Lokalna Razvojna Strategija Lokalne Akcijske Grupe „IZVOR“ 2014

Lokalna razvojna strategija Lokalne Akcijske Grupe „IZVOR“ 2014. – 2020.

SADRŽAJ

1.OPIS PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-OM IZVOR ...... 1

1.1. OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE ...... 1 POVRŠINA I GRANICE PODRUČJA ...... 1 RELJEFNE I KLIMATSKE KARAKTERISTIKE ...... 2 PRIRODNA BAŠTINA ...... 3 STANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE ...... 5 1.1.4.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA ...... 5 1.1.4.2. VODOOPSKRBA ...... 5 1.1.4.3. ODVODNJA ...... 6 1.1.4.4. GOSPODARENJE OTPADOM ...... 6 1.1.4.5. INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA ...... 6 1.1.4.6. ENERGETIKA ...... 7 STANJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE ...... 7 1.2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA ...... 8 STANJE GOSPODARSTVA ...... 8 1.2.1.1. VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA ...... 11 1.2.1.2. POSLOVNE ZONE...... 11 TRŽIŠTE RADNE SNAGE ...... 11 1.1.1. POLJOPRIVREDA ...... 12 1.2.2.1. LOVNO I RIBOLOVNO GOSPODARSTVO ...... 15 1.3. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA ...... 15 DEMOGRAFSKI RAZVOJ ...... 15 OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA ...... 16 ŠKOLSTVO ...... 16 1.3.3.1. PREDŠKOLSKI ODGOJ ...... 16 1.3.3.2. OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE ...... 17 1.3.3.3. SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE ...... 18 1.3.3.4. VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE I CIJELO ŽIVOTNO UČENJE ...... 18 TURIZAM I KULTURA ...... 18 1.3.4.1. TURISTIČKI RESURSI I INFRASTRUKTURA ...... 18 1.3.4.2. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA...... 20 1.3.4.3. MANIFESTACIJE ...... 21 2.SWOT ANALIZA PODRUČJA LAG „IZVOR“ ...... 22 3.RAZVOJNA VIZIJA I PRIORITETI ...... 27

3.1. STRATEŠKI CILJ 1. PODIĆI KVALITETU POLJ. PROIZVODNJE U SVRHU POVEĆANJA KONKURENTNOSTI NA TRŽIŠTU ...... 28 3.2. STRATEŠKI CILJ 2. UNAPRIJEDITI KVALITETU ŽIVOTA I POTAKNUTI NEPOLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI ...... 29 3.3. STRATEŠKI CILJ 3. PODIZANJE SVIJESTI LOKALNIH DIONIKA O SUVREMENIM MEHANIZMIMA UPRAVLJANJA POLJ. GOSPODARSTVOM ...... 30 4.OPIS MJERA I DEFINIRANJE KORISNIKA TEMELJEN NA MOGUĆNOSTIMA PRR RH 2014. – 2020...... 33

4.1. MJERA 1. PODIZANJE KVALITETE POLJ. PROIZVODNJE ...... 33 4.2. MJERA 2. UNAPREĐIVANJE KVALITETE ŽIVOTA RURALNOG PODRUČJA ...... 37 4.3. MJERA 3. EDUKACIJA ,USAVRŠAVANJE I ANIMACIJA STANOVNIŠTVA RURALNOG PODRUČJA ...... 40 4.4. OPIS ODABIRA PROJEKTA NA NIVOU LAG-A ...... 43 4.5. PROJEKTI SURADNJE ...... 43 5.USKLAĐENOST LRS LAG „IZVOR“ S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ...... 44

5.1. USKLAĐENOST PLANIRANIH MJERA LRS LAG-A „IZVOR“ SA PRIORITETIMA I FOKUS PODRUČJIMA PRR RH 2014. – 2020. . 46 USKLAĐENOST SA LRS-A LAG-A „IZVOR“ SA HORIZONTALNIM PITANJIMA LEADER-A ...... 47 5.1.1.1. INOVACIJE ...... 47 5.1.1.2. ZAŠTITA OKOLIŠA ...... 47 5.1.1.3. KLIMATSKE PROMJENE ...... 48

5.2. USKLAĐENOST LRS-A LAG-A „IZVOR“ SA CILJEVIMA STRATEGIJE EUROPA 2020 ...... 48 6.UKLJUČENOST LOKLANIH DIONIKA U IZRADU LRS ...... 49

6.1. PRIMJENA NAČELA „ODOZDO PREMA GORE“ I SUDJELOVANJE RAZLIČITIH INTERESNIH SKUPINA U IZRADI LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE ...... 49 7.AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE LAG-A „IZVOR“ 2014. – 2020...... 50 8.PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA STRATEGIJE ...... 51

8.1.PRAĆENJE PROVEDBE LRS-A ...... 51 8.2.EVALUACIJA LRS-A ...... 52 8.3. INDIKATORI / POKAZATELJI PO MJERAMA ...... 53 9.SPOSOBNOST PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE ...... 55

9.1.STRUKTURA LAG-A „IZVOR“ ...... 55 9.2.LJUDSKI RESURSI ZA PROVEDBU LRS ...... 56 9.3.ISKUSTVO U PROVEDBI LEADER PRISTUPA U PROGRAMSKOM RAZDOBLJU 2007. – 2013...... 56 9.4.PROJEKTNO ISKUSTVO U PROJEKTIMA IZVAN MJERE LEADER ...... 57 9.4.1.PROJEKTI LAG-A „IZVOR“ ...... 57 9.4.2.PROJEKTI ZA ČLANOVE LAG-A „IZVOR“ ...... 57 10.FINANCIJSKI PLAN ...... 58

10.1. FINANCIJSKI PLAN RADA LAG-A „IZVOR“ ...... 58 10.2. FINANCIRANJE PROVEDBE LRS LAG-A „IZVOR“ ...... 59 10.3. PROCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU PROJEKATA LAG-A „IZVOR“ ...... 59

POPIS KRATICA:

APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

CLLD Community Led Local Development (Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje

DZS Državni zavod za statistiku

DZZP Državni zavod za zaštitu prirode

EU Europska unija

TZ Turistička zajednica JLS Jedinica lokalne samouprave LAG Lokalna akcijska grupa LEADER Liaison Entre Actions de Développement del'Économie Rurale LRS Jedinica lokalne samouprave OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo PRR RH Program ruralnog razvoja Republike Hrvatska EPFRR EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ

1. OPIS PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-om IZVOR

1.1. Opće zemljopisne značajke

Površina i granice područja LAG Izvor čini jedinica lokalne samouprave s područja Varaždinske i 1 jedinica lokalne samouprave s područja Koprivničko-križevačke županije. Područje LAG-a prostire se na površini od ukupno 453,99 km2. Prema površini, najveća je Općina Rasinja (105,5 km2, dok je najmanja Općina Veliki Bukovec (30,41 km2).

Slika 1. Karta obuhvata područja LAG-a Izvor

Izvor: Obrada autora, 2016. Grad Ludbreg je po statističkim podacima jedan od najmanjih gradova Varaždinske županije. Ludbreg svojom dugom i bogatom poviješću, strateškim zemljopisnim položajem, te kulturnim raznolikostima spada u red najvažnijih gradova sjeverozapadne Hrvatske. Zemljopisni položaj Ludbrega učinio ga je sjecištem mnogih važnih prometnih pravaca: od zapada prema istoku, dolinom rijeke Drave, te od sjevera prema jugu dolinom rijeke Bednje. Ludbreg je tako smješten na polovici puta između Varaždina (25 km), Koprivnice (22 km), te Čakovca (24 km) i Križevaca (40 km), a autocesta približava ga Zagrebu na samo 70-ak km.

Grad Varaždinske Toplice smješten je na padinama Topličke gore u Hrvatskom zagorju, 12 km jugoistočno od Varaždina. Na obodu kotline kojom vijuga rječica Bednja, u slikovitom krajoliku, cijelo se mjesto doima poput perivoja. Varaždinske Toplice najstarije su toplice u Republici Hrvatskoj, tradicije duge oko 2300 godina. Prirodni dar izdašni izvor termalne vode s temperaturom od 58 stupnjeva na izvorištu – odredio je naselju položaj, dao mu ime i uvjetovao kontinuitet obitavanja i liječenja ljudi kroz sve kulturne epohe. Općina Mali Bukovec utemeljena je 1993. godine Zakonom o teritorijalnom ustrojstvu Republike Hrvatske, te je kao takva uključena u Varaždinskoj županiju. Godine 1996. izdvajaju se Veliki Bukovec, Dubovica i Kapela, te formiraju novu općinu sa sjedištem u Velikom Bukovcu. Općina Martijanec nalazi se u sastavu Varaždinske županije (dosadašnji naziv „općina Donji Martijanec“ promijenjen je na zahtjev Općine u stari povijesni naziv „općina Martijanec“, prema nazivu naselja gdje se nalazi sjedište općine). Smještena je na prijelazu iz središnjeg u istočni dio Županije. U smjeru sjever - jug, proteže se od ruba do ruba Županije tako da na sjeveru graniči s Međimurskom, a na jugu s Koprivničko-križevačkom županijom. Općina Sveti Đurđ nastala je u nizini na raskrižju puteva sjeverno od Ludbrega, uz cestovni pravac koji još od rimskog doba povezuje Ludbreg s Prelogom i rimskim postajama u Međimurju. Općina Trnovec Bartolovečki smještena je u dravskoj dolini, na desnoj obali rijeke Drave, u sjevernom središnjem dijelu Varaždinske županije, u neposrednoj blizini grada Varaždina. Sa sjeverne strane graniči s Međimurskom županijom, s istočne općinom Donji Martijanec, s južne općinom Jalžabet, a sa zapadne strane gradom Varaždinom. Područjem općine protječu rijeke Drava i Plitvica, te potok Zbel koji izvire u Trnovcu. Općina Veliki Bukovec smještena je u ravnici, desetak kilometara od Ludbrega, između rijeke Plitvice i Bednje te je najmlađa i jedna od najmanjih općina Varaždinske županije. Općina Rasinja nastala je na samom podnožju sjeverne padine Kalnika, u dolini Drave, na pola puta između Koprivnice i Ludbrega, na mjestu na kojem se uz potok Gliboki formirao značajni srednjovjekovni cestovni pravac iz smjera Drave preko Rasinje dolinom tokova Glibokog i Glogovnice prema Apatovcu i Križevcima. Općinu Rasinja u administrativnom smislu, uz središte općine čini 21 zaselak koji su se uglavnom smjestili na padinama Kalnika i uz potok Gliboki. Reljefne i klimatske karakteristike Reljef područja LAG-a karakterizira sjeverno i jugoistočno ravničarsko područje te jugozapadno brežuljkasto područje, s gorskim masivima (Kalničko i Varaždinsko-topličko gorje). Najveća naplavna ravan je prostrano varaždinsko polje, stvoreno radom rijeke Drave. Najviša kota iznosi 481 m nadmorske visine (vrh Porutine na Kalničkom gorju). Na području LAG-a nalaze se vodotoci (rijeke Drava, Bednja i Plitvica, brojni potoci, kanali), jezera i ribnjaci (Varaždinsko akumulacijsko jezero, akumulacijsko jezero Dubrava, jezera nastala eksploatacijom šljunka, jezero i ribnjaci u Hrastovljanu, ribnjaci u Ludbregu i Rasinjski ribnjaci), podzemne vode u vodo nosniku dravskog aluvija i izvori gorskog masiva Kalnika i 2

Varaždinsko-topličkog gorja. Vodo nosni horizonti u šljunkovitim dravskim naplavinama dobre su izdašnosti i daju kvalitetnu, prirodno filtriranu vodu. Na području Općine Trnovec Bartolovečki nalazi se vodocrpilište Vinokovščak. Na kakvoću podzemnih voda negativno utječe neriješena odvodnja naselja, neriješena odvodnja otpadnih voda s životinjskih farmi, neriješeno zbrinjavanje krutog otpada s životinjskih farmi, prekomjerno tretiranje poljoprivrednih površina mineralnim gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja, nelegalno odlaganje otpada koji sadrži komponente opasnog karaktera. Na području Grada Varaždinskih Toplica prisutna su dva vodna fenomena - termalno blato na lokaciji ''Berek'' i vodopad-slap na sedrenoj barijeri. Na području naselja Varaždinske Toplice postoji velik broj termalnih izvora koji predstavljaju značajno prirodno bogatstvo, ali dovode i do negativnih posljedica kao što je pojava velikog broja klizišta. Eksploatacija termo mineralne vode vrši se za zdravstvene potrebe (terapeutsko liječenje reumatskih bolesti i rehabilitacija) te za turističko-rekreacijske potrebe. Na području Ludbrega nalazi se bušotina Lunjkovec koja predstavlja potencijal za proizvodnju električne i toplinske energije, iskorištavanje u balneološke svrhe i dr. Najveći kompleksi šuma i šumskog zemljišta nalaze se na području Kalničkog i Varaždinsko- topličkog gorja. Ukupna površina šuma iznosi 11.330,48 ha, od čega 5.411,91 ha čine šume u privatnom vlasništvu, dok šume u državnom vlasništvu zauzimaju 5918,57 ha. Šumskim područjem u državnom vlasništvu gospodare i upravljaju Hrvatske šume. Šume u privatnom vlasništvu karakterizira relativno laka pristupačnost, a time i mogućnost nekontrolirane sječe. Na području LAG-a značajna su nalazišta mineralnih sirovina: građevinskog pijeska i šljunka, ciglarske gline te, u manjoj mjeri, tehničko-građevnog kamena. Eksploatacija pijeska vrši se na području Općine Mali Bukovec, eksploatacija šljunka na području općina Martijanec, Mali Bukovec, Veliki Bukovec, Sveti Đurđ te Grada Ludbrega, dok se ciglarska glina eksploatira na području Grada Ludbrega. Na području Varaždinskih Toplica postoji i nalazište ljekovitog blata peloida. Za područje LAG-a utvrđena je zona maksimalnog seizmičkog intenziteta VII stupnja po MCS skali. Dominira umjereno kontinentalna klima, karakteristična za peri panonski rub, s umjereno toplim ljetima i dosta kišovitim i hladnim zimama. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od oko 19°C, a najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C. Područje LAG-a je područje kontinentalnog oborinskog režima sa čestim i obilnim kišama u svibnju, lipnju i srpnju, tj. u toku vegetacijskog perioda. Drugi oborinski maksimum je u studenom, dok je najmanje oborina u mjesecu veljači i ožujku. Osnovna karakteristika režima vjetra je dominantnost vjetrova južnog i jugozapadnog te sjevernog i sjeveroistočnog kvadranta. Mraz se javlja od rujna do svibnja. Prirodna baština Područje LAG-a odlikuje se velikom biološkom i krajobraznom raznolikošću. Na području LAG-a Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno je 5 prirodnih lokaliteta.

Tablica 1. Zaštićeni dijelovi prirode na području LAG-a Izvor Rbr. Kategorija zaštite Naziv 1. Regionalni park Mura-Drava 2. Spomenik parkovne arhitekture - perivoj Perivoj uz dvorac u Martijancu 3. Spomenik parkovne arhitekture - perivoj Perivoj u Varaždinskim Toplicama 4. Spomenik parkovne arhitekture - perivoj Perivoj uz dvorac u Velikom Bukovcu Skupina lipa u Varaždinskim 5. Spomenik parkovne arhitekture - skupina Toplicama Izvor: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije, 2016. Na području LAG-a nalaze se i područja ekološke mreže NATURA 2000 u koju su uključena područja važna za divlje svojte i stanišne tipove (područja uz rijeke Dravu i Bednju, svi speleološki objekti) kao i područja značajna za ptice (područje uz rijeku Dravu i Kalničko gorje). Nalazišta ugroženih i rijetkih vrsta i njihovih staništa uglavnom su zaštićena u okviru ekološke mreže NATURA 2000. Slika 2. Karta područja ekološke mreže Natura 2000 na području LAG-a Izvor

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

Stanje komunalne infrastrukture 1.1.4.1. Prometna infrastruktura Područjem koje pokriva LAG prolazi autocesta u dužini od 12,7 km, niz državnih cesta te 127 km županijskih cesta koje međusobno povezuju sjedišta jedinica lokalne samouprave. Dobroj povezanosti naselja unutar područja LAG-a pridonosi mreža općinskih i gradskih cesta u dužini od 161,02 km (asfaltirano 135,29 km, odnosno 84%) na koju se nadovezuje sustav nerazvrstanih cesta. Dužina nerazvrstanih cesta koje se nalaze na području LAG-a je 1.128,34 km. Državne i županijske ceste uglavnom su u dobrom tehničkom stanju, obzirom da se značajna sredstva ulažu u rekonstrukciju i obnovu kolnika te u povećanje sigurnosti prometa (pješačko biciklističke staze) najugroženijih skupina. Jedini problem predstavlja pojačani promet vozila kroz naseljena mjesta zbog čega se teži izgradnji nove mreže brzih cesta izvan naselja i gradova ili obilaznica, najviše zbog preuzimanja tranzitnog teretnog prometa. Javni promet putnika na lokalnim i općinskim linijama unutar LAG-a obavlja tvrtka Autobusni promet d.d. Varaždin – u stečaju, a isti većim dijelom zadovoljava osnovne potrebe lokalnog stanovništva, iako, u posljednjih nekoliko godina, postoji trend ukidanja autobusnih linija, najviše zbog nerentabilnosti te nezainteresiranosti korisnika za javni cestovni prijevoz. Usluge u lokalnom prijevozu obavlja i taxi služba stacionirana u Varaždinu koja, shodno potrebama korisnika, obnaša djelatnost prijevoza na cijelom području Županije.

Dijelom područja LAG-a prolazi željeznička pruga za regionalni promet R202 Varaždin – Koprivnica (pruga 1. reda). Promet koji se obavlja spomenutom relacijom otvoren je i za prijevoz putnika i za prijevoz robe, a pruga je jedno kolosiječna i bez elektrifikacije. Obzirom da su potrebna ulaganja u modernizaciju infrastrukture, dopuštene brzine koje variraju od 45 – 100 km/sat negativno utječu na kvalitetu prijevoza. Većina cestovnih prijelaza na potezu kojim prolazi pruga nisu osigurani uređajima kojima se jamči sigurnost prelaska cestovnih vozila ili pješaka preko željezničke pruge, čime je ugrožena i sigurnost prometa. Na području LAG-a nalaze se tri željeznička kolodvora1. 1.1.4.2. Vodoopskrba Područje LAG-a opskrbljuje se vodom iz regionalnog vodovoda Varaždin te vodocrpilišta Ivanščak i Lipovec2, a usluge vodoopskrbe pružaju tvrtke Varkom d.d. i Koprivničke vode d.o.o.. Naseljeni dio područja LAG-a nije u potpunosti pokriven vodovodnom mrežom, a prosječan postotak priključenosti stanovništva3 na sustav vodoopskrbe iznosi u prosjeku 75%4. Obzirom na neadekvatnu vodovodnu mrežu u pojedinim dijelovima područja LAG-a, potrebna je rekonstrukcija i provođenje mjera kojima će se poboljšati učinkovitost i sigurnost sustava te izgradnja i proširenje mreže u skladu s rastućim potrebama i širenjem urbanih područja.

1 Ludbreg, Rasinja, Subotica Kunovec 2 Područje Općine Rasinja 3 Varkom, 31.12.2014. 4 Postotak varira od 50% (Općina Rasinja) do 90% (Trnovec) 5

1.1.4.3. Odvodnja Za upravljanje i održavanje sustava odvodnje na području koje pokriva LAG zadužena su tri poduzeća.5 Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda područja LAG-a nije jedinstven, već je nepovezan i mješovitog tipa. Odvodnja otpadnih voda na području LAG-a manjim je dijelom riješena u Općinama Varaždinske Toplice (36%) i Trnovec Bartolovečki (5%) te Gradu Ludbregu (36,71%)6. Na području naselja Ludbreg i Selnik nalazi se pročistač. U područjima nepokrivenima sustavom odvodnje, ista se rješava ispuštanjem otpadnih voda u sabirne i septičke jame koje se prazne prema potrebi. 1.1.4.4. Gospodarenje otpadom Za prikupljanje i odvoz otpada na području LAG-a zadužena su 4 komunalna poduzeća7. Komunalni otpad JLS-a koji su pod nadležnošću tvrtke Čistoća d.o.o. se skladišti u krugu tvrtke Univerzal d.o.o., Grad Ludbreg komunalni otpad odlaže na lokaciji Meka u Ludbregu, dok se odlagalište za Općinu Rasinja nalazi na lokaciji Piškornica. Sve jedinice lokalne samouprave na području LAG-a imaju organiziran sustav gospodarenja otpadom i u svim naseljima provodi se odvojeno sakupljanje otpada, a formirani su i posebni eko (zeleni) otoci s kontejnerima za sortiranje različitih vrsta krutog otpada. Komunalni mješoviti otpad sakuplja se jednom tjedno, papir, plastika i staklo jednom mjesečno, dok glomazni otpad dva puta godišnje ili po potrebi i pozivu korisnika. 1.1.4.5. Informacijsko-komunikacijska infrastruktura Za redovito odvijanje poštanskog prometa na području LAG-a nadležna je tvrtka Hrvatska pošte d.d.. Iako su potrebe korisnika zadovoljene, potrebna je modernizacija poštanskih ureda. Telekomunikacijski promet na području LAG-a u nepokretnoj i pokretnoj mreži obavlja više različitih operatera8. Gotovo cijelo područje LAG-a pokriveno je fiksnom telefonijom kao i dostupnošću mobilne mreže, a time je omogućeno i spajanje računala na internetsku mrežu osnovnim (tradicionalnim) širokopojasnim pristupom. Najviše kućanstva koristi brzinu pristupa od 2 do 30 Mbit/s.9 Ostali podaci o pokrivenosti internetom vidljivi su na Slici ispod.10 Iako je izgrađenost telekomunikacijske mreže zadovoljavajuća, potrebna je rekonstrukcija te izgradnja novih građevina radi implementacije novih tehnologija. Ciljevi Digitalne agende za Europu11 te ciljevi definirani u Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj, kao i utvrđeno stanje na području LAG-a, upućuju na zaključak da je potrebno dodatno investirati u širokopojasnu infrastrukturu.

5 Komunalno poduzeće Varkom d.d., tvrtka Koprivničke vode d.o.o. (Općina Rasinja), Odvodnja d.o.o. (Grad Ludbreg) 6 Priključenost stanovništva 7 Čistoća d.o.o. Varaždin, Lukom d.o.o. Ludbreg, Babić d.o.o. Cestica, Prizma VV 8 Hrvatski telekom, Optima, TH-net, Vip net, Tele 2, Tomato 9 Grad Ludbreg, Općine Mali Bukovec, Sv.Đurđ, Trnovec, Veliki Bukovec 45-55%, Općine Rasinja, Martijanec, Grad Varaždinske Toplice 30-45% (izvor: HAKOM, http://bbzone.hakom.hr/hr- HR/StatistickiPrikaz#sthash.xWvpIRiI.dpbs ) 10 Nisu uključeni podaci za Općinu Rasinja 11 Digital Agenda for Europe – DAE je strateški okvir za razvoj digitalnih tehnologija s ciljem ubrzanja ekonomskog rasta u zemljama EU te sastavni dio krovne europske strategije Europe 2020 6

Slika 3. Pokrivenost internetom na području LAG-a Izvor

Pokrivenost internetom

31.24% Bežični 2 do 30 Mbit/s 98.60% 55.30% Bežični 30 do 100 Mbit/s Žičani 100 Mbit/s 28.75% 35.29% Žičani 2 do 30 Mbit/s Žičani 30 do 100 Mbit/s

Izvor: Obrada autora,, 2016. 1.1.4.6. Energetika Distributeri za obavljanje djelatnosti električne energije za područje LAG-a su HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., odnosno podružnice Elektra Varaždin12 i Elektra Koprivnica13. Iako je cijelo područje gotovo u potpunosti pokriveno sustavom električne energije i potrebe za napajanjem potrošača su zadovoljavajuće, potrebna je rekonstrukcija niskonaponske mreže prvenstveno u vidu zamjene zračnih vodova podzemnim kao i gradnja novih trafostanica. Distribuciju plina na području LAG-a vrši tvrtka Termoplin d.d. iz Varaždina. Na razini LAG- a, plinskom mrežom distributivnog područja koje pokriva Termoplin pokriveno je gotovo cijelo područje LAG-a, osim rubnih i brdovitih naselja sa smanjenim interesom za plinofikacijom zbog visokih troškova izgradnje mreže te Općine Rasinja. Prema podacima tvrtke Termoplin14, na plino opskrbni sustav priključeno je ukupno 6.933 potrošača. Mreža je stabilna i sigurna, a razvodni plinski sustavi osiguravaju dovoljnu količinu plina za trenutnu potrošnju te za potencijalne potrošače. Korištenje obnovljivih izvora energije pridonijelo bi značajnom smanjenju štetnog utjecaja na okoliš kao i otvaranju novih radnih mjesta, ali isti se za sada nedovoljno koriste. Stanje društvene infrastrukture Na području LAG-a najviše je zastupljeno društvenih domova koji služe kao centar društvenog i kulturnog života, u kojem se održavaju različite priredbe i manifestacije te koje služe za rad udruga civilnog društva. Većina domova izgrađena je tijekom 90-ih godina te ih je potrebno adaptirati kako bi ispunili zahtjeve infrastrukturnog nositelja društvenog i kulturnog života. U

12 Područje Općina Trnovec, Varaždinske Toplice 13 Područje Grada Ludbrega te Općina Mali Bukovec,Veliki Bukovec, Sveti Đurđ, Martijanec i Rasinja 14 Podaci na kraju 2013.g. (Termoplin d.d.) 7

velikoj mjeri zastupljena je i sportska infrastruktura i to u vidu nogometnih igrališta koje ima gotovo svako naselje.15

Tablica 2. Broj objekata društvene infrastrukture na području LAG-a Izvor

Broj Broj Ukupan Vrsta objekta planiranih objekata za broj objekta obnovu Društveni dom 33 1 19 Vatrogasni dom 7 1 2 Otvorena učilišta 1 0 0 Dom kulture 1 0 1 Kulturno-informativni centar 1 0 0 Knjižnice 1 1 0 UKUPNO 44 3 22 Izvor: Obrada autora, 2015. 1.2. Gospodarske značajke područja

Područje LAG-a Izvor može se smatrati gospodarski dobro razvijenim, s 396 aktivna trgovačka društava te 473 poslovnih subjekata u obrtu. Prema broju trgovačkih društava dominantne gospodarske djelatnosti su trgovina (28%) i prerađivačka industrija (26%), a značajno je zastupljena i djelatnost građevinarstva kojom se bavi 13% poduzeća. Ostale djelatnosti bilježe manje od 10% zastupljenosti u ukupnom gospodarstvu područja LAG-a. Stanje gospodarstva Prema Registru godišnjih financijskih izvještaja koji objavljuje Financijska agencija (FINA), na području LAG-a u 2014. godini poslovalo je 454 poduzetnika, što predstavlja povećanje za 29 poduzetnika, odnosno 6,82% u odnosu na prethodnu godinu. Promatrano prema mjestu sjedišta poduzetnika vidljivo je da je gospodarska aktivnost najintenzivnija u gradu Ludbregu koji se sa 172 poduzetnika (37,89 % od ukupnog broja poduzetnika) na području LAG-a pozicionira kao njegovo gospodarsko središte. Općina Trnovec Bartolovečki sa 101 poduzetnikom (22,25%) i Grad Varaždinske Toplice s 87 poduzetnika (19,16%) također se izdvajaju kao gospodarski značajnija područja. Ostale općine čine manje od 6 % od ukupnog broja poduzetnika u LAG-u. Prema analizi financijskih rezultata poduzetnika na području LAG-a za 2014. godinu, u odnosu na prethodnu 2013. godinu došlo je do rasta broja zaposlenih za 8,31%, povećana je dobit razdoblja za 81,47%, gubitak razdoblja se udvostručio, a smanjena je neto dobit za 64,83% i ukupni prihodi poduzetnika za 70,07% .Vezano za ukupne prihode na području LAG-a , najviše su ostvarili su poduzetnici Grada Ludbrega (71,32%). Općina Sveti Đurđ se izdvaja kao jedina općina čiji su poduzetnici ostvarili manje od 1 % ukupnih prihoda poduzetnika LAG- a. Kada se promatra dobit razdoblja, najprofitabilnija je prerađivačka industrija sa 75% ukupno ostvarene dobiti poduzetnika LAG-a. Poduzetnici na području LAG a u 2014. godini

15 Podaci su prikupljeni temeljem upitnika za potrebe izrade Županijske razvojne strategije Varaždinske županije za razdoblje do 2020.godine. Od ukupno 28 jedinca lokalne samouprave 23 je dostavilo ispunjeni upitnik. 8

zapošljavali su 8.254 djelatnika što je za 8,31% više u odnosu na 2013. godinu. Približno 70 % svih radnih mjesta otvoreno je u prerađivačkoj industriji.

Tablica 3. Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika RH po gradovima i općinama (2013/2014), u tisućama kuna

Dobit ili gubitak Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihodi Dobit razdoblja Gubitak razdoblja razdoblja

2013. 2014. 2013. 2014. 2013. 2014. 2013. 2014. 2013. 2014. 2013. 2014.

Općina/Grad

Ludbreg 178 172 2.110 2.029 866.151 890.740 33.290 55.607 32.690 27.429 600 28.178 Mali 10 14 175 172 40.168 35.905 1.306 1.017 37 133 1.269 883 Bukovec Martijanec 26 24 533 464 173.647 198.102 5.618 8.074 1.413 254 4.205 7.819 Rasinja 13 14 100 126 44.530 52.263 943 885 190 0 753 885 Sveti Đurđ 16 19 91 90 27.807 1.384 87 169 2.545 169 -2.459 1.214 Trnovec 87 101 3.665 4.361 2.503.383 42.289 43.050 103.366 3.224 103.366 39.826 -61.078 Bartolovečki Varaždinske 74 87 410 456 256.714 14.588 8.819 4.736 1.563 4.736 7.256 9.852 Toplice Veliki 21 23 537 556 261.050 13.746 10.572 14.299 25.628 14.299 -15.056 -553 Bukovec UKUPNO 425 454 7.621 8.254 4.173.450 1.249.017 103.685 188.153 67.290 150.386 36.394 -12.800 LAG Varaždinska 2.949 3.033 35.710 36.666 20.601.755 21.111.439 897.409 920.079 500.206 678.341 397.204 241.738 županija Koprivničko – križevačka 1.366 1.434 15.691 15.389 9.220.545 9.436.206 334.284 483.594 231.213 211.691 103.071 271.903 županija Republika 101.191 104.470 830.928 830.116 612.440.965 618.790.718 30.391.518 34.903.984 26.862.026 25.149.912 3.529.492 9.754.071 Hrvatska

Izvor: FINA, Registar godišnjih financijskih izvješća

1.2.1.1. Vanjskotrgovinska bilanca Na području LAG-a u 2012. godini zabilježen je izvoz u iznosu od 2.258.171.000 kuna, što je 39,93 % cjelokupnog izvoza Varaždinske županije. Najveći izvoz, gotovo 77,69%, ostvarila je općina Trnovec Bartolovečki u iznosu od 1.754.481.000 kuna.

Uvoz je iznosio 604.030.000 kuna, odnosno 15,17% od cjelokupnog uvoza Varaždinske županije. Najveći uvoz ostvario je Grad Ludbreg u iznosu od 307.169.000 kuna (51%). U odnosu na isto razdoblje 2011. godine, ostvaren je veći izvoz, ali i veći uvoz.

Tablica 4. Uvoz i izvoz 2011. i 2012. u tisućama kuna

Izvoz Uvoz indeksi indeksi I. – XII. I. – XII. OPĆINA / GRAD I. – XII. I. – XII. I. – XII. I. – XII. 2012. 2012. 2011. 2012. 2011. 2012. I. – XII. I. – XII. 2011. 2011. Ludbreg 279.315 320.023 114,6 276.728 307.169 111,0 Varaždinske 20.060 31.136 155,2 50.051 45.519 90,9 Toplice Mali Bukovec 5.268 10.280 195,1 4.341 2.631 60,6 Martijanec 61.229 57.998 94,7 47.707 42.457 89,0 Sveti Đurđ 9.645 9.096 94,3 1.310 1.438 109,7 Trnovec 1.640.997 1.754.481 106,9 175.052 180.405 103,1 Bartolovečki Veliki Bukovec 66.665 74.189 111,3 23.283 22.351 96,0 Rasinja 657 968 147,4 6.920 2.060 29,8 UKUPNO 2.083,84 2.258,17 1.019,5 585.392 604.030 690 Varaždinska 5. 399.760 5. 655.242 104,7 4.146.181 3.981.154 96,0 županija Koprivničko – 1.849.127 1.863.051 100,8 1.388.704 1.312.402 94,5 križevačka županija Republika Hrvatska 71.234.060 72.380.725 101,6 121.036.155 121.899.363 100,7

Izvor: DZS, Priopćenja i statistička izvješća, lipanj 2013.

1.2.1.2. Poslovne zone Na području LAG-a nalaze se 19 poslovnih zona (9 gospodarskih, 10 poduzetničkih i 1 zona male privrede), od čega je 11 u funkciji, a 8 nije.16 Najveći broj aktivnih poduzetnika i ujedno najveći broj zaposlenih je u poduzetničkoj zoni Grada Ludbrega (33/1084). Tržište radne snage

U siječnju 2016. godine prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na području LAG- a evidentirano je 1.357 nezaposlenih osoba, od čega su 728 žene, odnosno 53,65%. U odnosu

16 Izvješće o obavljenoj reviziji: „Osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona na području Varaždinske županije“, Koprivnica, rujan 2014. 11

na isto razdoblje 2015. godine riječ je o smanjenju od 24,32%. Prema nezaposlenosti blago prevladavaju žene, a prema razini obrazovanja osobe sa završenom srednjom školom do 3 godine trajanja, KV i VKV osobe, ukupno 421 osoba ili 31,02%.

Tablica 5. Nezaposlenost stanovništva prema razini obrazovanja i spolu, siječanj 2016.

Srednja Prvi Bez škole i škola stupanj Fakultet, nezavršena Osnovna (do 3 fakulteta, akademija, UKUPNO osnovna škola godine, od stručni magisterij, škola 4 i više god, studij i viša doktorat gimnazija) škola

OPĆINA/GRAD Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ludbreg 405 229 23 14 128 78 213 114 14 7 27 16 Mali Bukovec 87 50 8 3 33 19 39 24 5 3 2 1 Martijanec 116 58 8 4 43 24 52 23 6 6 7 1 Rasinja 201 115 23 9 63 35 108 50 5 3 2 2 Sveti Đurđ 170 93 27 16 61 30 73 39 5 5 4 3 Trnovec 242 114 18 2 61 29 129 60 20 13 14 10 Bartolovečki Varaždinske 110 56 3 2 15 7 66 28 10 9 16 10 Toplice Veliki Bukovec 26 13 0 0 4 1 19 10 2 1 1 1 UKUPNO 1.357 728 110 50 408 223 699 348 67 47 73 44 Izvor: Statistički bilten HZZ PU Varaždin / PU Koprivnica, siječanj 2016.

1.1.1. Poljoprivreda Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), oranice zauzimaju 13.115,01 ha, odnosno 86,84% poljoprivredne površine, livade 1.472,2 ha, odnosno 9,75%, voćnjaci 260,88 ha, odnosno 1,73%, vinogradi 164,72 ha, odnosno 1,09%, dok su ostale vrste uporabe zemljišta manje zastupljene17. Prema podacima APPRRR-a, ukupno se za poljoprivrednu proizvodnju koristi 15.301,73 ha, na ukupno 35.540 parcela. Poljoprivrednom proizvodnjom bavi se 3.119 PG-a.

Tablica 6. Površina (ha) i broj parcela prijavljenih u ARKOD-u

Područje LAG-a Broj PG-a Broj parcela Površina (ha) Rasinja 404 5.231 3.716,58

Ludbreg 589 5.994 2.356,94

Mali Bukovec 364 4.254 1.689,53

Martijanec 519 5.981 2.084,17

17 APPRRR, podaci ARKOD sustava na dan 02.03.2016. 12

Sveti Đurđ 559 6.695 2.582,23 Izvor: Trnovec Bartolovečki 211 1.340 786,19 Varaždinske Toplice 240 2.784 599,39 Veliki Bukovec 233 3.261 1.486,70 UKUPNO 3.119 35.540 15.301,73 APPRRR, ARKOD baza podataka na dan 31.12.2015.

Prosječna veličina proizvodnih parcela iznosi 0,43 ha. Na temelju rezultata upisa poljoprivrednih gospodarstva u ARKOD, vidljivo je da je proizvodnja otežana radi usitnjenosti površina te disperzije proizvodnih parcela. Mali posjed i rasparceliranost predstavljaju glavni ograničavajući čimbenik u stvaranju modernih obiteljskih gospodarstva. Mikroklimatske prilike na području LAG-a pogoduju uzgoju žitarica i povrća, dok je brežuljkasti dio voćarski i vinogradarski kraj. Na oranicama se, osim žitarica, najviše uzgaja i krumpir, krmno bilje.

Tablica 7. Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim kulturama za koje je tražena potpora s jedinstvenog zahtjeva iz 2015. godine na području LAG-a

KULTURA BROJ PG-a POVRŠINA (ha) plemenita vinova loza 624 73,03 orah 100 65,01 miješani nasad voćnih vrsta 261 48,21 lijeska 31 52,65 jabuka 15 7,52 grah 431 111,47 krumpir 485 85,77 kućni vrt 459 55,12 paprika 57 25,99 kupus 29 21,84 kukuruz 2268 8206,71 pšenica 1341 1735,74 ječam 926 579,94 zob 269 171,88 tritikale 238 150,12 tikva uljanica 467 465,09 uljana repica 78 231,3 lucerna 71 52,44 djetelina 80 34,65 soja za stočnu hranu 13 29,69 stočni sirak 11 27,3 šećerna repa 6 23,56

Izvor: APPRRR,2015.

Prema podacima APPRRR-a, iz baze jedinstvenih zahtjeva za 2015. godinu, od povrtnih kultura za koje je zatražena potpora, u uzgoju su najzastupljeniji grah i krumpir, od žitarica kukuruz i

pšenica, od voćarskih kultura plemenita vinova loza, orah domaći i lijeska te od ratarskih kultura tikva uljanica i uljana repica. U 2014. godini proizvelo se 270,67 t grožđa, odnosno 1.491,40 hl vina18, što čini manje od 1% ukupne proizvodnje grožđa u Republici Hrvatskoj, odnosno manje od 1% ukupne proizvodnje vina u Republici Hrvatskoj. Zastupljena je i proizvodnja cvijeća, najvećim dijelom u plastenicima. Od cvijeća se uglavnom proizvode jednogodišnje prijesadnice za balkone i cvjetne grede, a u zadnje vrijeme razvija se proizvodnja i uzgoj sadnica ruža.

Tablica 8. Struktura stočarske proizvodnje

Godina Broj peradi Broj svinja Broj konja Broj goveda Broj koza Broj ovaca

2003. 284.980 53.480 41 9.642 3.146 1.217

2015. 209 2.162 116 6.108 1.435 1.173 Izvor: DZS, popis poljoprivrede 2003.; APPRRR, Upisnik poljoprivrednika na dan 14.12.2015. Na području LAG-a vidljiv je pad stočarske proizvodnje u odnosu na 2003. godinu, te je jedino zabilježen porast broja konja. Najviše je zastupljen uzgoj goveda, zatim svinja, koza i ovaca s dok je najmanje zastupljen uzgoj konja. Pčelarstvom se bavi 28 poljoprivrednih gospodarstava koja posjeduju ukupno 2.505 košnica19. Prostor LAG-a pruža dobre polazne mogućnosti za intenzivniji razvoj ratarstva, stočarstva, voćarstva i vinogradarstva kroz seoska gospodarstva i poduzetništvo.

Tablica 9. Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Vrsta poljoprivrednog gospodarstva Broj Obiteljsko gospodarstvo 3.490 Obrt 62 Trgovačko društvo 28 Zadruga 3 Ostali 3 Ukupno 3.586

Izvor: APPRRR, 2015. godina U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ukupno je upisano 3.586 poljoprivrednih gospodarstava, od čega je najviše obiteljskih gospodarstva (OPG).

18 U proizvodnji su najzastupljenija bijela vina: Graševina, Rajnski Rizling, Sivi i Bijeli Pinot, Chardonnay, Sauvignon, Traminac, Žuti Muškat, Zeleni Silvanac. Od crnih vina najzastupljeniji su Crni Pinot, Frankovka i Portugizac. 19 Izvor: APPRRR, Upisnik poljoprivrednika na dan 14.12.2015. 14

1.2.2.1. Lovno i ribolovno gospodarstvo Područje LAG-a posjeduje potencijale za razvoj lovnog i ribolovnog turizma. Na ovom području djeluje 10 lovačkih društava i 4 lovačke udruge koje djeluju na ukupno 10 lovišta.20 Na području LAG-a postoje 3 športsko-ribolovna društva i 3 športsko-ribolovna kluba.21 Ribolovne vode športskog ribolovnog društva «Ludbreg» spadaju u ribolovnu zonu u sklopu 1. ribolovnog područja Drava-Dunav.

1.3. Demografske i socijalne značajke područja

Demografski razvoj LAG Izvor obuhvaća prostor od 453,99 km² kojeg naseljava 36.290 stanovnika u 91 naselju. Prema broju stanovnika, najveći je Grad Ludbreg s 8.478 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti područja iznosi 79,94 stn/km², najgušće je naseljena Općina Trnovec Bartolovečki, a najmanja gustoća naseljenosti je u Općini Rasinja.

Tablica 10. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti

GUSTOĆA POVRŠINA BROJ STANOVNIKA ČLANICE LAG-A NASELJENOSTI (km2) 1991. 2001. 2011. 2011. Grad Ludbreg 62 8.485 8.668 8.478 136,74 Grad Varaždinske Toplice 79,75 7.236 6.973 6.364 79,8 Općina Mali Bukovec 38 3.751 2.507 2.212 58,21 Općina Martijanec 54,59 2.724 4.327 3.843 70,4 Općina Sveti Đurđ 45 4.410 4.174 3.804 84,53 Općina Trnovec Bartolovečki 38,74 6.474 6.852 6.884 177,7 Općina Veliki Bukovec 30,41 1.679 1.578 1.438 47,29 Općina Rasinja 105,5 4.027 3.818 3.267 30,97 UKUPNO 453,99 38.786 38.897 36.290 79,94

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godina, http://www.dzs.hr/ , 19. prosinca 2012.

Analiziranjem broja stanovnika proteklih 20 godina na području LAG-a prisutan je trend opadanja broja stanovnika u većini općina i gradova. Broj stanovnika povećao se jedino u općinama Martijanec i Trnovec Bartolovečki. Analiziranjem dobne strukture područja LAG-a utvrđeno je da najveći broj osoba pripada dobnoj skupini od 20-59 godina, odnosno 55% ukupnog stanovništva. Dobnoj skupini od 0-19 godina pripada 22% , a dobnoj skupini iznad 60 godina 23% stanovništva.

20 V/3 Kalnik, V/107 Martijanec, V/108 Sveti Đurđ, V/109 Veliki Bukovec, V/110 Mali Bukovec, V/111 Ludbreg, V/124 Varaždinske Toplice, V/125 Jalševec, VI/11 Orsagovica i VI/106 Koprivnica 3 21 Veliki Bukovec, Ludbreg, Trnovec Bartolovečki, Varaždinske Toplice, Mali Bukovec i Rasinja 15

Tablica 11. Dobna struktura stanovništva na području LAG-a Izvor

0-19 20-59 >60 ČLANICE LAG-a M Ž M Ž M Ž

Grad Ludbreg 969 857 2.347 2.408 769 1.128 Grad Varaždinske Toplice 636 667 1.915 1.756 559 831 Općina Martijanec 420 375 1.062 1.034 348 604 Općina Mali Bukovec 244 256 594 542 220 356 Općina Sveti Đurđ 467 428 1.064 992 341 512 Općina Trnovec Bartolovečki 763 774 1.974 1.923 579 871 Općina Veliki Bukovec 166 158 381 362 128 243 Općina Rasinja 341 356 913 818 334 505 UKUPNO 4.006 3.871 10.250 9.835 3.278 5.050

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011., http://www.dzs.hr/

Obrazovna struktura stanovništva Prema podacima iz popisa 2011. godine prema najvišoj završenoj školi stanovništva LAG područja starijeg od 15 godina, najveći broj stanovnika ima završenu srednju školu (50%), a najmanje osoba je sa završenim doktoratom (0,04%).

Tablica 12. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu

1-3 4-7 Visoko obrazovanje Ne Ukupn Bez razreda razreda Osnovna Srednja poz Spol Stručni Sveučilišni Doktorat o škole osnovn osnovne škola škola22 Svega nat studij23 studij24 znanosti e škole škole o sv. 30.496 277 277 2.718 9.993 14.752 2.434 1.140 1.283 11 45 m 14.584 95 82 888 3.968 8.420 1.114 522 582 10 17 ž 15.912 182 195 1.830 6.025 6.332 1.320 618 701 1 28

Izvor: DZS, Popis 2011., http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_32/h01_01_32.html

Školstvo

1.3.3.1. Predškolski odgoj Na području LAG-a otvoreno je 7 dječjih vrtića, a na području 2 JLS nema otvorenog vrtića, što je malen broj u odnosu na površinu koju LAG pokriva te postoji potreba za otvaranjem novih dječjih vrtića.

22 Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i VKV radnike, tehničke i srodne strukovne škole i gimnazije 23 Obuhvaćene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te stručni studiji po Bologni 24 Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički studij 16

Tablica 13. Kretanje broja djece u dječjim vrtićima u razdoblju 2010. – 2014.

Naziv dječjeg Naziv JLS-a 2010/2011 2011/2012 2012/2013 2013/2014 2014/2015 vrtića Grad Ludbreg Radost 132 135 135 135 135 Općina Trnovec Bartolovečki Mala Oaza 30 30 20 20 20 Općina Trnovec Bartolovečki Zeko 133 134 120 111 106 Grad Varaždinske Toplice Tratinčica 100 104 104 117 121 Općina Veliki Bukovec Veliki Bukovec 42 43 43 45 45 Općina Sveti Đurđ Loptica 77 69 66 34 46 UKUPNO 514 515 488 462 473 Izvor: Varaždinska županija, 2014. Osim vrtića navedenih u gornjoj tablici na području grada Ludbrega otvorena su 2 privatna vrtića „Iskrica“ i „Smjehuljica“. Grad Ludbreg sufinancira troškove boravka djeteta u vrtiću, čije prebivalište je na području grada. Na području Općine Mali Bukovec djeluje dječji vrtić u sklopu gradskog vrtića „Radost“ iz Ludbrega, a pohađa ga 40-ero polaznika u dobi od 3-6 godina. Na području Općine Rasinja postoji predškolski program male škole u kojem su formirane 2 skupine djece: „Tratinčice“ i „Ptičice“. Pregledom broja djece u razdoblju 2010.-2014. godine najveće povećanje broja djece bilježi vrtić u Općini Veliki Bukovec, zatim vrtići u Općini Trnovec Bartolovečki, dok se u gradovima bilježi pad broja djece. Navedeni podaci također ukazuju na potrebu otvaranja vrtića, ali posebice izvan područja gradova. 1.3.3.2. Osnovnoškolsko obrazovanje Na području LAG-a dobro je razvijen sustav osnovnog obrazovanja, otvoreno je 13 osnovnih škola, dok tek u jednoj Općini nema osnovne škole (Mali Bukovec).

Tablica 14. Kretanje broja djece u osnovnim školama u razdoblju 2013. – 2015.

Školska godina Školska godina Školska godina 2013/2014 2014/2015 2015/2016

Broj Broj Broj Naziv ustanove Broj Broj Broj razrednih razrednih razrednih učenika učenika učenika odjela odjela odjela OŠ LUDBREG 736 34 899 40 879 40 OŠ MARTIJANEC 214 16 222 16 220 16 OŠ SVETI ĐURĐ 356 16 349 16 343 16 OŠ SVIBOVEC 183 13 176 12 171 12 OŠ ŠEMOVEC 223 13 235 14 233 14 OŠ TRNOVEC 399 19 393 19 378 19 OŠ ANTUNA I IVANA 300 21 288 21 274 23 KUKULJEVIĆA, VŽ TOPLICE OŠ VELIKI BUKOVEC 323 18 315 18 308 18 OŠ A. PALMOVIĆA „RASINJA“ 269 19 255 20 247 19 Ukupno 3003 169 3132 176 3053 177 Izvor: Varaždinska županija, 2015., Koprivničko-križevačka županija 2015. 17

Broj djece u osnovnim školama uglavnom je u padu osim u osnovnim školama u Gradu Ludbregu, te općinama Martijanec i Trnovec Bartolovečki. U gradu Ludbregu je otvorena i Osnovna glazbena škola Pučkog otvorenog učilišta „Dragutin Novak“ gdje se mogu učiti instrumenti: glasovir, harmonika, flauta, klarinet, truba, tambure, gitara. U gradu Varaždinske Toplice posebnosti škole su posebni odjel, područna škola „Petkovec“ i škola u bolnici. Škola u bolnici započela je sa radom 2008. godine kako bi olakšala djeci provođenje dana na rehabilitaciji, komunikaciju s novom sredinom i nastavak obrazovnog procesa kojeg su prekinuli u svojim matičnim školama. Po dvije osnovne škole djeluju u Gradu Varaždinske Toplice i Općini Trnovec Bartolovečki dok je u ostalim općinama otvorena po jedna osnovna škola. Na području Općine Veliki Bukovec Osnovnu školu polaze i učenici iz Općine Mali Bukovec.

1.3.3.3. Srednjoškolsko obrazovanje Na području LAG-a srednjoškolsko obrazovanje organizirano je samo u gradu Ludbregu gdje je u okviru osnovne škole otvorena srednja škola (odjeljenje 1. gimnazije Varaždin) te odjeljenje srednje škole „Arboretum“ Opeka - odjel vrtlari. Srednja škola Ludbreg pruža obrazovanje u 4 godišnjim obrazovnim programima Opće gimnazije, Agro gimnazije – eksperimentalni program, Ekonomije – ekonomist i 3 godišnjim strukovnim obrazovnim programima Strojobravar, tokar, pekar (JMO), CNC operater/ka, Pomoćna zanimanja (kuhar, slastičar, vrtlar) – (TES). Škola je otvorena 2013. godine kada su bila tek 32 učenika u 4 odjeljenja dok je u školskoj godini 2015./2016. upisano 212 učenika u 13 odjeljenja. Područje LAG-a okruženo je srednjoškolskim obrazovanjem u većim gradskim centrima (Varaždin, Koprivnica, Čakovec) koji zadovoljavaju potrebu za srednjoškolskim obrazovanjem. 1.3.3.4. Visokoškolsko obrazovanje i cijelo životno učenje Na području LAG-a nije organizirano visokoškolsko obrazovanje. Učenici po završetku srednje škole nastavljaju više i visoko obrazovanje u gradu Varaždinu, Koprivnici i susjednim županijama. Cjeloživotno učenje organizirano je samo u gradu Ludbregu u okviru Pučkog otvorenog učilišta „Dragutin Novak“ koji provodi tečajeve stranih jezika (njemački i engleski), vođenja poslovnih knjiga obrtnika i slobodnih zanimanja te informatike.

Turizam i kultura Zbog reljefne raznolikosti, očuvane prirode postoje potencijali za razvoj kulturnog, lječilišnog, vjerskog, lovnog i ribolovnog, sportskog, seoskog i izletničkog turizma te drugih oblika turizma, koji nisu u dostatnoj mjeri iskorišteni. 1.3.4.1. Turistički resursi i infrastruktura Cijelo područje LAG-a obiluje brojnim turističkim resursima i potencijalima, ali koji nisu u potpunosti iskorišteni. Očuvanost prirode, lovne i ribolovne destinacije i izletišta, geotermalni

izvori, očuvane tradicionalne vrijednosti, turističke i kulturne manifestacije, sportsko- rekreacijski kompleks Hotela Minerve i Aquacitya te mogućnost smještaja u izvornom ambijentu s pejzažnim osobitostima i gastronomskom ponudom, potencijali su za turistički razvoja LAG-a. Razvoj turizma na ovom području odvija se većinom na temelju privatnih inicijativa tj. inicijativama samih JLS – ova ili pojedinih udruga. Turističke zajednice imaju samo gradovi Ludbreg i Varaždinske Toplice. Na području LAG-a postoje smještajni kapaciteti u gradovima Ludbreg i Varaždinskim Toplicama. U 2014. godini prema podacima TZ Varaždinske županije na području LAG-a boravilo je 8.783 gostiju, koji su ostvarili 34.962 noćenja. U odnosu na prethodnu godinu smanjen je broj dolazaka (1,98%) i noćenja gostiju (0,65%). Domaći turisti ostvaruju veći udio ukupnih dolazaka i noćenja od stranih turista.

Tablica 15. Dolasci i noćenja turista po JLS za razdoblje 2013. – 2014.

2013. 2014. Grad / Općina dolasci noćenja dolasci noćenja ukupno 4.127 7.464 3.991 6.875 Ludbreg domaći 1.758 3.777 1.266 2.336 strani 2.369 3.687 2.725 4.539 ukupno 4.834 27.726 4.792 28.087 Varaždinske domaći 4.233 26.196 4.009 25.617 Toplice strani 601 1.530 783 2.470 Izvor: TZ Varaždinske županije, 2015. Područje LAG-a obiluje brojnim vinogradima te su tako i osnovane dvije vinske ceste: Ludbreška vinska cesta te Toplička vinska cesta. Dosadašnjim razvojem ugostiteljstva na području LAG - a nije dostignuta razina prometa koja bi bila od većeg gospodarskog značaja. Iako ima turističkih potencijala, turizam na području LAG-a nedovoljno je razvijen te je potrebno osmisliti turističke proizvode u skladu s potražnjom turista.

Tablica 16. Popis turističkih resursa i infrastrukture po članicama LAG-a Izvor

ČLANICA LAG-A RESURSI I INFRASTRUKTURA Svetište Predragocjene Krvi Kristove, Dvorac Batthyany, Stari Grad, Župna Grad Ludbreg crkva Presvetog Trojstva, kapelica Svetog Križa, Centrum mundi, Etno kuća: Bakina hiža i dedekov dvor, arheološko nalazište, Izvor termalne vode Crkva sv. Martina, Stari Grad, orgulje u župnoj crkvi sv. Martina, kapela Sveti Duh, kip sv. Ane u kući Bahunek, portal na ulazu u lječilišni park, antički Grad Varaždinske Toplice arheološki kompleks, kip božice Minerve, reljefi Nimfeja, Konstantinov dom, Pučka kupelj i motel Tonimir, Drvena seoska kuća – etnografska zbirka, spomenik hrvatskom jeziku Crkva sv. Katarine, Crkva sv. Petra i Pavla, stoljetna šuma „Križančija“ sa Općina Mali Bukovec 800ha površine, ušće rijeke Bednje i Plitvice u Dravu, Geotermalni izvor u Lunjkovcu LUN-1.

Crkva sv. Martina Martijanec iz 18. st., kapela sv. Benedikta Hrastovljan iz Općina Martijanec 17. st., kapela sv. Križa Križovljan iz 14. st., Dvorac Patačić-Rauch sa perivojem, Izvori slane vode Crkva sv. Juraj, Kapelica Presvetog Trojstva ,Kapelica Sv. Florijan, Kapelica Općina Sveti Đurđ Svih Svetih , Kapelica Sv. Luke Ludbreškoj, Kapelica Sv. Roka , Pil u Hrženici Općina Trnovec Župa Majke Božje Snježne Bartolovečki Općina Veliki Bukovec Dvorac obitelji Drašković i perivoj, „Bukovečka hiža“ Dvorac obitelji Inkey, Crkva Našašća sv. Križa Rasinja, Crkva sv. Kuzme i Općina Rasinja Damjana Kuzminec, Parohijska crkva sv.Velikomućenika Georgija Veliki Poganac Izvor: Obrada autora 1.3.4.2. Kulturno-povijesna baština Prema Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, na području LAG – a nalazi se vrijedna zaštićena kulturna baština koju čine zaštićena nepokretna te pokretna dobra. Bogatstvo zaštićene nepokretne kulturno - povijesne (materijalne) baštine čine 52 kulturna dobra, a posebno se ističe bogatstvo sakralnih građevina - crkvi (21) i arheoloških nalazišta (13). Od zaštićene pokretne kulturno - povijesne baštine ističe se bogatstvo crkvenog inventara i predmeta (23). Kulturna infrastruktura područja LAG-a nije u velikoj mjeri iskorištena te postoji potreba za povezivanjem kulturnih i turističkih potencijala.

Tablica 17. Zaštićena nepokretna i pokretna kulturno - povijesna baština (materijalna)

ČLANICA LAG-A VRSTA KULTURNOG DOBRA Nepokretno kulturno dobro: Crkva Srca Isusova, Crkva sv. Oca Nikolaja, Gradina Vučje grlo, Arheološko nalazište „Vrt Somođi“, Arheološko nalazište Gradina Lipa – Katalena, Crkva sv. Trojstva i župni dvor, Crkva Žalosne Gospe, Dvorac Batthyany, Kulturno – povijesna cjelina grada Grad Ludbreg Ludbrega, Memorijalno područje židovskog groblja, Spomenik palim braniteljima Domovinskog rata, Gradina Štuk Pokretno kulturno dobro: Inventar crkve Presvetog Trojstva, Orgulje u crkvi Presvetog Trojstva, Predmeti u „Vjenčaonici“ gospodarske građevine kompleksa dvorca Batthyany, Inventar crkve sv. Antuna Nepokretno kulturno dobro: Gradina – Kukma, Tradicijska vinogradarska građevina, Crkva sv. Marije, Crkva Sveta Tri Kralja i župni dvor, Arheološko nalazište Gradec, Arheološko nalazište Gradišće, Arheološko nalazište Aqua Iasae, Crkva sv. Duha, Crkva sv. Martina i kurija župnog dvora, Kaštel zagrebačkog Kaptola, Kulturno – povijesna cjelina, Tradicijska kuća, Perivoj Marije Ružičke Strozzi Grad Varaždinske Toplice Pokretno kulturno dobro: 150 pokretnih arheoloških nalaza, 17 rimskih reljefa i skulptura izrađenih od kamena, 3 rimska kamena spomenika sa zavjetnim natpisima, Etnografska zbirka Muzeja Varaždinskih Toplica, Inventar crkve sv. Duha, Inventar crkve sv. Martina, Mramorni reljef s prikazom Asklepija, Higieje i Telesfora, Orgulje u crkvi sv. Martina, Skluptura Sv. Ane, Zavičajni muzej Varaždinske Toplice, muzejska građa

Nepokretno kulturno dobro: Crkva sv. Katarine, Pil sv. Florijana, Crkva Općina Mali Bukovec Blažene Djevice Marije Pokretno kulturno dobro: Orgulje u crkvi sv. Katarine Nepokretno kulturno dobro: Arheološka zona „Pri Gomili, Crkva sv. Benedikta, Crkva Sv. Križa, Arheološko nalazište Gamulica, Arheološko nalazište Gradišće, Crkva sv. Martina i župni dvor, Dvorac Patačić – Rauch, Arheološko nalazište Poljanec, Arheološko nalazište Cufta, Arheološko Općina Martijanec nalazište Gradišće, Arheološko nalazište Vrbanovec - tumul Pokretno kulturno dobro: Inventar crkve sv. Benedikta, Orgulje u crkvi sv. Benedikta, Inventar crkve sv. Križa, Inventar crkve sv. Martina, Orgulje u crkvi sv. Martina biskupa Nepokretno kulturno dobro: - Općina Sveti Đurđ Pokretno kulturno dobro: Inventar kapele sv. Roka, Inventar crkve sv. Jurja, Orgulje u crkvi sv. Jurja mučenika Nepokretno kulturno dobro: Crkva sv. Bartola i župni dvor, Crkva sv. Duha, Poklonac sv. Trojstva Općina Trnovec Bartolovečki Pokretno kulturno dobro: Inventar crkve sv. Bartola, Orgulje u crkvi sv. Bartola, Inventar crkve sv. Duha, Orgulje u crkvi sv. Duha Nepokretno kulturno dobro: Crkva sv. Franje Asiškog i kurija – župni dvor, Dvorac Drašković, Pil sv. Ivana Nepomuka Općina Veliki Bukovec Pokretno kulturno dobro: Inventar crkve sv. Franje Asiškog, Orgulje u crkvi sv. Franje Asiškog Nepokretno kulturno dobro: Pil Presvetog Trojstva, Crkva Sv. Trojice, Crkva sv. Kuzme i Damjana i stari župni dvor, Crkva Našašća Sv. Križa, Dvorac Inkey, Crkva sv. Margarete, Crkva sv. Veliko mučenika Georgija Općina Rasinja Pokretno kulturno dobro: Orgulje u crkvi sv. Kuzme i Damjana, Orgulje u crkvi Našašća Sv. Križa, Sakralni inventar crkve Našašća sv. Križa, Ikonostas u crkvi sv. Velikomučenika Georgija Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture RH, 2016.

1.3.4.3. Manifestacije Područje LAG-a bogato je brojnim manifestacijama koje prezentiraju običaje i povećavaju turističku ponudu. Jedan od ciljeva LAG-a je povezati manifestacije i turističku ponudu svih JLS-a. Tablica 18. Popis manifestacija na području LAG-a Izvor

ČLANICA LAG-A MANIFESTACIJE Izložba mladih vina, Ludbreški fašnjak, Dan Grada, Dan Centra svijeta, Međunarodni sajam cvijeća „Flora Centrum mundi“, Završna proslava Dana Centra svijeta, Ludbreška biciklijada, Cajger plac, Rimske igre, Dani Grad Ludbreg ludbreške Svete Nedjelje, Jesenski karneval, Dani Mladena Kerstnera, Martinje u Centru svijeta, Doček sv. Nikole u Centru svijeta, Cinkuš adventski, Doček Nove godine Prvi planinarski pohod, Valentinovo – Minerva, Toplički fašnjak, Uskršnja izložba – Petkovec, „Volim Toplice“ izložba, Plivački miting, Majčin dan, Grad Varaždinske Toplice Utrka ulicama Grada, Obilježavanje žrtava križnog puta – Hrvatski domobran, „Ja-vol“ Petkovec, Vikend mladosti –TUM, Plivački miting-Grifon

cup, Aquafest, „Dan curka“, Motorijada, Anin bal – Minerva, „Velika Gospa“ - Rukljevina, Varaždinske barokne večeri, Dani barokne kuhinje-Minerva, Znanstveni skup – Kukuljevićevi dani, 11.11. proslava dana grada „Martinje“ i kajkavijada, Božićni koncerti, Silvestrovo - Minerva Fašnjak, Dan žena, Dan općine, Pokazna vježba DVD Mali Bukovec, Spasovo, Općina Mali Bukovec Petrovo, Božićno-novogodišnji koncert Općina Martijanec Dan općine, Božićni koncert, „Druženje ljubitelja konja i narodnih običaja“ Đurđevo – Dan općine, Florijanovo – Hrženica, Nikolinje, Božićno- Općina Sveti Đurđ novogodišnji koncert Općina Trnovec Bartolovečki „Dani ljeta u Trnovcu“, Dan općine, Mačkarada Općina Veliki Bukovec - Dan općine, „Rasinjski vuzem“, „Kosirske igre“, Tradicionalna međunarodna izložba mladih vina udruge Grozdek, Motocross Rasinja, Off road Subotica Općina Rasinja Podravska, „Od kletice do kletice Soviljnjak“, „Martinje u Rasinji“, „Ilijevo u Soviljnjaku“ Izvor: Obrada autora 2016

2. SWOT ANALIZA PODRUČJA LAG „IZVOR“

SWOT analiza LAG-a „Izvor“ stvarala se tokom osam radionica u svim JLS-ovima na području LAG-a „Izvor“ na kojima su sudjelovali predstavnici svih sektora (javni, civilni i poslovni). Sudionici su tokom radionica iznosili svoja viđenja snaga, slabosti, prilika i prijetnja svojeg JLS-a te se na kraju zajedno sa moderatorom radionica iz HMRR-a izradila zajednička SWOT analiza JLS-a. Ovaj način izrade SWOT analize ponovio se u svakom JLS-u s područja LAG-a „Izvor“. Nakon opisanih radionica zaposlenici LAG-a „Izvor“ imali su osobne sastanke sa svim načelnicima i gradonačelnicima JLS-a s područja LAG-a „Izvor“ gdje se također raspravljalo o problemima, snagama i mogućnostima razvoja svakog JLS-a i kako LAG može pomoći u razvoju potencijala svakog JLS-a. Također zaposlenici LAG-a „Izvor“ imali su sastanke sa najvećim udruženjima poljoprivrednika sa područja LAG-a „Izvor“ i to sa Udrugom cvjećara ludbreške regije , Pčelarskim društvom Ludbreg ,Ludbreškom vinskom cestom te pročelnikom za poljoprivredu Varaždinske županije g. Vincekom. Osim većih sastanak i radionica, u uredu LAG-a „Izvor“ imali smo preko 100 osobnih savjetovanja zainteresiranih dionika koji su ispunili upitnik o mogućim projektnim idejama LAG-a „Izvor“ Zajednička SWOT analiza područja LAG-a „Izvor“ zbog velike količine prikupljenih podataka podijeljena je na 4 glavne kategorije:  Prirodni resursi, okoliš i infrastruktura  Poljoprivreda  Gospodarstvo i turizam  Ljudski resursi i razvoj zajednice

Nakon održanih radionica, sastanaka i osobnih savjetovanja , zaposlenici LAG-a „Izvor“ u suradnji sa moderatorom iz HMRR-a prikupili su sve inpute te su na temelju realnih i konkretnih prikupljenih podataka izradili zajedničku SWOT analizu područja LAG-a „Izvor“ koja je vidljiva u tablici 20.

Tablica 19. SWOT analiza LAG-a „Izvor“

Snage Slabosti Prirodni resursi, okoliš i infrastruktura Prirodni resursi, okoliš i infrastruktura - Dobar geografski položaj - Nepostojanje komunalne infrastrukture (nema - Bogatstvo prirodnim resursima (brežuljkasti dio kanalizacije, neuređena dječja igrališta i sl.) pogodan za vinogradarstvo i voćarstvo, nizinski dio - Neuređene lokalne/nerazvrstane ceste i poljski pogodan za ratarstvo, potencijali za turizam i eko putovi proizvodnju itd.) - Loše stanje infrastrukture (domovi za starije, - Dobra prometna povezanost (cestovna povezanost društveni i vatrogasni domovi, parkovi i šetnjice) 3 županije, blizina autoputa, EU) - Ne postoji regulacija kanala oborinskih voda - Dobra željeznička povezanost - Neodržavanje vodenih kanala (opasnost od - Blizina velikih gradova (Zagreb, Varaždin, poplava zbog neodržavanog korita rijeke Bednje i Koprivnica, Čakovec), granice (Slovenija, Mađarska) potoka) - Postojanje osnovne infrastrukture (vrtići, škole, - Divlja odlagališta otpada ambulante, pošte, ljekarne, groblja, nogometna Poljoprivreda igrališta i sl.) - Nedovoljna iskorištenost kapaciteta u - Čisti okoliš, nezagađeni zrak i netaknuta priroda poljoprivredi - usitnjeni posjedi, neriješeni (pitka voda, nezagađenost tla, rijeke, potoci i imovinsko-pravni odnosi, prevladavajuća staračka kupališta) poljoprivredna obiteljska gospodarstva, zastarjela - Bogatstvo izvora prirodne pitke vode mehanizacija - Šumsko bogatstvo - Nesenzibiliziranost medija - nedovoljna promocija - Geotermalni izvori vode poljoprivrednih proizvođača - Bogata kulturna baština - Neujednačena kvaliteta poljoprivrednih proizvoda Poljoprivreda - Laka zamjenjivost proizvoda - Poticanje zaštite tradicionalnih poljoprivrednih - Negativan utjecaj elementarnih nepogoda na proizvoda poljoprivredu - Tradicija poljoprivredne proizvodnje (cvjećarstvo, - Malo poljoprivrednih površina s postavljenim povrtlarstvo, ratarstvo, vinogradarstvo, pčelarstvo) sustavom navodnjavanja - Srednjoškolsko obrazovanje za sektor - Niska produktivnost rada i visoki troškovi poljoprivrede proizvodnje zbog zastarjele tehnologije i opreme u - Županijski savez poljoprivrednih udruga poljoprivredno-prehrambenom sektoru - Postojanje pakirnice i hladnjače za poljoprivredne - Mali udio proizvoda visoke dodane vrijednosti i proizvode u Poduzetničkom inkubatoru Ludbreg proizvoda s oznakama kvalitete (oznake - Razvijeno i organizirano vinogradarstvo i vinske zemljopisnog podrijetla, oznake izvornosti, oznake cesta tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i - Postojanje uspješnih specifičnih zadruga (primjer prehrambenih proizvoda) dobre prakse poljoprivrednicima cvjećarstvo) - Nerazvijena distribucija i prodajni kanali - Cvjećarstvo - najviše cvjećara u Hrvatskoj - Nemogućnost dogovora cijene finalnog proizvoda - Pomoć LAG-a u prijavi na natječaje PRRRH i - Nepostojanje poljoprivredne zadruge, pružanje savjetodavne pomoći nepovezanost proizvođača - Organiziranje radionica i predavanja o PRRRH i - Poljoprivrednici ne prate moderne trendove ostalim bitnim temama za poljoprivrednike od razvoja

strane Poljoprivredne savjetodavne službe i LAG-a - Nedostatak suradnje između obrazovanja i „Izvor“ primjera dobre prakse (mladi nemaju praksu) Gospodarstvo i turizam - Male prosječne veličine gospodarstva - Bogata povijesno kulturna baština - Male proizvodne jedinice i staračka gospodarstva - Postojanje biciklističke staze - Nezainteresiranost mlađe populacije za - Ne postoji industrija "zagađivač"- pogoduje razvoju poljoprivrednu proizvodnju poljoprivrede i turizma - Nedostatna financijska sredstva za poljoprivredne - Razvijen lovni turizam razvojne projekte na lokalnoj, županijskoj i - Razvijena specifična industrija (drvna, kožarska) regionalnoj razini - Razvijeno civilno društva (veliki broj udruga - - Smanjenje obradivih površina sportske, kulturne, vjerske, vatrogasne) - Područja s otežanim uvjetima gospodarenja u Ljudski resursi i razvoj zajednice poljoprivredi - Postoje prostorni i razvojni planovi lokalnih - Poljoprivrednici se teško odmiču od neisplativih zajednica (strategije) poljoprivrednih kultura (npr. kukuruz, pšenica itd.) - Lokalna zajednica brine za neprofitne udruge - Zadovoljavanje malim tržištem (npr. Zagreb nije - Dobra povezanost udruga zanimljivo tržište) - Puno mladog visokoobrazovanog stanovništva - Velike štete na usjevima zbog divljači - Prihvaćanje nacionalnih manjina - Nedostatak prerađivača i otkupnih stanica za - Postojanje školskih zadruga - usmjeravanje od svježe voće i povrće osnovne škole Gospodarstvo i turizam - Puno studenta - Teško probijanje na tržištu (slabi marketinški - Lokalna zajednica i LAG redovito organiziraju kapaciteti poduzetnika) tečajeve i sastanke za unapređenje djelatnosti - Slabo razvijena turistička ponuda - Postoji iskustvo u provođenju prekogranične - Malo i srednje poduzetništvo koristi zastarjelu suradnje mehanizaciju (visoki troškovi proizvodnje) - Mala stopa nezaposlenosti - Slaba brzina interneta - Radišni ljudi s praktičnim iskustvom (cvjećari, - Premali skladišni kapaciteti (hladnjače, silosi) pčelari, ratari i stočari) - Težak put za dobivanje sredstva iz EU fondova Ljudski resursi i razvoj zajednice - Nedostatak suradnje dionika u zajednici (nespremnost na udruživanje, mentalitet ljudi i strah) - Loša demografska situacija - izumiranje stanovništva - Iseljavanje mladog stanovništva - Nepovjerenje prema udruživanju - Nositelji OPG-a su većinom starije životne dobi - Nedostatak adekvatnih prostorija za rad udruga - Nedostatak društvenog sadržaja - Niske plaće (Varaždinska županija ima prosječno najnižu plaću u Hrvatskoj) - Nedostatak radnih mjesta za visokoobrazovane ljude - Nedovoljno znanje o strateškom planiranju i Programu ruralnog razvoja RH 2014.-2020. - Nedostatak znanja i sposobnosti za pripremu i provedbu projekata (EU, nacionalni)

- Zbog niskih dohodaka mlade obitelji ne mogu izgraditi vlastiti dom - Slabe mogućnosti dodatnog/cjeloživotnog obrazovanja - Zapuštenost kulturne baštine (dvorci) - Neiskorišteni društveni domovi - Nepoštivanje propisa o zbrinjavanju otpada

Prilike Prijetnje Prirodni resursi, okoliš i infrastruktura Prirodni resursi, okoliš i infrastruktura - Očuvanje krajolika, izvora vode i bio raznolikosti - Elementarne nepogode (klizišta, suše, poplave, - Geotermalna voda (plastenici, el. energija i sl.) potresi i sl. ) - Dostupnost podzemnih voda za navodnjavanje - Blizina hidrocentrale - mogućnost poplava - Uređivanje kupališta te prilaznih puteva uz obližnje - Zagađivanje tla rijeke - Prijetnje od ekološkog zagađenja (Piškornica) - Sanacija i proširenje vinskih cesta - Velika depopulacija stanovništva - Obnovljivi izvori energije (sunce, vjetar, rijeke) Poljoprivreda Poljoprivreda - Pretjerani uvoz poljoprivrednih proizvoda iz drugih - Nabavka nove poljoprivredne mehanizacije putem zemalja EU i regije natječaja PRRRH i LAG-a - Nepostojanje nacionalnog konsenzusa o - Opremanje i izgradnje skladišta, prerađivačkih poljoprivrednoj proizvodnji prostora, hladnjača putem PRRRH i LAG-a - Male otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda te - Okrupnjivanje poljoprivrednih parcela kašnjenje poticaja - Preusmjeravanje na visoko isplative proizvode - Nezaposlenost radne snage u poljoprivredi (povrće, voće, EKO uzgoj) - Starije generacije ne žele mladim prepustiti - Povećana proizvodnja ekoloških proizvoda te upravljanje OPG-om zdravih i visoko nutritivnih proizvoda - Nezainteresiranost zajednica za uključivanje u - Jačanje lokalne proizvodnje hrane razvoj i promociju zajedničke marke - Razvoj kratkih opskrbnih lanaca proizvodnje - Prisvajanje autohtonih proizvoda (varaždinsko (prodaja proizvoda na pragu proizvođača, bez zelje, bućino ulje i čvarci) prekupaca) - Slaba pregovaračka moć manjih poljoprivrednika - Sudjelovanje na radionicama, predavanjima, posjet - Nebriga poljoprivrednika o novim propisima i uspješnim poljoprivrednicima u susjednim zakonima u EU i RH- velika mogućnost kazna državama (učenje iz primjera dobre prakse) - Nespremnost velike većine poljoprivrednika za - Udruživanje u zadruge ili proizvođačke organizacije natječaje PRRRH - Prerađivanje primarnog u sekundarni proizvod radi - Ogromno nepovjerenje poljoprivrednika u postizanja bolje cijene (npr. mlijeko u sir) natječaje PRRRH - Izrada marketinških alata za promociju i Gospodarstvo i turizam brendiranje kvalitetnih sekundarnih proizvoda - Gospodarska kriza (sireva, vina, hrena) (promjena razmišljanja da nije - Sve veća birokracija i sporost državne dovaljan samo kvalitetan proizvod nego lijepo administracije zapakirani proizvod sa pričom) - Strani trgovački lanci - plasman uvozne robe - Jačanje umreženosti OPG-a i prepoznatljivosti u - Nemogućnost naplate potraživanja lokalnim sredinama - Porezna opterećenost - Podizanje svijesti o važnosti provođenja politike - Zakonska regulativa - česte promijene zakona prehrambene samodostatnosti - Nema utjecaja na ulazne troškove naše - Stvaranje regionalnog branda i korištenje loga proizvodnje, te na otkupnu cijenu koju nam određuju drugi

- Uspostavljanje partnerskog odnosa s - Nedostatak jasne vizije gospodarskog razvoja na prerađivačima državnoj razini - Specijalizacija na segmente tržišta Ljudski resursi i razvoj zajednice - Mogućnost zajedničkog nastupa OPG-ova na većim - Kontinuirano iseljavanje mladih i školovanih, tržištima (specijalizirani sajmovi u Zagrebu, nedostatak poslova za visoko-obrazovane ljude Dalmaciji, susjednim državama) - Slaba kupovna moć stanovništva - Razvoj agroturizma - Mišljenje da se u Hrvatskoj se ne isplati proizvoditi - Inicijativa za osnivanjem poljoprivredne zadruge - Ljudski jal - Plasiranje domaćih proizvoda kroz suradnju s bolnicama, vrtićima, školama, ugostiteljskim objektima Gospodarstvo i turizam - Potencijal za razvoj turizma (seoski, sportsko- rekreativni, vjerski, ribolovni, lovni i sl.) - Povijesne ličnosti (ban Pavao Rauch, Fran Krsto Frankopan, Rudolf Fizir, Mladen Kerstner i sl.), potencijal za turizam - Povlačenja sredstva iz EU i nacionalnih fondova - Otvaranje novih tržišta - ulazak u EU (mogućnost izvoza, veće tržište) - Obnova kulturnih znamenitosti - Prenamjena zapuštenih gospodarskim objekata - Aktiviranje društvenih domova u proizvodne svrhe (npr. šivanje, skladišta) - Razvoj tradicijskih obrta (npr. košarstvo i pletarstvo, lončarstvo) Ljudski resursi i razvoj zajednice - Razvoj prekogranične suradnje na polju očuvanja kulturne baštine - Izgradnja muzeja starih zanata - Dodatno educiranje stanovnika u zajednici - Uvesti državne mjere porezne politike na način smanjenja poreza na dobit ukoliko barem 50% proizvoda od domaćih OPG-a otkupe lokalni hoteli, restorani i sl. - Razvijanje svijesti „kupujmo domaće“ - Osvještavanje ljudi o zdravom životu i očuvanju okoliša Izvor: Obrada autora 2016.

3. RAZVOJNA VIZIJA I PRIORITETI

Vizija LAG-a „Izvor“ opisuje dugoročne, realne i prioritetne ciljeve koji se planiraju ostvariti provedbom LRS-a. Ključni dionici područja LAG-a „Izvor“ su : jedinice lokalne samouprave, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, civilno društvo u cjelini, mladi, žene , poduzetnici i drugi. Vizija LAG-a „Izvor“ temelji se na razvojnim potencijalima područja, tradicijskim vrijednostima istodobno integrirajući suvremene trendove poslovanja koji se temelje na načelima održivosti. Na radnim sastancima za izradu vizije područja LAG-a „Izvor“ članovi su predložili više raznih ideja i smjerova u kojim bi se trebala kretati vizija LAG-a „Izvor“. Nakon konzultacija i brojnih rasprava utvrdilo se da dosadašnja vizija LAG-a „Izvor“ i dalje predstavlja pravilan smjer i način na koje LAG „Izvor“ mora planirati svoje ciljeve i budući razvoj.

Tako da nova/stara vizija LAG-a „Izvor“ glasi :

LAG „Izvor“ je zajednica odgovornih ljudi koji veću kvalitetu života ostvaruju racionalnim korištenjem resursa i uravnoteženim razvojem svih dijelova zajednice uvažavajući pritom postojeće kulturne i tradicijske vrijednosti. Na temelju obrađenih podataka iz SWOT analize izvedena su tri najveća problema područja LAG-a „Izvor :

 Problem 1. - Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji , preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda;  Problem 2. - Nerazvijena društvena infrastruktura i nedovoljna informiranost stanovništva o mogućnostima razvoja zajednice;  Problem 3.  Neučinkovito upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom.

Prema identificiranim problemima LAG „Izvor“ za razdoblje 2014.-2020. postavljena su slijedeća 3 strateška cilja:

Slika 4. Strateški ciljevi LAG-a „Izvor“

Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj. gospodarstvom

Izvor: Obrada autora 2016.

3.1. Strateški cilj 1. Podići kvalitetu polj. proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu

Na području LAG-a „Izvor“ najviše djeluju mala poljoprivredna gospodarstva , sa ukupnim vlasništvom obradive zemlje manjim od 3 ha. To je poprilično nepovoljna struktura poljoprivrednih gospodarstva iz razloga slabe gospodarske održivosti. Na radionicama izrade SWOT analize LAG-a „Izvor“ primijećeno je veliko nepovjerenje poljoprivrednika prema međusobnom udruživanju i zajedničkom nastupu na tržištu. Jedan od glavnih zaključaka radionica je da poljoprivredna gospodarstva s područja LAG-a „Izvor“ koriste zastarjelu i neučinkovitu poljoprivrednu mehanizaciju koja ne zadovoljava današnje standarde. Stara mehanizacija jedan je od glavnih razloga što većina poljoprivrednih gospodarstava s područja LAG-a „Izvor“ nije konkurentna na tržištu. Sukladno uočenim problemima definirali smo i najvažnije aktivnosti i pripadajuće tipove operacije za rješavanje prvog definiranog problema LAG-a „Izvor“ Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji , preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda. Provođenjem glavnih aktivnosti i tipova operacija vodit će područje LAG-a „Izvor“ bliže ostvarenju prvog strateškog cilja – Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu

Tablica 20. Razrada Strateškog cilja 1

Problem 1 : Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji , preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda

Strateški cilj 1 : Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu

AKTIVNOSTI TIP OPERACIJE

1.1.1. Modernizacija poslovanja kroz kupnju nove 1.1. Poticati i uvoditi nove tehnologije, mehanizacije i opreme putem mjera PRR RH 2014. – tehnološke procese i međunarodne standarde 2020.

1.1.2. Poticanje prerađivanja primarnog proizvoda u sekundarni proizvod

1.1.3. Osvještavanje polj. proizvođača o mogućnostima navodnjavanja polj. zemljišta

1.1.4. Izgradnja novih i proširenje postojećih skladišnih kapaciteta 1.2.1. Informiranje dionika o mogućnostima izvoza robe na nova tržišta

1.2.2. Organiziranje radionica i predavanja o mogućnostima brendiranja poljoprivrednog proizvoda

1.2. Poticanje brendiranja i uvođenje novih 1.2.3. Razvoj kratkih opskrbnih lanaca marketinških alata za promociju domaćih poljoprivrednih proizvoda 1.2.4. Uključiti lokalne medije u promociju kvalitetnih lokalnih proizvoda

1.2.5. Specijalizacija na segmente tržišta

1.3.1. Povezivanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu

1.3.2. Uključivanje poljoprivrednih proizvođača u 1.3. Poticati interesno udruživanje i turističku ponudu suradnju poljoprivrednih proizvođača

1.3.3. Zajednički nastup proizvođača na specijaliziranim sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu Izvor: Obrada autora 2016.

3.2. Strateški cilj 2. Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti

Kontinuirano ulaganje u pokretanje, poboljšanje i proširenje lokalnih temeljnih usluga temelj je kvalitete života stanovništva JLS-a i jedan od najbitnijih preduvjeta razvoja cjelokupnog društva. Na radionicama za izradu LRS-a LAG-a „Izvor“ prisustvovao je veliki broj članova raznih udruga koji nisu zadovoljni stanjem društvene infrastrukture (društvenih domova, vatrogasnih domova, parkova, dječjih igrališta...) Nakon održanih radionica zaposlenici LAG-a „Izvor“ imali su pojedinačni sastanak sa svakim načelnikom i gradonačelnikom sa područja LAG-a „Izvor“ koji su također iznjeli svoje probleme i moguće projektne ideje. Svi načelnici i gradonačelnici izjasnili su se da je jedan od problema nedostatak sredstva kojim se iz proračuna mogu obnoviti/opremiti/urediti društveni domovi, vatrogasni domovi, dječja igrališta tj. cjelokupna društvena infrastruktura neophodna za kvalitetniji život mještana svojih JLS-ova. Kada su se uočili i analizirali problemi i mogućnosti, definirali smo

najbitnije aktivnosti i pripadajuće tipove operacije kako bi se ispunio drugi postavljeni strateški cilj LAG-a „Izvor“ Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti te istodobno riješio problem Nerazvijene društvene infrastrukture i nedovoljna informiranost stanovništva o mogućnostima razvoja zajednice

Tablica 21. . Razrada Strateškog cilja 2

Problem 2: Nerazvijena društvena infrastruktura i nedovoljna informiranost stanovništva o mogućnostima razvoja zajednice

Strateški cilj 2: Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti

MJERE AKTIVNOST 2.1.1. Edukacija stanovništva o korisnosti i mogućnostima natječaja EU fondova i PRR RH 2014. – 2020.

2.1. Podići razinu znanja i društvene 2.1.2. Poticanje projekta prekogranične suradnje osviještenosti zajednice 2.1.3. Organizacija radionica i edukacija sa relevantnim temama za javni, civilni i poslovni sektor

2.2.1. Organizacija radionica i edukacija sa relevantnim temama za javni, civilni i poslovni sektor 2.2. Unaprijediti društvenu infrastrukturu 2.2.2. Obnova i uređenje cjelokupne društvene infrastrukture s područje LAG-a „Izvor“

2.3.1. Edukacije o stanovništva o ispravnom postupanju s otpadom i prednostima recikliranja otpada 2.3. Informirati i poticati stanovništvo na zaštitu okoliša 2.3.2. Podupirati uključivanje u zajedničke akcije građana vezanih uz zaštitu okoliša

Izvor: Obrada autora 2016.

3.3. Strateški cilj 3. Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj. gospodarstvom

Nakon završetka radionica i obrade svih podataka mapirani su problemi s područja LAG-a „Izvor“ te mogući zajednički interesi ulaganja. Uvidjeli smo da je jedan od najvećih problema kod OPG-ova ne razumijevanje Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. – 2020. godine te velika informatička nepismenost i nesposobnost za prilagođavanje novim tehnologijama koje se svakodnevno razvijaju i uvode u poslovanje u Europi te ne sudjelovanje OPG-a u uključivanju u razvoj turističke ponude na lokalnom području.

Veliki problem kod OPG-ova s područja LAG-a „Izvor“ je nemogućnost ili nesposobnost da se OPG-ovi prebace sa nisko profitabilnih kultura (pšenica, kukuruz) na profitabilne kulture (povrće, voće , Eko proizvodnja). Također problem kod OPG-ova je što ne znaju pronaći i pratiti natječaje na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini te pripremiti dokumentaciju i prijaviti se na iste. Primijećeno je da veliki broj OPG-ova ako se susretne i sa najmanjom preprekom odustaje od natječaja i sam pokuša financirati ulaganja koja su potrebna za rad OPG- a te ulaze u velike kredite koji postaju uteg poslovanju OPG-a. Predložene aktivnosti i tipovi operacija u strateškom cilju 3. Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj. gospodarstvom, putem organizacije predavanja, radionica, posjeta sajmovima i primjera dobre prakse direktno će utjecati na promjenu viđenja lokalnih poljoprivrednika na moderno upravljanje OPG-om. Kako bi se poljoprivreda i ruralni prostor mogao kvalitetno razvijati potrebni su i educirani i pro aktivni lokalni dionici. Predloženim tipovima operacija trasirati će se put prema aktivnim, spremnim za inovacije poljoprivrednicima i lokalnim dionicima.

Tablica 22. . Razrada Strateškog cilja 3

Problem 3 : Neučinkovito upravljanje polj. gospodarstvom

Strateški cilj 3 :Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj. gospodarstvom AKTIVNOSTI TIP OPERACIJE

3.1.1. Edukacije i radionice namijenjene polj. 3.1. Poticanje poljo. proizvođača na EKO proizvođačima s ciljem poticanja ekološke proizvodnju proizvodnje

3.2.1. Poticanje na korištenje domaćih i EU fondova kod ulaganja u poljo. gospodarstva

3.2.2. Poticanje proizvodnje visoko kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda u plastenicima

3.2.3. Poticanje okrupnjavanja polj. zemljišta 3.2. Osvještavanje poljo. proizvođača o 3.2.4. Edukacija o novim isplativijim suvremenim trendovima u poljoprivredi poljoprivrednim kulturama i iskorištavanju polj. zemljišta

3.2.5. Informiranje, podrška i savjetovanje mladih poljoprivrednika

3.3. Poticanje razvoja agroturizma i 3.3.1. Stvaranje i promoviranje prepoznatljivih prepoznatljivih visoko kvalitetnih proizvoda turističkih proizvoda, djelatnosti i usluga koristeći tradicionalne vještine te elemente kulturne baštine

3.3.2. Povezivanje turističkih lokaliteta i sadržaja te organiziranje zajedničkog marketinga

3.3.3. Poticanje obnove i uređenja postojeće turističke infrastrukture te izgradnje nove

3.4.1 Informiranje i promocija energetske učinkovitosti sa svrhom većeg korištenja obnovljivih izvora energije 3.4.Poticati energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije 3.4.2. Poticanje odabira energetski učinkovitije mehanizacije i opreme

Izvor: Obrada autora 2016.

4. OPIS MJERA I DEFINIRANJE KORISNIKA TEMELJEN NA MOGUĆNOSTIMA PRR RH 2014. – 2020.

Temeljem analize stanja područja LAG-a „Izvor“ i SWOT analize iz kojih su izašli glavni problemi i strateški ciljevi područja LAG-a „Izvor“ te najbitnije aktivnosti i tipovi operacija , također su i identificirane glavne provedbene mjere LRS. Postavljene mjere u potpunosti odgovaraju na glavne probleme te nude rješenje i put prema glavnim ciljevima utvrđenim u LRS. Na konačnu strukturu predloženih mjera također su utjecali i projektni prijedlozi sva tri sektora (javni, civilni i poslovni) LAG-a „Izvor“. Predložene mjere u potpunosti su usklađene sa uvjetima iz Pravilnika za pod mjeru 19.1. i 19.2. kojim su utvrđene mjere prihvatljive za provedbu LRS, te predložene mjere LRS prate pravila utvrđena Programom ruralnog razvoja RH za razdoblje od 2014. do 2020. godine naravno modificirane u skladu sa potrebama područja LAG-a „Izvor“ .

 MJERA 1. Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje - PODMJERA 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva - PODMJERA 1.2. Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva

 MJERA 2. Unapređenje kvalitete života ruralnog područja - PODMJERA 2.1. Obnova/modernizacija javnih prostora ruralnog područja

 MJERA 3. Edukacija ,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja (vezano uz troškove ureda LAG-a) - PODMJERA 3.1. Organizacija radionica - PODMJERA 3.2. Organizacija studijskog putovanja - PODMJERA 3.3. Posjet sajmovima - PODMJERA 3.4. Animacija stanovništva

 MJERA Međunarodna suradnja  PODMJERA 4.1. Poticajne međunarodne suradnje lokalnih dionika

4.1. Mjera 1. Podizanje kvalitete polj. Proizvodnje

Planirana Mjera 1. Podizanje kvalitete polj. proizvodnje sa pod mjerom 1.1. – Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva i pod mjerom 1.2. – Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva odgovara na prvi uočen problem područja LAG-a „Izvor“ Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji , preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda , te se provođenjem mjere područje LAG-a „Izvor“ približava ispunjenju prvog strateškog cilja LRS-a 1. Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu. Na radionicama izrade SWOT analize LRS područja LAG-a „Izvor“ sudionicima je podijeljen upitnik sa potencijalnim ulaganjima koji se mogu financirati putem natječaja LAG-a. Najviše sudionika radionica, ali i članova koji su samostalno posjetili ured LAG-a i ispunili upitnik, 33

izjasnili su se da ih najviše zanima ulaganje u novu moderniju i isplativiju mehanizaciju te izgradnja skladišnih prostora za svoje proizvode. Iz svih prikupljenih informacija nastala je Mjera 1 . Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje i prva Pod mjera 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva.

Pod mjera 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva istovjetna je Mjeri 4. PRR RH 2014. – 2020. „Ulaganja u fizičku imovinu“ ; Pod mjera 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva. Ova mjera PRR RH je odabrana iz razloga što se direktno iz mjere može sufinancirati nabavka nove poljoprivredne mehanizacije te građenje i/ili opremanje objekta na poljoprivrednom gospodarstvu. Također ured LAG-a „Izvor“ najviše je i prijavljenih projekta sa svoje članove imao upravo iz te mjere tako da su zaposlenici LAG-a vrlo dobro upoznati sa svim mogućnostima i pravilima mjere. Promatrajući područje LAG-a odlučilo se da se preko LRS-a sufinanciraju manji projekti tj. Projekti do 200.000,00 HRK (bez PDV-a) za prijavu kojih nije potrebna izrada poslovnog plana. Razlog za to bio je jer potencijalno jedan veliki projekt može iskoristiti sva sredstva dostupna LAG-u za provođenje LRS-a što ne bi imalo smisla. Mišljenje je da je bolje sufinancirati i pomoći što većem broju korisnika sa područja LAG-a i potaknuti razvoj i modernizaciju na više poljoprivrednih gospodarstva.

Tablica 23. Razrada Mjere 1, Pod mjere 1.1. LAG-a „Izvor“

Mjera 1 . Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje ; Pod mjera 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva Prihvatljive aktivnosti: Ulaganje u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme i gospodarskih vozila uključujući sektor vinogradarstva; ulaganje u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada ;ulaganje u izgradnju i/ili opremanje novih sustava za navodnjavanje na polj. gosp., te poboljšanje postojećih sustava/opreme za navodnjavanje; ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za životinje, zatvorene/zaštićene prostore, objekte za uzgoj jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala i gljiva, skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, zamrzavanje, plasiranje i pakiranje proizvoda... (Prihvatljive aktivnosti istovjetne uvjetima prihvatljivosti Pravilnika mjere 4. "Ulaganja u fizičku imovinu" pod mjera 4.1 Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva – PRRRH) Sufinanciranje: Projekti do maksimalnog iznosa od 200.000,00 HRK (bez poslovnog plana), ako je OPG u sustavu PDV-a onda se obračunava iznos sa PDVom tj. 250.000,00 HRK Sufinanciranje od strane LAG-a u iznosu od najviše 70% prihvatljivih troškova do maksimalnog iznosa od 100.000,00 HRK Cilj mjere: Poticati i uvoditi nove tehnologije, opreme i mehanizaciju, tehnološke procese i međunarodne standarde; Poticati interesno udruživanje i suradnju poljoprivrednih proizvođača putem zajedničkih projekta

Uvjeti prihvatljivosti: Ulaganja se odnose na gospodarstva čija je ekonomska veličina veća od 6.000 eura u sektoru voća i povrća i cvijeća i 8.000 eura u ostalim sektorima (isključujući taj uvjet za zajedničke projekte, zadruge i proizvođačke grupe/organizacije), fizičke i pravne osobe moraju biti upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, proizvođačke grupe/organizacije moraju biti priznate sukladno Zakonu o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda (Uvjeti prihvatljivosti istovjetni uvjetima prihvatljivosti Pravilnika mjere 4. "Ulaganja u fizičku imovinu" pod mjera 4.1 Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva – PRRRH) Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetni su prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima iz Pravilnika mjere 4. "Ulaganja u fizičku imovinu" pod mjera 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva - PRRRH Očekivani rezultati: OPG-ovi sa područja LAG-a "Izvor" putem mjera LRS modernizirat će i smanjiti troškove svojeg poslovanja kupnjom nove poljoprivredne mehanizacije i opreme. Poljoprivredna gospodarstva također će povećat svoje skladišne kapacitete ,te ulagati u opremu kojom će svoj primarni proizvod prerađivati u sekundarni koji je isplativiji i traženiji na tržištu. Novi kvalitetan proizvod potencijalno se može pronaći na ponudi lokalnih ugostitelja i ostalih turističkih dionika što doprinosi razvoju cjelokupnog područja LAG-a "Izvor". Pokazatelji : Tokom provedbe LRS-a najmanje 10 OPG-ova moderniziralo je i smanjilo troškove poslovanja svojeg poljoprivrednog gospodarstva za 15 % putem nabave nove poljoprivredne mehanizacije i opreme; 1 OPG-a povećali su prihode svojeg poljoprivrednog gospodarstva za 20% izgradnjom novih skladišni kapaciteta (hladnjača, skladišta, silosa) 1 OPG modernizirao je poslovanja OPG nabavkom uređaja za preradu i/ili pakiranje proizvoda svojeg poljoprivrednog gospodarstva te povećao svoje prihode za 10%. Indikatori zaposlenosti: Provedba pod mjere 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva na području LAG-a "Izvor" tokom planiranih 3 godina imat će direktan utjecaj na očuvanje najmanje 10 radnih mjesta te ,se u svakoj godini provedbe kao rezultat mjere očekuje zapošljavanje 1 nove osobe tj. ukupno najmanje 3 novo zaposlenih osoba.

Proračun: Predviđen proračun LRS za pod mjeru 1.1 " Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva" iznosi 201.150,00 Eura što iznosi 28,89% ukupnih sredstva.

Kriterij odabira i bodovanje opisano je u Pravilniku odabira projekta koji će biti dodatak LRS LAG-a "Izvor" Doprinos prioritetima EPFRR: Provedba navedene mjere pridonijet će fokus području 2A koje se odnosi na poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšanje restrukturiranja i modernizacije, posebice s ciljem povećanja sudjelovanja na tržištu i tržišne usmjerenosti kao i poljoprivredne diversifikacije. Provedba ove mjere također će i pridonijeti fokus području 5C koja se odnosi na korištenje obnovljivih izvora energije Korisnici: Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i proizvođačke grupe i organizacije

Izvor: Obrada autora 2016.

Pod mjera 1.2. „Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva“ istovjetna je Mjeri 6. PRR RH 2014. – 2020 „Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja; Pod mjeri 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva. Ova mjera odabrana je jer omogućava manjim, perspektivnim poljoprivrednicima (ekonomska veličina manja od 8.000,00€) lakši početak poslovanja ili olakšava prelazak u veću ekonomsku veličinu (iznad 7.999,00€). Iz opisa problema i strateških ciljeva na području LAG-a „Izvor“ najveći je broj upravo malih Opg-ova sa ekonomskom veličinom manjom od 8.000,00 € koji nisu u mogućnosti javljati se na natječaje na pod mjeru 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva , te im se omogućava da se prijavom projekta na pod mjeru 1.2. „Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva“ moderniziraju i unaprijede svoje poljoprivredno gospodarstvo. Također prema upitniku LAG- a „Izvor“ sa mogućim potencijalnim ulaganjima koje interesiraju stanovnike sa područja LAG- a , poslije mjere 4. „Ulaganja u fizičku imovinu“ najveći broj ljudi zaokružio je mjeru 6.3. „Potpora razvoja malih poljoprivrednih gospodarstava“. Zaposlenici LAG-a „Izvor“ prijavili su 7 projekta članova LAG-a na prvi natječaj pod mjere 6.3. PRR RH 2014. – 2020. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva“, te su upoznati sa mogućnostima i pravilima mjere.

Tablica 24. Razrada Mjere 1, Pod mjere 1.2. LAG-a „Izvor“

Mjera 1 . Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje ; Pod mjera 1.2 Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva Prihvatljive aktivnosti: (Kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala; kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu polj. gospodarstva u svrhu obavljanja polj. proizvodnje i/ili prerade proizvoda; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete polj. zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih proizvoda uključujući troškove promidžbe; kupnja ili zakup polj. zemljišta; kupnja polj. mehanizacije ,strojeva i opreme). (Istovjetno prihvatljivim aktivnostima iz Pravilnika mjere 6 "Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja" pod mjera 6.3. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva" - PRRRH)

Sufinanciranje: Troškovi prema poslovnom planu u iznosu od 15.000,00 € sufinancirano od strane LAG-a u 100% iznosu.

Cilj mjere: Osiguranje održivosti i pružanje mogućnosti razvoja malih poljoprivrednih gospodarstva

Uvjeti prihvatljivosti: Potpora se dodjeljuje korisniku čije se poljoprivredno gospodarstvo nalazi u kategoriji ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 EUR do 7.999 EUR, potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava ograničena je na mikro i mala poduzeća (Istovjetno uvjetima iz Pravilnika mjere 6 "Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja" pod mjera 6.3. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva" - PRRRH) Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetni su prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima iz Pravilnika mjere 6 "Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja" pod mjera 6.3. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva" - PRRRH Očekivani rezultati: Na području Lag-a "Izvor" najveći broj Opg-ova prema razredu ekonomske veličine spada u mala poljoprivredna gospodarstva. Među tim malim poljoprivrednim gospodarstvima postoji veliki broj ambicioznih Opg-ova sa dobrim idejama i proizvodima koji trebaju pomoć kako bi postali gospodarsko održivi, povećali svoje prihode i/ili povećali svoje poljoprivredno gospodarstvo u veći razred ekonomske veličine

Pokazatelji : 6 OPG-ova iskoristilo je mjeru "Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva" za vrijeme provedbe LRS-a čime su povećali svoje prihode za 25 % i uvećali ekonomsku veličinu za 10%

Indikatori zaposlenosti: Provedba pod mjere 1.2. "Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva" na području Lag-a "Izvor" tokom planiranih 3 godina imat će direktan utjecaj na očuvanje najmanje 6 radnih mjesta te , kao rezultat mjere očekuje se zapošljavanje ukupno 1 nove osobe.

Proračun: Predviđen proračun LRS za pod mjeru 1.2 " Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva" iznosi 90.000,00 Eura što iznosi 12.93% ukupnih sredstava.

Kriterij odabira i bodovanje opisano je u Pravilniku odabira projekta koji će biti dodatak LRS Lag-a "Izvor" Doprinos prioritetima EPFRR: Provedba navedene mjere pridonijet će fokus području 2A koje se odnosi na poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšanje restrukturiranja i modernizacije, posebice s ciljem povećanja sudjelovanja na tržištu i tržišne usmjerenosti kao i poljoprivredne diversifikacije.

Korisnici: Mala poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i proizvođačke grupe i organizacije

Izvor: Obrada autora 2016.

4.2. Mjera 2. Unapređivanje kvalitete života ruralnog područja

Planirana mjera 2. „Unapređivanje kvalitete života ruralnog područja“ sa Pod mjerom 2.1. „Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja“ nudi rješenja za drugi problem područja LAG-a „Izvor“ tj. Nerazvijenu društvenu infrastrukturu i nedovoljna

informiranost stanovništva o mogućnostima razvoja zajednice, istodobno se planiranom mjerom područje LAG-a „Izvor“ približava postavljenom drugom cilju područja LAG-a „Izvor“ Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti. U izradi LRS-a područja LAG-a „Izvor“ sudjelovali su svi lokalni dionici pa tako i veliki broj članova udruga i opća populacija. Tako se nakon radionica saznalo da na području LAG-a „Izvor“ djeluje veliki broj udruga koji nemaju adekvatan prostor/smještaj potreban za svoj rad. Glavno zanimanje opće populacije bilo je kako LAG može pomoći kod uređenja društvene infrastrukture tj. uređenja dječjih igrališta koja su trenutačno u vrlo lošem stanju u svim JLS- ovima. Nakon razgovora sa svim načelnicima i gradonačelnicima koji su također izrazili nezadovoljstvo trenutačnim stanjem društvene infrastrukture, no i izrazili nemogućnost obnavljanje iste zbog ograničenosti lokalnih proračuna odlučilo se da LAG „Izvor“ pomoću Mjere 2. „Unapređenje kvalitete života ruralnog područja“ tj. Pomjere 2.1 „Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja“ sufinancira obnovu/izgradnju i opremanje društvene infrastrukture. Mjera 2 „Unapređenje kvalitete života ruralnog područja“ istovjetna je Mjeri 7. PRR RH „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ sa Pod mjerom 7.4.1 „Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“ Svakom JLS-u i udrugama s područja LAG-a „Izvor“ omogućuje se prijava projekta koji će LAG „Izvor“ putem mjere 2. sufinancirati 90% do 15.000,00 € (Maksimalni iznos projekta nije ograničen) . Prihvatljivi projekti bit će uređenje društvenih domova, parkova, dječjih igrališta itd. LAG „Izvor“ smatra da je kontinuirano ulaganje u pokretanje, poboljšanje i proširenje lokalnih temeljnih usluga temelj kvalitete života stanovništva JLS-a i jedan od najbitnijih preduvjeta razvoja cjelokupnog društva.

Tablica 25. Razrada Mjere 2, Pod mjere 2.1. LAG-a „Izvor“

Mjera 2. Unapređivanje kvalitete života ruralnog područja; Pod mjera 2.1 Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja

Moguća ulaganja: Ulaganje u građenje i /ili opremanje vatrogasnog doma i spremišta; Ulaganje u građenje i /ili opremanje društvenog doma/kulturnog centra; Ulaganje u građenje i /ili opremanje turističkog informativnog centra; Ulaganje u građenje i /ili opremanje dječjeg igrališta; Ulaganje u građenje i /ili opremanje sportske građevine/objekta za slatkovodni turizam, rekreacijske zone na rijekama i jezerima; Ulaganje u građenje i /ili opremanje biciklističke staze, tematskog puta i parka; Ulaganje u građenje i /ili opremanje prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj kulturnoj i sportskoj ustanovi; Uređenje i/ili opremanje javne zelene površine, pješačke staze; Uređenje i/ili opremanje groblja, tržnice, javne prometne površine(trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz). (Istovjetno mogućim ulaganjima iz Pravilnika mjere 7 "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima" pod mjera 7.4. "Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih

temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu" - PRRRH)

Sufinanciranje: Iznos projekta iznosi najmanje 15.000,00 €, sufinanciranje od strane LAG- a "Izvor" 90% od iznosa projekta od 15.000,00 € . Maksimalni iznos projekta nije ograničen Cilj mjere: Kontinuirano ulaganje u pokretanje, poboljšanje i proširenje lokalnih temeljnih usluga temelj je kvalitete života stanovništva JLS-a i jedan od najbitnijih preduvjeta razvoja cjelokupnog društva. Ovom mjerom osiguralo bi se da svaki JLS unaprijedi cjelokupnu društvenu infrastrukturu neophodnu za kvalitetniji život mještana svojih JLS-ova. Uvjeti prihvatljivosti: Ulaganje je prihvatljivo u naseljima s najviše 5,000 stanovnika, ulaganje je prihvatljivo ako je u skladu sa strateškom razvojnom dokumentacijom i prostornim planom jedinice lokalne samouprave, korisnik mora osigurati da je ulaganje u funkciji uključujući održavanje i upravljanje najmanje 5 godina od konačne isplate sredstava(Istovjetno uvjetima iz Pravilnika mjere 7 "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima" pod mjera 7.4. "Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu" - PRRRH) Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetno prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima iz Pravilnika mjere 7 "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima" pod mjera 7.4. "Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu" - PRRRH) Očekivani rezultati: Veća uključenost lokalnog stanovništva u rad udruga sa područja LAG- a "Izvor" zbog kvalitetno opremljenih i uređenih društvenih/vatrogasnih doma tj. prostora iz kojeg djeluju udruge. Osiguran kvalitetan i siguran prostor za boravak i igru djece na moderno uređenim dječjim igralištima. Uređenija društvena infrastruktura na području LAG- a "Izvor"

Pokazatelji: Izgrađeno i/ili opremljeno najmanje 4 dječjih igrališta na području LAG-a "Izvor" ; Uređeno i/ili opremljeno najmanje 8 društvenih/vatrogasnih domova ; Uređeno najmanje 2 šetnica i javnih prostora

Indikatori zaposlenosti: Direktno putem pod mjere "Obnova/modernizacija javnih prostora u ruralnog područja" ne mogu se zaposliti osobe, no indirektno ulaganja mogu doprinijeti lokalnom razvoju., pošto se planiraju manji radovi koji će u većini slučajeva izvoditi lokalni

obrtnici te pod mjera "Obnova i modernizacija javnih prostora u ruralnom području" može indirektno utjecati na očuvanje najmanje 10 radnih mjesta.

Proračun: Predviđen proračun LRS za pod mjeru 2.1. Obnova/modernizacija javnih prostora u ruralnog područja iznosi 405.000,00 €

Kriterij odabira i bodovanje: Opisano je u Pravilniku odabira projekta koji će biti dodatak LRS LAG-a "Izvor"

Doprinos prioritetima EPFRR: Provedba navedene mjere pridonijet će fokus području 6B koje se odnosi na ulaganja u pokretanje razvoja u ruralnom području

Korisnici: Jedinice lokalne samouprave, trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave, javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave osim javnih vatrogasnih postrojbi, lokalnih i regionalnih razvojnih agencija, udruge/organizacije civilnog društva i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo, LAG-ovi Izvor: Obrada autora 2016.

4.3. Mjera 3. Edukacija ,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja

Mjera 3. Edukacija, usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja direktno će utjecati na rješavanje trećeg mapiranog problema područja LAG-a „Izvor“ Neučinkovito upravljanje polj. gospodarstvom. Kako je već opisano u strateškom cilju 3. Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj. gospodarstvom, prema podacima sa radionica izrade LRS-a LAG-a „Izvor“ , iskustvima sa terena zaposlenika LAG-a te prikupljenih podataka sa osobnih sastanaka u uredu LAG-a „Izvor“ primijetilo se da je stručno znanje i razumijevanje lokalnih poljoprivrednika o relevantnim temama bitnim za napredak poljoprivrednog gospodarstva na neadekvatnoj razini. Prema podacima malen postotak nositelja OPG-ova sa područja LAG-a „Izvor“ u potpunosti razumije natječaje PRR RH 2014. – 2020. te vidi mogućnost za svoj razvoj u istima. Također nositelji OPG-ova sa područja LAG-a „Izvor“ ne prate razvoj i inovacije i tehnologije koje se svakodnevno uvode u poslovanje u Svijetu i Europi te uvelike zaostaju za svojom konkurencijom iz inozemstva. Mjerom 3. Edukacija, usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja i njenim planiranim pod mjerama cilj je organizirati radionice sa relevantnim temama, posjete dobrim primjerima prakse iz inozemstva i Hrvatske te posjete i sudjelovanje na sajmovima, kako bi nositelji OPG-ova sa područja LAG-a „Izvor“ naučili, vidjeli primjere dobre prakse te primijenili nove informacije i znanja na svoje poljoprivredno gospodarstvo. Treba se napomenuti da Mjera 3. Edukacija, usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja neće utjecati samo na poslovanje i razvoj poljoprivrednih gospodarstva već je u planu i organizacija radionica, predavanja, studijska putovanja za ostale lokalne dionike (civilni i javni sektor). Razvoj ruralnog prostora ne znači samo kvalitetni lokalni poljoprivrednici već i snažan i uključen civilni i javni sektor koji svojim djelovanjem podiže cjelokupan ruralni prostor.

Cilj Mjere 3. „Edukacija, usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja“ je podizanje razine znanja, kompetencije i uključenosti svih lokalnih dionika u razvoj prostora LAG-a „Izvor“. Tablica 26. Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.1. LAG-a „Izvor“

Mjera 3. Edukacija ,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja ; Pod mjera 3.1. Organizacija radionica

Cilj mjere: Organiziranjem radionica sa raznim relevantnim temama cilj je podići znanje i kompetencije lokalnih poljoprivrednika kako bi novim znanjem i informacijama podigli razinu svojeg poljoprivrednog gospodarstva na višu razinu i postali kompetentniji na brzo rastućem međunarodnom tržištu.

Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetno prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima iz Pravilnika mjere 19 Leader-CLLD" pod mjera 19.4. "Tekući troškovi i animacija" Tip operacije 19.4.1. "Tekući troškovi i animacija" - PRRRH

Očekivani rezultati: Trenutačni nositelji prebacuju OPG-ova na svoje potomke koji postaju mladi poljoprivrednici te tako imaju veći postotak sufinanciranja na mjerama PRR RH. Novim znanjem i informacijama nositelji OPG-ova počinju novim učinkovitijim metodama voditi poslovanje OPG-a , prebacuju se na isplativije kulture te se počinju u većim količinama prerađivati primarni proizvodi u isplativije sekundarne proizvode

Pokazatelji :Na području LAG-a "Izvor" za razdoblje provedbe LRS održano najmanje 25 radionica/predavanja na relevantne i tekuće teme

Korisnici: Zaposlenici, volonteri i članovi LAG-a "Izvor" i potencijalni korisnici sa područja LAG-a "Izvor"

Izvor: Obrada autora 2016.

Tablica 27. Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.2. LAG-a „Izvor“

Mjera 3. Edukacija ,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja ; Pod mjera 3.2. Organizacija studijskog putovanja

Cilj mjere: Organiziranjem studijskog putovanja cilj je prikazati nositeljima OPG-a sa područja LAG-a "Izvor" primjere uspješne prakse sa inozemstva i/ili Hrvatske tj. prikazati im kako nove tehnologije i znanja mogu primijeniti i na svoje poslovanje na poljoprivrednom gospodarstvu Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetno prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima iz Pravilnika mjere 19 Leader-CLLD" pod mjera 19.4. "Tekući troškovi i animacija" Tip operacije 19.4.1. "Tekući troškovi i animacija" - PRRRH

Očekivani rezultati: Nositelji OPG-a sa znanjem i informacijama koje su dobili/vidjeli kod uspješnog poljoprivrednika iz inozemstva i/ili Hrvatske primjenjuju i na svoje poslovanje te tako postaju konkurentniji na tržištu.

Pokazatelji :Na području LAG-a "Izvor" za razdoblje provedbe LRS organizirana najmanje 1 studijska putovanja sa posjetom uspješnim primjerima dobre prakse

Korisnici: Zaposlenici, volonteri i članovi LAG-a "Izvor" i potencijalni korisnici sa područja LAG-a "Izvor"

Izvor: Obrada autora 2016. Tablica 28.Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.3. Lag-a „Izvor“

Mjera 3. Edukacija ,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja ; Pod mjera 3.3. Posjet sajmovima

Cilj mjere: Organiziranjem posjeta i sudjelovanja na relevantnim i prihvatljivim sajmovima, cilj je upoznati nositelje OPG-a sa područja LAG-a "Izvor" sa konkurencijom na tržištu, pokazati im kretanja i napretke drugih konkurenata te najbitnije pomoći im u prezentaciji i prodaji lokalnih proizvoda sa područja LAG-a "Izvor" Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetno prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima iz Pravilnika mjere 19 Leader-CLLD" pod mjera 19.4. "Tekući troškovi i animacija" Tip operacije 19.4.1. "Tekući troškovi i animacija" - PRRRH) Očekivani rezultati: OPG-ovi sa područja LAG-a "Izvor" prezentirali su i prodavali proizvode područja LAG-a u drugim sredinama, uspostavili su nove kontakte i otvorili vrata novim tržištima. Također na sajmovima nositelji opg-a sa područja LAG-a "Izvor" upoznaju konkurenciju ,mogu pratiti trendove razvoja konkurencije te se prilagoditi novim kretanjima na tržištu i/ili unaprijediti vlastiti proizvod.

Pokazatelji : Za razdoblje provedbe LRS organizirano najmanje 6 posjeta relevantnim i prihvatljivim sajmovima

Izvor: Obrada autora 2016.

Tablica 29. Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.4. Lag-a „Izvor“

Mjera 3. Edukacija ,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja ; Pod mjera 3.4. Animacija stanovništva

Cilj mjere: Cilj mjere je potaknuti lokalno stanovništvo (civilni sektor, opću populaciju)na uključivanje u razvoj lokalne zajednice putem organiziranja radionica/predavanja , javnih tribina , studijskih putovanja.... Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetno prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima iz Pravilnika mjere 19 Leader-CLLD" pod mjera 19.4. "Tekući troškovi i animacija" Tip operacije 19.4.1. "Tekući troškovi i animacija" - PRRRH)

Očekivani rezultati: Lokalno stanovništvo upoznato je sa ciljevima i strategijom LAG-a "Izvor" za razvoj lokalne zajednice te se putem sudjelovanja na radionicama/predavanjima i ostalim aktivnostima organiziranih od strane LAG-a uključuju i pomažu u razvoju zajednice.

Pokazatelji : Za razdoblje provedbe LRS na aktivnostima organiziranim od strane LAG-a "Izvor" sudjelovalo najmanje 200 ljudi.

Korisnici: Zaposlenici, volonteri i članovi Lag-a i potencijalni korisnici sa područja Lag-a "Izvor"

Izvor: Obrada autora 2016. 4.4. Opis odabira projekta na nivou LAG-a

Kako bi se izabrali najkvalitetniji projekti koji su podudarni sa Lokalnom razvojnom strategijom LAG-a „Izvor“ te nadređenim strateškim dokumentima određena je procedura odabira projekata na nivou LAG-a „Izvor“. Sama procedura donošenja odluka sastojat će se od nekoliko povezanih radnji. Upravni odbor koji je prema statutu LAG-a „Izvor“ najviše tijelo upravljanja LAG-om između dvije skupštine, određuje radno tijelo zaduženo za ocjenjivanje pristiglih projektnih ideja na natječaj LAG-a „Izvor“. Radno tijelo u svom će sastavu imati 5 članova koje će se sastojati od po jednog predstavnika sva tri sektora unutar LAG-a „Izvor“ (javni, civilni i poslovni) iz članstva LAG-a „Izvor“ te od 2 vanjska stručna suradnika. Mandat radnom tijelu za odabir projekata LAG-a „Izvor“ trajat će godinu dana, nakon isteka mandata UO LAG-a „Izvor“ odabrat će nove članove radnog tijela ili će potvrditi izabranim novi mandat, ponovno biranje istih članova je dozvoljeno. Interni Pravilnik LAG-a „Izvor“ koji će biti uključen u privitak LRS-a definirat će sve pojedinosti vezane uz zaprimanje projekata, ocjenjivanje, bodovanje, sprječavanju sukoba interesa te ostalih detalja vezanih za odabir projekta na nivou LAG-a. Ocjenjeni projekti rangirat će se prema ostvarenom broju bodova, dok će se broj bodova definirati prema unaprijed definiranim kriterijima odabira projekata navedenim u internom pravilniku LAG-a „Izvor“. Ukoliko dva projekta ostvare isti broj bodova prednost će imati onaj s ranijim vremenom podnošenja na natječaj (datum, sat, minuta). Po rangiranju projekata na prvom sljedećem UO-u LAG-a „Izvor“ Povjerenstvo donosi izvješće sa listom i detaljnim opisom procedure odabira i rangiranja projekata te daje UO-u LAG-a na usvajanje. Da bi se projekt odobrio potrebno je da natpolovična većina prisutnih članova UO-a glasa za (barem 51%). Sve radnje i procesi vezani za odabir projekata na nivou LAG-a „Izvor“ bit će prilagođeni napucima i preporukama Ministarstva Poljoprivrede i APPRRR-a.

4.5. Projekti suradnje

Projekti suradnje bitni su za unapređenje kapaciteta svih lokalnih dionika , koje će se postići razmjenom iskustva sa među teritorijalnim i transnacionalnim partnerima te jačanje kapaciteta kod provedbe i ostvarivanje zadanih ciljeva LRS-a samih zaposlenika LAG-a . Među teritorijalni projekti suradnje – Planiraju se provoditi sa LAG-ovim sa područja RH te ostalim partnerima koji su osnovani kao „skupina lokalnih i privatnih partnera koja

provodi LRS“ sa područja RH, što znači da kod odabira partnera treba uzeti u obzir da opseg djelovanja mora biti sličan opsegu djelovanja LAG-a. Kod odabira partnera za među teritorijalne projekte bit će važno da partneri imaju slične razvojne probleme te da se provedbom projekta suradnje podiže razina znanja/kompetencija lokalnih dionika sa područja LAG-a „Izvor“ koja omogućuje olakšano rješavanje problema i ispunjenje ciljeva određenih LRS-om. Transnacionalni projekti suradnje – Planiraju se provoditi sa prihvatljivim partnerima sa zemljama iz regije, te ostalim zemljama članicama EU koje nam iskustvom u provedbi LEADER pristupa mogu prenijeti svoja znanja i vještine u provedbi LRS-a . Sa svim partnerima u projektima suradnje potpisat će se Sporazum o suradnji kojem se jasno navode svi zadaci za svakog partnera. Sporazum o suradnji navodit će naslov projekta suradnje, glavne ciljeve, korisnike projekta, rezultate i aktivnosti projekta, proračun, vremenski raspored aktivnosti i sl. Tablica 30.Planirane teme za projekte suradnje

Planirane teme za projekte suradnje  Razvoj i unapređenje turističke ponude  Kulturna razmjena i kulturna suradnja  Inovativni pristup, razmjena iskustva u poljoprivredi  Inovativni pristup, razmjena iskustva u korištenju obnovljivih izvora energije  Inovativni pristup, razmjena iskustva u vođenju javne uprave Izvor: Obrada autora 2016.

5. USKLAĐENOST LRS LAG „IZVOR“ S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA (ŽRS, PRR RH, EU 2020.)

Razvojni ciljevi i tipovi operacija LRS-a LAG-a „Izvor“ temelje se na prepoznatim potrebama za rješavanje određenih razvojnih problema na području LAG-a „Izvor“. Navedeni su ciljevi usklađeni s nadređenim strateškim dokumentima, odnosno Županijskom razvojnom strategijom Varaždinske županije i Županijskom razvojnom strategijom Koprivničko- križevačke županije te Programom ruralnog razvoja RH 2014.-2020. i Europa 2020.

Tablica 31. Prikaz usklađenosti ciljeva LRS sa ciljevima županijskih razvojnih strategija

Županijska razvojna strategija Županijska razvojna strategija Lokalna razvojna strategija Varaždinske županije Koprivničko-križevačke županije

CILJ 1. Podići kvalitetu CILJ 1. Unaprijeđeno i razvijeno poljoprivredne proizvodnje u svrhu gospodarstvo Varaždinske županije CILJ 1 Konkurentno gospodarstvo povećanja konkurentnosti na CILJ 4: Ruralni razvoj tržištu

CILJ 2 Jačanje ljudskih resursa i podizanje društvenog standarda CILJ 2. Unaprijediti kvalitetu života i CILJ 2: Razvijeni ljudski resursi i CILJ 3 Razvoj prometne i komunalne potaknuti nepoljoprivredne povećana kvaliteta života infrastrukture djelatnosti CILJ 3. Zaštita okoliša i upravljanje Cilj 4 Održivo korištenje prirodnih i energijom kulturnih vrijednosti i gospodarenje energijom

CILJ 1: Unaprijeđeno i razvijeno CILJ 3. Podizanje svijesti lokalnih CILJ 1 Konkurentno gospodarstvo gospodarstvo Varaždinske županije dionika o suvremenim CILJ 4 Održivo korištenje prirodnih i CILJ 3. Zaštita okoliša i upravljanje mehanizmima upravljanja polj. kulturnih vrijednosti i gospodarenje energijom gospodarstvom energijom CILJ 4: Ruralni razvoj Izvor: Obrada autora 2016.

Tablica 32. Prikaz sukladnosti operacija LRS-a sa prioritetima PRRRH

Program ruralnog razvoja RH Lokalna razvojna strategija Prioritet Fokus područje Mjera Pod mjera T.O. po PRR T.O. u LRS 2.1.1. 3.1.1. 1 1C 2 2.1. 2.1.2. 3.2.4. 1.2.2. 1 1.1. 1.1.2. 3.2.1. 2 2.1. 2.1.4. 3.2.5. 1.1.1. 2A 4.1. 4.1.1. 1.1.4. 2 4 4.2. 4.2.1. 1.2.5. 4.3.1. 1.1.3. 4.3. 4.3.2. 3.2.3. 1 1.2. 1.2.1. 1.2.1. 2B 6 6.1. 6.1.1. 3.2.5. 3.1. 3.1.1. 3.2.2. 3 1.2.4. 3.2. 3.2.1. 3.3.2. 1.1.2. 3 3A 4 4.2. 4.2.1. 1.2.3. 1.3.1. 9 9.1. 9.1.1. 1.3.3. 16 16.4. 16.4.1. 1.2.3. 4 4A 4 4.4. 4.4.1. 2.3.2. 5 5C 4 4.2. 4.2.2. 3.4.1. 1.3.2. 6 6A 6 6.2. 6.2.1. 3.3.1.

6.4. 6.4.1. 3.3.1. 2.2.1. 6B 7 7.4. 7.4.1. 2.2.2. 3.3.3. Izvor: Obrada autora 2016.

5.1. Usklađenost planiranih mjera LRS LAG-a „Izvor“ sa prioritetima i fokus područjima PRR RH 2014. – 2020.

Strateški ciljevi i mjere LAG-a „Izvor“ proizašli su iz radionica izrade SWOT analize na području LAG-a „Izvor“, upitnicima koji su ispunjavali svi lokalni dionici i analizom realnog stanja na terenu. Prema svim prikupljenim podacima definirali su se ciljevi, prioriteti i mjere LRS-a LAG-a „Izvor“ koji su usklađeni sa prioritetima i fokus područjima definiranima u PRR RH 2014.- 2020. godine.

Mjera 1 . Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje; Pod mjera 1.1. „Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva“; Pod mjera 1.2 „Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva „ usklađena je sa slijedećim prioritetima i fokus područjima definiranim PRR RH 2014.- 2020. godine.:  Prioritet 2: Jačanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama, s naglaskom na sljedeća fokus područja  Fokus područje 2A: Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito u cilju povećanja sudjelovanja u tržištu i tržišne usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije (Pod mjera 1.1 „ Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva“; Pod mjera 1.2 „Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva )  Prioritet 5: Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornim na klimatske promijene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru  Fokus područja 5C – Olakšavanje opskrbe i korištenje obnovljivih izvora energije ,nusproizvoda, otpada, ostataka i drugih neprehrambenih sirovina u svrhu bio gospodarstva (Pod mjera 1.1 „ Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva)

Mjera 2. Unapređivanje kvalitete života ruralnog područja; Pod mjera 2.1 Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja usklađena je sa slijedećim prioritetima i fokus područjima definiranim PRR RH 2014.- 2020. godine.:

 Prioritet 6.: Promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva i gospodarskog razvoja u ruralnim područjima  Fokus područje 6B - Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima (Pod mjera 2.1 Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja)

Tablica 33.Odnos mjera LRS Lag-a „Izvor“ sa Fokus područjima i prioritetima PRR RH 2014. – 2020.

LAG "IZVOR" PRR RH 2014. - 2020.

FOKUS MJERA POD MJERA PRIORITET PODRUČJE Pod mjera 1.1. Ulaganja u MJERA 1- PODIZANJE modernizaciju poljoprivrednih 2A, 5C 2,5 KVALITETE gospodarstva POLJOPRIVREDNE Pod mjera 1.2. Ulaganja u mala PROIZVODNJE 2A 2 poljoprivredna gospodarstva

MJERA 2 - UNAPREĐENJE Pod mjera 2.1. Obnova/modernizacija 6B 6 KVALITETE ŽIVOTA javnih prostora u ruralnog područja RURALNOG PODRUČJA Izvor: Obrada autora 2016.

Usklađenost sa LRS-a LAG-a „Izvor“ sa horizontalnim pitanjima LEADER-a

5.1.1.1. Inovacije Kao jedan od glavnih problema na području LAG-a „Izvor“ identificiran je problem nedostatka nove moderne tehnologije (mehanizacije, opreme…) . Mjera 1. LRS LAG-a „Izvor“1. Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje ; Pod mjera 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva direktno utječe na poticanje inovacija tj. sufinanciranje modernizacije poljoprivrednih gospodarstva putem nabavke nove poljoprivredne mehanizacije. Također jedna od slabosti je i nedostatak stručnog znanja privatnog sektora za primjenu novih inovativnih procesa u vođenju tj. poslovanju svojeg gospodarskog objekta. Mjera 3. Edukacija ,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja LRS-a LAG-a „Izvor“ sa svim određenim pod mjerama usmjerena je direktno učenju i usavršavanju svih sektora kako bi bili dobili znanja te bili spremni prepoznati i uvoditi nove tehnološke procese u svojem poslovnom subjektu.

5.1.1.2. Zaštita Okoliša Održiv i stabilan razvoj jedino je moguće ostvariti pametnim i racionalnim iskorištavanjem prirodnih resursa. Čisti i nezagađeni okoliš direktno utječe i na kvalitetu života te privlačenju

novih stanovnika, to se pogotovo odnosi na područje LAG-a „Izvor“ gdje je vidljiv trend opadanja broja stanovnika u većini JLS-a. Očuvanje okoliša središnja je horizontalna tema Leadera te i jedan od glavnih prioriteta u LRS-u LAG-a „Izvor“ koji potiče zaštitu okoliša putem „Pravilniku o odabiru i bodovanju projekta LRS-a „ na način da projekti koji se odnose na ekološku proizvodnju te projekti kod kojih je barem 10% investicije/aktivnosti vezano na obnovljive izvore energije i/ili uštedu energije ,ostvaruju dodatne bodove kod odabira projekta u LRS-u.

5.1.1.3. Klimatske promjene Nepovoljne klimatske promjene predstavljaju veliku prijetnju u razvoju poljoprivrede ali i cjelokupnom lokalnom stanovništvom. Poplave i odroni 2014. godine nanijele su veliku štetu na cjelokupnom području LAG-a „Izvor“ te je to jedan od dokaza o nepovoljnim klimatskim promjenama. Ublažavanje klimatskih promjena jedan od bitnijih horizontalnih ciljeva, LRS LAG-a „Izvor“ pomaže ublažavanju klimatskih promjena poticanjem na nabavku i sufinanciranjem nove mehanizacije koje ispuštaju manju emisiju CO2 i poticajem investicije (aktivnosti) koje se odnose na obnovljive izvore energije i/ili uštedu energije. Uz poticanje projekta u planu su i predavanja/radionice na temu Klimatskih promjena i korištenje obnovljivih izvora energije.

5.2. Usklađenost LRS-a LAG-a „Izvor“ sa ciljevima strategije Europa 2020

Strategijom Europa 2020. nastoji se potaknuti rast koji je pametan – učinkovitijim ulaganjem u obrazovanje, istraživanje i inovacije, održiv – zahvaljujući odlučnom zaokretu ka nisko ugljičnom gospodarstvu i uključiv – stavljanjem velikog naglaska na stvaranje radnih mjesta i smanjenje siromaštva. Strategija ima ambiciozne ciljeve u pet područja: zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, smanjenje siromaštva i klima/energetika. LRS LAG-a „Izvor“ također se vodio ciljevima strategije Europa 2020 te mjere LRS LAG-a „Izvor“ doprinose slijedećim ciljevima strategije Europa 2020

1. Zapošljavanje : Prema očekivanim rezultatima provedba LRS-a LAG-a „Izvor“ direktno će utjecati na zapošljavanje 4 osoba te zadržavanje 16 radnih mjesta na području LAG-a „Izvor“. Indirektno provedba mjera LRS LAG-a „Izvor“ indirektno će utjecati na zadržavanje 10 radnih mjesta. 2. Klimatske promjene i energetska održivost: Ublažavanje klimatskih promjena i energetska održivost jedna si od glavnih tipova operacija LRS LAG-a „Izvor“ koji svojim mjerama potiče ublažavanje klimatskih promjena poticanjem na nabavku i sufinanciranjem nove mehanizacije koje ispuštaju manju emisiju CO2 i poticajem investicije (aktivnosti) koje se odnose na obnovljive izvore energije i/ili uštedu energije. Uz poticanje projekta u planu su i predavanja/radionice na temu Klimatskih promjena i korištenje obnovljivih izvora energije. LRS LAG-a „Izvor“ potiče zaštitu okoliša putem „Pravilniku o odabiru i bodovanju projekta LRS-a „ na način da projekti koji se odnose na ekološku proizvodnju te projekti kod kojih je barem 10% investicije/aktivnosti vezano na obnovljive izvore energije i/ili uštedu energije ,ostvaruju dodatne bodove kod odabira projekta u LRS-u.

6. UKLJUČENOST LOKLANIH DIONIKA U IZRADU LRS

Lokalna razvojna strategija LAG-a „Izvor“ je najvažniji strateški dokument koji provodi LAG „Izvor“ na području JLS-ova u sastavu LAG „Izvor“ , a to su Gradovi Ludbreg i Varaždinske Toplice te Općine Trnovec Bartolovečki, Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec, Veliki Bukovec i Rasinja. Kod izrade LRS-a primijenjen je pristup „odozdo prema gore“ u skladu s LEADER načelima. LEADER pristup omogućio nam je najrealnije i najtočnije utvrđivanje stvarnih problema i potreba područja te u skladu s tim i postavili smo mjere koje će dovesti do ostvarenja planiranih ciljeva LRS-a. Zaposlenici LAG-a „Izvor“ mišljenja su da realni lokalni dionici (civilni, javni i poslovni sektor) najbolje poznaju probleme i potrebe područja u kojem žive te nam je kod izrade LRS glavni cilj bio uključiti što više lokanih dionika iz svih sektora.

6.1. Primjena načela „odozdo prema gore“ i sudjelovanje različitih interesnih skupina u izradi Lokalne razvojne strategije

Izrada LRS-a LAG-a „Izvor“ počela je odmah nakon dobivanja odluke od strane APPRR-a o prolasku LAG-a „Izvor“ na natječaju za Mjeru 19 LEADER (CLLD) pod mjera 19.1. „Pripremna pomoć“ 02.10. 2015. godine. Nakon dobivanja odluke zaposlenici LAG-a „Izvor“ izradili su unificirani upitnik za sve sektore (javni, civilni, poslovni). Upitnici su dijeljeni svim zainteresiranim dionicima s područja LAG-a osobno u uredu, preko weba- i direktno na radionicama LAG-a „Izvor“. Tako je skupljeno više od 150 upitnika koji su sadržavali projektne ideje i potrebe svih dionika sa područja LAG-a „Izvor“. Uz osobne sastanke LAG-a „Izvor“ u suradnji sa HMRR-om organizirao je i radionice u svim JLS-ovima sa područja LAG-a „Izvor“ na temu „Izrada SWOT strategije područja LAG-a „Izvor“ gdje su bili pozvani svi lokalni dionici iz svih sektora (javni, civilni, poslovni) koji su sudjelovali u izradi SWOT-a strategije. Zaposlenici LAG-a „Izvor“ dogovorili su i sastanke sa najvećim udruženjima poljoprivrednika sa područja LAG-a „Izvor“ i to sa Udrugom cvjećara Ludbreške regije, Ludbreškom vinskom cestom i Udrugom pčelara Ludbreg. Zaposlenici LAG-a posjetili su i sve gradonačelnike i načelnike JLS-ova sa područja LAG-a „Izvor“ gdje su zaposlenici prezentirali ideje i mogućnosti LAG-a nakon izrađene Lokalne razvojne strategije. Na tim sastancima gradonačelnici i načelnici također su prezentirali svoje ideje i potrebe koje bi zaposlenici LAG-a mogli staviti u LRS. Osim gradonačelnika i načelnika JLS-a sa područja LAG-a „Izvor“ zaposlenici LAG-a „Izvor“ imali su sastanak sa Pročelnikom za poljoprivredu Varaždinske županije, gdje su županiji prezentirane ideje i mogućnosti razvoja LAG-a. U izradi LRS-a sudjelovalo je više od 100 ljudi iz sva tri sektora s područja LAG-a „Izvor“. Iz navedenog može se vidjeti da je u izradi Lokalne razvojne strategije LAG-a „Izvor“ sudjelovalo više različitih interesnih skupina s područja LAG-a , te su uvažena mišljenja svih dionika koji su sudjelovali u izradi. Lokalni dionici moći će i tokom provedbe LRS-a uvijek posjetit ured LAG-a te dati svoje mišljenje i ideje kako se područje LAG-a „Izvor“ može dalje razvijati.

7. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE LAG-a „Izvor“ 2014. – 2020.

Plan provedbe sa indikativnim brojem očekivanih projekata po određenoj mjeri LRS-a LAG-a „Izvor“ Tablica 34. Akcijski plan LRS Lag-a „Izvor“ sa očekivanim brojem projekata

Akcijski plan provedbe LRS-a Lag-a "Izvor" 2014. - 2020. sa indikativnim brojem očekivanih projekata

Očekivan % predviđenih Mjera Godina Iznos u eurima broj sredstva projekata 2016. 0% - € 0 Pod mjera 1.1. 2017. 0% 0 € 0 Ulaganja u 2018. 15.353% 106.883,29 € 8 - modernizaciju polj. 2019. 13.541 % 94.266,71€ 7 - Mjera 1. gospodarstva Podizanje 2020. 0% 0 € 0 - kvalitete polj. 2016. 0% - € 0 proizvodnje Pod mjera 1.2. 2017. 0 % 0€ 0 Ulaganja u mala polj. 2018. 12.928% 90.000,00 € 6 gospodarstva 2019. 0 % 0€ 0 2020. 0 % 0€ 0 Mjera 2. 2016. 0% - € 0 Unaprjeđenje Pod mjera 2.1. 2017. 0% 0. 0 kvalitete Obnova/modernizacij 2018. 34.476% 240.000,00 16 života a javnih prostora 2019. 17.238% 120.000,00 € 8 ruralnog ruralnog područja područja 2020. 6.464% 45.000,00 € 3 Ukupn Ukupno očekivana sredstva: 696.150,00 € 48 o Pod mjera 4.1. 2016. 0% - € 0 Mjera 4. Poticanje 2017. 0% 0 0 Međunarodn međunarodne 2018. 0% 0 0 a suradnja suradnje lokalnih 2019. 100% 34.807,50 € 1 dionika 2020. 0% 0 % 0 Ukupn Ukupno očekivana sredstva: 34.807,50 € 1 - o Izvor: Obrada autora 2016.

Akcijski plan provedbe LRS LAG-a „Izvor“ sa indikativnim brojem projekata po pojedinoj mjeri/pod mjeri temeljen je na realnom planu ured-a LAG-a, SWOT analizi područja te temeljem ispunjenih upitnika sa projektnim prijedlozima kojeg su ispunili potencijalni korisnici mjera LAG-a „Izvor“. Svi iznosi temeljeni su temeljem službene simulacije preraspodjele sredstva od strane Ministarstva poljoprivrede, svi gore navedeni iznosi korigirat će se nakon dobivanja krajnjeg rješenja i službenog ukupnog iznosa. Broj projekata po pojedinoj mjeri je indikativan te gore spomenuti brojevi projekata predstavljaju najmanji broj mogućih projekata po pojedinoj mjeri/pomjeri.

8. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA STRATEGIJE

8.1. Praćenje provedbe LRS-a

Praćenje i evaluacija provedbe LRS vrlo je kompleksan i odgovoran proces za kojeg će biti zadužen Odbor za praćenje LAG-a kojeg će imenovati Upravni odbor LAG-a. Praćenje provedbe Strategije odvijat će se kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe a o rezultatima provedbe najmanje jednom godišnje podnosit će se izvješće Upravnom odboru LAG-a. Tijekom provedbe Strategije pratit će se:  Stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva i mjera  Uspješnost u korištenju financijskih sredstava  Sudjelovanje i doprinos partnerstva  Doprinos ciljevima Programa ruralnog razvoja

Za navedene elemente praćenja koristiti će se pokazatelji učinka i pokazatelji ishoda kako bi se omogućilo prikupljanje relevantnih podataka za praćenje provedbe i kasnije proces evaluacije Strategije. Definiranje pokazatelja važan su i složen dio procesa izrade Strategije. Uspješna provedba Strategije ovisit će o nekoliko faktora, ponajprije dostupnim financijskim sredstvima iz različitih izvora i uspješnoj provedbi projekata stoga se pokazatelji kvantificiraju na temelju procijenjenih aktivnosti koje je realno moguće provesti unutar svakog cilja/mjere.

Tablični prikaz pokazatelja daje se u nastavku te će služiti za praćenje i izradu izvještaja o provedbi Strategije. Tablica 35. Prikaz pokazatelja za praćenje provedbe strategije

MJERA PODMJERA POKAZATELJ ISHODA POKAZATAELJ REZULTATA Najmanje 10 OPG-ova ostvarilo Smanjenje troškova potporu za nabavu poslovanja OPG-a za 15% 1.1. Ulaganja u poljoprivredne mehanizacije i 1. modernizaciju opreme Povećanje prihoda OPG-a za poljoprivrednih Najmanje 1 OPG-a ostvarila 20% gospodarstva potporu za izgradnju novih skladišnih kapaciteta

Najmanje 1 OPG ostvario Povećanje prihoda OPG-a za potporu za nabavku uređaja za 10% preradu i/ili pakiranje proizvoda 1.2. Ulaganja u mala Povećanje prihoda OPG-a za Najmanje 6 OPG-a ostvarilo poljoprivredna 25% potporu za ulaganje gospodarstva Najmanje 4 novih dječjih Povećanje ekonomske igrališta veličine za 10% 2.1. Obnova/modernizacija Najmanje 8 uređenih 2. javnih prostora ruralnog društvenih/vatrogasnih domova 60% stanovništva ima koristi područja Najmanje 2 uređenih šetnica i od poboljšanih javnih prostora usluga/društvene Održano najmanje 25 infrastrukture 3.1. Organizacija radionica radionica/predavanja 3.2. Organizacija studijskog Odrađena najmanje 1 studijska 20% stanovništva aktivno putovanja putovanja doprinosi lokalnoj zajednici 3. Organiziran posjet najmanje na kroz uključenje u aktivnosti 3.3. Posjet sajmovima 6 sajmova LAG-a Na aktivnostima LAG-a 3.4. Animacija stanovništva sudjelovalo je najmanje 200 stanovnika Lag-a "Izvor" 4.1. Poticajne međunarodne 4. Najmanje 1 projekta suradnje suradnje lokalnih dionika Izvor: Obrada autora 2016. 8.2. Evaluacija LRS-a

Evaluacija strategije odvija se kroz cijelo razdoblje provedbe. Proces evaluacije prati ostvarivanje planiranih rezultata i učinaka strategije, utvrđivanje eventualnih nedostataka u provedbi te omogućava, ukoliko je to potrebno, dopunu i/ili izmjenu strategije što doprinosi kvalitetnijoj provedbi. Kroz proces evaluacije utvrđuje se jesu li postignuti zadani ciljevi utvrđeni u strategiji te u kojoj mjeri su aktivnosti koje su prethodile ostvarenju cilja, doprinijele realizaciji samog cilja. Podaci koji će se prikupljati tijekom provedbe strategije u okviru procesa praćenja, dakle pokazatelji ishoda, rezultata i učinka u usporedbi s početnim podacima za vrijeme početka provedbe strategije omogućit će izradu evaluacijskih izvješća. Za prikupljanje podataka koji će omogućiti evaluaciju definiranih pokazatelje biti će zadužen Ured LAG-a u suradnji sa svim članovima LAG-a. U sam proces evaluacije biti će uključeni zaposlenici LAG-a, Odbor za praćenje i vanjski stručnjak. Evaluacijska izvješća izrađivat će se za razdoblje od tri godine, dakle dva puta u tijeku provedbe strategije. Evaluacijska izvješća Odbor za praćenje podnosi Upravnom odboru na usvajanje. Ciljevi evaluacije su:  osiguranje transparentnosti i odgovornosti za korištenje javnih sredstava  učinkovita raspodjela sredstava  bolje upravljanje provedbom strategije i njezino prilagođavanje promjenama

 preciznije utvrđivanje kvalitetnih, mjerljivih i realnih pokazatelja rezultata što omogućava i olakšava sustav praćenja ostvarenja ciljeva i analizu učinaka  povezivanje politike, programa, prioriteta, mjera i projekata.

Tablica 36. Prikaz organizacije praćenja i evaluacije LRS

Praćenje strategije Evaluacija strategije Organizira Odbor za praćenje Odbor za praćenje Odgovorno tijelo Ured LAG-a Ured LAG-a / vanjski stručnjaci  Uporaba proračuna  Statistika prijave projekata  Doprinos projekta ciljevima i  Godišnja izvješća o praćenju pokazateljima strategije Sadržaj praćenja  Rezultati i učinci provedenih  Aktivnosti animacije LAG-a i projekata projekti suradnje  Doprinos ciljevima Programa ruralnog razvoja Vremenski raspored Kontinuirano 2 puta tijekom cijelog razdoblja Razdoblje izvješćivanja Godišnje 3 godine Tijelo koje odobrava Upravni odbor Upravni odbor izvješće  Priprema godišnjeg plana provedbe strategije Svrha izvješća  Revizija strategije  Poboljšanja mehanizama provedbe Izvor: Obrada autora 2016.

8.3. Indikatori / pokazatelji po mjerama

Tablica 37. Indikatori po Pod mjeri 1.1.

Strateški Cilj 1. Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu Mjera 1. Podizanje kvalitete polj. proizvodnje Pod mjera 1.1. Ulaganja u modernizaciju polj. gospodarstva Najmanje 10 OPG-ova moderniziralo je i smanjilo troškove poslovanja svojeg poljoprivrednog gospodarstva za 15 %; Najmanje 1 OPG-a povećali su prihode svojeg poljoprivrednog gospodarstva za 20% Pokazatelji Najmanje 1 OPG modernizirao je poslovanje OPGa nabavkom uređaja za preradu i/ili pakiranje proizvoda svojeg poljoprivrednog gospodarstva te povećao svoje prihode za 10%. Očuvanje najmanje 10 radnih mjesta; 3 novo zaposlenih Indikator zaposlenosti osoba

Broj projekata Najmanje 14 završenih projekata po ovoj mjeri Rok za ostvarenje 2023. (n+3) Izvor: Obrada autora 2016

Tablica 38.Indikatori po Pod mjeri 1.2

Strateški Cilj 1. Podići kvalitetu polj- proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu

Mjera 1. Podizanje kvalitete polj. proizvodnje Pod mjera 1.2. Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva 6 OPG-ova iskoristilo je mjeru "Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva" čime Pokazatelji su povećali svoje prihode za 25 % i uvećali ekonomsku veličinu za 10% Očuvanje najmanje 6 radnih mjesta, 1 Indikator zaposlenosti novo zaposlene osobe Najmanje 6 završenih projekata po ovoj Broj projekata mjeri Rok za ostvarenje 2023. (n+3) Izvor: Obrada autora 2016.

Tablica 39. Indikatori po Pod mjeri 2.1.

Strateški Cilj 2. Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti

Mjera 2. Unapređenje kvalitete života ruralnog područja

Pod mjera 2.1. Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja

Izgrađeno i opremljeno najmanje 4 dječjih igrališta na području Lag-a "Izvor" ; Uređeno i Pokazatelji opremljeno najmanje 8 društvenih/vatrogasnih domova ; Uređeno najmanje 2 šetnica i javnih prostora

Indikator zaposlenosti Očuvanje najmanje 10 radnih mjesta Broj projekata Najmanje 32 završenih projekata po ovoj mjeri Rok za ostvarenje 2023. (n+3) Izvor: Obrada autora 2016.

Tablica 40. Indikatori po Mjeri 3

Strateški Cilj 3. Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj. gospodarstvom

Mjera 3. Edukacija, usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja

Pod mjera Pokazatelj Održano najmanje 25 3.1. Organizacija radionica radionica/predavanja Odrađena najmanje 1 studijska 3.2. Organizacija studijskog putovanja putovanja Organiziran posjet najmanje na 6 3.3. Posjet sajmovima sajmova Na aktivnostima LAG-a sudjelovalo je 3.4. Animacija stanovništva najmanje 200 stanovnika Lag-a "Izvor" Izvor: Obrada autora 2016.

9. SPOSOBNOST PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE

9.1. Struktura LAG-a „Izvor“

LAG „Izvor“ je udruga koja je osnovana 11.07.2012. godine na temelju inicijative JLS- a današnjih članova LAG-a koji su prepoznali važnost i svrhu osnivanja LAG-a „Izvor“ je osnovalo 12 članova osnivača dok danas LAG „Izvor“ broji 50 članova iz sva tri sektora (javni, privatni i civilni).Ukupno je 8 članova javnog sektora, 23 članova civilnog sektora te 19 članova poslovnog sektora. Slika 5. Postotak sektora u članstvu LAG-a „Izvor“

Postotak sektora u članstvu LAG-a "Izvor"

16% 38%

46%

Javni sektor Civilni sektor Poslovni sektor

Izvor: Obrada autora 2016.

LAG „Izvor“ prema statut sastoji se od sljedećih upravljačkih tijela:  Skupština Najviše tijelo LAG-a „Izvor“ koje čine svi članovi LAG-a „Izvor“  Upravni odbor Najviše tijelo LAG-a „Izvor“ između svije skupštine LAG-a „Izvor“ čine ga 13 članova koji su birani iz redova članova skupštine prema LEADER modelu

 Predsjednik Bira ga skupština na mandat od 4 godine, zastupa LAG „Izvor“. Uz upravljačka tijela Lag „Izvor“ ima i Ured Lag-a „Izvor“ koji odrađuje sve poslove koje mu upravljačka tijela zadaju te likvidatora.

Slika 6. Struktura LAG-a „Izvor“ Skupština LAG - a "Izvor"

Predjsednik Upravni odbor LAG-a "Izvor" LAG-a "Izvor"

Ured Lag-a Radna Tijela "Izvor" Lag-a "Izvor"

Izvor: Obrada autora 2016.

9.2. Ljudski resursi za provedbu LRS

Ured Lag-a „Izvor“ čine:  Voditelj/tajnik LAG-a „Izvor“  Project manager LAG-a „Izvor“ Ured LAG-a „Izvor“ trenutno zapošljava 2 osobe na puno radno vrijeme i to Matiju Zamljačanec kao voditelja/tajnika LAG-a „Izvor“ i Mirka Herenčić kao Project managera Lag- a „Izvor“. Oboje zaposlenika su fakultetski obrazovani te njihova specifična znanja će biti priložena u dodatku strategije u obliku CV-a. Kako bi unaprijedili sposobnost provedbe LRS-a, u 2017. godini LAG-a „Izvor“ planira zaposliti još jednu osobu u uredu LAG-a „Izvor“ novi zaposlenik bio bi zadužen za administrativno vođenje ureda i projekata LAG-a „Izvor“.

9.3. Iskustvo u provedbi leader pristupa u programskom razdoblju 2007. – 2013.

LAG „Izvor“ prošao je na prvom natječaju za Mjeru 202. IPARD programa RH 09.07.2013. godine. Mjeru 202 LAG „Izvor“ je uspješno provodio 2 godine , za vrijeme provedbe Mjere 202. LAG „Izvor“ je ukupno održao preko 35 radionica različitih tematika koje su bile usmjerene na povećanje kapaciteta stanovništva i članova LAG-a „Izvor“ za prijavu, vođenje i apliciranje na natječaje nacionalnih i EU fondova. Na radionicama je sudjelovalo cca. 500 osoba iz javnog, civilnog i poslovnog sektora. Osim radionica preko Mjere 202 LAG „Izvor“ je omogućio proizvođačima sa svojeg područja promoviranje proizvoda na sajmovima diljem RH npr. „Lag summer fest“ Biograd na moru, „Okusi Hrvatsko“ Baška Voda, „Špancirfest“

Varaždin, „Sveta Nedjelja“ Ludbreg, promovirano je 20 proizvođača s područja LAG-a „Izvor“. U 2 godine provedbe Mjere 202 IPARD programa uspostavljen je Ured LAG-a „Izvor“ koji je vršio savjetodavne usluge svim potencijalnim prijaviteljima sa svog područja te je koristio mogućnost izdavanja pisma preporuka za IPARD projekte s područja LAG-a „Izvor“ koji su bili kompatibilni sa strategijom LAG-a „Izvor“ . LAG „Izvor“ je ukupno izdao 15 pisma preporuke za projekte s područja LAG-a ukupne vrijednosti 54.000.000,00 HRK. 9.4. Projektno iskustvo u projektima izvan mjere leader

9.4.1. Projekti LAG-a „Izvor“ Ured LAG-a „Izvor“ uvijek se trudio biti aktivni van LEADER mjera, te se LAG aktivno prijavljivao na razne natječaje najveći su: Slika 7. Prijavljeni projekti Lag-a „Izvor“

„Strengthening voice of local CSOs in „Social media and social entrepreneurship implementig rural development policy“ for new job“

•Mjesto provođenja: Varaždinska, •Mjesto provođenja: Varaždinska županija Koprivničko-križevačka i Međimurska •Prijavitelj projekta: ODRAZ županija •Trajanje projekta: 20 mjeseci •Prijavitelj projekta: LAG IZVOR •Tražena sredstva: 152.000,0 EUR •Trajanje projekta : 18 mjeseci •Eu sufinancrianje: 95% •Tražena sredstva: 118.050,00 EUR •Partneri: LAG Izvor, LAG Prizag, Cedra •EU sufinanciranje: 90% Čakovec •Partneri: ODRAZ, LAG Međimurski doli i bregi, Udruga za promicanje ekologije i turizma „Ekoturistiko“ i Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno matematički fakultet Izvor: Obrada autora 2016.

Oba projekta su prošla prvi krug odabira ali su radi problema sa financijskim stanjem partnera u projektu otpala u drugom krugu.

9.4.2. Projekti za članove LAG-a „Izvor“ Osim prijavljivanja LAG-a, ured LAG-a „Izvor“ aktivno je prijavljivao i vodio u prijavi članove sa svojeg područja na razne natječaje vezane za EU i nacionalne fondove. Uspješno je prijavljeno 15 projekata za civilni sektor ukupne vrijednosti cca. 300.000,00 HRK i to na natječaje HEP-a za udruge, OTP Banke za udruge, INA d.d. donatorstvo i sponzorstvo za udruge, Varaždinska županija za civilni sektor, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva te na natječaje JLS-a s područja LAG-a za civilni sektor. Za JLS-ove sa područja LAG-a „Izvor“ prijavljeno je 16 projekata na otvorene natječaje na EU i nacionalnoj razini ukupne vrijednosti cca. 2.000,000,00 HRK.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA RH ZA RAZDOBLJE OD 2014. – 2020. GODINE Mjera 4. Ulaganja u fizičku imovinu  Pod mjera 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, napisano i prijavljeno 14 projekata svi prijavljeni projekti bili su do iznosa 200.000,00 HRK ukupne vrijednosti cca. 2.800.000,00 HRK

Mjera 6. Razvoj poljoprivrednih gospodarstva

 Pod mjera 6.1. Potpora mladim poljoprivrednicima, pripremljen 1 projekt (50.000,00€)  Pod mjera 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava, napisano i prijavljeno 7 projekata ukupne vrijednosti cca. 800.000,00 HRK . LAG „Izvor“ nije naplaćivao prijavu i izradu potrebne dokumentacije već je to radio jer su gore navedeni projekti bili „neisplativi“ komercijalnim poduzećima koje se bave prijavom projekata.

10. FINANCIJSKI PLAN

10.1. Financijski plan rada LAG-a „Izvor“

Financijski plan rada Ureda LAG-a „Izvor“ izrađuje se prema procjenama iznosa visine članarina i broja članova određenog sektora unutar LAG-a „Izvor“. Trenutno se LAG „Izvor“ sastoji od 8 JLS i to Gradovi: Ludbreg i Varaždinske Toplice te Općine: Trnovec Bartolovečki, Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec, Mali Bukovec i Rasinja. Iz tih JLS-ova dolaze svi ostali članovi iz poslovnog i civilnog sektora. Članarina javnog sektora je konstantna te se ona naplaćuje u mjesečnim ratama dok članarina poslovnog i civilnog varira u odnosu na broj članova ali se može simulirati prema predviđenom broju članova za svaku godinu u odnosu na prethodnu.LAG „Izvor“ uz financiranja putem članarina aktivno prijavljuje svoje projektne ideje na razne natječaje te je planirano u narednim godinama koristiti mogućnosti definirane Statutom LAG-a „Izvor“ (Gospodarske djelatnosti) za ostvarivanje dodatnih financijskih izvora za nesmetano (održivo) funkcioniranje LAG-a „Izvor“. Gospodarske djelatnosti LAG-a „Izvor“:  Izrada strateških planova, studija i ostalih strateških dokumenata;  Organizacija seminara, stručnih skupova, radionica i trening programa;  Provođenje anketnog istraživanja te analiza i obrada podataka;  Izrada i priprema projektne dokumentacije;  Usluge poslovnog savjetovanja;  Financijski prihodi od materijalne i nematerijalne imovine LAG-a „Izvor“. Sve članarine prema statutu predlaže Upravni odbor dok skupština prihvaća financijski plan koji je sadržan od prihodovne i rashodovne strane.

Tablica 41. Članarine LAG-a „Izvor“ koje se planiraju za razdoblje 2016. – 2021. za javni sektor:

Javni Sektor 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 1.000,00HRK 1.500,00HRK 1.500,00HRK 1.500,00HRK 1.500,00HRK 1.500,00HRK 8 JLS mjesečno mjesečno mjesečno mjesečno mjesečno mjesečno 96.000,00 144.000,00 144.000,00 144.000,00 144.000,00 144.000,00 Ukupno: HRK HRK HRK HRK HRK HRK Izvor: Obrada autora 2016. Tablica 42. Članarine LAG-a „Izvor“ koje se planiraju za razdoblje 2016. – 2021. za poslovni i civilni sektor

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Sektor (godišnji (godišnji (godišnji (godišnji (godišnji (godišnji iznos) iznos) iznos) iznos) iznos) iznos) 2.000,00 2.200,00 2.300,00 2.500,00 2.500,00 2.500,00 Civilni HRK HRK HRK HRK HRK HRK 9.000,00 11.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 Poslovni HRK HRK HRK HRK HRK HRK 11.000,00 13.200,00 17.300,00 17.500,00 17.500,00 17.500,00 UKUPNO: HRK HRK HRK HRK HRK HRK Izvor: Obrada autora 2016. Članarina za civilni sektor prema izračunu od 100,00 HRK godišnje, dok je za poslovni sektor članarina 500,00 HRK godišnje.

10.2. Financiranje provedbe LRS LAG-a „Izvor“ Financiranje projekata LRS LAG-a „Izvor“ financirat će se iz mjere 19. PRR RH 2014. - 2020., točnije iz pod mjere 19.2. koja se odnosi na provedbu operacija unutar CLLD Strategije, pod mjere 19.3. „Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a“ , te pod mjere 19.4. koja se odnosi na tekuće troškove i animaciju stanovništva LAG-a „Izvor“. Svi iznosi korišteni u LRS LAG-a „Izvor“ uzeti su iz simulacije iznosa Ministarstva Poljoprivrede te je prema njima utvrđen okvirni proračun LAG-a „Izvor“ za programsko razdoblje 2014. – 2020. Prema simulaciji Ministarstva Poljoprivrede za vrijeme trajanja strategije LAG-a „Izvor“ tj. za programsko razdoblje 2014. – 2020. LAG-u „Izvor“ će biti omogućeno povlačenje 1.093.312,50€ i to za projekte 833.000,00 € (19.2), 41.650,00 € za „Pripremu i provedbu aktivnosti suradnje LAG- a“(19.3) te 218.662,50€ za tekuće troškove(19.4) LAG-a „Izvor“.

10.3. Procjena potrebnih sredstava za provedbu projekata Lag-a „Izvor“

Tablica 43.Potreba potrebnih sredstava LRS Lag-a „Izvor“

Mjera 3. Mjera 2. Edukacija, Mjera 1. Unapređenj usavršavanj Postotak od Podizanje Mjera 4. Postotak od Teku e kvalitete e i ukupne kvalitete Međunaro ukupno ći Godine života animacija UKUPNO dobivenih polj. dna dobivenih troš ruralnog stanovništv sredstava proizvodnje suradnja mjera kovi područja a ruralnog područja

291.150,00€ 405.000,00€ 27.410,91 € UKUPNA 730.957,5€ 696.150,00 € 34.807,50€ 182.739,38€ 182.739,38€ 913.696,88€ SREDSTVA Raspis Raspis Raspis natječaja za 2016. natječaja za natječaja za 0 0 0 0% 0 2017. 2017. godinu 2017. godinu godinu 2017. 0% 0% 0% 0% 20% 0 %3 20% 151.065,69€ 2018. 62.7576% 28.2812% 34.4764% 0% 25% 5% 20% 357.085,95€

22.5 2019. 30.779% 13.541% 17.238% 100% 27.5% 5% 293.160,081€ % 22.5 2020. 6.464% 0% 6.464% 0% 27.5% 5% 89.085,871€ % Ukupno: 100% 41.822% 58.178% 100% 100% 15% 85% 913.696,88€ Izvor: Obrada autora 2016.

Predviđena procjena potrebnih sredstava za provedbu projekata LAG-a „Izvor“ je kreirana temeljem službene simulacije preraspodjele sredstava od strane Ministarstva poljoprivrede, svi gore navedeni iznosi korigirat će se nakon dobivanja krajnjeg rješenja i službenog ukupnog iznosa. Postoci unutar pojedinih mjera ostat će identični jer su oni dobiveni nakon detaljne analize područja te su oni direktan rezultat SWOT analize, problema, ciljeva i mjera područja LAG-a „Izvor“.

POPIS TABLICA:

Tablica 1. Zaštićeni dijelovi prirode na području LAG-a Izvor ...... 4 Tablica 3. Broj objekata društvene infrastrukture na području LAG-a Izvor ...... 8 Tablica 4. Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika RH po JLS (2013/2014), u tisućama kuna ...... 10 Tablica 5. Uvoz i izvoz 2011. i 2012. u tisućama kuna ...... 11 Tablica 6. Nezaposlenost stanovništva prema razini obrazovanja i spolu, siječanj 2016...... 12 Tablica 7. Površina (ha) i broj parcela prijavljenih u ARKOD-u ...... 12 Tablica 8. Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim kulturama za koje je tražena potpora na području LAG-a ...... 13 Tablica 9. Struktura stočarske proizvodnje...... 14 Tablica 10. Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva ...... 14 Tablica 11. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti ...... 15 Tablica 12. Dobna struktura stanovništva na području LAG-a Izvor ...... 16 Tablica 13. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu ...... 16 Tablica 14. Kretanje broja djece u dječjim vrtićima u razdoblju 2010. – 2014...... 17 Tablica 15. Kretanje broja djece u osnovnim školama u razdoblju 2013. – 2015...... 17 Tablica 16. Dolasci i noćenja turista po JLS za razdoblje 2013. – 2014...... 19 Tablica 17. Popis turističkih resursa i infrastrukture po članicama LAG-a Izvor ...... 19 Tablica 18. Zaštićena nepokretna i pokretna kulturno - povijesna baština (materijalna) ...... 20 Tablica 19. Popis manifestacija na području LAG-a Izvor ...... 21 Tablica 20. SWOT analiza LAG-a „Izvor“ ...... 23 Tablica 21. Razrada Strateškog cilja 1 ...... 28 Tablica 22. Razrada Strateškog cilja 2 ...... 30 Tablica 23. Razrada Strateškog cilja 3 ...... 31 Tablica 24. Razrada Mjere 1, Pod mjere 1.1. LAG-a „Izvor“ ...... 34 Tablica 25. Razrada Mjere 1, Pod mjere 1.2. LAG-a „Izvor“ ...... 36 Tablica 26. Razrada Mjere 2, Pod mjere 2.1. LAG-a „Izvor“ ...... 38 Tablica 27. Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.1. LAG-a „Izvor“ ...... 41 Tablica 28. Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.2. LAG-a „Izvor“ ...... 41 Tablica 29.Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.3. Lag-a „Izvor“ ...... 42 Tablica 30. Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.4. Lag-a „Izvor“ ...... 42 Tablica 31.Planirane teme za projekte suradnje ...... 44 Tablica 32. Prikaz usklađenosti ciljeva LRS sa ciljevima županijskih razvojnih strategija ...... 44 Tablica 33. Prikaz sukladnosti operacija LRS-a sa prioritetima PRRRH ...... 45 Tablica 34.Odnos mjera LRS Lag-a „Izvor“ sa Fokus područjima i prioritetima PRR RH 2014. – 2020...... 47 Tablica 35. Akcijski plan LRS Lag-a „Izvor“ sa očekivanim brojem projekata ...... 50 Tablica 36. Prikaz pokazatelja za praćenje provedbe strategije ...... 51 Tablica 37. Prikaz organizacije praćenja i evaluacije LRS ...... 53 Tablica 38. Indikatori po Pod mjeri 1.1...... 53 Tablica 39.Indikatori po Pod mjeri 1.2 ...... 54 Tablica 40. Indikatori po Pod mjeri 2.1...... 54 Tablica 41. Indikatori po Mjeri 3...... 54 Tablica 42. Članarine LAG-a „Izvor“ koje se planiraju za razdoblje 2016. – 2021. za javni sektor: ...... 58 Tablica 43. Članarine LAG-a „Izvor“ koje se planiraju za razdoblje 2016. – 2021. za poslovni i civilni sektor ...... 58 Tablica 44. Potreba potrebnih sredstava LRS Lag-a „Izvor“ ...... 59

POPIS SLIKA:

Slika 1. Karta obuhvata područja LAG-a Izvor ...... 1 Slika 2. Karta područja ekološke mreže Natura 2000 na području LAG-a Izvor ...... 4 Slika 3. Pokrivenost internetom na području LAG-a Izvor ...... 7 Slika 4. Strateški ciljevi LAG-a „Izvor“ ...... 28 Slika 5. Postotak sektora u članstvu LAG-a „Izvor“ ...... 55 Slika 6. Struktura LAG-a „Izvor“ ...... 56 Slika 7. Prijavljeni projekti Lag-a „Izvor“ ...... 57