Hrvatski kriminalistički roman Beneš, Sanela Master's thesis / Diplomski rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Pula / Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:507598 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-30 Repository / Repozitorij: Digital Repository Juraj Dobrila University of Pula Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Filozofski fakultet Odsjek za kroatistiku SANELA BENEŠ HRVATSKI KRIMINALISTIČKI ROMAN DIPLOMSKI RAD Pula, 2017. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Filozofski fakultet Odsjek za kroatistiku SANELA BENEŠ HRVATSKI KRIMINALISTIČKI ROMAN DIPLOMSKI RAD JMBAG: 0303036369, redovita studentica Studijski smjer: Hrvatski jezik i književnost – Povijest Predmet: Suvremeni hrvatski roman Znanstveno područje: humanističke znanosti Znanstveno polje: filologija Znanstvena grana: kroatistika Mentor: Doc. dr. sc. Daniel Mikulaco Pula, srpanj 2017. IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Ja, dolje potpisana Sanela Beneš, kandidatkinja za magistru (edukacije) hrvatskoga jezika i književnosti i povijesti ovime izjavljujem da je ovaj Diplomski rad rezultat isključivo mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na objavljenu literaturu kao što to pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem da niti jedan dio Diplomskog rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz kojega necitiranog rada, te da ikoji dio rada krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan dio rada nije iskorišten za koji drugi rad pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili radnoj ustanovi. Studentica ______________________ Pula, srpanj 2017. godine IZJAVA o korištenju autorskog djela Ja, Sanela Beneš dajem odobrenje Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, kao nositelju prava iskorištavanja, da moj diplomski rad pod nazivom Hrvatski kriminalistički roman koristi na način da gore navedeno autorsko djelo, kao cjeloviti tekst trajno objavi u javnoj internetskoj bazi Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te kopira u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice (stavljanje na raspolaganje javnosti), sve u skladu s Zakonom o autorskom pravu i drugim srodnim pravima i dobrom akademskom praksom, a radi promicanja otvorenoga, slobodnoga pristupa znanstvenim informacijama. Za korištenje autorskog djela na gore navedeni način ne potražujem naknadu. Pula, srpanj 2017. godine. Potpis ___________________ SADRŽAJ 1. UVOD ..................................................................................................................... 6 2. TEORIJSKI OPIS ROMANA ................................................................................... 7 3. KLASIFIKACIJA ROMANA ................................................................................... 11 4. KRIMINALISTIČKI ROMAN .................................................................................. 15 4. 1. Muškarci kao glavni protagonisti krimića ....................................................... 19 4. 2. Zapovijedi za klasični krimić .......................................................................... 21 4. 3. Uloga istražitelja/detektiva u kriminalističkom romanu .................................. 26 4. 4. Uloga ubojice u kriminalističkom romanu ...................................................... 32 4. 5. Tko je taj tko pripovijeda krimić? ................................................................... 34 5. PRIPADA LI KRIMINALISTIČKI ROMAN TRIVIJALNOJ KNJIŽEVNOSTI? ......... 36 5. 1. Književnost eskapizma i krimić ...................................................................... 39 5. 2. Zašto čitamo krimiće?.................................................................................... 41 5. 3. Krimić i film .................................................................................................... 43 6. POČECI KRIMINALISTIČKOG ŽANRA ................................................................ 46 6. 1. Krimić u hrvatskoj književnosti ...................................................................... 51 7. MARIJA JURIĆ ZAGORKA ................................................................................. 57 7.1. Kneginja iz Petrinjske ulice ............................................................................. 57 8. NENAD BRIXY ..................................................................................................... 63 8.1. Mrtvacima ulaz zabranjen............................................................................... 63 9. PAVAO PAVLIČIĆ ................................................................................................ 68 9. 1. Plava ruža ..................................................................................................... 68 10. GORAN TRIBUSON ........................................................................................... 73 10. 1. Siva zona ..................................................................................................... 73 11. IRENA VRKLJAN................................................................................................ 79 11. 1. Posljednje putovanje u Beč ......................................................................... 79 12. ZAKLJUČAK ....................................................................................................... 83 LITERATURA ........................................................................................................... 85 SAŽETAK ................................................................................................................. 88 Summary .................................................................................................................. 88 1. UVOD Kriminalistički je roman postao jednim od najpopularnijih žanrova u okviru svjetske popularne književnosti. O dimenziji ovog fenomena svjedoče brojni naslovi i na hrvatskome tržištu, ali i ekranizirane verzije. U Diplomskom radu je cilj prikazati pregled hrvatskoga kriminalističkog romana i značajke kriminalističkog romana s posebnim osvrtom na djela: Kneginja iz Petrinjske ulice (Marija Jurić Zagorka), Mrtvacima ulaz zabranjen (Nenad Brixy), Plava ruža (Pavao Pavličić), Siva zona (Goran Tribuson) i Posljednje putovanje u Beč (Irena Vrkljan). Analizom navedenih romana zadatak je bio prepoznati njihove međusobne sličnosti i razlike u razvoju fabule, opisima likova i interijera i usporediti sa najpoznatijim svjetskim kriminalističkim romanima. Jedan od zadataka je definirati kriminalistički i roman općenito, te analizirati njegove najpoznatije značajke kao što su to: protagonisti kriminalističkog romana, uloga detektiva i ubojice kao nositelja radnje, zakoni na kojima se temelji klasički krimić, pripovjedačke tehnike, teme i sl. Zadatak je prikazati i klasifikaciju romana koja se po nekim autorima razlikuje te objasniti i vremenski smjestiti uspon romana u književnosti. Bitno je istaknuti i posebnu zanimljivost koju sadrži kriminalistički roman − bliskost sa filmom, što dokazuju brojne filmske ekranizacije takvih romana. Analizom navedenih romana zadatak je prikazati kako hrvatski pisci prate svjetske trendove u pisanju kriminalističkih romana i usporediti ih na temelju motiva, tema i likova. Nadalje, zadatak je prikazati povijesni kontinuitet pisanja kriminalističkog romana u svjetskoj i hrvatskoj književnosti počevši od Zagorkinog romana Kneginja iz Petrinjske ulice (1910.) preko romana nastalih u razdoblju socrealizma, kada je sloboda umjetničkog stvaralaštva bila ograničena i pomalo dozirana, pa do suvremenih romana. Zatim; objasniti zašto čitatelji čitaju kriminalističke romane i zašto je kriminalistički roman jedan od najpoznatijih ekraniziranih predložaka. Također, zadaci su objasniti zašto teoretičari književnosti kriminalistički roman ubrajaju u književnost eskapizma i što je to eskapizam, teorijski pokrijepiti i objasniti što je to trivijalna književnost i koja su njena obilježja. Bitno je prikazati i po kojim se značajkama kriminalistički roman može smatrati trivijalnim djelom i objasniti skriva li on kakvu pouku ili je samo štivo za zabavu. O tome kako se hrvatski kriminalistički roman mijenjao kroz povijest, kako egzistira govori se na daljnjim stranicama rada. 6 2. TEORIJSKI OPIS ROMANA Riječ roman dolazi od latinske riječi romanicē: romanskim /pučkim/ jezikom. U europskoj se kulturi književna vrsta roman obilježva dvama nazivima. U hrvatskom, njemačkom i francuskom jeziku se označava riječju roman, talijanski naziv također odgovara uz roman: romanzo (označavao je pučke vrste). Starofrancuski naziv romanz je označavao ponajprije narječje, a potom i svaki književni tekst koji nije bio pisan latinskim nego novim romanskim/francuskim jezikom. Termin roman je u uporabi od 12. stoljeća. Roman je bio uobličen svjetovnim jezikom u doba srednjovjekovlja i prevlasti latinskoga jezika. Povezujući ga sa svjetovim jezikom, roman je povezan s niskim ukusom sklonim zamišljanju kakva ljubavnoga zapleta, raznih pustolovina, ali i sretna raspleta. Upravo su tako oblikovane opsežne prozne romace od 1. stoljeća pa nadalje. Španjolski i engleski naziv novel/novela upućuje na aktualnost priče i tako ističe zahtjevanje vrste na prikaz vjerodostojnost života. Upravo su tako i oblikovane znatno sažetije novele (tal. novella, franc. nouvelle). Zahtjev za autentičnošću i izmišljanjem su tekli usporednim linijama i tek su u 17./18. stoljeću ušli u izravan odnos s kojim se zapravo tek