai pē kita ka kuo te feinga ke fai pē me’a na’e totonu ke te fai (Luke 17:10). Fakafeta’i ‘Eiki, Fakafeta’i ‘Eiki, Fakafeta’i ‘Eiki.

7. MŌSESE VAKASIUOLA LĀTŪ Na’e loto ‘a ‘eku ongo mātu’a ke u ngāue ki he Siasi ‘o ka ‘osi ‘eku ako ‘i he Kolisi—ko e Faifekau pe ko ha misinale ‘i he kaha’u. Na’a ku monū’ia he ‘i he faka’osi’osi ‘a e ngaahi ta’u na’a ku ako ai, na’e Puleako ‘a Rev. Secombe pea Tiuta Lahi ‘a Rev. Sione ‘Amanaki Havea, pea mo e kau faiako lelei ‘o e Kolisi ko Tupou. Te’eki ke mau nofo mei he Kolisi na’e fai ma’u pē ‘a e ‘eke taumu’a pē ko e hā ha’o ngāue ki he kaha’u ‘oku ke loto ke fai. Ko au mo hoku ongo kaume’a ‘i he Kolisi na’a mau taumu’a taha: ke mau hoko ko ha kau Faifekau mo ngāue Fakamisinale. Na’e fale’i kimautolu ‘e he Tiuta Lahi ‘e lelei ange ‘o ka ‘i ai ha fa’ahinga poto (trades) ‘i he ngāue, tufunga, pē ‘ilo ki he misini, pea te mau ‘aonga ke tokoni ki he kakai ‘o e Siasi. Na’a mau loto taha ke fai ‘a e ako ngoue, ‘o mau ‘alu ai ki Fisi ‘o ako ‘i he Navuso Agricultural School, ‘i he ta’u ‘e fā. Na’e lava lelei ‘a e ako pea mau foki kotoa mai ‘o faiako ‘i Toloa. Na’a ku ‘uluaki hū au ki Sia’atoutai ‘i he ta’u 1964 kae kei faiako pē ‘a Hāloti mo Kōtoni ‘i Toloa. ‘I he ta’u 1965 na’e ma’u mai e tohi mei he Sekelitali ‘o e Methodist Overseas Mission ‘oku fiema’u au ke u ngāue Fakamisinale ki he Noate ‘o ‘Aositeleia. Ko e tohi na’e ‘omai ki he Palesiteni ‘o e SUTT ke Rev. Harris. Na’e

1 From Latin, “moon shines brighter when splashed by smaller stars.” 2 From Greek, “end, goal or purpose.” 8 | Paenga ‘o e Konifelenisi faka’amu ‘a e Sekelitali ke u hoko ko ha Faifekau; pea ma’u ha hoa he ‘oku fu’u faingata’a ‘a e feitu’u, pea mo hono kakai. Na’e fakakakato ‘e he Palesiteni ‘a hono fokotu’u ki he Konifelenisi ke u hoko ko e Faifekau, pea ne fai pē ‘e ia ‘ema mali mo Vika Tu’uhoko ‘i he ‘aho 22 ‘o Sune 1965, ‘i he Falelotu fakamanatu ‘o e Senituli ‘i Nuku’alofa. Na’e fai mo e ma’u me’atokoni ‘a e ongo fāmili ‘i he ‘api ‘o e Sekelitali, he ko ia pē na’a ku nofo ai. Na’a ma folau ki Senē ‘i he ‘aho 2 ‘o Siulai 1965 ‘i he ngaahi mahina, ‘o fai ‘a e teuteu ‘i he Kolisi All Saint College pea ma toki fononga ki Milingimbi ‘o ngāue ai he ta’u ‘e 5. Na’a ku tokoni ki he Faifekau, ka ko’eku ngāue ko e tō ha ngoue mo e fanga monumanu. Na’e kole ‘e he Puleako ‘o e kau ‘Apo kia Vika ke ne faiako, pea tali lelei ‘e Vika ‘o ne Faiako, ‘i he taimi na’a ma ngāue ai ‘i Milingimbi (Crocodile Island). Na’e ‘omai mo e faingamālie ke u hū ki he Kolisi Tohitapu ‘o Leigh College, pea u hoko ko e Student Pastor: ‘ou ako pē mo hoko ko e tauhi-sipi ki he kakai mei he Pacific Islands. Na’a ku lava lelei ‘i he sivi ki ha taha ‘e hoko ko ha Faifekau ‘i he Uniting Church. Pea fakaha mai mei he SUTT ke fai hoku Hilifakinima ‘i he 1972. Ka na’e loto ‘a e Tangata’eiki ke toki fai hoku Hilifakinima ki Darwin ‘i he 1973, ke sio ki ai ‘a e kau ‘Apo te mau ngāue fakataha. Na’e ‘omi e Sikolasipi ke u nofo ‘o ako ‘i Leigh, pea fakaha mai ‘e Gribble pē te u nofo ‘o hoko atu ‘a e ako, pē ko ’eku foki kae ha’u ‘a e Faifekau ‘o Maningrida ‘o fokotu’u ‘a e Kolisi Tohitapu ‘a e kau ‘Apo ko Nungalinya. Ko ‘eku tali na’e pehe “Na’e ‘ikai ko’eku ha’u ‘o ako, ka na’e fekau au ‘e he Konifelenisi ‘a e SUTT ke u hoko ko e Misinale ki he fonua ni”. Na’a ku foki kae lava hono fokotu’u ‘o e Kolisi ‘o e kau ‘Apo. Na’e ‘osi e ta’u ‘e 10 pea u ma’u ‘a e Long Service Leave mei Maningrida. Na’a ku toe fai e ako ‘i he Flinders University ‘i he ta’u ‘e 5 pea ma’u hoku Bachelor in Theology. Na’e fiema’u ‘e he Konifelenisi ke u foki ange ‘o faiako ‘i ‘Sia-‘a–Toutai’, pea u tali lelei. Na’e fiema’u ‘e he Sinoti ‘a NSW ke takitaha ‘omai ‘ene Faifekau ke nau takitaha tauhi pē honau kakai. Na’e toe fakaha mai ‘e fakatatali ‘a ‘eku foki ki Tonga, ka te u foki mai pē mei Atelaite ki Senee ‘o fokotu’u ‘a e Tonga Parish. ‘I he kamata’anga ‘o e 1986 na’e fokotu’u ai ‘a e Parish Tonga ‘i Senee. Ko e kātoanga lahi mo faka’ofo’ofa hono me’a kotoa. Na’e ‘osi pē ‘a e ta’u ‘e 4 pea u toe kau ki he kau ako na’e fai ki San Francisco Theological Serminary. Na’e meimei ‘osi pē ako mo e ngāue part time. Me’a pango, ne u lavea ‘i he fokoutua ‘o e mafu pea fai ‘a e tafa mafu, pea ngata ai ‘a e feinga ako. Na’e fa’a ‘a’ahi ange ‘a e Palesiteni ‘o e SUTT ki Salt Lake City; ‘a ia na’e fai ai hoku faito’o. Na’e fokotu’u ai ‘e he tehina ‘o e Palesiteni, ke u nofo ai pē ‘i Salt Lake City ‘o ofi ki he Toketa mo e ngaahi faito’o ki hoku fokoutua. Na’e fakaha mai ‘e he Palesiteni ke u fai ha tohi kole pea fakamo’oni ki ai ‘a e Palesiteni ‘o e ‘Kokasi’, pea ‘oange ki Tonga ke fai ha lau ki ai ‘a e Konifelenisi. Na’a nau tali ke u nofo ai pē ‘i Salt Lake City, Utah. Na’a ku lava ‘o ngāue Part Time ‘i he ta’u ‘e 8, ‘o tauhi mo fakatau ‘a e ‘Api na’e fakahingoa ko ‘To–‘a e–‘ofa United Methodist Church’ ‘e he Pisope fefine ko Mary Ann, ‘i he’enau ‘a’ahi ki Tonga ‘o sio ki he Maka Fakamanatu ‘o e ‘To – ‘Ae- ‘Ofa ‘i ‘Utui ‘ ‘i he 1834. Na’e hoko ai hoku ta’u 65, pea u kau ‘i he kau Faifekua Mālōlo ‘o e ‘United Methodist of America’. ‘I he ta’u 2012 kuo mau toe foki mai pē ki Senee mo hoku fāmili; pea mau kau ki he Siasi ‘o Petersham, ‘o mau memipa kakato ki he Uniting Church In Australia, pea mau ngāue’aki ‘a e ngaahi polokalama ‘a e SUTT, na’e totonu ke u folau mai mei ‘Amelika ki he Konifelenisi ‘o e 2005, ke u kau ‘i he lea ‘o e kau Faifekau Mālōlō ‘o e ta’u 2005, ka na’e ‘ikai te u lava mai ki he Konifelenisi ‘o e ta’u ko ia. Na’a ku faitohi mai pē ki he Palesiteni mo e Sekelitali ka na’e ‘ikai kau ‘a hoku hingoa ‘i he kau Faifekau Mālōlō ‘o e ta’u 2005; na’e hoko ai ‘a hoku ta’u 70. Ko au eni kuo u toki a’u mai ke fai ‘a e tatau mo e fakamālō meiate au mo Vika mo e fānau. Mālō ho’o kei kataki au, ‘e tuku ha’aku me’a ke fai, kau faka’amu pē ke taau, ‘aonga ho’o ‘ofa ‘iate kimautolu. Tu’a ’ofa atu, Mosese, Vika, fānau mo e makapuna.

KAU PEKIA HE VAHA’A KONIFELENISI 2015-16 ‘Oku fakafeta’i ‘a e Konifelenisi ‘iate kinautolu kuo pekia he Vaha’a Konifelenisi, ka ne nau pukepuke e Konifelenisi mo e Siasi Uēsiliana Tau’atāina ‘o Tonga he ngaahi ta’u. Kuo nau hiki atu ki he moana ‘o e manatu mo e kaha’u. Kau Faifekau

1. ‘AISEA MANU KAVA Tupuʻanga: Naʻe faʻeleʻi ‘a ‘Aisea ‘i he ‘aho 18 Fepueli 1934 pea pekia he ‘aho 4 Okatopa 2015. Ko e fika 6 ia he fānau ‘e toko 9 ‘a Maliana Koloa mo ‘Etueni Kava ‘o Haʻamoa/ Moʻungaʻone mo Kolonga. Ko ‘ene malōlō eni ‘i hono ta’u 82. Ako: Naʻa´ ne lautohi Puleʻanga ‘i Moʻungaʻone, Haʻapai, pea ne hiki ki he Kolisi ‘Apifoʻoʻu pea mo Piula he Konifelenisi 93 | 9 naʻa´ ne nofo ki Vainī. Naʻa ne hū mei ai ki he Tau Maluʻi Fonua ‘a Tonga he 1955 -1957. Fāmili: Naʻa´ ne maʻu uaifi kia Fane Laukau he Lotu ‘o Moʻungaʻone mo Longomapu. Naʻa´ na hū ki he Kolisi ko Siaʻatoutai he 1959-1961. Naʻe fakakoloa ‘e he ‘Otua hona manava ‘aki ha fānau ‘e toko 8 pea kuo tōtau ai ‘a e toko 2 pea ‘oku kei moʻui ‘a e toenga´ mo e fanga makapuna ‘uluaki ‘e toko 18. NGāue: Naʻa´ na kamata ngāue fakasetuata ‘i ‘Atatā pea fokotuʻu Faifekau Akoako mei ai. Naʻa´ na hiki mei ‘Atataa ki Moʻungaʻone, Fotuhaʻa, Tafahi, Vaipoa NTT, Tufuenga, Kolomotuʻa, Kolofoʻou, Huʻatolitoli, Hihifo, Tongoleleka, Kolonga, Angahā, Longomapu mo Tofoa pea tōtau ai siʻono hoa ngāue ‘i he ‘Eiki ka ko siʻemau faʻē ko Fane Laukau he Lotu Kava, 2001, ‘a ia ko e toe ia ‘a e taʻu ‘e 1 mo e māhina 6 pea kakato ‘ena taʻu ngāue. ‘I he taʻu 2002 naʻe kakato ai ‘ene taʻu ngāue maʻa e Siasʻi pea naʻa´ ne hiki mai ai ki Koheletʻi he kuo maʻu ai hono ‘api. Manatu Melie: “‘Oku ‘ikai ha meʻa ‘e taʻemalava! Fānifo he tahi moana, loteʻanga ia ‘o e Kalisitiane!” Ko e ngaahi lea fetau ia he taimi ‘o siʻene fakahoko fatongia maʻa hono ‘Eiki, ka ko e Siasi ko hono sino hā mai. Ko e tahaʻi lea anoano melie pea fonu he fakatuʻamelie ko e amaʻi telie naʻa´ ne fokotuʻu ai ‘ene okooka´ ke ne tala ‘a e mamaʻo mo e vāofi, māfana pe momoko, mālohi pe matavaivai ‘a hono ui ki he ngāue´ ni. ʻIo, naʻa ne puketuʻu kia Sakalaia 4: 6 Pea tali ʻe ia, ʻo ne folofola mai, ʻo ne pehē, Ko e folofola ena ʻa Sihova kia Seluipepeli, ke fakahā, ʻOku ʻikai tuʻu ʻi he ivi, pea ʻoku ʻikai tuʻu ʻi he ngū, ka ko hoku Laumālie pe, ko e folofola ia ʻa Sihova Sapaoti. Naʻe humaki ‘ene moʻui´ kia Matiu 28:19-20 he ko hono mamana: “Ko ia ke mou ō ‘o ngaohi ‘a e kakai kotoa pe ko ‘eku kau ako ‘i he papitaiso kinautolu ki he Huafa ‘o e Tamai mo e ‘Alo mo e Laumālie Maʻoniʻoni”. Naʻe ‘ikai ke ne fakamatalaʻi mo malangaʻaki pea ngata ai, ka naʻa´ ne faiʻaki ‘a e ivi tokoni mei he ‘Eikī ke malava ‘a e taʻe malava. Naʻa´ ne lau ‘a e mate mo e fusimoʻomo´ ko e teunga ngāue fakaʻaho ia ‘o e tangata ngāue ‘a e ‘Eikʻi. He naʻe ‘ikai faituʻutuʻuni ‘a e tō tau ‘a e fānau he ngāue, ke liʻaki ai ‘a hono ui kuo fai mei he Taʻehāmai ke hifo mei he vaka ki he vaka, pea ki he pōpao pea mo e kakau, kehe pē ke fakaaʻu ‘a e fekauʻu. Ko e fakakaikai matangi ia ‘a e SAME 90:16 ka ko homau fakaloto lahi ia maʻa´e muiaki, “Ke hā hoʻo ngāue´ ki hoʻo kau tamaioʻeiki, Pea ki heʻenau fānau ho langilangi; ‘Io ke ʻiate kimautolu ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e ʻEiki ko homau ʻOtua, Pea ʻai ke tuʻu maʻu ʻiate kimautolu ʻa e ngāue ʻa homau nima: ko e ngāue ʻa homau nima ke ke fokotuʻu maʻu ia. Heʻikai lau kuo kakato ‘a e kiʻi piokalafi tuʻa´ ni, kae’oua leva kuo mou fakamolemoleʻi ha ngaahi matavaivai siʻene ngāue. Ka naʻe ai ha meʻa naʻe lava, ko e ‘Eikʻi ia, ka ko e tōnounou ko haʻaku ia. Folau ā tangataʻeiki, ka ko e sū naʻa´ ke tuku mai ‘oku fuʻu ngatōtō fau ia ke mau tui ‘e kimautolu fānau. Tauange mo e Kelesi ope mai ‘a e ‘Eiki´ ke ne fakakāingaʻi mo fakaangatatau ‘a e hala fononga naʻa´ ke folaua, pea mo e ako laka ‘oku muia. Ko ‘ene lea māvae pe ia, “Sio ki he Taʻataʻa!”

2. SIONE FINAU ‘ULUFONUA Tupuʻanga: Naʻe fāʻeleʻi ‘i he ‘aho 15 ‘o Maʻasi 1949 ‘i Lofanga, pea pekia ‘i he ‘aho 14 ‘o Fepueli 2016 ‘i Maʻufanga Tongatapu (kuo taʻu 66). Ko ‘ene tamai´ ko Tevita Kelo Pahulu mei Mango, Haʻapai, ko ‘ene faʻee´ ko ‘Elenoa ‘Ulufonua ‘o Lofanga. Ko Tevita Kelo Pahulu´ ko e foha fika 5 ‘o Maluheu Kilipeni mo Palavi Pahulu. Ko ‘Elenoa´ ko e ‘ofefine ‘o Sione ‘Ulufonua ‘o Lofanga mo Matelita Finau ‘o ‘Oʻua mo Kotu Haʻapai´. Ko e fānau ‘a Tevita Kelo mo ‘Elenoa ko Sione Finau ‘Ulufonua, Pauline Langi pe ko Taiana, Seini Tae mo ‘Ana Taufa. Ako: Naʻa´ ne ako he Lautohi Puleʻanga ‘a Lofanga mo Mango, ‘Atele Siʻi mo e akoteu ‘a Pea´. Naʻa´ ne hū ki he Ako Lotoloto ‘a e Siasi´ ‘i Pea (Pēteli) ‘i he taʻu 1962 - 1963. Naʻa´ ne hū ki he Kolisi ko Tupou (Toloa) ‘i he taʻu 1964 - 1969, pea ki he Tupou High School ‘i he 1970 - 1972. Naʻa´ ne lavaʻi ‘a e Lower Leaving Certificate ‘a Tonga ‘i he 1967 mo e Higher Leaving Certificate ‘a Tonga mei he Kolisi ko Tupou, 1969. Naʻa´ ne folau ako mo hono fāmili´ ki Fisi ‘i he ‘Univesiti ‘o e Pasifiki (USP) ‘i he taʻu 1984 ki he 1988, naʻa´ ne ikuna ‘a e Bachelor of Arts ‘i he lesoni Hisitōlia mo e Siokalafi, pea mo e Post Graduate Certificate in Education ‘i he 1989. Fāmili: Naʻa´ ne maʻu fāmili mo Selomiti Filimoehala ‘o Maʻufanga´ lolotonga ‘oku´ ne faiako ‘i Toloa ‘i he taʻu 1975. Ko Selomiti ko e ‘ofefine fika 2 ‘o Fotofili Filimoehala mo Latu Filimoehala ‘o Maʻufanga. Ko ‘ena fānau ‘oku ‘i ai ‘a Dr. Lisiate ‘Ulufonua, ko e toketā Pule ia ‘o e Falemahaki Vaiola, ko Haloti ‘Ulufonua, ‘oku faiako ‘i he Kolisi Taufaʻahau Pilolevu´, ‘Unaloto Pahulu ko e tokoni Puleako ‘o e Kolisi Taufaʻahau Pilolevu´, ‘Elenoa ‘Ulufonua, Velonika pea mo ‘Anilona. NGāue: Naʻe kamata faiako talavou ‘i he Kolisi ko Tupou´ ‘i he 1973 he taʻu ‘e 12 pea ne Tiuta Lahi ‘i he Kolisi ko Tupou ‘i he taʻu ‘e 7 (2002 – 2008) ‘o ne hokosi ‘a e tokoua ‘o ‘ene Tamai´ ko Sione Pupungatoa naʻa´ ne ngāue kimuʻa ko e Tiuta Lahi. Naʻe Puleako e Faifekau, Sione Finau ‘Ulufonua ‘i he Kolisi Taufaʻahau Pilolevu ‘i he 2009 – 2010. Naʻa´ ne Tokoni Puleako ‘i he Kolisi Mailefihi/ Siuʻilikutapu ‘i he 1996 – 2009. Naʻa´ ne Tokoni Puleako leʻoleʻo ‘i he Tupou High School ‘i he 2001, pea ne hoko ko e ‘Ofisa Ako Maʻolunga ‘i he ‘Ofisi Potungāue Ako ‘i he 2001. Naʻa´ ne ngāue ‘i he Potungāue Ako ‘a e Siasi Uēsiliana Tauʻataina ‘o Tonga, ko e faiako, ko e Tiuta Lahi, ko e Tokoni Puleako, mo e Puleako, ko e ‘ofisa māʻolunga, ‘o feʻunga mo e taʻu ‘e tolungofulu mā hiva (1973 – 2011). 10 | Paenga ‘o e Konifelenisi

‘Oku hounga ki he Konifelenisi´ mo e Potungāue Ako e ngāue mateaki mo ‘aufuatō ne fai ‘e Sione ‘Ulufonua, mo hono fāmili ‘o lave monū ai ‘a e Potungāue Ako mo ‘ene ngaahi ‘apiako, lolotonga ‘ene fakahoko fatongia. Naʻa´ ne Faifekau Pule ‘i he Vahefonua Haʻapai ‘i he 2011 pea Faifekau Sea ‘i he taʻu ‘e 2 mei he 2013. Manatu Melie: ko e Faifekau angamalū, faʻa kātaki mo fakamaʻumaʻu, he naʻe ‘ikai ko ha tamaioʻeiki ke ‘ekeʻi haʻane totonu. Moʻoni e folofola´ ko e “tamaioʻeiki taʻeʻaonga ai pē au, kuo´u fai pē meʻa naʻe totonu ke u fai”. Ko e meʻa mahuʻinga taha kiate ia´ ko e nofo melino mo fiefia ‘a e fāmili. Veesi manako´ ko Sione 14: 6 – 7. Ko e Himi manako – 567, 484 mo e 603. Ko e Same 23 ke ako maʻuloto ‘e he fāmili. ‘Oku ‘ofa lahi atu ‘a e uaifi, mo e fānau mo e fanga makapuna ‘e toko 9.

3. TALIAI TOʻA Tupuʻanga: Naʻe tupu ‘a Taliai Toʻa mei he ongo mātuʻa ko ‘Asipeli Toʻa ‘o Nomuka´ mo Fualupe Toʻa ‘o Felemea´. Naʻe fānauʻi ia ‘i he 5 ‘o Tīsema ‘o e taʻu 1933, ‘i Nomuka pē. Ako: Naʻa ne ako ‘i he Akoeu ‘i Nomuka´ ‘i he taʻu 1937, kimuʻa pea ne hū ki he Kolisi ko Tupou´ ‘i he 1949. Naʻa ne nofo mei he Kolisi ko Tupou´ ‘i he 1952; ‘o ne toki hū ki Siaʻatoutai ‘i he 1964 -1966. Fāmili: Naʻe maʻu hoa ‘a Taliai kia ‘Iunisi Angaʻaelangi ‘o Holonga (Vv); pea naʻe fakakoloa kinaua ʻaki e ongo tamaiki fefine ko Mele Fehoko Toʻa mo e Pelenaise Toʻa. NGāue: Naʻe kamata ngāue ‘a Taliai maʻa e Siasi´, ko e Setuata Faka-Konifelenisi ‘i Mango (Hp) ‘i he taʻu 1968. Ko e fehikitaki ‘a Taliai´ naʻe nofo pē ‘i he ngaahi kolo/motu ko eni´. Tapuvao (1971), Lavengatonga (1973), ‘O’ua (1975), Mo’unga’one (1979), Longoteme (1983), ‘Ahau (1991), Tefisi 1993 mo Tungua (1997). Na’e fokotu’u ko e faifekau akoako ‘i he ta’u 1996, pea ne kamata ngāue faka-Faifekau ‘i ‘Āhau, ‘i he ta’u 1993. Naʻa ne hiki ki Tefisi (Vv), ‘o ngāue ai mei he ta’u 1993-95. Na’a ku hiki mei ai ki Hoi ‘i he ta’u 1995-96, pea hiki ai ki Tungua ‘i he ta’u 1996-99, pea u hiki mai mei ai ki Fua’amotu ‘i he ta’u 1999 ‘o a’u ki he ‘ene maloloo ‘i he hoko hono ta’u 70 ‘i he Konifelenisi Hono 81, 2004. Potu Folofola manako´ ko Saame 126.6 - “Siʻene ‘alu´ ko e ‘alu tangi ē, ‘o toʻo ha falukunga pulopula; ka ko siʻene haʻu´ ko e haʻu fiefia, ‘o toʻo ‘ene ‘ū fua.”

4. VILIAMI MĀPELE ‘OTUMULI Tupuʻanga: Naʻe fānauʻi ‘a Viliami Māpele ‘Otumuli ‘i Makave (Vavaʻu), ‘i he ‘aho 1 ‘o Siulai 1953. Ko e toko taha ngāue tonunga ‘a Viliami ‘i he Siasi´ mo e Fonua´ fakatouʻosi. Ako: Naʻe ako ‘a Viliami Māpele ‘Otumuli ‘i he Lautohi Puleʻanga ‘o Makave´ ‘i Vavaʻu, ‘i he taʻu 1958 ki he 1963. Naʻa ne hū ki he Kolisi Mailefihi Siuʻilikutapu´ ‘i he taʻu 1964 ki he 1970; pea hū ki he Kolisi ko Tupou´ ‘i he 1971. Naʻe hū ‘a Viliami Māpele ‘Otumuli ki he Ako Maʻolunga ko Tupou´ ‘i he 1972 – 1974; pea naʻa ne ako ‘i he ‘Univēsiti ‘o e Pasifiki Tonga´ (USP - Suva, Fiji) ‘i he 1976 – 1978, mo e 1983 – 1986. Naʻe toe ako pē ‘a Viliami Māpele ‘Otumuli ki he Kolisi ko Siaʻatoutai´ mei he 1994 – 1995. Ko e Sivi Fakamoʻoni Ako eni naʻe lavaʻi ‘e Viliami Māpele ‘Otumuli´: Sivi Tutuku Maʻulalo ‘a e Puleʻanga Tonga (1968), Sivi Tutuku Maʻolunga ‘a e Puleʻanga Tonga´ (1970), Tipiloma ‘i he Ako´ (1979), Bachelor in Arts (Geography, 1986). NGāue: Naʻe fakakoloa ‘e Viliami Māpele ‘Otumuli e toʻu ako ‘e 33, lolotonga ‘ene fai fatongia ‘i he ngaahi Ako ‘a e Siasi´. Kolisi Mailefihi Siuʻilikutapu´ ‘i he taʻu 1975, 1979-1982 mo e 1987. Naʻa ne faiako ‘i he Kolisi Taufaʻāhau Pilolevu´ mei he 1988 ki he 1993, pea ne ngāue ‘i he Kolisi ko Tupou´ ‘i he taʻu 1996. Naʻa ne hoko ko e Tiuta Lahi ‘o e Kolisi´ (Mailefihi, Vv) ‘i he taʻu 1997, pea Tokoni Puleako ‘i he Ako Maʻolunga ko Tupou´ (vaʻa ‘i Fasi-moe-Afi ‘a Tungī´) ‘i he taʻu 1998 – 2000, Tokoni Puleako ‘i he Ako Maʻolunga ko Tupou´ (vaʻa ‘i Vaolōloa) mei he taʻu 2001 (Siune) – 2005. Naʻa ne hoko ko e Puleako ‘i he Kolisi Hōfangahau´ ‘i ‘Eua mei he taʻu 2008 – 2009; kimuʻa pea ne hoko ko e ‘Ofisa Ako Maʻolunga ‘i he ‘Ofisi ‘o e Ako´ ‘a e Siasi Uesiliana Tauʻataina ‘o Tonga´. Kuo taʻimālie e Siasi´ mo e fonua´ ‘i he fua fatongia lelei mo lahi, naʻe fai ‘e Viliami Māpele ‘Otumuli´. Tauange ke tafe atu e monū mo e kelesi ‘a e ‘Otua´ ki he loto fale fāmili´ mo e kāinga; pea ke ne toka ‘i he nonga mo e melino ‘a hotau ‘Eiki´.

5. POASI LOAKAETAU KILISIMASI Na’a ku tupu he ki’i motu ‘i Ha’apai ko Mo’unga’one. Ko ‘eku ongomātu’a ko Paula Kilisimasi mo ‘Ana Folingi Kilisimasi, pea ko e lahi au he fānau. Na’e fa’ēle’i au he ‘aho 9 ‘o Me 1945. Na’a mau hiki ki Vava’u ‘o nofo fonua he kolo ko Longomapu, ko e tofi’a ‘o Veikune. Na’e toko fitu ‘a e fānau--tangata ‘e 4 mo e fefine ‘e 3 (kuo mate ‘a e fefine ‘e taha moe tangata ‘e taha). Konifelenisi 93 | 11

Na’a ku ako ‘i he Lautohi Pule’anga ‘a Longomapu. Na’e ikai teu hū ki ha kolisi, he na’a ku nofo ‘o tokoni ki he ongomātu’a mo ‘alu ki ‘uta. Na’a ku foki ki Ha’apai ‘o ‘alu ki he motu ko Tofua ‘o tō kava mo hoku kāinga ko Tevita Uasi, ko ‘ema fakakaukau ‘e ma’u ai ha’ama mo’ui. Lolotonga ‘ema ‘i Tofua, na’e me’a ange ‘a Nopele Vaea mo e kau tā kilikili ki he hala ‘o Kuini Salote. Ko e 1965 ia, ‘oku ou fakafeta’i na’a ku kau he tā kilikili ‘o e hau ‘o Tonga. Ko e 1967 na’e me’a ange ai ‘a ‘Amanaki Havea ki Tofua ‘o fokotu’u ‘a e siasi SUTT ‘i Tofua he feitu’u ko Kolo. Na’a ku kau he langa ‘a e siasi. Na’e ‘i ai ‘a e me’a’ofa ‘a ‘Amanaki Havea ma’a e siasi, "ko ha taha ke hū ki Sia’atoutai.” Na’e tali ‘e he talavou mei Hihifo Tongaleleka, ka ‘i he ofi ki he fokotu’u ‘a e kolisi na’e fakafisi ‘a e talavou ia. Na’a ku ‘alu atu ki he’emau malanga he Sapate ‘oku ha’u ‘a e setuata ‘o fakalea mai, ‘‘Poasi, ha’u mu’a ‘o tali ‘a e me’a’ofa ni.’’ Na’a ku talaange, ‘‘Kumi ha taha na’e ako kolisi.” Na’e vili mai ‘a e setuata ‘oku ‘ikai ke toe ‘i ai ha taha ia. Na’a ku talaange, “Te u toki ha’u he Sapate hoko ‘o fakapapau’i atu, kae tuku keu ‘alu ‘o fakakaukau ki ai he ‘oku ‘ikai ko ha me’a ma’ama’a.” Na’a ku ha’u he Sapate hoko´ ‘ou tali, “ʻIo” ki he setuata´. Na’e fiefia ‘a e setuata´, ko Sione Fehoko mo Laumanu Fehoko, na’a na ‘osi ‘i Sia’atoutai. ‘I Tisema 1967, na’a ku ‘alu hake leva ki Mo’unga’one. Ko e Sanuali 1968 ‘oku ou ‘i Pangai. Na’a ku folau leva he Kao ki Tonga ‘o hū ki Sia’atoutai ‘i Fepueli. Na’a ku ako ‘i Sia’atoutai he 1968 tutuku ‘i Tisema. Na’a ku folau ki Tofua fe’iloaki mo e siasi mo hoku kaunga-ngāue, Tevita Uasi. Na’a ku teu ke u foki mai ki he fokotu’u ‘a e ako na’a ku tatau ange ki hoku kaunga-ngāue, “ko ‘eta ngoue kava´ kotoa, kumi ‘aki ia hao mo’ui; te u ‘alu he lotu´ ‘o kumi ai ha’aku mo’ui pea ma māvae ai ‘ou folau mai au ki Sia’atoutai kae nofo ia ‘i Tofua. Ko e ta’u 1970, ko hoku ta’u 3 ia he Kolisi. Na’a ku ma’u hoa ai kia Meleane Taulava ‘o Vaotu’u. Na’a ma mali ‘i ‘Okatopa 1970, ‘o fai ‘e he puleako ‘o e Kolisi, Sione ‘Amanaki Havea mo e Tiuta Lahi ko Sione Lepa To’a mo e kau tiuta ‘o e ‘aho ko ia. Na’e ‘osi ‘a e ako, na’a ma nofo ‘i Sia’atoutai ‘o ngāue ai he ngaahi ngāue’anga kehekehe pe ‘a e kolisi na’a ku ala lava. Ko e vesitapolo, ko e langa ‘a e fu’u faleako, ko e fanga puaka palangi, Ko e fanga moa, pea faka’osi ki he loli ‘ae kolisi. Na’a ku fe’unga mo e ta’u ‘e 13 ‘i Sia’atoutai. Ko e 1980, na’a ku ngāue he Potungāue Ako Fakakalisitiane, pea u foki ki Vaotu’u he 1981 ‘o nofo pe he siasi faka-kolo ‘o ngāue ai he ta’u ‘e 10. Na’a ku Setuata fale, Sekelitali ki he Akolotu, Pule Lautohi Faka-sapate he ngaahi ta’u. Na’a ku ongo’i ‘oku ikai teu fe’unga mo e ngāue Faka-Laumalie kau feinga’i pe ‘a Mele Fehoko ko e polopolo ki he ‘Eiki ke ngāue ‘o fetongi au pea u fakafeta’i na’e hoko ‘a e misi ‘o mo’oni ‘o faiako ‘i he Kolisi Kuini Salote he ta’u ‘e 1 pea hiki mai ki he ‘Ofisi ‘o Toketa Molitoni. Ko ‘eku ‘alu ‘o ngāue na’e makatu’unga he’eku misi. ‘I he po’uli hifo ‘o e ‘aho 24 ‘o ‘Epeleli 1994, ‘oku ou mohe pea u ‘ā ko ‘eku sio kia Sisū, ‘oku malimali mai ko e le’o na’e ongo mai, ‘oku ke fe’unga pe mo ‘eku ngāue. Na’a ku manatu ‘eku kei ngāue ‘i Sia’atoutai, na’e ‘atā ‘a Veitongo kei nofo’anga Setuata. Na’e ‘ave au ‘e he pule ‘o e ‘aho ko ia, Sione Lepa To’a ki hono ‘ofisi, pea ne me’a mai, “Poasi, mālō ‘a e ngāue ha’u ā ‘o ‘alu ‘o kamata’i ki’i Potungāue ko ‘eni ko Veitongo.” Na’a ku talaange ki he pule, “Pule, fakamolemole ‘o kumi atu ha taha ‘oku fe’unga mo e ngāue ‘oku ‘ikai te u ‘ilo ko e hā ‘a e ngāue Fakalaumālie ko e ngāue tu’a pē ‘a e siasi ‘oku ou poto ai.’’ Na’e mamahi ‘a e pule ko ‘ene ‘amanaki mai ‘oku ou fe’unga, pea ‘alu ‘a e taha ia ‘o fetongi au, ko e kaungā ngāue pe a’aku ‘i he Kolisi. Na’a ku tu’u hake he pongipongi ‘o fai ‘emau lotu mo hoku mali mo ‘ema ki’i fānau. Na’a ku talanoa ange ‘eku misi pea ‘oku ou tui ko hoku ui ia ki he ngāue, pea ‘oku ou loto lahi ke u ‘alu ‘o fai e ngāue ‘a e ‘Eiki. Na’a ku ‘eke pe ‘oku nau loto ke mau ō. Na’a nau talamai ‘io, te tau ‘alu ‘afe? Na’a ku talaange ‘oku ‘ikai teu ‘ilo. Na’e ‘osi ‘a e Konifelenisi ‘o e 1994 pea a’u ki he Konifelenisi ‘o e 1995, na’e ui kimautolu ki Mata’aho ‘Eua, ko e nofo’anga faifekau, ka na’e ‘ikai ma’u ha faifekau. Na’e falala ‘a e Palesiteni ‘o e ‘aho ko ia, ke u ‘alu ‘o kamata ai pea ‘oku ou fakafeta’i ki he ‘Eiki. Na’a ku talaange ki hoku hoa, “Meleane, ko hoku tu’unga fakangāue ‘e fakakakato ‘e he ‘Eiki, mei Mo’unga.” Ko e lolotonga ‘eku ‘i Mata’aho, na’a ku fakalelei’i ‘a e peito na’e vela mo e bathroom ‘o tangata mo fefine mo e sima vai. Ko e 1996, na’a ku hiki ki Pangai, ‘Eua ko e nofo’anga setuata. Na’a ku faka’osi ai ‘a e falelotu ‘o Pangai. Ko e ‘osi ia ‘a e ta’u ‘e 10 hono langa te’eki ke ‘osi, pea ‘oku ou fakafeta’i ki he ‘Eiki he tapuaki kuo ne fakakoloa’aki au lolotonga ‘eku ‘i Pangai. Na’a ku faka’osi homau falelotu, pea ‘oku ou fakamālō ki he Palesiteni mo e ‘Ofisi pa’anga ‘a e siasi hono fakafaingamālie ‘o e ngāue. Na’a ku fakalelei ‘a e falenofo’anga, peito pea mo e holo ‘a e siasi. Ko hoku ta’u 3 ‘i Pangai (1999), naʻa ku hoko ai ki he lakanga Faifekau Akoako mo ‘Ahi’ahi. Na’a ku tala ange ki hoku hoa, “‘Oku ke manatu ki he teu ke ta o mai he ngāue, na’a ku tala atu ‘e fakakakato hoku tu’unga fakangāue ‘i Mo’unga?” Na’a ku hiki mei Pangai he 1999 ki ‘Ohonua ‘o Faifekau Tokoni ki he Pule ‘o e Vahefonua ‘Eua. Na’a ku kamata ai fuofua Faifekau tokoni ‘o nofo ki ‘Ohonua, pea ‘oku ou fakafeta’i ki he ‘Otua he ngaahi tapuaki kuo ne fakakoloa’aki hoku ui ‘i he ngāue mo hoku ki’i fāmili. Lolotonga ‘eku ‘i ‘Ohonua ‘oku pule ‘a Neami Politoni, ko homa ta’u 3 mo e pule, na’e a’u ai e misinale ‘a ‘Ohonua ki he taha kilu, hokohoko ta’u 3 pea ‘oku ou fakafeta’i he 12 | Paenga ‘o e Konifelenisi tapuaki kuo fakakoloa’aki au mo hoku ki’i fāmili he ngāue kuo ne ui kimautolu ki ai.’Oku ‘ikai ha polepole ‘e taha, ko e kelesi pe ‘a e ‘Eiki mau polepole ai. Na’a ku toe hiki ki Pangai 2002, ‘ou hilifakinima ‘i Pangai ‘i he 2003. Na’a ku hiki mei Pangai he 2003 ki Fatai, Tongatapu. Lolotonga ‘eku ‘i Fatai, na’a ku langa fo’ou ‘a e falelotu ‘o Fatai mo e ki’i fale nofo’anga pisikoa. ‘Oku ou fakafeta’i he tapuaki kuo fakakoloa’aki au mo hoku ki’i fāmili, he ngāue ‘a e ‘Eiki. Na’a ku hiki mei Fatai he 2006 ki Halaovave. Ko e Potungāue faka’ofo’ofa ‘aupito, tokolahi hono kau poupou lelei he ngāue ‘a e ‘Eiki. Ko e 2009 na’a ku hiki ki Hofoa, pea ko e 2012 na’e hoko ‘a e pule mā’oni’oni ‘a e ‘Otua ki homa ki’i loto fale masiva, ‘o ui ai si’i hoa ‘ofeina ko Meleane Kilisimasi, ‘aho 25 Ma’asi 2012, ‘i Vaiola taimi 12:15pm. Na’e fakaha’ele ki he holo ‘o e “Fonu mo e Moa” ‘o toki fai hono me’a faka’eiki he ‘aho 30 Ma’asi 2012, ‘i Hofoa pe. Ko e Palesiteni Dr.’Ahio, na’a ne malanga’i mo e kau faifekau e toko 35. Na’a ku hiki ki Kanokupolu he 2013, ko hoku ki’i ‘uhiki si’isi’i mo hono mali ‘oku nau fai hoku tauhi, mo faka’osi’osi ‘a e ngāue na’e ui kimautolu ki ai. ‘Oku lava’aki pe ‘a e kelesi ‘a e ‘Eiki, ka ne ‘ikai ‘a e kelesi ‘a e ‘Eiki, ko e tumutumu ‘emau fiefia mo e ikuna ‘o e ngāue mamafa ni. Ko hoku manako ‘a e ngoue ke ‘oua fiekaia hoku fāmili, pea ‘oku ‘ikai te u loto ke ongosia e siasi ‘i hoku ki’i fāmili lolotonga ‘eku ngāue. Ko e ngoue ‘oku fua’aki ‘eku kavenga mo hoku ngaahi fatongia. Ko e 2015, ko hoku ta’u faka’osi he ngāue. Kuo kakato hoku 70, ‘oku ou fakafeta’i ki he ‘Otua, ko e ikuna ‘oku ou ma’u. ‘Ofa ‘oku langilangi’ia ai e ‘Eiki ko Sisū Kalaisi. Ko ‘eku kaveinga ngāue Luke 22:42, ‘E Tamai kapau ko ho finangalo ke fakalaka ‘a e ipu ni meiate au, kaikehe ke ‘oua na’a fai hoku loto, ka ko ho ‘ou pe. Fakamālō: ‘Oku ou fakamālō ki he ‘Otua. Ko e ngāue na’a ne ui ai kimautolu, talu mei he ‘aho na’a ku tali ai ‘a Sisū ko hoku fakamo’ui. Ko Sisū ko e ‘Otua, Ko Sisū ko e Maama. ‘Oku mau fakamo’oni he ‘aho ni, ko e lava’anga mo e lelei’anga ‘a e ngāue kuo mau ikuna, ko e ivi ‘o e ‘Otua mo e Maama ko Sisū Kalaisi. Na’e ikai hamau poto, ka ko e poto ‘o e ‘Otua ‘oku mau ikuna ai ‘a e ta’u Fakakonifelenisi. ‘Oku ou fakamālō ko e ‘Otua na’a ne fakakoloa’aki au e uaifi mo e fānau fefine ‘e 4, mo e tamasi’i ohi ‘e taha. Na’a nau ako he kolisi ‘a e siasi, ko e lahi ‘oku ngāue he Siasi. Ko e toko taha ‘oku nofo Nu’usila, ko e tokotaha ‘oku ngāue he pule’anga, ko e tokotaha mo e tamaohi ‘oku mau faka’osi’osi e ngāue na’e ui ai kimautolu. ‘Oku ou fakamālō kia Sione ‘Amanaki Havea, Sione Lepa To’a, Lopeti Taufa. Ko ‘eku ngaahi Tamai Faka- laumalie, heʻikai ngalo ko ‘eku mo’ui, sino, ‘atamai, Laumālie. Mo’oni ‘a e fefine Kenani ‘oku tufi momo pē ‘a e fanga kuli he lalo tepile honau ‘Eiki. ‘Oku ou fakafeta’i ko e ikuna ‘o e ngāue ni ‘oku ou fakamo’oni ko e ngaahi momo na’e ngangana mai mei he ngaahi Tamai ko ‘eni neongo kuo nau hiki atu mei Taimi ki ‘Itaniti. Talaloto: Ko e me’a mahu’inga taha he’eku mo’ui mo e ngāue na’a ku tali ‘io ki ai, ko hoku ui ‘e Sisū Kalaisi, ko Sisū ko e Maama (Sione 8:12). Pea toe folofola ‘a Sisū kiate kinautolu ‘o pehe, “ko au pē ko e maama ‘o e mo’ui.” Fakamo’oni Himi 415, “Ko hoku maama’anga koe, Sisū ē! He la’ā hoku Laumālie, Sisū ē! Neongo ‘ete po’ulia he langi ‘ao’aofia, Te u maama pē ka ta ‘i ai Sisū ē. Ko hoku mālōhinga koe, Sisū e! He pā ‘o hoku Laumālie, Sisū ē! Neongo e kapui au he tau ‘o Heli lauteau, Te u hao pē ka ta ‘i ai, Sisū e!

6. PENISIMANI NASILAI Ne ‘ikai maʻu mai hono fakamatala.

7. ‘ONEʻONE TUʻINAUVAI Tupuʻanga: Naʻe fānauʻi ‘a ‘Oneʻone Tuʻinauvai ‘i he ‘aho18 ‘o Maʻasi 1956 ‘i Nukunuku. Ko ‘ene ongo matuʻa ko Tevita Tuʻinauvai mo Venise Tuʻinauvai ‘o Nukunuku. Fāmili: Naʻe maʻu uaifi ‘a ‘Oneʻone kia Mele ‘Olive ‘o Nukunuku pea naʻe fakakoloaʻaki ‘e he ‘Eiki kinaua ‘a e fānau ‘e toko 6: ‘Ahononga, Koloʻofaʻi, Fineʻaetau, Tuʻilefu, Feʻaomoeata, ‘Alailupe. Ako: Naʻe ako ‘a ‘Oneʻone ‘i he Akoteu Nukunuku ‘i he 1961 ki he 1967, Kolisi Tonga ‘i he 1968 ki he 1974, Kolisi Siaʻatoutai ‘i he 1990 ki he 1992. NGāue: Naʻe ui kinaua ‘e he Konifelenisi´ ko e Setuata faka-Konifelenisi ‘i he 1993 - 1995 ki Tufuvai (‘Eua), 1995 - 1998 ki Felemea (Haʻapai), 1998 - 1999 ki ‘Atatā, 1999 ‘i Kalaʻau he taʻu tatau pe. ‘I he 1999 - 2004 naʻe toe ui e fehikitaki ki Nukuleka. Naʻa´ ne hoko ‘o Faifekau Akoako ‘i he 2004. Ko e 2004 - 2006 ‘i Nuapapu (Vavaʻu), 2007 – 2009 ‘i ‘Otea, 2010 ‘i Houma (Vv), 2010 - 2011 Longomapu, 2012 - 2013 naʻa´ ne malōlō ki ‘api he taʻu ‘e taha, naʻe ui ki ‘Ahau ‘i he 2014 - 2015. Talaloto: ‘Aisea 6:8. “Pea u ongoʻi ‘a e leʻo ‘o ‘Atonai ‘oku pehe mai, Ko hai te u fekau, ‘io, ko hai ‘e ‘alu maʻa tautolu? Pea u tali ko au eni fekau au.” Ko e Sevaniti taʻeʻaonga ai pe au ka kuo u tukupā ke ‘ahiʻahi fai ‘a e meʻa ‘oku totonu ke u fai ko e fai ‘o e fekau ‘o e ‘Otua. Konifelenisi 93 | 13

8. KELEPI ‘EFALATA LIKIŌ ‘ATIOLA Tupuʻanga: Ko Kelepi ‘Efalata Likiō ‘Atiola na’e fakahingoa ‘e he Fineʻeiki ko ‘Ungatea Fonua ki he ‘Univesiti ‘i Siapani ko Rikkyo University. Naʻe fāʻeleʻi ‘a Likiō ‘i he ‘aho 25 ‘Okatopa 1958, lolotonga ‘oku ako Tohitapu ‘a ‘ene ongo mātuʻa ‘i he Kolisi Siaʻatoutai. Ko e fika 3 ‘a Likiō ‘i he fānau ‘e toko 5 ‘a e Faifekau ko Mosese ‘Atiola mei Kolomotuʻa/ Hofoa pea mo Silivia ‘Atiola (‘a ia naʻe Silivia Havea) mei ‘Utui Vv/ Kolomotuʻa/ Lotofoa Hp. Naʻe ngāue fakafaiako ‘a e ongo mātuʻa ‘i he Siasi ‘o tupu hake ‘ena fānaʻu ‘i he lotofale ‘o e Siasi ‘i he ngaahi akoʻanga naʻa na ngāue ai. Ko e fānau tangata kotoa: Ko e lahi´ ko Lataimuli, pea ‘Alifeleti, naʻe faʻeleʻi kinaua ‘i he Kolisi ko Tupou, Toloa; Ko Likiō ‘i he Kolisi Siaʻatoutai, Nafualu; Ko Maikeli naʻe fāʻeleʻi ‘i he ‘api Akoteu Vaipoa ; pea ko e siʻi taha ko Siaosi, naʻe fāʻeleʻi ‘i Moʻunga ‘Olive, Kolonga. Naʻe mālōlō ‘a Likiō ‘i he Falemahaki Vaiola´ ‘i he ‘aho 11:20 pongipongi Monite ko hono 16 ‘o Mē 2016, ko e lava ia hono taʻu ‘e 57 mo e māhina ‘e 7. Ako: Naʻe kamata ako ‘a Likiō ‘i he Akoteu ‘a Vaipoa Niuatoputapu; Akoteu Moʻunga ‘Olive; Akoteu Tapuni Siliva, pea hū ki he Kolisi ko Tupou, Kolisi Mailefihi pea fakaʻosi ki he Ako Maʻolunga ko Tupou. Naʻe maʻu faingamālie ako Tipiloma he malaʻe Ako Faka-Tekinikale ‘i he USP, Fisi; pea mo e ako setifikeiti ‘i Siapani pea mo Nuʻusila ‘i he malaʻe tatau. Naʻa ne hū foki ‘o ako fakafaifekau ‘i he Kolisi Siaʻatoutai pea mo hono kiʻi fāmili. Fāmili: Lolotonga ‘ene ako ‘i Fisi, naʻa ne maʻu hoa kia Teisa Falepoini Kaufusi ‘o Navutoka/ Manuka ‘i he taʻu 1984. Naʻa´ na foki mai ‘o hoko atu ‘a e ngāue fakafaiako ‘i he Siasi. Ko e anga ‘o ‘ene tupu hake, naʻe pehē pe tutupu hake ‘a ‘ena kiʻi fānaʻu ‘i he lotofale ‘o e Siasi, ‘i he Kolisi ko Tupou mo e Kolisi Siaʻatoutaʻi. ‘Oku toko 7 ‘a e fānau ‘a Likiō mo Teisa: Mosese maʻu hoa kia Siu Pulu ‘o Fanga mo ‘ena kiʻi fānau ‘e toko 3 ‘a ia ko Kasanita, Kesaia mo Likiō Jr; Kelisimi ‘a ia ‘oku faiako ‘i he Kolisi ko Tupou; ongo māhanga: Heilala ‘oku faiako ‘i he TTI mo ‘Alisoni ‘oku faiako ‘i he Kolisi ko Tupou; Taniela ‘oku ngāue fakaneesi ‘i Vaiola; Teukikolisi ‘oku lolotonga ako ‘i he Kolisi ko Tupou pea mo Sala ‘oku lolotonga ako ‘i he USP Tonga Campus. NGāue: Naʻe kamata faiako ‘a Likiō ‘i he Kolisi Mailefihi Siuʻilikutapu ‘i he 1978, pea ne hiki ‘o faiako ‘i he Kolisi ko Tupou ‘i he 1980, kimuʻa pea maʻu ‘a e faingamālie ako ki Fisi. Naʻa´ ne foki mai ‘o hoko atu ‘i he Kolisi ko Tupou ‘i he 1985, kae ngāue ‘a Teisa ‘i he Poate ‘Uhila´ pea kimui mai ‘i he Poate Fetuʻutaki TCC. Naʻe lava mo e Ako Tohitapu ‘i Siaʻatoutai, ko e teuteu kimuʻa pea hilifakinima ki he ngāue fakafaifekau. Naʻe hū ‘o ngāue ‘i he ‘Ofisi Ako´ ko e ‘Ofisa Ako ki he Vaʻa Tekinikale ‘i he taʻu ‘e 4. Naʻa´ ne toe foki ki he Kolisi ko Tupou ‘o hoko atu ai. Ko e konga lahi ‘o ‘ene ngāue ko e tiuta ‘i he Kolisi ko Tupou ‘o pule ‘i he vaʻa ako tekinikale, pea mo e pule ki he timi sipoti mo e timi ‘akapulu, ‘o muimui atu ‘i he tuʻa ‘o Lopini Filise. ‘I he taʻu 2010, naʻe ui ai ia ‘e he Konifelenisi ke Tiuta Lahi ‘i he Kolisi ko Tupou pea mo e teu ‘o e Katoanga taʻu 145 ‘o e Kolisi´ ‘i he 2011. ‘I he Konifelenisi ‘o e 2015, naʻa´ ne poaki ‘i he ‘uhinga fakafaitoʻo. Ko e taʻu ia hono 38 ‘o ‘ene fononga holo ‘i he fehikitaki ‘a e Potungāue Ako´ pea mo e Konifelenisi ‘a e SUTT. Ko ‘ene mālōlō ko ‘eni ‘oku kei ‘i he malumalu ‘o e Konifelenisi ‘a e SUTT mo e Potungāue Ako. Ko e tangata feohi mo fotu ngofua, talitali kakai lelei, tauhi kakai/tamaiki, manako hiva mo leʻo lelei, māfana mo veʻe tonu, mamahiʻi meʻa mo e mateaki fatongia. Naʻe faʻa ‘ave ia ‘e he ngaahi timi fakafonua taʻu 18 mo e 19 ‘i hono natula tauhi tamaiki. Pea ‘ave foki ‘e he ngaahi folau feinga paʻanga ‘a e Poate Falemahaki´ pea mo e Kolisi Tutuku ‘i hono natula feohi. Naʻe faingofua kia Likiō ke fai ‘a ‘ene fakafōtunga ‘i hono natula, ko e siʻi poupou fakalotolahi mo fakaʻekonomika ‘a hono hoʻa. Ko e fai atu e ngaahi fakamālō kia Likio ‘i he nima mafola mo e fua fatongia, ‘oku´ ne tali mai, ‘io fakamālō pē kia Teisa. Ko e fāmili feʻofoʻofani mo fekoekoeʻi ‘o Likiō mo Teisa´ pea ‘oku ‘api ki ai e ngaahi toʻuako mo e toʻu vaʻinga. ‘Oku fakalahi ki hona fāmili e fānauako tokolahi mei he fāmili, ngaahi maheni pea mo e taki tamaiki ‘a ‘ena fānau.

9. TEVITA SEKENI Tupu’anga: Ko Tevita Sekeni, naʻe fānauʻi ‘i he ‘aho 24 ‘o Sanuali 1943 ‘i Pangai, Hihifo, Haʻapai. Ko ‘ene tangataʻeiki ko Sekeni Vaea ‘o Haʻafeva Haʻapai, Houma Tongatapu pea mo Leimatuʻa Vavaʻu. Ko ‘ene fineʻeiki ko Neomai Makineti ‘o Tongaleleka Haʻapai, Talau Vavaʻu, pea mo Leimatuʻa Vavaʻu. Ko Tevita Sekeni ko e lahi taha ia ‘i he fānau ‘e toko 7, hoko ki ai ‘a Sione Sekeni kuo pekia, fika 3 ‘i he fānau ‘a Sione Talanoa Sekeni Vaea, hoko ki ai ‘a ‘Ofa Kaifahina, hoko ki ai ‘a Latai Tuʻulaki Hafoka, hoko ki ai ‘a Sekola Silioti Nusi pea siʻisiʻi taha ‘a ‘Aisea Supi Sekeni Vaea. Ako: Naʻe kamata ‘a e fononga ‘a Tevita Sekeni ‘i he vaaʻi hala fakaako ‘i he lautohi fakasapate ‘a Leimatuʻa, Vavaʻu. Naʻa´ ne hoko ki he Akoteu Leimatuʻa ‘i he 1949. Naʻa´ ne sivi hū ai ‘o lava ki he kolisi Mailefihi´ ‘o ne ako ai he taʻu ‘e 2 pea ne hoko atu ki he Kolisi ko Tupou ‘i he taʻu 1955. Ko e taha hono ngaahi pale fisifisimuʻa ‘i he Kolisi ko Tupou ko e tuʻukimuʻa ‘i he ngōue. Ko e taha ‘a e ngaahi talanoa manatu melie ‘a e tamai ni lolotonga ‘a ‘ene ako ‘i he Kolisi ko Tupou, ko ‘ene ‘ilo fakapapau naʻe ‘ikai ke taau hono ‘ulungaanga ‘o fakatatau ki he lao ‘a e 14 | Paenga ‘o e Konifelenisi kolisi, pea makatuʻunga mei ai hano fakafoki ia ki ‘api ‘e he Puleako ‘o e taimi ko ia ko Siupeli Taliai. ‘Io ‘oku puli ‘a e ‘amui ‘i he ‘ofa ‘a e ‘Otua, ko ia pe naʻa´ ne tuʻutuʻuni ke u fāfā atu muʻa. Ne hoko hono fakafoki ‘a Tevita Sekeni ki ‘api ko ha makatuliki ke fakatoka ai ‘a hono vaaʻihala ki he ngāue ‘a e ‘Eiki. Ne foki ai ‘a Tevita Sekeni ‘o maʻu hoa pea ne hoko atu ki he Kolisi ko Siaʻatoutai ‘i he 1976. Naʻa´ ne hoko mo hono hoa ko e tuʻukimuʻa ‘o e Kolisi Siaʻatoutai, ‘o tatau ‘i he ako ‘a e kakai fefine mo e kakai tangata ‘i he taʻu 1978. Fāmili: Naʻe maʻu hoa ‘a Tevita Sekeni kia ‘Ileini Seleketi Teisa Maʻu Kakala Hingano, ‘ofefine ‘o Siosifa Hingano mo ‘Eseta Moala Hingano ‘o Mataika, Feletoa mo Leimatuʻa Vavaʻu. Ne fakakoloa’aki hona lotofale e fānau ‘e toko 4, tokotaha fefine mo e fānau tangata ‘e toko 3. Ko e lahi taha ko Latai Tuʻulaki kuo maʻu hoa mo Viliami Tinitali Tuʻimana ‘o Lofanga, hoko ‘a Tuʻuta Faiva Sekeni kuo maʻu hoa kia Mele Tangikina Patetefa Fangupō ‘o Kolomotuʻa, hoko ‘a Hepisipa Sekeni kuo maʻu hoa kia Kalolaine Wolfram ‘o Haʻalaufuli Vavaʻu pea siʻisiʻi taha ‘a Lisiate Sosaia Lātū Sekeni kuo maʻu hoa kia Telesia Vī ‘o Pangai Haʻapai. Fakakātoa e fanga mokopuna ‘o Tevita Sekeni ko e toko 24. Naʻe tali ko au ‘a Ilieni Teisa Seleketi Maʻu Kakala Sekeni ‘i he 1988 lolotonga ‘oku na ngāue ‘i he Kolisi Mailefihi mo Siuʻilikutapu. ‘I he 1989 naʻe tali ai ‘e Hauloto Veteange ‘o Haʻalaufuli Vavaʻu ‘a e fakatangi ‘a e fānau ke hoko ko e uaifi mo e faʻe ki he fāmili pea ke hoko atu ‘a e ngāue ke tokoni ki he faifekau. NGāue: Ko e fuofua potungāue ‘a Tevita Sekeni mo hono kiʻi fāmili ko Vaimalō, Vavaʻu. Ne ngāue fakasetuata ai ‘a Tevita he taʻu ‘e 4 (1979 – 1982). Ne hoko ko e Faifekau Akoako ki Tokomololo, Tongatapu (1983 – 1985). Ne hoko ki he Kolisi Mailefihi mo Siuʻilikutapu (1986 – 1988). Ne fakanofo ‘a Tevita Sekeni ‘i he 1987 ko e Faifekau Hoko pea malōlō ‘a hono hoa ko ‘Ileini Teisa M.K. Sekeni ‘i he 1988. Fakafetaʻi ne hoko atu ‘e Hauloto Veteange Sekeni ‘a e ngāue´ pea ui kinaua ki Haʻalaufuli Vavaʻu (1989 – 1992). Naʻa´ na hoko ki Holonga Vavaʻu (1992 – 1995), Makave Vavaʻu (1995 – 1999), Leimatuʻa Vavaʻu (1999 – 2002), Houma Tongatapu (2002 – 2005), Talafoʻou Tongatapu (2006 – 2008). Ne makatuʻunga ki he mahamahaki ‘a e sino ‘o Tevita Sekeni ne fai ai ‘a e talangofua ki he toketā ke poaki ‘a Tevita mei he ngāue he taʻu ‘e 2. Neongo ‘ene poaki, ne kei hoko atu ai pē ‘a Tevita ko e tauhi faka-laumālie ki he Siasi Uēsiliana ‘o Te Rapa, Hamilton, Nuʻusila (2009 - 2011). Ne toe ui ‘a Tevita mo Hauloto Sekeni ke na ngāue ‘i Popua Tongatapu (2011 – 2013). Ne ikuna moʻui ‘a e ngāue´ pea hoko ai ‘a Tevita Sekeni ko e Faifekau Malōlō maʻa´ e siasi ‘o Leimatuʻa Vavaʻu ‘i he taʻu 2013. Naʻa´ ne kau ‘i he talaloto moʻui fakataha mo siʻi kau faifekau malōlō ‘i he fakaʻosinga ‘o e ngāue naʻe ui ai kinautolu ke nau hoko ko e kau faifekau maʻa´ e siasi. Ne hili ‘a ‘ene talaloto fakaʻosi ne foki ‘a Tevita Sekeni ‘o hoko atu ko e tauhi faka-laumālie maʻa´ e siasi S.U.T.T Te Rapa Hamilton ‘o aʻu ki heʻene taliui ki loto ‘itaniti ‘i he hengihengi ‘aho 15 ‘o ‘Aokosi 2015, ko e ‘aho ia ‘o e Kolisi Siaʻatoutai. Fakafetaʻi naʻe hahaʻo ‘a e uitou mo e fānau hono kotoa ke fakamoʻoni ki he tauhi haohaoa ‘a e ‘Otua naʻe fakahoko ki he tangata naʻe meʻangāue ‘aki ‘e he ‘Otua ka kuo ne lavaʻi ‘a e fakapuepue. ‘I he ngaahi momeniti fakaʻosi ‘a e moʻui ‘a e tamai´ ni, ko ‘eni ‘a e ngaahi lea naʻa´ ne fakamāvae mai ‘aki ki he hoa mo e fānau, Tui leva, Tui ā, Tutui atu. ‘Ulungāanga: Ko e taha ‘o e manatu melie ‘o e taha e fanga mokopuna ‘o Tevita Sekeni ka ‘oku ne lolotonga fakakaungatāmaki ‘i he Kolisi Siaʻatoutai, Hauloto Sekeni junior “Tevita heʻikai ngalo ‘i ha taimi hoʻo ‘ofa he ngāue ‘a e siasi pea mo e ivi ‘o e kakai. ‘Io, he naʻe taki miniti ‘e 2 pe ‘emau ngāue ‘aki ‘a e vai he ko e ivi ‘o e kakai ‘o e siasi te nau totongi ‘a e vai. Naʻe ‘ikai ngofua ke mau sio TV ‘o laka hake he houa ‘e 1, he ko e ivi ‘o e kakai ‘o e siasi te nau totongi ‘a e ‘uhila. Naʻe poloka mo e telefoni, he ko e kakai ‘a e siasi´ te nau totongi ‘a e telefoni. Heʻikai ngalo ‘i heʻeku moʻui ha taimi neongo hoʻo mahamahaki, ka te ke muʻomuʻa maʻu pē ki falelotu he patō ‘a e tā e fafangu ‘uluaki ke talitali ‘a e siasi. Naʻe lea pē hoʻo ngāue. ‘Oku´ ke ‘iloa ‘i he ngaahi fakatahaʻanga ‘a e Siasi´ mo hoʻo ngāue, ‘a hoʻo ‘ulungaanga mokomoko´, fiefia mo fai ‘osikiavelenga maʻu pē ho fatongia´. Ko hoʻo tā sipinga kuo mau pole ai ke mau ngāueʻi ‘a e siasi pea ke maʻu ‘ofa foki ‘i he ngāue ‘a e siasi.” Kuo mapaki ‘a e fā, ka ‘oku kei ‘alaha pē hoʻo fai fatongia.

10. MŌLIA TU’ITUPOU Tupu’anga: Na’a ne tupu he ongo mātu’a ko Penisimani Uikelotu Tu’itupou mo Lakai Limiteti Fie’ota-Kanahe-‘a- Tungi Mailefihi ‘Ofa Tu’itupou: Ko e fika ua ia he fānau ‘e toko fitu: Tonga Ha’apai Tukia; Molia Tu’itupou; ‘Akosita Tae; Heilala Patefa Fangupo; Siulolovao Kohitolu (pekia); Luki Tu’itavuki; ‘Amanaki Tu’itupou. Na’e fā’ele’i he ‘aho 1 Okatopa 1941, pea pekia ‘i he ‘aho 11 Mē 2016. Na’e ‘uluaki ma’u hoa ‘a Molia kia Mele’ofa Maile Lua ‘o Hofoa, Sopu-‘o-Taufa’ahau/Kolomotu’a he 1971, ‘o ai e fānau ‘e toko 6: Limiteti (mali mo Sione Peau Tu’imana, pea ai e fānau ‘e 4); Solomone Ula Tu’itupou; Taufa Fisa Tu’itupou (pekia); Melanie Popua ‘Aloua; Tangata-‘o Lakepa Tu’itupou; Samisoni Tu’itupou. 1974: Na’e fakalotolahi’i ‘e he Faifekau Mālōlō ko Siodaia Tu’ipulotu, ke na fokotu’u ‘a e Fai’angalotu Tonga ‘i Onehunga, Auckland, NZ. Na’e hoko ‘a e visone ni ‘o ola lelei, pea hoko ai ‘a Molia Tu’itupou ko e ‘uluaki Setuata ‘o e kaingalotu ko ia; ka e nofo fakamalumalu he siasi Metotisi ‘o NZ. Na’e fe’unga mo e ta’u hokohoko ‘e 15 e Konifelenisi 93 | 15 ngaue faka-setuata ‘a e sevaniti ni, pea ne tali hono ui ki he lakanga fakafaifekau, ‘oku te’eki fetongi ia ‘e ha taha kehe ‘i he lakanga Setuata. 1989: Na’e hoko ai ‘a Molia Tu’itupou ‘o Faifekau Akoako/’Ahi’ahi. 1993: Ne pekia ‘a hono uaifi ‘ofa’anga (Mele’ofa Maile Lua Tu’itupou). 1994: Na’e hilifakinima ‘i he feongoongoi ‘a e Siasi Metotisi ‘o NZ mo e Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga, ke fakahoko he Konifelenisi ‘a e Siasi Uesiliana ‘o Tonga he 1994. Ko e fuofua taimi ‘eni ke folau ai e Hiva ‘a e Kaingalotu Tonga ‘o e Metotisi NZ ‘i Onehunga ke fakahoko fatongia he Konifelenisi. 1996: Na’e toe fakaake ‘a e lotofale ‘o Molia he’ene to e ma’u hoa kia Paea-‘i-Vahanoa Langi ‘o Nukuleka mo Lofanga Ha’apai, mo ‘ena fanau ohi ‘e 4: Sione Piukaa Paongo; Mele’ana Paea Langi Jr; Sione Pule; Filipe Langi. 1997: Na’e hiki mai ‘a e Faifekaui mo hono famili ‘o ngāue fakafaifekau ‘i he Potungāue ‘e 2: Siasi ‘o Puke (ta’u 3); Siasi Hala’ovave (ta’u 3). 2003: Na’e foki ‘a Molia ki he malumalu ‘o e Siasi Metotisi ‘a NZ. 2004: Na’e hoko atu ‘e ne ngāue fakafaifekau he kāingalotu Tonga ‘o e Metotisi NZ ‘i ‘Onehunga, he Vahenga Ngaue ‘Aokalani/Manukau, he ta’u ‘e 10 ‘o a’u mai ki he 2014. 2015: Ne ui ke ne hiki ki he Siasi Pulela’a ‘i New Lynn, ‘o a’u mai ki he taimi ‘o si’ene pekia. ‘Isa, na’e mahino ‘a e tākanga-taha ‘enau fohe, he na’e fua kotoa ‘e he Kāingalotu Pulela’a ‘a e fakahekeheka folau ‘a e Faifekau ni, pea ‘oku ta’imalie ‘a e fāmili he loto hounga’ia mo’oni. ‘Ulungaanga mo’ui: Ko e Faifekau ‘ulungaanga fakalongolongo mo faka’aki’akimui. Na’a ne angavaivai, pea loto’ofa ki he kakai kotoa. Ko hono ‘ofa’anga ‘a si’i kau inu kava, pea ne manako fakaafea ‘a si’i kau feinga pa’anga kole tokoni ange ki NZ. Na’a ne fai-manavakavakava ‘o fakatouato ‘i tu’a mo loto; koe’uhi pe koe ‘Eiki. Na’a na fokotu’u mo e Palesiteni Malolo (Sione ‘Amanaki Havea) ‘a e ‘Alonga ‘i NZ.

Kau Fakafofonga Konifelenisi

11. LETĪ FĀʻOTUSIA Tupuʻanga: Naʻe fāʻeleʻi ‘a Lētī Sia Taufa Saafi Faʻotusia ‘i Fākakai (Haʻapai), ‘ i he ‘aho 5 ‘o Sepitema, 1921. Naʻa ne tupu mai mei he tangataʻeiki ko Fredrick Schaaf, ‘a ia naʻe ‘iloa ko Feleti Saafi ‘o Fākakai´, ‘a ia koe foha ‘o Henry Schaaf, ko e tangata Siamane. Ko ‘ene faʻē´ ko Meleseini Heivakaola, ‘a ia ko e ‘ofefine ‘o e Faifekau ko Koliniasi Heivakaola mo Sela Heivakaola ‘o Fākakai (Haʻapai, Toula mo Makave´. Fāmili: Ko e faʻē ‘a Lētī Saafi Faʻotusia ko Mele Seini Heivakaola, ‘a ia ko e ‘ofefine ‘o e faifekau ko Koliniasi Heivakaola mo Sela Heivakaola ‘o Fakakai Haʻapai, pea mo Toula mo Makave, Vavaʻu. Naʻe fānauʻi ‘e Koliniasi mo Sela ha fānau ‘e toko 19, ‘o kau ai ‘a Lētī. Ako: Naʻe ako ‘a Lētī Saafi Faʻotusia ‘i he ako Puleʻanga ‘i Fākakai ‘i he 1926, pea hiki mei ai ki he ako ‘a e Siasi Uesiliana ‘i Pangai, naʻe ‘iloa ko Petani. Naʻe lava mai ai ‘a Lētī ‘o hoko atu ‘ene ako ‘i Tongatapu ‘i he Kolisi Kuini Salote ‘i he 1935, pea ‘i he 1940, naʻe ikunaʻi ai ‘e Lētī Saafi Faʻotusia ‘a e sivi maamaloa ‘a e Kolisi Kuini Salote. NGāue: Naʻe hoko ‘a Lētī Saafi Fa’otusia ko e tiuta ‘i he Kolisi Kuini Salote he ngaahi taʻu lahi, pea naʻa ne fai mateaki maʻae Kolisi Tutuku Kuini Salote ‘i he ngaahi taʻu lahi. Ko e pekia eni ‘a Lētī naʻa ne kei maʻu ‘a e tuʻunga ko e Tokoni Palesiteni ‘i he Kolisi Tutuku ‘a e Kolisi Kuini Salote. Naʻe toe hoko foki ‘a Lētī Saafi Faʻotusia ko e faiako ‘i he ako lotoloto ‘a e Uesiliana ‘i Pea, ‘a ia ‘oku ‘iloa ko Peteli. Naʻe fokotuʻu foki ‘e Lētī ‘a ‘ene kiʻi kindergarten ‘i hono ‘api nofoʻanga ‘i Funga ‘Atele, ‘a ia naʻa ne akoʻi ai ‘a e longaʻi fānau tokolahi. Fāmili´: Naʻe maʻu husepaniti ‘a Lētī Saafi mo Tevita Faʻotusia, ko e foha ‘o Tuʻihaʻateiho Kelepi Fulilangi, pea mo Sinalauliʻi ‘o Kolomotuʻa. Naʻe toko 6 ‘a e fānau ‘a Lētī mo Tevita Faʻotusia, ‘a ia ko e toko ua fefine mo e toko fa tangata. Ko e lahi taha´ ko (i) Salote Taueva Faʻotusia; hoko ki ai ‘a (ii) Sione Vuna Faʻotusia; (iii) Paula Kolokivaitupu Faʻotusia, (iv) ‘Anaseini Latutama Faʻotusia; (v) Feletiliki Teauimoʻunga Faʻotusia; pea siʻi taha ko Tevita Afi-’a-Folaha Faʻotusia. Ko e pekia eni ‘a Lētī Saafi Faʻotusia ‘oku ne maʻu ‘a e fanga makapuna fakakatoa ‘e toko 26.

12. TOEATA TUʻAKOI Ne ‘ikai maʻu mai hono fakamatala.

13. SIOAPE TUʻIONO Tupuʻanga: Naʻe tupu ‘a Sioape Tuʻiono ‘i he ongo mātuʻa ko Tevita Tuʻiono Lavalu ‘o Nukuhetulu mo Kalolaine Kava ‘o Folaha. Naʻe fānauʻi ia ‘i he ‘aho 10 ‘o ‘Okatopa 1948. Ko Sioape Tuʻiono ko e fika tolu ia he fānau ‘a Tevita mo Kalolaine Tuʻiono. 16 | Paenga ‘o e Konifelenisi

Ako: Naʻe ako ‘a Sioape he Lautohi Puleʻanga ‘a Folaha pea hiki ki he Ako Lotoloto Peteli ‘i Pea. Naʻa ne lavaʻi ‘a e sivi hū ki he Kolisi ko Tupou pea ne ako ai pe, ‘o ne lavaʻi lelei ‘a e sivi Higher Leaving Certificate. Fāmili: Naʻe maʻu fāmili ‘a Sioape kia Pauline Mafi ‘o Haʻateiho. Naʻe fakakoloa ‘e he ‘Otua hona manava ‘aki ha fānau ‘e toko tolu (3): Viliami Tuʻiono, Mele Tuʻiono Finau, mo ‘Alisi Ono Leilopa Tuʻiono Hakalo (ko ia ‘oku ne tokangaʻi e pisinisi ‘a Sioape Tuʻiono ‘i Malaʻevakapuna). NGāue: Naʻe hoko ‘a Sioape ko e Pule Fakavahe ‘i he vahenga Vaini ‘i he taʻu ‘e hongofulu-mā nima (15) ‘o toki ‘osi ki he 2012. Naʻa ne manako ki he sipoti ‘o ne hoko ko e fakamaau ‘akapulu lelei ‘i he ngaahi taʻu lahi. Naʻa ne hū foki ‘o kau he kōmiti ‘akapulu ‘i he taʻu lahi pea ne hoko ko e pule lahi ‘o e timi faka-fonua ‘a Tonga ‘Ikale Tahi ki he ipu ‘a māmani naʻe fakahoko ‘i England ‘i Pilitania ‘i he taʻu 2015. Moʻui Fakalaumālie: Naʻe hoko ‘a Sioape Tuʻiono ko e tokotaha Lotufehuʻi mo e Malanga Hoko ‘o e Siasi Uēsiliana Tauʻataina ‘o Tonga ‘i Nukuhetulu. Naʻa ne Fakafofonga Konifelenisi kakato ‘i he ngaahi taʻu lahi ‘o aʻu mai ki he 2015. Ko e tangata naʻa ne fofonga malimali, fakafeohi ngofua, nima foaki ‘i he meʻa ‘oku ne maʻu. Naʻa ne fakamaʻumaʻu he ngaahi fakatahaʻanga ‘oku ne kau ki ai. Naʻa ne loto ke ne tokoniʻi ha taha ‘oku faingataʻaʻia. ‘Io ko e tamaioʻeiki ‘aonga, naʻa ne fai e meʻa naʻe totonu ke ne fai. Ko ia foki ‘a e houʻeiki homau kiʻi siasi. Naʻa ne foki mei he feʻauhi ipu ‘a mamani ‘i Iulope ‘o hoko atu ‘a ene fakahoko fatongia he Siasi ‘i Nukuhetulu. Naʻe aʻu ki ha taimi naʻa ne ongoʻi faingataʻaʻia hono sino, pea naʻe pau ke tokoto ‘i hono ‘api nofoʻanga ‘i Nukuhetulu, ‘o toki leleakiʻi mei ai ki Vaiola ‘i he ‘aho 12/02/2016. Naʻe tali ko au ‘a Sioape Tuʻiono ki hono ‘Eiki ‘i he ‘aho 13/02/2016 ‘i he falemahaki Vaiola. Ko e tā ‘oku ongo ki he fāmili, fonua, Siasi mo e Konifelenisi Kakato. Ko ‘eku manatu melie ki he tangata ni—naʻa ne fotu ngofua ‘i he feohi mo e kau tangataʻeiki Faifekau. Naʻa ne ‘ofa he ngāue ‘a e Siasi he naʻa ne fakakakato homau ‘inasi misinale 2014-2015. Naʻa ne tauhi ki he ‘api ko Fepale mo hoku fāmili, ‘utu mo e meʻalele ‘a e faifekau ‘i he uike kotoa pē ‘o aʻu ai pē ki he ‘aho ni. Ko ‘ene fakaʻamu ke toli hanau tapuaki ki he maama kahaʻu. Kuo mālōlō eni ‘a Sioape ‘i hono taʻu 67 pea ‘oku kei ‘alaha pē ‘a ‘ene ngaahi fai fatongia. Naʻa ne talaloto fakaʻosi ki hono uaifi ‘ofaʻanga mo e fānau kotoa: ko e meʻa ko ē ‘e ‘ilo ai ‘e he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu ‘aʻaku ‘o kapau ‘e ‘i ai haʻamou feʻofaʻaki (Sione 13:35). Himi manako: Ko ‘eku ngāue tuʻukimuʻa ke lau e mālō he ‘Otua, ke tala ‘e ne ngaahi ‘ofa kiate au he taʻu kotoa (Himi 606 v.1)

14. TANIELA FALETAU Ko Taniela Faletau ko e lahi taha ia ‘i ha fānau ‘e toko fā (4) ‘a Maile mo ‘Anaise Faletau. Na’e fā’ele’i ia ‘i he ‘aho 13 Fēpueli 1957. Na’a ne tupu hake ‘i ha ongo mātu’a mo ha fāmili Kalisitiane, pea ne ma’u hoa kia ‘Ana Faletau ‘o ‘i ai ‘e na fānau ‘e toko fā. Na’e fai fatongia ‘a Taniela ma’a e Potungāue Polisi ‘o Tonga (1982-2013). Ko e 2013 na’a ne ma’u ai e monū’ia mālōlō ko ‘e ne ta’u 56, ko e lava ia e ta’u ‘e 31 ‘e ne fai fatongia ma’a e potungāue, fonua mo e pule’anga. Na’e ui ia ke hoko ko e Fakafofonga Konifelenisi, pea ko e Malanga Hoko foki. Ko e ‘aho 10 Novema 2015, ko ‘ene ta’u 58, ko e lava ia ‘e ne fai fatongia ki he fāmili, fonua mo e siasi.

15. ‘AMILANI MOA Tupuʻanga: Na’e fanau’i ‘a Amilani Supilatani ‘Asaeli he ‘aho 4 ‘o Sanuali 1936 kia Viliami Tovo ‘Asaeli mo Mele Letele Pita He ‘i Tukutonga ‘o Tongoleleka Haʻapai. Ko Amilani ko e lahitaha ia ‘i he fānau ‘e toko 9, hoko ko ‘Alilia Lilio Mafileʻo (pekia), ‘Ana Liliumi Sinclair (pekia), Haitelenisia ‘Asaeli, Folau ‘Asaeli (pekia), Faifekau Tevita Tuʻinauvai ‘Asaeli, Samisoni Tanginoa ‘Asaeli (pekia), Penilotu Lelei ‘Asaeli Pea mo Kilisi Taufa Finau. Ako: Ne ako ‘a Amilani he ‘apiako Lautohi ‘o Tongoleleka, pea hu ai ki he kolisi Pilolevu pea hoko ai pe ko e Faiako/Tiuta ‘o e Kolisi Pilolevu. Hili ha ngaahi taʻu mei ai, ne maʻu faingamalie ‘o ne lava mai ki Tongatapu ‘o hu he ‘apiako Tohitapu, Kolisi ko Siaʻatoutai. Fāmili: Naʻe monuʻia ‘a Amilani ‘o mali mo Setaleki Moa ‘o Fahefa. Naʻe fakakoloa ‘aki hona manava ha tofiʻa ‘e toko 4 ko ‘Inoke Moa, ‘Alisi Paea ‘i Latai Taliaʻuli, Popua ‘Akolo pea mo Sisilia Laukau Kaufusi mo e makapuna ‘e toko 15. Pea naʻe ‘i ai mo e foha ohi ko Penisimani Suli Moa. ‘I he lava ‘a e feinga ako ‘a e ongomatuʻa´ ni mei he Kolisi ko Siaʻatoutai, naʻa´ na kamata ngāue maʻa´e Siasi Uesiliana Tauʻataina ‘o Tonga mei he ngāue Faka-Setuata ‘o aʻu ki he ngāue Faka-Faifekau mei he taʻu 1983 ‘o mālōlō he taʻu 1997. Ko Amilani ne kau ‘i he kau fuofua fefine Malanga he Siasi Uesilsiana Tauʻataina ‘o Tonga. Pea neongo naʻe ‘i ai ‘a e faingataʻa naʻe hoko lolotonga ‘a e taimi naʻa´ na fakahoko ngāue Fakafaifekau ai´, ka naʻe ‘ikai ko ha meʻa ia ke tuku taula ai a ‘ene kei tōtōivi ke ngāue ki he Siasi´ mo ‘ene moʻuiʻaki ‘a e ngāue maʻa´e ‘Eiki ko Sisu Kalaisi. Konifelenisi 93 | 17

Naʻa´ ne maʻu faingamalie ke kei hoko atu pe ‘ene tokoni he Siasi´ ko e fefine malanga mo e hiva. Ko e Tauhi ‘aho he Kalasi ‘Aho, mo tokoni ki he Potungāue ‘a Fafine ki he ngaahi fiemaʻu. Ko e Fakahinohino ‘i he Akotapu, Taki ki he fakahoko Kaluseti, kau ki he Lotu Hufia ‘a e Fonua, pea naʻa´ ne manako ke hiva he ngaahi maʻuʻanga kelesi, ‘io ko e punake ki he falelotu Senituli, ke tauhi ‘a e ngaahi maʻuʻanga kelesi ‘i he ui ui matangi ki he Laumalie Maʻoniʻoni, ke fakamafanaʻi ‘a e maʻuʻanga kelesi ko ia, tautau tefito ki he houa pongipongi he 5 hengihengi, kuo kamata ‘a e hivehiva ‘a Amilani ‘i Saione Fakamanatu ‘o e Senituli ‘o e Lotu. ‘Ikai ngata he ‘ene fua fatongia he Siasi, ka naʻa´ ne toe tokoni ki he ngaahi fatongia ‘a e fonua´ mo e fāmili´ foki. Ko hono taleniti leaa´ naʻe hā pe ‘i he Fale ‘o e Houʻeiki, pea mo e Fale ‘o e Siasi. Ko e fefine naʻa´ ne talenitiʻia ‘a Amilani, pea ko hono ngaahi taleniti´ naʻa´ ne ngāue ‘aongaʻaki ‘o aʻu ki heʻene pekia. Ko hono taleniti hiva´ naʻa´ ne maʻuloto ai ‘a e ngaahi Himi ‘a e Siasi Uesiliana Tauʻataina ‘o Tonga. Ko ‘ene veesi manako: Loma 6:6 pea mo ‘ene Himi manako 502.

16. PENISIMANI LOSELI LATU Tupuʻanga: Naʻe faʻeleʻi ‘a Penisimani Loseli Latu ‘i he 1 Sepitema 1948 pea ko e 1:00pm ‘o 26 ‘Epeleli, 2016, naʻa ne tali lelei ‘a hono ui maʻoniʻoni. Naʻe tupu ‘a Penisimani ‘i he tangataʻeiki ko Solomone Vainimala Latu ‘o Haʻano mo Kolovai mo e fineʻeiki ko Losana Saunaleva Tupou Latu ‘o Holopeka mo Koulo, Haʻapai. Naʻe foki mai pe ‘a e tangataʻeiki ‘a Penisimani mei Solomone mei he kongakau sotia tauʻuta ‘a Tonga naʻa nau lava atu ki he tau lahi hono 2 ‘a mamani, ko e 1941-1944 nai. Pea mālōlō mai ‘a e tangataʻeiki mei he sotia ‘o feohi taimi siʻi pe mo Penisimani pea ne siʻi folauhola ‘oku kei lau mahina nai pe ‘a Penisimani. Ko e siʻi taha ‘eni ‘i he fānau ‘e toko 3. Pea ko e kiʻi ‘ulutefua foki. Ko e lahi taha ko ‘Akanesi Latu Kulitapa, Feauini Latu Veikoso mo Penisimani. Talu mei he ‘aho ko ia mo e umoumataha ‘a e fāmili ‘o e tamai mo e faʻē ke kaufakiʻi ‘a e moʻui lōnima ‘a e tamaioʻeiki tupu mei he mole ‘a e tamai tupuʻanga ‘oku kei valevale. Naʻe tofiʻaʻaki ‘e ha kui ko Houpi Tuputupu mo ‘ene tama ko Sione Tuputupu ‘a Penisimani ke na kaveinga ngāueʻaki ke teuʻi ki he tangata kakato ‘i ha kuonga naʻe masivesiva e nofo pea fusimoʻomo mo feʻamokaki. Ako: Naʻe hū ‘a Penisimani ki he lautohi ‘a e Puleʻanga ‘i Fatai. Naʻe manatu lelei ‘a Penisimani ko ‘ene faiako Kalasi 1 ko Tule Tuʻinauvai ‘o Nukunuku. Naʻa ne hoko mei ai ki he Ako Lotoloto ‘i Houma pea ne lava mei ai ki he Kolisi ko Tupou ‘i he 1965-1968. Naʻe Tokoni Matapule Lahi ‘a Penisimani ‘i he taʻu ko ‘eni pea hoko ko e Maamaloa Mateaki Liʻoa. Naʻa ne hoko mei ai ki he Ako Maʻolunga ko Tupou mei he 1969-1973 ‘o ne hoko ai ko e Kapiteni (Dux) ‘o e ‘Apiako ‘i he taʻu 1973. Naʻe hoko atu leva ‘ene feinga ako lolotonga kuo ne kamata ngāue ‘i he Potungāue Ngāue mo e Fanga kiʻi Ngāue iiki ki he Griffith University of Brisbane ‘i ‘Aositelelia ‘i he 1985-1988 ‘i hono fakaʻilonga ko e Bachelor in Business Administration. Fāmili: Naʻe maʻu hoa ‘a Penisimani Loseli Latu kia Silia Nau Lole ‘o Teʻekiu mo Foʻui. Naʻe ai e kiʻi fānau ‘e toko 4, ko e lahi taha ko Feʻao mo e toʻa Teu ki moana Latu kuo ne pekia, Solomone Latu, Losana Saunaleva Tupou Latu jr pea mo Mele Paea Latu jr, mo e kiʻi mokopuna ‘e toko 3 ko Penisimani Latu jr, Feʻao moe Toʻa Folauhola ‘i Lucien Desprat Latu jr, pea mo Sisilia Nau Latu jr. Ko e pekia ‘eni ‘a Penisimani kuo kakato hono taʻu 67 mo e mahina ‘e 7. Tuʻunga Fakalotu: Ko Penisimani ko e tangata Malanga Hoko ‘i he ‘aho 28 ‘o Maʻasi 2001. Ko e tokoni tauhi ‘aho ia pea ko e tangata naʻa ne mamahiʻi ‘a e hiva he naʻe ‘ikai ke leʻo lelei ka naʻe fiefia pe ke hiva pea ko ‘ene ngaahi talanoa “leʻoua pe kae fai pe”. Ko e Sekelitali Lahi ia ‘a e Talasiti Siasi ‘o Lakepa talu mei he langa ‘o e falelotu ni ‘i he 2000 ‘o aʻu mai ki he ‘aho ni. Naʻe fokotuʻu ia foki ke hoko ko e fakafofonga ki he katoanga Konifelenisi ‘a e Siasi pea toe hoko foki ko e memipa ia ‘i he Komiti Konifelenisi ‘a e Siasi. Manatu Melie: Ko e tangata melie ‘eni, naʻe ‘ikai ‘aupito pea mole ke mamaʻo haʻane loto ke talaki kuo ne lava ha meʻa. Naʻe loto ke fai fakalongo pe ‘ene ngāue ke toki tala pe mei he ola ‘ene ngāue ‘o ‘ikai ko e lea. Hange ko e lau ‘a e paloveape ‘a e tangata ko Hunter, “Deeds not words”, Lea pe Ngāue. Potu Folofola Manako: Saame 19:14. Himi Manako: 514.

17. SELA KAKALA HAVEA Tupuʻanga: Naʻe fanauʻi ko Sela Kakala Fukofuka, ko e siʻi taha he fānau ‘a Tevita Tai Fukofuka mo Luʻisa Siufanga Fukofuka ‘o Tatakamotonga mo Pelehake ‘i he 14 Mē 1958 pea ne pekia ‘i he 28 ‘Epeleli 2016, ‘i hono taʻu 58. Fāmili: Naʻa ne maʻu husepaniti kia Tevita K. Havea ‘i he ‘aho 22 Tisema 1987 ‘i Nafualu. Naʻe fakakoloa kinaua ‘i Fisi ‘aki ‘a Jean Rowlyna UiNaki Havea mo Feʻaomoelotu Havea lolotonga ‘ena ngāue ‘i he Pacific Theological College ‘i Suva. Ako: Naʻe kamata ‘ene feinga ako ‘i he Lautohi Puleʻanga ‘i Tatakamotonga. Naʻe hū mei ai ki he Kolisi ko Kuini Salote ‘i he 1970 – 1975 pea ki he St Mary High School ‘i he 1976. Naʻe hiki ki Siteni ‘o fai ‘a e ngaahi feinga 18 | Paenga ‘o e Konifelenisi kehekehe pea hoko atu ai ki he Univesiti ‘o Siteni (University of Sydney) ‘o lava ai ‘a e Bachelor of Arts (1985) mo e Master of Arts (1987). ‘I he 1989-90, naʻa ne maʻu ‘a e faingamālie ‘i he fengāueʻaki ‘a e Potungāue Ako ‘a e Puleʻanga Tonga mo e Vaʻa ki Muli ‘a e Puleʻanga Falanise, ke fai ‘a e fakatotolo ‘i Bourdeux mo Eulope (Vatikano ‘i Loma) ‘i he ngaahi lekooti ngāue ‘a e kau Misinale Falanise naʻe ‘omi ‘a e Lotu Katolika ki Tonga ni. Ko kinaua naʻe fai ‘a e fekumi- fakatotolo, naʻe talaʻofa ke na ngāueʻaki ‘ena fakatotolo ki haʻana PhD. Naʻe lava ‘a e ngāue pea hoko atu ‘a e tokoni ‘a e Puleʻanga Falanise ‘o maʻu ai ‘a e PhD ‘a Caroline Duriez-Toutain pea paaki ‘ene Thesis, Presence Et Perception Marists a Tonga 1840—1900. Naʻe ‘ikai maʻu ‘a e faingamālie tatau ‘e Sela mei he Potungāue Ako ‘a e Puleʻanga Tonga, pea ne siʻi feinga noa ai pē. Naʻe lesisita mo Kaniteiti ki he PhD ke fakakakato ‘ene feinga ‘i he University of Lancaster ‘i Ingilani (2000), ka koeʻuhi naʻe feʻunga pe ivi fakapaʻanga mo e ako ‘a e hoa, naʻe toe tuku ai. Naʻe toe lesisita ke fakaʻosi ‘i he Univesiti ‘o e Pasifiki Tonga (2013), pea ne pekia ‘oku teʻeki ke fakakakato. ‘Asili ai he naʻe fika 2 ‘ene feinga ako ki heʻene tauhi hono fatongia ki he husepaniti mo e Siasi. Naʻe kamata ngāue ko e faiako ‘i he Lesoni Siokalafi mo e Hisitolia ‘i he Ako Maʻolunga ‘o Tonga ‘i he 1987. ‘I he kamata ‘a e Polokalama Ako BD ‘i Siaʻatoutai ‘i he 1989, naʻe kau ‘a Sela he kau faiako ‘i he Histolia ‘o e Lotu ‘i he Pasifiki mo e Fakalelei Lotu (Katolika mo e Palotisani). Naʻe muimui ‘a Sela ‘i he feituʻu kotoa naʻe hikihiki holo ai ‘a e hoa, mei Siaʻatoutai (1988 – 1995) ki ‘Amelika ‘i he Perkins School of Theology (1995—1997), ki he University of Sheffield, England (1997—2003), pea na foki mai ‘o afe ki he Pacific Theological College (2003—2009). Lolotonga ‘ena ‘i PTC, naʻe ngāue ko e Tutor ‘i he Politiki mo e Hisitolia ‘i he Univesiti ‘o e Pasifiki. ‘I heʻena foki mai ki Tonga ki he lakanga Sekelitali Lahi ‘i he 2009, naʻe foki mai ‘a Sela ‘o hoko atu ‘ene ngāue maʻa e Univesiti ‘o e Pasifiki ‘i Tonga ni, ‘o aʻu ki he kamata ‘ene puke ‘o aʻu ai pē ki heʻene pekia. Naʻe kei tuʻu hono hingoa ‘i he kau ngāue ‘a e Univesiti ‘i he Campus Tonga, neongo naʻa ne lolotonga Study Leave ko e feinga ako ai pē. Naʻe fiefia ke fakalakalaka ‘ene moʻui fakalotu ‘i he ngaahi Lakanga kotoa ‘i he Siasi, pea taʻu lahi ‘ene Fakafofonga Fili maʻa Tongatapu ‘i he Konifelenisi. Ne toutou kole ‘a Sela ke kau muʻa ‘i he Kanititeiti Faifekau, ka naʻe teʻeki ke ‘i ai ha fakakaukau ke ma fakatou ngāue faka-Faifekau he taimi tatau. Naʻe faifekau ‘a e hoa kae fua ‘e Sela ‘a e kavenga ‘o e fatongia mei heʻene ngāue. Naʻe ‘i ai hono mafai lelei ki he ngaahi fiemaʻu makehe ‘a e Siasi naʻe ‘ikai lava ‘e he husepaniti. Naʻe afe maʻu pē hono loto ki he ‘ofa mo e tokangaekina ‘o e fānau tupu faingataʻaʻia mo ‘ikai ke lava lelei ‘enau ako. Naʻe tokolahi ‘a e fānau, ‘oku ‘ikai te u ‘ilo kinautolu, ka naʻe fakamole kakato ‘e Sela ‘ene vahenga ‘i he USP ke totongi ‘enau ako ‘i he ngaahi akoʻanga kehekehe. Naʻe hoko mo e fakangatangata ‘ene lava holo, pea ne ‘omai e fānau ‘a e ngaahi kaungaʻapi ‘i homau kauhala ‘i Kolomotuʻa ke tokoni ki hono fai ‘enau home work he lolotonga ‘a e uike, pea mo e Tokonaki ‘i he Kids Club ke akoʻi ki he ngaahi meʻa kehe ‘o e Hisitolia ‘o Tonga. Naʻa ne faʻa ‘ave kinautolu ki he ngaahi feituʻu faka-Hisitolia ‘i Tonga ni he Tokonaki fakaʻosi ‘o e Mahina. Naʻa ne fakakaukau ko ‘ene homework centre (naʻe ui ko Ala Mai ho Nima Sīsū) ko e konga ia ‘o e polokalama ‘a e Siasi Fakakolo ‘o Kolomotuʻa maʻa e toʻutupu ‘a e Siasi mo e Ako Faka-Kalisitiane ‘a e fānau ‘i homau kauhala ‘i he Hala Siuʻilikutapu. Naʻe fai atu ‘o tupu tokolahi, pea kau mai mo ha niʻihi mei he ngaahi feituʻu kehe. Naʻe loto ke tokoni ki he Siasi ‘i ha fokotuʻutuʻu ke ‘i ai ha ‘api ke tauhi ai e fānau liʻaki mo liʻekina. Mahalo ‘oku ‘uhinga ke toki fai atu ia ‘e ha niʻihi kehe, ‘i ha taimi kehe. Ka ko e fakakaukau ko e fakalahi ‘o e Ala Mai ho Nima Sīsū mo e Kids Club. Ko e ngaahi mahina fakaʻosiʻosi ‘ene moʻui naʻe toki hā ai ‘a e ngaahi koloa lelei mo lahi naʻe ‘iate ia. Naʻe hangē kuo ‘i ai ha leʻo ‘o e Tohi Saame mo e Tohi Himi ‘i homau lotofale, tautautefito ki he hengihengi ‘aho. Naʻe ne fakapapauʻi, ko ia ‘e mate, ka ‘e ‘ikai ke mate ko ha taha angahala—’e mate ko e toko taha kuo fakatonuhia ia ‘e he ‘Otua. Ko e konga lahi ‘ene fononga fakaʻosiʻosi ko e mape ia. Naʻe manako makehe ki he Himi 406 mo e 549. Pea ko e Saame 150 mo e ngaahi talaloto ‘a Siope naʻa ne ‘olunga ki ai ‘i hono ngaahi mōmeniti fakaʻosi. Pea ‘i heʻene tukuange ‘ene moʻui—naʻe mahino, kuo ne ikuna ‘a e Tau ‘o e Tui Pikitai. He ko e tau ko ia, naʻa ne ‘ilo pau, ko e mate pe ko e moʻui, ‘oku ikuna kotoa pe, ‘i he ‘Eiki, ‘i heni mo e moʻui kahaʻu.

18. SIOSIUA HOLITEI FONUA (TAUʻATEVALU) Tupuʻanga: Na’e fanau’i a Siosiua Holitei Fonua ‘i he ‘aho 9 Sune 1937 pea na’e pekia ‘i he ‘aho 23 ‘o Mē 2016. Ko e kakato ia hono ta’u 78 mo e māhina ‘e 11. Ko e fika ua ia ‘i he fānau ‘e toko fā ‘a Faifekau Samiuela Manitisa Fonua pea mo Sioana ‘Ungatea Fonua: Faifekau Penisimani Tavalu Fonua (pekia), Siosiua Holitei Fonua, Faifekau Kalisitiane Fekau’aki Kofe Fonua (ko e Faifekau mālōlō), mo Faifekau Sione Hikaione Fonua (pekia). Na’e ‘i ai mo e ongo tuofāfine ne ohi fakataha mo e fānau tangata koeni, ko Fetu’u Ma’u Sikaleti pea mo Sesuluni Fifita. Ko e ongo mātu’a ‘a Samiuela ko Faifekau Kalisitiane Fonua ‘o Fo’ui pea mo ‘Emeline Palu Fonua ‘o Koulo Ha’apai. Ko e Konifelenisi 93 | 19 ongo mātu’a ‘a ‘Ungatea ko Faifekau Sione Havea mei ‘Utui pea mo Lākai Valu ‘o ‘Utulau. Na’a ne fakamatala mai kiate kimautolu na’e fakahingoa ia ‘e he ‘ene kui ko Faifekau Sione Havea he na’e fanau’i ia he ‘aho ne fakamanatu ai e ‘aho fakahifo ‘o e Kuini ‘o Pilitania pea ko e ‘aho mālōlō fakafonua eni. Ko e ‘uluaki ta’u ‘e ua ‘o ‘ene mo’uʻi na’a nau ‘i Niuafo’ou ai he ngāue ‘ene ongo mātu’a mo hono ta’okete mo e tuofefine ko Silivia Havea (‘Atiola) pea na’e fanau’i ai foki mo Kalisitiane. Fāmili: Na’e mali ‘a Siosiua Holitei Fonua mo ‘Aneti Vi ‘o Pangai, Ha’apai mo Kolomotuʻa he ‘aho 16 Tisema 1966 ‘i ha mali māhanga mo hono ta’okete ko Penisimani mo Lesieli Saafi. Na’e fakakoloa ‘aki kinaua ha fānau ‘e toko fā: ko e lahi ko ‘Ana Heti, ‘oku mali mo Matafonua ‘a Fotu Veikune, hoko ‘a Lākai Fonua, Salote Mapu’aho Vuki pea mo Lokeen Hemoata ‘oku mali mo Teukihelotu Malafu. ‘Oku ‘i ai e fanga makapuna ‘e toko 9: ko ‘Elenoa, Siosiua Alo, Jonathan pea mo Latu’ila Tonga Veikune, Amanda Joy Vuki, pea mo JoAnne, Rachael, Annette pea mo Sosina Malafu. Na’e ‘i ai foki mo e fānau ne ohi ‘o tutupu fakataha mo ‘ene fānaʻu he ngaahi vaa’i taimi: ko Sione Fifita Tupou, Siniti Tupou Selui, ‘Elikoni Tupou pea mo Kilioni Fifita. Ako: Na’e hū ki he Akoteu ‘a Nuku’alofa he ta’u 1942 pea na’e sivi mei ai he 1947 ‘o lava ki he ‘Apiako Matematika ‘i he 1948. ‘Oku ne manatu na’e vili ‘ene faiako ko Saia Tu’ipulotu ke sivi ki he ‘apiako ni pea loto ki ai ‘ene ongo mātuʻa ke ‘i ai ha taha ‘i he‘ena fānaʻu ‘e ako ‘i he ako ‘a e pule’anga. Na’a nau lava toko tolu, mo ‘Akosita Heimuli Fineanganofo mo Simione Tukia mei he Akoteu ‘a Nuku’alofa pea nau kau ai ki he kalasi ‘a e 1948. ‘Oku kei toe ai he ‘aho ni ‘a Vake ‘Aho, Simione Tukia, Clive Edwards mo Edgar Tu’inukuafe. ‘I he ta’u 1954, na’e ma’u faingamalie ke ako ‘i he Auckland Boys Grammar School ‘i ‘Aokalani, Nu’usila. ‘I he ta’u 1956, na’e hu ki he Massey College (‘Univesiti ‘o Massey) ʻi Palmerston North ‘o ma’u ai hono faka’ilonga Diploma ‘i he Ngoue ‘i he 1958 (Ko e ta’u eni ne mālōlō ai ‘enau tangata’eiki, Faifekau Samiuela Manitisa Fonua). NGāue: Na’e kamata ngāue ‘i he ‘aho 6 ‘Epeleli 1959 ‘i he Potungāue Ngoue ko e Technical Officer Grade 2. Naʻa ne fakamatala ko ‘ene ngāue na’e fai ko ‘ena ō mo e tangata ko Sione Pese ki he ngaahi kolo mo e ‘api ‘uta he vahe Hihifo ‘o kumi ‘a e manukainiu ke faka’auha. Naʻa na mohe pe he ngaahi fale kautaha pea na kai pe he ‘ofa ‘a hona ngaahi kainga he ngaahi tukuikolo mo hona ngaahi maheni he faikava. ‘I he 1963-64, na’e fokotu’u ke tokoni kia Masao Soakai ‘i he lakanga ko e Rural Broadcasting Officer. ‘I he 1965-67, na’e kau ki hono fokotu’u ‘a e va’a tō niu ‘a e Potungāue Ngoue pea na’e ngāue ‘i Vava’u he ngaahi ta’u ko eni. Na’e foki mei Vava’u ‘o ngāue he va’a ‘a e Potungāue Ngoue ko e Audio-Visual Aid Centre ko ‘enau teuteu e ngaahi naunau tokoni faiako ma’a e kau faiako ‘o ‘osi mei ai he 1973. ‘I he 1973 na’e hoko ko e fuofua ‘Etita Tonga ‘a e Kalonikali Tonga ‘o a’u ki he 1976. ‘I he 1977, na’e hoko ko e Pule Polokalama (Controller of Programs) ‘i he A3Z pea naʻa ne toe fakahoko ‘a e fatongia ko hono tokanga’i ‘a e ongoongo mo e sipoti (News, Current Affairs and Sports). Na’e mālōlō mei he A3Z he 1986 ‘o ne ngāue ‘i he ‘Ofisi ‘a e Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga mei he 1986-1993 ko e ‘Ofisa Fetu’utaki. Na’e poaki he 1993 ke nofo ‘o tauhi ‘enau fa’ē pea ‘i he 1996, na’e kole ia ‘e he Ta’ahine ko Pilinisesi Salote Mafileʻo Pilolevu Tuita ke tokoni ki he ngaahi ngāue ‘i he kautaha Tongasat. Ko ‘ene pekia ko enʻi naʻa ne kei fakahoko ‘a e ngaahi fekau ‘a e Ta’ahine. NGāue he Siasi: Na’e malanga hoko ‘i he ta’u 1964. Na’e fuofua hoko ko e fakafofonga konifelenisi ‘i he ta’u 1970. Na’e taki kalasi misinale, faihiva pea naʻa ne ngāue mālohi mo mateaki ‘i he ki’i siasi ni, kau ai ‘a ‘ene kei fakahoko ‘ene fakaafe uikelotu ko e talu ‘ene pole ki ai ‘oku kei tamasi’i ‘i he ‘eke ‘e he Faifekau ‘o e ‘aho ko ia pe kohai te ne lava ke ngaohi ha me’atokoni koe’uhi ko e Faifekau ne ‘a’ahi mai mei Houma ki he uikelotu pea naʻa ne kaila hake ‘koau’, ‘oku ne fakafuofua na’e ta’u 6 he taimi ko ia. Ko ‘ene pekia ko eni ko e taha ia ‘o e toko valu ko e kau talasiti lahi ‘a e Siasi. Ko e sea ia ‘o e Komiti Paloti Fili Palesiteni pea ko e memipa ‘o e ngaahi komiti ko ‘eni: Konifelenisi, Fetu’utaki mo e Pulusi Tohi, Poate ki Muli, Konisitutone mo e Koloa, Sia’atoutai, Pa’anga. Naʻa ne kamata foki e Komiti Taulama. Ko e taha ‘ene ngaahi ngāue ko ‘ene tokoni ki hono liliu ki he lea faka-Pilitania ‘a e Konisitutone ‘a e Siasi ke ngāue’aki ‘i he ngaahi fatongia fakalao ‘a e Siasi. Naʻa ne fakamatala kiate kimautolu ‘a ‘ene ngaahi ngāue ‘e ni’ihi ka ‘oku tuku kiate kinautolu ‘oku nau mea’i lelei ange ia ke nau toki vahevahe. NGaahi manako: Na’e kau ki he kau tangata na’a nau kamata ‘a e kalapu Fōfōʻanga pea ko ‘ene manatu ki he ngaahi ‘aho ko ia, na’a nau faikava he ‘api ‘o Saimone Koloamatangi ‘i Fanga pea na’e ‘i ai e fale na’e lava ke nau fakatātāupe pe honau va’e ki tahi mo inu kava mo tāme’alea. Na’e fokotu’u ‘a e kalapu ‘Initia ‘i he 1978 ‘i homau ki’i fakafaletolo, ko e feitu’u ke nau fakataha mai ‘o inu kava mo hiva mo talanoa. Na’e manako ke hiva ‘a e ngaahi hiva kakala pea tā ‘a e me’alea. Naʻa ne fa’a faʻu e ngaahi hiva ‘a e kalapu pea ‘i hono ngaahi ‘aho faka’osi ko ‘ene fiefia tahʻa ke fanongo ki he hiva mo tā me’alea hono fanga makapuna. Fonua: Na’e fakanofo ia ki he hingoa ko e Tau’atevalu ‘i he 1988, ko e hingoa na’e ‘ai ki he kau tangata na’e uho ‘aki ‘enau mo’ui ‘a e fua kavenga mo e fai fatongia ki he houʻeiki mo e kakai, ‘io naʻa ne laukau’aki ha lava lelei ha fatongia ‘o e kainga ki Fale Lahi. Ko e ki’i tangata’eiki na’e fakalaulaunoa ki he Ta’ahine ko Pilinisesi Salote Mafile’o Pilolevu Tuita pea mo e Tama Pilinisi Kalauni, ko e kau pilinisi kalauni eni ‘e 3 kuo ne fakahoko fatongia ki ai. ‘Isa, telia naʻa te ngututamulea, tuku pe ke fakakakato ‘e he Mafimafi ‘a e fakamatala ni. 20 | Paenga ‘o e Konifelenisi

Ko e foha na’e ‘ofa ‘i heʻene faʻe mo muimui holo pe ai, he na’e ‘alu hono ta’okete mo e ongo tehina he ngāue he lotu kae nofo pe ‘i ‘Utulau mo ‘enau fine’eiki. Ko e ta’okete mo e tehina tōnunga, ko e husepaniti mo e tamai ‘ofa, na’e ‘ikai ke mau fanongo ki hano le’o ‘i ha’ane ‘ita ka na’e le’olahi ange ‘ene fakalongolongo ‘i ha tafulu mo ha kaila. Ko e kui ‘ofa naʻa ne feinga ke fakakakato ‘a e fatongia tamai mo fa’ē kiate kimautolu hili e mole ‘emau fa’ē he ta’u eni ‘e 11. Ko e tangata’eiki na’e feinga ke fakaai ‘a e fiema’u ‘a e kakai ‘o e kolo ‘i ha’anau ngaahi fiema’u ‘o a’u ai pē ‘ene faka’atā hono ‘api tukuhau ke nofo ai hono kainga. Ko e taki ‘i homau ki’i fāmili mo e fonua ka ko e sevāniti kia hou’eiki mo e siasi, ‘io ko e tamaio’eiki ‘a e ‘Eiki ko Sisu Kalaisi. Folau ā, si’emau tamai, tauange ke ke toka ‘i he nonga ‘oku palomesi kiate kinautolu kuo nau ikuna!

19. SILIVIA HAVEA ‘ATIOLA Tupuʻanga: Naʻe fānauʻi ʻa Silivia Havea ʻAtiola ʻi he ʻaho 15 ʻo Tisema, 1929 ʻi he ʻOtu Motu Solomone. Ko e lolotonga eni ʻoku ngāue faka-Misinale ai ʻa ʻene ongo Matuʻa, Faifekau Paula Havea ʻo ʻUtui, Vavaʻu pea mo Kolomotuʻa, pea mo ʻIlaisaane Mosiana Havea ʻo Lotofoa pea mo Faleloa, Haʻapai. Ko Silivia ko e fika 6 ia ʻi he fānau ʻe toko 11 ʻa e ongomatuʻa ni, ʻa ia ko (1) Kinikinilau (2) ʻAmelia Havea Kongaika (3) Mele Havea (4) Sela Havea (5) Laumanu Havea (6) Silivia Havea ʻAtiola (7) Kaveinga Havea (8) Lavinia Havea Molitika (9) Seli Havea (10) Sione Havea pea ko e siʻisiʻi ko Tevita Barakana Havea. Koeʻuhi ko e faingataʻa pea mo e ngaahi pole ʻo e tauhi ʻo e fānau tokolahi ʻi he ʻOtu Motu Solomone lolotonga ʻa e 1910 - 1930, naʻe pau ke fetuku mai e tokolahi ʻo e fānau ʻa Paula moMosiana Havea ‘o vahevahe holo ʻi hona ngaahi fāmili. Koeʻuhi ko e mahaki fakaʻauha naʻe tō ʻi Solomone, naʻe fakafoki mai ʻa Silivia ki Tonga ni ʻo tuku ʻi heʻene ongo kui ko Faifekau Sione mo Lakai Havea, ʻi Nafualu, lolotonga ʻoku Tiuta Lahi ʻa Sione Havea ai. Ko Silivia naʻa ne siʻi tokoni lahi ki hono tauhi ʻa e tangataʻeiki ʻo aʻu pē ki heʻene pekia. Naʻe hili ʻa e malōlō ʻa Sione Havea, naʻe siʻi ʻave leva ʻa Silivia ʻe hono mehikitanga ko ʻUngatea Havea Fonua pea mo hono hoa ko Faifekau Samiuela Fonua, pea nau hiki leva pea mo Silivia ʻo ngāue fakafaifekau ʻi Niuafoʻou, ʻo siʻi tokoni lahi ai ki hono tauhi ʻo e kiʻi fānau ʻa Samiuela pea mo ʻUngatea. Ako: Naʻe toki hu ʻa Silivia ʻo ako ʻi hono taʻu hongofulu-mā-ua (12) ʻi he akoteu ʻi Nafualu. Naʻe toki hu mei ai ki he Kolisi Kuini Salote pea ʻoku ʻiai ʻa e fakafuofua naʻe kii lahi ʻa Silivia ia ʻi hono toʻuako koeʻuhi ko e kiʻi tomui ʻene hu ʻo ako. Naʻe hili ʻene ako ʻi he Kolisi Kuini Salote naʻa ne kiʻi hu leva ʻo ako ngāue faka-neesi ʻi he ʻapiako neesi ʻi Vaiola Motuʻa. Fāmili: Naʻe kamata ngāue ʻa Silivia ko e Faiako ʻi he Akoteu ʻa e Siasi ʻi Nukuʻalofa. ‘I Siulai ʻo e 1953, naʻe mali ai ʻa Silivia pea mo Mosese Liongitau ʻAtiola ʻo Hofoa, Longolongo mo Kolomotuʻa. Naʻe tupu mei he ongo kiʻi matuʻa ni ha fānau tangata ʻe toko 5, ʻaia ko Mosese Lata-he-Lotu ʻi Muli, ʻAlifeleti Dixon, Kelepi ʻEfalata Likio, Maikeli ʻOfa ki Tonga pea mo Siaosi Liuaki he Ngāue ʻAtiola. ʻI he taimi naʻe fakahoko foʻou ai ʻa e fāmili, ʻoku faiako ʻa Silivia ʻi he Akoteu ʻi Nukuʻalofa ka e faiako ʻa Mosese ʻAtiola ʻi he Akoteu ʻa e Siasi ʻi Pea. ʻI he hili ʻa e fakahoko ʻa hona kiʻi fāmili foʻou, naʻa na hiki atu leva ʻo faiako Tiuta ʻi he Kolisi ko Tupou ʻi Toloa. Lolotonga ʻenau ʻi Toloa, naʻe fānauʻi ai ʻa Mosese Lata-he-Lotu ʻi Muli ʻi he taʻu 1954, pea mo ʻAlifeleti Dixon ʻi he taʻu 1956. ʻI he 1958, naʻe hiki atu ʻa e ongo matuʻa ʻo ako Faifekau ʻi he Kolisi Siaʻatoutai ʻi Nafualu pea fānauʻi ai ʻa Kelepi ʻEfalata Likio ʻAtiola. Naʻe ui ʻe he Konifelenisi ʻa Mosese pea mo Silivia ke na hiki atu ki Niua Toputapu ʻo ngāue ʻi he kiʻi Akoteu ʻa e Siasi´ ʻi Vaipoa, Niua Toputapu. ʻI he lolotonga ʻena ʻi Niua Toputapu, naʻa na tokoni lahi ai ki hono fokotuʻu ʻo e Kolisi Ako Lotoloto ʻa e Siasi´ ‘i Hihifo´. ʻI he 1961, lolotonga ʻena kei ngāue ʻi Niuatoputapu, naʻe fānauʻi ai ʻa Maikeli ʻOfa ki Tonga ʻAtiola. Naʻa na hiki leva pea mei Niuatoputapu ki Kolonga ʻo fokotuʻu ai ʻa e Kolisi Moʻunga ʻOlive. ʻI he lolotonga ʻena ngāue ʻi he Kolisi Moʻunga ʻOlive, naʻe fānauʻi ai ʻa Siaosi Liuaki he Ngāue ʻi he taʻu 1964. Lolotonga ʻa e ngāue ʻa ʻAtiola pea mo Silivia ʻi Niuatoputapu, Kolonga pea mo e Kolisi Mailefihi Siuʻilikutapu, naʻe tanaki mai ai ki hona kiʻi fāmili ha ngaahi ʻofefine ʻa ia ko Finau Makoni (Sinipata), Fono Pongi (Folau), ʻIlaisaane Maʻake (Tupouniua) pea mo Alison Hilder (Tuʻiʻonetoa), ʻo nau hoko pe ko e fanga tuofafine ki he kiʻi fānau ʻa Silivia pea mo Mosese ʻAtiola. ‘I he ʻaho ni, ʻoku ʻiai ʻa e fanga makapuna ʻuluaki ʻo Silivia ʻe toko 38 pea mo e makapuna ua ʻe toko 19. Ngāue: Naʻe kamata ngāue foki ʻa Silivia ʻi he Falemahaki Vaiola Motuʻa ko e Neesi Akoako kimuʻa ia pea ne mālōlō mai ʻo hoko ko e faiako ʻi he Akoteu ʻi Nukuʻalofa. ‘I he 1970 tupu, naʻe hiki atu ai ʻa Silivia pea mo ʻAtiola ki Vavaʻu ʻo ngāue ko e Tiuta Lahi ʻi he Kolisi Mailefihi/Siʻulikutapu. ʻI he taimi ko ia, naʻe ngāue ai ʻa Silivia ko e Tiuta ʻo faiakoʻi ʻa e Lesoni Tauhi ʻApi ʻo fakatefito ʻene faiako ʻi he kuki pea mo e tuitui ki he fānauako fefine Siuʻilikutapu. Naʻe siʻi lolotonga ngāue ʻa e ongo matuʻa ko e Tiuta Lahi ʻi he Kolisi Mailefihi/Siuʻilikutapu ʻi Vavaʻu pea hoko ai ʻa e Pule Maʻoniʻoni ʻa e ʻOtua ki he Husepaniti pea mo e Tamai ko Mosese Liongitau ʻAtiola ʻi ʻAokosi ʻo e taʻu 1976 ʻi he Falemahaki Vaiola ʻi Tongatapu. Ko e meimei kakato eni ʻa e taʻu ʻe 40 ʻa e fononga mai ʻa Silivia ko e siʻi uitou. Konifelenisi 93 | 21

Naʻe hili ʻa e malōlō ʻa e tangataʻeiki naʻe kole ai pē ʻe he Faifekau Pule Ako ʻo e Kolisi Mailefihi/Siuʻilikutapu, Samiu Tupou ke hoko atu ai pe ʻa e faifatongia ʻa Silivia ʻi he Kolisi ʻo aʻu ai pe ki he taʻu 1979 ʻa ia ko e taʻu eni naʻe fakakaukau ai ʻa Silivia ke ne siʻi foki mai aa ki Tongatapu ke fakataha pea mo e toenga ʻo ʻene kiʻi fānau ʻa ia naʻa nau lolotonga ngāue pea mo ako ʻi he Kolisi ko Tupou pea mo e Ako Maʻolunga ko Tupou. Naʻe koloaʻia ʻa Silivia pea mo ʻene kiʻi fānau ʻi he ʻofa lahi ʻa e tokoua ʻo ʻAtiola ko Samiu Holani ʻo foaki ange ʻa e kiʻi konga kelekele ʻo nofo ai pe ʻa Silivia ʻo aʻu ai pe eni ki heʻene mālōlō. Ngāue: ‘I he 1980, naʻe kamata ai ʻa e ngāue ʻa Silivia ʻi he Kolisi Kuini Salote ʻo faiakoʻi ai ʻa e lesoni Tauhi ʻApi. Naʻe toki mālōlō ʻa Silivia pea mei he ngāue ʻi he taʻu 1987, lolotonga ʻoku ne kei Tiuta ʻi he Kolisi Kuini Salote. Neongo ʻene mālōlō pea mei he ngāue, naʻe ʻikai tuku ai ʻa ʻene ngāue ʻaufuato pea mo e fai ʻosikiavelenga ki he siasi, fonua pea mo hono fāmili. Ko e talu pea mei he kei siʻi ʻa Silivia pea mo e ʻilolahia ʻa ʻene nima meaʻa ʻo tautautefito ki he feimeʻatokoni pea mo e tuitui. ʻOku ou tui pe ʻoku manatu melie ʻa e tokolahi kia Silivia pea mo ʻene kiʻi misini tuitui, naʻe ʻikai ʻaupito ke ne lava ʻo fakasituʻaʻi ha taha ʻoku kole mai ke fai haʻane tuitui. ʻOku mau manatuʻi lelei pe ko e taimi Konifelenisi, taimi Kilisimasi pea mo e taimi ke fokotuʻu ai ʻa e ngaahi akoʻanga, naʻe ʻikai malava ke mohe lelei siʻi fineʻeiki ʻi heʻene feinga ke tulituli ke kakato ʻa e tuitui ʻo ha vala ki he taimi naʻe fiemaʻu ki ai. Naʻe tatau pe foki ʻa e fānau pea mo e fanga mokopuna ʻo Silivia, ʻi he meʻa ko e taki tamaiki. Nʻae tokolahi foki pea mo e fānau ʻo e fanga tokoua pea mo e tuongaʻane ʻo Silivia pea pehe foki ki he fānau fāmili ʻo ʻAtiola naʻa nau nofoʻi mai pe ki he ʻapi ʻo Silivia, ʻo ne siʻi fai honau tauhi, he ko e faʻe naʻe tatau mo e ha ʻene ʻofa ʻi hono fāmili. Naʻe ʻilo ʻe he tokotaha kotoa, ko e taimi pe naʻa nau ʻaʻahi mai ai ha taha, naʻe pau maʻu pe ke feinga ʻa e uitou ʻaki hono lelei taha ke teuteuʻi ha kiʻi meʻatokoni pe ko ha ipu vaimafana ke ʻinasi ai ʻa e kainga ʻofa pea mo e ngaahi maheni kotoa pe ne ʻahia hono kiʻi ʻapi masiva. ʻIkai ngata ai, neongo ʻa e tokolahi ʻa e fanga makapuna pea mo e kainga naʻe nofo ʻi hono ʻapi, naʻe feinga maʻu pe ʻa Silivia ke tofuhia ʻa e kakai kotoa ʻi ha kiʻi meʻatokoni naʻa ne teuteu. Ko e kiʻi taimi ko ia naʻe mālōlō mai ai ʻa Silivia pea mei he ngāue, naʻa ne nofo taha leva ki he tauhi ki hono ngaahi fatongia ki he Potu Siasi Uesiliana Tauʻataina ʻo Tonga. Naʻa ne laukauʻaki ʻa e kiʻi ngāue kotoa pe naʻe fakakahoa ʻaki ia ʻe he Siasi. Naʻe ʻikai lava ʻa Silivia ke ne mavahe ki ha feituʻu taʻe ʻuluaki poaki ki he tangataʻeiki faifekau pe ko e Setuata. Naʻa ne hoko ko e fefine Akonaki, fefine Malanga pea mo e Tauhi ʻAho ʻi he Potu Siasi ʻo Longolongo. Ko e taʻu eni ʻe meimei tolungofulu ma ono ʻa e nofo lata siʻi Silivia ki hono siasi. Naʻe fakatokangaʻi ʻe he Siasi Tokaikolo ʻia Kalaisi ʻa e ngaahi ngāue mateaki liʻoa pea mo e ngaahi ngāue ʻofa ʻa e fineʻeiki pea nau fakakoloaʻaki ʻa Silivia ke ne hoko ko e Faʻē ʻo e Taʻu´ ʻi Tonga, ʻi Tisema ʻo e taʻu 2007. ʻOku fakangalongataʻa ʻa e ngaahi taʻu ki mui ʻo ʻene moʻui, naʻe siʻi nofo taha pe ʻa e fineʻeiki ki he tauhi ʻa hono ngaahi fatongia ki he Potu Siasi ʻo Longolongo, tauhi pea mo tokanga ki hono ngaahi fāmili, pea mo hono ohi hake ko ia ʻa hono fanga makapuna, ʻa ia kuo nau fakatahataha mai ʻi he ʻaho ni mei he ngaahi tapa kehekehe ʻo mamani ke fakahoko ʻa e fakahekeheka ʻo e folau ʻa siʻenau kui ʻofeina. Naʻe fakatōtōlaʻā pē ʻa Silivia ʻi hono ʻapi nofoʻanga ʻi Longolongo, pea neongo naʻe ʻikai lava ke to e ʻalu holo, naʻe feinga pe ʻa e fānau ke siʻi teke hake maʻu pe ʻa e faʻaee ni ki he lotu, tautautefito ki he Sapate ʻoku fakahoko ai ʻa e Sakalameniti ʻo e ʻOhomohe. ‘I he pongipongi Sapate ʻaho 5 ʻo Sune, 2016 fakafuofua ki he taimi ʻosi kuata mei he 9 pongipongi, naʻe tali ko au ai ʻa e faʻe fita ni ki hono ʻEiki ʻi hono kiʻi ʻapi nofoʻanga masiva pe ʻi Longolongo- ko e kakato ia ʻa e taʻu ʻe 86, mahina ʻe 5 pea mo e ʻaho ʻe 21 ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua ʻo siʻi maʻu ai ʻe he Faʻe ni ʻa e ngaahi ʻaho loloa ʻo tau feohi ai. Potu folofola manako´ ko Saame 23 & Saame 121.

20. TAUFA FALESIAOLA VAHAʻAKOLO TAUPEAMUHU Tupuʻanga: Naʻe faʻeleʻi ‘a Taufa Falesiaola Vahaʻakolo Taupeamuhu ‘i Longolongo, ‘i he ‘aho 1 ‘o Siune 1947. Ko Taufa´ ko e ‘ofefine lahi taha ia ‘o Sione Vahaʻakolo (‘o Kolomotuʻa mo Pea) pea mo Meleʻana Mahuʻi Vahaʻakolo (‘o Kolomotuʻa mo ‘Āhau). Ko e lahi taha ‘i he fānau´ ko Samiuela Vahaʻakolo (kuo pekia) Taufa Taupeamuhu (ko e pekia), Moala tuʻa vahaʻakolo (kuo ne pekia), Faifekau Taniela Vahaʻakolo, Nanise ‘Okalani Vahaʻakolo (kuo ne pekia), Melepopua Faʻanunu, Luʻisa Vaifaʻo Pongi pea ko e siʻi taha´ ko ‘Ana Kava. Naʻe ohi ‘a Taufa Falesiaola Vahaʻakolo Taupeamuhu, mo Sione Tahilanu Māpili ko e ‘ofefine mo e foha ‘o Luʻisa Lomu ‘o Tofoa´ (ko e fineʻeiki hono mehikitanga lahi taha´). Ako: Naʻe ako lautohi puleʻanga pē ‘a Taufa ‘i Haveluloto, kimuʻa pea ne hū ki he Kolisi Kuini Salote. Naʻa ne maʻu faingamālie ‘o ne hū ‘o ako Tikonesi ‘i he Kolisi Siaʻatoutai´. Fāmili: Naʻa ne maʻu hoa ki he tangataʻeiki ko Sēfita Taupeamuhu, ‘i he ‘aho 10 ‘o Siune 1965. Naʻa ne fānauʻi ai ha toko ua, ko Fisiʻihuni Taupeamuhu mo Fineʻula Vaitaiki mo e makapuna ‘e toko 7. 22 | Paenga ‘o e Konifelenisi

NGāue: Naʻa na kamata ngāue ko e Setuata ‘i he taʻu 1969; pea naʻe muimui kakato ‘a Taufa pea ‘ikai toe fehuʻia ‘ene poupou lelei ki hono husepāniti´, lolotonga ‘ena ‘i heʻena fononga holo ‘i he ngāue ‘a e Siasi´. Ko ‘ena ‘uluaki potungāue´ ko Kenani (‘Eua), 1969 – 1973; Tongamai, 1973 – 1979; Haʻalalo, 1980 – 1981; ‘Eueiki, 1981 – 1985; Holopeka (Haʻapai), 1985 – 1987; Manuka, 1987 – 1989; Tafahi (NTT), 1982 – 1992, Fonoifua (Haʻapai) 1992 – 1995; Taʻanga (‘Eua), 1995 – 1998; mo Felemea (Haʻapai), 1998 – 2002. Lolotonga ‘ena ngāue ‘i Felemea´, ne hoko ai hono hoa´ (Sēfita) ko e Faifekau Akoako; pea hilifaki nima ko e Faifekau Hoko ‘o e Siasi´ ‘i he Konifelenisi ko hono 79, ‘i he taʻu 2002. Naʻe ui ai kinaua ke ngāue ko e Faifekau Pule ‘o e Vahenga Fākakai´ ‘i Haʻapai. Hili e ui ‘o e Fehikitaki a e kau Faifekau & kau Setuata ‘a e Konifelenisi´, pea teʻeki ke fakahoko e fetukutuku ‘a e fehikitaki´; ne hoko mai e tuʻutuʻuni ia ‘o e fehikitaki lahi´, pea tali lelei ai ‘e Faifekau Sēfita Taupeamuhu e ui māʻoniʻoni ‘a e ‘Otua´ ‘i he ‘aho 8 ‘o Siulai 2002. ‘I he pekia ‘a siʻene faʻē ohi´, Luʻisa mo Lomu, ne pau ai kia Taufa ke foki mai ki hono ‘api tupuʻanga´ ‘i Kapetā mo Longolongo. Naʻa ne hoko ai ko e faʻē´ ki he fānau ‘i Longolongo´. Lotu: Ko e mālōlō ko eni ‘a Taufa Taupeamuhu´ ko e Fefine Malanga Hoko, Tauhi ‘Aho, Taki Akotapu, Failautohi Faka-Sapate, Memipa Hiva Talāsiti. Ne hoko ‘a Taufa ko e Taki ‘o e Potungāue ‘a Fafine´ ‘i he ngaahi taʻu ko ia´. Ko e fefine mamahiʻi meʻa ‘a Taufa, he naʻa ne poupou lelei ki he kau Faifekau kotoa ne ngāue ‘i Longolongo´ ni. Naʻa ne manako ki he ‘aʻahi kakai´ kae tautautefito kiate kiate kinautolu ‘oku ‘aunofo mai ki he kolo ni. Ko e faʻē mo e taʻokete angamalū mo angamokomoko, fofonga malimali mo talitali kakai; ‘o tatau ai pē he lelei´ mo e ‘ikai lelei´. Naʻe moʻui fakalongo maʻu pē, ‘o ‘ikai kau ia ha alea ‘i ha faʻahinga meʻa pea moʻui fakaongoongo maʻu pē. Kae mahulu hake ko e faʻē mo e taʻokete tōnunga ki he kolo, fāmili kae ‘amoʻamoange ‘ene mamahiʻi e ngāue ‘i he lotu´. Ko e fehuʻi na`a mou ikuna ‘i he hā pea nau tali mai ko e ta`ata`a ne tafea ko e ivi ‘o e lami.

21. VIKA FINAU TIUETI Naʻe fānauʻi ‘i he ‘aho 16 ‘o ‘Aokosi 1971, pea pekia ‘i he ‘aho 18 ‘o Sepitema 2015. Ko e fika 6 ‘i he fānau ‘e toko 7 ‘a Tevita Tuliakiono Finau ‘o Pangai, ‘Uiha mo Lofanga, mo Salote Tupou Holani Tuliakiono Finau ‘o Kolomotuʻa mo Niua Toputapu. Naʻe papitaiso ‘a Vika ‘i he Kātoanga Misinale ‘a e Siasi Uēsiliana Tauʻataina ‘o Tufuenga ‘i he 1971 ‘e he Tangaʻeiki Palesiteni ‘o e Siasi ‘i he ‘aho ko ia, Revʻd Dr. Sione ‘Amanaki Havea, pea naʻa ne ngāueʻaki ‘a e Himi 597 (“Ko Misinale Laumālie”) ke faiʻaki hono papitaiso. Ko e kiʻi fakaafe naʻa ne tauhi talu hono fānauʻi ko e Sapate Siaʻatoutai. Naʻe kamata ako ‘a Vika ‘i he Akoteu ‘a Nukuʻalofa (1977 – 1982) pea hū mei ai ‘o ako ki he Kolisi Kuini Sālote (1983 – 1988). Naʻe hoko atu ki he Ako Māʻolunga ko Tupou (1989 – 1990) pea ne toki fakaʻosi ki he Akoʻanga Pisinisi ‘a e Kolisi Lavengamālie ‘i he1991. Naʻe taleniti ki he sipoti kae tautautefito ki he lele mita 100, 200 mo e lele fuka. Naʻe ngāue ‘a Vika ‘i he Pangike Tonga mei he 1992 - 1999, pea hiki ange ai ki ‘Amelika ‘o ma faʻu familī ‘i he ‘aho 15 ‘o Siulai, 1999 ‘i Oakland, Kalefonia. Naʻe hoko ‘a Vika ko e fefine akonaki, pea ko e lay speaker foki ‘i he United Methodist Church. Naʻa ma tauhi ‘a e Laurel UMC mei he 1999 - 2001 (California-Nevada Annual Conference), pea ma hiki ki Claremont ke fakaʻosi ‘a e ako Ph.D. ‘i he Claremont Graduate University. Lolotonga ‘ema ‘i Claremont naʻa ma fononga fakataha holo ‘i he ngaahi fatongia fakalotu pea aʻu ai pē ki he kaungā kole seniti ki he ngaahi Siasi, ngaahi kalapu mo e fāmili koeʻuhi ko e feinga naʻe fai. Naʻe lahi ‘aupito ‘a e ngaahi Siasi naʻe fai ki ai ‘a e fakahemata ‘i San Francisco, Los Angeles, San Diego, Sacramento, Reno, Las Vegas, Salt Lake City, Texas, Idaho, Oregon, Seattle, Denver mo Hawaii. Ko e konga lahi ‘ema fononga naʻe fai meʻalele pē, ko e toki puna vakapuna pē naʻe fai ki Hawaii mo e ngaahi feituʻu mamaʻoange. Ko e ngaahi feituʻu ko ‘eni naʻa ma toe aʻu fakaʻosi atu ki ai ‘i he feinga paʻanga ‘a Haʻapai Tekina ‘i Moana Appeal ‘i he taʻu 2015. Lolotonga ‘ema ‘i Claremont naʻa ma kaungā folau ki he ngaahi fonua muli ‘i he feinga ke fakakakato ‘a e ako. Ko e ngaahi fonua muli ko ia naʻe kau ai ‘a Siamane, Pilitania, Falanise, Loma (‘Itali), Sisilia (‘Itali), Melita, pea pehē ki ‘Isipite. Naʻe lava lelei ‘a e ngaahi folau ko ‘eni lolotonga ‘a e feinga faka-ako ko siʻene tuʻutafaʻaki mo e poupou ‘i he taimi kotoa pē. Ko siʻema foki mai ki Tonga ni (2013) ‘i he fakaʻamu ‘a e ‘eiki Palesiteni pea pehē ki he kau taki ‘o e Siasi Uēsiliana Tauʻataina ‘o Tonga naʻe poupou peseti 100 ki he ui ko ia. Naʻe fai fiefia pē hono ngaahi fatongia ‘i he Kolisi ko Siaʻatoutai kae kau atu ai ‘ene tokanga makehe ki he ongo faʻē ‘e ua ko Motulalo Tonga mo Louena Veamatahau. Naʻe loto maʻu pē ke ‘ave ha hina kofi mo ha kapa huʻakau ‘a e siʻi kau ngāue ‘i he ‘Ofisi Paʻanga. Naʻe kehe atu ‘ene tokanga ki he kau talavou naʻe afe mai homa kiʻi peito, pea pehē ki he tamaiki fefine ‘o e Kolo ko Simana. Naʻa ne tokangaʻi ‘a e Sikolasipi ko e Malamaatu, ‘a ia ‘oku ako ai ‘a e fānau ‘e meimei toko 20 ‘i he Kolisi ko Siaʻatoutai ‘i he taʻu ni. ‘Oku ongo ‘aupito ‘a e mavaē he kuo u aʻusia ‘a e talaloto ‘a e kau mātuʻa faifekau kuo ‘uluaki mole siʻenau uaifi, ko e peseti ‘e 51 ‘o e ngāue ni naʻe fuesia ‘e he uaifi fita ni. Ko e fefine fakapotopoto he ko e feituʻu kotoa naʻa ma folau ki ai naʻa ne fakateka ha seniti ke ‘oua naʻa ma Konifelenisi 93 | 23 tuēnoa ‘i ha feituʻu; ko e fefine ngāue mālohi, falalaʻanga mo faitotonu, pea ko e konga lahi ‘o ‘ema fononga holo ko ia ai pē naʻe siʻi fai ‘a e meʻa kotoa mei he book ‘ema tikite ‘o aʻu ki he pack ‘ema ngāʻotoʻota, kau toki tuʻu hake ai pē kuo maau ‘a e meʻa kotoa. Naʻe ‘i ai hono ‘ulungaanga naʻe fakangalongataʻa – ka ‘ita ‘i ha taha ko ‘ene sio pē ki he tokotaha ko ia ko e ‘osi ai pē ‘ene ‘ita kae vekeveke mo fiefia ki he taha ko ia. Ko ‘ene Taliui Sepitema Fakaʻosi naʻe fakahoko ‘i he Kolo ko Taiataila (Siaʻatoutai) ‘i he pongipongi Pulelulu, ‘aho 16 ‘o Sepitema 2015. Naʻe ne fakahoko ‘ene Taliui ‘aki ‘a Palovepi 31:30-31, Saame 146:1-2, 5, 10 mo e Himi 565:2. Ko e taha ‘o e ngaahi potu folofola naʻe kau ‘i heʻene fakalaulauloto fakaʻosi ko Siosiua 24:15 “Ka ko au mo hoku fale te mau tauhi ‘a Sihova.” ‘Oku ou fakafofongaʻi atu ‘a e ‘ulumotuʻa mo e fāmili ‘i he fakahoko ha fakamālō lotohounga ki he ‘Eiki Pālesiteni ‘o e Siasi, Revʻd Dr. ‘Ahio, ki hono tataki ‘o e failotu pea mo e malanga fakamāvae mo siʻi Vika. Fakamālō atu ki he Faifekau Pule ‘o Tongatapu mo e kau faifekau kotoa pē naʻa mou meʻa ange ‘o kau ‘i hono fakahekeheka ‘o e siʻi uaifi faifita ni. Fakamālō foki ki he Tokoni Puleako (Revʻd Dr. Heneli Taliai Niumeitolu), Tiuta Lahi (Revʻd Siosifa Koloti Maʻu), pea pehē kia Faivaola mo e Kolisi ko Siaʻatoutai ‘i hoʻomou ngāue ‘osikiavelenga pea mo hoʻomou fakamaʻamaʻa hoku fatongia. Fakamālō foki ki he Sekelitali Lahi kā ko e Puleako ‘o e Kolisi (Revʻd Dr. Tevita Koloaʻia Havea), ‘i hoʻo angalelei kae fakamanatu ‘a Vika ‘aki ‘a e Kātoanga Misinale ‘a e Kolisi ko Siaʻatoutai ki he taʻu 2015.

22. MOʻALE FINAU ‘ALOUA Tupu’anga: Ongo mātuʻa ko Kalisitiane ‘Aloua ‘o Angahā mo Petani (Niua fo’ou) mo Litea Finau ‘o Nukunuku mo Niua Fo’ou. Na’e fa’ēle’i ‘i he ‘aho 28 ‘o Sepitema 1923 pea ne pekia ‘i he ‘aho 5 ‘o Siulai 2015. Ko e fika 4 ‘i he fānau ‘e toko hongofulu-mā-taha. Na’a nau hiki mei Niua Fo’ou ‘o nofo ‘i ‘Utulei Vava’u he 1930. Na’e fakakakala ‘e Nopele Fusitu’a ko Matangi Tō ‘Aho. Ako & NGāue: na’a ne ako he Lautohi Pule’anga ‘a Neiafu pea ne hū ki he Kolisi Nafualu, ‘o ne lava’i e sivi faka-Pule’anga ‘o e ‘aho ko ia. Na’a ne kamata ngāue ko e kalake he kautaha koloa Molisi Tonga, pea ne toe foki ‘o faiako ‘i Kolovai. Naʻa ne foki mai ‘o kalake he Potungāue NGāue. Fāmili: ‘i he 1951, na’a ne ma’u hoa kia Mele Siniva Koloamatangi ‘o Veingangana mo Pangaimotu (vava’u). Na’e fakakoloa’aki kinaua ha fānau fefine ‘e toko 3 mo ha fānau tangata ‘e toko nima: Edna Mokoraka, Tu’ihalangingie ‘Aloua (Koloamatangi), Viliami Soseti ‘Aloua, Elizabeth Powell, Maile Fihinoa Carter, ‘Alisoni ‘Aloua, Siotame Ta’akimoeaka ‘Aloua mo Viliami Fonokalafi ‘Aloua. ‘Oku ‘i ai mo e fanga makapuna. Tu’unga Fakalotu: Ko e tangata Lotu Fehu’i pea mo e Malanga Hoko ‘i he Siasi Uēsiliana ‘o Pangaimotu. Na’a ne Setuata Lahi he siasi he ta’u lahi. Na’a ne Pule Lautohi Fakasapate, Pule Hiva pea na’a ne hoko ko e Sekelitali ‘o e siasi. Ko e Fakafofonga Konifelenisi talu e 1976 ‘o hokohoko mai he ngaahi ta’u lahi. Ko e memipa ‘a e Komiti Fale’i ‘a e vahefonua Vava’u, pea ko e Tauhi ‘Aho mālōlō. Himi Manako: Himi 606. Pea ko ‘ene folofola manako ko e Saame 23 mo e 91. Fakamālō: Ki he Palesiteni Rev. Dr. ‘Ahio, Sekelitali Lahi Konifelenisi, Rev. Dr. Tevita Havea, Ongo Palesiteni Mālōlō, mo si’i kau Faifekau kotoa na’a mou fai hono tanumaki faka-laumālie. Fakafeta’i na’e kau mai ‘a langi ‘o ‘a’ana hono mamafa, kae ‘amautolu hono ma’ama’a. Ki he Faifekau Sea Mālōlō Rev. Lauhingoa Finau mo e kau Faifekau ‘o e Vahefonua Vava’u mo e kāinga ‘ofa kotoa. ‘Oku mau fakatauange ki he ‘Otua ke ne tapuaki’i kimoutolu ‘i he fononga ‘oku tau fai mei taimi ki ‘itaniti.

23. SIOSIFA KAVA Ta kuo ne ngaohi kotoa pē ke fakaʻofoʻofa ‘i hono kuonga, kaeʻumaʻā kuo ne ‘ai ‘a ‘Itaniti ki honau loto, ko ia ai ‘oku ‘ikai lava ‘e he tangata ke mahakulea ‘a e ngāue ‘oku fai ‘e ‘Elohimi mei he kamataʻanga ki he ngataʻanga. Kuo u ‘ilo ‘oku ‘ikai ha lelei ‘i he nofo, ka ke te fiefia mo fai lelei lolotonga ‘ete moʻui (Koheleti 3: 11 – 12) Ko e taumuʻa ngāue ‘a e Tamaioʻeiki: “Ke te fiefia mo fai lelei, lolotonga ‘ete kei moʻui”. Naʻe fānauʻi ‘a Siosifa Kava (‘a ia ne ‘iloa ko Kava) he ‘aho 9 ‘o Maʻasi 1953 ‘i ‘Ohonua, ‘Eua. Pea ne pekia ‘i Haʻatuʻa/Kolomaile ‘i he ‘aho 30 ‘o ‘Epeleli 2015. Ko e kakato ia hono taʻu onongofulu mā ua (62) mahina ‘e taha mo e ‘aho ‘e 21. Naʻe tupu ‘a Siosifa Kava, ko e fika 2 ‘i he fānau ‘e toko hiva (9) ‘a Sione Muimuiheata ‘o Folaha/Nukuhetulu (kuo pekia) mo Salote Manu-mei-Pulotu Taulanga Muimuiheata ‘o Kolomotuʻa, ‘Ohonua, Kolomaile mo Tufuvai, ‘Eua (kuo pekia). Ko e fānau naʻe tupu ai ‘a Siosifa Kava ko e lahi ko Siosaia Futa ki Haʻangana Muimuiheata, Sione Niuselu, ‘Ilaisaane Popua, Mele Hahano ki Tonga, Simaima Katalaine, Temaleti ‘Ahovalu, Soana Lolohea mo Hulita.Naʻe ohi ‘a Siosifa Kava ke tuongaʻane ki ai ‘a e ‘ulutefua ko Teisa Vaopako 24 | Paenga ‘o e Konifelenisi

Pahulu ‘Ilai ‘o Tufuvai, ʻEua (kuo pekia). Ko e ‘ofefine pe ‘e taha ‘o Semisi Pahulu, ‘o Haʻano Haʻapai mo Tupou Seini Taulanga ‘o ‘Ohonua, ‘Eua. Tuʻunga he fāmili: Naʻe takai fala ‘a Siosifa Kava ki hono hoa ‘ofaʻanga ko Nenisi Finau ‘o Tufuvai ‘Eua ‘i he 1979. Naʻe tapuakiʻi ‘aki kinaua ha fānau ohi ‘e toko valu (8). Ko ‘ene moʻui ke akoʻi mo lehilehiʻi e fānau ‘o hono tuofefine pea pehē ki he fānau ‘a e fanga tehina ‘o Nenisi. Ko e lahi ko Lisala Mahe, Fatongiaola ‘o Petisila mati, Palu Takaofi, Talaiasi Kolo, Talaiasi Fakatalavou, Pauliasi, Vika mo Tupou Manu mei Pulotu. Ako: Naʻe Ako Puleʻanga ‘a Siosifa Kava ‘i ‘Ohonua (1959-1965) pea hū ki he Ako Lotoloto ‘a Peteli ‘i Pea, Tongatapu (1966-1977) pea ne hū ki he Kolisi ko Tupou ko e ‘apiako naʻa ne laukau mo mateakiʻi, pea mo teke ‘ene fānau ke hū ki Toloa ke akoʻi ai ‘a e moʻui, ngāue mo e fakapotopoto he nofo masiva. Naʻe kau ‘a Siosifa Kava he kau paionia ‘o e Kolisi Hango. Naʻe maʻu mei ai ‘ene tohi fakamoʻoni ako mo ‘ene pulu, ‘o kamataʻaki ‘a e langa mo fakakake ‘ene moʻui. Naʻa ne fili ke hoko ko e faʻa, ke ne hoko ko ha Pulengāue, ‘o faʻiteliha hono taimi ngāue mo e taimi ‘e mālōlō ai. Naʻa ne faʻa huaʻaki, ko e sai ia ‘a e faama, ko ‘ene ‘uha pē pea te mohe, pea te faʻiteliha he taimi te te ‘alu ai ki tōkanga. Tuʻunga ‘i he Lotu: Ko e Setuata Lahi ‘o e Siasi Uēsiliana ‘o Tufuvai, ‘Eua. Ko e Fakafofonga Konifelenisi Kakato, pea ko e Tangata Malanga. Ko e Sekelitali Mālōlō ‘a e Siasi ‘o Tufuvai, talu mei he 1981- 2007, ‘i hono fili ia ko e Setuata Fakalaumālie maʻae kāinga lotu ‘o Tufuvai. Naʻe makehe ‘a Siosifa Kava he naʻe tuʻutuʻuni ‘e he faifekau ‘o e taimi ko ia, ke fokotuʻu Malanga Hoko ‘i he 1981 he kuo taimi ke ne ala ki he fohe mo tokoni ki he ngāue ‘a e Siasi. Ko e tangata naʻa ne ngāue mateaki liʻoa he lotu, vekeveke ke foaki, mo ‘ave ‘a e lelei taha maʻa e ngāue ‘a e ‘Eiki. Naʻa ne tauhi ‘a e kau Faifekau, Setuata mo ha ‘aunofo ki he kolo mo e fonua. Ko e fakamoʻoni ‘o ha ‘ofa mateaki liʻoa, ke fakalangilangiʻi ‘aki ‘a e tapuaki ‘o e moʻui, kuo ne ‘inasi ai mo hono fale. Manatu melie: Ko e tangata naʻe fotu ngofua pea fiefia ke feohi mo tokoni ki ha taha pē; ko e faʻa, naʻa ne fakatoukatea ‘i tahi mo ‘uta, ‘o fiefia ke fafanga mo tauhi ‘a e sola, tokonia ‘a e siʻi ngaahi fāmili ‘oku nau fiemaʻu ha tokoni. Naʻa ne vekeveke fai ‘a e finangalo he tamai, he naʻa ne moʻuiʻaki ‘a e tokoniʻi ‘a e masiva, pea ke foaki ki he taha kotoa pe, ko e ‘ofa faka-’Otua.

24. SIONE FUSIMALOHI Tupuʻanga: Ko Sione Moimoi Fusimalohi ne faʻeleʻi ‘i he ‘aho 29 Tisema 1926. Ko ‘ene ongomātuʻa´ ko Tevita Fusimalohi ‘iloa ko Hama mo ‘Alisi Piuela Heimuli Fusimalohi. Ko e lahi taha ‘a Sione ‘i he fānau ‘e toko 8 ko Saimone Fusimalohi kuo pekia, Meita ‘Evelini Kilisimasi, ‘Anaseini Lepa Toʻa kuo pekia, Tuʻamelie Fusimalohi kuo pekia, Hemione Halaʻunga kuo pekia, Sione Tuʻitavake Fusimalohi kuo pekia pea mo Valoa Haʻapai Fifita pea mo e pusiaki ‘a Hama mo ‘Alisi ko Leipua Palu. ‘Oku kei moʻui pe ‘a e tokoua mei he toko valu, ‘a ia ko Meita ‘Evelini Kilisimasi pea mo Valoa Haʻapai Fifita. Fāmili: Naʻe maʻu hoa ‘a Sione kia Vao Tuputupu Faʻaui kuo pekia ‘o Pangai Haʻapai ‘o tapuekina kinaua mo ha tofiʻa ‘e toko fā. Ko e lahi´ ko Latu ‘Evelini kuo pekia maʻu hoa kia Faifekau Maile Koloto, hoko ‘a Tevita Fusimalohi maʻu hoa kia ‘Olivia ‘Unga, hoko ‘a Sione Francis Fusimalohi kuo pekia maʻu hoa kia ‘Onika Halai pea siʻisiʻi ‘a Falemei Fusimalohi Fuahala maʻu hoa kia ‘Etuini Fuahala. ‘Oku ‘i ai e fanga makapuna ‘uluaki ‘e toko 16 pea mo e fanga makapuna ua ‘e toko 26. Ako: Naʻe ako ‘a Sione ‘i he Akoteu Maamaloa ‘a Nukuʻalofa pea hoko atu ki he Kolisi Nafualu pea mo e Kolisi Fakafaiako ‘a e Puleʻanga. NGāue: Koe tangata talenitiʻia ‘a Sione, naʻe fakatoukatea, alaisia alaikuonga ‘i heʻene fua fatongia ki he Puleʻanga, Fonua´ pea pehee ki he Siasi. Naʻe fakahoko fatongia ‘i he Potungāue Ako ‘a e Puleʻanga Tonga ‘i he taʻu lahi mei he 1947 ki he 1957. Ko Sione ko e Paionia mo e taha ‘o e kau fuofua Faiako Tonga ‘i he ‘Apiako Matematika ‘a Tonga, ‘a ia ‘oku ‘iloa ‘i he ‘aho´ ni ko e Ako Maʻolunga ‘o Tonga pe ko e Tonga High School, ‘i hono fokotuʻu ko ia ‘i he 1947. Ko e taleniti fakafaiako ‘o Sione Fusimalohi, ne ope atu ki he Musika´ pea pehee ki he Akoʻi ‘o e ngaahi Sipoti. Naʻa´ ne hoko ko e Tiuta Lahi ‘i he Kolisi Fakafaiako, pea fakahoko fatongia ko e ‘Ofisa Ako ki he Vahefonua Haʻapai mei he 1950 ki he 1956. Ko Sione ko e Moʻungaʻi Tangata fua fatongia ki he Siasi Uesiliana Tauʻataʻina ‘o Tonga, pea mo e Kolisi Tutuku ‘o e Kolisi ko Tupou. ‘I he 1982 ki he 2005 naʻe hoko ‘a Sione ko e Sekelitali ki he Kosilio ‘a e Ngaahi Siasi´ pea mo e ‘Ofisa Fakalakalaka ‘o fakahoko ‘a e ngaahi tokoni ki he ngaahi vahefonua, ngaahi kolo´ mo e ngaahi fāmili ‘oku nau nofo faingataʻaʻia. Naʻe hoko ko e Sekelitali Lahi ‘o e Kolisi ko Tupou he taʻu lahi lolotonga e valungofulu. Naʻa´ ne hoko ko e Mēmipa ‘o e ngaahi Komiti Faka-Konifelenisi ‘a e Siasi´ kau ai ‘a e Komiti ki he Konifelenisi, Komiti Paʻanga, Komiti Siaʻatoutai pea mo e Komiti Ako. Konifelenisi 93 | 25

Koe tangata leʻo afea ‘a Sione tautefito ki ha ngaahi Katoanga ‘a e Siasi, Lotu pea moe Fonua. Naʻe hoko ko e Setuata ‘i he Falelotu Senituli ‘i Nukuʻalofa, naʻa´ ne mateakiʻi ‘a e Hiva ‘a Kolomotuʻa ‘o ne hoko ko e Faihiva pea naʻa´ ne to e Pule Hiva foki. Naʻe hoko ‘a Sione Fusimalohi ko e Tamai ki he tokotaha kotoa. Naʻa´ ne fakatahatahaʻi maʻu pe ‘a e ngaahi kupu ‘o e fāmili mei he Fungafonua, ki he Kauvai Haʻano pea pehee ki he Vai ko Hiva, ko e feohi ‘i he Sia ko Veiongo naʻe hoko ‘a e ‘Api ‘o Hama mo Alisi ko e taulanga ki he ngaahi kupu kotoa ‘o e fāmili. ‘I heʻene hiki mai ‘o nofo ‘Amelika naʻa´ ne kei pukepuke pe ‘a e mafana ‘ene ‘ofa mo e hohoi ki he Kāinga, Fāmili kotoa pe. Siasi, Kaungāmeʻa, Kainga, Fāmili, Sola mo e Vulangi ‘oku tau ‘i heni ‘i he ‘aho´ ni. Ko ‘ene kakato ‘eni ‘o ‘ene nofo mamani mo e matā hono ngaahi meʻa fakaofo. Kuo ui ‘e he ‘Eiki´ ‘ene Tamaioʻeki, ‘o fakafoki ki ‘api ‘i he pongipongi ‘o e ‘aho Tuʻapulelulu 19 Me 2016. Tau ange ke toka ‘a Sione Moimoi Fusimalohi ‘i he Nonga mo e Fiemalie ‘a hotau Fakamouʻi.

25. ‘ILAISAANE TIUETI Ko ‘Ilaisaane Tiueti, na’e fanau’i ‘i he ‘aho 28 ‘o Sune 1947 ‘i Veitongo, Tongatapu. Ko e hoa ia ‘o e faifekau mālōlō ko Siaosi Tene Tiueti. Na’a na ngāue faka-faifekau ‘I Nu’usila ‘o a’u ki he 2014 pea tu’ia ai ‘a e faingata’a’ia fakasino ki si’i ‘Ilaisaane lolotonga ‘oku na fai fatongia ‘i he motu Saute, Nu’usila. Pea tu’utu’uni ai ‘e he Faifekau Pule ‘o e vahefonua Nu’usila ke na hiki mai ki ‘Otahuhu ‘o faka’osi’osi ai ‘ena ngaue. Pea ‘i Siulai 2015, na’e hiki fonua ai ‘a ‘Ilaisaane ki Sene, ‘Aositelelia ‘o tokoto ki he’ene fānau ai. Na’e toki muimui ange e faifekau ‘i ‘Aokosi, hili ‘a e Fehikitaki. Na’e tō tau ai si’I ‘Ilaisaane Tiueti ‘i loto Senē, ‘i he ‘aho 2 ‘o Novema 2015, ko hono ta’u 67. ‘Oku ‘i ai ‘ena fānau ‘e toko 7, mokopuna ‘e toko 24 moe mokopuna-ua ‘e toko 8. Ko ‘ene veesi folofola manako ko Filipai 4:8, pea ko ‘ene himi manako e himi 600 ‘o ne talaloto fakataha ai mo e veesi 6. “‘Oku ou piki pē ki ho kalusefai ‘o faaki hoku laumālie, ho feilaulau ne fai.” Kuo ne tatau mai ki hono fatongia ‘i he fāmili, siasi mo e fonua ‘o ne toka ‘i he nonga ‘a e ‘Otua.

26. MALALOI (SIALE FAILOTO ‘EFOTI KOLOI) Fakamalumalu atu he ngaahi tala fakatapua kotoa ‘o e fonua mo e lotu ka e ‘atā ke fai e manatu melie ki he pekia ko Siale Failoto ʻEfoti Koloi ‘o Lotofoa ʻa ia naʻe ʻiloa ko Malaloi ʻo Lotofoa, ʻUiha, Faleloa, Tongoleleka pea mo Moʻungaʻone. Faʻeleʻi he 21 Fepueli 1941 ‘i Lotofoa, Haʻapai. Ako ‘i he Kolisi ko Tupou pea hoko atu ai ko e tangata faʻa ‘o Haʻapai he naʻa ne manako ki he maʻala ‘ufi mo e ngoue kehekehe pe. Tangata naʻe mahu ‘a hono feleoko mo faifatongia lelei ki he fāmili, fonua mo Siasi. Ko e memipa faivelenga mo mateaki ‘o e Siasi Uēsiliana Tauʻataina ‘o Loto Foa, Haʻapai. Naʻa ne Lotufehuʻi, Malanga Hoko, mo e Tauhi ʻAho. Naʻa ne hoko foki ko e taki Potungāue Talavou, Setuata Fale mo Setuata Lahi ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻi he Siasi ʻo Lotofoa. Ko e tuʻunga māʻolunga naʻa ne aʻu ki ai koe Fakafofonga Konifelenisi. Ko e tangata ngāue mateaki mo ʻosikiavelenga ʻi heʻene fai fatongia he lotu tautautefito ki hono ngaahi fatongia naʻe hilifaki kiate ia ʻe he Siasi. Naʻa ne vekeveke fua e ngaahi fatongia moe kaveinga ʻo e lotu ʻaki ʻene ʻiloʻilo pau ʻoku moʻui ʻa hono ʻEiki, ko ia hono maʻuʻanga ivi moe tapuaki. Folofola manako ko Saame 34:1-22, Saame 23, Himi 573 mo e 474.

27. KEPU MOA Tupu’anga: Na’e fanau’i ‘a Kepu Moa ‘i he ‘aho 19 Sune 1946 ‘i ‘Ahau, Tongatapu, lolotonga e ngāue fakaFaifekau ai ‘ene ongo mātu’a pea pekia ‘i he ‘aho 30 Novema 2015 ‘i hono api nofo’anga ‘i Auckland NZ (ta’u 69). Ko e fika 5 ‘o e fānau ‘e toko 8 ‘a Faifekau Penisimani Suli Moa ‘o Fahefa mo Loti Cocker Moa ‘o Kolofo’ou: Faifekau Setaleki Moa, Atelaite Moa Taueli, Vili Taufa Moa (Lefau), Tuulakomounu Mahanga Moa, Faifekau Kepu Moa, Tevita Lalakai Moa, Faifekau Sione Fehikitaki ‘i he lotu pea mo Ahohiva Moa Letts. Ko e ongo mātua ‘a Penisimani Suli Moa ko Koli Moa ‘o Fahefa pea mo Latu Moa ‘o Houma. Koe ongo matua ‘o Loti Cocker ko Edward Cocker ‘o Kolofo’ou mo Ana Pipiena Tupou ‘o Tungua Ha’apai. Fāmili: Nae mali ‘a Kepu Moa mo Savelina Maa’imoa Guttenbeil, koe ofefine ‘o Ingold mo Ofa ki Levuka Faasolo Guttenbeil ‘o Talau mo Fungamisi, Neiafu, Vava’u. Na’e fakakoloa ‘aki kinaua ‘a e fānau e toko 3: Soi Moa Vehikite, ‘oku mali mo Savelio Vehikite ‘o Ma’ufanga mo Niutoua; Taniela Finaulahi Moa jnr ‘oku mali mo Susan Vai Moa mei Ma’ufanga mo Ha’amoa; pea si’i taha ko Carol Anne Moa. ‘Oku ‘i ai e makapuna ‘e 8: Wesley Tuulakomounu, Salote Naioka, Savelina Maaimoa, Annyika, Kepu jnr, Okusitino, Frosty pea mo ‘ene pele ko Taniela Moa Vehikite jnr. Ako: Na’e akoteu ‘i Nuku’alofa Maamaloa pea lava mei ai ki St Andrews, pea hiki mei ai ki he Kolisi ko Tupou, Toloa. Na’e kau ‘a Kepu he kau mateaki’i ‘ae Kolisi ko Tupou mei muli, pea na’e hoko koe Tauhi pa’anga ‘a e Kolisi 26 | Paenga ‘o e Konifelenisi

Tutuku NZ ‘o laka he ta’u ‘e 15. Ko si’i ta’e’iloa ‘oe apiako, ka ‘e ngalo nai he hā, pea ‘e ngalo nai ‘afe e ‘api ko Toloa, ko si’ono pununga? Na’e kau ‘a Kepu he kau fuofua lava ki Tupou High School ‘o ‘osi ai ‘ene ako he 1966. Na’a ne lava ‘a e sivi tutuku ma’olunga ‘a e Puleanga. Fonua: Na’e fakanofo ia ki he hingoa ko e ‘a Ve’ehala ko e Lefau. Ko e hingoa ne ‘ai ki he kau tangata na’e uho’aki ‘enau mo’ui ‘a e fua kavenga moe fai fatongia ki he hou’eiki. Na’a ne laukau’aki ‘a Fahefa pea fiefia ke tokoni ‘i ha me’a fakafonua ‘e fai ki NZ pea tautefito ki he taimi ‘o e siu’a’alo he nau fa’a folau ange. NGāue: Na’e kamata ngāue ‘a Kepu he ‘ofisi ‘o e Fiji Airways pea hiki mei ai ki he Potungāue ngoue, ‘o ma’u faingamālie ‘o lava ki NZ he 1973. Na’e tapuaki ‘e ne ngāue lelei ‘o foaki ange ‘e he Pule ‘i NZ ke folau ange hono fāmili mo e fokotu’u e taha ‘o e fuofua work schemes ma’a e kakai Tonga ‘o lave ‘a hono ngaahi tokoua mo e kāinga Tonga toko lahi ‘o nau iku nofo NZ ‘o kumi ai ‘enau mo’ui. Na’e kau ‘a Kepu he kau pioneer ‘o e community Tonga ‘i NZ mo e fai e ngaahi ngāue ‘ofa ki Tonga. NGāue he Siasi: Na’e fokotu’u lotu fehu’i ‘a Kepu ‘i he 1976 ‘i NZ he Faifekau Vili Vailea ke fakakakato ke lava ke fokotu’u ‘a e Talasiti ‘a e Siasi ‘i New Lynn. Na’e hoko ko e tangata malanga he 1977. Na’e hoko ‘a Kepu ko e Sekelitali Lahi moe Tauhi Pa’anga Lahi ‘o e Vahenga Auckland Manukau he 1991 pea ne fua fatongia ‘i he ongo lakanga ni he ta’u ‘e 15. Na’e kamata Ako Faifekau ‘a Kepu ‘i St John’s Theological College in NZ pea hilifakinima ko e Faifekau Hoko ‘o e Methodist Church of NZ ‘i he 1993. Na’e ngāue fakafaifekau ‘i Pulela’a New Lynn he ta’u lahi pea hiki ‘o Faifekau Pule ‘i Gisborne 2006 - 2010 pea hiki ‘o Faifekau Pule ‘i he Kosipeli, Christchurch 2010 - 2015. Na’e hoko ko e Faifekau Mālōlō ‘i Novema 2015 mo e hoko ai pe ‘o ne si’i tō tau ‘o foki ki api, ‘o hoko ‘a e lea na’a ne fa’a fai, "Teu fakalangilangi’i pē hoku ‘Otua ki he ngata’anga ‘eku mo’ui". Na’e fakafofonga Konifelenisi Kakato ma’a e SUTT pea fai fatongia he kau Sivi ‘o e Miniti. Ko e tangata na’a ne ngāue mateaki li’oa he lotu, vekeveke ke foaki mo ‘ave ‘a e lelei taha ki he ngāue ‘a e ‘Eiki. Manatu melie: Ko e tangata na’e fotu ngofua mo fofonga ‘ofa, na’a ne mo’ui’aki hono ngaahi fatongia pea fakamu’omu’a ma’u pē ‘a e ngāue ‘a e Eiki ha toe me’a. Ko e tangata ‘ofa lahi na’e ‘ikai filifilimānako, pea ka ne fai ha ngāue na’a ne fai hono lelei taha! ‘Oku mau fakafeta’i ki he Otua ‘o mau lave ai he tamai ‘ofa pehe. Ko ‘ene potu folofola manako e Saame 18 pea Himi manako ki he 606.

28. FAILEHĀ Tupu’anga: Ko hono hingoa ko Mosese Manutaufonua Senituli, na’e fā’ele’i ‘i he 30 Okatopa 1925 pea ne pekia ‘i he 4 Siune 2016. Ko ‘e ne ongomatu’a ko Tevita Senituli ‘o Ha’ano, mo Makineti Takapu ‘o Fahefa. Ko e lahi taha ia he fānau ‘e toko 6, pea kuo nau pekia kotoa: Mosese Manutaufonua Senituli; Vilisoni Taufatofua Senituli; Setaita Penelope Valeti Falvo; Makamione Senituli; Salote Langilangi Finau; Tevita Saumaki Senituli. Na’e ma’u hoa ‘a Mosese Manutaufonua kia Pauline Pesi Taumālolo ‘o Holonga, Vava’u. Na’e fakakoloa’aki kinaua e fanau ‘e toko 8: Faiva-‘ilo-‘i-Holeva Senituli (pekia) (mo Vihi Senituli); Kolonasio Pasilika Tu’a’one (mo Pita ‘Otulau Tu’a’one); Lopeti Senituli (mo Tokilupe Puloka); Melaia Monika Senituli (mo ‘Alipate Tufui); Vaohea Senituli; Samisoni Kefu Senituli (mo Finehika Senituli); ‘Amelia Senituli (mo Viliami Sinali Latu); Nofomuli Malolo (mo Sinitalela Malolo) Fatongia Fakafonua: Na’e fakanofo ia ‘e Eiki Nopele Ve’ehala (Leilua) ki he hingoa matapule ko e Faileha ‘I he 1973. Ko e Pulotu ia ‘i he hiva kakala mo e ngaahi faiva fakafonua. Fatongia Faka Siasi: Na’e Setuata Lahi he SUTT ‘o Fahefa he ngaahi ta’u lahi. Na’e Faihiva he Kau Hiva ‘a e SUTT ‘o Fahefa he ngaai ta’u lahi. Na’a ne Fakafofonga Konifelenisi ‘i he ngaahi ta’u lahi. Ko e Pulotu ia ‘a e Siasi he ngaahi ta’u lahi Ako: Na’a ne ako ‘i he Kolisi ko Tupou ‘i Nafualu pea na’a ne kau ‘i he kau fetukutuku ki Toloa. Folofola Manako: Sione 3: 16 “He na’e ‘ofa pehē ‘a e ‘Otua ki māmani, ko ia na’a ne foaki hono ‘Alo tofu-pē- taha-ne-Fakatupu, koe‘uhi ko ia kotoa pē ‘oku tui pikitai kiate ia ke ‘oua na’a ‘auha, kae ma’u ‘a e mo’ui ta’engata.” Ngaahi Himi: 606; 610; 506 Ko ‘ene kaveinga mo’ui: Ko e motu’a faifatongia pē au. Faifatongia ma’a e Fonua; Faifatongia ma’ae Siasi; Faifatongia ma’a e Famili. Pea ‘oku ou fai hoku fatongia ke lava lelei; fai hoku fatongia ke faka’ofo’ofa; pea ‘oku ou fai hoku fatongia ‘aki e kotoa ‘o ‘eku mo’ui.

29. SIOSAIA MONŪ Na’e fā’ele’i ‘a Siosaia Monū he ‘aho 20 Okatopa 1947 ‘i Kanokupolu, Tongatapu. Ko e fika 10 ia he fānau ‘e toko 11; pea na’a ne mali mo Veisinia Monū ‘o ‘i ai ‘e na fānau ‘e toko 7. Na’a ne pekia ‘i hono ta’u 67. Ko e Malanga Hoko ia ‘o e Siasi Uēsiliana Tau’atāina ‘o Tonga. Ko ‘e ne ‘uluaki Pō Malanga ‘i Siulai 25, 1975 pea ‘uluaki Malanga Pongipongi ‘i 25 Epeleli 1976. Na’a ne mo’ui’aki ‘a e Lotu pea ne taki mu’a he ngaahi ngāue ‘a e Siasi. Ko e Fakafofonga Konifelenisi he ta’u lahi pea kau ki he ngaahi Kōmiti ‘a e Konifelenisi. Konifelenisi 93 | 27

Na’a ne ngāue ‘i he Pule’anga ko e Sevaniti Sivile ‘i he Potungāue NGoue mo e Me’atokoni, Vaotātā mo e Toutai ‘i he ta’u ‘e 30, māhina ‘e 5 mo e ‘aho ‘e 28 (3 Fep 1969-31 Siulai 1999). Na’a ne Fakafofonga Pule’anga ma’a Niua Fo’ou meihe 2006-2015, pea ne pekia ‘i he 26 Aokosi 2015. Ko e fakakātoa e taimi na’a ne ngāue ai ma’a e Pule’anga ko e ta’u ‘e 39 māhina ‘e 6 mo e ‘aho ‘e 20.

30. SIONE MATAELE PĪNOMI Ne ‘ikai maʻu mai hono fakamatala.

31. TAE KAMI Ne ‘ikai maʻu mai hono fakamatala.

32. ‘AULOLA POLEALISI ‘APIKOTOA Ko e ‘ōfefine ‘o Taniela Fuka ‘o Kolomotu’a mo Mele Mo’unga Tu’itavuki ‘o Ha’ano, na’e fā’ele’i he 25 Sepitema 1926. Na’e Akoteu ‘i Kolomotu’a, pea hū ki he Kolisi Kuini Sālote ‘o Maamaloa he 1946. Na’a ne faiako Akoteu ‘i Nuku’alofa ‘o a’u ki he’ene ma’u hoa mo Vili Molofaha, ko e fakafofonga falealea mei he Lolo ‘a Halaevalu ‘i he ta’u 1947. Ko e 1952 na’a na ohi ‘a Sione Pusiaki Molofaha, na’e ‘iloa ko Dr. Malakai ‘Ake (kuo pekia). Pea na’a ne fā’ele’i ‘a ‘Ilaisaane ‘i he 1954. Na’a na steverdore he Uafu Halaevalu ki he ngaahi folau vaka Tonga mo e ngaahi vaka mataka na’a nau folaua ‘a e Taulanga Puatalefusi. Na’a ne hoko ko e ‘ofisa fetu’utaki ki he FSP, Funds for South Pacific, ki he langa fakalakalaka ‘a e ngaahi fāmili ‘o ‘Uta Vava’u mo Vahe Motu, ‘i he kole tokoni ‘a e ngaahi sima vai mo e peito. ‘I he hili ia, na’e me’a ngāue’aki ia ‘e he Kuini Fehuhu, ke fakaa’u ‘a e ngaahi tokoni ‘a e Kolisi Kula ki he kau faingatā’ia ‘o Vava’u Lahi. Na’a ne toe ma’u hoa mo Atonio ‘Apikotoa mei NTT, ko e Pule MOW ‘o Vava’u. Pea ne toe uitou hili ha taimi nounou. Na’a ne hiki atu ki USA he 2007 kia ‘Ilaisaane mo ‘ene fānau, ‘o a’u ai pē ki he’ene pekia ‘i he ‘aho 11 Siune 2016.

33. SIOSAIA LUTU MOALA Ko e tangata tauhifonua, pea na’e ‘ai kiate ia e hingoa matāpule ‘a Fohe ko e Limutea. Ko hono faiva ko e ‘Enisinia, pea ko ia na’e fa’a taungalolo he MOW ‘a e Pule’anga Tonga. Ko ‘ene fānau ‘oku nau muimui he ngāue mo e tauhi fonua, mo e ‘ofa he siasi mo e lotu. Na’a ne Fakafofonga Konifelenisi, pea ko e tangata lahi ‘o Kolomotu’a mo e Vāhenga Kolofo’ou.

Setuata Faka-Konifelenisi

34. TEUTAU VAOMOTOU Tupuʻanga: Ko Teutau Vaomotouˊ naʻe fānauʻi ia ‘i he ‘aho 7 ‘o Sepitema 1930, pea ne pekia ‘i he ‘aho 25 ‘o Fepueli 2016. Ko e pekia ‘eni ‘a Teutau Vaomotouˊ ka kuo kakato ‘a hono taʻu ‘e Valungofulu-mā-nima (85) mo e māhina ‘e 7 mo e ‘aho ‘e 18 ‘o ‘ene moʻuiˊ. Naʻaˊ ne tupu mei ha ongomātuʻa ko Maʻata mo ‘Aisea Vaomotou. Pea ko Teutauˊ ko e fika ua (2) mei he fānau ‘e toko Hongofulu-mā-tolu (13). Pea mei he fānau ‘e toko Hongofulu-mā- tolu (13) ko iaˊ ‘oku kei moʻui ai ‘a e toko Taha (1). Fāmili´: Naʻaˊ ne maʻu hoa kia Siupeli Tolo ‘o Felemea mo ‘Oʻuaˊ. Pea tupu mei ai ha fānau ‘e toko Fā (4). Ko e lahi tahaˊ ko ‘Ana Fīnau Manuopangai. Pea hoko ai ‘a Faifekau Lamatau Vaomotou, pea hoko ai ‘a Faifekau ‘Aisea Vaomotou pea ko e siʻi tahaˊ ko Kamila Pāongo. NGāue: Naʻe hoko ‘a Teutau Vaomotou ko e Sētuata faka-Konifelenisi ‘a e Siasi Uēsiliana Tauʻatāina ‘o Tongaˊ ‘i ha ngaahi taʻu lahi. Pea talu mei he ‘aho naʻe ui ai ‘e he Siasiˊ ki he fatongiaˊ ni mo ‘ene tukupā ‘e talangofua kakato ki ha ui pē ‘e fai maʻana. Naʻaˊ ne hikihiki holo mo hono fāmili ‘i ha ngaahi kolo mo e ngaahi motu ‘o hangē ko Pukotala, Felemea, Holonga Tt, Mangia ‘o tali-ui kakato ki he ‘Eikiˊ pea mo e tuʻutuʻuni ‘a e Konifelenisiˊ. Ko ‘ene potungāue fakaʻosi pea ne mālōlō mei he ngāue ko e Setuata Faka-Konifelenisi´ ko Matuku (‘i he Uaafe-mā-toluˊ). Hili ‘ene ngāue ‘i Matuku´ naʻa´ ne foki ko e IKUNA ki ‘Oʻua, ‘o hoko atu ai e poupou ki he kau Faifekau kuo nau meʻa ange ke fai ‘a e ngāue´ ‘i motu. Naʻaˊ ne nofo ai pē ‘i ‘Oʻua mo Siupeli neongo ne ‘ikai ha toe taha ‘i he fānau´ ne ‘i motu. Kae tālunga mo e hoko ‘a e kiʻi faingataʻaʻia fakasino kiate ia ‘i he 2012, naʻa ne hiki mai ai ‘o fokoutua pē ‘i he ‘api ‘o hono ‘ōfefine lahi´ ‘i he kelekele ‘o Fielakepaˊ ‘o aʻu mai ai pē ki heʻene pekia. Kae hangē ko e talaloto ‘a e 28 | Paenga ‘o e Konifelenisi

‘apositolo ko Paulaˊ; “‘Oku ‘ikai ko e kamataˊ ‘oku lauˊ, kā ko e fakaʻosiˊ.” ‘Oku ‘ikai ko e kamataˊ, kā ko e tepiˊ he ko ia ‘oku foaki ai e mētaliˊ. Mālō pē Finetangiloi e kamata, ka kuo noʻo e folauˊ ia ki taulanga ‘i he Paini-tuʻu-uaˊ. Manatu Melie: (i) “Ko auˊ, ko e kiʻi Maka tēkina pē ‘i Moana. ‘Oku ‘ikai keˊ u faituʻutuʻuni ki he matāfanga´ ke u hake pe tūʻuta aiˊ; kā ‘oku fakafalala pē ia ‘i he tafe ‘a e ‘auˊ pea mo e angi ‘a e matangiˊ. ‘Oku ‘ikai ko au ‘oku faituʻutuʻuni´, pe fai hoku loto´, pe fili ‘a ‘eku fehikitakiˊ, ka ‘oku ‘a e ‘Eikiˊ ‘a e faituʻutuʻuni ki he potu mo e feituʻu ke u ‘alu ki aiˊ. Ko ia, te u ‘alu pē ‘o fai ‘ae fatongiaˊ ni ‘o fakatatau ki he angi ‘a hoku ‘Eikiˊ.” (ii) Naʻe folau mai mei Matuku ‘o maʻu ‘ene kiʻi meʻaʻofa mei he Siasiˊ (vahe) pea ‘i heʻene foki ‘o aʻu ki Matukuˊ, ‘ohovale ia ‘i heʻene ‘ai hake ‘oku lahi ‘a e meʻa ia ‘oku faʻo ‘i he silaˊ (‘o kehe mei he anga maheniˊ). Ko ia, naʻaˊ ne toe foki ki tahi ‘o heka ki he vakaˊ ‘o foki, ‘o fakafoki ‘a e sēnitiˊ; ko ‘ene manava-siʻi naʻa ‘oku tesiʻi ia ‘e he Faifekau Pule ‘o Lulunga´. Ka naʻe ‘ikai pehee, ‘a e fakakaukau ia ‘a e Faifekau Pule´. Naʻe tonu pē e lahi ‘ene vahe´ ‘a ee ne faʻo ‘i he sila´. (iii) fehuʻi ange ‘e hono fohaˊ: “Teutau, ko e taʻu lahi ko ‘eni hoʻo ngāueˊ, ko e hā hoʻo fakamāʻopoʻopo pe ko ha lula fua kiate koe ‘i hono fai ‘o e ngāueˊ ni?” Talaange ‘e Teutau, “Foha, ko ‘eku feinga ke u ‘ofa tatau ki he laumālie ‘o ‘eku sipi kotoa pē, pea ko ‘ene tō ia ‘a e konga lahi ‘o ‘eku ngāueˊ. Ke ‘oua naʻa ‘ilo ‘e heʻeku sipiˊ ‘oku ou ‘ofa filifilimānako. ‘O ‘ofa lahi ange ki he sipi ko eeˊ ‘oku maʻu ‘ene meʻaˊ mo maʻu mei ai haʻaku meʻaˊ. Ka u ‘ofa siʻisiʻi mo fakaleʻiliʻaki ‘a e sipi (pe kiʻi fāmili) ko e mālō pē ‘enau malu mei he tulungia ‘o e kiʻi pokoʻi-fale ‘oku nau fokoutua aiˊ.” Kau Faiako

35. SIONE FILIPE LUTUI Tupuʻanga: Naʻe tupu ‘a Sione Filipe Lutui mei he ongomatuʻa ko Sione Tausinga Lutui ‘o Hihifo Tongoleleka, ‘Utui mo Kolomotuʻa. Naʻe fānauʻi ‘i he ‘aho 18 ‘o ‘Okatopa, 1947. Ko Sione Tausinga ko e foha lahitaha ia ‘o Semisi Lutui mo Sela Finemateaki Havea ‘a ia naʻe ‘i ai ‘ena fānau ko Sione Tausinga Lutui, ‘Opeti Lutui, Kolonga Lutui mo Semisi Lutui. Ko e faʻe ‘a Sione, ko Katalina Valamotu Fonua ‘o Foʻui, Koulo mo Haʻano Haʻapai. Ko Katalina ko e ‘ofefine ia ‘o Faifekau Kalisitiane Fonua mo ‘Emeline Palu Fonua. Ko ‘ena fānau ko Rev. Samiuela Manitisa Fonua, ‘Ana Heti Fonua, Katalina Valamotu mo Dr Semisi Fonua. Ko Sione Filipe koe fika tolu ia ‘i he fānau ‘a Tausinga mo Katalina. Koe lahitaha ko Lapulou Taulahi naʻe maʻu hoa kia ‘Amanaki Tulahi kuo´ na fakatou pekia, Sione Tausinga mo hono hoa´ kuo na fakatou pekia, Dr Taniela Lutui (Lutu-’i-Palelei) naʻe maʻu hoa mo Laumanu Katoa, pea mo Dr ‘Akanesi Makakaufaki naʻe maʻu hoa kia Kelepi Makakaufaki. Fāmili: Naʻe maʻu hoa ‘a Sione Filipe kia Melenaite Katea-ki-Funa Pahulu ‘o Pangai, Haʻafeva mo Tuʻanuku Vavaʻu. Naʻe fakakoloaʻaki kinaua ha fānau ‘e toko tolu, ko Tevita Kaufusituʻa Lutui maʻu hoa kia Pelenatita Manu Lutui, Katalina Valamonu Lutui Lile maʻu hoa kia Siaosi Fine Lile pea ko e siʻisiʻi taha ko Sefesi Tanginoa Lutui. ‘Oku ‘i ai mo e fanga mokopuna ‘e toko nima. NGāue: Naʻe ako pe ‘a Sione Filipe Lutui ‘i he Lautohi Puleʻanga ‘a Nukuʻalofa. Naʻa´ ne hū mei ai ki he Kolisi Tonga. Naʻe ‘i ai e taleniti sipoti ‘o Sione, he naʻa´ ne kau ki he timi sipoti ‘atelita ‘a e kolisi pea mo e timi ‘akapulu ‘a e kolisiʻ. Ne ui ia ‘e he toʻu ako ko Sione inu vai ‘uhila, kai makahunu koe ‘uhi ko e taha ia ‘ene lea fakalotolahi naʻa´ ne faʻa ngaāueʻaki maʻu pe ke fakalotolahi ki hono kaungā vaʻinga. Ko e ngāue naʻa´ ne laukau ‘aki pea faʻa manako ke talanoa maʻu pe ki ai. Naʻe manako maʻu pe ‘a Sione ki he maʻa moe maau hono teunga ako mo ‘ene meʻa hono kotoa pe. Pea ne fili ai ia ‘e he Kolisi´ ke hoko ko e taki laka ‘i he ngaahi taʻu ki mui ‘ene ako ‘i he Kolisi Tonga. Naʻe hoko atu ‘a Sione Filipe ki he Ako Maʻolunga ko Tupou. Monü naʻe falala ki ai ‘a e Puleako´ mo e kau ngāue ‘o e taimi ko ia ‘o nau fili ai ‘a Sione ke ne hoko ko e matapule lahi ‘o e ‘apiako. Naʻe fononga holo ai pe ‘a Sione he ngaahi ako kehekehe mo e ngāue. Naʻe ‘oange ‘e he Potungāue ako ‘a e Siasi ha faingamālie ako ‘i he polokalama ako foʻou. Ko e polokalama ako faiako faka-kalisitiane mei he Bethlehem Tertiary Institute mei Taulanga, Nuʻusila. Naʻa´ ne lavaʻi lelei ia ‘i he 2007, ko e taha ia ‘i he toko tolu naʻa nau fuofua fakakakato ‘a e polokalama ko ‘eni. Naʻe hoko ‘a Sione Lutui ko e faiako ‘i he ngaahi ako ‘a e Siasi ‘a ia ko e Kolisi Kuini Salote, Kolisi Mailefihi mo Siuʻilikutapu pea mo e Ako Maʻolunga ko Tupou. Naʻa´ ne malōlō mei he ngāue faka-faiako ‘i he 2013. NGāue: Ko Sione Filipe ko e tangata Malanga hoko ia ‘a e Falelotu Senituli. Ko e mēmipa ia ‘i he Talasiti ‘a Kolofoʻou mo e Talasiti ‘a Nukuʻalofa ‘o e Falelotu Senituli. Ko e tokoni tauhi ‘aho pea ko ‘ene pekia eni ‘oku´ ne lolotonga hoko ko e tokoni Pule Lautohi Faka-Sapate ‘i he Lautohi faka-Sapate ‘a Kolofoʻou. Ko e efiafi sapate´ naʻe pekia ai ‘a Sione, ko e efiafi pe ia ne totonu ke ne Malanga ai ‘i he falelotu senituli. Neongo naʻe poaki ‘a Sione ki he fatongia ko ‘eni, Fakafetaʻi ta ko ‘ene hoko atu ‘aʻana ki he maʻu ‘anga kelesi mo e malanga ‘o Langi. Veesi folofola manako ko e Saame 51: 10 -- Fakatupu ‘iate au ha lotomaʻa ‘e ‘Otua; ‘O toe langaʻi ‘i loto ha laumalie totonua. Himi manako ko e 581 ʻOku mau fakafetaʻi ki he ‘Otua Mafimafi ‘i he tapuaki mo e moʻui ‘a Sione Filipe Lutui. Ko e foha, tokoua, Tamai mo e Kui ki he fāmili. Naʻa´ ne fakahoko hono ngaahi fatongia´ ki he lelei taha mo e langilangi ‘o e ‘Otua. Konifelenisi 93 | 29

‘Oku mau kole fakamolemole ki he Siasi´ mo e fāmili kapau naʻe ‘i ai ha tōnounou ‘i he fua fatongia ‘a Sione Filipe Lutui ki he Siasi, Ngaahi ‘Apiako pea mo e fāmili foki. Tauange ke hoko mai ‘a e Laumalie ‘o e ‘Otua ‘o fakakakato atu hoʻomou ngaahi fiemaʻu mo e fakaʻamu. Fakamālō ki he Siasi, Fāmili mo e Kainga, kaungā ako, ngaahi maheni ‘i he poupou hono kotoa pe mo e tokoni ki he moʻui ‘a Sione Filipe Lutui ‘i he tapa kotoa pe ‘o e moʻui. Fakatauange ke ‘omi tapuaki ‘a e ‘Otua kiate kimoutolu ‘i he ngaahi ‘ofa mo e tokoni kotoa pe.

36. TEVITA MOTEKIAI LAUʻI Tupuʻanga: Naʻe fānauʻi ia ‘i he ‘Aho 24 ‘o Tisema, 1965, ‘i Leimatuʻa, Vavaʻu. Naʻa´ ne ngāue ‘i he Potungāue Ako ‘a e Siasi Uesiliana Tauʻatāina ‘o Tonga, ko e faiako ‘o feʻunga mo e taʻu ‘e Uofulu-mā- taha (21). Naʻa´ ne kamata ngāue pē ko e faiako ‘i he taʻu 1994, ‘o aʻu mai ki heʻene pekia, ‘oku´ ne lolotonga Ako Faka- faiako ‘i he ‘Apiako Tesiale ko Tupou, ‘o ‘amanaki ke kakato ‘a ‘ene ako ki Tisema ‘o e taʻu´ ni, kae hoko atu ‘a ‘ene ngāue faka-faiako ki he ngaahi ‘apiako ‘a e Siasi, ‘i he taʻu kahaʻu. Ako: Naʻa´ ne hū ki he Akoteu ‘a Leimatuʻa ‘i he 1971 - 1976. Naʻa´ ne lavaʻi ‘a e sivi ki he ngaahi kolisi ‘o ne hū ki he Kolisi Mailefihi/Siuʻilikutapu, ‘i he 1977 - 1980. Naʻa´ ne hiki mai ki he Kolisi ko Tupou ‘i he taʻu 1981 ki he 1982, pea ne hoko hake ai pe ki he Ako Maʻolunga ko Tupou ‘i he 1983 - 1985. Naʻe lava ‘o hū ki he Akoʻanga Faka-Tekinolosia ‘o ‘Okalani, Nuʻusila ‘i he 1988 - 1990, pea hoko atu ai pe ki he ‘Univesiti ‘o Waikato, Nuʻusila ‘i he 1991 - 1993. Naʻa´ ne ako foki ‘i he ‘Univesiti ‘o e Pasifiki Tonga, Suva, Fiji ‘i he 1999, 2007 - 2008, pea ne fakaʻosiʻosi ‘ene feinga ako ki he Ako Tesiale ko Tupou ‘i Sanuali ki Sune, 2015. Naʻe lavaʻi ‘a ‘ene Sivi Foomu 5 ‘a Nuʻusila ‘i he 1983, pea mo ‘ene Sivi Foomu 6 ‘a Nuʻusila ‘i he 1984. Naʻe lavaʻi lelei foki mo ‘ene Sivi Foomu 7 ‘a e Pasifiki ‘i he 1985. Naʻa lavaʻi mo hono Setifikeiti ‘i he Ako fekauʻaki mo e ngāue Fakaʻuhila mo e Komipiuta ‘i he 1990, pea pehē ki hono Mataʻitohi ‘i he Saienisi (BSc) ‘i he 2015. NGāue: Naʻa´ ne kamata faiako ‘i he Kolisi Mailefihi/Siuʻilikutapu ‘i he taʻu 1994 - 1998, pea pehē ‘i he 2011 - 2014. Naʻa´ ne ngāue foki ‘i he Kolisi Taufaʻahau/Pilolevu ‘i he 2000 - 2006, pea pehē foki ‘i he 2009 - 2010.

37. PENIELI POLO Ko PENIELI POLO, naʻa´ ne ngāue ‘i he Potungāue Ako ‘a e Siasi Uesiliana Tauʻatāina ‘o Tonga, ko e faiako ‘i he ngaahi Akoteu ‘a e Siasi, ‘o feʻunga mo e taʻu ‘e hongofulu-mā- nima (15). Naʻa´ ne kamata ngāue pē ko e faiako ‘i he taʻu 1964, pea ne mālōlō mei he ngāue ‘i he 1978. Ako: Naʻa´ ne ako ‘i he Kolisi Taufaʻahau mo Pilolevu ‘i he 1955 - 1956. Naʻa´ ne hiki mai ki he Kolisi ko Tupou ‘i he 1957 ki he 1963. Naʻa´ ne lavaʻi lelei ‘ene Sivi Tutuku Maʻulalo ‘a Tongaʻi he 1985. NGāue: ‘I he 1964 naʻa´ ne kamata ngāue ‘i he Akoteu ‘a Talafoʻou. Ko e taʻu 1967 - 1968 naʻa´ ne faiako ‘i he Akoteu ‘a Nomuka, pea ne hiki ‘i he 1969 - 1977 ki he Akoteu ‘a Lofanga. Ko e 1978 naʻe ui ai ki he Akoteu ‘a Vaotuʻu, pea ne mālōlō ai pe ‘i he ngāue.

38. TEVITA ‘OFAHEMOʻONI Tupuʻanga: Naʻe fānauʻi ‘i he ‘Aho 28 ‘o Maʻasi, 1958, ‘i Kolofoʻou, Nukuʻalofa, Tongatapu. Naʻa´ ne ngāue ‘i he Potungāue Ako ‘a e Siasi Uesiliana Tauʻatāina ‘o Tonga ‘o feʻunga mo e taʻu ‘e Uofulu-mā-fitu (27): kamata ngāue ko e faiako ‘i he taʻu 1989, ‘o aʻu mai ki heʻene pekia ‘oku ne lolotonga faiako ‘i he Kolisi Kuini Salote. Ako: Naʻa´ ne kamata ako ‘i he Akoteu ‘a Siaʻatoutai ‘i he 1965 - 1967. Naʻa´ ne hū ‘o hoko atu ‘i he Akoteu ‘a Toloa ‘i he 1968 - 1970. Naʻe hoko atu ki he Ako Lotoloto ‘a Kolovai ‘i he 1971, pea hū ki he Ako Lotoloto ‘a Nukuʻalofa ‘i he 1972. Naʻa´ ne hū ki he Kolisi ko Tupou ‘i he 1973 - 1974, pea naʻa´ ne hiki ki he Kolisi ‘Atenisi ‘i he 1975 - 1979. Naʻa´ ne hū ki he Vaʻa ‘Univesiti ‘a ‘Atenisi´ ‘i he 1980 - 1982. Naʻa´ ne fakaʻosi leva ki he Kolisi Fakafaiako ‘a Tonga ‘i he 1993 - 1994, pea pehē foki ki he 1998 ki he 1999. Naʻa´ ne lavaʻi lelei hono fakaʻilonga Associate of Science ‘i he 1982, pea pehē ki hono Setifikeiti ‘i he faiako´ ‘i he 2014. NGāue: Naʻa´ ne kamata ngāue fakafaiako ‘i he Kolisi Kuini Salote mei he 1989 - 1992. Naʻa´ ne hiki leva ‘o ngāue ‘i he Kolisi ko Tupou ‘i he 1993 ki he 1997, naʻa´ ne toe foki ki he Kolisi ko Tupou ‘i he 2003. Ko e 2000 - 2002 naʻe ui ai ki he Kolisi Tupoutoʻa, Nomuka. Naʻa´ ne hiki mei he Kolisi ko Tupou ki he Vaʻa Tapunisiliva-THS ‘i he 2004 - 2006, pea ki he Vaʻa Nukunuku-THS ‘i he 2007 - 2008, naʻe toe ui ai pe ki he Vaʻa Vaololoa-THS ‘i he 2009 ki he 2010. Naʻe hiki ki he Kolisi Mailefihi/Siuʻilikutapu ‘i he 2011 - 2012, pea naʻa´ ne fakaʻosi mai leva ki he Kolisi Kuini Salote ‘i he 2013 ki Novema, 04, 2015.

39. TUʻIPULOTU KAUFUSI 30 | Paenga ‘o e Konifelenisi

Tupuʻanga: Naʻe fānauʻi ia ‘i he ‘aho 14 ‘o Sune, 1941, ‘i Makave, Vavaʻu. Naʻa´ ne ngāue ‘i he Potungāue Ako ‘a e Siasi Uesiliana Tauʻatāina ‘o Tonga, ko e faiako ‘o feʻunga mo e taʻu ‘e Hongofulu-mā- valu (18). Ako: Naʻa´ ne ako pe ‘i he Kolisi ko Tupou ‘i he 1958 - 1963. Ko e taʻu 1975 - 1976 naʻa´ ne hū ki he Kolisi Fakafaiako ‘a Tonga ‘o ako fakafaiako. Naʻa´ ne lavaʻi lelei ‘a hono fakaʻilonga ako Faiako Kalasi III. NGāue: Naʻa´ ne kamata ngāue pē ko e faiako ‘i he taʻu 1964, pea naʻa´ ne mālōlō mei he ngāue ‘i he taʻu 1981. ‘I he 1964 naʻa´ ne kamata ngāue ‘i he Akoteu ‘a Neiafu, Vavaʻu. Ko e 1965 naʻa´ ne ngāue ai ‘i he Akoteu ‘a Holonga, Vavaʻu. ‘I he 1966 - 1968 naʻe ui ai ki he Akoteu ‘a Veitongo, Tongatapu. ‘I he 1969 - 1973 naʻa´ ne ngāue ‘i he Akoteu Lofanga, Haʻapai. Ko e 1974 naʻa´ ne ngāue ‘i he Akoteu ‘a Vaotuʻu, Tongatapu. Ko e taʻu 1977 naʻe ui ai ki he Akoteu ‘a Houma, Tongatapu. ‘I he taʻu 1978 - 1979 naʻe ui ki he Ako Lotoloto ‘a Niua Toputapu. Ko e 1980 ki he 1981 naʻe fakamuimānoa ki he Kolisi Niua Toputapu.

40. MELE LAUSIVA FELEMI MANU Tupuʻanga: Ko Mele Lausiva Felemi Manu, naʻe tupu ia ‘i he ongo mātuʻa ko Ngoue Hone Felemi mo ‘Ilisapesi Mafi Toutai Loumoli Felemi ‘o Tatakamotonga. Pea ko e mokopuna ia ‘o e taha he kau faiako he ngaahi akoʻanga ‘a e Siasi, ko ‘Alifaleti Loumoli. Naʻe fānauʻi ‘a Mele Lausiva he ‘aho 4 ‘o Siulai 1975 ‘i Malapo. Pea ko e fika fā ia ‘i he fānau ‘e toko valu ‘a Hone mo Mafi Felemi. Ako: Naʻe kamata ako ‘a Mele Lausiva he GPS ‘a Holonga he kalasi 1 ʻi he 1981 lolotonga ia ‘a e nofo ki Malapo ‘ene ongo mātuʻa. Pea hoko atu ki he Lavengamalie Side School, ‘o kalasi 2 ki he 6 (1982 - 1986). Naʻe hoko atu ai pē ki he Kolisi Lavengamalie ‘o Form 1 ki he 7 (1987 – 1994). Naʻe kamata faiako ai pe ‘i Lavengamalie´ he 1995 pea ne toki hū ki he Kolisi Fakafaiako he taʻu 1996 – 1998. Hili ia pea ne hoko atu ai pe ‘a e ngāue fakafaiako he Kolisi Lavengamalie mei he taʻu 1999 – 2001. Fāmili: ‘I he ‘aho 30 ‘o Sune 2001 naʻe maʻu hoa ai ‘a Mele Lausiva Felemi kia Raymond Manu ‘o Tatakamotonga. Pea naʻe ‘i ai ‘ena fānau fefine ‘e toko 3, ko Loenda Manu, Pisila Moʻui-he-’Ofa Manu mo Tuʻamelie ki he Tapuaki ‘o e Toetuʻu Manu. NGāue: Ko e taʻu 2002 naʻe kamata ngāue ai ‘a Mele Lausiva ko e faiako ‘i he Kolisi ko Tupou. Pea naʻa´ ne mālōlō he ‘aho 15 ‘o Maʻasi 2016, lolotonga pe ia ‘a ‘ene kei fai fatongia fakafaiako ‘i he Kolisi ko Tupou. Naʻe manako pea ne mamahiʻi ‘ene ngāue fakafaiako´ pea naʻa´ ne ngāue fie ngāue ki ai. Pea ko hono lelei taha´ naʻe faiʻaki´. Naʻe mahuʻinga kiate ia ke ne ‘ofaʻi ‘a e fānau ako´ ‘o hangē pe haʻane fānau´. Naʻe hoko ‘a Mele Lausiva Felemi Manu ko e fefine malanga hoko ‘a e Siasi Uēsiliana ‘i he kuata Sepitema ‘o e taʻu 2006. Naʻe Tauhiʻaho ki heʻene Kalasi ‘Aho, pea ko e fefine akonaki ia ‘a e Siasi. Naʻe loto lelei ke fakakakato ki he lelei taha´ ha fatongia ‘oku ‘omai mei he kau Taki ‘o e Kolisi´. Pea aʻu ki he nofo mo e ngāue faka-Kauhala ‘i he loto ‘apiako´, naʻe vekeveke mei he Kauhala Kenani. Naʻe fai hono tukuingata ki he ngāue fakataha pea feʻofoʻofani mo e taha kotoa peʻe. Manatu Melie: Ko e manatu melie ki he uaifi ko Mele Lausiva Felemi Manu, ko e fefine naʻe moʻui fiefia mo tauʻatāina. Naʻe moʻui ‘ofa pea tōnunga ‘i he fāmili, akoʻanga mo e siasi. Naʻe loto maʻu pe ke foaki ha meʻatokoni ‘oku ala maʻu´ ki ha fānau ako ‘e afe ange ki homau ‘api. Ka fakahoko ha lukuluku ‘a e Kolisi´, naʻa´ ne fakamanatu maʻu pe ke fakahoko ‘aki e lelei taha´ ‘o fakatatau ki he meʻa ‘oku´ ma ala maʻu´. Naʻe fofonga fiefia mo malimali maʻu pe ‘i hano talitali ha kau ‘aʻahi mai ki he Kolisi Ko Tupou´. Naʻe mahulu ‘i heni kotoa ‘a ‘ene manako ki he lau folofola fakaʻaho´ pea moʻuiʻaki foki ‘a e folofola´. Naʻe ‘i ai pē ‘ene lea ‘oku ou manatu ki ai, ‘a ‘ene pehē; “Ko e meʻa lelei ‘a e faiako, ‘a e faifekau, ‘a e ako tohitapu mo e hā fua. Ka ‘oku mahuʻinga taha ange pe ‘a e MAʻU ‘O SISU PEA MOʻUIʻAKI ‘o tatau ai pē pe ko e hā e ngāue ‘oku te lavaʻa. Ko ‘ene ongo potu folofola manako ko (i) ‘Aisea 26:3, (ii) 1 Sione 5:11-12. (i) “Ko e loto ‘oku puke maʻu te ke ngaohi ke nonga ka ko ha nonga, Koeʻuhi ko ‘ene falala ki he ‘Afiona”. (ii)“Pea ko eni ia ‘a e fakamoʻoni, Kuo foaki ‘e he ‘Otua kiate kitautolu ‘a e moʻui taʻengata, pea ko e moʻui ko ia ‘oku tuʻu ‘i hono ‘Alo. Ko ia ‘oku´ ne maʻu ‘a e ‘Alo, ‘oku ne maʻu ‘a e moʻui; ko ia ‘oku ‘ikai te ne maʻu ‘a e ‘Alo ‘o e ‘Otua ‘oku ‘ikai te ne maʻu ‘a e moʻui”. Ko ‘ene himi manako ko e 565 (Ko e ‘ofaʻanga ‘o e laumalie). Kuo tali ‘a Mele Lausiva Felemi Manu ki he Ui maʻoniʻoni ‘a e ‘Otua Mafimafi. Ka ko ena ‘a ‘ene fanafana mai: “ʻOiau ‘a e monūʻia ha taha ‘oku ‘ilo ē / Ko ‘ene hia kotoa pe kuo fakamolemole; ‘Oku ‘ikai kei lata ia ke nofo ‘i mamani, / Kae tangi hono ‘atamai, Ko langi hoku ‘api”. “ʻA, ko e hā ha meʻa ‘i heni ke taʻofi au? / He hangē ‘oku kamo mai ‘a Sīsu ke te haʻu; Mo e kau ‘angelo na ‘oku nau taʻalo mai. / ‘A tuku hoʻomou puke au, ke u ‘alu pe ki langi.” (530: 1 & 5) ʻOku fakafofonga atu ai pē ‘a e fakamālō loto hounga moʻoni ki he ‘Eiki Palesiteni ‘o e Siasi, mo e Sekelitali Lahi, ki he Palesiteni Ako mo e Puleako mo e Kau ngāue mo e Fānau ako ‘o e Kolisi Ko Tupou. Kia Fasiʻapule mo e Setuata mo e Kainga Lotu, SUTT ‘o Malapo (Afo e Teau). Pea ki he Fāmili, mo e Kainga ‘ofa kotoa pē. Mālō e lotu mo e hūfia lolotonga e faingataʻa ko eni. ‘Oku aʻu mai pea ‘oku mau maʻu nonga mo fiemalie ai ‘i he ‘Eiki. Konifelenisi 93 | 31

41. MELE FALETAU TUPOU Tupuʻanga: Naʻe fānauʻi ‘a Mele Faletau Tupou ‘i ‘Utulau (Tongatapu), ‘i he ‘aho 18 ‘o Nōvema 1965. Ko e toko taha ngāue mateaki mo ‘ofa fatongia, ‘i he Ako´ mo e Siasi. Ako: Naʻe ako ‘a Mele Faletau Tupou ‘i he Akoteu ‘a ‘Utulau mei he 1970 ki he 1973, pea ne hiki mei ai ki he Akoteu ‘i Maʻufanga´ ‘i he 1974. Naʻa ne hū ki he Kolisi ko Kuine Salote´ ‘i he 1975 ki he 1981; pea ne hū ki he Ako Maʻolunga ko Tupou´ ‘i he 1982 ki he 1984. Naʻa ne hoko atu ki he Kolisi Ako Faka-Faiako´ a e Puleʻanga Tonga´ ‘i he taʻu 1993, pea ne fakaʻosi ki he Ako Tēsiale ko Tupou (Tti) ‘i he taʻu 2007. Naʻa ne lavaʻi lelei Sivi Maʻolunga ‘a e Puleʻanga Tonga´ ‘i he taʻu 1982, mo e Sivi Faka-Faiako Kalasi Tolu ‘i he taʻu 1993. Naʻe lavaʻi lelei ‘e Mele Faletau Tupou e Sivi Fakamoʻoni Ako, Ako Faka-Faiako ‘a Tonga´ ‘i he taʻu 2007. NGāue: Naʻe kamata ngāue ‘a Mele faletau Tupou, ko e faiako ‘i he Akoteu ‘a ‘Utulau´ mei he 1986 ki he 1998. Naʻa ne faiako foki ‘i he Akoteu ‘i Vaotuʻu´ mei he 1999 ki he 2000, pea ne toe foki ‘o ngāue ‘i he Akoteu ‘i ʻUtulau´ mei he taʻu 2001 ki he 2010. ‘I he 2011 naʻe hoko ai ‘a Mele Faletau Tupou ko e faiako ‘i he Akoteu ‘i Vaotuʻu´, ‘o aʻu mai ki he 2015. Naʻe ngāue faka-faiako ‘a Mele Faletau Tupou ‘i he taʻu ‘e 30 ko ha amatakiloa maʻa e fānau ‘o e fonua´ mo e Siasi. Kuo koloaʻia e Potungāue Ako ‘a e Siasi´, ‘i he fai fatongia ‘osikiavelenga ne fai ‘e Mele´. Kae toe fēfē? He ko e teu ia ne fai ‘e he Siasi´, pea kuo nau polepole ‘i he ngāue mateaki naʻe fai ‘e Mele Faletau Tupou´.

42. LEIOLA KAUVAKA Tupuʻanga: Ko LEIOLA KAUVAKA, naʻe fānauʻi ia ‘i he ‘aho 27 ‘o Sanuali, 1952, ‘i Makave, Vavaʻu. Naʻa´ ne ngāue ‘i he Potungāue Ako ‘a e Siasi Uesiliana Tauʻatāina ‘o Tonga, ko e faiako ‘o feʻunga mo e Taʻu ‘e Hiva. Naʻa´ ne kamata ngāue pē ko e faiako ‘i he taʻu 1972, ‘o aʻu ki heʻene mālōlō mei he ngāue, ‘i he taʻu 1980. Ako: Naʻe ako ‘i he Kolisi Siuʻilikutapu ‘i he 1965 ki he 1971. Naʻa´ ne lavaʻi lelei ‘a e Sivi Tutuku Maʻolunga ‘a Tonga. Ko ia naʻa´ ne hoko atu ‘i he Kolisi Fakafaiako ‘a Tonga ‘i he 1975 ki he 1976 pea lava lelei hono fakaʻilonga ‘i he Faiako Kalasi Tolu. NGāue: Naʻa´ ne kamata ngāue ‘i he Akoteu ‘a Holonga, Vavaʻu ‘i he 1972 ki he 1973, pea ne hiki ai ki he Akoteu ‘a Houma, Vavaʻu ‘i he 1974. Naʻe ui ai ke hiki ki he Akoteu ‘a Nukuʻalofa ‘i he taʻu 1977 - 1978. Naʻa´ ne fakaʻosi mai ki he Kolisi Nukuʻalofa ‘i he 1979 - 1980.

43. LĀTŪ EVELINE FUSIMĀLOHI KOLOTO ʻI he ‘aho 26 ‘o Mē 1949 ko e tala fakafiefia ‘i he lotofale ‘o Pelenaisi Vaotuputupu Siakumi, mei Pangai Haʻapai; ‘a ia naʻa ne mali mo Sione Fusimalohi (HAMA) ‘o Kolomotuʻa mo ‘Eua´, kuo na fānauʻi ha tama fefine ko e polopolo hona manava´ pea fakahingoa ko Latu ‘Eveline Fusimalohi. Naʻe ako ‘a Lātū ‘i he Lautohi Puleʻanga ‘i Sopu-’o-Taufaʻāhau´, pea ne muimui folau ‘i heʻene ongo mātuʻa´ ‘i he 1960 ki Fisi, ‘o hoko atu ai siʻene fekumi´. Naʻe lava lelei e ako ‘a Lātu´ pea ne foki ki Tonga ‘i he taʻu 1969 ‘o hū ki he Ako Maʻolunga ‘o Tonga´; pea ne maʻu monū ai ‘o hū ki he ‘Univēsiti´. Naʻa ne ako ‘i he Hawaii Loa College. Naʻe kamata ngāue ko e Tokoni Puleako ‘i he Kolisi ko Tupou´ ‘i ha ngaahi taʻu; pea ne hū ki he Standford University (‘Amelika) ‘o maʻu ai e fakaʻilonga Master of Arts (MA). Hili ia´ naʻa ne foki ki Tonga ‘o faiako ‘i he Kolisi ko Kuini Salote´, ‘o okooko ai mo e ‘amanaki lelei ki ha hoko atu ‘ene feinga ako´ ki he mataʻitohi Toketā Filōsefa´ (PhD). ‘I he foki ‘a Lātū ki ‘Amelika ke fakahoko ‘ene vīsone ko eni´, naʻa ne maʻu fāmili ai mo Maile Koloto. Naʻa na hoko atu leva ‘o ngāue faka-Setuata ‘i he First Tongan Palo Alto UMC ‘o aʻu ki he 1993. Naʻa na hoko atu ‘o tali e ui ‘a e ‘Eiki´ ko e Faifekau ‘o e Siasi´ ʻi Siulai ai pē ‘o e taʻu 1993. Naʻa na ngāue faka-faifekau ‘i Palo Alto mei he 1993 ki he 2001 pea na hiki ki Oakland ‘o faifekau he Siasi Oakland Laurel UMC ‘i Siulai 2001. Naʻa na hiki mei ai ki he First Tongan San Bruno ‘i Siulai 2011, pea na toki hiki ‘i Siulai 2013 ki he Falehūfanga UMC; ‘o aʻu mai ki he ‘aho naʻe fai ai ‘ene fehikitaki ki he moʻui kahaʻu´ ‘i he ‘aho 20 ‘o Siulai 2015.

44. SIONE ‘AHOLELEI Ne ‘ikai maʻu mai hono fakamatala. ~ ~ ~

TA’U 150 ‘O E KOLISI KO TUPOU 32 | Paenga ‘o e Konifelenisi

Ka fekumi mai ha ni’ihi he kaha’u ki he Miniti ‘o e Konifelenisi 93, ki ha ongoongo ki he fakamanatu e ta’u 150 ‘o e Kolisi ko Tupou, koehā hano mālie na’a ke fakatokanga’i? ‘Oku holo atu he paenga ni e tali ‘a ha ni’ihi ki he fehu’i ni, ke fakalanga ai hono fakamelie e efe ‘o e 150, mo e fakatauange, ‘Aho’eitu mo Manumataongo, mo ‘eiki pē mu’a, ka mo toki talanoa’i e 150 ‘i ha hokosia e 200:

Tevita M. Finau: Neongo na’e lahi e ‘ūuni me’a na’e fakatupu māfana mo fiefia pea fakangalongata’a, ka ko e taha ‘eni ‘o e ‘ū me’a te u manatu fuoloa ‘aupito ki ai: Ko e poupou mo e tataki ‘a e Tu’i ‘o Tonga, Tupou VI mo Kuini Nanasipau’u, Kuini Fehuhu Halaevalu Mata’aho, Pilinisesi Salote Pilolevu Tuita, mo e Fale ‘o Ha’a Moheofo. Ko e ‘aho hohoko ‘e ua ‘a e hā’elea ‘e Tupou VI mo hono Fale ‘a e kātoanga Ta’u 150 ‘o e Kolisi ko Tupou´ mo e Konifelenisi 93 ‘a e SUTT ‘o ‘afio ai. Na’e ‘ikai ko ha’anau fakahauē pe ko ha fakalangilangi mai pē, ka na’a nau TAKI ‘o huluni mo afeitaulalo ‘o fefiohi mo e kau Kolisi Tutuku, kau ngāue mo e fānauako. Na’e tō folofola ‘a Tupou VI ‘i he ta’u 150 ‘o e Kolisi ko Tupou mo huufi ‘a e Konifelenisi 93. Pea na’e me’a ‘a e Pilinisi Kalauni Tupouto’a ‘Ulukalala mo Pilinisi Tungī he Pō Lotu Fe’iloaki ne fai he Falelotu ‘o e Kolisi ko Tupou. Na’e tā tu’o lahi ‘a e maa’imoa tau’olunga māfana ‘a e Pilinisesi Salote Pilolevu Tuita mo e fuifuilupe. Pea na’e foaki ‘e he Tu’i, Kuini Fehuhu mo e Fale ‘o Ha’a Moheofo ha pa’anga ‘e $300,000 tupu ko e fakama’u ia ‘o e Tu’i ki he kātoanga, pea mo e fakamanatu ‘o Tupou IV, mo kinautolu ‘a e kau holomu’a mo e kimui ni mai. Ko e fai’anga ia ‘o e talanoa māfana mo e fiefia he 150, ko e fakamo’oni ‘o e afeitaulalo mo e ‘aufuatō mo’ui ‘a e Fale ‘o Tupou.

Feke’ila Kamitoni: Koe taha ‘o e polokalama fakafiefia mo fakamāfana taha ‘i he katoanga fakamanatu ‘oe ta’u 150 ‘o e Kolisi ko Tupou, ko e laka fakato’uako pea moe polokalama taliui ‘a ia na’e fakahoko he pongipongi Tūsite ko hono 21 ‘o Siune 2016. Na’e kamata ‘a e laka mei he Ako’alu ‘a e Kolisi Kuini Salote ‘o fou he hala Mateialona ki he Hala Taufa’ahau ‘o hangatonu ai ki mala’e Pangai ‘o afe he ve’e ‘ā ‘o e palasi ‘o fai ai ‘enau faka’apa’apa ki he ‘ena ‘afifio ‘a ia na’a na ‘afio ki he laka mei he fofonga ki hahake ‘o e palasi. Ko e me’a fakafiefia mo’oni ko e fe’iloaki ‘a e ngaahi to’uako ‘a ia kuo nau mofele he ngaahi feitu’u kehekehe ‘o e kolope. Ko e ni’ihi koe talu ‘enau mātuku he ‘osi ‘a e ako ko ‘enau toki felongoaki ē mo fe’iloaki. To e fakafiefia ange e fe’iloaki ‘ae kau Kolisi mu’a tautautefito kiate kinautolu ‘oku nau matu’otu’a ange. ‘I he a’u ‘ae laka ki he Falelotu Senituli, na’e kamata ‘a e polokalama taliui. Ko e polokalama maheni eni ‘o e ‘aho e Kolisi pea na’e liliu ‘a e natula ‘o e taliui ‘o e ta’u ni mei he ui tahataha ‘o e kau mamamaloa ki hono faka’ilonga’i katoa e ngaahi to’uako ‘i he lavame’a ‘oku nau fai he ngaahi mala’e kehekehe ‘oku nau ngāue ai. Na’e tataki ‘ae ouau taliui ‘e he Sekelitali lahi ‘o e Kolisi Tutuku (Lord Tangi) mo e Puleako, Rev. ‘Alifeleti ‘Atiola. Mālie mo’oni ‘a e mahino ‘a e ngāue mo e fakakoloa ‘e he kau ako ‘o e Kolisi ko Tupou ‘a e fonua. Kamata pē mei he Fale ‘o Tupou, ki he Hou’eiki ‘o e fonua, ki he kau palemia, kau fakafofonga falealea mo e kau minisitā, kau ‘iloa he mala’e sipoti, mala’e ako ‘o a’u ki he ngoue, kau faifekau mo e kau setuata. Na’e faka’osi’aki hono ui ‘o e kau ta’e’iloa. Ta ‘oku tonu ‘a e visone ki he teu’i ‘o e ngaahi to’uako ke ‘aonga ki he fonua. Na’e faka’osi’aki e polokalama ni ‘a e pōpōaki ‘a Lord Tangi kia kinautolu te nau a’usia ‘ae senituli hono ua ‘oe Kolisi ke fakahoko atu ‘a e ‘ofa ‘o e ta’u 150 kia kinautolu. Pea toki fakamā’opo’opo ‘e he Palesiteni ‘o e siasi ‘i hono fakamanatu ki he kau ako tutuku ke nau tokanga ange ki he taliui ‘oku mahu’inga taha he mo’ui koe taliui ‘a e ‘Otua ki he kakai kotoa ē.

Lātū Māvae: ‘Uluaki, Ko e mahu’inga o e tokotaha fakahoko polokalama ‘o e ngaahi fatongia. Ko e ngaahi polokalama lalahi mo mahu’inga ‘o hangē ko e katoanga’i ‘o e ta’u 150, ‘oku tuha mo ha kau taukei, pea mo faiva lea ‘i he lea Tonga lelei mo kakano pea pehē ki he lea fakaPilitania. Tautefito ki ha ouau pe polokalama ‘oku ‘afio ai ‘a Tupou mo hono Fale, pea mo hou’eikisia foki. ‘Oku ‘i ai ‘a e mālie ‘i ha tokotaha fakahokofatongia tonu pehe. Ko e fakahoko polokalama lelei ‘e he Sekelitali Lahi ‘o e Siasi, pea ‘e tatau ai pē pe na’a te fanogo letiō, pe ‘i ha lalo ‘akau ‘i Toloa, na’e tau e langi pea māfana ‘a e loto ‘i he faiva lea, pea lava ke ‘inasi mo e kau pālangi. Ua, Ko e fetokoni’aki ‘ae ngaahi ako’anga. Ko e me’a mahu’inga ‘a e ngāue fakataha ‘a e ngaahi ako’anga mo e Kolisi ko Tupou ‘i he fakamanatu ‘o e ta’u 150. ‘Oku hanga ‘e he 150 ‘o ue’i e kau fakataha. Hangē ko e poupou ‘a e Tupou Tertiary Institute (TTI), ’i he kau atu ‘e ne timi IT ke tokoni ki hono fokotu’u e Computer Lab ne huufi. Ne kau atu moe Tupou High School ‘i he fakamaau ‘api mo e hiko veve, langa e fakafaletolo ‘o e ngaahi ‘api nofo’anga. Ko e Kolisi Kuini Salote ‘i he tō ngoue matala’i’akau, pea pehe ki he kau atu ki he faiva fakataha moe Kolisi Ko Tupou ‘i he fakame’ite lakalaka. ‘E ‘ikai ngalo ‘i he tokotaha ko ia, ko e mafana ne ongo ‘i loto mo e pa’ehē mo e fiefia, ha’a ne fakahoko ki hano mokopuna ‘i ha taimi, ko au e na’a ku kau ‘i he to’o la’ipapa lolotonga e teuteu ‘o e 150; pe na’a ku kau he tō ngoue, pea na’a ku fai ‘i he 150. Mālie e fakahokofatongia lelei he ne tau e langi ‘i he kau atu. Konifelenisi 93 | 33

Tolu, ‘e ‘ikai ngalo ‘a e aho ne fakatu’uta ai e vala ‘o e ‘Ikale mei Amelika, ‘i he vakapuna ne laku pa’anga kae uō e kakai, ‘a e lalahi mo e iiki, ‘i he tuli holo e pa’anga. Lolotonga e fakame’ite, ko e akenga fo’ou ia e fiefia, pea ne fie hono feinga’i ke ta’ofi ‘a e mavava ‘o e houa tufi pa’anga ‘o e 150.

Toutai Laulaupea’alu: Ko hono fakamahu’inga’i ‘o ha polokalama ‘o e Konifelenisi 93 mo e katoanga’i ‘o e 150 ‘o e Kolisi ko Tupou, ‘e tefito ‘iate kinautolu te nau fakamatala’i ‘a e lolotonga ni ‘i he kaha’u. Ko e ki’i fakamatala ni ‘oku ne fakatokanga’i ‘a e mafai e Konifelenisi ‘o e Siasi Uēsiliana Tau’atāina ‘o Tonga mo ‘ene ako ne fakahuafa ko e Kolisi ko Tupou. ‘Oku mahu’ingamālie ‘a e ako ko ‘ene fakamalumalu ‘i he lotu, ka ‘oku ‘ikai ko e ako ke unga ki ai ‘a e lotu. ‘Oku ‘ikai ko ha ongo sino ke fakamāvahevahe’i, ka ke fakaongo ‘a e ako ki he Siasi ka e taumu’a tonu e fononga ki he kaha’u. ‘Oku mahino ‘a e fekau’aki ni ‘i he polokalama ‘o e Konifelenisi 93. Ko hono fakamahu’inga’i ‘eni ‘a e kei mahu’inga’ia ‘a e Siasi ‘i he’ene ako. ‘E fakamā’opo’opo ki mui ki he tokolahi ‘o kinautolu ne kau mai ki he Konifelenisi 93 pea mo e ‘uhinga ne nau kau mai ai, ka ‘e ‘ikai ke hala ia ke pehē ko e tokolahi taha ko’enau kau mai koe’uhi ko e katoanga’i ‘o e 150. ‘Oku mahino ai e vekeveke ‘a e kau tutuku ‘o e Kolisi ko Tupou, kae hangē ‘oku lōmia ‘a kinautolu ne ‘ikai ke nau ma’u ha faingamālie ke ako ‘i he Kolisi ko Tupou, ka nau ako kinautolu ‘i he ngaahi ako’anga ‘o e Siasi ‘i he ngaahi motu. ‘Oku ‘ikai ko e Kolisi ko Tupou ke fakangatangata ‘iate kinautolu ne ako ‘i Maamaloa, Nafualu mo Toloa, ka ke fakakau mo kinautolu ne ako ‘i he ngaahi ‘apiako ‘a e Siasi ‘i he ngaahi motu ‘i tahi. ‘Oku lau ‘a e 1866 mo e Kolisi ko Tupou ko e kamata’anga ‘o e ako kolisi ‘a e Siasi Uesiliana Tau’atāina ‘o Tonga pea ‘oku tāu ke fakakau atu ki ai mo e ngaahi ako’anga ‘o e Siasi ‘i tahi. Neongo ‘a hono fakahuafa kehekehe ‘o e ngaahi ‘apiako ‘i tahi ka ‘e lau ko e fanautama kinautolu ‘o e Kolisi ko Tupou. Kuo hoko ‘a e Konifelenisi 93 mo e 150 ‘o e Kolisi ko Tupou ke ne fakamaama ‘a e halafononga ‘o e Siasi ki he kaha’u mo’ene tauhi ‘ene ngaahi ako. Neongo ‘a e kaukaua ‘a e kau ako tutuku ‘o e ngaahi kolisi ‘o e Siasi, ka he’ikai ke nau pule’i ai ‘a e fokotu’utu’u ngāue ‘a e Siasi. ‘Oku mo’oni e fa’a fakatokanga lolotonga e Konifelenisi 93, “’Oku ‘ikai ko e Konifelenisi ‘a e Kolisi ko Tupou, ka ko e Kolisi ko Tupou ‘a e Konifelenisi.” ‘Oku hoko ‘a e Kolisi ko Tupou ko e kamata’anga ‘o e ngaahi ako’anga kolisi ‘o e Siasi, pea ‘oku taau ke ne taaimu’a ‘i hono ‘ō’ōfaki’i ‘a ‘ene ngaahi fanautama ke fakamo’oni ‘Oku tau kei kau pē!

Henelī Viliami Vete: ‘Oku tau hau’alofa’ia he fano’unga mo e tupulaki ‘o e lika ne fakaola pea kuo hili ‘i he ‘Alamaite ‘o e Fakatoumafi, ko e ‘Otua Mafimafi, ki he fakamanatu e 150 kuo fononga’ia ‘e he Kolisi ko Tupou. Pea mo e tonu e lifuka ‘a e Tu’i ‘Ofeina ‘o Tonga, Ko Kingi Siaosi Tupou I, mo e Paionia, ko e Faifekau ko Toketā Semisi ‘Ikani Moulitoni, hangē ha tangata ‘e taha ‘o e vaka, ‘a e isiaki mo e ‘osikiavelenga ‘i hono matua’i ‘o e ma’imoa ni, ‘o tau toka’one ai he Ta’u e Teau Nimangofulu kuo tau ikuna. Ki he langilangi ‘o e ‘Otua mo e Tu’i mo Hono Kakai, Pea mo e Siasi mo ‘ene hofangahau.

Ne kamata he 1866, pea fakahopo mai ai e kau Mateaki mo Matematika, pea mo e tūkunga fo'ou e Ako, neongo ne 'i ai pē ngaahi founga Ako ne tukufakaholo he Kau Lo'au, pea mo e Tukufakaholo 'i Moli mo He'a. Ne fano atu ki he ako fakasaienisi, mo e fa'ahinga fika, ko e Lea Faka-Pilitania, mo e Lotu Kalafi, kau ai mo e fakaato 'o e hiva ki he tūkunga fakatu'ungafasi. Ko e Ako ma'a e Kakai Fefine pea hangē ha hikihiki tēniti 'a e taufetongi e nge'esi 'o e 'unga mo 'ene kaka he ngaahi tumutumu'i mo'unga. Ko hono fuofua liliu e Tohitapu mo e Tohi Himi ke ngāue'aki, 'oku kei tauhingoa e Tāmo'ua mo e Tāmano he ngaahi fāmili ke fakamanatu’aki ‘a e ngāue ni. Ne ope e Mo'unga ki he Loto 'o kapa pea fakahopo mai ai e Kolisi Pule'anga (Kolisi Tonga). Pea hangē ha matemate'aliku mo e ngaahi ta'au ne ofo he Koso 'o ne lu'ia e ma'uma'uluta mo e napangapangamālie 'o e Ako. Ko e hiki ki Nafualu ne hoko ai e Kau To’a hangē ko hono tā e ‘uluafi ‘e Taufa’ahau Tupou IV, ko e fuatapu e ako faka’univesiti, mo ‘ene tongi e ngaahi matavai kae toki touliki e ‘aho ni. Ko e taha e ngāue mahu’inga ne feia ‘e he kau ako ‘i Nafualu, ko e hopo ki he tu’unga ‘o e sipoti, pea ko e liuliu e Konisitutone ‘o e 1875 ne feia ‘e he kau to’a ‘o Nafualu. Kiate au, ko e opeope ‘a e melino he ongo kolisi tupu’a, kuo tākoto fakataha e laione mo e lami. Pea mahulu e 34 | Paenga ‘o e Konifelenisi fiefia ‘i he hou-‘eiki kuo ne tanu e me’a ne tau fe’a’ao mo ia talu mei he kuohili. Talamonū atu ‘Ulukalala mo Tungī, pea mo homo ngaahi tehinga. Ko ‘etau fakatauange ke fononga ai pē ki’i ‘unga mo e laione he melino mo e fiefia kae faingofua ha’atau mamata ki he ‘Otua.

Taimifolau (Polutele Tu’ihalamaka): Kuo tala mo kapui ka u hūfanga he taufatunga motu’a mo e talamalu ‘o e fonua, kae holo atu e matalafo lau kai mei he tapa’i laini. ‘Oku ou maemaekina ke fai ha lau ki he fu’u kātoanga kafakafa mo faka-Hisitolia ni. Ko e motu’a ta’e’iloa kita mei he Kolisi Tonga. ‘Oku ou vahevahe e talaloto māfana na’e fai ‘e Sione Siupeli Taliai, ko e Puleako mālōlō ‘a e Kolisi ko Tupou. 1. Ko ‘ene polepole ‘i he ngāue lelei mo faka’ofo’ofa kuo fai ‘e he Puleako lolotonga, ‘Alifeleti ‘Atiola. Ko ‘ene toe fakafoki e ‘apiako tupu’a ni ki hono tala fa’unga--(i) ‘a e lotu ke mo’oni, ngāue fakamaatoato, tauhi ‘o e ‘ulungaanga (discipline), sipoti mo e ‘akapulu; (ii) ko e kaveinga tefito ‘o e ‘apiako ko e ako’i e tauhi ‘o e lotu, tauhi ki he Tu’i mo e Hou’eiki, tauhi e ‘ulungaanga mo e tauhi vā ‘i he nofo ‘a kāinga. 2. Na’e taumu’a e ‘apiako (i) ko e ako’i ‘o e mo’ui faitotonu ke huluni ‘i he ngaahi taleniti ‘o e tamasi’i Kolisi ko Tupou, (ii) ke ako’i e talēniti ‘e nima ke mo’oni, pea ako’i e talēniti ‘e 4 ke mo’oni, pea pehē mo e talēniti ‘e 3, 2 mo e 1; pea ke fai lelei ‘e he tamasi’i Kolisi ko Tupou. 3. Na’e tokanga ‘a Siupeli ki he tēvolo fakatu’utāmaki taha ‘i he’etau nofo, ‘a e Tevolo Ako (Educated Devil is the most Dangerous). Ko e mo’ui mā’oni’oni te ne lava ‘o puke’i lelei ha fonua lelei. ‘Oku fakatu’utāmaki e ngaahi Ako Univesiti ‘oku ‘ikai te nau mo’ui mā’oni’oni, he ‘oku ne holoki ha fonua lelei. Ko ‘e te ngāue’i lelei e taleniti ‘e taha ‘i he faitotonu mo mo’ui mā’oni’oni, ‘e faitotonu mo mo’ui mā’oni’oni ‘a e fonua ko ia. Ko ‘ene faka’amu ki he Kolisi ko Tupou: Kapau ko ho’o ha’u ki he ako faka-‘atamai ‘ata’atā pē, kātaki ‘o takai ho mohenga, pea toe kumi atu ha ‘apiako. Ko e Kolisi ko Tupou, ‘oku ako’i ai e mo’ui lō tolu. Ko e me’a fakafiefia mo’oni ‘a e ngāue lahi kuo fai ‘e he Puleako Kolisi ko Tupou mo e Puleako Kolisi Tonga. Kuo melino mo fe’ofo’ofani ‘a e ongo Kolisi tupu’a ‘a e Siasi mo e Fonua. Na’e māfana makehe e Kātoanga 150 ‘o e Kolisi ko Tupou; ko e puna e vakapuna ‘i he funga mala’e (Fala-‘o-Heleni) ‘o laku pa’anga mei ‘olunga ki he ‘api ko Toloa. Ko e māfana ia ‘a e Kakai ‘o ‘Amelika, pea ‘oku ‘ikai toe kehe hono natula mo e māfana faka-Vava’u.

Fakataha ‘a e Potungāue ‘a Fafine Na‘e lava hono fakahoko ē fakataha pea neongo na‘e finangalo pē Sea ‘o e Potungāue, Kuini Fehuhú Kuini Halaevalu Mata‘aho ke me‘a ‘i he fakatahá, ka ne mo‘oni pē lea ‘oku fa‘a fai ‘a laumālie ka ‘oku ongosia ē sinó he ko e hivangofulu ta‘u malō ē. Fakafeta‘i pē ‘i he kei mokoi hono finangaló ki he Potungāue ‘a Fafiné. Na‘e kau ‘i he fakataha ē kau fakafofonga mei ‘Aositelelia, ‘Amelika, Fisi , Ha‘amoa, Nu‘usila mo e kotoa ‘o e ngaahi Vahefonua ‘i Tongá ni. Na‘e ‘i ai mo e kau fakafofonga na‘e fakahoko ē fakamatala ki he ngaahi polokalama ‘okú nau fakahoko ‘i honau ngaahi fonua mo e fengāue‘akai ‘oku nau faka‘amu ke hoko atu mo e ngaahi kupu ‘o e Siasí. Na‘e ‘i ai foki mo e ngaahi me‘a‘ofa na‘e foaki ke tokoni ki hono fakalele ‘o e ‘ofisí ‘o anga pehé ni. FWC Uniting Church Australia - $500 Siasi Fakaongo Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga - $1,000 Fe’iloaki Potungaue ‘a Fafine Vahefonua Australia - $2,000 Potungaue ‘a Fafine Vahefonua Nu’usila - $1,000 Tonga Distrust Nz Methodis Women Fellowship - NZ$1000 (TOP$1483.95) Vahenga Pangopango - US$200 (TOP$408.95) S.U.T.T Tafuna - $200 Siasi Fangatongo Nuuli - $400 Fiji ‘Apitonga & Sawana-Lomoloma - $300 S.U.T.T Vahe ‘Amelika - $1,000 ‘Eua - $ 500 Ha’apai - $200 Vava’u - $1,000 Niua Toputapu - $300 Niuafo‘ou - $500 Katoa = $10,792.75

Konifelenisi 93 | 35

‘Oku fakafofonga atu e fakamālō mo e loto hounga ki he ‘ofa kuo ‘omai ki he Potungāue. ‘Oku tokoni ki hono fakalele ‘o e ‘Ofisi. Fakafeta‘i ki he ‘Otua ‘i he kelesi mo e loto lelei kuo ne foaki atu pea mou loto lelei ke vahevahe mai ē tāpuaki ‘oku mou ‘inasi ai ke tokoni‘i ‘aki ē ngāue. Talamonū atu fakatauange ke tapuaki ‘e he ‘Otua ngaahi ‘ai‘anga me‘a kuo to‘o mei ai e ‘ofá ni pea ke langilangi‘ia ai pē ‘a e ‘Eiki ko Sisū Kalaisi ‘i he fakahoko fatongia kotoa. Faka‘apa‘apa mo e tu‘a ‘ofa atu Sekelitali ‘o e Potungāue ‘a Fafine

36 | Paenga ‘o e Konifelenisi

NGAAHI FAKAMĀLŌ ‘A E KONIFELENISI ‘Ilonga ha me’a ‘oku mānava ke ne fai ‘a e fakamālō ‘o ‘IAA, Halelu’ia. (Sāme 150) ‘Oku hapai hake ‘e he Konifelenisi 93 ‘a e fakafeta’i hounga’ia ki he ‘Otua Mafimafi he fu’u tapuaki fakalangi ‘o ‘Ene ‘Afio mo kau mai mo kitautolu ‘i he Fakataha ‘a e Konifelenisi pea mo e Kātoanga ‘o e Ta’u 150 ‘o e Kolisi ko Tupou. Ko e ongo fatongia ‘o e ta’u ni, hangē ko e fakataukei he Lotu-Fe’iloaki, ‘oku fakatou-mafi. Ka ko e Mafi ‘e taha ‘oku hoko he ta’u kotoa pē, pea Mafi ‘e taha ‘oku hoko tu’o taha he ta’u ‘e 150. Ko e Konifelenisi ‘iate ia pē, ko e mafi ia he Lotu he ko ia ‘oku aofagatuku ‘i he tui mo e mo’ui ‘a e Siasi. Pea ko e Kolisi ko Tupou, ko e mafi ia ‘i he ngaahi kolo mo e ngaahi vahefonua, ‘i he Pule’anga mo e fonua. Ko e fehu’i eni ‘e fekuki ma’u pē mo e Siasi pea mo e Ako: ‘E kei Mafi ‘a e Konifelenisi mo e Siasi ‘i Tonga ‘i he ta’u ‘e 50 ka hoko? Fēfē ‘a e Ako ‘a e Siasi mo e Kolisi ko Tupou; ‘e kei malu hono Mafi ki he senituli ua? Ko e hā ‘a e ngaahi faka’ilonga kuo hā mai ki he kaha’u? Me’a ni te tau kei fai ta’e’ilo ai pē he fāfā hotau hala? Na’e ngana pē ia mo e ta’u 150; ko e laka ki he kaha’u—ko e laka ia kuopau ke fakapolofesinaleange mo tokangaange ki he ngaahi ui fakamāmani lahi, pea toe longomo’uiange faka-Tohitapu mo FakaLaumālie. ‘Ofaange kuo ‘i ai ha ki’i lelei ‘e ma’u ‘i hotau fatongia he ta’u ni, kuo langilangi’ia ai ‘a hotau ‘Otua. Ko hai ‘e a’u mo kau he Senituli ua? Ko e me’a ta’e’iloa ia, ka tau tuku honau fekau ke nau toki fakamanatu mo hoko atu. Ko hotau Siasi mo ‘etau Ako, ke na kei Fakatou-Mafi mu’a ‘i he 200 ta’u. ‘Oku fakamālō loto hounga ‘a e Konifelenisi mo e Kātoanga 150 ki he ‘alo’ofa mo e faka’atu’i ‘a Sihova ki he me’a kotoa: Mei he teu na’e fai ‘e he Siasi he ta’u kakato ki he me’a kehekehe kotoa ke fakahoko ‘i he Konifelenisi ko eni. Ko e Uike lotu Teuteu Konifelenisi Māfana ‘o e ta’u ni foki. Pea ko e Konifelenisi monu’ia eni he ‘oku kātoanga’i fakataha mo e 150 ‘o e Kolisi ko Tupou. Pea ‘oku tau monu’ia kotoa foki he’etau kau ai. He ‘e toe ‘i ai ha Konifelenisi pehē ke tau kau ai? Pē ko ha kātoanga ta’u 150 pē 200 ‘o e Kolisi ko Tupou. Ko ‘etau kei kau ai he ‘oku tau kau he fa’ahinga ‘oku kei mānava (Saame 150.6). ‘Oku hounga ki he Siasi ‘a e poupou mo e tokoni fua pē mei he ‘Ene ‘Afio, ko Tupou VI mo Kuini Nanasipau’u, ki he ngaahi fatongia kotoa ‘o e Lotu mo e ‘Ako ‘a e Siasi. Kuo mau laukau ai pē he lotu homau Tu’i, pea kātoanga mo homau Tu’i. ‘E fatu fēfē’i ko ā ‘a e talanoa ‘o e ‘ofeina mei Fale Lahi ke fakamālō’ia? Ko ha konga si’i eni ke faka’ilonga’i pē, kae toki ma’u ‘i langi hono toe. Ko e fatongia tukufakaholo ‘o e Folofola Huufi ‘o e Konifelenisi na’e fai ia he ta’u ni ‘aki ‘a e Folofola Malanga’i ‘o e 150 ‘o e Kolisi. Ko e fekau ki he 150 mo e Ako, ko e fekau ai pē ia ‘o e Konifelenisi 93. Fakafeta’i ‘a e takiama ki he Kolisi ko Tupou. Na’e ‘omai ’e Moulitoni ‘a e Ako ke tōkaki he fonua mo hono tala. ‘E ‘ikai ala māvae ‘a e lotu mei he ako mo e tala ‘o e fonua. Na’e langi mama’o ‘a Tupou he ‘uluaki kuonga. Pea ko e visone mo’ui ma’a Tonga kotoa na’e ne hifoaki ma’a Tonga ‘o ‘i ai ‘a e Kolisi ko Tupou ‘i he 1866. Pea na’e tonu hono fa’unga pea mo e ‘aho ko ia, pea kei tonu mo e ‘aho ni. Ka kuo hangē ‘a e ako ko e Filihia-mo-‘Elili. Na’e fekuki mo e peau kehekehe ‘o e ngaahi kuonga, pea na’e mālie ‘a e fefa’uhi ko ia he na’e lotu mo melino ai pē ‘a Tonga he fakahoko fatongia ‘a e kau ako he Kolisi ko Tupou. Hiki mo e ako ki he tu’unga fakavaha’apule’anga. Ko e ola ‘o e ‘omai ‘a e faiako na’e mahulu hake ‘i he fa’ahinga ako na’e fai ‘e he kau Misinale, Toketā Moulitoni. Kuo homo ‘a e fo’i ‘elili ia he peau ‘o e ‘aho ni. Pea ko e me’a pango ia he ‘oku mahino ai ‘a e ‘ikai ke kei ma’u ‘a e tu’unga na’e hiki ki ai ‘a e ako ‘i he ta’u ‘e 150 kuo hili. Pea ko e fekau lelei ia ki he Siasi mo e Kolisi ko Tupou: ke toe kumi ‘a e fo’i ‘Elili ke ma’u pea pukepuke ke tu’uloa. He na’e tonu ‘a e tukufua mei ono’aho ki he ako mo e lotu. Mālō Tupou VI ho’o toe fakamanatu mai hotau monu’ia’anga. ‘Ilonga ha me’a ‘oku mānava ke ‘oua na’a tuku ‘a e fakamālō’ia ‘o ‘Iaa. ‘Oku ke fakamanatu mai ke tau kei hoko ko ha kakai ‘oku hounga’ia ‘i he’etau Tui ‘Otua. Kuo mau toutou fanongo ‘i ho’o ngaahi Tō Folofola he Fale Alea mo e ngaahi me’a fakapule’anga mo fakapolitikale. Ko e Folofola Huufi ‘o e Konifelenisi 93 ‘oku a’usia ai ‘e he kakai ‘o e fonua mo e Siasi ‘a e Kelesi’ia ‘a e ‘Afiona kae’uma’ā ho’o tui ‘Otua. Halelu’ia! Ko e fuofua Tō Folofola Malanga eni ‘a e Afiona ‘i he Falelotu Senituli, ‘a’ahi ki Maamaloa pea mo e ‘api ko Toloa. Kuo hokohoko mo ho’o finangalo ke poupou ki he Ako FakaTeolosia he foaki ‘a e Fakalangilangi ‘o ‘enau Ako. Ko hai ha taha ‘e ta’e fiefia mo lau monū he ngaahi koloa ‘o e afeitaulalo pehē ‘a e ‘Afiona ke kau mo ho kakai. Kuo ha’elea ‘e Tupou ‘a e ngaahi ngāue he ‘api ko Toloa mo Huufi ‘a e falemaama ko e Fakamanatu ‘o Taufa’ahau Tupou IV, ko e La’ā kuo Tō, ka ‘oku kei fetapaki hono naunau ‘i he Kolisi ko Tupou. Mālō si’i fai fatongia ‘a e Fale Fakamanatu ‘o Tungi Mailefihi mei he Seniluli ‘o e Kolisi. Pea mo e kaungā fononga mai mo e Fale Fakamanatu ko Fatafehi talu mei he fakamanatu ‘o e 125 ta’u. ‘Oku tau ‘amanaki ko e 175 mo e Senituli hono ua ‘o e Lotu, ‘e ‘i ai pē mo hano fe’unga. Konifelenisi 93 | 37

‘Oku mau viki ai pē Kuini Nanasipau’u, ho’o fakatangane ‘a e Hau ’o Tonga, mo kei fakataulama mai ki he fai fatongia ‘a e Siasi mo e Ako. Na’e hangē tofu pē ha langi tafitonga ‘a e fakahoko fatongia ‘a e fale ‘o Tupou ki Tonga mo e Ako, Konifelenisi mo e 150, ko e fatu koloa ‘eiki na’a ke me’a mo maa’imoa ai koe’uhi ko e fale’alo mo e efuefu koula ‘o e kaha’u. Kuo lotolahi ‘a e ‘Unga ke hoko atu ‘ene kaka-mo’unga he mahino ‘oku molomolomuiva’e pē he siate ‘o e ngaahi to’utangata na’e langa fonua ‘i he kuohili koe’uhi ko e ‘aho ni, pea kuo ke fakahinohino ‘a e kaha’u mei ho’o siate folau ‘o e kātoanga he ta’u ni. ‘Oku hounga foki ki he Siasi ho’o taki ‘i he Lotu Hūfia fakauike ‘a e fonua mo hono kakai. Pea ‘oku ke ‘ahia ai ‘a Maamaloa mo e Fakamanatu ‘o Toketā Moulitoni he lotu—ko e talanoa ia ki he Tui ‘Otua mo e faka’atu’i ‘oku toka ‘i ho Laumālie koe’uhi ko Tonga pea mo hono kakai. ‘Oku fakakoloa ‘a e mahino ‘oku ke lotu mai ma’a kimautolu mo e toenga ‘o e fonua. Fakamālō lahi ki he Kuini Fehuhu, Kuini Halaevalu Mata’aho, he ta’u ko eni ‘e 90 kuo monū’ia ai ‘a e Siasi mo e Ako ‘i ho’o ‘ofa mateaki ki ho ‘Eiki ko Sīsū Kalaisi, pea lave ai ‘a e fatongia ‘o e Lotu. Na’e fakama’ungatonu ‘a e Lotu Fe’iloaki ‘i Toloa ‘i ho’o me’a ai. ‘Ikai ko ia pē, ka ko e fakafofonga Konifelenisi fuoloa taha ‘a e ‘afiona; ko e sea ‘i he Kōmiti Fakaikiiki ki he ngaahi Potungāue ‘i he ngaahi Konifelenisi eni ‘e fiha ngofulu; pea ko e mēmipa ‘i he ngaahi Kōmiti lahi ‘i he Vaha’a Konifelenisi. Pea ki he Kolisi ko Tupou, ko e Pataloni ‘o e Kautaha ‘a e ngaahi mātu’a. ‘Oku mau ‘ofa atu Ta’ahine pea tauange mo e ‘Otua Mafimafi ke fakalakalaka ai pē ho ngaahi ta’u, pea fakalahi ngū atu ki he kaha’u. ‘Oku fakamālō fiefia atu ‘a e Konifelenisi ki he ta’ahine Pilinisesi Laulōtaha ‘o Tonga, Pilinisesi Salote Mafile’o Pilolevu Tuita mo Lord Tuita mo homo fale he koloa kuo ta’imālie ai ‘a e Konifelenisi. ‘Oku ‘ikai ko ha toki hoko eni, ka ‘i he Konifelenisi kotoa, ‘oku mou fakaai ‘a e ngaahi polokalama ‘o Saione mo e ngaahi Pō Lotu, ko e Fakataha pea mo Maamaloa ‘i hono teu mo e fiefia. ‘E hala ko ā ‘a e fiefia ‘a e Fasi mo e Afi ‘a Tugi ‘i he’enau muimui mai ‘i he feitu’u na he’enau Kava Lukuluku? ‘Amusia kinautolu ‘oku ‘i ai hanau pā malu. Ko ho’o maa’imoa ‘i he Ako Ma’olunga ko Tupou pea mo TTI ‘oku fakakoloa ia he ‘oku ‘ikai toki fai pē ho’o ‘ofa he lotu mo e ako ‘i he Konifelenisi, ka ‘oku ta’u kakato mo ia foki. Fielau he ko e Ako mo e Lotu ko e me’a pē ia ‘a e Fale ‘o Tupou. Fakamālō makehe ki he Pilinisi Kalauni, Pilinisi Tupouto’a-‘Ulukalala mo Pilinisesi Sinaitakala Fanakava ki Langi Tuku’aho, mo homo fale—ko e kaha’u ‘o e Kolisi ko Tupou mo e Kolisi ko Kuini Salote. Ko e Konifelenisi mo e Kātoanga ‘o e 150 na’e kamata lelei ‘i ho’omou me’a he Sivi Hiva, Kātoanga ‘a e ngaahi Ako, pea toki talitali lelei mo fakafe’iloaki ‘a e kau Fakafofonga ‘i he ‘api ko Toloa. ‘Oku hoa pē fatongia mo e fale ‘o Tupou, pea hono ‘ikai tokamālie ‘a e Konifelenisi mo e Kātoanga ‘i he kamata lelei na’a mou taki ai. Faingofua ai pē tā-tā-tuli-vaka, ko e taimi tonu ‘a e angi mei taumu’a na’a mou maa’imoa ai. Ko e fei taumafa ‘o e ‘aho na’e Huufi ai mo Malanga’i ai ‘a e 150—ko e fakakoloa ia na’a mou maa’imoa ai. Mālō fau hono ‘ofeina e maa’imoa ‘a e lotu mo e ako—pea kuo tau lava’i lelei ‘i he laumālie lelei ho’omou fai fatongia. Mālō Pilinisi Tupouto’a-‘Ulukalala ho’o taki kuo fai ko e Palesiteni Lahi ‘o e Kolisi Tutuku. Ko ho’o maa’imoa eni kuo tu’u hake ai ‘a e ngaahi huimōmoa ‘o e ‘api ko Toloa. Pea hangē kuo toe ‘i ai hano kakano mo uoua fo’ou ke hoko atu ‘aki ‘ene fai fatongia ki he Senituli hono 2. Na’e tali ‘a e Kumi Pa’anga ‘i Tu’apule’anga, pea tali mo e tānaki pa’anga ‘i Tonga ni, pea fielau ‘a e ola lelei ‘a e feinga he ko e feinga ‘a e Mafi Lahi. Fakamālō ki he tamaiki Pilinisesi mo e Pilinisi ‘o Tonga, hou’eiki nopele ‘o e fonua, mo e hou’eiki tauhi fonua. Mālō fau hono fai faka’ei’eiki ‘o e Konifelenisi ‘o e ta’u ni ‘i ho’omou me’a he lotu ‘i Saione, mala’e Maamaloa mo hono ngaahi houa ‘ilo, pea pehē ki he ‘api ko Toloa mo hono me’a kotoa. Mālō e taki lelei mo e tauhi ‘o e kakai ‘o e ngaahi Ha’a mo e ngaahi kāinga. ‘E kei fiemālie pē ‘a Tonga he’etau kau fakataha ke lotu mo e ako ‘a e fonua. Ka ‘ikai ia—ko e mamahi ta’e toe tuku ia. Mālō hono holoholo’i ‘a e kakava mo e ongosia ‘o e ta’u ni mei he ngaahi tapa kehekehe na’a mou angi mei ai. Kapau ‘oku fiefia ‘a e Siasi mo e Ako he lolotonga ni he maa’imoa ako ai ‘a e fale ‘o ‘Ahome’e mo Tu’i’afitu, huanoa ha ‘aho ‘e hoko ai ‘a e ‘amanaki ki he kaha’u lelei mo tokonaki mo’o e fonua pea mo e lotu. Fakamālō ki he ‘Eiki Palemia, Hon Samiuela ‘Akilisi Pohiva mo e Tokoni Palemia, Hon. Siaosi Sovaleni, Hon Poasi Tei, Hon Tevita Lavemaau mo e ho’u’eiki ‘o e Kapineti mo e kau fakafofonga ‘o e kakai ki Fale Alea. Na’a mou fakakaukaua ‘a e ngaahi polokalama ‘i ho’omou fiemālie ke kau mai. Na’a mou poupou ki he polokalama kotoa ‘o a’u ki he Laka mo e Taliui ‘a e Ako Tutuku, neongo na’e ako homou ni’ihi ‘i he ngaahi ako’anga kehe. Na’e ‘ikai ko ho’omou me’a pē ‘i he lotu mo e fakataha, ka ko ho’omou poupou ke faka’ilonga’i ‘a e Kātoanga ‘aki ‘a e ‘Aho Mālōlō fakapule’anga, pea mo taki mai he Sivi Hiva ‘a e Ako Tutuku kae’uma’ā ‘a e ngaahi houa taumafa ‘o e Konifelenisi mo e Kātoanga 150. Mālō e tokoni kehekehe kotoa na’e fou mai mei ho’omou tokoni mo e faka’atu’i. Fakamālō mo e loto hounga ki he ‘eiki Palesiteni ‘o e Siasi, Rev’d Dr. ‘Ahio mo Loukinikini ‘Ahio, he tataki e Konifelenisi mo e Kātoanga 150. Na’a tau toki kātoanga he uike ni, ka ko e fakakaukau’i ‘o e kātoanga fakatou- mafi kuo tau feia na’e fuoloa hono fakakaukau’i mei he fungavaka ‘o e ‘Eikivaka ‘o e Siasi. ‘Oku fiefia ‘a e Konifelenisi ke fai atu ‘a e Fakamālō mo e loto hounga ‘aupito ‘i he tataki ‘o e ngaahi ‘Asenita Fakataha ‘a e Konifelenisi kakato mo e Konifelenisi Faifekau, ngaahi lea fakalotolahi ‘i he ngaahi houa ‘ilo, fai ‘o e Malanga ‘a e 38 | Paenga ‘o e Konifelenisi

Konifelenisi he Sapate mo e Sakalameniti he ‘aho Huufi. Ko e talitali lelei ‘o e ngaahi Vahefonua pea mo tokoni ke fakalotolahi ki he kau afe mai mo e mamahi—ke nau foki mo e fiefia; mālō hono ‘utangi ‘a e naunau ‘o e fatongia. Pea ‘oku mau poupou atu ki he halafononga fo’ou ‘o e 2016-2017 mo e Fakafo’ou Ako Faka-Kalisitiane. Mālō ‘a e tataki lelei ‘o e ngaahi fakataha, pea mo fai hokohoko ‘a e fakahinohino ‘o e Siasi ki he Tui totonu pea mo e me’a totonu ke fai ‘e he kakai mo e kau ngāue. Ko e ta’u lahi eni ‘o e ngaahi fetu’utaki mo e fakahoko ki Fale Lahi hotau ngaahi fatongia mo e fiema’u. Kuo koloa’ia ‘a e Konifelenisi mo e Kātoanga ‘i he fetu’utaki vāofi mo Fale Lahi, pea ko e monū ia ho’o tauhi ‘oku fai kiate kinautolu ko ‘enau Laumālie Lelei ke kau mai mo e Siasi. Kuo ke fakavāofi ‘a e Siasi ‘i Tonga ni pea mo e ngaahi Vahefonua ‘i he ‘a’ahi ki he Kuata mo e Vahefonua, pea toe faingofua foki ai pea mo e Konifelenisi he fakatokamālie ‘o e ngaahi me’a kotoa kimu’a ‘i he Fakataha. Fakamālō he tokoni ki he Kātoanga ‘o e 150. Ko ho’o tataki ‘a e Kosilio Fale’i na’e fakakoloa. ‘Asili ai he ko e toki Kosilio pule eni ‘a e Kolisi, pea fai lelei ho’o fakamā'opo'opo ‘o e me’a kotoa ki he Kātoanga. ‘E toki kumi mai ‘a e kaha’u pē na’e fēfē ‘etau fai ‘a e 150, pea ‘oku ou tui ‘e fe’unga e faka’uto’uta ‘o e 150 ki he 200. Kiate kimotolu kotoa pē ne lava mai mei Tu’apule’anga kae’uma’a ‘a Tokelau. Kau Faifekau Sea, Rev’d Tu’ipulotu Faletau mo Dr. Tevita Tongamohenoa Puloka. Mālō ‘a e tauhi ‘o e ongo Vahefonua Vava’u mo Ha’apai. Pea mālō ‘a e ngāue mo e kei fakamo’oni ma’a Kalaisi ‘i he me’a kotoa kuo mo tataki ai ‘a e lotu mo e ngāue. Ki he kau Faifekau Pule, kau Setuata Lahi, mo e ngaahi Vahefonua mo e Potungāue mo e kāinga Uēsiliana mo Kalisitiane kotoa. Mālō e tauhi ‘etau lotu mo e Siasi ‘i he ngaahi feitu’u kehekehe ‘oku mou fakahoko fatongia mei ai. Kuo fakamatala ‘a e ngaahi Fakataha’anga ki he Konifelenisi fekau’aki pea mo e tauhi lotu ‘oku mou fai. Fakatauange ke fakamonu mei he Ta’ehāmai ho’omou fai fatongia kotoa ‘i he fonua pea mo e pule’anga foki. Ka ‘i ai ha’amou foki atu, mou foki mo e Tapuaki ‘o e feohi, ‘a e feohi ko e tupu mei he Laumālie, koe’uhi ke mou ‘ilo ai ‘a e me’a totonu ke fai ‘i he Fakafo’ou Ako Faka-Kalisitiane 2016-2017. Fakamālō ki he kau Talekita ‘o e ngaahi Potungāue ‘a e Konifelenisi, Rev’d Falematapule Lomu, Rev’d Taufa Filiai, Rev’d Sela Na’a Latu, Rev’d Mosese Lataimuli ‘Atiola, Tokoni Pule mo e Tiuta Lahi ‘o e Kolisi ko Sia’atoutai kae’uma’a ho’omou ngaahi Potungāue ‘i hono teuteu he ta’u kakato ‘a e Konifelenisi ‘o e ta’u ni. Na’e tutuku ‘a e Konifelenisi 92 pea mou kamata leva hono ngāue’i ‘a e kaveinga Fakafo’ou ‘Evangelio ‘i he Ako Faka-Kalisitiane mo e ‘Evangelio, ngaahi Polokalama kehekehe ‘a e Haafe Houa mo e Tohi Fanongonongo ‘o a’u ki he teu’i ‘o e kau Faifekau. Kuo mou paaki ‘a e ngaahi fakamatala mo e ngaahi tohi mo pukepuke ta’u kakato ‘a e talanoa ‘o e Fakafo’ou ‘Evangelio ki he ‘aho ni. Pea ka toe hili eni, ‘e hoko atu ho’omou fononga mo e Fakafo’ou Ako Faka- Kalisitiane ki he Konifelenisi ‘o e ta’u kaha’u. ‘Oku ‘iate kimoutolu ‘a e mamafa ‘o e tauhi ‘o e ngāue faka-Laumālie ‘a e Konifeleisi ‘i he vaha’a Konifelenisi, pea ‘oku hounga ho’omou fai fatongia ki he fakataha ‘o e lotu ‘i he Konifelenisi 93. Fakamālō mo e loto hounga ki he Vahefonua Tongatapu: ki he Faifekau Pule ‘o Tongatapu, Rev’d Tu’inauvai ‘Asaeli, Faifekau Pule ‘o Kolomotu’a, Rev’d Sione Finau Ha’angana, kau Faifekau Pule mei Hihifo mo Hahake, kau Faifekau ngaahi Vahenga mo e ngaahi Potungāue fakakolo, ongo Setuata Lahi ‘o Tongatapu, Sione Tukia Jr mo Ma’ake Faka’osifolau mo e kau Setuata ‘o e ngaahi Talasiti fakakolo; kau pule hiva mo e kau faihiva, mo e ngaahi fāmili kotoa pē. Ko e fatongia lahi ki he fakahoko ‘a e tu’utu’uni ‘o e Konifelenisi 92 na’e ‘iate kimoutolu ia, pea ko e teuteu ki he Konifelenisi ko eni, ko kimoutolu ai pē ia. Mālō e tauhi ‘o e kakai ‘i he ngaahi Siasi fakakolo pea mo e poupou ki he tauhi ‘o e ngaahi tu’utu’uni ‘a e Konifelenisi. Na’e liunga ua ‘a e ongosia he ta’u ni koe’uhi ko e fetuku’aki ‘a e Konifelenisi mei Nuku’alofa mo Toloa, ka na’e lava lelei ‘a e me’a kotoa. Mālō e lotu mo e ngāue lelei. Fakamālō ki he Palesiteni Ako, Rev’d Dr. Mele’ana Puloka, Tokoni Palesiteni Ako, Rev’d Dr. Tevita Hala Palefau pea mo e Potungāue Ako, kau Puleako mo Tokoni Pule Ako, kau Tiuta Lahi mo e kau faiako mo e katoa ‘o e fānau ako ‘a e Siasi ‘oku tauhi ‘i he ngaahi Ako’anga ‘a e Siasi. Fakamālō atu ai pē ki he ngaahi mātu’a mo e kau tauhi fānau. Mālō lahi pea mālō fau ‘a e poupou mo e tokoni ki he ongo kātoanga ‘a e Siasi ne tau kau ki ai. Ko e kātoanga musika na’a mou fakanofonofo’aki ‘a e Konifelenisi mo e kātoanga 150 na’a ne hiki ‘a e Kelesi mo e māfana ‘a e Siasi he kamata ‘a e ngaahi polokalama. Ko ho’omou laka mo fakamo’oni ki he Lotu mo e Ako—ko e koloa faka’Otua ma’a Tonga na’a ne ofongi ‘a e tokolahi ‘o e kakai ki he mahu’inga ‘o e fokotu’u ako pea mo e tauhi ako ‘a e Siasi he ta’u ko eni ‘e 150. Fakamālō makehe ki he folau na’e fai mei Tokelau ‘e he Puleako, Rev’d Liuaki Felo Fungalei, mo e Kolisi Mailefihi/Siu’ilikutapu, pea pehē ki he Puleako, Rev’d Taniela Manuofetoa mo e kau folau mei Taufa’ahau/Pilolevu; Puleako, Rev’d Folau Fifita mo e kau folau mei Hofangahau. Ko e folau mai ko e konga pē ia ‘o ho’omou fakamo’oni ki he mahu’inga ‘o e kātoanga’i ‘o e Ako. Pea ko ho’omou poupou mai na’e fakakoloa fau ia ki he Kolisi ko Tupou. Na’a mou tokoni he kātoanga mālie ‘a e ngaahi Ako, pea poupou ki he talitali kakai ‘i Maamaloa pea pehē ki he ngaahi Pō Lotu foki. Mālō fānau ‘a e ma’u taleniti pea faka’aonga ki he lotu. Konifelenisi 93 | 39

Ko ‘etau lave ki he kau folau mei tahi, kae fēfē ‘a e ngaahi ako’anga ‘i Tongatapu ni? Fakamālō atu ki he kau Puleako ‘o e Kolisi ko Kuini Salote, Tupou High School, mo e Talekita ‘o TTI. Kau Tokoni Puleako ‘o e ngaahi Va’a Ako Fakavahe Lalahi ‘o e Tupou High School, ngaahi Ako Lotoloto, Ngaahi Akoteu mo e ngaahi Ako Tokamu’a ‘a e Siasi. Na’e ‘ikai ko ha me’a si’i pea ‘oku ‘ikai ko ha ‘atunga-lau ‘a e teuteu ‘a e ngaahi teunga ki he laka mo e teunga ki he faiva. Fakamālō atu mo e hounga’ia lahi. Tokaange hamou ni’ihi te mou toki kātoanga’i ha ‘aho ‘a e Senituli 2 ‘o e Kolisi ko Tupou. Mou toki fakahoko atu ‘a e talanoa ‘o e 150 kiate kinautolu, pea mou fakakakato atu ha me’a na’e ‘ikai malava he ta’u ni. Ko homou monu’ia ia—he ko kimoutolu ‘e 150 mo 200. Fakamālō atu ki he fakafaingamālie ‘o e ngaahi naunau ke tauhi ai ‘a e Konifelenisi. Ki he Pule mo e kau Faiako ‘o e Kolisi ko Kuini Salote mo e fānau ako kae’uma’ā ‘a e mātu’a mo e kau tauhi fānau. Mālō e ngaohi ‘o e ‘api ke fe’unga mo e talitali ‘o e kakai ‘o e Siasi. Mālō mo e teuteu ‘o e ngaahi mohenga ki he mālōlō mo e fiemālie ‘a e kau fakafofonga. Neongo kuo mole ngaahi mohenga ‘e ni’ihi, kae toe fēfē, ‘oua ‘e lau kafo, kae lau lava pea kuo tau fiefia katoa pē. Tuku e ngaahi kafu ko ia ke si’i māfana atu ai ‘a e kau folau ki Tokelau mo e kau tangata’eiki mei Hahake mo Hihifo! Tatau mo ia ‘a e fiefia ke fakamālō atu ki he Talekita ‘o e TTI mo e kau faiako mo e kau ngāue mo e fānau ako. Mālō e fakafaingamālie ‘a e ‘apiako mo e ngaahi naunau ke nofo atu ki ai si’i kau folau mei ‘Amelika. Pea ki he kau fefine ‘o Fasi mo e Afi ‘a Tungi, mālō hono teuteu ‘o e ngaahi mohe’anga ki he fiema’u ‘a e kau fakafofonga na’e nofo atu kiate kimoutolu. ‘Oku ou tui kuo mou kaume’a lelei mo maheni mo e kau ‘Amelika. Ko e toe pē ke feinga’i ha’amou Visa, TTI, ka mou ki’i takai ‘o ‘eva ki homou kāinga fo’ou ‘i ‘Amelika. Tali mai he kuo lava ‘a Toloa pea te mau feinga ke hao atu ‘oku te’eki ngāue ‘a e Senituli ‘a e Kolisi ko Kuini Salote! Fakamālō foki ki he Faifekau mo e Setuata ‘o Tongata’eapa, Halaano, he kei fai velenga he ta’u eni ‘e fiha, ke talitali ‘a e kau Fakafofonga mo e ngaahi kau Hiva ki homou ‘api. Ko e ta’u ni kuo mou hoko ko e taulanga malu ki he kau Hiva ‘a e Tonga National Conference mei ‘Aositelelia. Mālō mu’a Rev’d Lisiate Nuku mo e kāingalotu ‘a e tokoni mai ki he fatongia ‘o e Vahefonua Tongatapu ki hono talitali ‘o e kau Fakafofonga mo e kau Ako Tutuku ‘o e Kolisi ko Tupou. Ko e faka’ilonga lelei ho’omou tauhi ko e ‘i ai ha faifekau akoako mei homou kāinga lotu. ‘Oku ou tui ‘e ala hokohoko pehē atu ai pē ki he kaha’u ‘etau fengāue’aki. Mālō ‘Aositelelia ho’omou tali ‘a e lotu ‘a e Setuata. Ko e ngāue lahi ‘a e tokanga’i ‘a e fefononga’aki he Konifelenisi kotoa pē. Toe ‘amoange ‘a e ta’u ni ko e lahi ‘a e fetukutuku mei Nuku’alofa ki Toloa. Pea ‘oku fakamālō atu mo e loto hounga ‘aupito ki he ngaahi pasi mo e loli ‘a e ngaahi ako’anga ‘a e Siasi mo e ngaahi Talasiti he tokoni ki he fetukutuku atu mo e fetukutuku mai mei Toloa. ‘Ikai ko ia pē, ka ko e fetukutuku mei Fua’amotu pea mo e uafu Kuini Salote. Na’e fai tokonia ‘a e fetukutuku ‘e he tokoni mei he kau Polisi mo e potungāue fefononga’aki ‘a e vaka tahi, Tui Uata mo e Pulupaki, pea pehē ki he MV ‘Onemato mo e ngaahi kautaha vaka tahi, kae’uma’ā ‘a e ngaahi Kautaha Vakapuna, Pacific Airways, Air New Zealand, Virgin Airways. Fakamālō ki he Palu Aviation ‘i he tokoni ki he fefolau’aki vakapuna fakalotofonua. Mālō kuo hao ‘a e Konifelenisi ko eni. Mālō e ngāue pea mālō mo e tokoni kotoa pē. Fakamālō foki ki he fengāue’aki kotoa mo e ngaahi potungāue ‘a e Pule’anga. Ki he Potungāue Mo’ui he tokanga makehe na’e fai ‘i Vaiola kae’uma’ā e mala’e Maamaloa mo e ‘api ko Toloa. Fakamālō ki he kau Toketā mo e kau Neesi he lolotonga ‘a e taimi ngāue, kae‘uma’a ‘a e ngaahi houa lahi na’e toutou afea ai mo fakahoha’asi ai kimoutolu koe’uhi ko e fiema’u ‘a e kau Fakafofonga. Fakamālō ki he Pule Taulanga, Mala’e Vakapuna ‘i Fua’amotu, Va’a ‘Imikuleisini mo e fefolau’aki, Kasitomu mo e kau ngāue Uafu ‘i hono tokoni’i ‘a e ngaahi puha mo e Koniteina na’e fakaa’u mai ai ‘a e Konifelenisi mei he ngaahi fāmili ‘i Muli. Pea kau ai e ngaahi Kautaha fe’ave’aki pa’anga he tokoni kotoa pē na’e fou mai ‘iate kimoutolu. Fakamālō makehe ki he Minisita Polisi, Hon. Pohiva Tu’i’onetoa mo e Minisita ki he ngaahi Pisinisi ‘a e Pule’anga, Hon. Poasi Tei ‘i he angalelei mo faka’atu’i fekau’aki pea mo e fakahifo mai ‘a e kau folau mei Tokelau na’e tomui mai he efiafi Tokonaki. Mālō fau ‘a e faka’atu’i mei homou ngaahi fatongia mo e ngaahi tu’utu’uni koe’uhi ko e fiema’u ‘a e Konifelenisi ki he’ene ngaahi Polokalama pea kau ki ai ‘a e kau folau mei Vava’u. Fakamālō lahi ‘a e Konifelenisi ki he Sea mo e Tokoni Sea ‘o e Siasi Fakaongo ki ‘Aositelelia. Mālō Lisiate Prescott, Talanoa, Lose, mo e ngaahi kāingalotu he Siasi Uēsiliana Fakaongo, pea kia Tangiketatau Sailosi mo Tu’utanga Sailosi, Tevita Lino, Sione Ha’unga, Taniela Taufu’i, mo e Siasi Uēsiliana Tau'atāina ‘o Tonga NSW mo kimoutolu kotoa na’e tokoni mo poupou ki he feinga na’e fai koe’uhi ko ha Teniti ke talitali ai ‘a e hou’eiki ‘i he ‘Ilo ‘a e Konifelenisi ‘i Maamaloa. Kuo a’utaki mai ho’omou ‘ofa, pea neongo ko e hua na’e kamata ai, ka kuo mou tuli ‘a e hua ‘o ngali Konifelenisi pea toe ngali lotu. ‘E tuku heni ho’omou tokoni pea ‘e faka’aonga’i ki he Konifelenisi mo e ngaahi fatongia faka-Konifelenisi. Pea ko e taimi kotoa ‘e fokotu’u ai, ko e fokotu’u ai pē ia homou ‘olita ‘i he ngāue ‘a e Siasi. ‘Ofa ke holoitounga atu ha tapuaki ‘oku lahi ke fe’unga mo e fu’u teniti lahi mo faka’ofo’ofa mo fo’ou na’a mou ‘ofa’aki mai. 40 | Paenga ‘o e Konifelenisi

Fakamālō foki ki he Faifekau mo e kāinga mei Siapani, ki he fakafofonga ‘o e Pule’anga Tonga ‘i Siapani, Tania Tupou, Rev’d Vanisi Takeifanga, Lesieli Namoa mo e Hoa, Takai Palei, ‘Amelia mo Sinali Latu mo Nofomuli Taumoefolau, mo kimoutolu kotoa ‘a e ki’i kāingalotu tokosi’i kae loto lelei mo loto lahi ‘i Siapani. Ko homou tokolahi ko e fānau ako, pea mo e ngaahi fāmili ‘o kinautolu na’e mu’omu’a atu ‘i he sipoti ai pē. Na’e fai atu ‘a e kole mo e faka’amu ke mou me’a mai ‘i ha me’alele ki he Konifelenisi, pea toki foki vakapuna. Kuo hoko ‘a e faka’amu, pea kuo mou foaki mai ‘a e me’alele fo’ou ki he talitali folau ‘a e Konifelenisi. Na’e tatau pē ‘a e faka’amu ki he Teniti ki ‘Aositelelia mo e me’alele kiate kimoutolu. Na’e monumonuka ‘a e Teniti mo e Me’alele na’e fakahoko fatongia ‘aki ‘e he Konifelenisi ‘i he ngaahi ta’u lahi. Kae mālō hono fakafo’ou mai—pea ‘e fononga fiemālie atu ‘a e Konifelenisi ‘i ha ngaahi ta’u koe’uhi ko ho’omou ‘ofa kuo a’u mai. Talamonu atu. ‘Oua na’a si’i ngalo ko e me’alele kotoa ‘e ‘ikai tolonga ai pē ia ‘o ta’engata. ‘E ‘i ai pē ‘aho ‘e toe fiema’u hano fetongi pea ‘e fakaongoongo atu pē Konifelenisi ki ha’amou toe tokoni mai. ‘Oku kei tauhi tu’uma’u mai ‘e he ngaahi Siasi mo e ngaahi Fāmili ‘a e me’a’ofa tu’uma’u ki he Konifelenisi ‘i he ta’u kotoa. Ko e Faifekau Pule ‘o ‘Amelika mo e kāinga Tapanekale mo e Vahefonua ‘Amelika kuo nau tauhi mai ‘a e ‘Ilo vai Māfana mo e ‘Ilo inu mokomoko mo e fakamāmālohi ‘o e ngaahi fakataha’anga ‘oku fa’a fakahoko ‘i he taimi po’uli ‘i Saione. Kuo mou tokoni ki he teniti ko eni na’e kamata hono fai ‘e he Ta’ahine Kuini Fehuhu he ngaahi ta’u lahi. Mālō ho’omou kei loto’aki ‘a e fatongia ni ‘i he ta’u ni. Ko hono lelei he ‘oku ‘osi ‘a e Konifelenisi ia kae toe pē ngaahi kofu suka i he ngahi ‘api lahi. Ko e kāingalotu mei Penieli na’e fuofua fai ‘a e fatongia ni—‘i he’enau tokoni ma’u pē ki he Kolisi ko Kuini Salote he ‘omai ‘a e ngaahi fiema’u ki he tauhi ‘o e Konifelenisi ‘i he ngaahi nofo’anga ‘o e Kolisi. Na’e kamata ko e fiefia ‘a Fatani ‘Uhila mo Lolohea mo hona fāmili, ko e Setuata Lahi ‘o e Vahefonua ‘Amelika ‘i he ngaahi ta’u lahi, pea kuo loto ‘a e uitou mo e kāingalotu ke ‘oua na’a tuku he ko e me’a lelei. Pea ‘oku fai atu ‘a e fakamālō kia Alafua Fisi’ihoi, Peautau, Fakamelomelo he Lotu, mo e Setuata ‘o Penieli kae’uma’ā ‘a Tolisi mo e ngaahi uaifi mo e kāingalotu. Mālō ho’omou kei manatu mai, pea na’e fiemālie si’i fatongia ‘o e Tiuta Lahi ‘i ho’o kei manatu mai. Kuo hokohoko mai eni mo e kau Samaletani fefine fai ‘ofa mei Niu Sila (Sulieti Burrows, Irene Gillam, Alosi Tangi, Lepolo Mohi, Pasepa Topeni), he ‘omai ‘a e me’a lelei ke fakaholo talanoa ki si’i kau Fakafofonga mo e kau Faifekau Mālōlō he taimi mālōlō mai ‘a e Fakataha. Ka fai fiefia ha fatongia pea fai he ‘ofa, ‘oku langilangi’ia ai ‘a e ‘Otua. ‘Oku toe muimui mai ‘a e ki’i fānau mei he Youth ‘a e Siasi ‘oku tauhi ‘e he faifekau ‘o e United Methodist Church ko Heilala ‘Ahio. Ko ‘enau tokoni ko e ngaahi Hina Vai Momoko, pea mo e fanga ki’i naunau ki he fānau ke tokoni ki he ngaahi fatongia ‘o e kau Fakafofonga. Mālō fānau ‘a e tokoni mo e tauhi ‘o e Konifelenisi. Tokaange ha ‘aho kuo mou hiki mai ‘o ngāue ‘i Tonga ni ko ha kau ngāue lelei kātoa kimoutolu ‘i he Siasi pē ako’anga. Fakamālō ki he FWC Friendly Island Book Shop ‘a e Siasi. Ki he Pule, Sela Latailakepa mo e kau ngāue he tokoni lahi ki hono alea’i ‘o e ngaahi koloa ke fakamanatu’aki ‘a e 150 ‘o e Kolisi ko Tupou. Ko e Tohitapu ‘o e 150 mo hono ngaahi naunau, ko e ongosia ia mo e taukei na’e ma’u mai kimu’a ‘i he Kātoanga. Ki he Kolisi Tutuku Mo’unga ki he Loto. Ki he Palesiteni Lahi, Pilinisi ‘Ulukalala Tupoto’a, mālō hono fakamāfana’i ‘a ‘etau kātoanga. Kuo ngeia hotau ‘aho koe’uhi ko ho’o me’a ‘o talitali ‘a e kau Ako Tutuku mo e Konifelenisi Kakato ki he ‘api ko Toloa. Mālō Tama ‘a e tataki mo e toe kau pē he to’o fatongia koe’uhi ko e 150. ‘Oku fai ‘a e fakamālō lahi makehe ki he Sekelitali Lahi, Lord Tangi ‘o Vaonukonuka mo e Kōmiti Ngāue ‘a e Kolisi Tutuku. Na’e ‘iloa ‘a e teuteu na’e fai mai—ko e Halafononga ki he 150. Ko e fononga na’e ‘ikai faingofua he na’e lahi ‘a e ngaahi afenga ai. Kae mālō Lord Tangi ‘o Vaonukonuka ho’o tu’u he fohe mo tataki ‘a e fononga ‘o a’u mai ki he kātoanga. Ko e lea ‘o Kalevale—kuo lava! Ko e Halafononga na’e fai tui pē, pea kuo lava ‘a e kātoanga pea toe mālohiange mo fakakoloaange ‘etau tui mo e lotu. Ko e Halafononga mo e kau fononga ko e kau Masiva pē, ka ko e ngāue fakataha ‘a e ngaahi to’u tangata. He na’e mahino ‘i he ngaahi Fakamanatu mo e Vala Kātoanga—‘oku kei Kolisi Tutuku pē mo kau mai ‘a e fa’ahinga takimu’a kuo pekia mo mu’omu’a atu. ‘E toki ‘oatu ‘a e lisi ‘o e kau ‘ūkuma, ka ‘e fakamaau kotoa pē— na’a tau sila ki vai pea ‘uli ngaholo he me’a kotoa pē. Ko e Halafononga foki na’e ‘i ai mo e taimi Fakaeve. Pea fakamālō ki he ngaahi peito mo e feleoko na’e ava tu’uapō mai ki he fakahemata na’e fai atu ‘i ‘Amelika, Niu Sila mo ‘Aosetelia. Ko e fakaeve foki ‘oku ‘ikai ke toe ‘ai maheni ia, pea ‘ikai ke lau ia pē ko e hā ‘a e me’a ‘oku ma’u mai. Ka ko e foki ki falemohe—ko e fo’i talanoa kai lelei taha ‘oku ala lava ke fai ‘e fai’aki ‘a e poopoo talanoa he taa ‘a e mohe! Vakai ko e manioke pē, kae tala pē kuo fu’u kiki lelei! Tau vakai pē ki he fakaeve ‘a e Halafononga ‘i he ngāue kuo lava, kuo fonua e fakaeveeve mo e Tukituki. Fakamālō makehe kia Blake Kaitu’u mo Rev’d Fredrick Tui Feki he tokoni kehekehe ‘oku ‘ikai ke fa’a lava ke fakafikefika he tapa kotoa ‘o e langa na’e fai. Ko e koloa lahi na’e fou mei Niu Sila na’e ‘i ai ‘a Fred ke fakaheka mai, pea ‘i Toloa, ko Blake na’e fakahifo ai. Mālō ongo tangata ‘a e faka’osi’osi homo mo’ua ki he Kolisi. Konifelenisi 93 | 41

Fakamālō ki he kau ako tutuku Kolisi ko Tupou katoa ‘i Tongatapu, Vava’u, Ha’apai, ‘Eua mo e ongo Niua. Pea ki ‘Amelika, Hawaii, Niu Sila mo ‘Aositelelia. Mālō ho’omou tali fatongia mai ki he ngaahi fiema’u ‘a e Halafononga ‘o e 150. Na’e fai ‘a e ‘amanaki ke tau tokoni fakapa’anga ki hono langa hake ‘a e ‘apiako ‘i Toloa ke hoa mo e anga ‘o hono fai ‘a e Ako ‘i māmani he ‘aho ni. Na’e fiema’u ha pa’anga lahi ke fakahoko’aki ‘a e faka’amu ko eni. Pea ‘oku fai atu ‘a e fakamālō mei he Siasi mo e Kautaha Ako Tutuku kiate kimoutolu katoa he ko e ngaahi ‘inasi na’e vahevahe atu, na’a mou foaki ‘o hulu ai. Neongo ‘oku ‘ikai ke tau-lelei ‘etau ‘amanaki, pea ‘e toe fiema’u ha kātoanga lahi ke toki fakakakato ki ai, ka ko e fu’u fakalaka kuo hoko he ta’au ‘o e 150 ‘oku hoko ia ko e fu’u fakakoloa. ‘Io, kuo leleiange ‘a e ngaahi naunau ki he tauhi ‘o e mo’ui lō-tolu ‘a e ‘apiako ‘o hangē ko e taumu’a ‘a e Siasi ki he’ene ngaahi Ako’anga. Kuo toe fakalelei ‘a e Falelotu fakamanatu ‘o Toketā ko e konga ia ‘o e tokanga ki he mo’ui fakaLaumālie. Kuo toe langa fo’ou mo ha ngaahi falemohe pea fakalelei mo e mala’e va’inga—ko e tokanga ia ki he mo’ui faka-Sino. Pea ko e ngaahi faleako na’e fakalelei mo langa fo’ou katoa, ‘o kanoni’aki ‘a e Fale Fakamanatu ‘o Taufa’ahau Tupou IV, ko e tokanga ia ki he mo’ui faka-‘Atamai. Na’e fai fakataha ‘a e ngaahi fakalelei ko eni ki he ngaahi fale mo e hala mo e ma’u’anga vai mo e ma’u’anga ‘uhila ‘o a’u ki he ngoue’anga mo e faama mo e tauhi’anga me’angāue. Mālō ho’omou foaki fakamaile-ua ke lava ai ‘a e fu’u fakalelei mo e fakalakalaka fe’unga mo e ‘aho pea mo hono ngaahi fiema’u. Na’e fakamāfana makehe ‘a e ngaahi Fakamanatu ‘o e kau Ako Tutuku na’e fai ‘i he Kātoanga. Ko e Fakamanatu ‘o e Pataloni kuo tōtōfa ‘i Mala’ekula, ko ‘Ene ‘Afio ko Taufa’ahau Tupou IV mei he Kuini Fehuhu mo Pilinisesi Pilolevu mo e fale ‘o Tupou, na’e hoko ko e fungani ‘o e ngaahi Fakamanatu katoa. Pea ‘oatu ai ‘a e Fakamālō loto hounga ‘a e Siasi mo e Kolisi ko Tupou ki he fangu-malingi ko eni mei fale lahi, pea mei he kuohili ki he lolotonga foki. Fakafeta’i. Na’e hokohoko ai ‘a Hou’eiki mo e kau Ako Tutuku, Kolisi mu’a mo e Kolisi mui, kau maamaloa mo kapiteni mo Matapule Lahi mo Matapule he ngaahi to’u ako kehekehe; pea ‘e ‘ikai ke ngalo ‘a e kau Ta’e’iloa—ko kinautolu na’e fakamanatu mo’ui pē ‘enau 150 ‘i he ngaahi feitu’u kehekehe ‘oku nau fakahoko fatongia atu ai. Fakamālō atu. Ki he ngaahi to’u ako na’a mou tokoni ‘i he ngaahi Project ‘i he ‘apiako lolotonga. Kia kimoutolu na’e ngaohi ‘a e Matapā Taimani. Mālō ho’omou kataki pea mālō e fai talangofua neongo ‘a e fa’a feliuliuaki ‘a e ‘ea mo e matangi. Mālō ki he ta’u 97 na’e ngaohi ‘a e Fauniteni. Ma’a lahi ‘a e ‘unga mo ‘ene fakamokomoko ‘o talitali ‘a e kakai ‘oku afe atu ki hotau ‘api. Mālō fau ‘a e ‘ofa mo e tokoni lahi ki he faka’ofo’ofa ‘a e Kolisi. Fakamālō foki ki he ta’u ‘o Semisi Faka’osifolau mo kimoutolu na’e fetongi ‘a e Tu’unga Malanga. ‘E malanga’i ‘a e Kosipeli mei ho’omou tokoni ‘i he faingamālie Malanga kotoa ‘a e Kolisi. Mālō e ngāue pea faka’ofo’ofa ‘a e foaki hono fai lelei’i pehē. Ne mou matapoto fau ‘o fai ‘a e fo’i ngāue ‘e fakama’unga ki ai ‘a e tokanga ‘a e taha kotoa ‘e afe ‘i he Falelotu. Ko e to’u ‘e taha na’e ngaohi ‘a e Fafangu. Mālō hono tu’u mo le’o he ui’aki ‘a e Kolisi ‘i ha ngaahi ta’u lahi ka hokohoko mai. ‘Oku ou fanongo ‘oku ‘i ai ‘a e to’u ako na’e ‘omai ‘a e me’alele amubalance ma’ae Kolisi mo tokoni ki he falemahaki, pea taha ki he me’a Fakamatala-‘Ea. Mālō fau pea ‘oku ‘ikai ha tala’a ‘e mo’ui mo lelei ‘a e me’alele ‘i he taimi ‘e fiema’u ai pea ‘e tokoni mo e fakamatala ‘ea ki he fokotu’utu’u ‘a e polokalama ako, va’inga mo e lotu ‘a e Kolisi. Ko e ngaahi maama ki he Fala ‘o Heleni mo e solar, vai, hala mo e fale. Mālō e ngāue, toki ma’u ki langi ho’omou ongosia. ‘Oku lahi mo e ngaahi tokoni fakato’uako, ka ko e ni’ihi eni kuo ma’u ha fakamatala ki ai. Pea tānaki atu ki he ngaahi to’uako, ‘a e poupou mei he ngaahi ‘apiako. Na’e tokoni ‘a e Kolisi ko Sia’atoutai ke fakalelei ‘a e falekoloa pea mo hoko fakalahi ke ‘i ai ha bookstore ma’ae Kolisi. Ko e huli ia mei he fu’u Toa ko Ta-kei-kau-pē. Fakamālō ki he Tokoni Pule, Tiuta Lahi mo e kau Faifekau mo e kau ako ‘o e Kolisi ‘i ho’omou loto lelei ke huli homou tuketuke’anga ‘i he ‘api ko Toloa. Fakamālō kia Tungi pea mo e Kolisi Tutuku Funga Mana Mo’ui. Mālō Pilinisi Tungī, Taimifolau mo e kau Ako Tutuku ‘a e lave tonu mai. Na’e māfana ‘etau kātoanga faka-Ako Tutuku ko ho’omou kau mai mo e ‘ofa lahi. Fakamālō atu ki he Sivi Hiva fakalangilangi ‘a e Kolisi Tutuku na’e fakahoko. Kuo tau fanongo ki he ngaahi talanoa melie ki he Hisitolia, Taumu’a, ‘aonga mo e koloa ‘o e Kolisi ko Tupou. Na’e ‘ohake ‘a e fiefia he maa’imoa ‘a e ‘Uluaki Fā pea mo e tokoni ‘a e Siasi mei ‘Aositelelia, kae’uma’a ‘a e tauhi ako ‘a e hou’eiki ‘o e fonua mo e kainanga ‘o e fonua. Fakamālō ki he kau Faihiva mo e ngaahi kau hiva kotoa na’a mou kamata ‘etau kātoanga. Na’e tau ‘a e langi ‘o e Kātoanga ‘i ho’omou taleniti mo e ongosia. Pea kuo fakafe’ao mei he Letio Tonga ho’omou ngaahi hiva ‘i he lolotonga ‘o e fai ‘a e kātoanga. Fakamālō lahi ki he Poate Fale’i ‘a e Kolisi ‘i ho’omou fale’i fakapotopoto kotoa kuo takitakimālie mai ai ‘a e Halafononga ‘o e 150 ki he kātoanga. Fakamālō ki he Sea, Lord Tangi ‘o Vaonukonuka pea mo e kau mēmipa— Pilinisi ‘Ulukalala Tupouto’a, Palesiteni ‘o e Siasi, Rev’d Dr. ‘Ahio, Palesiteni Ako, Rev’d Dr. Mele’ana Puloka, Hon ‘Aisake Valu Eke, Hon. Pohiva Tu’i’onetoa, Puleako, Rev’d ‘Alifeleti ‘Atiola mo e ongo tokoni Puleako mo e Tiuta 42 | Paenga ‘o e Konifelenisi

Lahi. ‘Oku mēmipa fakalangilangi ‘a e Palesiteni Mālōlō, Lopeti Taufa mo e Puleako mālōlō, Rev’d Sione Siupeli Taliai, ‘i he takiama ma’ae halafononga ‘o e 150. Kuo tau Sila ki Vai, pea kuo ‘Uli ngaholo ‘a e Kolisi ko Tupou ki he kaha’u kuo fiemālieange ‘a e mo’ui ‘a e sino, lotu, mo e ako. Fakamālō ki he Puleako Kolisi ko Tupou, Ongo Tokoni Puleako, Tiuta Lahi, Matāpule Lahi mo e Kolisi Lolotonga, ‘i he Kātoanga ‘o e 150. Mou fakatoka atu ha polepole’anga ‘o e 200, mo ha hala fononga ‘o Taufa’ahau Manumataongo ki he 2066. Pea fakamālō lahi ki he ngaahi Vahefonua ne foaki pa’anga, pea mo e ngaahi mātu’a ne foaki koloa, pa’anga, taimi mo e ‘ofa, mo e fānau, ke faka’ilonga’i ‘a e 150. Fakamālō ki he Fale’i Fakalao ‘a e Siasi, ‘Alisi Taumoepeau, he fale’i fakapotopoto he ta’u fakakonifelenisi ko eni. Fakamālō foki ki he Pulelahi ‘o e Poate Sino’i Pa’anga Mālōlō, Dr. Leimoni Taufu’i, mo e Pule ‘o e Taulua, ‘Etuini Fa’asolo, ‘i he tauhi mo fakatupu e koloa ‘a e Siasi, pea mo e līpooti mahino ne fai ki he Konifelenisi 93. Fakamālō foki kia Seini Filiai he fakamā’opo’opo e tokolahi ‘o e kakai e siasi, pea kiate kimoutolu kotoa ne ‘omai ha fakamatala ki he ‘Asenita mo e Fakataha ‘a e Konifelenisi 93. Mālō e tauhi hotau ngaahi fatongia. Tau hoko atu he ta’u fakakonifelenisi ko eni, mo e hangamālie ki Vava’u. Fakamālō kiate kimoutolu na’e fai atu ha vahevahe ki ai ke fai ha Malanga, Failotu pe Lea ‘i ha fakataha’anga ‘o a’u pē ki Maamaloa. Ko e fatongia faingata’a eni he ta’u ni koe’uhi ko e fu’u tokolahi ‘a e kau Fakafofonga ne lava mai, pea mo e fiema’u ke faka’inasi ‘a e kau Ako Tutuku. Na’a mou fai lelei katoa ‘a e me’a na’e fai atu ai ha ‘amanaki, pea ‘oku fai ‘a e hounga’ia lahi ‘aupito ‘i ho’omou teuteu mo e lotu pea kuo monu’ia ‘a e Konifelenisi mo e Kātoanga 150 ‘i ho’omou ngāue. Fakamālō ki he ongo Talasiti ‘a e Falelotu Senituli mo e ongo Faifekau Pule, Rev’d Tevita Tu’inauvai ‘Asaeli mei Kolofo’ou pea mo Rev’d Sione Finau Ha’angana mei Kolomotu’a. Ki he ongo faifekau tokoni mo e kau Setuata, kau tauhi mo e tokanga’i ‘a e Falelotu Senituli ‘o e Lotu. Na’e faka’ei’eikiange ai pē Konifelenisi ‘o e ta’u ni ‘i hono fai ‘i Saione, he ‘oku hoa ma’u pē kakala mo hono ‘alaha. Kau Setuata, ‘okapau na’e ‘i ai ha me’a lau maile ‘i ho’omou ngaahi taufale, talaatu ‘e ‘ikai ‘ilo pē ko e fē kuo mou a’u ki ai he fai fatongia ke ma’a ‘a e taimi lotu kotoa pea faka’ofo’ofa. Mālō Poli Faleafa, Masiva, Ana Mafi, Silia mo e kau fefine na’e ‘i he ngaahi vaasi matala’i’akau, pea mo e hoa ‘o e kau Faifekau mo e ongo Setuata. Saia Taione mo e fānau mo e fāmili Taione he tauhi ‘a tu’a mo fale ke ma’a ma’u pē. Ki he Teniti Fai Fatongia mo Maamaloa. Faifekau Pule, Rev’d Tu’inauvai Asaeli, Tevita Latailakepa, Visa Taufu’i, mo e kau tokoni ki he me’a fakale’o lahi. Mālō hono fakahokohoko ‘o e ngaahi fatongia. Ko e ta’u eni na’e fetautaulaki atu ‘a e ngaahi fiema’u, ka na’e kei folau lelei pē ngaahi houa ‘ilo. Ki he ongo Setauta Lahi ‘o Tongatapu, Sione Tukia mo Ma’ake Faka’osifolau. Mālō e ngāue mo e mātu’aki fai lelei he me’a kotoa ‘o e Konifelenisi. Fakamālō kia Tefini mo Sesi he poupou lelei mo e fāmili. Taniela Hakeai mo kimoutolu kotoa na’e heka me’alele ke fakahifo, pea ‘e toe heka me’alele ke fakaheka. Ki he ngaahi Kōmiti Talitali ‘o e Konifelenisi 93. Ki he ngaahi ki’i kōmiti ngāue ‘e 8 na’a tau fetokoni’aki ki he talitali, fetukutuku, fakanofonofo, fafanga mo e tauhi, tokanga’i ‘a Maamaloa ‘i he houa ‘ilo mo e lotu ki Saione, tauhi ‘o e koloa mo e polokalama. Fakamālō lahi he tokoni mei he kau Ako Sia’atoutai. Ki he Tiuta Lahi, Rev’d Siosifa Koloti Ma’u mo e kau faiako, Setuata Lahi mo e kau ako he tokoni ki he fakanofonofo ‘o e ‘ilo, fetukutuku ‘o e kava lukuluku pea mo le’o ‘aho mo e po’uli ‘i he nofo’anga ‘o e Konifelenisi. Fakamālō ki he Tiuta Lahi ‘o e Kolisi ko Kuini Salote, Finau Vaka, pea mo e Faifekau, Rev’d Samiuela Tai, mo ho’omou timi tauhi fale mo e fafanga tu’uapō ‘a e kau folo fo’i‘akau. Neongo ‘a e taimi ne ‘alotāmaki ai, na’a mou fai pē lelei taha pea kuo tau fiefia kātoa ai. ‘Ofa ‘e ma’u ha ki’i faingamālie mālōlō kimu’a he hikilā ‘o e teemi hoko. Kia Saia Sisitoutai, Viola Matangi, Wenda Fangupo mo e timi ‘Asenita mo e Miniti ‘i ‘Ofisi. Haileni Penisini, Manisela Ma’afu, Koloti Taunaholo, Semisi mo kimoutolu na’e faka’uli hela’ia ke tufa mo tānaki ‘a e Asenita mo e ngaahi Fanongongo kae’umā ‘a e ngaahi Polokalama ki he kau fakahoko fatongia. ‘Oku ‘ikai fu’u mea’i lelei ‘e he Konifelenisi pē na’e tu’o fiha ho’omou ‘ahoia ke teuteu ‘etau nāunau ki he Konifelenisi. Ko e me’a ‘oku nau ‘ilo— na’e maau e naunau pea lava lelei ‘a e fakataha koe’uhi ko e fakahoko fatongia na’e fai mei he ngaahi ‘ofisi Toketā Moulitoni. Mālō e ngāue, pea ko e pale ia—ko e lepa ‘o tatali ki he Konifelenisi 94, ke tau toe hoko atu pē. Fakamālō makehe kia Mele Pakileata Taulanga mo Mokosia he fokotu’utu’u, fale’i, fakahinohino mo e toe lava holo ke fakapapau’i ‘oku maau ‘a e ngaahi feitu’u fai’anga fakataha mo kātoanga ki he fale ‘o Tupou mo Hou’eiki. ‘Oku faingofua pē kātoanga ia. Ko e toho atu ē pea toho mai ē ‘o pelu ki hē mo ē, kae folahi atu ē! ‘Oku ‘aonga ai ke ‘i ai ha taha ‘e taukei ai mo nofo ki ai. Fakamālō tōmu’a atu he fakafiefia ‘o e Konifelenisi 93. ‘E toki ‘oatu hono fakaikiiki ‘amui, he kuo tāi’i e taimi kae fakamā’opo’opo e Miniti. Tau toki sio ki Neiafu, mo ha tataki ‘e fai ‘e Pilinisesi Pilolevu mo e fatafata māfana. ‘Oua … langi mai! ~ ~ ~ Kau Faifekau Hoko ʻoku Taʻu Hingoa Taʻu Hingoa kei laumālie (mo e taʻu naʻe Ponitini Tuʻuta Samisoni Siketi fakanofo ai kinautolu) 1986 Salesi Tuʻaʻofaʻeiki Havea Latū Kakau Nuku Taʻu Hingoa Talanoa Sekeni () Sione Tamaka Vaʻenuku 1957 Maka Tuʻakoi 1987 Tevita Koloaʻia Havea 1997 ʻIkani Taliai Tolu 1960 Sione Siupeli Taliai Finau Paila Kiloni ʻAhio ʻOkalani Kata 1961 Taniela Fisiʻihoi II Savinata Moala Sione Haukinima John M. Connan Tevita A. M. ʻOfahulu Samate Ikavuka 1963 Lopeti Taufa Tevita Haukinima Mele Malinga Mausia 1967 Geoffrey Cummins Samiuela Maʻu 1998 Samiuela Tuʻiʻonetoa Clive R. Skewes 1988 Makisi Finau Uikilifi Lavemai Vaka 1968 Malakai Niu Samate ʻAlifeleti ʻAtiola Fifita Langoia 1970 Taniela Vaotangi Koliniasi Paula Maʻu Tevita Latailakepa Siosaia Tava Tupou Simote Mesuilame Vea Tevita Hala Palefau Sione Alo Fakahua 1989 Tuʻa Mahe Paula Onoafe Lātū 1971 Robin Nance 1990 Tupou Feimoefiafi 1999 ʻAisea Tuʻineau Lātū Vili Vailea Saulala Koloti Maʻu Samiuela L. Akoteu Mosese Vakasiuola Lātū Matini Niponi Finau Minoneti ʻAukafolau 1975 Sione ʻAkauʻola Faletau Jione Havea Nasili Vakaʻuta 1976 Peni Hafoka Taufa Nafetalai Ika Sioeli F. K. Vaipulu Sione Kiteau Saafi Kepueli Kaufusi Sione Hautau Uaiselē 1977 ʻAlifaleti M. Mone Orient Kupu Tuʻinauvai ʻAsaeli Maʻafu Hosea Lomekina Pahulu 2000 S. Saluni Tauʻatāina Uaiselē Manoa Taʻuteau Taufa Sateki Kolo Taniela Takapautolo Moala Sela Vaimoana Taufatofua Samisoni Tuiaki Sione Lataifaingataʻa 1978 1991 Fale Matapule Lomu Lōpini Filise Tauʻataina Viliami Uini Langi Meleʻana Puloka Siosiua Havea Palu Pohahau Palu Kisepi Havea(Siale) Samipeni Fangupō ʻAlifeleti ʻAkauʻola Tuʻipulotu Finau 1979 Viliami Tuʻakoi 1992 Tevita Maliepō Siuhengalu 2001 Samisoni P. Halahala Siosaia Uesi Tonu Kaluseti Fisiʻihoi Tuʻipulotu Maka 1980 T. Tongamohenoa Puloka Siaosi ʻOfa Moala Tuʻipulotu Faletau Ricard Nigel Clutterbuck Henelī Taliai Niumeitolu ʻEfoti Tangataevaha 1981 Mosese Moala Vakasiuola 1993 Viliami Fifita Liuaki Fungalei Kalisitiane Fekauʻaki Fonua Tevita Mone Penisimani Mone Uesilē Tuʻakoi Valamotu Palu Nafetalai Fotu Filimone Havili Mone Viliami Tonga Mafi ʻAsinate F. Samate 1982 Samiuela Fualalo Vaea 1994 Taniela Manu Sela Naʻa Latu Viliami Ongokivaha Fā Viliami Henelī Vete Siosiua Selu Pele Lauhingoa Finau 1996 Taufa Filiai 2002 Koliniasi Takau 1984 Tekilati Pilesa Palavi Fili Faiʻesea Lilo Sione Nisani Tolu 1985 Tuʻitupou Kaea Siotame Havea Māvae Fonokalafi Sione Finau Haʻangana Siosifa Talakai Samiuela Tukutau II Neti Tuʻiʻonetoa Taʻu Hingoa Taʻu Hingoa Taʻu Hingoa ʻOpeti Fangupō Sione Ikamanu Paula A.F. Uikelotu Peu Sosaia Tukulā Similoni ʻIlaiū Vilivaka ʻAholelei Sekona Taueli Longinusi Tuʻipulotu S. Fonuakihehau ʻAhokava Paula Vailea Lousiale Lopakitea Uasikē Tevita Tupou 2003 Pōhiva Lotoʻāhea Siaosi Tene Tiueti ʻOfa Lui Taʻuteau Havea Vaisa Talakai Vili Fangupō Vaka Viliami Pauʻu Liku 2006 Sioeli Pangia Tatafu Sione Folaumoetuʻi Samiuela Tai Vilitonu Sātini Tevita Fakalolo Tuʻa Tangiketatau Lātū Viliami Fanaika 2010 Fekeʻila Fotofili Salesi Kali Siosifa Pulu Viliami Lō Falevai Lineti M. Fuka Tuʻitupou Finefeuiaki Mafi Tevita Talanoa Vea Maʻafu-o-Tuʻitonga Palu Siokivaha Tīmani Kūlima Tafea Visa Vakalala Taufuʻi Senitimita ʻUhila Tongia Langoia Tevita NGūngūtau Matafonua Fotofili Toutai Laulaupeaʻalu Tapueluelu Mateaki Fihaki Laulile Lī Lata-i-Muli ʻAtiola 2007 Sione Uesilē Tuʻakoi Tevita Talāsinga Peni Nafe ʻAkuila Siosiua Tuʻitavuki Sione Maryposa Taka Tevita Fakataha Toʻa Tevita Takaimuli Fā Filisione Nau Mosese V. Halaʻufia ʻIsileli Taufaʻao Mosese Lokotui Samiuela Molitika Semisi Kava Taufa Manu Peni Aku Tevita K. ʻOhuafi Sioeli Tupou Finau Samiuela ʻOtolouta Poloniati Tulutā Fisiʻihoi ʻAtunaisa Mafileʻo 2004 Kīmani Takeifanga 2008 Semisi Pongi Fataimelo Vailahi Taufa Tisileli Finau Filipe Uesi Tevita Feimoefiafi Viliami Lopiseni Vao Folauhola Taukafa Seneti ʻOlive Fiusati ʻAlipate Lolohea Lopeti Taukie Kavaliku Sione ʻAle ʻEmosi Taʻufoʻou Malaʻefoʻou Kava Haʻofanga Tapu Faingaʻa Moli Moʻunga Fakavā PulongaʻaTonga ʻIki Melo Kale Leaʻaepeni Koloa Sione Felesi Taupaki Haloti Molitika Mekuliō Meʻafoʻou Poasi Mafi Salesi Finau Sione Fonokalafi Vailea Fonovai Tangimana ʻIkani Lātū Fakasiʻiʻeiki Paula Kali Timote Fangalahi 2011 Sione ʻOfakimuli Mone Sione Maʻananga Veituna Sese Fetaiaki Moli Niulolo Prescott Fisiʻihoi Mone Semisi H. Fungalei Sāteki Lōseli Tevita Hala Tupou Selome Tonga Solomone Tiueti 2005 Masiu Fifita Veamatahau Soape Lātū Kelepi Tupou Tevita Kava Mone Obey Samate Taniela Pālavi Taniela Palu Tāmoʻua 2009 Filimone Uili Sefita ʻEtoni Sione Funaki Mapuhola ʻAtunaisa Siale Timote Tauʻatāina Tevita Tuʻikupulau Mone II Suliasi Kanongataʻa ʻA. Taumohaʻapai Taufa Fonofā Mafi Sione Moveteʻaelangi Vao Feleti Vakaʻuta Sateki Havea Talāsinga Setelō Hakaumotu Kātoa Tuitaleva Lolohea Maloni ʻAlaimoana ʻOtukolo Taʻu Hingoa Taʻu Hingoa Tuʻalongo Lolohea Manu ʻIongi 2012 Simione Halaifonua TevIta K. Vakalahi ʻOsaiasi Vanisi Takaifanga Sione Tōtau Havea Siale Touʻanga Pani Viliami Mateialona Mānoa Siueni Lutui Soane Siō Tolu Pelikani Kauvaka Sitanimoa Lātū Kaulave Falepapālangi ʻAlifeleti ʻAholelei Masiva ʻOfa Penisimani Kaihau Taniela Veamatahau Maʻake Palei Tuʻitapa Taufa ʻIkani Lisiate Tevita Siosaia Langi Mikimasi Fotu Tevita Tavaivuna ʻEukaliti Tuʻinamoana Latu Taniela Vahaʻakolo Vili Pele ʻOvaleni Manuofetoa 2016 ‘Aisea Vaomotou Keuli Mafi Fredrick Tui Feki Tahilanu Tongamana Vinika Latu Kongaika ʻUnga Viliami ‘Ofahengaue Sione Sitiveni Tīmani Tuʻihalangingie Finau Tevita Muli Liu Simione ‘Aholahi Tevita Fakaʻosifolau Penisini Huelo Maama Uili Laʻakulu Solomone Piutau Moʻunga Sitaleki Moʻunga Likiafu Viliami ‘Epenisa Monty Olimipino Kioa Semisi Fonua Leo ʻElone Fakavā Pierre Vimahi Sione Fakasiʻiʻeiki Feʻofaʻaki Fusikata Halatoaongo Vailea Saulala Litani Tupou Vailea 2013 Simote ʻIloahelotu Finau Lopeti Taliaʻuli Mosaʻati Sione Faaki Kafa ‘Etilati Vaʻenuku Sione Kātoa Sailasa Mana Puamau Sākopo ʻAho ʻOfa Kotoni Fihaki Tangimeimuli Tuʻipulotu Samiuela Halaʻufia Pita Tulahe Tevita Soakai Tuʻitupou Sione Uepi Fā ‘Aukamea Havea Sione Tiueti Makasini Pailoni Kei Talia Tūtone Maʻasi Maika Lutui Semisi Fonua Saafi Kalotia Fā Tuimana Tevita Folau Taʻofi Mausia Holofoni ‘Aukafolau Haukinima Vaka

2014 Viliami Ngahe Tuʻiʻāfitu Katalina Valenitaine Lutui Taniela Taufateau Fangupō 2015 Sitiveni Palu Kau Faifekau kuo Pekia Taʻu Hingoa Taʻu Hingoa talu e Fakataha ʻa e Lotu´ 1939 Talaiasi Malupō Siosaia Vakalahi ʻi he 1924 (mo e taʻu ʻo e Sione Teisina Sione Malamala Konifelenisi naʻe hoko hili ʻenau pekia´) Manase Faʻuvao 1953 ‘Ikani Lātū Lasukau Koliniasi Heivakalola 1954 Mētuisela Talakai Taʻu Hingoa Līsala Hakalo Sikipio Maʻu 1925 ‘Akapusi Tamale 1940 Simione Fakaʻiloa Tonga Tevita Vikatoa ‘Apaiata Tuialo ‘Alifeleti Tuʻifua Viliami Koloamatangi 1926 Mosese Tuʻitupou 1941 Pauliasi Taumoepeau Semisi Fifita Siosaia Teu Sione Tāufa II 1955 Samiela Vaʻivaka Tuʻiono Siosiua Tonga Sione Tuʻiʻonetoa Sione Niulele Kavaliku Siosaia Halaifonua Makasini Tonga Siosaia Finau Taniela Faupula 1942 Jione Havea Sione Tuʻifua Uele Fonua Siosaia Vea 1956 Pasimi Vaea 1927 Siosaia M. ‘Akauʻola Saimone Lino Sehutaia Lakusā Kepueli Paongo 1943 Tevita Ikahihifo Sūnia Finau 1928 Sēmisi Nau Siosifa Kaipēlea 1958 Peni Lotulelei Sēmisi Taufuʻi ‘Aliki Palu Kenneth Grove 1929 Filisione Tolutaʻu Siosifa Mataele Samiuela Manitisa Fonua Sione Kulī Sionatane Mataele Fonua Maʻake Taukolo Pita ‘Inafo Nafetalai Ika 1959 Siosaia Lātū Sione Fīnau 1944 Kisione Taulani 1960 Jiotame Sau Faupula ‘Inoke Vī ‘Atunaisa Mausia Viliami Tukutau 1930 Sēmisi Tupou Mosese Mahe Lomi Vaitai Tevita Kata Nau Siosifa Talakai 1962 Uesilē Tāufa 1931 Sēkonaia Sovaleni 1945 ‘Apisai Nau 1963 Sione Naʻa Tovo 1932 Manase Tuʻifua 1946 Sēmisi Heimuli 1965 Paula Sovaleni 1933 Filipe Tongilava ‘Etueni Tupou 1966 Roger C.G. Page Kelepi Finau 1947 Siale Nāpaʻa Viliami Taulahi Nahumi Ongoloka Taniela Finau Sione Pupungatoa 1934 Setaleki Manu Sionatane Tuʻimelekē Fonua 1967 Taniela Huaʻanga Sēmisi Pule Saimone Vavae 1968 Ului Faletau Kisi Foliaki Viliami Siufanga Vili Vaka ‘Aholelei Samiuela Haeane 1948 ‘Epeleli Lilo Tevita Tuʻikupulau Mone I Sione Taufa I 1949 Kalisitiane Fonua Tevita Langi Tevita Lalakai Kepueli Taliapeape ‘Ioane Fisiʻihoi 1935 Mēsui Moala Sione Langi Sione Fiusati ‘Alekisanita 1950 Tevita Mohi Taniela Fisiʻihoi I 1936 Uelingatoni Mā 1951 Siosaia Moala 1969 Suliasi Tolu Tupouleva I ‘Isileli Tuʻifua Pautā ‘Ikani Taliai Tevita Haʻunga 1937 Setaleki Havea Lōpeti Faupula 1970 Samiuela Langi Tuʻifua 1938 Viliami TUpou Setefano Ikamui Sione Finau Sisifā Sione Mama Fehoko 1952 Tevita Falepapālangi Kavaefiafi Mone Taʻu Hingoa Taʻu Hingoa Taʻu Hingoa Sioeli Filianga Semisi Laʻakulu Siosifa Siale 1971 Viliami ‘Eukaliti 1989 Siosaia Tuʻipulotu Pita ‘Inafo Laʻakulu ‘Ofa Palu Siosiua ‘Amanaki Lōseli Mausia Paula Finau Salesi Taukava 1998 Sione Tuʻipulotu 1972 Siaosi Lepa Kupu ‘Isileli Halaʻufia Sione Vehekite Viliami Telefoni 1990 Senituli Finau Malakai Fifita Taniela Moeata Semisi Moʻunga 1991 Fine Vea Taumohaʻapai 1973 Paula Havea Uiliami H. Moʻungaloa Sione Hēnoa Veaʻila 1974 Sione Kaivai Heimuli Siosiua Mōleni Ika Sione Pauli ‘Alofi 1975 Mosese Liongitau Siope Lataipouono Niusini 1999 ‘Aisake Haukinima Tevita Tuʻipulotu 1976 Kamipeli Taufa Taumoefolau Saulala Fokikuolava Finau Uiliami Fangupō I 1992 Siosaia Langi Semisi Ula Fonua 1977 Paula Fusituʻa ‘Atunaisa Ika Takau Siosiua Helu Mosese ‘Atiola Sione Finau Fepale Tevita Kavafolau Samiuela Mafu Penisini Taufa Huufi Langi 1978 Sione Tonga Simiki Sione Tau Mahe Kōtoni Fihaki Sione Taufa Vaki Vili Fatai Koli 2000 Tevita Moahengi Tupou Sinipata ‘Uhila ‘Alipate Bloomfield Sione Kami 1979 Siosaia Hakaumotu Tevita Liku Maʻafu Lelenoa Nunumovete Manuofetoa 1993 Vili Valeniti Vete Kepueli Haloti Faupula 1980 Pauliasi Takai Tevita Hala Lālahi Siaosi Niumeitolu 1981 Viliami Mila 1994 ‘Atunaisa Masila Fihaki Sione ‘Atupuha Lātū Lātū Puloka ‘Aisea Moala Tevita Feletoa Vailea Samiuela Tupou Finau Lokotui 2001 Sitiveni Manoa Tupou 1982 Viliami Fonua Siosaia Lata Pāhulu Siale Vaka Paula Kongaika Viliami Veʻetūtū Vaipulu ‘Etuate Mafi 1983 Setaleki Mafi Timote Malimali Taufa Laiseni 1984 Sioeli Pulu Tongi Tauʻese Sione Mulinuʻu Tuʻineau Siosifa Lokotui Talanoa ‘Esafe (Pagopago) Tevita Tonga 1986 Tevita Kolo Takitaki 1995 Filipe Matangi Tevita Moala Kamitoni Tuapasi Taumoepeau Tualau Pani Sione ‘Amanaki Havea ‘Ofa Tongatuʻa Tulia Siuta Tevita Tali Mafi Tevita Fakasiʻiʻeiki I 1996 Viliami Fonokalafi Viliami Malolokemoeʻatu Uesilē Taufa Malakai Hēhēpoto ‘Okativi Fonua 1987 Siosaia Folaumāhina ‘Isikeli Hauʻofa George C. Harris Tevita Vea Manisela Tonga 2002 Taliaʻuli Mokena ‘Eliesa Vaiaku Sione Lātūkefu Sione Fonokalafi Vakalahi Suli Moa Siope Vaiomoʻunga Vakatupou Setiveni Mānoa Suliasi Tolu II ‘Isope ‘Akauʻola Uili Koloʻofaʻi Tevita Mapilivai Talakai 2003 Sefita Taupeamuhu Lōseli Mausia 1997 Sione Siketi Siosaia Tei Talakai 1988 Timote Fihaki Sekonaia Taungākava Sione ‘Amelali Vahaʻi Taʻu Hingoa Taʻu Hingoa Taʻu Hingoa Tevita Manatu-ki-Pulotu Semisi Koloto Siosaia Pele Folau Uate Manu Ngahe Sione Talakiaʻatu Langi Fine Makanesi Kava Kata Temipale Finau Leaʻasi Tupou Semisi Mafi 2010 Savinata Mahe ‘Osaiasi Tonga Viliami Moala Tiueti Paumolevuka NGūngūtau Sione Malamala Vaea 2004 Sione Hikaione Fonua Edmund D. Ted Grounds Sione ‘Ofa Fotofili Henelī Puniani Koliniasi O. Latailakepa Sione Pāsimi Vaea Viliami Toemaka Talau Siosifa Tupou Tuʻilautala Samiuela Vea Taufa Taniela Lala Palavi Fūnaki ‘Ofa Masiva ‘Ofa Alfred Edward McKay 2011 Tevita Pomana Uili Mūsika Vailea Tevita Polutele Vakalahi Kesomi Mahe 2015 Siaosi Tapaʻatoutai Palu 2005 Neami Politoni ‘Uhila-pea-Afā Faingaʻa Tuʻipulotu Malakai Pomana Samisoni Mafileʻo Uele ‘Apitanga Fakaʻiloatuʻu (FAk) Solomone Feʻiloakitohi Toʻa Siaosi Mailangi Lutui Sione Liume Paongo Paula Vahaʻi Tevita ‘Elone ‘Aisake Haukinima Koloʻofaʻi Sione Kalavite ‘Uhila Solomone Toalala Pelo Tui-ki-Haʻanai Pongi Taʻufoʻou Vaʻingavale Veikoso Peni Fale Hakeai Tonutonu Tevita Kava Palu Halaifonua 2006 Jione Fehoko Fanaika Tevita Taasi Kale Vaʻinga Lautī Topani Katoa Filino Soakai Masifilo 2016 ‘Aisea Manu Kava Nelo Pomaama Liu Sisi Toutai Taufa Sione Finau ‘Ulufonua Niu Takeifanga Peni Mafi Taʻufoʻou Taliai To’a ‘Epalahame Tuʻuheava 2012 Sione Tuʻiono Maʻumalanga Mapele ‘Otumuli 2007 Penisimani Koloʻofaʻi Hapa Tapuʻosi ‘Ofanoa Poasi Kilisimasi Timipeli Launoa Sione Lolo Tamale Penisimani Nasilai Sione Veilofia Vaimoana Tafea ‘One’one Tu’inauvai Taniela Sulunga Malolo Viliami Lōngani Tamale Likiō ‘Atiola 2008 Samieula Toa Finau Viliami Petelō Jr. Tevita Sekeni Sione Lepaihakautapu Toʻa Vili Fangupō Samiela Siomita Tukutau I Sioeli ‘Ofeina Tonga Ului Timani Koloa-he-Lotu Pakileata Tevita Tavaivuna Puletau Visa Vaka Lualala Lepa-

Taniela Uikelotu Fiu Luangahu Lilo Saiosi Halasima Toʻia Sione Sikuvea ‘Otumuli (FAh) Kalapoli Havea Paongo Feleti Lātūhoi (FAk) 2009 Penisimani Tavalu Fonua Saulala Mila Heneli Kilifitoni Quensell 2013 ‘Ahofitu Maka Sione Fifita Fakataha Molitika Siosaia ManuleaiUafu Loniseni ‘Okusi

Lolohea Tevita Vaingalo Ikavuka Tevita Samiu Sione Soakai Sili Kei Talia 2014 Sione Haitini Finau Peseti Lātū Tukutau Sione Ikaeʻe Tonga Tevita Paukamea Tiueti