Posljedice Domovinskog Rata: Primjer Dubrovačko-Nere- Tvanske Županije
H[X[aWC;I7H?± 78³?± POSLJEDICE DOMOVINSKOG RATA: PRIMJER DUBROVAČKO-NERE- TVANSKE ŽUPANIJE UVOD Povijest bi trebala biti učiteljica života, no činjenica je da vrijednost „povijesnih zakonitosti“ na istim ili različi- tim prostorima ovisi o mnogim relevantnim okolnostima vremena. U povijesti su dubrovačka zdanja i zidine odolje- le mnogim napadačima te obeshrabrivale najmoćnije sile, poput Mletačke Republike ili Osmanskog Carstva, a isto- dobno su bile sačuvane kako zahvaljujući diplomatskom umijeću Dubrovčana, tako i zbog sklonosti kompromisu. Ironijom sudbine, svoju su paradoksalnu funkcionalnost dubrovačka zdanja i zidine morali dokazivati tek pred na- letima velikosrpskih i crnogorskih agresora. S druge pak strane, hrvatski narod, a osobito Dubrovčani, vjerujući i zanoseći se općepriznatom vrijednošću Dubrovnika kao grada civilizacije i nenadmašne arhitekture, jedinstveno- sti prirodnoga sklada duha, kulture, tradicije, tolerancije i otvorenosti, nisu mogli ni pomisliti, a kamoli očekivati da će se na dubrovačkom području dogoditi bombardiranje, razaranje i devastiranje čitavih područja, te ljudske žrtve. DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: OSNOVNI PODATCI Dubrovačko–neretvanska županija najjužnija je žu- panija u Republici Hrvatskoj, teritorijalno organizirana u 22 jedinice lokalne uprave i samouprave, odnosno 5 gra- dova (Dubrovnik, Korčula, Ploče, Metković i Opuzen) i 17 općina (Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Poje- zerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje i Župa dubrovačka). Županijsko središte nalazi se u gradu Dubrovniku. Prema broju stanovnika, Dubrovačko–ne- retvanska županija veličinom je petnaesta od dvadeset hrvatskih županija, sa 122.870 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2001. godine, što je 2,8% stanovništva Republike Hrvatske. U odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine, broj stanovnika smanjio se za 2,7%.
[Show full text]