Ii. Izmjene I Dopune Prostornog Plana Uređenja Općine Drnje

REPUBLIKA HRVATSKA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

OPĆINA DRNJE

II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DRNJE

(„Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije“ broj 6/06, 7/06 – ispravak, 1/12. i 3/17)

IZVORNIK 1/6

Izrađivač:

Koprivnica, ožujak 2017.

II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DRNJE

NOSITELJ IZRADE: Općina Drnje

IZRAĐIVAČ: ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE Koprivnica, Florijanski trg 4/I

Ravnatelj: Zlatko Filipović, dipl.ing.arh., ovl.arh.urb., A-U 257

Odgovorni voditelj izrade Prostornog plana: Zlatko Filipović, dipl.ing.arh., ovl.arh.urb., A-U 257

Stručni tim: Snježana Marković Sirovec, mag.ing.arch., ovl.arh.urb., A-U 9 mr. sc. Mladen Matica Saša Cestar, dipl.ing.prom. Jelena Kovač, dipl.ing.građ., ovl.ing.građ., G 5278 Blaženka Lukšić, dipl.ing.arh., ovl.arh.urb., A-U 35 Maja Ban, mag. geogr. Martina Lauš, mag.ing.arch., ovl.arh.urb., A-U 56

Vanjski stručni suradnici: Marina Horvat Pavlic, dipl.iur., Marijan Štimac, dipl.oec.

Broj elaborata: 29/14

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 2 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

PODLOGE: Državna geodetska uprava Područni ured za katastar Koprivnica

SURADNICI U IZRADI II. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DRNJE:

1. Ministarstvo gospodarstva, Uprava za energetiku i rudarstvo, Zagreb, 2. Ministarstvo poljoprivrede, Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije, Zagreb, 3. Ministarstvo poljoprivrede, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije, Zagreb, 4. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode, Zagreb, 5. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Bjelovaru, Bjelovar, 6. Županijska uprava za ceste Koprivničko-križevačke županije, Križevci, 7. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko- križevačke županije, Koprivnica, 8. Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i zaštitu prirode Koprivničko-križevačke županije, Koprivnica, 9. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Zagreb (Državni zavod za zaštitu prirode), 10. Hrvatske ceste d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta, Zagreb, 11. Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za Muru i Gornju Dravu, Varaždin, 12. Hrvatske vode, Vodnogospodarska ispostava za mali sliv „Bistra“, Đurđevac, 13. Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Koprivnica, Koprivnica, 14. HŽ Infrastruktura, Zagreb, 15. INA industrija nafte d.d., SD istraživanje i proizvodnja nafte i plina, Sektor podrške istraživanju i proizvodnji, Zagreb, 16. JANAF, Jadranski naftovod, Sektor razvoja i investicija, Zagreb, 17. PLINACRO d.o.o. Zagreb, 18. NEXE, IGMA d.o.o., 19. GKP „Komunalac“ d.o.o. Koprivnica, Koprivnica, 20. KOPRIVNIČKE VODE d.o.o. Koprivnica, Koprivnica, 21. KOPRIVNICA-PLIN distribucija plina d.o.o., Koprivnica.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 3 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

SADRŽAJ II. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DRNJE

• UVODNI DIO

• OPĆI PRILOZI PROSTORNOG PLANA: 1. OBRAZAC PROSTORNOG PLANA, 2. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA IZRAĐIVAČA PROSTORNOG PLANA – JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO–KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE – Rješenja,

3. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA ZA IZRAĐIVAČA PROSTORNOG PLANA – JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO – KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE – prilozi uz Rješenja,

4. IMENOVANJE ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE II. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DRNJE – ZLATKO FILIPOVIĆ, dipl.ing.arh., ovl.arh.urb.,

5. RJEŠENJE HRVATSKE KOMORE ARHITEKATA O UPISU ZLATKA FILIPOVIĆA U IMENIK OVLAŠTENIH ARHITEKATA URBANISTA, POD REDNIM BROJEM A-U 257,

6. IZJAVA ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE II. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DRNJE.

• RAZLOZI POKRETANJA II. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DRNJE

• IZMJENE IZVRŠENE U II. IZMJENAMA I DOPUNAMA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DRNJE PO KARTOGRAFSKIM PRIKAZIMA

A) TEKSTUALNI DIO I. OPĆE ODREDBE II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

B) GRAFIČKI DIO

KARTOGRAFSKI PRIKAZI

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 4 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

4.1. Građevinsko područje naselja Drnje i Botovo i izdvojena građevinska područja u kontaktnom prostoru naselja 4.2. Građevinsko područje naselja Torčec i izdvojena građevinska područja u kontaktnom prostoru naselja 4.3. Izdvojena područja uz jezero Šoderica – građevinska područja i eksploatacijska polja 4.4. Izdvojena područja – građevinska područja i eksploatacijska polja 4.5. Izdvojeno građevinsko područje turističko − ugostiteljske namjene 4.6. Izdvojeno građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene.

GRAFIČKI PRILOZI - KARTOGRAMI /mjerilo 1: 40.000/ 1. Teritorijalno-politički ustroj 2. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 3. Prometnice 4. Nerazvrstane ceste i poljoprivredna područja 5. Infrastrukturni sustavi: 5.1. Pošta i telekomunikacije 5.2. Energetski sustav: 5.2.1. Plinoopskrba i EPU 5.2.2. Elektroenergetski sustavi 5.3. Vodnogospodarski sustav 5.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda 5.3.2. Uređenje vodotoka i voda 6. Postupanje s otpadom

C) OBVEZNI PRILOZI

I. OBRAZLOŽENJE: 1. POLAZIŠTA 2. CILJEVI PROSTORNOG PLANA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

II. ZAHTJEVI JAVNOPRAVNIH TIJELA PREMA ČLANKU 90. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

III. OSPUO PROCEDURA

IV. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

V. SAŽETAK ZA JAVNOST

VI. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA

VII. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 5 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

UVODNI DIO

Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju («Narodne novine» broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02. i 100/04) i članka 26. Statuta Općine Drnje („Službeni glasnik Koprivničko– križevačke županije“ broj 1/06) po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, KLASA: 350-01/06-01/05, URBROJ: 2137-03-06-2 od 20. ožujka 2006. godine, Općinsko vijeće Općine Drnje na 17. sjednici održanoj 9. svibnja 2006. donijelo je Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Drnje („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije" broj 6/06. i 7/06 - ispravak). Izrađivač Prostornog plana uređenja Općine Drnje je URBIA d.o.o., Čakovec. Na temelju članka 78. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11. i 90/11.) i članka 30. Statuta Općine Drnje ("Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije" broj 9/09.) Općinsko vijeće Općine Drnje, na 5. sjednici održanoj 2. listopada 2009. godine, donijelo je Odluku o izradi I. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Drnje. Na temelju članka 100. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine broj" 76/07, 38/09, 55/11. i 90/11) i članka 30. Statuta Općine Drnje („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije" broj 6/06. i 7/06 - ispravak), uz suglasnost Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Koprivničko-križevačke županije, Klasa: 350- 05/10-01/9, Urbroj: 2137/1-06/01-11-3 od 22. prosinca 2011. godine, Općinsko vijeće Općine Drnje na sjednici održanoj dana 29. prosinca 2011. godine donijelo je Odluku o donošenju I. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Drnje. Odluka o donošenju I. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Drnje objavljena je u „Službenom glasniku Koprivničko - križevačke županije“ broj 1/12. Izrađivač I. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Drnje je Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije iz Koprivnice.

Na temelju članka 86. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine” broj 153/13) i članka 30. Statuta Općine Drnje („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije” broj 5/14), po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Općinsko vijeće Općine Drnje na 13. sjednici održanoj 30. srpnja 2014. donijelo je Odluku o izradi II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Drnje („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije” 10/14). Poslove izrade II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Drnje povjereni su Zavodu za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije. Prije donošenja Odluke pribavljeno je prethodno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode, 17. srpnja 2014., sukladno Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13) članak 86. stavak 3. koji utvrđuju posebne uvjete i mjere zaštite prirode te one postaju sastavni dio Odluke o izradi II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Drnje. Detaljni podaci o zaštićenim područjima, staništima, strogo zaštićenim vrstama, područjima ekološke mreže s kartografskim prikazima i prijedlogom mjera zaštite za područje Općine Drnje sadržani su u elaboratu Mjere zaštite prirode (prijedlozi zahtjeva zaštite prirode) za II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje-stručna podloga, kolovoz 2014. koji je izradio Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Grafički dio izrađen je u ArcGIS softveru tvrtke ESRI (verzija 10.3.) na službenim digitalnim topografskim kartama u mjerilu 1:25.000 (TK25), ortofoto kartama (DOF) u mjerilu 1:5.000, te na digitalnim vektorskim katastarskim planovima kao službenim podlogama Državne geodetske uprave. U ovim II. Izmjenama i dopunama vektorski podaci su izrađeni u službenoj kartografskoj projekciji HTRS96/TM i korištena je granica Općine dobivena iz baze SRPJ-a od strane DGU-a.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 6 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Na temelju članka 94. Zakona i Odluke o izradi II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Drnje („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije” broj 10/14), nositelj izrade Općina Drnje, Jedinstveni upravni odjel Općine Drnje održao je javnu raspravu o Prijedlogu Prostornog plana u svrhu pribavljanja potrebnih mišljenja, prijedloga i primjedbi. Javna rasprava o Prijedlogu Prostornog plana trajala je 15 dana, od 06. srpnja do 20. srpnja 2016. godine. Na temelju članka 105. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13) i članka 41. Statuta Općine Drnje („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije“ broj 5/14), općinski načelnik Općine Drnje 11. siječnja 2017. donio je zaključak kojim se usvaja Nacrt konačnog prijedloga II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Drnje i Izvješće o javnoj raspravi. Na temelju članka 109. stavka 4. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13), članka 30. Statuta Općine Drnje („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije” broj 5/14) i Odluke o izradi II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Drnje („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije” broj 10/14), Općinsko vijeće Općine Drnje na 36. sjednici održanoj 8. veljače 2017. donijelo je Odluku o donošenju II. Izmjena i dopuna Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Drnje. Odluka o donošenju II. Izmjena i dopuna Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Drnje objavljena je u „Službenom glasniku Koprivničko-križevačke županije“, broj 3., od 15. ožujka 2017.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 7 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

OPĆI PRILOZI PROSTORNOG PLANA

1. OBRAZAC PROSTORNOG PLANA Županija: KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA Općina: DRNJE

Naziv Prostornog plana: II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DRNJE Faza izrade Prostornog plana: IZVORNIK Odluka o izradi Prostornog plana Odluka predstavničkog tijela o donošenju (službeni glasnik): Prostornog plana (službeni glasnik): „Službeni glasnik Koprivničko-križevačke „Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije“, broj 10/14, 28. kolovoz 2014. županije“, broj 3/17, 15. ožujak 2017. Javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan: Ponovljen javni uvid Dnevni tisak „24 sata“, 29. 06. 2016. održan: Mrežna stranica MGIPU, 27. 06. 2016. Od: 06. 07. 2016. Od: Mrežna stranica Općine, 28. 06. 2016. Do: 20. 07. 2016. Do: Pečat tijela odgovornog za provođenje javne Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: rasprave:

Slavko Loth

(ime, prezime i potpis) Sukladno članku 107. stavak 4. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13), nije potrebno pribaviti mišljenje u pogledu usklađenosti ovoga plana s prostornim planom županije s obzirom da je stručni izrađivač Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije. Pravna osoba/tijelo koje je izradilo Prostorni plan:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo Prostorni Odgovorna osoba: plan: Zlatko Filipović, dipl.ing.arh.,ovl.arh.urb. A-U 257

(ime, prezime i potpis) Odgovorni voditelj izrade Prostornog plana: Zlatko Filipović, dipl.ing.arh., ovl.arh. urb. A-U 257 Stručni tim u izradi Prostornog plana: Vanjski stručni suradnici: 1. Snježana Marković Sirovec, mag.ing.arch.,ovl.arh.urb. A-U 9 1. Marina Horvat Pavlic, dipl.iur. 2. mr.sc. Mladen Matica 2. Marijan Štimac, dipl.oec. 3. Saša Cestar, dipl.ing.prom. 3. Jelena Kovač, dipl.ing.građ., ovl.ing.građ. G5278 4. Blaženka Lukšić, dipl.ing.arh., ovl.arh.urb. A-U 35 5. Maja Ban, mag. geogr. 6. Martina Lauš, mag.ing.arch., ovl.arh.urb. A-U 56 Pečat predstavničkog tijela: Predsjednica predstavničkog tijela:

Silvana Premec

(ime, prezime i potpis) Istovjetnost ovog Prostornog plana s izvornikom Pečat nadležnog tijela: ovjerava:

(ime, prezime i potpis)

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 8 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

2. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA IZRAĐIVAČA PROSTORNOG PLANA – JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO–KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE – Rješenja

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 9 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 10 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

3. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA ZA IZRAĐIVAČA PROSTORNOG PLANA – JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO – KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE – prilozi uz Rješenja

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 11 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 12 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 13 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 14 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 15 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

4. IMENOVANJE ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE II. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DRNJE – ZLATKO FILIPOVIĆ, dipl.ing.arh., ovl.arh.urb.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 16 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

5. RJEŠENJE HRVATSKE KOMORE ARHITEKATA O UPISU ZLATKA FILIPOVIĆA U IMENIK OVLAŠTENIH ARHITEKATA URBANISTA, POD REDNIM BROJEM A-U 257

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 17 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 18 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 19 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

6. IZJAVA ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE II. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DRNJE

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 20 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

RAZLOZI POKRETANJA II. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DRNJE

II. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Drnje mijenjaju se slijedeći dijelovi Prostornog plana:

Tablica 1: RaIzlozi izrade II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Drnje

Razlozi izrade II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Tekstualna Grafička izmjena Općine Drnje izmjena Prema Odluci Razvoj i uređenje prostora – površine namijenjene povremenom stanovanju – mješovita namjena uz cijelu 1. Da Karta 1.,4.3. obalu jezera Šoderica u k.o. Drnje, k.o. Botovo i k.o. Torčec. Planiranje izdvojenog građevinskog područja društvenih 2. djelatnosti (sportsko-rekreacijskih) - Ribički dom ŠRK Da Karta 1., „Šaran“ Gotalovo, kčbr. 225/23, k.o. Drnje Usklađivanje sa zakonskom regulativom Usklađivanje pojmova sa pojmovnikom iz Zakona o 1. Da ---- prostornom uređenju i Zakona o gradnji 2. Usklađivanje sa Zakonom o zaštiti prirode Da Karta 3 3. Usklađivanje sa ostalom novom zakonskom regulativom Da ---- Korekcija građevinskog područja prema katastarskoj Karta 1., 4. Da izmjeri digitalnom orto - foto planu Karte 4.

Zahtjevi za izradu II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Drnje

U skladu s člankom 90. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine” broj 153/13) 14. siječnja 2015. dostavljena je nadležnim javnopravnim tijelima Odluka o izradi II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Drnje („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije” broj 10/14) s pozivom da se u roku od trideset dana dostave zahtjevi za izradu II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Drnje.

Pristigli zahtjevi javnopravnih tijela prikazani su u tablici 2:

Tablica 2: Zahtjevi javnopravnih tijela Zahtjevi

R.br. Javnopravno tijelo Sadržaj zahtjeva Komentar

Datum zaprimanja zahtjeva: 19.01.2015. Pristigli Hrvatske vode, zahtjev je vodnogospodarska Dostava karte vodotoka i kanal osnovne i detaljne ucrtan i 1. ispostava za mali melioracijske odvodnje za Općine Drnje i tekstualno sliv „Bistra“, Đelekovec. obrađen u I. Đurđevac ID PPUO Prilozi - dva kartografska prikaza. Drnje

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 21 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Datum zaprimanja zahtjeva: 02.02.2015.

Radi potrebe pristupa vodotocima uz sve vodotoke treba predvidjeti Zakonom o vodama („Narodne novine“ br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) propisan inundacijski prostor koji Pristigle služi za pristup do vodotoka radi eventualno zahtjeve Hrvatske vode, potrebnih zahvata održavanja ili slično. ucrtati na vodnogospodarska Ograničenje korištenja tog prostora propisana su kartografske 2. ispostava za mali čl. 126. navedenog Zakona. prikaze i sliv „Bistra“, Prema čl. 109. istog Zakona obavezno je uvrstiti u Đurđevac ucrtavanje inundacijskog područja u prostorne tekst planove. Odredbi za Na propisana ograničenja obratiti pažnju pri provođenje. širenju građevinskog područja radi očuvanja prostora od izgradnje objekata. Dozvoljeno je predvidjeti prometnice lokalnog karaktera (bez intenzivnog prometa) koje će služiti za pristup do vodotoka. Datum zaprimanja zahtjeva: 02.02.2015. JANAF, Jadranski 3. naftovod, Sektor ----- Nema posebnih zahtjeva za izradu II. IiD PPU razvoja i investicija Općine Drnje. Datum zaprimanja zahtjeva: 10.02.2015.

Potrebno je ucrtati inundacijsko područje uz Dravu i definirati u odredbama za provođenje plana – dostavljen grafički prikaz tog područja. Radi sprječavanja plavljenja područja naselja Drnje predlaže se rezerviranje prostora za izgradnju zaštitnog nasipa na poziciji prikazanoj u Pristigle grafičkom prikazu. zahtjeve Zbog potrebe pristupa vodotocima, vodeći o ucrtati na Hrvatske vode, propisanim ograničenjima korištenja tog prostora kartografske 4. Vodnogospodarski obratiti pažnju pri širenju građevinskog područja prikaze i odjel za Muru i kako bi se predmetni prostor sačuvao od uvrstiti u Gornju Dravu izgradnje objekata. Dozvoljava se gradnja lokalne tekst prometnice, parkovnog ili sličnog uređenja ovog Odredbi za prostora. provođenje. Zadani su uvjeti i načini postupanja sa sanitarno- fekalnim otpadnim vodama, tehnološkom otpadnom vodom i oborinskom vodom s površina na kojima postoji mogućnost onečišćenja uljima i mastima.

Prilozi – četiri kartografska prikaza. Datum zaprimanja zahtjeva: 10.02.2015. Pristigli INA industrija nafte zahtjev je d.d., SD istraživanje i Dostavljene su granice odobrenih eksploatacijskih ucrtan i 5. proizvodnja nafte i polja ugljikovodika (EPU) Đelekovec-Kutnjak i tekstualno plina, Sektor podrške Peteranec na kojima je INA d.d., ovlaštenik, a obrađen u I. istraživanju i koja dijelom ulaze u administrativne granice ID PPUO proizvodnji Općine Drnje. Drnje

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 22 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Prilozi – Kartografski prikaz s ucrtanim eksploatacijskim poljima ugljikovodika i odgovarajući CD. Datum zaprimanja zahtjeva: 10.02.2015. Pristigli zahtjev Dionica državne ceste D20 od Đelekovca do ucrtati na Županijska uprava Drnja je Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u kartografski 6. za ceste državne, županijske i lokalne ceste („Narodne prikaz i Koprivničko- novine“ 66/13) kategorizirana u županijsku cestu uvrstiti u križevačke županije ŽC 2260 (Đelekovec (D20) – Torčec-Drnje (D41). tekst Odredbi za provođenje. Datum zaprimanja zahtjeva: 18.02.2015.

Javna ustanova za Postojeći plan uskladiti sa odredbama Zakona o Pristigli upravljanje zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13), zahtjev zaštićenim Uredbom o proglašenju ekološke mreže 7. uvrstiti u dijelovima prirode („Narodne novine“ br. 124/13 i 105/15), Pravilnik tekst na području o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za Odredbi za Koprivničko- očuvanje ptica u području ekološke mreže provođenje. križevačke županije („Narodne novine“ br. 15/14) i Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu („Narodne novine“ br. 146/14). Ministarstvo Datum zaprimanja zahtjeva: 18.02.2015. gospodarstva, 8. Uprava za Nema posebnih zahtjeva. ----- energetiku i rudarstvo Datum zaprimanja zahtjeva: 16.02.2015.

Potrebno dostaviti kartografske prikaze novog građevinskog područja u odnosu na postojeće građevinsko područje sa dopunama tabelarnog Pristigli prikaza tumačenja razlikovanih površina zahtjev 9. Ministarstvo (smanjenje i povećanje) po naseljima i obraditi poljoprivrede namjenama. Dostaviti podatke za poljoprivredna prema zemljišta na kojima se planira promjena namjene zadanoj tog zemljišta (k.o., k.č.br., površina, kultura i tablici. vlasništvo – privatno/državno - namjena) odnosno podaci iz katastra, te ih prikazati u tabličnom prikazu. Datum zaprimanja zahtjeva: 03.03.2015. Pristigle Prilikom planiranja građevinskog područja zahtjeve Ministarstvo potrebno je uvažavati sljedeće smjernice: ucrtati na poljoprivrede, - Uvažiti relevantne podatke i preporuke kartografski 10. Uprava šumarstva, nadležne Uprave šuma Podružnice, te napraviti prikaz i lovstva i drvne tablični prikaz površina šuma i šumskog zemljišta uvrstiti u industrije koje se nalaze u obuhvatu ovih Izmjena i dopuna tekst te iz kojeg će biti vidljivo smanjenje odnosno Odredbi za povećanje površina osnovne namjene. provođenje. - Štiti obraslo šumsko zemljište te zahvate

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 23 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

planirati na neobraslom, zemljištu obraslom početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina. - Prilikom planiranja zahvata izbjegavati usitnjavanje površina obraslih šumom na manje od 1000 m2 u svrhu očuvanja stabilnosti i bioraznolikosti šumskog ekosustava. - U sastojinama zaštitnih šuma koje služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i dr. imovine izbjegavati planiranje zahvate koji bi ugrozili zaštitnu ulogu. - Izvršiti valorizaciju staništa divljih životinja kroz formirana lovišta. Datum zaprimanja zahtjeva: 03.03.2015.

Vanjskim rubnim dijelom granice Općine prolazi magistralni plinovod Legrad–Koprivnica DN Pristigli 300/50. U kartografskom prikazu prikazati zahtjev je plinovod i njegov zaštitni koridor širine 30m lijevo i ucrtan i 11. desno od osi plinovoda. Upisati uvjete zaštite PLINACRO d.o.o. tekstualno magistralnih plinovoda koji podrazumijevaju obrađen u I. zaštitni koridor plinovoda u kojem je zabranjeno ID PPUO graditi zgrade namijenjene stanovanju ili boravku Drnje ljudi, odnosno građevina koje nisu u funkciji plinovoda.

Prilog – CD sa podacima Ako javnopravno tijelo ne dostavi zahtjeve za izradu II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja u određenom roku smatra se da posebnih zahtjeva nema – a to su: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu 12. kulturne baštine, Nisu dostavili zahtjeve. ----- Konzervatorski odjel u Bjelovaru Hrvatske ceste d.o.o. za upravljanje, 13. građenje i Nisu dostavili zahtjeve. ----- održavanje državnih cesta 14. GKP „Komunalac“ Nisu dostavili zahtjeve. ----- d.o.o. Koprivnica KOPRIVNIČKE 15. VODE d.o.o. Nisu dostavili zahtjeve. ----- Koprivnica KOPRIVNICA-PLIN 16. distribucija plina Nisu dostavili zahtjeve. ----- d.o.o. Koprivnica 17. HŽ Infrastruktura Nisu dostavili zahtjeve. ----- Hrvatske šume 18. d.o.o. Zagreb, ----- Uprava šuma Nisu dostavili zahtjeve. podružnica

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 24 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Koprivnica Upravni odjel za prostorno uređenje, 19. gradnju, zaštitu Nisu dostavili zahtjeve. ----- okoliša i zaštitu prirode Koprivničko- križevačke županije

Ostali pristigli zahtjevi fizičkih osoba prikazani su u tablici 3: Tablica 3: Zahtjevi fizičkih osoba Zahtjevi

R.br. Fizičke osobe Sadržaj zahtjeva Komentar

Datum zaprimanja zahtjeva: 16.02.2015. Pristigli zahtjev Predlaže da se čestice k.č.br. 371 i 372, br. ZK razmotriti i uloška 1066 k.o. Drnje, čiji je vlasnik, prenamijene ako se u izdvojeno građevinsko područje društvenih uklapa u djelatnosti – sportsko-rekreacijska namjena - koncepciju Josip Bačani, karting centar. planiranog 20. Braće Radića 10, područja 48 321 Peteranec ucrtati na kartografski prikaz i uvrstiti u tekst Prilog – Izvadak iz zemljišne knjige i izvod iz Odredbi za katastarskog plana. provođenje.

Ostali pristigli zahtjevi tijekom izrade Nacrta prijedloga prikazani su u tablici 4:

Tablica 4: Ostali pristigli zahtjevi tijekom izrade Nacrta prijedloga Zahtjevi

R.br. Fizičke osobe/Ostali Sadržaj zahtjeva Komentar

Datum zaprimanja zahtjeva: 28.04.2015. Pristigli zahtjev Predlaže da se čestica k.č.br. 1158, k.o. Torčec, razmotriti i čiji je vlasnik, prenamijeni u građevinsko područje ako se sa namjenom povremenog stanovanja. Planira uklapa u graditi kuću do 50,0 m2 sa terasom. koncepciju Damir Bijač, planiranog 21. Kneza Domagoja 52, područja 48 000 Koprivnica ucrtati na kartografski prikaz i uvrstiti u tekst Prilog – Izvadak iz zemljišne knjige, izvod iz Odredbi za katastarskog plana i orto-foto situacija. provođenje.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 25 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Datum zaprimanja zahtjeva: 30.04.2015.

Predlažu da se uz cijelu obalu jezera Šoderica, Pristigli sa strane Općine Drnje, k.o. Drnje, k.o. Botovo, zahtjev k.o. Torčec prenamijeni u građevinsko područje razmotriti i povremenog stanovanja. ako se Na području „Stare Šoderice“ i na području k.o. uklapa u Torčec izgrađen je veliki broj vikend kuća, koncepciju Zahtjev skupine bespravno građenih na zemljištu u državnom planiranog 22. građana – Željko vlasništvu a manji dio na privatnom. Izgrađeno područja Varović, predstavnik zemljište je u državnom vlasništvu k.č.br. 530,531 ucrtati na i 634/2 k.o. Botovo. kartografski Veći dio vikend kuća su u eksploatacijskom polju prikaz i Nexe Grupa koji ima koncesiju za eksploataciju uvrstiti u mineralnih sirovina. tekst Odredbi za Prilog – Popis katastarskih čestica i imena provođenje. vlasnika u privatnom vlasništvu i vlasništvu Republike Hrvatske. Datum zaprimanja zahtjeva: 24.06.2015. Pristigli zahtjev 23. Općina Drnje Proširenje građevinske zone u naselju Drnje na ucrtati na k.č.br. 1710/2 k.o. Drnje. kartografski prikaz. Datum zaprimanja zahtjeva: 10.07.2015. Pristigli Josip Paveli zahtjev 24. Podravska 23, Predlaže da se čestica k.č.br. 1194/2, k.o. ucrtati na Torčec Torčec, uvrsti u građevinsko područje kartografski povremenog stanovanja uz postojeći voćnjak. prikaz. Datum zaprimanja zahtjeva: 17.07.2015. Pristigli zahtjev NEXE, IGMA d.o.o., 25. uvrstiti u Ciglana 10, Predlažu promjene u Odredbama za provođenje tekst Koprivnica u člancima 112.a, 113.a, 114., 115., 115.a, 115.d Odredbi za 116. provođenje. Datum zaprimanja zahtjeva: 04.09.2015. Pristigli

ŠRK „Podravka“, zahtjev 26. Područje na kojem se nalazi izgrađena građevina Ante Starčevića 32, ucrtati na ribičkog doma na jezeru Šoderica, poznat kao Koprivnica kartografski „Podravkina baraka“ traže da se ucrta u prikaz. građevinsko područje. Datum zaprimanja zahtjeva: 09.10.2015. Pristigli

zahtjev 27. Marija Šimčić, Braće Čestica k.č.br. 373/1, k.o. Drnje uvrstiti u ucrtati na Radića 9, Botovo građevinsko područje za potrebe sportsko- kartografski rekreacijske namjene – karting centar. prikaz.

Datum zaprimanja zahtjeva: 09.10.2015. Pristigli

zahtjev 28. Marijana Siuc, Matije Čestica k.č.br. 373/2, k.o. Drnje uvrstiti u ucrtati na Gupca 61, Peteranec građevinsko područje za potrebe sportsko- kartografski rekreacijske namjene – karting centar prikaz.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 26 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Datum zaprimanja zahtjeva: 10.11.2015. Pristigli zahtjev razmotriti i ako se uklapa u koncepciju Zajednica Športsko- planiranog 29. ribolovnih klubova područja Koprivnica ucrtati na Sukladno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu kartografski („Narodne novine“ 49/05 – pročišćeni tekst) prikaz i predlažu da se do vode ostavi prostor od 20-25 m uvrstiti u u kojem bi mogla biti prometnica, zelena tekst površina, plaža, šetnica ili nešto drugo. Odredbi za provođenje. Datum zaprimanja zahtjeva: 14.12.2015. Navedena čestica nalazi se eksploatacij 30. Varović Zdenko, skom polju Drnje, Ločka 18/c pa nije Česticu k.č.br. 504 k.o. Botovo sa zgradom i predmet ID vinogradom uvrstiti u građevinsko područje. PPUO Drnje. Datum zaprimanja zahtjeva: 10.05.2016. Pristigli zahtjev 31. Općina Drnje Česticu 1670/2 k.o. Drnje uvrstiti u građevinsko ucrtati na područje. kartografski prikaz. Datum zaprimanja zahtjeva: 24.05.2016. Pristigli

Miljenko Petrović, zahtjev 32. Traži se brisanje građevinskog područja sportsko- Trg kralja Tomislava ucrtati na rekreacijske namjene na k.č.br. 1757 i 1759 k.o. 31, Drnje kartografski Drnje sa ciljem da bude poljoprivredno tlo što i je prikaz. u naravi.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 27 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

IZMJENE IZVRŠENE U II. IZMJENAMA I DOPUNAMA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DRNJE PO KARTOGRAFSKIM PRIKAZIMA

U sklopu izrade II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Drnje, osim izmjena u tekstualnom dijelu Prostornog plana – Odredbe za provođenje, izvršene su i izmjene grafičkog dijela, sukladno zakonskoj regulativi, pristiglim zahtjevima te promjenama uočenim u prostoru.

Kartografski prikaz 1.: Korištenje i namjena površina, mjerilo 1:25.000 − korekcija građevinskog područja prema zahtjevima, stanju zabilježenom obilaskom terena, katastarskim podlogama, ortofoto snimcima terena, postojećem i planiranom korištenju prostora te mogućnostima gradnje, − usklađivanje naziva namjena površina sa Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“ broj 106/98, 39/04, 45/04. - ispravak i 163/04), − korekcija površina pod šumama osnovne namjene /oznaka Š1/, − ucrtavanje planiranog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja mješovite namjene – povremeno stanovanje /oznaka M3/, − ucrtavanje postojećeg izdvojenog građevinskog područja izvan naselja mješovite namjene – povremeno stanovanje /oznaka M3/, − ucrtavanje planiranog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportsko- rekreacijske namjene – zona za hobi ribolov /oznaka R2/, − ucrtavanje sportsko-rekreacijske namjene – obala jezera Šoderica /oznaka R2/, − ucrtavanje planiranog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportsko- rekreacijske namjene – karting centar /oznaka R8/, − ucrtavanje planirane ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu sportsko-rekreacijske namjene – karting centar /oznaka T/, − korekcija točaka sportsko-rekreacijske namjene – ribički domovi /oznaka R7/, − brisanje točke postojeće sportsko-rekreacijske namjene – ribički dom „ŠRK“ Amur unutar ekslpoatacijskog polja mineralnih sirovina građevnog šljunka i pijeska „Keter“ /oznaka R7/, − brisanje točke planirane sportsko-rekreacijske namjene nakon izvršene sanacije eksploatacijskog polja mineralnih sirovina građevnog šljunka i pijeska „Mlađ 1“ /oznaka R7/, − ucrtavanje postojećeg izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportsko- rekreacijske namjene – ribički dom „Šaran“ Gotalovo /oznaka R7/, − ucrtavanje postojećeg izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportsko- rekreacijske namjene – postojeći ribički dom „Podravka“ /oznaka R7/, − ucrtavanje točke postojeće sportsko-rekreacijske namjene – ribički dom „ŠRK Štuka“ u naselju Torčec /oznaka R7/, − korekcija položaja točaka kupališta /oznaka R3/, − korekcija položaja točaka pristaništa za čamce,

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 28 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

− brisanje namjene ribnjak u naselju Torčec te ucrtavanje vodene površine, − korekcija granice groblja u naselju Drnje, − ucrtavanje otoka na jezeru Šoderica, − korekcija vodene površine jezera Šoderica, − korekcija ostalih vodenih površina na području Općine, − korekcija granica eksploatacijskog polja ugljikovodika EPU Kutnjak – Đelekovec i EPU Peteranec, − ucrtavanje lokacija građevina za gospodarenje otpadom od lokalnog značaja (planirane građevine: reciklažno dvorište /oznaka RD/, reciklažno dvorište za građevni otpad /oznaka GO/, lokacija za odlaganje viška iskopa /oznaka VI/ te postojeća, zatvorena odlagališta komunalnog otpada koja su planirana za sanaciju /oznaka OK/), − usklađivanje javnih cesta s Odlukom o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“ 66/15), − korekcija nerazvrstanih cesta, − ucrtavanje planiranih nerazvrstanih cesta, − ucrtavanje planiranih pješačkih, pješačko-biciklističkih staza, − korekcija naziva željezničke pruge za međunarodni promet M201, − korekcija naziva graničnog cestovnog prijelaza, − korekcija naziva graničnog željezničkog prijelaza, − korekcija svih obuhvata urbanističkih planova uređenja (UPU-a) prema građevinskim područjima naselja.

Kartografski prikaz 2.: Infrastrukturni sustavi, mjerilo 1:25.000 − sukladno II. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Koprivničko-križevačke županije ucrtane su elektroničke komunikacijske zone radijusa 1000 i 1500 metara za smještaj planiranih samostojećih antenskih stupova, − uz magistralni plinovod Legrad – Koprivnica DN 300/50, koji jednim svojim dijelom tangira zapadnu granicu Općine, iscrtan je zaštitni koridor plinovoda na udaljenosti 30,0 m lijevo i desno od osi plinovoda, − korigirana je plinoopskrbna mreža sukladno dostavljenim podacima nadležnog tijela, − ucrtane su granice eksploatacijskih polja ugljikovodika EPU Kutnjak – Đelekovec i EPU Peteranec, sukladno dostavljenom zahtjevu nadležnog tijela, odnosno rješenjima o utvrđivanju eksploatacijskih polja ugljikovodika izdanim od Ministarstva gospodarstva, Uprave za energetiku i rudarstvo, Sektora za rudarstvo, − dionica 35 kV elektroenergetskog kabla u duljini 280 m, mjereno od 35 kV trafostanice Drnje korigirana je kao visokonaponska podzemna mreža (dalekovod 35 kV – podzemni), umjesto visokonaponske nadzemne mreže (dalekovod 35 kV) kako je bilo ucrtano do sada, − magistralni i lokalni vodoopskrbni cjevovodi korigirani su sukladno izgrađenosti na terenu i dostavljenim podacima nadležnog tijela, − nebranjenom obalom rijeke Drave ucrtan je planirani nasip, na desnoj obali rijeke Drave, sjeveroistočno od naselja Botovo,

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 29 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

− izvršena je korekcija vodne površine koju zauzima jezero Šoderica, a dosadašnja površina „ribnjak“ u naselju Torčec korigirana je na način da je iscrtana kao „vodna površina“, − ucrtane su lokacije građevina za gospodarenje otpadom od lokalnog značaja (planirane građevine: reciklažno dvorište /oznaka RD/, reciklažno dvorište za građevni otpad /oznaka GO/, lokacija za odlaganje viška iskopa /oznaka VI/ te postojeća, zatvorena odlagališta komunalnog otpada koja su planirana za sanaciju /oznaka OK/).

Kartografski prikaz 3.: Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, mjerilo 1:25.000 − ucrtavanje novih granica Regionalnog parka Mura – Drava, − ucrtavanje područja očuvanja značajna za ptice – POP (gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja) – HR 1000014), − ucrtavanje područja očuvanja značajnog za vrste i staništa – POVS (gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja) – HR 1000014), − ažuriranje popisa i oznaka zaštićenih, preventivno zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara i prostornih međa kulturnih dobara, − korekcija vodnih površina na području Općine, − korekcija granica eksploatacijskog polja ugljikovodika EPU Kutnjak – Đelekovec i EPU Peteranec, − točkasto označavanje planiranih lokacija za smještaj reciklažnog dvorišta /oznaka RD/, površine za prikupljanje viška iskopa /oznaka VI/, površine za prikupljanje, obradu i skladištenje građevinskog otpada /oznaka GO/ te kompostane /oznaka KO/ unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja gospodarske namjene - proizvodno-poslovne /oznake I, K/, − točkasto označavanje lokacije neusklađenog odlagališta komunalnog otpada predviđenog za sanaciju, − korekcija svih obuhvata urbanističkih planova uređenja (UPU-a) prema građevinskim područjima naselja.

Kartografski prikazi 4.: Građevinska područja, mjerilo 1:5.000

Navedene izmjene izvršene su na svim kartografskim prikazima ovog Prostornog plana a za svaki kartografski prikaz dodatno su navedene konkretne izvršene izmjene:

− korekcija građevinskog područja prema katastarskim podlogama, − proširenje građevinskog područja naselja prema zahtjevima, − proširenje i smanjenje građevinskog područja prema stanju zabilježenom obilaskom terena, ortofoto snimcima terena, postojećem i planiranom korištenju prostora te mogućnostima gradnje, − usklađivanje naziva namjena sa Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“ broj 106/98, 39/04, 45/04. - ispravak i 163/04).

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 30 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Kartografski prikaz 4.1.: Građevinsko područje naselja Drnje i Botovo i izdvojena građevinska područja u kontaktnom prostoru naselja, mjerilo 1:5.000

− manja proširenja građevinskog područja naselja stambene namjene na česticama postojeće stambene namjene radi usklađivanja sa postojećom gradnjom, − manja smanjenja građevinskog područja naselja stambene namjene na česticama postojeće stambene namjene, − smanjenjenje građevinskog područja naselja stambene namjene uz potok Gliboki, − smanjenjenje građevinskog područja – javne zelene površine uz potok Gliboki, − smanjenjenje građevinskog područja naselja – sportsko-rekreacijske namjene /oznaka R1/, − preimenovanje javne zelene površine – urbano i tradicijsko zelenilo u postojeću javnu zelenu površinu - vrt (jedan dio) /oznaka Z3/ i u planiranu javnu zelenu površinu – vrt (drugi dio) /oznaka Z3/, − prenamjena postojeće javne zelene površine – urbano i tradicijsko zelenilo u planiranu stambenu namjenu /oznaka S/, − prenamjena javne i društvene namjene (zone centralnih funkcija) /oznaka D/ u stambenu namjenu /oznaka S/, − korekcija granice groblja u naselju Drnje, − korekcija površina pod šumama osnovne namjene /oznaka Š1/, − korekcija vodnih površina, − usklađivanje javnih cesta s Odlukomo o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“ 66/15), − korekcija nerazvrstanih cesta, − korekcija naziva željezničke pruge za međunarodni promet M201, − ucrtavanje elektroničke komunikacijske zone radijusa 1000 i 1500 metara za smještaj planiranih samostojećih antenskih stupova, sukladno II. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Koprivničko-križevačke županije, − ažuriranje popisa i oznaka zaštićenih, preventivno zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara i prostornih međa kulturnih dobara, − korekcija granica obuhvata urbanističkog plana uređenja (UPU) gospodarska zona „Cege" – gospodarska zona pretežito proizvodne i poslovne namjene u Drnju, − korekcija obuhvata urbanističkog plana uređenja (UPU) „Romsko naselje“ - izdvojeni dio građevinskog područja naselja Roma, istočno od Drnja.

Kartografski prikaz 4.2.: Građevinsko područje naselja Torčec i izdvojena građevinska područja u kontaktnom prostoru naselja, mjerilo 1:5.000

− manja proširenja građevinskog područja naselja stambene namjene na česticama postojeće stambene namjene radi usklađivanja sa postojećom gradnjom, − preimenovanja namjena u skladu sa stvarnom namjenom: sportsko-rekreacijska namjena u javnu i društvenu namjenu /oznaka D5/, stambena namjena u javnu

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 31 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

zelenu površinu – javni park /oznaka Z1/, javne zelene površine – tradicijsko zelenilo /oznaka Z4/, − ucrtavanje točke postojeće sportsko-rekreacijske namjene – ribički dom „ŠRK Štuka“ u naselju Torčec /oznaka R7/, − brisanje namjene ribnjak u naselju Torčec te ucrtavanje vodne površine, − ažuriranje popisa i oznaka zaštićenih, preventivno zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara i prostornih međa kulturnih dobara, − usklađivanje javnih cesta s Odlukomo o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“ 66/15), − korekcija nerazvrstanih cesta, − korekcija naziva željezničke pruge za međunarodni promet M201, − korekcija postojeće lokacije zatvorenog odlagališta komunalnog otpada koje je planirano za sanaciju /oznaka OK/.

Kartografski prikaz 4.3.: Izdvojena područja uz jezero Šoderica - građevinska područja i eksploatacijska polja, mjerilo 1:5.000

− korekcija površina pod šumama osnovne namjene /oznaka Š1/, − ucrtavanje planiranog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja mješovite namjene – povremeno stanovanje /oznaka M3/, − ucrtavanje postojećeg izdvojenog građevinskog područja izvan naselja mješovite namjene – povremeno stanovanje /oznaka M3/, − ucrtavanje planiranog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportsko- rekreacijske namjene – zona za hobi ribolov /oznaka R2/, − ucrtavanje sportsko-rekreacijske namjene – obala jezera Šoderica /oznaka R2/, − ucrtavanje planiranog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportsko- rekreacijske namjene – karting centar /oznaka R8/, − ucrtavanje planirane ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu sportsko-rekreacijske namjene – karting centar /oznaka T/, − korekcija točaka sportsko-rekreacijske namjene – ribički domovi /oznaka R7/, − brisanje točke postojeće sportsko-rekreacijske namjene – ribički dom „ŠRK“ Amur unutar ekslpoatacijskog polja mineralnih sirovina građevnog šljunka i pijeska „Keter“ /oznaka R7/, − ucrtavanje postojećeg izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportsko- rekreacijske namjene – ribički dom „Podravka“ /oznaka R7/, − korekcija položaja točaka kupališta /oznaka R3/, − korekcija položaja točaka pristaništa za čamce, − ucrtavanje otoka na jezeru Šoderica, − korekcija vodne površine jezera Šoderica, − usklađivanje javnih cesta s Odlukomo o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“ 66/15), − korekcija nerazvrstanih cesta, − ucrtavanje planiranih nerazvrstanih cesta, − ucrtavanje planiranih pješačko-biciklističkih staza, − korekcija naziva željezničke pruge za međunarodni promet M201,

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 32 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

− korekcija naziva graničnog cestovnog prijelaza, − korekcija naziva graničnog željezničkog prijelaza, − ucrtavanje samostojećeg antenskog stupa, − ucrtavanje elektroničkih komunikacijskih zona za smještaj zona za smještaj samostojećih antenskih stupova radijusa 1 000 i 1 500 metara, − točkasto označavanje planiranih lokacija za smještaj reciklažnog dvorišta /oznaka RD/, površine za prikupljanje viška iskopa /oznaka VI/, površine za prikupljanje, obradu i skladištenje građevinskog otpada /oznaka GO/ te kompostane /oznaka KO/ unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja gospodarske namjene - proizvodno-poslovne /oznake I, K/, − korekcija obuhvata urbanističkog plana uređenja (UPU) „Jezero Šoderica“ - turistička zona uz jezero Šoderica prema građevinskom području.

Kartografski prikaz 4.4.: Izdvojena područja – građevinska područja i eksploatacijska polja, mjerilo 1:5.000 − brisanje točke planirane sportsko-rekreacijske namjene nakon izvršene sanacije eksploatacijskog polja mineralnih sirovina građevnog šljunka i pijeska „Mlađ 1“ /oznaka R7/, − korekcija nerazvrstanih cesta, − ucrtavanje planiranog nasipa, na desnoj obali rijeke Drave, sjeveroistočno od naselja Botovo, − korekcija obuhvata urbanističkog plana uređenja (UPU) „Romsko naselje“ - izdvojeni dio građevinskog područja naselja Roma, istočno od Drnja.

Kartografski prikaz 4.5.: Izdvojeno građevinsko područje turističko – ugostiteljske namjene, mjerilo 1:5.000

− korekcija nerazvrstanih cesta, − ucrtavanje inundacijskog područja, − brisanje ostalih vodenih površina, − usklađivanje javnih cesta s Odlukomo o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“ 66/15).

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 33 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Grafički prilozi – kartogrami:

Kartogram 1.: Teritorijalno - politički ustroj − korekcija građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja

Kartogram 2.: Sustav središnjih naselja i razvojnih središta − korekcija građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja

Kartogram 3.: Ceste na području Općine Drnje − usklađivanje javnih cesta s Odlukomo o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“ 66/15), − korekcija nerazvrstanih cesta, − ucrtavanje planiranih nerazvrstanih cesta, − ucrtavanje planiranih pješačkih, pješačko-biciklističkih staza, − korekcija naziva željezničke pruge za međunarodni promet M201, − korekcija naziva graničnog cestovnog prijelaza, − korekcija naziva graničnog željezničkog prijelaza.

Kartogram 4.: Nerazvrstane ceste i poljoprivredna područja u Općini Drnje − korekcija nerazvrstanih cesta, − ucrtavanje planiranih nerazvrstanih cesta, − ucrtavanje planiranih pješačko-biciklističkih staza.

Kartogram 5. Infrastrukturni sustavi 5.1.: Pošta i elektroničke komunikacije − sukladno II. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Koprivničko-križevačke županije ucrtane su elektroničke komunikacijske zone radijusa 1000 i 1500 metara za smještaj planiranih samostojećih antenskih stupova.

Kartogram 5.2. Energetski sustav 5.2.1.: Plinoopskrba − korigirana je plinoopskrbna mreža sukladno dostavljenim podacima nadležnog tijela, − uz magistralni plinovod Legrad – Koprivnica DN 300/50, koji jednim svojim dijelom tangira zapadnu granicu Općine, iscrtan je zaštitni koridor plinovoda na udaljenosti 30 m lijevo i desno od osi plinovoda, − ucrtane su granice eksploatacijskih polja ugljikovodika EPU Kutnjak – Đelekovec i EPU Peteranec, sukladno dostavljenom zahtjevu nadležnog tijela, odnosno rješenjima o utvrđivanju eksploatacijskih polja ugljikovodika izdanim od Ministarstva gospodarstva, Uprave za energetiku i rudarstvo, Sektora za rudarstvo.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 34 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Kartogram 5.2. Energetski sustav 5.2.2.: Elektroenergetika − dionica 35 kV elektroenergetskog kabla u duljini 280 m, mjereno od 35 kV trafostanice Drnje korigiran je kao visokonaponska podzemna mreža (dalekovod 35 kV – podzemni), umjesto visokonaponske nadzemne mreže (dalekovod 35 kV) kako je bilo ucrtano do sada.

Kartogram 5.3. Vodnogospodarski sustav 5.3.1.: Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda − magistralni i lokalni vodoopskrbni cjevovodi korigirani su sukladno izgrađenosti na terenu i dostavljenim podacima nadležnog tijela.

Kartogram 5.3. Vodnogospodarski sustav 5.3.2.: Uređenje vodotoka i voda − nebranjenom obalom rijeke Drave ucrtan je planirani nasip, na desnoj obali rijeke Drave, sjeveroistočno od naselja Botovo, − izvršena je korekcija vodne površine koju zauzima jezero Šoderica, a dosadašnja površina „ribnjak“ u naselju Torčec korigirana je na način da je iscrtana kao „vodna površina“.

Kartogram 6.: Postupanje s otpadom − ucrtane su lokacije građevina za gospodarenje otpadom od lokalnog značaja (planirane građevine: reciklažno dvorište /oznaka RD/, reciklažno dvorište za građevni otpad /oznaka GO/, lokacija za odlaganje viška iskopa /oznaka VI/ te postojeća, zatvorena odlagališta komunalnog otpada koja su planirana za sanaciju /oznaka OK/).

NOVI KARTOGRAFSKI PRIKAZ U II. IZMJENAMA I DOPUNAMA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DRNJE

Kartografski prikaz 4.6.: Izdvojeno građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene, mjerilo 1:5.000

− ucrtavanje postojećeg izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportsko- rekreacijske namjene – ribički dom „Šaran“ Gotalovo /oznaka R7/, − ucrtavanje državne ceste, − ucrtavanje nerazvrstanih cesta, − ucrtavanje vodnih površina, − ucrtavanje inundacijskog područja, − ucrtavanje nasipa i voda I. reda.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 35 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

A) TEKSTUALNI DIO

I. OPĆE ODREDBE II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 36 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

B) GRAFIČKI DIO

KARTOGRAFSKI PRIKAZI

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA /mjerilo 1:25.000/ 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI /mjerilo 1:25.000/ 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA /mjerilo 1:25.000/ 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA /mjerilo 1: 5.000/ 4.1. Građevinsko područje naselja Drnje i Botovo i izdvojena građevinska područja u kontaktnom prostoru naselja 4.2. Građevinsko područje naselje Torčec i izdvojena građevinska područja u kontaktnom prostoru naselja 4.3. Izdvojena područja uz jezero Šoderica – građevinska područja i eksploatacijska polja 4.4. Izdvojena područja – građevinska područja i eksploatacijska polja 4.5. Izdvojeno građevinsko područje turističko − ugostiteljske namjene 4.6. Izdvojeno građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 37 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

GRAFIČKI PRILOZI - KARTOGRAMI /mjerilo 1: 40.000/ 1. Teritorijalno-politički ustroj 2. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 3. Prometnice 4. Nerazvrstane ceste i poljoprivredna područja 5. Infrastrukturni sustavi: 5.3. Pošta i telekomunikacije 5.4. Energetski sustav: 5.2.1. Plinoopskrba i EPU 5.2.2. Elektroenergetski sustavi 5.3. Vodnogospodarski sustav 5.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda 5.3.2. Uređenje vodotoka i voda 6. Postupanje s otpadom

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 38 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

C) OBVEZNI PRILOZI

I. OBRAZLOŽENJE: 1. POLAZIŠTA 2. CILJEVI PROSTORNOG PLANA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

II. ZAHTJEVI JAVNOPRAVNIH TIJELA PREMA ČLANKU 90. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

III. OSPUO PROCEDURA

IV. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

V. SAŽETAK ZA JAVNOST

VI. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA

VII. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 39 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

I. OBRAZLOŽENJE

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 40 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

SADRŽAJ

1. POLAZIŠTA ...... 42 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE ...... 43 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA ...... 76 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA ...... 77 2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE ...... 82 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ...... 84 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA ...... 85 3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ...... 97 3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA ...... 107 3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ...... 127 3.6. POSTUPANJE S OTPADOM ...... 131 3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ...... 133

3.8. ZAŠTITA I SPAŠAVANJE GRAĐANA, MATERIJALNIH I DRUGIH DOBARA ...... 134

PRILOZI...... 140

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 41 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

1. POLAZIŠTA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 42 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE

1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

1.1.1.1. Površina, stanovništvo i naseljenost

1.1.1.1.1. Površina

Općina Drnje smještena je u sjevernom dijelu Koprivničko-križevačke županije. Graniči s Republikom Mađarskom, te općinama: Đelekovec, Legrad, Peteranec i Gola. Zauzima površinu od 29,66 km2. Prostor Općine proteže su u smjeru istok-zapad 10,0 km, a u smjeru sjever – jug 7,0 km. Osnovna geografska karakteristika prostora Općine je naplavna nizina rijeke Drave. Na području Općine nalazi se veliki broj vodenih površina nastalih prije svega uslijed eksploatacije mineralnih sirovina šljunka i pijeska (što legalno, što nelegalno) u posljednjih nekoliko desetaka godina.

Slika 1: Naselja u Općini Drnje

1.1.1.1.2. Stanovništvo i naseljenost

Općina Drnje prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine ima 1863 stanovnika. U odnosu na 2001. Godinu broj stanovnika smanjio se za -293, što predstavlja smanjenje od -13,59%. U posljednjih pedesetak godina to je ujedno i najveći pad broja stanovnika. Demografski gledano prostor Općine Drnjenalazi se u stanju izrazite depopulacije. U naselju Drnje broj stanovnika kontinuirano opada od 1981. godine. U zadnjem međupopisnom razdoblju zabilježen je najveći apsolutni pad broja stanovnika (- 170) i najveći relativni pad broja stanovnika (-14,9%).

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 43 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Tablica 4: Kretanje broja stanovnika u Općini Drnje (1961-2011)

Prosječna Broj Lančani Razlika Popisi godišnja promjena stanovnika indeks apsolutna u % apsolutna u %

1961 2633 98,95 -28 -1,05 -3,50 -0,13 1971 2447 92,94 -186 -7,06 -18,60 -0,71 1981 2375 97,06 -72 -2,94 -7,20 -0,29 1991 2244 94,48 -131 -5,52 -13,10 -0,55 2001 2156 96,08 -88 -3,92 -8,80 -0,39 2011 1863 86,41 -293 -13,59 -29,30 -1,36 Izvor: DZS

Tablica 5: Kretanje broja stanovnika u naselju Drnje (1961-2011)

Prosječna Lančan Broj Razlika godišnja Popisi i stanovnika promjena indeks apsolutna u % apsolutna u %

1961 1250 100,00 0 0,00 0,00 0,00 - 1971 -70 -5,60 -7,00 1180 94,40 0,70 1981 1186 100,51 6 0,51 0,60 0,06 - 1991 -28 -2,36 -2,80 1158 97,64 0,28 - 2001 -18 -1,55 -1,80 1140 98,45 0,18 - 2011 -170 -14,91 -17,00 970 85,09 1,70 Izvor: DZS

Tablica 6: Kretanje broja stanovnika u naselju Botovo (1961-2011)

Prosječna Broj Lančani Razlika Popisi godišnja promjena stanovnika indeks apsolutna u % apsolutna u %

1961 392 95,15 -20 -4,85 -2,50 -0,31 1971 376 95,92 -16 -4,08 -1,60 -0,16 1981 322 85,64 -54 -14,36 -5,40 -0,54 1991 300 93,17 -22 -6,83 -2,20 -0,22 2001 319 106,33 19 6,33 1,90 0,19 2011 272 85,27 -47 -14,73 -4,70 -0,47 Izvor: DZS

Naselje Botovo u međupopisnom razdoblju od 2001. do 2011. godine smanjilo je broj stanovnika za 47 odnosno za 14,7%.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 44 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Tablica 7: Kretanje broja stanovnika u naselju Torčec (1961-2011)

Prosječna Broj Lančani Razlika Popisi godišnja promjena stanovnika indeks apsolutna u % apsolutna u %

1857 925 1868 915 98,92 -10 -1,08 -0,91 -0,08 1880 895 97,81 -20 -2,19 -1,67 -0,14 1890 1022 114,19 127 14,19 12,70 1,27 1900 993 97,16 -29 -2,84 -2,90 -0,29 1910 1048 105,54 55 5,54 5,50 0,55 1921 1020 97,33 -28 -2,67 -2,55 -0,23 1931 1027 100,69 7 0,69 0,70 0,07 1948 1009 98,25 -18 -1,75 -1,06 -0,06 1953 999 99,01 -10 -0,99 -2,00 -0,40 1961 969 97,00 -30 -3,00 -3,75 -0,47 1971 891 91,95 -78 -8,05 -7,80 -0,78 1981 867 97,31 -24 -2,69 -2,40 -0,24 1991 786 90,66 -81 -9,34 -8,10 -0,81 - 2001 -89 -8,90 -0,89 697 88,68 11,32 - 2011 -76 -7,60 -0,76 621 89,10 10,90 Izvor: DZS

U naselju Torčec u međupopisnom razdoblju broj stanovnika smanjio se za 10,9% odnosno - 76.

Tablica 8: Kretanje broja stanovnika - Općina Drnje

Kretanje broja stanovnika - Općina Drnje 3500

3000

2500

2000

1500

1000

500

1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 45 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Tablica 9: Kretanje broja stanovnika - naselje Drnje

Kretanje broja stanovnika - naselja Drnje

1600 1400 1200 1000 800 600 400 200 0 1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011

Tablica 10: Kretanje broja stanovnika - naselje Torčec

Kretanje broja stanovnika - naselje Torčec 1200

1000

800

600

400

200

1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 46 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Tablica 11: Kretanje broja stanovnika - naselje Botovo

500 450 Kretanje broja stanovnika - naselje 400 Botovo 350 300 250 200 150 100 50 0 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011

1.1.1.2. Naselja

1.1.1.2.1. Osnovni podaci, površina i tipovi naselja

Tablica 12: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina iz I. ID PPUO Drnje stan/ha % od R. ha/stano OPĆINA DRNJE Oznaka Ukupno ha površine br vi Općine

1.0 ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA Građevinska područja 239,33 8,1% 7,8 /ukupno/ 1.1 − izgrađeni dio GP/ukupno GP GP 239,33 6,6% 9,52 − izgrađeni, odnosno uređeni dio GP 478,66 6,6% 9,52 − neizgrađeni dio GP 34,64 1,16% 53,8 Izgrađene strukture van građ. područja 270,3318 9,11% 6,9 /ukupno/ − postojeća eksploatacija Keter IV E3 45,1802 1,51% (Nexe) − postojeća eksploatacija Keter na E3 33,4816 1,128% području Mladje (Nexe) − postojeća eksploatacija Mlađ E3 4,4081 0,149% (Lukačić) − postojeća ekploatacija Mlađ 1 E3 59,1208 1,99% (Lukačić) − planirana eksploatacija Mladje 1.2 E3 15,2121 0,512% (Nexe) − postojeća eksploatacija Autoput E3 6,1648 0,207% (Marin mont) − ugostiteljsko-turistička zona uz T2 27,7289 0,94% jezero Šoderica − postojeća proizvodna zona uz I1 9,6372 0,324% eksploataciju Keter − postojeća proizvodna zona uz Torčec (Bilokalnik - Betonska) s I1 9,9686 0,336% planiranim proširenjem − planirana proizvodna zona uz I1 5,8451 0,197%

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 47 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

eksploataciju Mlađ1 − planirana pretežito proizvodna zona I1, I2 14,8718 0,501% „Cegi“ u Drnju − postojeća poslovna zona uz K 2,1304 0,0718% željezničku postaju Botovo − rekreacijsko područje uz Šodericu R1 3,8629 0,13% − planirani ribički dom uz želj. stanicu R7 0,7246 0,0244% Botovo - groblje Drnje – dio izdvojenog G 0,9633 0,032% područja - postojeća trafostanica Drnje IS1 0,5329 0,01% - Korodor za planirani kolodvor Novo IS2 8,4828 0,2859% Drnje - Postojeći kolodvor IS2 2,8935 0,097% − planirana turistička zona u Torčecu T3 6,9223 0,233% − mješovita namjena povremeno M3 3,2159 0,108% stanovanje − planirani rasadnik u Torčecu I3 8,8639 0,298% − lovački dom R6 0,3104 0,01% Poljoprivredne površine P 1.876,1029 62,24% /ukupno/ − osobito vrijedno obradivo tlo P1 0,0000 1.3 − vrijedno obradivo tlo P2 215,8291 7,275% − ostalo obradivo tlo P3 1.660,3837 55,97%

Šumske površine Š 231,3169 7,8% /ukupno/ 1.4 − gospodarske šume Š1 170,2001 5,737% − zaštitne šume Š2 0,0 − šume posebne namjene Š3 61,1168 2,06 1.5 Ostale poljop. i šumske površine PŠ 140,5739 4,738 Vodene površine 1.6 V 209,0486 7,046% /ukupno/ Ostale površine 1.7 /ukupno/ Općina Drnje /ukupno/ 2.966,7041 100,00% 0,628

1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE

1.1.2.2. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne resurse

1.1.2.2.2. Šumarstvo

Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na načelu održivog gospodarenja. Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu. Šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari. Šumom se smatraju i: šumski rasadnici i sjemenske plantaže koje su sastavni dio šume, šumska infrastruktura, protupožarni prosjeci te ostala manja otvorena područja unutar šume, šume u zaštićenim područjima prema posebnom propisu, šume od posebnoga

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 48 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

ekološkoga, znanstvenoga, povijesnog ili duhovnog interesa, vjetrobrani i zaštitne zone – zaštitni pojasevi drveća površine veće od 10 ari i širine veće od 20 m. Ovim Prostornim planom revidirat će se površine zemljišta pod šumom na osnovu podataka dobivenih od Hrvatskih šuma.

1.1.2.2.4. Eksploatacija mineralnih sirovina

Eksploatacija mineralnih sirovina ugljikovodika nafte i plina Istraživanje mineralnih sirovina ugljikovodika dozvoljeno je na cijelom području Općine Drnje, odnosno u sklopu Hrvatskog dijela Panonskog bazena „DRAVA 02“ (DR-02).

Eksploatacija mineralnih sirovina vezana je za eksploataciju prirodnih resursa na području Općine Drnje, odnosno energetskih mineralnih sirovina ugljikovodika plina i nafte na eksploatacijskom polju mineralnih sirovina ugljikovodika EPU „Kutnjak-Đelekovec“ i EPU „Peteranec“.

EPU „Kutnjak – Đelekovec“

Rješenjem Ministarstva gospodarstva, Uprave za energetiku i rudarstvo, Sektora za rudarstvo, klasa: UP/I-310-01/15-03/73, URBROJ: 526-04-02/2-15-03 od 24. lipnja 2015. godine, utvrđene su nove granice eksploatacijskog polja ugljikovodika „Kutnjak - Đelekovec“, površine 41,53 km2, oblika mnogokuta omeđenog spojnicama vršnih točaka 1, 2, 3, 4, 5 i 6, koordinata kako slijedi:

Slika 2: Koordinate vršnih točaka eksploatacijskog polja ugljikovodika „Kutnjak – Đelekovec“

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 49 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Eksploatacijsko polje ugljikovodika „Kutnjak – Đelekovec“ utvrđuje se na području Općine Legrad, Općine Đelekovec, Općine Drnje, Općine Koprivnički Ivanec, i Općine Rasinja, sukladno obuhvatu rezervi mineralnih sirovina potvrđenih rješenjem Ministarstva gospodarstva, Povjerenstva za utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina, KLASA: UP/I-310-01/14-03/70; URBROJ: 526-04-02/2-14-04, od 26. svibnja 2014. godine i smještaju rudarskih objekata i postrojenja. Površina EPU „Kutnjak – Đelekovec“ na području Općine Drnje zauzima 0,617 km2. Utvrđeno eksploatacijsko polje ugljikovodika „Kutnjak - Đelekovec“ Slika 3: Nove granice eksploatacijskog polja vrijedi do 31. prosinca 2025. godine. ugljikovodika „Kutnjak - Đelekovec“

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 50 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

EPU „Peteranec“

Rješenjem Ministarstva gospodarstva, Uprave za energetiku i rudarstvo, Sektora za rudarstvo, klasa: UP/I-310-01/15-03/74, URBROJ: 526-04-02/2-15-03 od 23. lipnja 2015. godine, utvrđene su nove granice eksploatacijskog polja ugljikovodika „Peteranec“, površine 24,00 km2, oblika četverokuta omeđenog spojnicama vršnih točaka 1, 2, 3 i 4, koordinata kako slijedi:

Slika 4: Koordinate vršnih točaka eksploatacijskog polja ugljikovodika “Peteranec“.

Utvrđeno eksploatacijsko polje ugljikovodika EPU „Peteranec“ utvrđuje se na području Grada Koprivnice, Općine Koprivnički Ivanec, Općine Đelekovec, Općine Drnje i Općine Peteranec, sukladno obuhvatu rezervi mineralnih sirovina potvrđenih rješenjem Ministarstva gospodarstva, Povjerenstva za utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina, KLASA: UP/I-310- 01/13-03/80; URBROJ: 526-03-03-02/2-13-5, od 18. lipnja 2013. godine i smještaju rudarskih objekata i postrojenja. Površina EPU „Peteranec“ na području Općine Drnje zauzima 4,8 km2. Utvrđeno eksploatacijsko polje ugljikovodika EPU „Peteranec“ vrijedi do 31.prosinca 2029. godine.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 51 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Slika 5: Nove granice eksploatacijskog polja ugljikovodika „Peteranec“ na području Grada Koprivnice, Općine Koprivnički Ivanec, Općine Đelekovec, Općine Drnje i Općine Peteranec

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 52 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

1.1.2.2.5. Vodno gospodarstvo

Umjetno jezero Šoderica je smješteno u sjeverozapadnom dijelu Koprivničko-križevačke županije te se proteže kroz dvije općine, Drnje i Legrad. Udaljeno je oko pola kilometra od desne obale Drave nalazi se oko 2,5 km jugoistočno od Đelekovaca i 500-tinjak m sjeverno od naselja Botovo. Sa sjeverne i istočne strane neposredno uz jezero prolazi asfaltirana prometnica, a sa jugoistočne strane željeznička pruga Koprivnica-Budimpešta.

Slika 6: Jezero Šoderica sa eksploatacijskim poljem

Jezero Šoderica umjetno je nastalo eksploatacijom mineralnih sirovina (šljunka i pijeska). Vodostaj jezera Šoderice s određenim zakašnjenjem reagira na vodostaj Drave. Jedan dio jezera, na sjeveroistoku, za niskih vodostaja potpuno presušuje. Eksploatacija se najprije vršila na sjevernom dijelu jezera, koje je danas duboko oko 8 m. Najdublji je južni dio jezera čija je dubina i do 20 m. Danas se za eksploataciju koristi južni i središnji dio jezera koji je plići (do 2 m). Nalaze se odobrena eksploatacijska polja šljunka i pijeska: 1. E.P. KETER, površine 45,0 ha, tvrtke IGMA d.o.o.Koprivnica, 2. E.P. MLADJE, površine 33,53 ha, IGMA d.o.o.Koprivnica, te planirano eksploatacijsko polje mineralnih sirovina građevnog šljunka i pijeska: - EP MLADJE, u k.o. Botovo, površine 17,56 ha. Sukladno Zakonu o rudarstvu („Narodne novine“ broj 56/13. i 14/14) postojeća eksploatacijska polja mineralnih sirovina građevnog šljunka i pijeska potrebno je nakon

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 53 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

izvršene eksploatacije sanirati i prenamijeniti konačnu namjenu – npr. za turizam, sport i rekreaciju. Sjeverna obala Šoderice nasuta je šljunkom i uređena za kupače, te je uz nju izgrađeno vikend naselje i turistički kompleks s vikendicama, uređenim zelenim površinama, ugostiteljskim objektima, trgovinama i igralištima.

U središnjem dijelu Šoderice nalazi se nekoliko manjih otočića obraslih u prirodnu vegetaciju, a u sjeveroistočnom dijelu jedan je manji dio jezera u dužini od oko 300 m odvojen nasipom s istočne strane kojeg se nalazi vodena površina obrasla tršćakom i šumskom vegetacijom. Ovaj, površinom mali dio Šoderice sa stanovišta bioraznolikosti je najzanimljiviji, jer najveći dio ostatka jezera nije obrastao prirodnom vegetacijom, odnosno koristi se u gospodarske ili turističke svrhe. Na ovom se području u manjoj mjeri razvija i flotantna slatkovodna vegetacija (vrste rodova Nuphar, Potamogeton, Myriophyllum i dr.). Na preostalim dijelovima obale Šoderice, koji se ne koriste za eksploataciju šljunka niti kao kupališno područje, sporadično se pojavljuju amfibijske zajednice niskih, najčešće jednogodišnjih biljaka razreda Isoeto Nanojuncetea. Ove se zajednice pojavljuju na položenim dijelovima s većim kolebanjima razine vode, na pjeskovitoj, muljevitoj ili šljunčanoj podlozi, a ugrožene su regulacijom vodotoka i isušivanjem staništa i tla. Karakteristične vrste ovog razreda su Lindernia procumbens, Lindernia dubia, Eleocharis acicularis, Cyperus fuscus, Cyperus michelianus, Limosella aquatica, Eleocharis ovata i druge.

Lokalitet Šoderice, vjerojatno zbog svoje pristupačnosti, najbolje je pokriven dosadašnjim terenskim opažanjima. Prema arealima iz Crvenih knjiga, područje na kojem se nalazi Šoderica potencijalno je područje rasprostranjenosti 7 strogo zaštićenih i 4 zaštićene vrste sisavaca, od čega je jedna vrsta ugrožena (EN), jedna ranjiva (VU), šest ih je gotovo ugroženih (NT), te su dvije procijenjene kao vrste s nedovoljno podataka (DD). Nadalje, ovdje potencijalno ili stvarno obitava jedna kritično ugrožena (CR), četiri ugrožene (EN), preosjetljivih (VU), i četiri vrste pica s nedovoljno podataka (DD)Od zabilježenih vsa pica se nalazi na Dodatku I Direktive o pticama. Šoderica je potencijalno ili svano stanište i rogo zaštićene i gotovo ugrožene (NT) vrste vodozemaca i jednog strogo zaštićenog i gotovo ugroženog (NT) gmaza.

Unutar interesnog područja, ovaj se lokalitet nalazi pod najjačim antropogenim utjecajem. Uzevši u obzir intenzitet korištenja ovog prostora i degradiranost staništa, za pretpostaviti je da većina terenski još nepotvrđenih vrsta trenutno ne obitava na ovom području. Bez obzira na ovakvo stanje lokaliteta, on predstavlja hranilište brojnih ptica te zasigurno doprinosi očuvanju ukupne bioraznolikosti RP Mura-Drava i okolnog područja. Jezero je nastalo iskopavanjem mineralnih sirovina (šljunka) koje se odvija još od druge polovice 19. stoljeća, a predviđa se daljnja eksploatacija ovog 15 m debelog sloja šljunka i sljedećih 30 godina, što je omogućeno povoljnim položajem na prvoj dravskoj terasi gdje su se tijekom holocena fluvijalnom erozijom i taloženjem akumulirale velike količine sedimenata. Već danas se svojom površinom ubraja u najveće vodene površine nastale eksploatacijom sedimenata. Na dijelu jezera koje se više ne koristi za eksploataciju (sjeverni dio) obala je uređena za turističku namjenu, nasuta je šljunkom, izgrađene su vikendice i turistički objekti (trgovine, restorani, igrališta i sl.). Priključak na vodovod je omogućen, a kanalizacijski sustav ovog naselja nije riješen. Mnogi od ovih objekata u posljednje su vrijeme prepušteni propadanju. Ipak, Šoderica je u posljednje vrijeme ponovo zaživjela kao omiljeno izletište stanovnika ove regije i prostor na kojem se tijekom godine odvijaju mnoga kulturno umjetnička i sportska događanja, festivali na otvorenom, ribolovna i druga sportska natjecanja (primjerice jet-ski prvenstvo Hrvatske i prvenstvo u ronjenju perajama, sportski ribolov). Okolica Šoderice, izuzev turističkog naselja, okružena je intenzivno obrađivanim poljoprivrednim površinama.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 54 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Područje Šoderica dio je područja očuvanja značajnog za ptice (POP): „Gornji tok Drave“ (od Donje Dubrave do Terezinog polja) (HR1000014). Područje Šoderice neosporno je bitno za očuvanje ukupne bioraznolikosti šireg područja Županije obzirom da je predmetni lokalitet zakonski već zaštićen na dva različita načina (područje Ekološke mreže i regionalni park), smatra se da postojeći mehanizmi zaštite omogućavaju učinkovito upravljanje ovim područjem u cilju očuvanja bioraznolikosti staništa i svojti, te da nije potrebna dodatna zaštita ovog lokaliteta u smislu zaštićenog.

1.1.2.2.6. Turizam

Plan prostornog uređenja Turističko rekreacioni centar „Šoderica” – Koprivnica, Zagreb 1991.

Prostorni plan uređenja Turističko rekreacioni centar „Šoderica” Koprivnica, („Službeni glasnik općine Koprivnica” broj 5/92), izrađivač PLAN s.p.o. Zagreb. Ovaj prostorni plan nije na snazi, ima više značaj studije ovog prostora i prijedlog mogućeg načina korištenja prostora nakon završetka eksploatacije.

Slika 7: Plan prostornog uređenja "Turističko rekreacioni centar "Šoderica" - situacija

Obuhvat plana iznosi 460 ha, a definiran je tako da se obuhvati postojeća zona vikend izgradnje, buduće jezero definirano eksploatacijskim poljem iskopa šljunka, te rubne površine koje se uređuju u funkcionalne i zaštitne svrhe. Turistički kompleks sastoji se od tri cjeline: − Zona postojeće vikend izgradnje, − Zona nove turističko komercijalne izgradnje sjeverno,

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 55 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

− Zona prirodnog ambijenta – etapno daljnja eksploatacija južno. Sve tri cjeline čine jedinstven kompleks ali se promatraju i obrađuju kao tri specifična funkcionalna sklopa, tipičnih ambijentalnih kvaliteta.

Od planiranog realizirana je u najvećoj mjeri eksploatacija koja još u tijeku na južnoj strani Šoderice, dok su turistički sadržaji u manjoj mjeri realizirani u zoni postojećeg vikend naselja na sjevernoj strani jezera Šoderice. Područje turističkog kompleksa sa strane Općine Drnje nije realizirano. Dominantni korisnici prostora su ribiči. Cijelim prostorom dominiraju nelegalno izgrađene privatne kuće za povremeno stanovanje pretežito loše kvalitete izgradnje po principu zaposjedni prostor i sklepaj kućicu od onog materijala koji imaš. Većina tih kuća su izgrađene na zemljištu koje pripada Republici Hrvatskoj a manji dio je u privatnom vlasništvu. Još veći problem stvara podatak da su izgrađene u eksploatacijskom polju i to na samoj obali jezera Šoderica. Jedan dio kuća nalazi se u zaštitnom koridoru željezničke pruge. Na jezeru se nalaze otoci koji su ostavljeni za ptice ali i tu su nelegalno izgrađene kućice za ribiče. Na istočnom dijelu nalazi se ribička staza koja je uređena i na kojoj se odvijaju ribička takmičenja.

Slika 8: Primjer nelegalne gradnje uz obalu na južnoj strani obale jezera Šoderica

Slika 9: Primjer nelegalne gradnje na otoku jezera Šoderica

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 56 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

U prostoru postoji nered, nema nikakvog pozitivnog obrasca gradnje, sva gradnja je ekološki neprihvatljiva, nema septičkih jama, organiziranog odvoza otpada pa je jezero izloženo onečišćenju. Ovim II. Izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja Općine Drnje nastoji se prostor oko jezera Šoderica urediti kako urbanistički tako i vlasnički.

Provedbeni urbanistički plan dijela Turističko rekreacioni centar „Šoderica” – Koprivnica, Zagreb 1991.

Provedbeni urbanistički plan dijela Turističko rekreacioni centar „Šoderica” – Koprivnica, Zagreb („Službeni glasnik općine Koprivnica” broj 5/92), izrađivač PLAN s.p.o. Zagreb. Ovaj PUP TRC „Šoderica” izrađen je za sjevernu stranu jezera na području Općine Legrad. Prilikom organizacije istočne, južne i zapadne strane jezera Šoderica na području Općine Drnje treba voditi računa o koncepciji i postojećem stanju na južnoj strani jezera Šoderica da se sadržaji ne bi ponavljali i kontrirali sami sebi. Naravno treba imati u vidu ako je jedna strana jezera Šoderica uređena isto tako može biti uređena i strana na području Općine Drnje ako se zna što se želi i postoji dobra volja i promijenio se nivo razmišljanja o ovom prostoru.

Slika 10: Provedbeni urbanistički plan dijela Turističko rekreacioni centar "Šoderica" - situacija

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 57 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

1.1.2.4. Komunalna infrastruktura

1.1.2.4.4. Vodoopskrba

Rješenje vodoopskrbe na području Općine temelji se na dopremi vode iz vodoopskrbnog sustava Grada Koprivnice, uz priključenje na sustav „niske“ zone, odnosno izvedenu vodoopskrbnu mrežu sa pripadajućim objektima: 1. Vodocrpilišta Ivanščak, na kojem se voda crpi iz šest bunara ukupnog kapaciteta 390 l/s, iz otvorenog vodonosnika formiranog u kvartarnim nanosima šljunka i pijeska. 2. Vodospreme Močile, V=4000 m3, 195 m.n.m.. Izgradnjom magistralnog cjevovoda Koprivnica – Peteranec - Sigetec - Hlebine te nastavno prema Koprivničkim Bregima i Koprivnici zatvoren je vodoopskrbni prsten i stvoreni uvjeti za sigurnu i nesmetanu vodoopskrbu čitavog područja sjeveroistočno od Grada Koprivnice. Na predmetni cjevovod nastavno se dogradio prsten Petranec - Drnje – Sigetec, kojim se voda doprema do centralnog dijela naselja Drnje. Time je omogućena daljnja izgradnja vodoopskrbne mreže na čitavom području naselja Drnje i Botovo. Nadalje, uz cestu Drnje – Torčec izveden je drugi vodoopskrbni krak na zapad, prema naselju Torčec te nastavno prema općinama Đelekovec, Rasinja, Koprivnički Ivanec, Grad Koprivnica. Time je osigurana vodoopskrba naselja Torčec te zatvoren vodoopskrbni prsten sjeverozapadno od Grada Koprivnice. Na taj način ostvarena je sigurnost dopreme vode iz oba smjera u slučaju kvara na pojedinom dijelu vodovoda.

1.1.2.4.6. Zbrinjavanje otpada

Na području Općine postoje dva službena odlagališta komunalnog i proizvodnog otpada. Odlagalište Rudičevo nalazi se sjeverno do naselja Torčec, dok je odlagalište Teleš smješteno istočno od naselja Drnje. Oba odlagališta su zatvorena i predviđena za sanaciju. Osim navedenih odlagališta na području Općine postoji nekoliko lokacija onečišćenih otpadom. To su lokacije u Botovu pored željezničke pruge, u Drnju nedaleko odlagališta Teleš te u Torčecu na lokaciji Jasenovac, nedaleko groblja. Sastav otpada na svim lokacijama ne sličan – građevinski otpad, glomazni otpad te biorazgradivi otpad. Utvrđeno je da je zbog velike blizine jezera Šoderice, rijeke Drave, kanala Vratnec te neposredne blizine obradivih polja i naselja ugroženost okoliša velika te da je neophodna hitna sanacija prostora.

Tijekom 2010. godine izabran je koncesionar koji komunalni otpad sa područja Općine sakuplja i odvozi na odlagalište komunalnog otpada Piškornica na području Općine Koprivnički Ivanec. Koncesionar otpad sa područja Općine skuplja, odvozi i zbrinjava jednom tjedno. Glomazni otpad prikuplja se po pozivu mještana, a korisne sirovine (gume za vozila, staklena ambalaža, papir, karton, metali, akumulatori, električni i elektronički otpad) besplatno se preuzimaju u reciklažnom dvorištu u Koprivnici, gdje je moguće predati i problematični (opasni) otpad. Koncesionar na području općine također zbrinjava po jednu auto prikolicu građevinskog te dvije auto prikolice bio otpada po domaćinstvu mjesečno, bez naknade. U studenom 2014. godine započet je projekt odvojenog prikupljanja plastičnog ambalažnog otpada i otpadnog papira putem vreća. Odvoz otpadnog papira u plavim vrećama i plastične ambalaže u žutim vrećama vrši se jednom mjesečno.

Na tri lokacije u Općini, u naseljima Drnje, Torčec i Botovo postavljeni su zeleni otoci putem kojih se odvojeno prikupljaju staklo, papir, plastika i otpadni tekstil.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 58 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

1.1.2.6. Prirodna i kulturna baština

1.1.2.6.1. Prirodna baština

Ugrožene i strogo zaštićene vrste Iako ne postoji cjelovita inventarizacija ovog područja, prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga ugroženih vrsta Hrvatske te postojećih znanstvenih i stručnih studija, na ovom području stalno ili povremeno živi niz ugroženih i strogo zaštićenih vrsta. Osim ovdje navedenih, važne vrste ostale faune kao i flore iskazane su u smislu ciljnih vrsta područja ekološke mreže RH (ekološke mreže Europske unije Natura 2000).

Sisavci Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske, područje Općine Drnje je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili strogo zaštićenih vrsta sisavaca. Uz tablicu s popisom strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem – u kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci.

Tablica 13: Vrste sisavaca procijenjene ugroženosti na području Općine Drnje (EN – ugrožena, VU – rizična, NT – potencijalno ugrožena, LC – najmanje zabrinjavajuća, DD – vjerojatno ugrožena; SZ – strogo zaštićena vrsta; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama

Regionalna Dodatak II Hrvatsko ime Zaštita Znanstveno ime vrste kategorija Direktive o vrste po PSZV ugroženosti staništima širokouhi Barbastella barbastellus* DD SZ √ mračnjak Cricetus cricetus hrčak NT SZ Glis glis sivi puh LC Lepus europaeus europski zec NT Lutra lutra vidra DD SZ √ Micromys minutus patuljasti miš NT Muscardinus avellanarius puh orašar NT SZ Myotis bechsteinii* velikouhi šišmiš VU SZ √ Myotis myotis veliki šišmiš NT SZ √ Neomys anomalus močvarna rovka NT Neomys fodiens vodena rovka NT Plecotus austriacus sivi dugoušan EN SZ Rhinolophus veliki potkovnjak NT SZ √ ferrumequinum * potencijalno područje rasprostranjenosti

Od navedenih sisavaca, ističu se vrste navedene na Dodatku II Direktive o staništima odnosno vrste za koje je potrebno odrediti tzv. Posebna područja zaštite (SAC – Special Area of Conservation).

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 59 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Od ugroženih vrsta izdvajamo sljedeće najugroženije vrste: sivi dugoušan (Plecotus austriacus) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena vrsta Ekologija: Nizinska i podgorska područja, često uz naselja. Porodiljske kolonije u krovištima zgrada i crkvenim tornjevima. Nalažen je i u nizinskim poplavnim šumama (Spitzenberger, usmena informacija). Lovi na otvorenom. Na zimovanju je dosad nađen u špiljama, gdje se najčešće zavlači duboko u uske pukotine. Razlozi ugroženosti: Iako nemamo puno podataka iz prijašnjih razdoblja, očita je tendencija smanjenja populacije. Razlozi takvu stanju mogli bi biti povezani s primjenom pesticida, kao i sve češćeg premazivanja drvenih dijelova krovišta insekticidima velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii) Kategorija ugroženosti: VU - osjetljiva vrsta Ekologija: Šumska vrsta, dolazi samo u prirodnim većinom listopadnim šumama sa starijim stablima, te u starim voćnjacima i parkovima. Lovi na čistinama i rubovima šuma, često sakuplja plijen koji čine uglavnom noćni leptiri i dvokrilci te razni beskrilni člankonošci s grančica i listova, ali i na tlu. Ljeti se zadržava u dupljama drveća, a zimuje u različitim podzemnim prirodnim ili umjetnim staništima, vjerojatno najviše u pukotinama. Razlozi ugroženosti: Prekomjerna sječa starijih stabala s dupljama i prerana sječa starijih sastojina te upotreba pesticida u šumarstvu.

Ptice S obzirom na ovdje prisutna staništa te uzimajući u obzir podatke dostupnih znanstvenih i stručnih studija, područje Općine Drnje je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i strogo zaštićenih ptica navedenih u Crvenoj knjizi ptica Hrvatske, te na Dodatku I. EU Direktive o pticama (vrste za koje je potrebno osigurati mjere zaštite staništa).

Na sve ptice iz prirode koje se prirodno pojavljuju u Republici Hrvatskoj, temeljem članka 153. stavaka 2. i 5. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) primjenjuju se mjere zaštite (zabranjene radnje) strogo zaštićenih vrsta, no odredbama članka 155. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) mjere zaštite (zabranjenih radnje) strogo zaštićenih vrsta ne primjenjuju se za ptice koje se nalaze na popisu divljači sukladno posebnom propisu iz područja lovstva, te u slučajevima odstupanja koja neće štetiti održavanju populacija strogo zaštićenih vrsta a nužna su radi sprječavanja ozbiljnih šteta, očuvanja javnog zdravlja, sigurnosti, istraživanja i ostalih propisanih opravdanih razloga.

Tablica 14: Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste ptica na području Općine Drnje (RE – regionalno izumrle, CR – kritično ugrožene, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične, LC – najmanje zabrinjavajuće, DD – nedovoljno poznate; gp – gnije

Kategorija Dodatak I Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste ugroženosti Direktive o pticama Actitis hypoleucos mala prutka VU gp Alcedo atthis vodomar NT gp √ Anas acuta patka lastarka RE gp, LC pp Anas crecca NSZ kržulja LC pp, LC zp Anas strepera patka kreketaljka EN gp Ardea purpurea čaplja danguba EN gp √ Aythya ferina NSZ glavata patka LC gp

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 60 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Aythya fuligula NSZ krunata patka NT gp Buchephala clangula patka batoglavica LC zp NSZ Casmerodius albus * velika bijela čaplja EN gp √ (Egretta albus) Ciconia ciconia bijela roda LC gp √ Ciconia nigra crna roda VU gp √ Circus cyaneus* eja strnjarica LC pp, LC zp √ Columba oenas golub dupljaš VU gp Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić LC gp √ Dendrocopos syriacus sirijski djetlić LC gp √ Dryocopus martius crna žuna LC gp √ Erithacus svecicus modrovoljka EN gp (Luscinia svecicus) Fulica atra NSZ liska LC zp Gavia arctica*** crnogrli plijenor LC zp √ Gavia stellata*** crvenogrli plijenor √ Haliaeetus albicilla štekavac VU gp √ Hippolais icterina žuti voljić NT gp Ixobrychus minutus čapljica voljak LC gp √ Lanius minor NSZ sivi svračak LC gp √ Lymnocryptes minimus** mala šljuka VU zp, DD pp Netta rufina patka gogoljica VU gp Nycticorax nycticorax gak NT gp √ Pernis apivorus škanjac osaš NT gp √ Phalacrocorax mali vranac CR gp √ pygmaeus* Picus canus siva žuna LC gp √ Rallus aquaticus NSZ kokošica LC gp Riparia riparia bregunica VU gp Sterna albifrons mala čigra EN gp Sterna hirundo crvenokljuna čigra NT gp Sylvia nisoria pjegava grmuša LC gp √ Vanellus vanellus NSZ vivak LC gp

*zimovalica, **vjerojatno područje rasprostranjenja za vrijeme selidbe, ***preletnica/zimovalica

Od ugrožene i strogo zaštićene ornitofaune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom području valja istaknuti sljedeće vrste: patka lastarka (Anas acuta) Kategorija ugroženosti: RE – regionalno izumrla gnijezdeća populacija; LC – najmanje zabrinjavajuća preletinička populacija Ekologija: Gnijezdi se na raznim tipovima plitkih vodenih staništa u prostranim otvorenim područjima. Najdraža gnjezdilišta su joj poplavljeni travnjaci oko većih voda. Nakon gniježđenja se zadržavaju na mirnim jezerima, ribnjacima, ušćima, slanim močvarama i akumulacijama dobro obrraslim vegetacijom.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 61 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Razlozi ugroženosti: Razlozi izumiranja gnijezdeće populacije i ugroženosti zimujuće populacije su melioriranje poplavljenih površina uz močvarna područja, lov i krivolov. mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Obitavaju uz slatke i bočate vode (jezera, ribnjake, riječne rukavce, riječna ušća) obrasle prostranim tršćacima. Izvan sezone gniježđenja često se zadržavaju u priobalju. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, lov i krivolov. patka kreketaljka (Anas strepera) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija; EN – ugrožena zimujuća populacija Ekologija: Gnijezdi se na prostranim, plitkim, otvorenim slatkim ili bočatim vodama s bujnim obalnim i podvodnim raslinjem: visoko produktivnim jezerima, šaranskim ribnjacima, zaraslim šljunčarama. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov.

čaplja danguba (Ardea purpurea) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezdi se na plitkim slatkovodnim močvarama s prostranim tršćacima, na jezerima, ribnjacima i sporotekućim rijekama obala obraslih gustom trskom ili rogozom. Pojedinačni parovi i male kolonije gnijezde se i na malim močvarama uz rijeke i riječne rukavce Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. velika bijela čaplja (Casmerodius albus) (Egretta albus) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se na većim kopnenim ili priobalnim močvarama, ušćima rijeka i jezerima obala obraslih bujnim raslinjem. Za gniježđenje trebaju prostrane tršćake ili rogozike, rjeđe se gnijezde i na grmlju ili niskom drveću. Druževne su tijekom cijele godine. Gnijezde se u kolonijama, često mješovitim, sa žličarkama, ibisima i drugim čapljama. Gnijezda su ili raspršena ili u malim skupinama. Razlozi ugroženosti: Nestajanjem močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa zbog regulacija rijeka i melioracija te propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom velike bijele čaplje gube svoja staništa. Paljenjem tršćaka smanjuje se kvaliteta preostalih staništa i onemogućuje gniježđenje. Onečišćenjem voda također se smanjuje kvaliteta staništa, ali i povećava opasnost od trovanja ptica zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Krivolovom se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. modrovoljka (Erithacus svecicus) (Luscinia svecicus) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Obitavaju na mješovitim, prijelaznim staništima između šuma i otvorenih područja, uglavnom po vlažnim staništima s bujnim raslinjem poput šumovite tundre ispresijecane manjim močvarama, po poplavnim ravnicama i obalama rijeka i jezera obraslim niskim gustim drvenastim raslinjem, čak i po vlažnim planinskim livadama s grmljem. Naša podvrsta preferira šikare uz vodu, pogotovo one s tršćacima. Gnijezdo grade na tlu u gustom raslinju, u busenju, ispod grmlja ili u rupama u odronima. Gnijezdo gradi ženka, mužjak joj ponekad pomaže. Pretežito se hrane beskralježnjacima, najviše kukcima. U jesen uzimaju i nešto sjemenki i plodova. Hranu skupljaju po tlu i niskom raslinju, ponekad kukce love i u letu.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 62 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Razlozi ugroženosti. Nestajanje močvarnih područja, uređivanje rijeka, intenziviranje poljodjelstva. mala čigra (Sterna albifrons) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Obitava uz morske obale i po većim rijekama, jezerima, šljunčarama i akumulacijama s pješčanim i šljunkovitim otocima i sprudovima. Gnijezdo grade na golom tlu, ponekad i u niskom, rijetkom raslinju. Hrane se pretežito sitnom ribom i rakovima, kukcima, kolutićavcima i mekušcima. Razlozi ugroženosti: Uređivanje rijeka, turizam i rekreativne aktivnosti, zagađenje voda. mala prutka (Actitis hypoleucos) Kategorija ugroženosti: VU – rizična gnijezdeća populacija Ekologija: Obitavaju uz rijeke, jezera i potoke, također i uz morske obale. Najdraže su im šljunkovite i kamenite obale, osobito uz gornje tokove rijeka. Razlozi ugroženosti: Uređivanje rijeka, turizam i rekreativne aktivnosti, zagađenje voda, lov i krivolov. crna roda (Ciconia nigra) Kategorija ugroženosti: VU – rizična gnijezdeća populacija Ekologija: Obitava u starim, mirnim šumama s potocima, lokvama, barama, kanalima, vlažnim livadama i sl. Rado se hrane i po obalama rijeka i većim močvarnim površinama ukoliko ih ima u blizini gnjezdilišta. Za selidbe se zadržavaju i po otvorenim vlažnim područjima. Za selidbe su samotne ili u malim jatima, na zimovalištima samotne ili u parovima. Za hranjenja su obično samotne, ali se na bogatim hranilištima okupljaju u rahle skupine. Monogamne su, parovi su najvjerojatnije dugotrajni, ali veza traje najčešće samo za gnijezdeće sezone i obnavlja se svakog proljeća. Pretežito se hrane ribama, vodozemcima, kukcima i njihovim ličinkama, a u manjoj mjeri i sitnim sisavcima, zmijama, gušterima, račićima i ptićima ptica pjevica. Razlozi ugroženosti: Uređivanje šuma, mijenjanje vodnog režima šuma, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka. golub dupljaš (Columba oenas) Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva gnijezdeća populacija Ekologija: Nastanjuju otvorene šume s mnogo proplanaka i prosjeka, rubove šuma uz poljoprivredne površine i stare prostrane parkove s listopadnim drvećem bogatim dupljama. Izvan gnijezdeće sezone obično su druževni. Gnijezdo grade u dupljama (osobito u starim dupljama crnih žuna), u pukotinama stijena, a povremeno i u rupama u tlu ili u napuštenim gnijezdima drugih ptica. Gnijezdo grade, na jajima leže i o ptićima se brinu oba partnera. Pretežito se hrane biljnom hranom (sjemenkama, lišćem, pupovima, cvjetovima i sl.), a povremeno i beskralješnjacima. Hranu pretežito sakupljaju na tlu, rjeđe na drveću ili grmlju. Na tlu se često hrane u jatima, a na drveću obično samotno. Razlozi ugroženosti: Razlozi za tako drastičan pad populacije nisu sasvim jasni, pogotovo jer u najvećem dijelu europskog areala ove vrste uopće nema pada populacije. Najvjerojatnije su glavni razlozi uređivanje šuma, lov i krivolov te intenziviranje poljodjelstva, možda i stalni porast brojnosti goluba grivnjaša.

štekavac (Haliaeetus albicilla) Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se uz slatke i slane vode: u velikim močvarnim područjima, uz velike rijeke, jezera i šaranske ribnjake. Izbjegavaju područja siromašna vodom, otvorene predjele bez drveća i velike guste šume.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 63 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Razlozi ugroženosti: Ugrožen je lovom i krivolovom, nestankom močvarnih staništa i propadanjem šaranskih ribnjaka, onečišćenjem voda. mala šljuka (Lymnocryptes minimus) Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva zimujuća populacija, DD – nedovoljno poznata preletnička populacija Ekologija: Gnijezde se po vodom natopljenim cretovima, vlažnim livadama te močvarama u tundri i tajgi. Za selidbe i zimovanja borave po muljevitim rubovima lokvi, obalama potoka, rijeka i jezera, močvarama, cretovima, poplavnim površinama, taložnicama, vlažnim livadama, močvarnim slanušama i sl. Gnijezdo grade na tlu, u niskom raslinju, u niskom grmlju, često na malo izdignutim grebenima (brazdama) ili humcima okruženim vodom. Gnijezdo vjerojatno grade oba partnera. Pretežito se hrane kukcima i njihovim ličinkama, mekušcima, kolutićavcima i biljkama (uglavnom sjemenkama). Hranu skupljaju kljunom s površine tla ili ga zabadaju u meko tlo. Aktivne su najviše noću i u sumrak. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, nestajanje močvarnih područja, uništavanje nuskih muljevitih i pjeskovitih morskih obala i pripadajućih im slanuša. patka gogoljica (Netta rufina) Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se na plitkim ili srednje dubokim vodama s bujnim obalnim i podvodnim raslinjem: u prostranim močvarama, na sporo tekućim rijekama, jezerima, šaranskim ribnjacima, a ponekad i na malim lokvama. U zapadnom Baltiku gnijezde se i na bočatim priobalnim vodama. Razlozi ugroženosti: Patka gogoljica u ovom stoljeću širi areal prema jugozapadu. U Hrvatskoj je još uvijek malobrojna i rijetka. Razlozi ugroženosti su nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. bregunica (Riparia riparia) Kategorija ugroženosti: VU –osjetljiva gnijezdeća populacija Ekologija: Uglavnom obitavaju u nizinskim područjima uz veće rijeke. Gnijezde se u strmim odronjenim obalama rijeka i jezera, ali i u neobraslim zemljanim odronima ili svježim iskopima podalje od vode. Prikladnost mjesta za gniježđenje ovisi o njegovoj sklonosti eroziji – za gniježđenje preferiraju svježe odrone u kojima mogu iskopati svježe rupe za gniježđenje. Razlozi ugroženosti: Uređivanjem prirodnih tokova rijeka, kanaliziranjem njihovih tokova, izgradnjom obaloutvrda te potapanjem dijelova rijeka radi izgradnje brana uništavaju se gnjezdilišta bregunice. Onečišćenjem voda i intenziviranjem poljodjelstva smanjuje se kvaliteta staništa te povećava opasnost od trovanja zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu.

Vodozemci Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Općine Drnje je stanište sljedećih ugroženih vrsta vodozemaca:

Tablica 15: Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste vodozemaca na području Općine Drnje (NT – niskorizične, LC – najmanje zabrinjavajuće, DD – nedovoljno poznate; SZ – strogo zaštićene vrste; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13)

Dodatak II Kategorija Zaštita Direktive Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste ugroženosti po PSZV o staništima Bombina bombina crveni mukač NT SZ √

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 64 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Bombina variegata žuti mukač LC SZ √ Pelobates fuscus češnjača DD SZ Triturus dobrogicus veliki dunavski vodenjak NT SZ √

Gmazovi Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Općine Drnje je stanište sljedećih ugroženih vrsta gmazova:

Tablica 16: Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste gmazova na području Općine Drnje (NT – niskorizične, SZ – strogo zaštićene vrste; PPDSZSZ - Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/09))

Dodatak Kategorija Zaštita II Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste ugroženosti po Direktive PSZV o staništima Emys orbicularis barska kornjača NT SZ √ Vipera berus riđovka NT

Ribe Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske područje Općine Drnje je područje rasprostranjenja većeg broja ugroženih vrsta riba.

Tablica 17: Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste riba na području Općine Drnje (CR – kritično ugrožena vrsta, VU - rizična, NT – potencijalno ugrožena, DD - vjerojatno ugrožena; SZ - strogo zaštićena vrsta; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13)); ED – endem dunavskog slijeva

Zaštita Dodaci Hrvatsko ime Kategorija Znanstveno ime vrste po Endem Direktive o vrste ugroženosti PSZV staništima Abramis sapa crnooka NT (Ballerus sapa) deverika Acipenser ruthenus* kečiga VU V Alosa pontica crnomorska DD SZ II, V (Alosa immaculata) haringa Aspius aspius* bolen VU II, V ukrajinska Eudontomyzon mariae NT SZ II paklara Gobio albipinnatus bjeloperajna (Romanogobio DD SZ II krkuša vladykovi) Balonijev Gymnocephalus baloni VU SZ ED II, IV balavac Gymnocephalus prugasti balavac CR SZ ED II, V schraetser Leuciscus idus* jez VU Lota lota manjić VU Misgurnus fossilis piškur VU SZ II Pelecus cultratus sabljarka DD II, V Proterorhinus mramorski NT

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 65 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

marmoratus glavoč (Proterorhinus semilunaris) Rutilus pigus plotica NT ED II, V (Rutilus virgo) Vimba vimba nosara VU Zingel streber mali vretenac VU SZ ED II Zingel zingel veliki vretenac VU SZ V * vrsta zaštićena lovostajem i određivanjem najmanje veličine sukladno Naredbi o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (Narodne novine br. 82/05, 139/06)

Od ugrožene i strogo zaštićene riblje faune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom području valja istaknuti sljedeće vrste: prugasti balavac (Gymnocephalus schraetser) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena populacija. Ekologija: Prugasti balavac je potamodromna, reofilna vrsta. Živi u manjim jatima u zoni mrene, deverike, ali i u riječnim ušćima Uzroci ugroženosti: onečišćenje i regulacije vodotoka te bilo kakvo smanjenje kakvoće staništa. Dodatno ga ugrožava unos alohtonih i širenje agresivnijih vrsta u vodotocima. kečiga (Acipenser ruthenus) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Kečiga je pridnena vrsta koja boravi u slatkim i bočatim vodama umjerenoga područja. Naseljava pridnene dijelove rijeka i jezera, a u mora rijetko zalazi Uzroci ugroženosti: Nerazuman ribolov u Dunavu, zasnovan na ulovu mlađih dobnih kategorija koje nisu spolno zrele ili su takvima tek postale. Promjene u prirodnim staništima izazvane čovjekovim djelovanjem, poput onečišćenja, vađenja pijeska i regulacije vodotoka. bolen (Aspius aspius) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Bentopelagička vrsta koja nastanjuje tekuće vode, akumulacije i rukavce rijeka. Uglavnom živi solitarno (pojedinačno) i obično u čišćim, tekućim dijelovima vodotoka. Jedan je od najvećih dnevnih predatora u našim vodama, a na glasu po proždrljivosti Uzroci ugroženosti: smanjenje populacija vrsta kojima se hrani, mehaničko onečišćenje rijeka, regulacije vodotoka i unos alohtonih vrsta, nekontrolirani ribolov balonijev balavac (Gymnocephalus baloni) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Živi u srednjem i donjem toku većih rijeka, u zoni deverike i blizu ušća. Jedinke se najčešće zadržavaju samostalno i skrivaju tijekom dana, a aktivnost počinju u sumrak. Uzroci ugroženosti: regulacije vodotoka, izgradnja brana i usporavanje brzine rijeka, kao i bilo koji oblik onečišćenja. jez (Leuciscus idus) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Jez je bentopelagička vrsta koja naseljava nizinske rijeke i jezera te je jedna od karakterističnih i čestih vrsta u zoni deverike. Rado zalazi u poplavnu zonu radi prehrane i razmnožavanja. Uzroci ugroženosti: regulacije i onečišćenje vodotoka te nestanak prikladnih, prirodnih mrijesnih područja, smanjenje i nestajanje poplavnih i močvarnih područja

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 66 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

manjić (Lota lota) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: To je pridnena vrsta kojoj odgovara hladnija (4 – 18ºC) i čišća tekuća voda. Nastanjuje velike rijeke i duboka jezera, gdje bira kamenita i pjeskovita dna Uzroci ugroženosti: Regulacija vodotoka, onečišćenje, prekomjeran izlov i unos alohtonih vrsta. piškur (Misgurnus fossilis) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Čikov živi u stajaćim ili sporotekućim vodama u donjim dijelovima rijeka. Obično naseljava staništa prekrivena muljevitim dnom. Najčešći životni prostor su mu mrtvaje, ribnjaci, kanali za natapanje i preplavljeni močvarni tereni većih rijeka i njihovih pritoka. Uzroci ugroženosti: nestanak sporotekućih i stajaćih voda i prikladnih staništa, organsko i anorgansko onečišćenje preostalih staništa tog tipa, regulacija i pregradnja vodotoka. nosara (Vimba vimba) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Nosara obično naseljava srednje i donje tokove rijeka te jezera. Voli sporija tekuća i stajaća vodena staništa, a veoma često zalazi i u poplavnu zonu. Uzroci ugroženosti: regulacije i pregradnje vodotoka koje sprječavaju uzvodne reproduktivne migracije, svako smanjenje poplavnih područja. Mjestimično je ugrožava i pretjerani izlov. mali vretenac (Zingel streber) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Živi u zoni mrene, deverike i balavca. Pridnena je riba i zadržava se u srednje dubokim, čistim, brzim vodama gdje ima puno kisika, a dno je pješčano ili šljunkovito. Uzroci ugroženosti: onečišćenje i regulacije vodotoka , dominantne šaranske vrste s kojima je u izravnoj kompeticiji za stanište i prehrambene resurse. veliki vretenac (Zingel zingel) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Veliki vretenac zadržava se u srednje dubokim do plitkim vodotocima, s pješčanim i šljunkovitim dnom. Živi u zoni mrene, deverike i balavca Uzroci ugroženosti: onečišćenje vode, regulacija i pregrađivanje vodotoka

Leptiri Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), područje Općine Drnje je stanište više ugroženih vrsta leptira.

Tablica 18: Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste danjih leptira na području Općine Drnje (CR – kritično ugrožene vrste, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate; SZ – strogo zaštićene vrste; PSZV - Pravilnik o s strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13); E - endemična vrsta za Republiku Hrvatsku)

Zaštita Dodatak II Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Kategorija po Direktive o ugroženosti PSZV staništima Apatura ilia mala preljevalica NT Apatura iris velika preljevalica NT Apatura metis Frejerova preljevnica VU SZ Colias myrmidone narančasti poštar CR SZ √ Euphrydryas aurinia močvarna riđa DD SZ √ Euphrydryas maturna mala svibanjska riđa DD SZ

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 67 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Heteropterus morpheus sedefast debeloglavac NT Leptidea morsei maior Grundov šumski bijelac DD SZ √ Limenitis populi topolnjak NT Lopinga achine šumski okaš DD SZ Lycaena dispar kiseličin vatreni plavac NT SZ √ ljubičastorubi vatreni Lycaena hippothoe NT plavac mali kiseličin vatreni Lycaena thersamon DD plavac Mellicta aurelia Niklerova riđa DD Nymphalis vaualbum bijela riđa VU SZ √ Phengaris teleius veliki livadni plavac CR SZ √ (Maculinea telejus) Zerynthia polyxena uskršnji leptir NT SZ

Narančasti poštar (Colias myrmidone) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena populacija. Ekologija: Javlja se na termofilnim mozaičnim otvorenim staništima s travnatim predjelima uz voćnjake, šumarke i rubove šuma. Ženke za polaganje jaja traže tople i osunčane predjele, a jaja polažu dvadesetak centimetara iznad tla na vršnim djelovima mladih necvjetajućih izbojaka. Mlade gusjenice hrane se vršnim listovima biljke hraniteljice koja je uvijek jedna od vrsta iz roda Chamaecytisus. Prezimljuje u stadiju mlade gusjenice, nakon čega se kukulji i to obično na biljci hraniteljici. Gusjenica je zelena s bijelim lateralnim linijama. Imago se javlja u dvije ili tri generacije godišnje, u prvoj od kraja svibnja do kraja lipnja, u drugoj od početka srpnja do kolovoza i trećoj od kraja kolovoza do rujna. Razlozi ugroženosti: Glavni razlog je neprimjereno gospodarenje staništem i to prije svega travnjacima što uzrokuje opadanje kvalitete staništa, nestajanje i zarastanje osunčanih, kserotermnih livada. Neprimjereno gospodarenje livadama s uobičajena dva otkosa u sezoni leta interferira s pojavljivanjem gusjenica leptira te se time smrtnost izuzetno povećava.

Veliki livadni plavac (Phengaris teleius) (Maculinea telejus) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena populacija. Ekologija: Stanište vrste su livade s biljkom krvarom Sanguisorba officinalis (por. Rosaceae). Mravi domaćini su Myrmica rubra, M. scabrinodis, M. sabuleti, M. vandeli. Leptire nalazimo od lipnja do kolovoza na vlažnim livadama s obilnim populacijama krvare, često zajedno s M. nausithous. Razlozi ugroženosti: Zbog promjena u gospodarenju staništem, prestankom tradicionalne košnje dolazi do zarašćivanja staništa, a druge djelatnosti kao npr. drenaža dovode do nepovratnog uništavanja/isušivanja staništa.

Frejerova preljevnica (Apatura metis) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Tipična staništa su vlažni biotopi uz riječne tokove s biljkom hraniteljicom bijelom vrbom Salix alba s čije gornje strane listova polaže jajašca. Prezimljuje kao mlada gusjenica. Vrsta se javlja u dvije generacije, prva od svibnja do lipnja, a druga od srpnja do kolovoza. Razlozi ugroženosti: Ugrožena građevinskim zahvatima prilikom regulacije riječnih tokova, kao i melioracijama koji uzrokuju nestanak prirodnih staništa na vlažnim tipovima biotopa.

Bijela riđa (Nymphalis vaualbum) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Tipična staništa su čistine unutar nizinskih, često poplavnih šuma, s biljkama hraniteljicama iz rodova vrba Salix ssp., topola Populus ssp. i brijesta Ulmus ssp.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 68 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Razlozi ugroženosti: Ugrožena vrsta zbog devastacije šuma, nepravilnog gospodarenja šumom, djelatnostima koje utječu na razinu podzemnih voda, kao drenaža, povećane izgradnje.

Strane (alohtone) vrste Strane (alohtone) vrste predstavljaju velik problem i drugi su razlog smanjenja biološke raznolikosti na globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Prema članku 68. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) zabranjeno je uvođenje stranih vrsta u prirodu, osim u slučajevima kad ne predstavljaju opasnost za bioraznolikost, zdravlje ljudi i ako ne ugrožavaju obavljanje gospodarske djelatnosti.

EKOLOŠKI ZNAČAJNA PODRUČJA Prema članku 53. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) ekološki značajna područja obuhvaćaju: područja koja su biološki iznimno raznovrsna ili dobro očuvana, a koja su međunarodno značajna po mjerilima međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka; područja koja bitno pridonose očuvanju bioraznolikosti; područja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, uključujući i prioritetne stanišne tipove od interesa za Europsku uniju, te područja izvanrednih primjera karakteristika ugroženih i rijetkih staništa; staništa ugroženih vrsta; staništa endemičnih vrsta za Republiku Hrvatsku; područja koja bitno pridonose genskoj povezanosti populacija vrsta (ekološki koridori); selidbeni putovi životinja.

Ugrožena i rijetka staništa Prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (Narodne novine br. 88/14) i EU Direktivi o staništima na području Općine Drnje prisutna su ugrožena i rijetka staništa koja su u narednom tabličnom prikazu istaknuta debljim otiskom (Napomena: oznaka * znači da su ugroženi pojedini pojedini tipovi staništa, a ne cijela skupina određenog NKS koda).

Tablica 19: Zastupljenost stanišnih tipova na području Općine Drnje

Tip staništa - NKS NKS kod (%) Aktivna seoska područja J.1.1. 3,92 Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područja J.1.1./J.1.3. 3,41 Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama I.3.1. 3,36 Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume E.3.1. 5,92 Mozaici kultiviranih površina I.2.1. 68,72 Mozaici kultiviranih površina / Aktivna seoska područja / Javne I.2.1./J.1.1./I.8.1. 1,22 neproizvodne kultivirane zelene površine Nasadi širokolisnog drveća E.9.3. 0,14 Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica A.2.7. 0,19 Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica / Povremeni vodotoci / A.2.7./A.2.2./A.1.1. 0,43 Stalne stajaćice Poplavne šume vrba / Poplavne šume topola E.1.1./E.1.2. 1,80 Stalne stajaćice A.1.1. 6,18 Stalni vodotoci A.2.3. 4,16 Urbanizirana seoska područja J.1.3. 0,20 Vlažne livade Srednje Europe C.2.2. 0,12 Vrbici na sprudovima / Poplavne šume vrba D.1.1./E.1.1. 0,23

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 69 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Ukupno: 100.00

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (Anonymus, www.dzzp.hr, Državni zavod za zaštitu prirode, 2009.) ugrožena i rijetka staništa prisutna na ovom području opisana su na sljedeći način:

A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica – Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica suhe uslijed umjetnog ili prirodnog kolebanja vodnog lica. Uključuje obale s mekim i mobilnim sedimentima (sprudovi) te kamenite i stjenovite obale. Često važna staništa za ishranu nekih migratornih vrsta ptica.

C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) – Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa.

D.1.1. Vrbici na sprudovima (Razred SALICETEA PURPUREAE M. Moor 1958, red SALICETALIA PURPUREAE M. Moor 1958) – Skup staništa i na njih vezanih biljnih zajednica listopadnih šikara koji se formira u gornjim i srednjim tokovima rijeka koje u Srednjoj Europi teku iz alpskog prostora.

E.1.1. Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó 1930)

E.1.2. Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931)

E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma.

Staništa ugroženih i endemičnih vrsta Ugrožene vrste (regionalno izumrle, kritično ugrožene, ugrožene i rizične vrste) na području Općine Drnje obitavaju na staništima istaknutim u opisima ugroženih vrsta navedenim u poglavlju 2.1. STROGO ZAŠTIĆENE I UGROŽENE VRSTE, podpoglavlju Ugrožene i strogo zaštićene vrste na području Općine Drnje.

Na području Općine Drnje nema hrvatskih endemičnih vrsta odnosno endemičnih vrsta za Republiku Hrvatsku.

Ekološki koridori i selidbeni putovi životinja

Na području Općine Drnje nisu definirani ekološki koridori i selidbeni putovi životinja.

ZAŠTIĆENA PODRUČJA Na području Općine Drnje nalazi se sljedeće područje zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 70 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

∑ Regionalni park Mura – Drava (2011.g.)

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (EU EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000)

Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (Narodne novine br. 124/2013 i 105/15) čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju).

Tablica 20: Područja ekološke mreže RH na području Općine Drnje

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (NATURA 2000 PODRUČJA) R.br. Naziv područja Oznaka Područje očuvanja značajno za Gornji tok Drave (od Donje 1. HR1000014 ptice (POP) Dubrave do Terezinog polja) Područje očuvanja značajno za Gornji tok Drave (od Donje 2. HR5000014 vrste i stanišne tipove (POVS) Dubrave do Terezinog polja)

1.1.2.6.2. Kulturna baština

Kulturna dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku i zaštita i očuvanje kulturnih dobara proizlaze iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03 – ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13. i 152/14.) te ostale važeće zakonske regulative.

(A) NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA

Kulturno – povijesne cjeline ARHEOLOŠKI LOKALITETI I NALAZIŠTA

Arheološko nalazište „Torčec - Crkvišće“, Torčec Nalazište „Torčec – Crkvišće“ smješteno je sjeverno od sela Torčec na razmeđi Općine Drnje i Općine Đelekovec, katastarska čestica 5248/6 k.o. Đelekovec. Položaj se nalazi na blago povišenoj dravskoj terasi smještenoj uz cestu koja iz Torčeca vodi prema Đelekovcu. Sa svoje južne strane položaj Crkvišće omeđen je dubokim starim meandrom rijeke Drave. Probna arheološka istraživanja rezultirala su otkrićem kasnosrednjovjekovnog i ranonovovjekovnog groblja. Pojedini nalazi (S – karičice) ukazuju i na postojanje starijeg sloja ukopavanja. Na lokalitetu se nalaze i ostaci crkve sv. Stjepana Kralja.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 71 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Slika 11: Arheološko nalazište „Torčec - Crkvišće“, Torčec

Pojedinačna kulturna dobra i njihovi sklopovi SAKRALNE GRAĐEVINE Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije i župni dvor Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Drnju smještena u sjeverozapadnom dijelu naselja, na raskrižju lokalnih cesta. Sjeverozapadno od crkve u dubini čestice smještena je zgrada starog župnog dvora kojem se prilazi zasebnim uskim putem uz sjevernu stranu crkve. Danas se ovaj crkveni sklop nalazi na rubu naselja koje se proširilo južno i zapadno od nekadašnjeg naselja. Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Drnju pokazuje pojednostavljene elemente baroknog klasicizma kakve se grade do sredine 19. stoljeća. Kvalitetan je primjer veće župne crkve građene prema tipskim vojnokrajiškim nacrtima uobičajenim za prostor Vojne krajine i njezina rubna područja. Sagrađena je 1846. g. na mjestu na kojem su se nalazile dvije prijašnje drvene crkve spominjane u kanonskim vizitacijama. Crkva je jednobrodna građevina vojno-krajiškog sakralnog tipa sa zvonikom nad glavnim pročeljem, polukružnom apsidom te nižom sakristijom pravokutnog tlocrta uz južno pročelje. Zidana je opekom, natkrivena krovištem s biber crijepom, a zvonik limenom kapom. Specifično je da je pročelje okrenuto ka istoku. U unutrašnjosti je crkva svožđena češkim svodovima odijeljenim pojasnicama koje izrastaju iz bočnih pilastara. Nad ulaznim dijelom crkve nalazi se pjevalište prema lađi rastvoreno s tri lučna otvora na svakoj etaži od čega su bočni otvori u prizemlju zazidani, a oni na katu zatvoreni korpusom orgulja koje su zaštićeni.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 72 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Župni dvor sagrađen je 1836. godine također na mjestu starije drvene građevine. Jedan je od malobrojnih župnih dvorova sačuvanih kao dio graditeljske i stilske cjeline s crkvom, građenih u isto vrijeme.

Slika 12: Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije

Slika 13: Prostorna međa Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije i župnog dvora

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 73 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Crkva sv. Stjepana Kralja, Torčec Crkva sv. Stjepana Kralja u Torčecu smještena u središtu naselja sagrađena je 1842. godine u klasicističkim oblicima. U blizini je nekad stajala drvena kapela čije je postojanje potvrđeno navodom iz 1731. godine, a izvjesno je da se u Torčecu nalazio i stariji sakralan objekt u vrijeme kad je naselje bilo sjedište župe te je kao takvo spomenuto 1334. godine. Od djelomice sačuvanog inventara historicističkih obilježja iz druge polovine devetnaestog stoljeća ističe se glavni oltar Presvetog Srca Isusova u svetištu.

Slika 14: Crkva sv. Stjepana Kralja, Torčec

(B) POKRETNA KULTURNA DOBRA

Arheološka zbirka obitelji Zvijerac, Torčec

Arheološka zbirka obitelji Zvijerac, sastoji se od 1359 predmeta datiranih od prapovijesti do novog vijeka. Jezgra predmetne zbirke nastala je sakupljanjem slučajnih nalaza pronađenih tijekom dugogodišnje eksploatacije građevnog šljunka i pijeska na jezerima uz rijeku Dravu. Arheološki materijal različite je provenijencije i stanja sačuvanosti, podijeljen je prema vremenu nastanka, a podjednako su zastupljeni uporabni predmeti, oružje i oruđe.Najstarije primjerke u zbirci predstavljaju osteološki ostaci izumrlih životinja poput mamuta ili vunastog nosoroga te razne okamine. Kamenodobni nalazi zastupljeni su litičkim oruđem i oružjem. Bakrenom i brončanom dobu pripada veći broj utega i pršljena tkalačkih stanova, oružje te nakit. U zbirci je razdoblje željeznog doba zastupljeno oružjem te fibulama. Antički dio kolekcije odnosi se na vrijeme prisutnosti Rimskog carstva u Panoniji koje je prezentirano numizmatičkim nalazima, oružjem te fibulama. Srednjevjekovni i novovjekovni dio zbirke podjednako je zastupljen primjercima uporabnih predmeta, konjaničke opreme i oružja. Pojedini dijelovi „Arheološke zbirke obitelji Zvijerac” u više navrata su objavljivani u relevantnoj znanstvenoj arheološkoj literaturi.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 74 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Podaci temeljeni nalazima iz zbirke Zvijerac bili su inicijator i nekoliko kampanja arheoloških istraživanja u Torčecu i okolici, provedenih od strane Instituta za arheologiju iz Zagreba. Arheološka zbirka obitelji Zvijerac jedina je privatna arheološka zbirka na području Koprivničko-križevačke županije koja predtavlja nezaobilazan i sveobuhvatan izvor podataka za materijalnu prošlost Podravine od najranijeg razdoblja ljudske prisutnosti do konca 17. stoljeća. Slijedom navedenog Arheološka zbirka obitelji Zvijerac ima svojstva kulturnog dobra te se preventivno zaštićuje na 3 godine (od veljače 2016 do veljače 2019. god.).

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 75 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 76 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA

2.2.2. ODABIR PROSTORNO RAZVOJNE STRUKTURE

Polazeći od današnje prostorno-gospodarske strukture i dostignutog stupnja razvitka te uzimajući u obzir tendencije suvremenog prostorno-gospodarskog razvoja za Općinu od posebne važnosti su: − Poljoprivreda, − Šumarstvo, − Mineralne sirovine, − Obrt i malo poduzetništvo, − Razvoj uslužnih djelatnosti, − Razvoj turizma.

2.2.2.1. Eksploatacija mineralnih sirovina građevnog šljunka i pijeska

Mineralna sirovina za proizvodnju građevnog materijala koja se nalazi na području Općine je građevni šljunak i pijesak, koji je kao rudno blago i dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i u njenom vlasništvu, te ima njezinu osobitu zaštitu i iskorištava se pod uvjetima kako to propisuje Zakon o rudarstvu.

Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama je osnovni dokument kojim se utvrđuje gospodarenje mineralnim sirovinama i planira rudarska gospodarska djelatnost na državnoj razini, a Općina je dužna u svojim razvojnim dokumentima osigurati njenu provedbu, te u skladu s njom za svoje područje izraditi rudarsko - geološku studiju.

Na temelju rudarsko - geoloških studija Općina u svojim razvojnim dokumentima planira potrebe i način opskrbe mineralnim sirovinama.

Mineralna sirovina izvađena tijekom istraživanja mineralne sirovine je vlasništvo Republike Hrvatske.

Istraživanje mineralnih sirovina građevnog šljunka i pijeska dopušteno je samo unutar odobrenog istražnog prostora. Svi podaci prikupljeni pri istraživanju i/ili eksploataciji mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj su vlasništvo Republike Hrvatske.

Mineralne sirovine karakterizira neobnovljivost rezervi, sve veća uporabljivost, lokacijska predisponiranost i ekološko - sigurnosna osjetljivost pri eksploataciji. Stoga se znanstvene i stručne spoznaje o mineralnim sirovinama u suvremenom gospodarstvu osim eksploatacije proširuju i na saniranje i zaštitu prirodnog okoliša.

Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (1999. i 2013) određeno je da pri planiranju eksploatacijskih polja treba osobitu pažnju posvetiti: − oblikovanju krajobraza i otklanjanju sukoba interesa različitih korisnika prostora, − zaštiti okoliša i prirode, − negativnom utjecaju na vodni režim podzemnih tokova, − prostorima osjetljive stabilnosti terena,

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 77 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

− tržišnim potrebama i − izradi prostornih planova u svezi rješavanja konflikata poljoprivrede i vodnog gospodarstva.

Osnovni ciljevi prostornog uređenja za ostvarenje ravnomjernog razvoja Općine Kloštar Podravski koji bi bili usklađeni s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima su sljedeći: − njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti i potencijala, − stvaranje prostornih uvjeta za razvoj gospodarstva vezanog uz eksploataciju mineralnih sirovina i proizvodnju građevnih proizvoda i materijala, − razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje bioraznolikosti, zaštita okoliša, prevencija od rizika onečišćenja i − gospodarenje otpadom od eksploatacije i istraživanja mineralnih sirovina, te planirane proizvodnje.

2.2.2.4. Turizam

Općina ima velik potencijal razvoja turizma vezano za prirodne karakteristike prostora – područja uz rijeku Dravu i umjetna jezera nastala eksploatacijom mineralnih sirovina, tradicijom ribolova te ponuda kulturno-povijesne baštine. Da bi se ostvario planirani turizam potrebno je osigurati turističke atrakcije kao što su suvremeni smještajni kapaciteti, tematski i/ili zabavni parkovi, centri za posjetitelje, kvalitetno osmišljene tematske rute te slični sadržaji turističke ponude. U tu svrhu je planirano područje turističko naselje uz jezero Šoderica i obveza izrade urbanističkog plana uređenja.

2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

2.2.3.1. Razvoj naselja

Naselja se mogu planirati samo na građevinskom području. Građevinsko područje naselja određuje se Prostornim planom radi razgraničenja izgrađenih dijelova tih naselja i površina predviđenih za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja. Dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta te kvalitetan i human razvoj ruralnih naselja i siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš.

Razvoj naselja treba biti ravnomjeran sa ciljem što manje disperzije te se naselja nužno moraju razvijati uz već postojeće infrastukturne pravce kako bi njihova realizacija bila što realnija.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 78 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

2.2.3.3. Razvoj prometne i komunalne infrastrukture

2.2.3.3.1. Prometni sustav

Dionica državne ceste D20 od Đelekovca do Drnja je Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste („Narodne novine“ 66/13) prekategorizirana u županijsku cestu ŽC 2260 (Đelekovec (D20) – Torčec-Drnje (D41). Ucrtane su nerazvrstane ceste prema Odluci o nerazvrstanim cestama na području Općine Drnje („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije“ broj 18/13), prema katastru, digitalnim orto foto podlogama i TK 25. Za željeznički promet Prostornim planom se osigurava koridor širine 100m obostrano radi obnove, rekonstrukcije i modernizacije željezničke pruge M201.

Nerazvrstane ceste

Mrežu nerazvrstanih cesta na području Općine čine ulice, seoski i poljski putovi te druge nerazvrstane javne prometne površine na kojima se odvija promet.

Nerazvrstane ceste na području Općine su ucrtane u skladu s bazom nerazvrstanih cesta dobivenom od Općine i u skladu s DOF-om i katastarskim podlogama.

2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA

2.2.4.1. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti

U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom cilju potrebno: − sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika, − uskladiti i prostorno organizirati različite interese, − posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale, − izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju, − izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente, − štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom, − planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i slično) izvoditi duž prirodne reljefne morfologije.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 79 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

2.2.4.2. Zaštita kulturno - povijesnih vrijednosti

Suvremeni principi vrednovanja i zaštite kulturne baštine počivaju na činjenici da je kulturno dobro bilo koje vrste i značenja nedjeljivo povezano s neposrednom okolinom, a samim tim i širim prostorom.

Takav pristup podrazumijeva integralnu zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti u svim bitnim elementima koji prostor čine prepoznatljivim i kao takvi su nositelji identiteta prostora Općine. Ravnopravno je u kulturnu baštinu uključeno i tradicijsko graditeljstvo kao i vrijedne ruralne cjeline uključujući i njihovo krajobrazno okruženje. Suvremena teorija očuvanja prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih karakteristika temelji se na sveobuhvatnoj (integralnoj) zaštiti.

U svrhu očuvanja i unapređenja krajobrazne raznolikosti prostora Općine planom je izvršena potpuna inventarizacija kulturne baštine, a donesene su i smjernice za provođenje mjera zaštite koje su u skladu s prijedlogom smjernica i preporuka u vezi krajolika za Program prostornog uređenja Republike Hrvatske. Naime, u okviru suvremenih europskih nastojanja na zaštiti i unapređenju kvalitete životnog okruženja stanovništva, krajolik je definiran kao dio područja čiji je izgled određen međudjelovanjem prirodnih i antropogenih čimbenika. Potrebno je očuvati krajolik sa svim elementima identiteta, a istovremeno omogućiti razvitak naselja pri čemu je potrebno očuvati sliku naselja i kultiviranog krajolika, a građevna područja odrediti na način da se očuvaju oblikovne (morfološke) i strukturalne značajke povijesnog naselja, povijesna matrica, oblik i organizacija građevne čestice i druge pojedinačne osobnosti.

Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa svojstvima kulturnog dobra, zajedno sa svojim okruženjem moraju biti na odgovarajući način, sukladno njihovim prostornim, arhitektonskim, etnološkim i povijesnim značajkama, uključeni u budući razvitak prostora. U cilju očuvanja, zaštite i unapređenja kulturne i prirodne baštine navodimo načela koja bi trebala biti polazna osnova budućeg razvitka sa gledišta zaštite kulturne baštine: − prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevnih područja u vrijedne krajobrazne prostore znači osiromašenje krajolika i nepovratan gubitak, − kulturna i prirodna baština predstavljaju temelj identiteta i čine sadržaj cjelokupnog našeg duhovnog života i neprekinutog slijeda razvitka sredine, pa ih je potrebno štititi od svakog daljnjeg oštećenja i uništavanja njihovih temeljnih vrijednosti, − osim visoko vrednovanih povijesnih građevina kulturnu baštinu čine i skromna ostvarenja tradicijske stambene arhitekture i gospodarske građevine, − povijesna seoska naselja, po tipu i morfologiji čine elementi identiteta krajolika i treba ih obnavljati i širiti u skladu s njihovim prostornim i morfološkim obilježjima.

Cilj je da se popisana i valorizirana kulturna dobra adekvatno njihovoj vrijednosti zaštite, obnove i u budućnosti koriste.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 80 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

2.2.4.3. Zaštita i spašavanje građana, materijalnih i drugih dobara

Osnovni ciljevi sustava zaštite i spašavanja su prosudba mogućih ugrožavanja i posljedica, planiranje i pripravnost za reagiranje, reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i većih nesreća te poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica radi žurne normalizacije života na području na kojem je događaj nastao, a ostvaruju se: − praćenjem i prosudbom aktivnosti od nastanka i razvoja katastrofe i veće nesreće, − prevencijom, organiziranjem i pripremanjem aktivnosti i mjera kojima je svrha povećati i unaprijediti pripravnost postojećih operativnih i institucionalnih snaga za reagiranje u katastrofama i većim nesrećama, − trajnim organiziranjem, pripremanjem, osposobljavanjem, uvježbavanjem i usavršavanjem sudionika zaštite i spašavanja, − uzbunjivanjem građana i priopćavanjem uputa o ponašanju glede moguće prijetnje, − obavješćivanjem sudionika zaštite i spašavanja o prijetnjama te mogućnostima, načinima, mjerama i aktivnostima zaštite i spašavanja, − aktiviranjem operativnih snaga, − stvarivanjem zadaća zaštite i spašavanja u suradnji s nadležnim tijelima drugih država i međunarodnih organizacija, na temelju sklopljenih međunarodnih ugovora.

Pravne osobe dužne su organizirati zaštitu i spašavanje od prijetnji i posljedica nesreća, većih nesreća i katastrofa i provoditi pripreme, poduzimati mjere pripravnosti i aktivnosti u katastrofama i otklanjanju posljedica te izvršavati druge obveze propisane ovim Zakonom, drugim propisima i svojim općim aktima.

Planovi zaštite i spašavanja donose se radi utvrđivanja organizacije aktiviranja i djelovanja sustava zaštite i spašavanja, zadaća i nadležnosti, ljudskih snaga i potrebnih materijalno-- tehničkih sredstava te mjera i postupaka za provedbu zaštite i spašavanja u katastrofi i većoj nesreći.

Planovi zaštite i spašavanja donose se na temelju procjene ugroženosti od pojedinih vrsta prijetnji i rizika koji mogu izazvati nastanak katastrofe i veće nesreće.

Općina je dužna izraditi i donijeti sljedeće dokumente vezano za područje zaštite i spašavanja: − procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, − plan zaštite i spašavanja, − operativni plan zaštite i spašavanja, − operativni plan civilne zaštite, − vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari za djelovanje operativnih snaga zaštite i spašavanja u slučaju nastanka prirodnih i tehničko – tehnoloških nesreća koje mogu izazvati katastrofe i velike nesreće te od ratnih razaranja i posljedica terorizma.

Planovi se donose radi utvrđivanja organizacije aktiviranja i djelovanja sustava zaštite i spašavanja, preventivnih mjera i postupaka, zadaća i nadležnosti ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehničkih sredstava te provođenja žurnih mjera zaštite i spašavanja do otklanjanja posljedica katastrofa i velikih nesreća.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 81 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

U posebnom izvatku iz Procjene, naslovljenom kao „zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja“, utvrđuju se i propisuju preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Ovaj izvadak je sastavni dio Prostornog plana.

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE

2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA

Potrebno je razvijati ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima te njegovati i razvijati regionalne prostorne osobitosti. Međusobno usklađenje i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora. Kao jedan oblik zaštite postoji odredba u Zakonu o prostornom uređenu da izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za koje u roku od pet godina od dana njegova određivanja nije donesen urbanistički plan uređenja ili do kojega nije izgrađena osnovna infrastruktura, prestaje biti građevinsko područje.

2.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA U ODNOSU NA POSTOJEĆI I PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTOĆU STANOVANJA, IZGRAĐENOST, ISKORIŠTENOST I GUSTOĆU IZGRAĐENOSTI, OBILJEŽJA NASELJA, VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Prilikom utvrđivanja građevinskih naselja poštivan je način kako je to definirano županijskim prostornim planom. Dosadašnja građevinska područja imat će nekoliko korekcija. Izgrađeni dio građevinskog područja su izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m2 koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu. Građevinska područja neće se znatno smanjiti iako se očekuje daljnja tendencija smanjivanja broja stanovnika. Razlog je tendencija smanjivanja brojnosti obitelji i povećanje broja stanova, odnosno individualizacija društva i povećane potrebe za gospodarsku namenu (razvoj poduzetništva). Prelaskom na tržišno gospodarstvo za razvoj poduzetništva treba osigurati sve veće građevinske površine sa uređenom komunalnom infrastrukturom. Zbog svoje velike privlačnosti na jezeru Šoderica omogučiti će se uređivanje zona za povremeno stanovanje i razvoj turizma. U naselju Botovo povećalo se građevinsko područje uslijed legaliziranja izgrađenih objekata. U naselju Botovo povećalo se izdvojeno građevinsko područje zbog: − planirane zone za povremeno stanovanje (M3) kod Šoderice.

U naselju Drnje povećalo se građevinsko područje uslijed legaliziranja izgrađenih objekata. U naselju Drnje povećalo se izdvojeno građevinsko područje zbog: − korekcija poslovne zone Cegi (14,87 ha),

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 82 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

− zone za sport – karting (R1), − akceptiranje željezničkog kolodvora Botovo, − ribičkog doma ŠRK „Gotalovo“.

Unutar naselja Torčec došlo je do korekcije građevinskih područja. U naselju Torčec građevinsko područje se povećalo zbog izdvojenih građevinskih područja izvan naselja: − planirana zona za povremeno stanovanje kod Šoderice, − akceptiranja izdvojenog građevinskog područja.

Tablica 21: Promjena ukupnog građevinskog područja

Promjena u površini Građevinsko (ha) građevinskog područja

staro novo ha %

Botovo 39,32 39,18 - 0,14 - 0,3 Drnje 124,62 125,84 1,73 1,3

Torčec 75,39 76,48 1,09 1,4

Izdvojena građevinska područja 107,46 115,75 8,29 7,7 izvan naselja

ukupno 346,79 357,25 10,4 2,0%

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 83 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 84 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Prostor Općine dijeli se na tri cjeline: 1. površine za razvoj i uređenje naselja, 2. površine za razvoj i uređenje izvan naselja, 3. na ostale površine.

Površine za razvoj i uređenje naselja obuhvaćaju građevinsko područje koje se dijeli se na građevinsko područje naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja.

Površine za razvoj i uređenje izvan naselja obuhvaćaju izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.

Ostale površine obuhvaćaju samo poljoprivredne, šumske i vodne površine te površine infrastrukturnih sustava i površine za eksploataciju i istraživanje mineralnih sirovina (ne obuhvaća građevinsko područje).

Prostor Općine prema namjeni dijeli se na: a) Površine za razvoj i uređenje naselja - građevinska područja naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja: − Stambena namjena, − Mješovita namjena – pretežito poljoprivredna gospodarstva, − Javna i društvena namjena, − Javne zelene površine, − Zaštitne zelene površine, − Sportsko–rekreacijska namjena, − Površine infrastrukturnih sustava, − Groblje. b) Površine za razvoj i uređenje izvan naselja - izdvojeno građevinsko područje izvan naselja: − Mješovita namjena – povremeno stanovanje, − Gospodarska namjena – proizvodna namjena, − Gospodarska namjena – poslovna namjena, − Gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička namjena, − Sportsko-rekreacijska namjena, − Površine infrastrukturnih sustava, − Groblje. c) Ostale površine izvan građevinskog područja: − Poljoprivredne površine − Vrijedno obradivo tlo, − Ostalo obradivo tlo.

− Šumske površine

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 85 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

− Gospodarska šuma

− Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište − Vodne površine − Površine infrastrukturnih sustava: − Cestovni promet (državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste), − Željeznički promet, − Komunalna infrastruktura (vodovod, odvodnja, elektroopskrba, plinovod, plinske stanice, telekomunikacije i drugo), − Ostala infrastruktura.

− Površine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina – šljunka i pijeska.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 86 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

3.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA (NASELJA I IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA; POLJOPRIVREDNE, ŠUMSKE, VODNE TE POVRŠINE POSEBNE NAMJENE I OSTALE POVRŠINE) – tablica 3.

Tablica 22: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina iz II. ID PPUO Drnje

% od stan/ha Red OPĆINA DRNJE Oznaka Ukupno ha površine broj Općine 1.0 ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA Građevinska područja 241,5140 8,1% 7,6 /ukupno/ 1.1 − izgrađeni dio GP/ukupno GP GP 204,99 6,9% 9,0 − izgrađeni, odnosno uređeni dio GP 204,99 6,9% 9,0 − neizgrađeni dio GP 36,52 1,2% 50,6 Izgrađene strukture van građ. područja 262,90 8,8% 7,0 /ukupno/ − postojeća eksploatacija Keter IV E3 45,2563 1,51% (Nexe) − postojeća eksploatacija Keter na E3 33,4098 1,128% području Mladje (Nexe) − postojeća eksploatacija Mlađ E3 4,4081 0,14% (Lukačić) − postojeća ekploatacija Mlađ 1 E3 59,1208 1,99% (Lukačić) − planirana eksploatacija Mladje E3 15,2121 0,512% (Nexe) − postojeća eksploatacija Autoput E3 6,1638 0,207% (Marin mont) − ugostiteljsko-turistička zona uz T2 27,6893 0,93% jezero Šoderica − postojeća proizvodna zona uz I1 9,6951 0,32% eksploataciju Keter − postojeća proizvodna zona uz Torčec (Bilokalnik - Betonska) s I1 9,7834 0,32% planiranim proširenjem − planirana proizvodna zona uz I1 5,8544 0,19% 1.2 eksploataciju Mlađ1 − planirana pretežito proizvodna zona I i K 15,0376 0,50% „Cegi“ u Drnju − postojeća poslovna zona uz K 2,0996 0,07% željezničku postaju Botovo − rekreacijsko područje uz Šodericu R2 7,0232 0,23% − ribički dom uz želj. stanicu Botovo R7 0,5091 0,02% − ribi čki dom ŠRK „Gotalovo“ R7 0,1349 0,00% − ribi čki dom ŠRK „Podravka“ R7 0,0367 0,00% − sport – karting uz želj. stanicu R8 1,5547 0,05% Botovo − sport i rekreacija obala jezera R2 0,4201 0,02% Šoderica − sport i rekreacija zona za hobi R2 2,9760 0,1% ribolov - groblje Drnje – dio izdvojenog G 0,8827 0,03% područja - postojeća trafostanica Drnje IS1 0,5403 0,01% - Koridor za planirani kolodvor Novo IS2 8,5132 0,28% Drnje - Postojeći kolodvor Drnje IS2 3,0913 0,1% - Postojeći kolodvor Botovo IS2 1,4626 0,05% − planirana turistička zona u Torčecu T2 6,7502 0,22%

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 87 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

− mješovita namjena povremeno M3 10,1904 0,34% stanovanje (Šoderica) − planirani rasadnik u Torčecu I3 5,7020 0,19% − lovački dom R6 0,3155 0,01% Poljoprivredne površine P 1.911,2995 64,43% /ukupno/ − osobito vrijedno obradivo tlo P1 0,0000 1.3 − vrijedno obradivo tlo P2 204,5388 6,89% − ostalo obradivo tlo P3 1706,7607 57,53%

Šumske površine Š 153,8456 5,18 /ukupno/ 1.4 − gospodarske šume Š1 153,8456 5,18 − zaštitne šume Š2 0,0 − šume posebne namjene Š3 0 0 1.5 Ostale poljop. i šumske površine PŠ 221,8667 7,4 Vodene površine 1.6 V 174,1166 5,8 /ukupno/ Ostale površine 1.7 /ukupno/ Općina Drnje /ukupno/ 2.966,2481 100,00%

Poljoprivredne površine (ostalo obradivo tlo) povećale su se jer akceptiranjem stvarnog stanja na terenu pomoću TK-25 i DOF-5 su kao takove i korigirane. Šume posebne namjene nisu označene ni u I. Izmjenama i dopunama prostornog plana tako da je zbog usklađivanja grafičkog i tekstualnog dijela njihova površina brisana iz tablice. Površina gospodarskih šuma korigirana je sukladno podacima Hrvatskih šuma odnosno državne šume su prikazane kao gospodarske šume. Kompaktnije površine privatnih šume u skladu s mjerilom prikazane su u sklopu ostalih poljoprivrednih i šumskih površina tako da one bilježe povećanje od 61,0 ha. Vodene površine smanjile su se zbog korekcije prema TK-25 i DOF-5 te su izbjegnuta preklapanja s drugim namjenama (npr. eksplotacija mineralnih sirovina pijeska i šljunka). Preciznije razgraničenje poljoprivrednih, šumskih i vodenih površina vršit će se u skladu sa stvarnim stanjem na terenu i uvidom u katastar.

Građevinsko područje naselja i izdvojenih dijelova naselja povećalo se za 2,7 ha. Radi se o manjim korekcijama na rubovima naselja prema postojećem stanju u prostoru, korekcijama prema granicama katastarskih čestica i o prenamjenama iz građevinskih područja izvan naselja u izdvojena građevinska područja naselja.

U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja napravljene su korekcije prema postojećem stanju u prostoru i prema granicama katastarskih čestica. Dodane su i nove namjene: ribički domovi ŠRK „Gotalovo“ i ŠRK „Podravka“ na Šoderici, sportsko-rekreacijska namjena sport – karting uz željezničku stanicu Botovo i željeznička stanica Botovo.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 88 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

3.2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA

Tablica 23: Pregled udjela pojedinih zona unutar izgrađenog dijela u naseljima ZAUZIMANJE POVRŠINA NASELJA PO NAMJENI Javna i Ukupno površine Groblje u Zone sporta i Javne zelene društvena zona druge Zone stanovanja naselju rekreacije površine namjena namjene NASELJE NASELJE Sveukupno Sveukupno površini % površini% površini % površini% površini % površini% površini % površini% površini % površini% površini % površini% Površina u /ha/ Površina u /ha/ Površina u /ha/ Površina u /ha/ Površina u /ha/ Površina u /ha/ Udio u ukupnoj Udio u ukupnoj Udio u ukupnoj Udio u ukupnoj Udio u ukupnoj Udio u ukupnoj

Drnje 4,2445 3,3% 1,0613 0,8% 1,1445 0,9% 3,9715 3,1% 115,5458 91,8% 125,84 Botovo 39,1836 100,00% 39,18 Torčec 1,2769 1,6% 1,0291 1,3% 1,6961 2,2% 13,6963 17,9% 2,9337 3,8% 56,1166 73,3% 76,88 ukupno 5,5214 2,2% 1,0291 0,4% 2,7574 1,1% 14,8408 6,1% 6,9052 2,8% 210,846 87,3% 241,5

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 89 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Tablica 24: Pregled zauzimanja površina unutar naselja

evinsko

đ je /ha/ /ha/ je

č /ha/ /ha/ /ha/ naselja naselja NASELJE NASELJE Groblje /ha/ evinsko podru namjena /ha/ namjena /ha/ podru Zone I sporta rekreacije /ha/ rekreacije /ha/ đ Ukupno površine Javnai društvena Stambene zone /ha/ Stambene zone /ha/ zona namjene druge Ukupno gra Gra Javnepovršine zelene Botovo 27,4713 27,4713 izgrađeno Drnje 107,427 97,3604 4,2445 3,4533 1,0613 0,9172 (uređeno) Torčec 70,489 51,5223 1,2769 1,1276 1,6961 13,6963 1,0291 ukupno 205,3873 176,354 5,5214 4,5809 2,7574 14,6135 1,0291 Botovo 11,7123 11,7123 površine za razvoj Drnje 18,413 18,1854 0,2273 Torčec 6,4004 4,5943 1,2873 ukupno 36,5257 34,492 1,2873 0,2273 Botovo 39,1836 39,1836 ukupno izgrađeno i Drnje 125,84 115,5458 4,2445 3,4533 1,0613 1,1445 površine za razvoj Torčec 76,8894 56,1166 1,2769 2,4149 1,6961 13,6963 1,0291 ukupno 241,913 210,864 5,5214 5,8682 2,7574 14,8408 1,0291

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 90 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja smatraju se svi pretežito izgrađeni odnosno pretežito uređeni dijelovi građevinskog područja naselja određeni ovim Prostornim planom, te imaju mogućnost priključenja građevne čestice na prometnu površinu i na drugu osnovnu infrastrukturu.

Uređena građevna čestica je ona koja ima osnovnu infrastrukturu a to je: − prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice odnosno zgrade – postoji ili je izdana građevinska dozvola za gradnju prometne površine, − osiguran odgovarajući broj parkirnih mjesta, − priključenje zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda ili priključenje na vlastiti sustav odvodnje u slučaju nepostojanja javnog sustava, − priključenje zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili postoji autonoman sustav opskrbe električnom energijom.

Neizgrađeni dio građevinskog područja može biti određen kao neizgrađeni uređeni dio građevinskog područja i neizgrađeni neuređeni dio građevinskog područja.

Neizgrađeni uređeni dio građevinskog područja je područje planirano za razvoj naselja unutar granica građevinskog područja na koje se ovim Prostornim planom predviđa širenje naselja u svrhu izgradnje građevne strukture ili uređenja površina. Takvo područje ima prometnu infrastrukturu preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, te ostalu infrastrukturu sukladno zakonskoj regulativi. Uređenje ovakvih područja ovom Odlukom određeno je na način: − uvjeti uređenja pojedinačne građevne čestice i gradnja građevina za ovo građevinsko područje određeni su odredbama za provođenje ove Odluke, − uvjeti uređenja pojedinačne građevne čestice i gradnja građevina određeni su odredbama za provođenje s detaljnošću propisanim za provedbeni plan ili − određena je pozicija osnovne infrastrukture na koju će se građevna čestica priključiti sukladno zakonskoj regulativi (građevinska dozvola za gradnju prometne površine i/ili ostale infrastrukture i slično).

Neizgrađeni neuređeni dio građevinskog područja su područja planirana za razvoj naselja za koje je ovom Odlukom određena obveza izrade urbanističkog plana uređenja (UPU-a).

Zakonom je utvrđena obveza donošenja urbanističkog plana uređenja za sve neizgrađene neuređene dijelove građevinskog područja i za izgrađene dijelove područja planiranih za urbanu preobrazbu ili sanaciju.

Ovim Prostornim planom je utvrđena obveza izrade sljedećih prostornih planova užih područja: − Urbanistički plan uređenja (UPU) „Jezero Šoderica“ - turistička zona uz jezero Šoderica, − Urbanistički plan uređenja (UPU) „Romsko naselje“ - izdvojeni dio građevinskog područja naselja Roma, istočno od Drnja, − Urbanistički plan uređenja (UPU) gospodarska zona „Cege" – gospodarska zona pretežito proizvodne i poslovne namjene u Drnju.

Odlukom o izradi urbanističkog plana uređenja može se odrediti uži ili širi obuhvat tog Plana od obuhvata određenog Prostornim planom i ovom Odlukom te se može odrediti obuhvat tog Plana i za područje za koje obuhvat nije određen Prostornim planom i ovom Odlukom.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 91 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

3.2.2.1. Funkcionalne zone

Područja naselja se prema pretežitosti sadržaja razgraničuju na: − stambene zone, − mješovita namjena – pretežito poljoprivredna gospodarstva, − zone javnih i društvenih sadržaja, − ostali javni i društveni sadržaji, − zone sporta i rekreacije, − zone javnih zelenih površina, − površine infrastrukturnih i komunalnih sustava, − groblja.

Na površinama stambene namjene mogu se graditi građevine: stambene namjene, stambeno-poslovne namjene, gospodarske, poslovne i uslužne namjene, javne i društvene namjene, sportsko-rekreacijske namjene i infrastrukturne i komunalne namjene.

Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone može se kao građevina osnovne namjene graditi: stambena ili stambeno-poslovna građevina, poslovna građevina, gospodarska građevina, građevina za društvene djelatnosti, sportsko-rekreacijska građevina, infrastrukturna građevina i u naseljima koja nemaju formirane zasebne gospodarske zone unutar stambene zone mogu se graditi gospodarske građevine ili kompleksi gospodarskih građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti.

MJEŠOVITA NAMJENA – pretežito poljoprivredna gospodarstva, /oznaka M4/, namijenjena je uzgoju životinja, biljnoj proizvodnji, za različitu poljoprivredno-gospodarsku namjenu i slično, a smiju se graditi unutar građevnog područja naselja kao osnovne, prateće i/ili pomoćne građevine. Pored ovih namjena smiju se odvijati sadržaji vezani za ruralni turizam kao što su uslužno - trgovački prostori za prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda te manji ugostiteljsko-turistički smještajni sadržaji sukladno zakonskoj regulativi o ugostiteljstvu. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar mješovite namjene – pretežito poljoprivredna gospodarstva /oznaka M4/, može se kao građevina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks građevina stambene namjene i građevine poljoprivredno-gospodarske namjene.Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar mješovite namjene – pretežito poljoprivredna gospodarstva /oznaka M4/, mogu se graditi prateće i/ili pomoćne građevine poljoprivredno-gospodarske namjene.

3.2.2.3. Karakteristični uzorci (matrica) naselja

3.2.2.3.6. Javne zelene površine

ZONE JAVNIH ZELENIH POVRŠINA određuju se kao javne površine za uređenje parkova, dječjih igrališta, šetališta, spomen obilježja i sličnih prostora, te se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. U sklopu javnih zelenih površina mogu biti sljedeće namjene: javni park /oznaka Z1/, vrt /oznaka Z3/ i tradicijsko zelenilo /oznaka Z4/.

Unutar zona javnih zelenih površina – javni park /oznaka Z1/ dozvoljava se: − izgradnja sportsko - rekreacijskih površina i igrališta,

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 92 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

− izgradnja manjih građevina prateće namjene (odmorišta, fontana, vidikovaca, paviljona, nadstrešnica, pergola, sanitarnih građevina i ostale urbane opreme), − izgradnja pješačko-biciklističkih staza, − postavljanje urbane opreme (klupe, javne rasvjete, koševi za otpatke i slično), − postava privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama, maksimalne površine do 200,0 m2, − postava montažne opreme za sportove kompatibilne ruralnom prostoru, posebno konjičke sportove. U centralnom dijelu naselja Drnje s ciljem očuvanja specifične zone javne zelene površine označena je površina vrt /oznaka Z3/. Čestica vrta pripada privatnom vlasništvu te je uređena kao predvrt kuće odnosno nalazi se ispred građevinske linije niza kuća u centru naselja Drnja i prati liniju parka te je njegov prirodni nastavak. Predlaže se za očuvanje i u slučaju nastavka gradnje u produžetku. Na čestici vrta nije predviđena gradnja građevina neke druge namjene već je dozvoljeno hortikulturno uređenje sa svim elementima urbane opreme i mobilijara. Zone javnih zelenih površina koje imaju značaj tradicijskog zelenila /oznaka Z4/, označeni su kao prostori kulturno-povijesne ili ambijentalne vrijednosti.

3.2.3. IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA MJEŠOVITE NAMJENE – POVREMENO STANOVANJE

Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja mješovite namjene – povremeno stanovanje uz jezero Šoderica na području Općine sastoji se od: − planirana zona povremenog stanovanja uz jezero Šoderica – kod naselja Torčec, − planirana zona povremenog stanovanja uz jezero Šoderica – kod željezničkog kolodvora Botovo, − postojeća zona povremenog stanovanja uz jezero Šoderica – kod željezničkog kolodvora Botovo.

U sklopu mješovite namjene - povremeno stanovanje može biti zastupljena namjena koja ne ometa povremeno stanovanje (manje trgovine, caffe-i, kiosci do 15,0 m2, sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima „Narodne novine“ broj 79/14, 41/15. i 75/15 i slično).

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 93 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Slika 15: Planirana zona povremenog stanovanja uz jezero Šoderica – kod naselja Torčec

Slika 16: Planirana zona povremenog stanovanja uz jezero Šoderica – kod željezničkog kolodvora Botovo

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 94 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Slika 17: Postojeća zona povremenog stanovanja uz jezero Šoderica – kod željezničkog kolodvora Botovo

Slika 18: Postojeća zona povremenog stanovanja uz jezero Šoderica – kod naselja Torčec

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 95 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

3.2.4. IZGRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

Izvan građevinskog područja, na području Općine može se na pojedinačnim lokacijama odobriti izgradnja građevina kao što su stambene i gospodarske građevine, građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji, uzgoj nasada (rasadnici, staklenici, plastenici i slično), pčelinjaci, mlinice i vodenice, infrastrukturne građevine (prometne, energetske, komunalne i ostalo), vojne i druge građevine od interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda, građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina (šljunak, pijesak, ugljikovodici), vodne građevine, asfaltne baze, betonare i druge građevine u funkciji obrade mineralnih sirovina unutar određenih eksploatacijskih polja, kamp i sportsko- rekreacijska igrališta na otvorenom s pratećim zgradama unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela, jednostavne i druge građevine sukladno posebnom Pravilniku i rekonstrukcija postojećih građevina.

3.2.4.1. Kamp i sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom s pratećim zgradama unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela

Na području Općine izvan građevinskog područja naselja a unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela te predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, može se planirati izgradnja kampa i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim zgradama a sve sukladno Zakonu o prostornom uređenju, članak 44. stavak 1. redni broj 8. („Narodne novine“ broj 153/13).

Prirodni i prirodi bliski predjeli ovim Prostornim planom smatraju se površine označene na kartografskim prikazima kao ostalo poljoprivredno tlo (oznaka PŠ) te područja vinograda i voćnjaka.

Odvijanje dozvoljenih namjena mora biti bez većeg utjecaja na okolni prostor uz mjere opreza u odnosu na očuvanje ekosustava i u skladu s gospodarskom osnovom prostora.

Kamp se ovim Prostornim planom smatra uređenim prostorom na otvorenom namijenjenom za pružanje usluga smještaja na otvorenom – kampiranje te mora zadovoljiti sljedeće: − ovim Prostornim planom predviđa se smještaj kampista na uređenom prostoru na otvorenom uz korištenje pokretne opreme za kampiranje u posjedu gosta: šatori, kamp prikolice, pokretne kućice, autodom i slično, − izgradnja novih građevina na području namijenjenom za kamp predviđena je samo za prateće i/ili pomoćne prostorije i sadržaje (recepcija, sanitarije i ostalo određeno prema kategorizaciji kampa), − uvjeti uređenja i oblikovanja kampa određuju se prema važećoj zakonskoj regulativi i kategorizaciji za kampove.

Sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom s pratećim zgradama ovim Prostornim planom smatraju se igrališta i ostale površine na otvorenom za odvijanje sporta, rekreacije, edukacije, uslužnih sadržaja i zabave s naglaskom na: − sportska igrališta (sportski tereni, dječja igrališta, specifični sportski tereni – tradicionalan sport i slično), − odmorišta, vidikovci, nadstrešnice,

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 96 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

− obilježavanje povijesnih lokacija (mlin i slično), − edukacijska odmorišta (specifične prirodne karakteristike i slično), − pješačko-biciklističke staza, adrenalinske staze, trim staze, − tematski putovi u turističke svrhe (vinske ceste, poučne ceste i slično), − elementi urbane opreme (klupe, rasvjeta, spomenici i slično), − postavljanje informativnih ploča, edukacijskih ploča.

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI

3.3.1.1. Gospodarske djelatnosti unutar građevinskih područja naselja – sekundarna funkcija unutar dijelova naselja pretežito drugih namjena

Unutar građevinskih područja naselja gospodarske djelatnosti mogu se smještavati: − u građevinama osnovne namjene, na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u pretežito stambenoj zoni, ovisno o stambenoj matrici, − kao sekundarna funkcija čestice, u pratećim ili pomoćnim građevinama na građevnim česticama u stambenoj zoni, ovisno o stambenoj matrici. GOSPODARSKE GRAĐEVINE BUČNIH I/ILI POTENCIJALNO OPASNIH GOSPODARSKIH DJELATNOSTI mogu se graditi na područjima stambenih zona - građenih matricom individualne gradnje svih naselja, kao osnovne građevine na pojedinačnim građevnim česticama i kao prateće i/ili pomoćne građevine uz osnovnu stambenu, stambeno- poslovnu ili poslovnu građevinu ukoliko su namijenjene slijedećim bučnim i/ili potencijalno opasnim djelatnostima. tehnički servisi (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i slično), građevinarstvo (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda (trgovine i skladišta hrane, manje hladnjače, manje sušare i slično), ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i slično) i građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja te je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Unutar gospodarskih zona ili unutar stambene zone na rubnim dijelovima svih naselja u Općini kao osnovne građevine i kao prateće i/ili pomoćne građevine mogu se graditi GOSPODARSKE GRAĐEVINE BUČNIH I/ILI POTENCIJALNO OPASNIH GOSPODARSKIH DJELATNOSTI.

3.3.1.2. Gospodarske djelatnosti u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja i izdvojena područja gospodarskih djelatnosti

Izdvojena građevinska područja izvan naselja i izvan građevinskih područja naselja gospodarske djelatnosti mogu se locirati ovisno o tipu djelatnosti i osnovnoj kategoriji prostorne jedinice kao:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 97 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

− izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za obavljanje gospodarskih djelatnosti (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam), − pojedinačna čestica za gospodarsku djelatnost koja se formira na površini poljoprivrednog tla osnovne namjene, − djelatnost koja se izuzetno može obavljati na području prirodnih i prirodi bliskih predjela (rasadnici, ribnjaci, vodenice i slično).

Staklenici odnosno plastenici mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja, izdvojenih dijelova građevinskog područja naselja, u sklopu pretežito stambene namjene, mješovite namjene – pretežito poljoprivredno gospodarstvo, gospodarske namjene - proizvodne i poslovne namjene i izvan građevinskog područja naselja. Uz staklenike odnosno plastenike mogu se graditi i prateći sadržaji. Pod pratećim sadržajima podrazumijevaju se građevine za potrebe biljne proizvodnje: hladnjače, bazeni ili akumulacije za oborinsku vodu sa pokrovne površine staklenika i plastenika, cisterne za vodu, skladište sadnog materijala, gnojiva i slično, te druge pomoćne građevine u službi osnovne namjene (spremišta alata, prostori za boravak zaposlenika i slično). Dopustivi prateći sadržaji su i manji trgovački sadržaji (isključivo prodaja poljoprivrednih proizvoda sa dotične lokacije).

3.3.1.2.1. Gospodarske zone – proizvodne, poslovne, uslužne, trgovačke i komunalno servisne

Unutar gospodarskih zona proizvodne namjene /oznaka I/ i poslovne namjene /oznaka K/ mogu se graditi građevine i uređivati prostori za sljedeće namjene: − proizvodna – pretežito industrijska (proizvodni pogoni i kompleksi), – pretežito zanatska (malo i srednje poduzetništvo), − poslovna – pretežito uslužna i trgovačka (trgovački centri, veletržnice, uslužni sadržaji, upravne zgrade i slično), – pretežito komunalno-servisna (skladišta i servisi, kamionski terminali i slično).

Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja – postojeća gospodarska zona „Drava“, pretežito poslovnih djelatnosti, uz postojeći željeznički kolodvor u Botovu /oznaka K/ namijenjena je za lociranje: − pretežito uslužne i trgovačke namjene: − manji proizvodni pogoni, − obrtničke usluge (radionice – auto-električarska, automehaničarska, autolimarska, staklarska, stolarska, autopraonice i slično), − trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, − kiosci do 15,0 m2, za obavljanje jednostavnih trgovačkih i ugostiteljskih djelatnosti, prema posebnom propisu, − pretežito komunalno servisne namjene (kamionski terminali, skladišta, servisi, i slično), − građevina za gospodarenje otpadom od lokalnog značaja (reciklažnih dvorišta, reciklažnih dvorišta za građevni otpad, sortirnica, skladišta neopasnog i opasnog otpada, pogona za obradu otpada, pogona za oporabu otpada i slično), − planirana lokacija za odlaganje viška iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova,

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 98 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

− planirana lokacija za prikupljanje komposta, kompostana.

Slika 19: Gospodarska zona „Drava“ uz postojeći željeznički kolodvor u Botovu

Za lociranje prvenstveno proizvodnih djelatnosti, a dodatno i za poslovne – uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti rezerviraju se izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarskih zona i to:

− pretežito proizvodne namjene − postojeća gospodarska zona – pretežito proizvodna namjena, za proizvodnju građevnog materijala južno od naselja Torčec s planiranim proširenjem /oznaka I1/, − postojeća gospodarska zona – pretežito proizvodna namjena, uz eksploatacijsko polje „Keter“ /oznaka I1/, − planirana gospodarska zona – pretežito proizvodna namjena, uz eksploatacijsko polje „Mlađ 1“ /oznaka I1/,

− pretežito proizvodne i poslovne namjene − planirana gospodarska zona „Cege“ u Drnju – pretežito proizvodne i poslovne namjene /oznaka I i K/.

Uvjeti uređenja građevne čestice i gradnja građevina unutar obuhvata planirane gospodarske zone „Cege“ u Drnju biti će detaljno razrađeni prilikom izrade urbanističkog plana uređenja gospodarske zone „Cege" u Drnju.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 99 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Slika 20: Planirana gospodarska zona „Cege“ u Drnju

3.3.1.2.2. Ugostiteljsko-turističke zone

Razvitak turizma, s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru, vezan je uz: naselja – seoski turizam, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, vodne površine, kulturno-povijesne cjeline i kulturna dobra, vjerski turizam, eko turizam, lovni i ribolovni turizam i područja pogodna za odmor, sport i rekreaciju.

Unutar građevinskog područja naselja i izdvojenim dijelovima građevinskog područja naselja stambene namjene mogu se smještati sljedeći ugostiteljsko-turistički sadržaji: − hotel, hotel baština, aparthotel, turistički apartman, pansion i slično te − restorani i ostali ugostiteljski lokali.

U izdvojenim dijelovima građevinskog područja naselja na području Općine planirane su sljedeće ugostiteljsko-turističke zone odnosno namjene: − ugostiteljsko-turistička zona uz jezero Šoderica, namijenjena je razvoju smještajnog turizma i rekreacije /oznaka T2/, − ugostiteljsko-turistička zone zapadno od naselja Torčec, namijenjena za sport i rekreaciju, na napuštenom eksploatacijskom polju /oznaka T2/, − ugostiteljsko-turistička namjena u sklopu sportsko-rekreacijske namjene – karting /oznaka T/.

Unutar ugostiteljsko-turističkih zona odnosno namjena navedenih u stavku 1. ovog članka mogu se smještati sljedeće ugostiteljske skupine i njihove vrste: hoteli (hotel baština, hotel, aparthotel, turističko naselje, turistički apartmani, pansion i slično), kampovi (kamp, kamp naselje, kampiralište, kamp odmorište, glamping i slično), ostali ugostiteljski objekti za smještaj (soba za iznajmljivanje, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište,

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 100 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom, objekt za robinzonski smještaj i slično). U ugostiteljsko-turističkim zonama odnosno namjena, uz osnovnu namjenu dozvoljena je izgradnja sportsko-rekreativnih i poslovnih sadržaja koji su u namjeni različitih turističkih usluga.

3.3.1.2.3. Izdvojena područja gospodarskih djelatnosti

3.3.1.2.3.1. Energetsko iskorištavanje voda rijeke Drave

Plan izgradnje HE i akumulacije Novo Virje izbrisan je iz Županijskog prostornog plana Koprivničko-križevačke županije, plana višeg reda, na osnovu kojeg je zahvat bio planiran na području Općine pa stoga nije planiran u ovom Prostornom planu.

3.3.1.2.3.2. Eksploatacija mineralnih sirovina građevnog šljunka i pijeska

Eksploatacijsko polje mineralnih sirovina građevnog šljunka i pijeska mora biti u skladu sa Strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske, Rudarsko-geološkom studijom Koprivničko-križevačke županije te potrebnom tehničkom dokumentacijom.

Postojeća eksploatacijska polja mineralnih sirovina građevnog šljunka i pijeska (oznaka E3 na karti) na području Općine su: − EP „Mlađ 1“, u k.o. Drnje, − EP „Keter“, u k.o. Drnje i k.o. Botovo, − EP „Mlađ“, u k.o. Drnje, − EP „Autoput“, u k.o. Drnje, − EP „Mladje“ , u k.o. Drnje i k.o. Botovo. Planirano eksploatacijsko polje mineralnih sirovina građevnog šljunka i pijeska /oznaka E3 – planirano/ je: − EP „Mladje“, u k.o. Botovo. Odobrenje za istraživanje mineralnih sirovina građevnog šljunka i pijeska može se dati samo za prostore koji su za tu namjenu planirani dokumentima prostornog uređenja, odnosno za prostore za koje u dokumentima prostornog uređenja ne postoje zapreke za obavljanje istraživanja.

3.3.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI U PROSTORU

3.3.2.1. Društvene djelatnosti u naseljima

Društvene djelatnosti se u odnosu na određivanje njihovog položaja u prostoru dijele na djelatnosti koje se organiziraju u građevinskom području naselja, izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja.

Na površinama društvenih djelatnosti mogu se graditi sljedeće namjene: − Javna i društvena namjena (upravna D1, socijalna D2, zdravstvena D3, predškolska D4, školska D5, kulturna D7, vjerska D8),

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 101 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

− Sportsko-rekreacijska namjena (sport R1, rekreacija R2).

ZONE JAVNIH I DRUŠTVENIH SADRŽAJA /oznaka D/ namijenjene su uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvene infrastrukture, ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije, te kompatibilnih gospodarskih djelatnosti i stanovanja kao prateće namjene.

Slika 21: Zone javnih i društvenih sadržaj u naselju Drnje

POVRŠINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE na pojedinačnim česticama /oznake D5, D7, D8/ namijenjene su uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvene infrastrukture, ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije te kompatibilnih društvenih djelatnosti.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 102 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

ZONE SPORTA I REKREACIJE određuju se kao kompleksni prostori namijenjeni izgradnji građevina i uređenju otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih disciplina tipa karting i sličnih, površine za sportska letjelišta, golf terene i drugo).

3.3.2.2. Izdvojena građevinska područja društvenih djelatnosti izvan naselja

Izdvojena građevinska područja izvan naselja društvenih djelatnosti - sportsko-rekreacijske namjene, na području Općine su: − Lovački dom, istočno od naselja Botovo na lokaciji Mlađ 1 /oznaka R6/, − Ribički dom ŠRK „Amur“ - planirani, Drnje, istočni dio jezera Šoderica /oznaka R7/, − Ribički dom „Zajednice športsko ribolovnih klubova“, Karaula, sjeverni dio naselja Botovo /oznaka R7/, − Ribički dom ŠRK „Šaran“ Gotalovo, /oznaka R7/, − Ribički dom ŠRK „Podravka“, istočni dio jezera Šoderica /oznaka R7/, − Sportsko-rekreacijska namjena – karting centar /oznaka R8/.

Sportsko-rekreacijska namjena postojeći ribički domovi - ŠRK „Šaran“ Gotalovo /oznaka R7/ i ŠRK „Podravka“ Koprivnica /oznaka R7/. Na ovim područjima planirano je odvijanje sportskog i rekreativnog ribolova.

Slika 22: ŠRK „Podravka“

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 103 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Slika 23: ŠRK „ Šaran“ Gotalovo

Sportsko-rekreacijska namjena – karting centar, /oznaka R8/ u blizini željezničkog kolodvora Botovo. Na ovom području planirano je odvijanje sportsko-rekreacijske namjene sa sljedećim sadržajem: svi oblici moto sporta (karting, motocikli, atv, automodelari i slično), biciklistički sadržaj (rampe, skakaone i slično), razni zabavni sadržaji (paintball, airsoft, mini golf, dječja igrališta i slično). U sklopu osnovne namjene sporta i rekreacije dozvoljava se odvijanje ugostiteljsko-turističke namjene (T) kao pratećeg sadržaja: ugostiteljstvo (restoran caffe-i i slično) i smještajni kapaciteti (kamp i slično).

Slika 24: Sportsko-rekreacijska namjena – karting centar, u blizini željezničkog kolodvora Botovo.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 104 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

3.3.2.3. Društvene djelatnosti unutar prostora obradivih površina, te prirodnih i prirodi bliskih predjela

Unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela mogu se obavljati isključivo rekreativne aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor, već se koriste kao prostori rekreacije, uz mjere opreza u odnosu na očuvanje ekosustava i u skladu s gospodarskom osnovom prostora.

Zona za hobi ribolov Na području jezera Šoderica postoji tradicija ribolova i postavljanja manjih pomoćnih građevina za tu namjenu. Ovim Prostornim planom želi se kontrolirati ovakav način korištenja prostora te odrediti posebni uvjeti gradnje koji će unaprijediti prostor i očuvati okoliš.

Ovim Prostornim planom na kartografskom prikazu broj 4.3. Izdvojena građevinska područja uz jezero Šoderica – građevinske zone i eksploatacijska polja planirana je zona za hobi ribolov /oznaka R2/. Položaj zone za hobi ribolov na jugozapadnoj strani obale jezera Šoderica (manje je zastupljena postojeća izgradnja koja je većim dijelom neodgovarajuće kvalitete). Ovim Prostornim planom preporuča se što veće očuvanje prirodnog stanja okoliša te njegovo unapređenje kako prirodne vegetacije (šaš i slična autohtona vegetacija) tako i životinjskih vrsta. Za gradnju i smještaj građevina, kao i zahvate, aktivnosti te ostalo u blizini jezera Šoderica, odnosno na području ekološke mreže potrebno je provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Slika 25: Zona za hobi ribolov

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 105 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Obala jezera Šoderica U obalnom pojasu jezera Šoderica širine minimalno 10,0 m, na nekim mjestima i manje s obzirom na konfiguraciju terene, ne smije se graditi, potrebno je sačuvati u što većoj mjeri prirodni okoliš te ga unaprijediti. Dozvoljeno je uređenje površina za sportsko-rekreacijske sadržaje.

Slika 26: Obala jezera Šoderica

Između obalnog dijela i građevnih čestica mješovite namjene - povremeno stanovanje dozvoljava se gradnja pješačkih staza širine 2,0 m te biciklističko-pješačkih staza širine 3,0 m. Pješačke staze i biciklističko-pješačke staze moguće je postavljati na stupove gdje je to potrebno. Takve pješačke i biciklističko-pješačke staze potrebno je izvesti od prirodnih materijala kao što su drvo i slično.

U obalnom pojasu jezera Šoderica dozvoljeno je planirati sportsko-rekreacijske sadržaje koji se zasnivaju na korištenju obalnog područja jezera i vodenih površina jezera i to uređenjem: kupališta, plaže, rekreacijskih i sportskih igrališta, ribička staza, površina za odmor – klupe za sjedenje i stolovi, mjesta za roštilj, pješačko-biciklističkih staza, staza za šetanje i ugostiteljski sadržaj - kiosci do 15,0 m2 – montažno-demontažne građevine.

Kraj obalnog područja jezera Šoderica, na vodenoj površini dozvoljava se postavljanje mlinica i vodenica. Preporuka je da na ovom području ima što manje izgrađenih površina već da je većina građevina montažno-demontažnog tipa – tip privremenih građevina. Način gradnje i oblikovanja građevina i privremenih građevina te okoliša mora se zasnivati na materijalima koji su kvalitetni, primjereni namjeni i podneblju te ih uskladiti s tradicijskom arhitekturom područja. Područje je potrebno urediti kao zelenu i hortikulturno uređenu površinu sa autohtonim vrstama zelenila.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 106 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3.4.1. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I/ILI OSJETLJIVAPODRUČJA I PROSTORNE CJELINE (PRIRODNI RESURSI, KRAJOBRAZI, PRIRODNE VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNE CJELINE) – TABLICA 3.

Tablica 3.

Naziv općine % od Red. stan/ha Oznaka Ukupno /ha/ površine OPĆINA DRNJE ha/stan* broj općine

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno - 1.021,8076 34,44 -

- 2.2. Zaštićena graditeljska baština - arheološka područja - 0,24 2,53 - - povijesne graditeljske cjeline 0,93 Općina ukupno - 1.022,9776 36,97 - 3.0. KORIŠTENJE RESURSA jedinica količina - -

3.1. Energija proizvodnja potrošnja - - ne iskazuje 3.2. Voda vodozahvat l/sek - se 3.3. Mineralne sirovine m3/god - plin - t/god - nafta Općina ukupno 2.966,2481 100 -

3.4.2. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Ugrožene i strogo zaštićene vrste na području Općine Drnje

Sisavci Mjere zaštite: U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u šumama te skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. Obnova zgrada i crkava u kojima je evidentirana kolonija šišmiša trebala bi se obavljati u razdoblju kad u tim objektima nisu porodiljne i/ili zimujuće kolonije šišmiša.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 107 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

U cilju zaštite šumskih vrsta šišmiša, detaljne mjere očuvanja šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Općine Drnje.

U cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa (vidra, močvarna rovka, vodena rovka) potrebno je u što većoj mjeri očuvati vodena i močvarna staništa i spriječiti melioraciju i isušivanje. Ukoliko se prostornim planom planiraju regulacije vodotoka i/ili melioracije ovakvih površina, za plan je nužno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš. U slučaju da na području obuhvata plana postoje vlažna staništa koja su ciljna staništa područja ekološke mreže RH, nužno je provesti ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24. stavku 2. Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13).

Ptice Mjere zaštite: U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vodena i vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom vodno-gospodarskih zahvata, koji se upravo radi zaštite ovih ptica ne preporučuju (regulacije vodotoka, vađenje šljunka), kao ni prenamjena ovakvih staništa u poljoprivredna zemljišta (melioracijski zahvati).

U slučaju planiranja izvođenja zahvata koji mogu imati značajan utjecaj na ciljne vrste i staništa te na cjelovitost područja Ekološke mreže RH, za njih je potrebno provoditi ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (Narodne novine br. 146/14).

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih stabala radi ptica dupljašica (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova i/ili programa gospodarenja šumama).

U cilju eliminiranja stradavanja ptica na elektroenergetskim objektima, a posebice ptica koje imaju veliki raspon krila te su stoga u većoj opasnosti od strujnog udara na tim objektima potrebno je tehničko rješenje izvesti na način da se ptice zaštite od strujnog udara.

Vodozemci

Mjere zaštite: U cilju zaštite riba potrebno je o njima voditi brigu prilikom regulacija vodotoka i vodnogospodarskih radova, a s obzirom na izvjestan utjecaj ovih zahvata na ribe kao ciljne vrste pojedinih područja ekološke mreže RH, uz obavezu provođenja postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu ukoliko područje Općine Drnje obuhvaća ekološki značajna područja uvrštena u ekološku mrežu RH.

Nužno je onemogućiti i spriječiti onečišćenja vodotoka kako u nadzemnim tako i u podzemnim dijelovima. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, zabranjeno je vodotoke poribljavati stranim (alohtonim) vrstama.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 108 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Leptiri Mjere zaštite: Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staništa uz vodotoke i isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju uništavanje starih hrastova i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja; intenziviranja poljoprivredne proizvodnje; sukcesije livadnih staništa; te sakupljačke aktivnost kolekcionara.

U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodno-gospodarskim zahvatima.

Radi očuvanja europski ugroženih leptira plavaca (Phengaris)(Maculinea) koji su usko vezani uz vlažne livade s određenim biljnim zajednicama, potrebno je takve livade evidentirati i dugoročno osigurati njihov opstanak (redovita košnja).

EKOLOŠKI ZNAČAJNA PODRUČJA Mjere zaštite: A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa - očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju a prema potrebi izvršiti revitalizaciju; na područjima isušenim zbog regulacije vodotoka odrediti mjesta za prokope kojima bi se osiguralo povremeno plavljenje okolnih područja; - osigurati povoljnu, ekološki prihvatljivu, količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta; - očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta; - održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa; - očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa; - očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr); - očuvati povezanost vodnoga toka; - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; - izbjegavati utvrđivanje obala, regulaciju vodotoka, kanaliziranje i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja; - u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju;

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 109 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

- vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području, a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama; - ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova; - prirodno neobrasle, šljunkovite, pjeskovite i muljevite, strme i položene, obale koje su gnijezdilišta i/ili hranilišta ptica održavati u povoljnom, ekološki prihvatljivom, stanju te spriječiti eksploataciju materijala i sukcesiju drvenastim vrstama; - osigurati otvorene površine plitkih vodenih bazena, spriječiti sukcesiju, te osigurati trajnu povezanost sa matičnim vodotokom; - sprječavati kaptiranje i zatrpavanje izvora; - uklanjati strane invazivne vrste sa svih vodenih, obalnih i močvarnih površina; - u gospodarenju vodama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);

C – D. Travnjaci, visoke zeleni i šikare - gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva; - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; - očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i dr.) te na taj način osigurati mozaičnost staništa; - očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka; - očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni, osigurati njihovo stalno vlaženje i redovitu ispašu, odnosno košnju; - očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima termofi lnih šikara, spriječiti sukcesiju i uklanjati vrste drveća koje zasjenjuju stanište; - poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u nizinskim, brdskim, planinskim, otočnim i primorskim travnjačkim područjima; - poticati održavanje travnjaka košnjom prilagođenom stanišnom tipu; - provoditi revitalizaciju degradiranih travnjačkih površina, posebno cretova i vlažnih travnjaka, te travnjaka u visokom stupnju sukcesije; - na jako degradiranim, napuštenim i zaraslim travnjačkim površinama za potrebe ispaše potrebno je provesti ograničeno paljenje te poticati stočarstvo; - uklanjati strane invazivne vrste sa svih travnjačkih površina i šikara; - očuvati bušike, te spriječavati sukcesiju povremenim uklanjanjem nekih drvenastih vrsta i kontroliranim paljenjem; - očuvati šikare sprudova i priobalnog pojasa velikih rijeka; - očuvati vegetacije visokih zelenih u kontaktnim zonama šuma i otvorenih površina, te spriječiti njihovo uništavanje prilikom izgradnje i održavanja šumskih cesta i putova;

E. Šume - gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma; - prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine; - u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove;

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 110 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

- u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice; - u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modifi cirane organizme; - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; - u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; - u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih vrsti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring); - pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi; - uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površina; - osigurati povoljan vodni režim u poplavnim šumama; Detaljne mjere za očuvanje šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode za odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove/programe na području OPĆINE DRNJE.

I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom - očuvati vegetaciju pukotina starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i zapunjavanje pukotina građevinskim materijalom; - uz vodotoke i vlažne šume očuvati otvorene površine s vlažnim tlom bogatim dušikom; - uklanjati invazivne vrste; - osigurati plavljenje staništa i povoljan vodni režim; - očuvati korovne zajednice čije su karakteristične biljne vrste ugrožene na nacionalnoj razini; - spriječiti vegetacijsku sukcesiju i uklanjati šumske vrste;

J. Izgrađena i industrijska staništa - spriječiti vegetacijsku sukcesiju i očuvati endemične vrste; - uklanjati invazivne vrste.

Stabilizaciju eventualno planiranih pontonskih privezišta i drugih plutajućih objekata treba izvesti bez povlačenja stabilizacijskih blokova po dnu vodotoka ili druge prirodne vodene površine. Nakon njihova postavljanja, stabilizacijske blokove se ne bi smjelo premještati, a ni u kojem slučaju ih se ne smije premještati povlačenjem po podlozi.

Ne planirati širenje građevinskog područja na račun ugroženih vodenih i vlažnih staništa. Zaustaviti daljnju degradaciju vodenih i vlažnih staništa, te prema mogućnostima izvesti njihovu revitalizaciju. Prilikom planiranja prometnih koridora birati varijantu najmanje pogubnu za ugrožena staništa i područja važna za ugrožene vrste.

Onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta. Na lokacijama (i u neposrednoj blizini) ugroženih tipova staništa kao i na detaljno utvrđenim lokacijama (i u

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 111 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

neposrednoj blizini) nalazišta ugroženih vrsta flore i vrsta koje su ciljne vrste područja ekološke mreže RH, nije prihvatljivo planirati građevinska područja, definirati namjenu površina za proizvodne, poslovne i turističke djelatnosti koje podrazumijevaju gradnju objekata i prateće infrastrukture, planirati elektrane (uključujući i one na obnovljive izvore energije), melioracije zemljišta, antenske stupove, te prometnu i komunalnu infrastrukturu.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 112 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Slika 27: Karta ekološki značajnih područja (staništa)

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 113 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

ZAŠTIĆENA PODRUČJA Na području Općine Drnje nalazi se sljedeće područje zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode:

∑ Regionalni park Mura – Drava (2011.g.)

Mjere zaštite: Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja regionalnog parka Mura - Drava najvažnije je donošenje i provedba njegovog prostornog plana područja posebnih obilježja i plana upravljanja.

Elemente krajobraza u zaštićenim područjima ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu.

U prostornom planiranju i uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifične namjene.

Nužno je osigurati provođenje mjera revitalizacije za staništa u područjima s ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima) izloženim zaraštavanju i zatrpavanju (travnjaci, bare, rukavci i dr.) – kroz osiguranje poticaja i/ili organiziranje košnje, krčenja i/ili čišćenja.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 114 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Slika 28: Karta zaštićenih područja - Regionalni park Mura-Drava

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 115 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (EU EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000)

Tablica 25: Područja ekološke mreže RH na području Općine Drnje

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (NATURA 2000 PODRUČJA) R.br. Naziv područja Oznaka Područja očuvanja značajna za 1. ptice - POP Gornji tok Drave HR1000014 (Područja posebne zaštite - SPA) Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS Gornji tok Drave (od Donje 2. HR5000014 (Predložena Područja od značaja Dubrave do Terezinog polja) za Zajednicu - pSCI)

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 116 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Slika 29: Ekološka mreža

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 117 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

3.4.4. ZAŠTITA KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

Kulturna dobra na području Općine dijele se na:

(A) NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA

1. Kulturno - povijesne cjeline 1.1. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI POVIJESNIH NASELJA 1.2. ARHEOLOŠKI LOKALITETI I NALAZIŠTA 1.3. POVIJESNO-MEMORIJALNE CJELINE

2. Pojedinačna kulturna dobra i njihovi sklopovi 2.1. SAKRALNE GRAĐEVINE Župne crkve Kapele i kapele poklonci

2.2. CIVILNE GRAĐEVINE Građevine javne namjene Zanatske i industrijske građevine Stambene građevine

2.3. POVIJESNA OPREMA NASELJA 2.4. SPOMEN OBILJEŽJA

3. Kulturni krajolik 3.1. TOČKE I POTEZI PANORAMSKE VRIJEDNOSTI 3.2. PARK ARHITEKTURA

(B) POKRETNA KULTURNA DOBRA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 118 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

(A) NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA

1. Kulturno – povijesne cjeline 1.1. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI POVIJESNIH NASELJA

R.br. Kulturno dobro Lokalitet Status zaštite

1. Ruralna cjelina dijela naselja Torčec E Torčec 2. Ruralna cjelina dijela naselja Drnje, Drnje, dio naselja u ulici E na lokaciji Židovaroš Braće Radić

Mjerama zaštite ruralne cjeline naselja (E) određuje se: − očuvanje građevinske matrice (parcelacije, lociranja građevina unutar građevne čestice), − oblikovanja stambenih građevina sukladno tradicijskim obilježjima u ambijentalnim cjelinama naselja Torčec i Drnje, − zadržavanja tipičnih gospodarskih gradnji, kao dijelova stambeno-gospodarskog sklopa, − održavanja tradicijskog uređenja naselja – javnih površina, te − očuvanja tradicijske opreme naselja – sakralne i javne plastike s pripadajućim pejsažnim uređenjem. Tradicijske građevine je moguće prilagoditi suvremenim zahtjevima stanovanja ili ih privesti nekoj drugoj namjeni.

1.2. ARHEOLOŠKI LOKALITETI I NALAZIŠTA Arheološki lokaliteti i nalazišta su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara zaštićena bez obzira na status zaštite.

R.br. Kulturno dobro Lokalitet Status zaštite

Torčec – Crkvišće, sakralna Torčec, sa desne strane za P – 4097 1. arhitektura, nekropola - srednji vijek, Đelekovec, kčbr. 5284/6, k.o. 09. 2011. – 09. 14. - 16. st. Đelekovec 2017. Gornji Paragi, srednjevjekovno 2. Botovo E naselje - rani srednji vijek Cege, naselje - rani srednji vijek, cca Drnje, zapadno od naselja, 3. E 9-10 st. između ceste i potoka Gliboki Školski vrt, slučajni nalaz, antika 2. Drnje, u vrtu stare osnovne 4. E polovina 4. st. škole Drnje, Židovaroš, južno od Kaštel Drnje, utvrda - srednji vijek 5. potoka Gliboki u starom E 16.st. meandru Blaževo pole 1-6, arheološka zona Torčec, južno od naselja, ranosrednjevjekovnih selišta sa 6. sjeverno do starog meandra kontinuitetom naseljenosti, rani i E potoka Vratnec srednji vijek, 8-13.st. Đurkovo Grmlje, nekropola grobnih Torčec, 2,0 km zapadno od 7. E humaka – tumuli -prapovijest. naselja, u šumi Jasenovac

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 119 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Torčec, na desnoj obali Dužine 1, naselje - srednji vijek, 13.- 8. potoka Gliboki, zapadno od 16.st. E naselja Dužine 2, nekropola grobnih humaka Torčec, zapadno od naselja,

9. - tumuli prapovijest - mlađe željezno na desnoj obali potoka E doba i antika Vratnec Gradić, Gradište, Turski brijeg, Torčec, zapadno od ceste za 10. utvrda, drvena sa palisadama i Đelekovec. E opkopima - srednji vijek 13. – 16. st. Crkva sv. Stjepana Kralja, ostaci 11. Torčec, središte naselja E starije kapele i staro groblje, 18.st. Laz, prapovijest naselja - brončano 12. Torčec, u šumi Jasenovac E doba Ledine, naselje – rani srednji vijek, 9. Torčec, 1,0 km 13. E – 11. st. sjeveroistočno od naselja Makarov perivoj, Makarov vrt, Torčec, zapadno naselja, na 14. E naselje – kasni srednji vijek lijevoj obali potoka Gliboki Malo Vratno, prapovijesna naselje – Torčec, zapadno od naselje, 15. prapovijest – mlađe i starije željezno uz lijevu obalu potoka E doba i antika - 1.st.pr.kr. Vratnec Međuriče, arheološka zona naselja Torčec, 1,0 km zapadno od 16. sa kontinuitetom – prapovijest, antika naselja E i srednji vijek Torčec, južno od 17. Parak, Parag, naselje – srednji vijek E željezničkog kolodvora Drnje Torčec, zapadno od naselja, Pod Vratnec I, naselje – prapovijest južno od potoka Vratnec i 18. – kultura polja sa žarama, srednji istočno od ceste Koprivnica - E vijek Đelekovec Torčec, zapadno od naselja, Pod Vratnec II, nekropola grobnih južno od potoka Vratnec i

19. humaka – tumuli – prapovijest i istočno od ceste koprivnica – E antika. Đelekovec, u šumi Jasenovec Prečno polje 1-3, srednjevjekovno Torčec, sjeveroistočno od 20. naselje, keramika – srednji vijek – naselja E rani i razvijeni cca 9. – 13. st. Torčec, 1,5 km 21. Rudičevo, naselje – rani srednji vijek sjeveroistočno od crkve, uz E put prema Šoderici Selsko Trnje, nekropola pod Torčec, 2,0 km zapadno od 22. tumulima - prapovijest, rano brončano E naselja doba, Litzenska kultura

Prilikom izrade tehničke dokumentacije za infrastrukturne sustave položene na površinu ili ispod površine tla, potrebno je provesti terenska istraživanja radi utvrđivanja potencijalnih arheoloških lokaliteta, odnosno probna sondažna arheološka istraživanja radi potvrde prezentnosti i opsega rasprostiranja arheološkog lokaliteta. Istraživanja je potrebno adekvatno dokumentirati i elaborirati. Elaborat zaštite arheološke baštine sastavni je dio tehničke dokumentacije za ishođenje akta kojim se dozvoljava gradnja infrastrukturnih sustava.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 120 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

1.3. POVIJESNO – MEMORIJALNE CJELINE

R.br. Kulturno dobro Naselje, pozicija Status zaštite

1. Groblje Drnje E 2. Groblje Torčec E

Radi zaštite povijesno-memorijalne cjeline: − unutar groblja potrebno je održavati karakteristično pejsažno uređenje (sadnja bilja, na primjer crnogorica i slično), − potrebno je održavati i obnavljati drvored crnogorice uz pješačku stazu prema groblju u naselju Drnje.

2. Pojedinačna kulturna dobra i njihovi sklopovi 2.1. SAKRALNE GRAĐEVINE Župne crkve

R.br. Kulturno dobro Naselje, pozicija Status zaštite

1. P – 4819 Crkva Rođenja Blažene Djevice Drnje, Crkvena ulica 08. 2014. – Marije i župni dvor 08. 2017. 2. Crkva sv. Stjepana Kralja Torčec, središte naselja Z-2759

Kapele i kapele poklonci

R.br. Kulturno dobro Naselje, pozicija Status zaštite

1. Kapela-poklonac sv. Ivana Botovo, na raskrižju uz E Nepomuka glavnu cestu 2. Kapela-poklonac sv. Ivana Drnje, na raskrižju uz glavnu E Nepomuka cestu

2.2. CIVILNE GRAĐEVINE Građevine javne namjene

R.br. Kulturno dobro Naselje, pozicija Status zaštite

1. Zgrada željezničke postaje Drnje Torčec E

2. Zgrada ugostiteljskog sadržaja Drnje, Trg kralja Tomislava E 28 3. Stari dio zgrade društvenog doma Drnje, Trg kralja Tomislava E

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 121 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Zanatske i industrijske građevine

R.br. Kulturno dobro Naselje, pozicija Status zaštite

1. Stari mlin, solana Drnje, Pemije 36 E 2. Stari mlin Torčec E

Stambene građevine

R.br. Kulturno dobro Naselje, pozicija Status zaštite

1. P – 4819 Zgrada župnog dvora Drnje, Crkvena ulica 08. 2014. – 08. 2017. 2. Drvena stambena građevina Botovo, Prvomajska 24 E 3. Zidana stambena građevina Botovo, Prvomajska 23 E 4. Zidana stambena građevina Botovo, Braće Mesarića 2 E 5. Zidana stambena građevina Drnje, Braće Radića 29 E 6. Zidana stambena građevina Drnje, Ločka ulica 5 E 7. Zidana stambena građevina Drnje, Ločka ulica 9 E 8. Zidana stambena građevina Drnje, Ločka ulica 31 E 9. Zidana stambena građevina Drnje, Pemija 40 E

Stambene građevine ugrožene su i svedene na ostatke, potrebno je hitno djelovati kako bi se zadržao kulturološki kontinuitet.

2.3. POVIJESNA OPREMA PROSTORA

R.br. Kulturno dobro Naselje, pozicija Status zaštite

1. Kalvarija - pil Drnje, ispred crkve Rođenja P Blažene Djevice Marije 2. Raspelo Drnje, Crkvena ulica E 3. Raspelo Drnje, Dravska ulica E 4. Raspelo Drnje, Pemija E 5. Raspelo Torčec, raskrižje Podravska E ulica 6. Raspelo Torčec, raskrižje Koprivnička E ulica 7. Raspelo Torčec, uz crkvu sv. E Stjepana Kralja

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 122 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

2.4. SPOMEN OBILJEŽJA Status zaštite R.br. Kulturno dobro Naselje, pozicija

1. Paviljon – spomen obilježje palima Drnje, park u središtu naselja E u II svjetskom ratu 2. Spomenik hrvatskom kraljevstvu, Drnje, park u središtu naselja E Drnje

Mjerama zaštite nepokretne kulturne baštine određuje se: − Zaštita povijesnih struktura i izvornih graditeljskih sklopova za sva zaštićena (Z), preventivno zaštićena (P), evidentirana (E) kulturna dobra, − Zaštita ambijentalnih vrijednosti, tipologije, gabarita i oblikovanja graditeljske baštine lokalnog značaja, − Čuvanje i održavanje povijesne opreme naselja i spomen obilježja, te njena sanacija i rekonstrukcija prema izvornim oblicima.

3. Kulturni krajolik

3.1. TOČKE I POTEZI PANORAMSKE VRIJEDNOSTI

R.br. Kulturno dobro Naselje, pozicija Status zaštite

đ 1. Vizura na crkvu Ro enja Blažene Drnje, Crkvena ulica E Djevice Marije 2. Vizura na crkvu sv. Stjepana Kralja Torčec, središte naselja E

Zona ekspozicije za cjeline kao i za pojedinačna kulturna dobra obuhvaća pejzažne i kultivirane prostore koji uokviruju naselje ili pojedinačno kulturno dobro i omogućavaju vrijedne vizure.

3.2. PARK ARHITEKTURA

R.br. Kulturno dobro Naselje, pozicija Status zaštite

1. Park u središtu naselja Drnje Drnje E

Na području Općine od hortikulturnih vrijednosti nalazi se središnji park čija je vrijednost od lokalnog značaja. Mjere zaštite hortikulturalno uređenih dijelova naselja unutar pripadajućih čestica potrebno je razvijati i kultivirati prirodni fond, te kvalitetno održavati. Unapređenje stanja u prostoru moguće je provoditi u duhu parkovne arhitekture.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 123 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

(B) POKRETNA KULTURNA DOBRA

R.br. Kulturno dobro Naselje, pozicija Status zaštite

1. Crkva Rođenja Blažene Djevice Drnje Z – 3731 Marije – orgulje P – 5281 2. Arheološka zbirka obitelji Zvijerac Torčec (2016 – 2019. god.)

Sve zahvate, na pokretnim kulturnim dobrima potrebno je provodite prema posebnim uvjetima i odobrenju nadležnog Konzervatorskog odjela.

Smjernice i preporuke zaštite povijesnih cjelina i arheoloških lokaliteta i nalazišta

Popisana i valorizirana kulturna dobra potrebno je adekvatno njihovoj vrijednosti zaštititi, obnoviti i u budućnosti koristiti. Povijesne cjeline kao i pojedinačne građevine označene kao kulturno dobro treba primjereno njihovim prostornim, arhitektonskim, povijesnim, etnološkim i estetskim vrijednostima zaštititi i uključiti u život i dalji razvoj prostora. Da bi se osigurala zaštita kulturne baštine koja je neodvojiv segment sveukupnog življenja u prirodnom okruženju polazišta za njeno ostvarivanje moraju se osigurati već na nivou prostornog planiranja.

Dosadašnja iskustva su pokazala da su graditeljski oblici i krajolik koji ih okružuje, međusobno povezani, srasli u složeni identitet prostora. Čovjek je samo još jedan dio u procesu stvaranja sveukupne slike prostora čiju osnovu čine prirodne komponente stoga elementi za zaštitu i očuvanje graditeljskog nasljeđa moraju biti u skladu s našim odnosom prema cjelokupnom prostoru. S obzirom na stupanj očuvanosti prirodnih i krajobraznih vrijednosti, te tradicionalnih oblika izgradnje i naseljavanja područja Općine, potrebno je planirati razvoj koji će se temeljiti na uvažavanju i racionalnom iskorištavanju temeljnih vrijednosti područja. To prije svega znači očuvati ravnotežu i harmoničan odnos izgrađenog i prirodnog krajolika, uz racionalno dimenzioniranje građevinskih područja, kako ne bi došlo do narušavanja vrijednosti kulturno-povijesnih i prostornih kvaliteta.

Da bi se očuvale vrijedne kulturno povijesne, arhitektonske, urbanističke, etnološke, pejzažne i dokumentarne karakteristike prostora Općine, neophodno je zaštitu usmjeriti na očuvanje integralnih vrijednosti prirodnog i izgrađenog prostora. Utoliko je važno Prostornim planom usmjeriti korištenje prostora na način koji ne bi izazvao narušavanje vrijednosnih kvaliteta, već bi omogućio revalorizaciju prostornih karakteristika kao i sanaciju loših intervencija u prostoru uvjetovanu vrijednosnim kategorijama, odnosno potrebnim i mogućim režimima zaštite svih prepoznatih vrijednosti.

Temeljni zadatak Prostornog plana je omogućavanje razvoja uz uvažavanje i očuvanje harmoničnog odnosa i kvalitetnog planiranja suživota prirodnog i antropogenog krajolika.

Integralni prostor, njegovu kulturnu i prirodnu baštinu moguće je štititi kroz zoniranje prostora, a zaštitu pojedinačnih vrijednosti kulturne baštine metodom režima zaštite. Određivanje ambijentalnih i ruralnih cjelina temelji se na osnovnom principu suvremene zaštite kulturne baštine, da je arhitektonski spomenik bilo koje vrste i značenja nedjeljivo vezan s okolišem koji ga okružuje.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 124 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Za svu kulturnu baštinu, naselja i pojedinačne povijesne građevine, prikazane na kartografskom prikazu 3. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora“ u mjerilu 1:25.000 potrebno je izraditi detaljnu konzervatorsku dokumentaciju koja bi sadržavala analizu povijesne građe i dokumentacije, analizu postojećeg stanja, te konzervatorske propozicije i smjernice za moguće i potrebne zahvate kojima bi se očuvale, zaštitile i unaprijedile prepoznate vrijednosti, a umanjio utjecaj prostorno i likovno konfliktnih situacija.

Obzirom na načela i ciljeve zaštite kulturne baštine određuju se osnovne smjernice i uvjeti zaštite za: − povijesne ruralne i ambijentalne cjeline, − pojedinačne zaštićene građevine, − arheološke lokalitete i nalazišta, − kultivirani krajolik.

Povijesna naselja ruralnih obilježja

Povijesna naselja ruralnih obilježja predstavljaju izrazito ugrožen dio ukupnog fonda kulturne baštine, a gotovo u pravilu ni na koji način nisu zaštićena, stoga intenzivno gube svoja povijesna obilježja. Takve preobrazbe nepovratno brišu granice kulturnih regija i znatno otežavaju definiranje prostora (makrocjelina) sličnih tradicijskih oblika. Specifičnost naselja pojedinih regija očituje se u tipologiji naselja u smislu načina oblikovanja njegovog volumena, karakterističnom tradicijskom naseobinskom predlošku – matrici naselja, parcelaciji, mreži cesta i putova, odnosu naselja i pripadajuće okoline, načinu organizacije građevne čestice, te arhitekturi naselja - mjerilu i karakteristikama oblikovanja građevina, uključivši i primijenjene materijale te način njihove završne obrade. Raznolikost tipova naselja koja ovisi o navedenim čimbenicima mora i nadalje ostati prepoznatljivom.

Područja zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti u izdvojenim zonama – povijesnim naseljima, odnosno njihovim dijelovima provode se u svrhu očuvanja tradicijske slike naselja a time i njihove prepoznatljivosti kao nositelja identiteta kulturnog krajolika. U cilju očuvanja graditeljske baštine i prepoznatljivosti prostora određene su zone zaštite za očuvane dijelove naselja. Nažalost, naselja su izgubila izvorni izgled, sačuvani su samo njihovi pojedinačni elementi stoga su ove izdvojene cjeline, uz zaštićena i evidentirana pojedinačna kulturna dobra, nositelji prostornog identiteta Općine.

Trebalo bi očuvati njihovu karakterističnu matricu, ortogonalnu ili organsku, karakteristične poprečne presjeke ulica, građevnu liniju, tipologiju stambene izgradnje, visinu kuća, morfologiju pročelja i materijale završne obrade.

Ruralne i ambijentalne cjeline naselja (zaštita matrice, postojeće parcelacije, tradicijske stambene arhitekture i prateće gospodarske, povijesne opreme naselja). Kontaktna zona ruralne i ambijentalne cjeline naselja obuhvaća izgrađene dijelove naselja gdje je zastupljena novija gradnja na postojećoj matrici, ali prihvatljivog mjerila i oblikovanja. Zona ekspozicije za ruralne i ambijentalne cjeline kao i za pojedinačna kulturna dobra obuhvaća pejzažne i kultivirane prostore koji uokviruju naselje ili pojedinačno kulturno dobro i omogućavaju vrijedne vizure na iste.

Mjere zaštite su određene prema zonama zaštite i klasifikaciji pojedinačnih kulturnih dobara koji se štite na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Mjerama zaštite utvrđuju se režimi i oblici intervencije u pojedinim zonama ili za pojedine građevine.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 125 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Svaku od evidentiranih cjelina, predloženih za zaštitu, potrebno je detaljno inventarizirati s obzirom na građevnu strukturu (stambene, gospodarske i javne zgrade) i prostornu matricu, koju čini mreža putova (cesta) i pripadajuća građevnih čestica. Tradicijsku arhitekturu, stambenu i gospodarsku treba dokumentirati, arhitektonski snimiti i obraditi kako bi se odredili uvjeti i režimi zaštite, te način i metode obnove kojima bi se prilagodili suvremenim uvjetima življenja. Proširenje građevinskih područja postojećih naselja, planirati na način kojim bi se prije svega očuvao prepoznatljiv krajolik koji ga okružuje, zadržala prepoznatljivost i homogenost slike povijesnog naselja, kvalitetna ekspozicija naselja ili njegovih dominantnih dijelova, što u većini slučajeva znači da je neprihvatljivo širenje građevinskih područja u smjeru prilaznih cesta i spajanje pojedinačnih krakova naselja.

U planiranju širenja građevinskih područja naselja, njihovom dimenzioniranju i prostornom smještaju treba nastojati očuvati njegov karakter, s obzirom na tip (zbijeni zaselak, longitudinalno naselje, razvedeno) i karakter naselja (selo sa središnjim funkcijama, zaselak). Jednako je važno čuvanje kvalitetnog pejzažnog okruženja, poljodjelskih površina, šuma i slično, jer cjelovitu sliku naselja, osim njegove građevne strukture čini i pripadajuće pejzažno okruženje. Za naselje Torčec definirana je ambijentalna cjelina kako bi se sačuvala ujednačena smirena gradnja koja omogućava vizure na crkvu. Oblikovanje prema zatečenoj arhitekturi uz dozvolu suvremenih utjecaja u arhitekturi.

Osobito je važno sačuvati povijesnu opremu naselja (raspela) koja unutar naselja ili na određenoj distanci od naselja markira njegov početak, središte ili neki drugi važan dio naselja kako bi se sačuvali prostorni odnosi i akcentiranost u prostoru.

Neizgrađene i ozelenjene prostore unutar naselja, parkove i javne zelene površine potrebno je čuvati, dalje osmišljavati i redovito održavati.

Za čitavo područje Općine, važno je očuvati postojeću karakterističnu organizaciju prostora, temeljenu na mreži naselja, povezanih kapilarnim sistemom putova te izbjegavati načine disperzivne gradnje koja se pojavljuje u novije vrijeme.

3.4.5. PODRUČJA POSEBNO OSJETLJIVA NA UVJETE KORIŠTENJA

3.4.5.1. Područja preoblikovanja krajobraza

3.4.5.1.1. Eksploatacijska mineralnih sirovina - građevnog šljunka i pijeska

Ako se prilikom građenja građevina koje se grade sukladno propisima o gradnji ustanovi višak iskopa u odnosu na potrebe ugradbe u obuhvatu te građevine, a koji predstavlja mineralnu sirovinu, investitor je dužan predmetnu količinu staviti na raspolaganje Republici Hrvatskoj kao vlasniku.

3.4.5.2. Područja sanacije devastiranih prostora

Kopove postojećih eksploatacijskih polja građevnog šljunka i pijeska je potrebno sanirati u tijeku vađenja i nakon završetka eksploatacije prema planu sanacije i mjerama zaštite okoliša.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 126 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Napuštena eksploatacijska polja koja nakon eksploatacije nisu sanirana potrebno je sanirati, revitalizirati, ili prenamijeniti prema dokumentaciji za sanaciju izrađenoj na načelima zaštite okoliša i prirode ili integralno rješavati kao dio projekta planiranog eksploatacijskog polja, a prostor urediti sukladno namjeni prostora određenoj ovim Prostornim planom. Postojeća eksploatacijska polja mineralnih sirovina građevnog šljunka i pijeska na području Općine potrebno je nakon izvršene eksploatacije sanirati prema planu sanacije i mjerama zaštite okoliša nakon prestanka eksploatacije. Nakon sanacije moguća namjena je turizam, sport i rekreacija te slično. Sportsko-rekreacijska namjena sjeverni dio područja „Mlađ 1“, planirana je kao oblik sanacije nakon eksploatacije polja mineralnih sirovina. Na ovom području planirani su sportski i rekreacijski sadržaji koji se zasnivaju na korištenju vodenih površina jezera i obalnog područja jezera i to uređenjem i izgradnjom: − obalnog dijela jezera namijenjenog za sportski ribolov, kupališta, − rekreativnih i sportskih igrališta, − površine za odmor – klupe za sjedenje i stolovi, područja za roštilj, − pješačko-biciklističkih staza, − ugostiteljskih sadržaja – manji caffe barovi, restorani do 50,0 m2 GBP-a, kiosci do 15,0 m2 i slično, − parkirališta za osobne automobile.

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, željeznice, javne telekomunikacije, produktovodi)

3.5.1.1.1. Željeznički promet

Izgradnjom drugog kolosijeka pruga M201 će se rekonstruirati za brzinu Vmax=160 km/h, a na pojedinim mjestima križanja željezničke pruge s cestovnim prometnicama izvesti će se denivelirani prijelazi za sve sudionike u prometu. Način rješenja pojedinih prijelaza definirat će se sukladno zakonskoj regulativi kojom se uređuje željeznička infrastruktura, odnosno moguća je denivelacija, ukidanje i svođenje drugih prijelaza ukoliko se pokaže kroz projektno-tehničku dokumentaciju da za to postoje prostorne mogućnosti i ekonoska opravdanost. Na križanjima željezničke pruge M201 s županijskim cestama ŽC 2260 i ŽC 2091 biti će izgrađeni nadvožnjaci „Novo Drnje“ i „Šoderica“. Između ova dva prijelaza zadržava se postojeći željezničko-cestovni prijelaz u razini „Stotina“ na nerazvrstanoj cesti koji će se rekonstruirati uz ugradnju dodatne signalizacije i opreme.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 127 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV

3.5.2.1.1. Energetski sustav – elektroopskrba i plinoopskrba

Gradnja građevina i postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije

Mogućnost iskorištavanja obnovljivih izvora energije na području Općine Drnje u skladu je sa Strategijom energetskog razvitka RH, Strategijom održivog razvitka RH, Strategijom prostornog razvitka RH, Zakonom o energiji (“Narodne novine” broj 120/12. i 14/14.), Županijskim prostornim planom i drugim važećim županijskim i općinskim dokumentima, a gradnja takvog objekta i njegovo korištenje mora biti usklađeno s Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (“Narodne novine” broj 88/12.), posebnim uvjetima koje izdaju nadležna tijela i pravne osobe u postupku procjene utjecaja na okoliš, izdavanja akata za gradnju ili korištenje građevine. Ovim Planom omogućuje se građenje građevina i postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koje kao resurs koriste obnovljive izvore energije (sunčeva energija, geotermalna energija, energija vjetra, hidropotencijal, toplina okoliša, toplina zemlje, biogoriva i sl.). Navedena postrojenja i građevine moguće je graditi kao osnovni sadržaj u gospodarskim, proizvodno – poslovnim zonama, te kao prateći sadržaj u svim namjenama unutar građevinskog područja, osim na javnim zelenim površinama. Odredbama za provođenje Plana u poglavlju 5.2.1. Obnovljivi izvori energije detaljno su obrađeni uvjeti izgradnje i postavljanja ovih sustava unutar građevinskog područja te na površinama poljoprivredne namjene. Uz poljoprivredne površine te građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji veliki je potencijal gradnje postrojenja za proizvodnju energije iz biomase i/ili bioplina pri čemu ona predstavljaju sastavni dio kompleksa poljoprivrednog gospodarstva. Ukoliko se radi o kompleksu za uzgoj životinja time je omogućeno i iskorištavanje otpada koji nastaje na samoj farmi/tovilištu. Također, poželjno je uz ovakve sustave locirati i poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja (staklenike i plastenike za uzgoj voća, povrća i cvijeća) kako bi se u što većoj mjeri iskoristila dobivena toplinska energija. Samostalnu solarnu elektranu moguće je graditi unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, samo u zonama gospodarske, proizvodno – poslovne namjene. Sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 79/14.) daje se mogućnost postavljanja solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija na građevine (krovove, pročelja ili ostale dijelove) i njihove okućnice unutar svih namjena građevinskog područja i izvan građevinskog područja, pri čemu ukupna izgrađenost čestice može biti maksimalno 80%.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 128 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV (vodoopskrba, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja)

3.5.3.2. Odvodnja

Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine Drnje planiran je u sklopu dokumenta „Studija zaštite voda Koprivničko-križevačke županije“ („Službeni glasnik Koprivničko – križevačke županije“ broj 12/09). Predmetna Studija otpadne vode sa područja Općine Drnje planira provesti na središnji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u naselju Herešin (Grad Koprivnica), obzirom na povoljan položaj uređaja jugozapadno od obuhvata Plana. Kanalizacijski sustav Općine Drnje smatra se dograđenim dijelom koprivničkog kanalizacijskog sustava te se predviđa izgraditi kao razdjelni tip kanalizacije. Obzirom na topografske prilike, položaj korisnika u prostoru i uspostavljene konfiguracije kanalizacijskog sustava, Studijom je predviđen djelomični tlačni transport kanalizacijskog efluenta. Također je planirana interpolacija precrpnih stanica i pripadajućih tlačnih cjevovoda kojima se omogućava transport otpadnih voda prema izgrađenim dijelovima kanalizacijskog sustava, odnosno prema lokaciji središnjeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Herešinu. U travnju 2012. godine izrađena je projektna dokumentacija sanitarno fekalne kanalizacije Općine Drnje. Projektom je riješena odvodnja fekalnih voda stanovništva naselja Drnje, Torčec i Botovo. Kanalizacija je projektirana kao gravitacijska sa pojedinim dionicama tlačnih vodova uz interpolaciju precrpnih stanica. Postojeće rješenje sakupljanja oborinskih voda vrši se uličnim rigolima, jarcima i otvorenim vodotocima. U naselju Torčec odvodnja oborinskih voda s prometnih površina uz državnu cestu riješena je izgradnjom drenažnih zdenaca i slivnika. Postojeći sustav odvodnje oborinskih voda planira se i nadalje zadržati u funkciji.

3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda

U svrhu uređenja vodotoka i voda na području općine izgrađene su regulacijske i zaštitne vodne građevine, vodne građevine za melioracijsku odvodnju, tehničko i gospodarsko održavanje vodotokova i vodnog dobra. Tehničkim i gospodarskim održavanjem tih građevina potrebno je omogućiti kontrolirani i neškodljiv protok voda i njihovo namjensko korištenje.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 129 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Slika 30: Uređenje vodotoka i voda

U svrhu djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda lijevom obalom rijeke Drave izgrađen je nasip Botovo – Repaš, prikazan na kartografskom prikazu broj 2. „Infrastrukturni sustavi“, uz koji je iscrtan i inundacijski pojas rijeke Drave. Inundacijski pojas uz potok Gliboki također je ucrtan u grafičkom dijelu Plana, dok za druge vodotoke inundacijski pojasevi nisu iscrtani zbog mjerila karte, već su definirani odredbama za provođenje. U inundacijskom pojasu zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda. U rujnu 2014. godine na Dravi se pojavila velika voda, koja je na vodomjeru Botovo postigla razinu od 578 cm. Ova velika voda prelila je dijelom desnu, nebranjenu obalu i došla do naselja Drnje, poplavivši pritom nekoliko objekata i kuća za stanovanje. Kako bi se u budućnosti spriječilo plavljenje, ovim izmjenama prostornog plana planirana je izgradnja zaštitnog nasipa na desnoj obali rijeke Drave, sukladno zahtjevu Hrvatskih voda. Nasip je planiran kao kontinuiran i moguće ga je izvesti kao put izdignut iznad okolnog terena, kojim se normalno može odvijati promet.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 130 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

POSTOJEĆI NASIP BOTOVO - REPAŠ

PLANIRANI ZAŠTITNI NASIP

Slika 31: Položaj postojećeg i planiranog nasipa uz rijeku Dravu

3.6. POSTUPANJE S OTPADOM

Postupanje s otpadom utvrđeno je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, „Narodne novine” broj 94/13., (u daljnjem tekstu „Zakon“). Sukladno zakonskim odredbama Općina Drnje, obzirom da broji više od 1500 stanovnika, dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta, a u naseljima u kojima se reciklažno dvorište ne nalazi osigurati funkcioniranje istog posredstvom mobilne jedinice. Prostorni smještaj reciklažnog dvorišta kao i način rada mobilne jedinice mora omogućiti pristupačno korištenje svim stanovnicima područja za koje su uspostavljeni. I. Izmjenama i dopunama PPUO Drnje planirana je lokacija za uspostavu reciklažnog dvorišta (RD) unutar postojeće gospodarske zone – poslovne namjene „Drava“ uz željeznički kolodvor Botovo. Osim unutar spomenute gospodarske zone uspostavu reciklažnih dvorišta moguće je planirati i na drugim lokacijama koje će omogućiti pristupačno korištenje svim stanovnicima, unutar postojećih i planiranih zona gospodarske namjene (I1 i K), na izdvojenom građevinskom području izvan naselja. Općenito, gradnja građevina za gospodarenje otpadom od lokalnog značaja dozvoljena je izvan naselja na izdvojenom građevinskom području gospodarske proizvodne ili poslovne namjene (I1,K). Zakonom je također ostavljena mogućnost da više jedinica lokalne i područne samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera gospodarenja otpadom (čl.23), odn. da više jedinica lokalne samouprave može sporazumno osigurati zajedničko ispunjenje jedne ili više obveza koje su dužne osigurati (čl. 28.). Pod obvezama JLS Zakon navodi: 1. javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog otpada, 2. odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, 3. sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada, 4. provedbu Plana gospodarenja otpadom RH,

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 131 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

5. donošenje i provedbu PGO jedinice lokalne samouprave, 6. provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području, 7. mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.

U sklopu reciklažnog dvorišta potrebno je osigurati odvojeno prikupljanje odnosno zaprimanje vrsta otpada propisanih Dodatkom III Pravilnika o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 23/14, 51/14): problematični otpad (opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu, te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problematičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada), otpadni papir, drvo, metal, staklo, plastika, tekstil i krupni (glomazni) otpad kao i otpadne gume, jestiva ulja i masti, boje, deterdženti, lijekovi, beterije i akumulatori te električna i elektronička oprema. U sklopu gospodarske zone poslovne namjene „Drava“ uz željeznički kolodvor Botovo planiarana je izgradnja reciklažnog dvorišta za građevni otpad (GO). Reciklažno dvorište za građevni otpad namijenjeno je razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada sa područja Općine. Građevnim otpadom koji je nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina te otpad nastao od iskopanog materijala koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine, potrebno je gospodariti u skladu sa zakonskim odredbama. Kako bi se ostvarilo što bolje gospodarenje otpadom potrebno je komunalnim mjerama osigurati odvojeno sakupljanje sljedećih vrsta otpada: papir, metal, plastika i staklo, električni i elektronički otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadne gume, otpadna ulja, otpadni tekstil i obuća, medicinski otpad. Otpad koji se smatra posebnom kategorijom otpada mora se odvajati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati i skladištiti u skladu s načinom propisanim propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada. Posebnim kategorijama otpada smatra se biootpad, otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, građevni otpad, otpadni mulj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili. PET, staklenu i metalnu ambalažu te otpadni papir, otpadni tekstil i obuću te baterije moguće je odvojeno odlagati u posebne spremnike u sklopu zelenih otoka i mjesta za odlaganje starih baterija te na reciklažnom dvorištu. Biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstva, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objektata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda, tzv, biootpad potrebno je dovojeno prikupljati s ciljem kompostiranja, digestije ili energetske oporabe biootpada. Lokacija za prikupljanje komposta, kompostana planirana je u sklopu postojeće gospodarske zone poslovne namjene (K) na izdvojenom građevinskom području izvan naselja. Sukladno Zakonu proizvođač biootpada i drugi posjednik biootpada dužan je svoj otpad predati osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadaom. Iznimno je biootpad iz kućanstva odnosno vrtova dozvoljeno obrađivati biološkom aerobnom obradom (kompostiranje) na vlastoj čestici, na način da se ne dovede u opasnost ljudsko zdravlje i ne uzrokuju štetni utjecaji na okoliš, tj. onečišćenja vode, tla, ugrožavanje biološke raznolikosti, pojava neugode izazvane mirisom i/ili bukom. Otpad koji sadrži azbest sa područja Općine Drnje besplatno se odvozi na poziv i zbrinjava na plohi odlagališta specijalno pripremljenoj za sigurno odlaganje, van obuhvata Plana, na

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 132 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

području Grada Križevaca. Pod otpad koji sadrži azbest svrstava se otpadni sirovi azbest i svaka tvar ili predmet koji sadrži azbest i azbestna vlakna, azbestna prašina nastala emisijom azbesta u zrak kod obrade azbesta ili tvari, materijala i proizvoda koji sadrže azbest koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpad životinjskog porijekla planira se sakupljati rashladnim rolo-kontejnerom te odvoziti na obradu ovlaštenom obrađivaču.

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom stanju, te unapređenje stanja u okolišu. Prostornim planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, zaštitu od buke i posebnu zaštitu, kao i mjere za unapređenje stanja na područjima naročito ugroženog područja.

3.7.1. TLO

Zaštita tla obuhvaća očuvanje zdravlja i funkcija tla, sprječavanje oštećenja tla, praćenje stanja i promjena kakvoća tla te saniranje i obnavljanje oštećenih tala i lokacije. Obradivo tlo je potrebno koristiti u skladu s namjenom, prema odredbama ovog Prostornog plana, a ukoliko se ne koristi u navedene svrhe, potrebno ga je pošumiti autohtonim biljnim vrstama.

Obradivo tlo nije dozvoljeno devastirati iskopom, koji nema poljoprivrednu namjenu, niti je na njemu dozvoljeno vršiti radnje asfaltiranja, betoniranja, te navoza, razastiranja ili nabijanja različitog dovezenog materijala po površini, odnosno vršiti druge radnje koje mogu dovesti do smanjenja kvalitete u smislu poljoprivredne proizvodnje.

3.7.2. ZRAK

Zaštita zraka provodi se sukladno Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 130/11. i 47/14). Izgradnja građevina za gospodarske djelatnosti kod kojih se u tehnološkom procesu pojavljuje otvoreni plamen, mogu se graditi prema posebnim uvjetima, koje definiraju propisi zaštite od požara i zaštite kvalitete zraka. Granične vrijednosti kakvoće zraka propisane su Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“ broj 133/05.), ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak propisane su Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora („Narodne novine“ broj 21/07. i 150/08.).

Uz prometnice većeg intenziteta u naselju potrebno je predvidjeti sadnju visokog raslinja, radi smanjenja štetnih utjecaja ispušnih plinova na ukupnu kvalitetu zraka u naselju.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 133 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

3.7.3. UTJECAJ BUKE

Stambene zone, prostori smještaja javnih i društvenih sadržaja - ustanove odgoja i obrazovanja, zdravstvene i rehabilitacijske ustanove, kao i smještajni turistički sadržaji područja su posebno osjetljiva na buku.

Bučne gospodarske djelatnosti potrebno je grupirati unutar gospodarskih zona, s poštivanjem zakonom određenih mjera zaštite u odnosu na područja posebno osjetljiva na buku.

Razina buke unutar stambenih zona trebala bi se kretati do 55 dB danju i 45 dB noću, a unutar područja zdravstvenih sadržaja do 50 dB danju i 40 dB noću.

Razina buke u gospodarskim zonama, može se kretati do najviše 80 dB na granici građevne čestice unutar zone, odnosno ne smije prelaziti dopuštene razine buke zone s kojom graniči, sukladno Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ broj 145/04).

3.7.4. ŠUME

Šume i šumsko zemljište ne mogu mijenjati svoju namjenu u odnosu na stanje zatečeno u šumskogospodarskoj osnovi područja.

Šumske površine gospodarske su i posebne namjene i mogu se koristiti u skladu s posebnim propisima, uz uvjet da se time na području Općine ne smanji ukupna površina pod šumama, odnosno da se šumske zajednice neprestano obnavljaju.

Zaštita šume i šumskog zemljišta obuhvaća zaštitu prirodnih i poluprirodnih sastojina, šumskih kompleksa, kao i zaštitu šumskog tla, vodotoka i izvora, biljnog i životinjskog svijeta koji je u šumskom području te autohtonih vrsta drveća.

3.7.5. SVJETLOSNO ONEČIŠĆENJE

Svjetlosno onečišćenje je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem. Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja obuhvaćaju zaštitu od nepotrebnih, nekorisnih ili štetnih emisija svjetlosti u prostor u zoni ili izvan zone koju je potrebno osvijetliti te mjere zaštite noćnog neba od prekomjernog osvjetljenja. Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja određuju se na temelju zdravstvenih, bioloških, ekonomskih, kulturoloških, pravnih, sigurnosnih, astronomskih i drugih standarda.

3.8. ZAŠTITA I SPAŠAVANJE GRAĐANA, MATERIJALNIH I DRUGIH DOBARA

Sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara od elementarnih nepogoda, ratnih i drugih opasnosti temelji se sukladno:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 134 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

− Zakonu o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15), − Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora, („Narodne novine“ broj 29/83, 36/85. i 42/86), − Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima, („Službeni list“ broj 31/81, 49/82, 29/83, 20/88. i 52/90).

Za potrebe zaštite i spašavanja Općina je izradila sljedeće dokumente: − Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, siječanj 2015. godine, − Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja, siječanj 2015. godine, − Plan zaštite i spašavanja, ožujak 2015. godine, − Plan civilne zaštite, ožujak 2015. godine, − Prilozi plana zaštite i spašavanja Općine Drnje, ožujak 2015. godine.

3.8.1. POPLAVE

Poplave - Mogućnost poplava za područje Općine ne može se isključiti zbog njenog položaja uz rijeku Dravu i potok Gliboki. Posljedice koje bi nastale kao direktan rezultat poplavljenosti područja bile bi nužnost iseljavanja stanovnika iz obiteljskih domova ili u preseljenje u prostorije na katu (ukoliko postoje), oštećenje ili uništenje osobne imovine i gospodarskih strojeva i opreme.

Smanjenje štetnog djelovanja vodotoka postiže se preventivnim radnjama: − sustavno uređenje vodotoka, odnosno radovi u slivu u cilju smanjenja erozijske sposobnosti vodotoka (pošumljavanje, izgradnja stepenica za zadržavanje nanosa i drugo), − prije razdoblja vlažnog vremena i prije pojave velikih pljuskova obići objekte u koritu vodotoka (prvenstveno propuste u koritu), te mostove na istima i izvršiti čišćenje od nečistoća (stabla, granje, otpad i drugo), kako bi se spriječilo izlijevanje vode iz korita, − pri projektiranju i gradnji treba uzimati u obzir karakteristike oborinskih prilika, − kod projektiranja kanalizacijske mreže u naseljima, treba voditi računa o maksimalnim intenzitetima kiše u kratkim vremenskim razmacima te istu mrežu dimenzionirati na takve uvjete, − izgradnjom i uređenjem područja u urbaniziranim dijelovima naselja postojeći bujični kanali postaju glavni odvodni kolektori oborinskih voda s urbaniziranih područja te površinskih voda s ostalih dijelova slivnog područja, − u područjima gdje je prisutna opasnost od poplava, a Planom je dozvoljena gradnja, objekti se moraju graditi od čvrstog materijala na način da dio objekta ostane nepoplavljen i neoštećen, − zaštitu od štetnog djelovanja poplavnih voda treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, Državnim planovima obrane od poplava, a posebno Planom obrane od poplava na lokalnim vodama Koprivničko-križevačke županije,

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 135 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

− za potrebe tehničkog održavanja, uz korita i kanale određuje se inundacijski pojas minimalne širine od 5,0 m od ruba čestice javnog vodnog dobra i vodnog dobra gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra, − u inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda, − zone plavljenja u slučaju najgoreg scenarija, − pokrivenost ugroženog područja uređajima za uzbunjivanje građana, − ugraditi mjere i putove evakuacije sa ugroženog područja.

3.8.2. POTRESI

Potresi - Područje Općine nalazi se velikim dijelom u zoni VIIIº MSK skale. Prostor na kojem se nalaze objekti starije gradnje spada u zonu jake ugroženosti od potresa, dok prostor nove izgradnje predstavlja zonu male ugroženosti od potresa. Kategorizacija zona ranjivosti od potresa određuje se na bazi izgrađenosti zemljišta, te vrste konstrukcije objekata neotpornih na dinamičke utjecaje. Sukladno navedenom, u procesu planiranja, pripreme i provođenja potrebnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od posljedica potresa na području Općine, potrebno je voditi računa o tipovima građevina, mogućim stupnjevima oštećenja i kvantitativnim posljedicama koje se mogu očekivati za predvidivi maksimalni intenzitet potresa.

Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju. Prilikom projektiranja u obzir se moraju uzeti pravila propisana Eurokodom za područje Općine. Pri projektiranju valja poštivati postojeće tehničke propise. Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres.

Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove i potrebno je omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomoći u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

3.8.3. OSTALI PRIRODNI UZROCI

Suša - Na području Općine postoji opasnost od suše uslijed čega nastaju štete na poljoprivrednim kulturama.

Olujni, orkanski vjetar i tuča - Zaštita od olujnih i orkanskih vjetrova koji nisu posljedica nevremena kao kompleksne atmosferske pojave moguće je ostvariti provođenjem preventivnih mjera već pri gradnji naselja, zgrada za stanovanje i drugih građevinskih i industrijskih objekata naročito tamo gdje se očekuju olujni i jači vjetrovi.

Snježne oborine i poledica - Snježne oborine mogu prouzročiti velike štete na građevinama, a najvećim dijelom to se odnosi na krovne konstrukcije, koje trebaju biti projektirane prema normama za opterećenje snijegom karakteristično za različita područja, a određeno na temelju meteoroloških podataka iz višegodišnjeg razdoblja motrenja. Preventivne mjere koje uključuju prognozu za pojavu poledica, te izvještavanje o tome odgovarajućih nadležnih službi koje u svojoj redovnoj djelatnosti vode računa o sigurnosti i

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 136 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

prohodnosti prometne infrastrukture zbog poduzimanja potrebnih aktivnosti i zadaća provedu najveći stupanj pripravnosti i djelovanja operativnih snaga i materijalnih resursa.

3.8.4. TEHNIČKO - TEHNOLOŠKE KATASTROFE IZAZVANE NESREĆAMA U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA

Na području Općine postoji gospodarski objekt - pravna osoba kod koje postoje smještajni kapaciteti lakozapaljivih i eksplozivnih tvari. Također se područjem Općine vrši cestovni prijevoz opasnih tvari.

Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Općine za slučaj tehničko- tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima: − tehnološki procesi u kojima se koriste ili proizvode zapaljive tekućine i plinovi ili eksplozivne tvari, mogu se obavljati samo u građevinama ili njenim dijelovima koji su izgrađeni sukladno važećim propisima koji uređuju predmetnu problematiku, − u blizini zatečenih lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja objekata u kojem boravi veći broj osoba (dječji vrtići, škole, sportske dvorane, trgovački centri, stambene građevine i slično), − nove objekte koji se planiraju graditi u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi poslovnih zona) te obvezati vlasnike istih na uspostavu sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na nadležni županijski centar 112, − za potrebe gašenja požara u hidrantskoj mreži treba, ovisno o broju stanovnika, osigurati potrebnu količinu vode i odgovarajućeg tlaka, − prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, ukoliko ne postoji treba predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu sukladno propisima, − radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini ili otvorenom prostoru treba planirati odgovarajuće vatrogasne pristupe, prilaze i površine za operativni rad vatrogasnih vozila.

3.8.5. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE IZAZVANE NESREĆAMA U PROMETU

Na području Općine određeno je da prijevoz opasnih tvari nije dozvoljen, osim u slučajevima opskrbe gospodarskih subjekata i stanovništva, te na području Općine, postoji određena opasnost po okoliš i stanovništvo u slučaju prometnih nesreće s opasnim tvarima.

Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Općine za slučaj tehničko- tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u cestovnom prometu: − stanovništvo stalno educirati za postupanje u slučaju nesreće s opasnim tvarima.

3.8.6. ZAŠTITA OD EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI

U slučaju katastrofe i velike nesreće na području Općine može doći do pojave raznih vrsta bolesti ljudi i životinja, te pojave epidemija, uglavnom uzrokovanih neodgovarajućim sanitarnim uvjetima. Također može doći do širenja bolesti bilja.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 137 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Općine u slučaju epidemiološke i sanitarne opasnosti: − statistički pregled područja koja bi mogla biti pogođena epidemiološkim i sanitarnim ugrozama, − kartografski prikaz mogućih izvora ugroze (odlagališta otpada i divlja odlagališta otpada, kanalizacijski sustav, otpadne vode i slično), − mjerama zaštite u dokumentima prostornog uređenja potrebno je eventualna odlagališta otpada planirati na većoj udaljenosti od naseljenih mjesta kao i od podzemnih vodotoka na području Općine, te na mjestima gdje bi na najmanji mogući način onečišćavala okoliš, − eventualne gradnje životinjskih farmi također planirati na povećanoj udaljenosti od naseljenih mjesta i vodotoka, a sukladno pozitivnim propisima koji reguliraju ovu problematiku.

3.8.7. ZAŠTITA OD NESREĆA NA ODLAGALIŠTIMA OTPADA

Općina u cilju smanjenja mogućih nesreća na odlagalištima otpada u dokumente prostornog uređenja Općine treba ugraditi i mjere kojima se omogućuje zbrinjavanje otpada na adekvatan način, te briga o odlagalištima otpada na način da se: − organizira kontrolirano prikupljanje i skladištenje otpada na razini Općine, − uspostavi sustav odvojenog prikupljanja otpada, − educira javnost po pitanju uspostave sustava odvojenog prikupljanja otpada, − sustavno u potpunosti spriječi nastajanje novih divljih odlagališta otpada, − poveća udio odvojeno prikupljanog otpada, − radi na recikliranju i ponovnoj uporabi otpada, − nastoji prethodno obraditi otpad prije konačnog odlaganja, − smanji udio biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, − izdvoji gorivo iz otpada (GIO), − smanje količine otpada koje se odlažu na odlagalištima, − smanje štetni utjecaji otpada na okoliš, − provodi samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.

3.8.8. OSTALE MJERE ZA SLUČAJ KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

Pored gore navedenih mogućih vrsta opasnosti kojima je izložena Općina, te mjera kojima se smanjuju mogućnosti nastanka velikih nesreća ili katastrofa u dokumente prostornog uređenja nužno je ugraditi i mjere kojima se omogućuje opskrba vodom i energijom za vrijeme otklanjanja posljedica nastalih prirodnom ili tehničko-tehnološkom nesrećom na području Općine na način da se: − izvrši stručna ekspertiza kojom bi se utvrdila mogućnost i način opskrbe vodom i energijom, − kartografski prikaže razmještaj vodoopskrbnih objekata za izvanredne situacije te razmještaj pokretnih elektroenergetskih uređaja.

Također u dokumente prostornog uređenja treba uvrstiti i mjere koje će omogućiti učinkovito provođenja mjera civilne zaštite (evakuacija, sklanjanje i zbrinjavanje) na način da se:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 138 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

− kartografski prikaže mreža skloništa po vrstama i kapacitetu, te područje naselja koje gravitira pojedinom skloništu (sukladno Pravilniku o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi zaštitni objekti), − kartografski prikažu lokacije smještaja sirena za uzbunjivanje, te navedu drugi načini obavješćivanja i uzbunjivanja stanovništva, − kartografski prikažu sabirni punktovi za evakuaciju, putovi evakuacije, te lokacije smještaja evakuiranih (čvrsti objekti ili kamp naselja).

3.8.9. Skloništa

Na prostoru Općine ne postoje skloništa u smislu definicije skloništa kao sredstva za kolektivnu zaštitu koja po svojoj funkcionalnosti konstrukciji i oblikovanju štiti ljude od pojedinih elementarnih nepogoda i raznovrsnih napadnih sredstava. Dakle ne postoji javno sklonište, skloništa za pojedini građevinski blok niti skloništa u gospodarskim i društvenim objektima. Ne postoje relevantni podaci o privatnim kućama koje posjeduju podrumske prostorije. Procjenjuje se da su stambene kuće posebno novije gradnje, s ugrađenim podrumskim prostorijama, koja bi mogla služiti kao skloništa dopunske zaštite.

Sukladno Pravilniku i kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu („Narodne novine“ broj 2/91), gradovi i općine Koprivničko-križevačke županije su svrstani od 1.- 4. zone ugroženosti u kojima se planira gradnja skloništa.

Općina s obzirom na broj stanovnika se nalazi u 4. stupnju ugroženosti. Gradovi i naseljena mjesta 4. stupnja ugroženosti ili malo ugroženi gradovi i naseljena mjesta su gradovi i naseljena mjesta u kojima živi preko 2.000 do 5.000 stanovnika.

Područja gradova i naseljenih mjesta iz 4. stupnja ugroženosti ne trebaju graditi porodična skloništa nego se planira zaštita stanovništva u zaklonima. S obzirom na Pravilnikom propisane kategorije zaštitnih objekata („Narodne novine“ broj 31/75 i 55/83) vezano za 4. stupanj ugroženosti, a u odnosu na nepostojanje ugroženih objekata po kriteriju Ministarstva obrane nije obavezna izgradnja skloništa, ali potrebno je planirati primjenu zaštitnih objekata: − izgradnja zaklona, (otpornosti 30 kPa), kojima se osigurava zaštita stanovništva, u pravilu za stambene i za manje stambeno poslovne i poslovne objekte, do 50 sklonišnih mjesta na cijelom području.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 139 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

PRILOZI:

POPIS TABLICA

Tablica 1: RaIzlozi izrade II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Drnje ...... 21 Tablica 2: Zahtjevi javnopravnih tijela ...... 21 Tablica 3: Zahtjevi fizičkih osoba ...... 25 Tablica 4: Kretanje broja stanovnika u Općini Drnje (1961-2011) ...... 44 Tablica 5: Kretanje broja stanovnika u naselju Drnje (1961-2011) ...... 44 Tablica 6: Kretanje broja stanovnika u naselju Botovo (1961-2011)...... 44 Tablica 7: Kretanje broja stanovnika u naselju Torčec (1961-2011) ...... 45 Tablica 8: Kretanje broja stanovnika - Općina Drnje ...... 45 Tablica 9: Kretanje broja stanovnika - naselje Drnje ...... 46 Tablica 10: Kretanje broja stanovnika - naselje Torčec ...... 46 Tablica 11: Kretanje broja stanovnika - naselje Botovo ...... 47 Tablica 12: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina iz I. ID PPUO Drnje ...... 47 Tablica 13: Vrste sisavaca procijenjene ugroženosti na području Općine Drnje ...... 59 Tablica 14: Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste ptica na području Općine Drnje ...... 60 Tablica 15: Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste vodozemaca na području Općine Drnje ...... 64 Tablica 16: Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste gmazova na području Općine Drnje ...... 65 Tablica 17: Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste riba na području Općine Drnje ...... 65 Tablica 18: Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste danjih leptira na području Općine Drnje ...... 67 Tablica 19: Zastupljenost stanišnih tipova na području Općine Drnje ...... 69 Tablica 20: Područja ekološke mreže RH na području Općine Drnje ...... 71 Tablica 21: Promjena ukupnog građevinskog područja...... 83 Tablica 22: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina iz II. ID PPUO Drnje ...... 87 Tablica 23: Pregled udjela pojedinih zona unutar izgrađenog dijela u naseljima ...... 89 Tablica 24: Pregled zauzimanja površina unutar naselja ...... 90 Tablica 25:Područja ekološke mreže RH na području Općine Drnje ...... 116

POPIS SLIKA

Slika 1: Naselja u Općini Drnje ...... 43 Slika 2: Koordinate vršnih točaka eksploatacijskog polja ugljikovodika „Kutnjak – Đelekovec“ ...... 49 Slika 3: Nove granice eksploatacijskog polja ugljikovodika „Kutnjak - Đelekovec“ ...... 50 Slika 4: Koordinate vršnih točaka eksploatacijskog polja ugljikovodika “Peteranec“...... 51 Slika 5: Nove granice eksploatacijskog polja ugljikovodika „Peteranec“ na području Grada Koprivnice, Općine Koprivnički Ivanec, Općine Đelekovec, Općine Drnje i Općine Peteranec ...... 52 Slika 6: Jezero Šoderica sa eksploatacijskim poljem ...... 53 Slika 7: Plan prostornog uređenja "Turističko rekreacioni centar "Šoderica" - situacija ...... 55 Slika 8: Primjer nelegalne gradnje uz obalu na južnoj strani obale jezera Šoderica ...... 56 Slika 9: Primjer nelegalne gradnje na otoku jezera Šoderica ...... 56 Slika 10: Provedbeni urbanistički plan dijela Turističko rekreacioni centar "Šoderica" - situacija ...... 57

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 140 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

Slika 11: Arheološko nalazište „Torčec - Crkvišće“, Torčec ...... 72 Slika 12: Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije ...... 73 Slika 13: Prostorna međa Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije i župnog dvora ...... 73 Slika 14: Crkva sv. Stjepana Kralja, Torčec ...... 74 Slika 15: Planirana zona povremenog stanovanja uz jezero Šoderica – kod naselja Torčec 94 Slika 16: Planirana zona povremenog stanovanja uz jezero Šoderica – kod željezničkog kolodvora Botovo ...... 94 Slika 17: Postojeća zona povremenog stanovanja uz jezero Šoderica – kod željezničkog kolodvora Botovo ...... 95 Slika 18: Postojeća zona povremenog stanovanja uz jezero Šoderica – kod naselja Torčec 95 Slika 19: Gospodarska zona „Drava“ uz postojeći željeznički kolodvor u Botovu ...... 99 Slika 20: Planirana gospodarska zona „Cege“ u Drnju...... 100 Slika 21: Zone javnih i društvenih sadržaj u naselju Drnje ...... 102 Slika 22: ŠRK „Podravka“ ...... 103 Slika 23: ŠRK „ Šaran“ Gotalovo ...... 104 Slika 24: Sportsko-rekreacijska namjena – karting centar, u blizini željezničkog kolodvora Botovo...... 104 Slika 25: Zona za hobi ribolov ...... 105 Slika 26: Obala jezera Šoderica ...... 106 Slika 27: Karta ekološki značajnih područja (staništa) ...... 113 Slika 28: Karta zaštićenih područja - Regionalni park Mura-Drava...... 115 Slika 29: Ekološka mreža ...... 117 Slika 30: Uređenje vodotoka i voda ...... 130 Slika 31: Položaj postojećeg i planiranog nasipa uz rijeku Dravu ...... 131

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 141 II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Drnje IZVORNIK

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 142