Prirodoslo Vlje
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
UDC 001 9(1-2), 1-224, I-XIV (2009) ZAGREB ISSN 1333-6347 1-2/09 blandior PRIRODOSLOVLJE Hrvatski prirodoslovci 18 Znanstveni skup ► konzalting Odjela za prirodoslovlje i matematiku ► upravljanje ► savjetovanje Matice hrvatske ► posredovanje hrvatske Matice i matematiku Odjela zaČasopis prirodoslolje ► investicije ◄ izgradnja novih postrojenja Vukovar, 16. i 17. listopada 2009. ◄ navodnjavanje ◄ energetika ◄ infrastruktura ◄ ekologija PRIRODOSLOVLJE BLANDIOR d.o.o. Savska cesta 10, HR-10000 Zagreb, Croatia 1-2/09 UDC 001 ISSN 1333-6347 PRIRODOSLOVLJE Časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske Izlazi dvaput godišnje / Published twice a year Nakladnik / Publisher Matica hrvatska Odjel za prirodoslovlje i matematiku Ulica Matice hrvatske 2, HR-10000 Zagreb Za nakladnika / For publisher Igor Zidić Pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku Jasna Matekalo Draganović Počasni urednik / Honorary editor Nenad Trinajstić Glavna i odgovorna urednica / Editor-in-chief Barbara Bulat UREDNIŠTVO / EDITORIAL BOARD Barbara Bulat, Paula Durbešić, August Janeković, Tatjana Kren, Nikola Ljubešić, Jasna Matekalo Draganović, Željko Mrak, Snježana Paušek-Baždar, Nenad Raos, Berislav Šebečić, Darko Veljan, Nenad Trinajstić Ekonomski publicitet / Economic publicity Fany Omerdić PRIRODOSLOVLJE 9(1-2) III (2009) III UDC 001 ISSN 1333-6347 Suizdavač ovog sveska / Co-publisher of this issue BLANDIOR d.o.o. Savska cesta 10, HR-10000 Zagreb, Croatia Slog i prijelom / Typesetting and Layout Matica hrvatska, Zagreb Idejno rješenje ovitka Luka Gusić Tisak / Print Denona d.o.o., Zagreb Naklada / Circulation 1 000 primjeraka /copies IV PRIRODOSLOVLJE 9(1-2) IV (2009) Kazalo 1-2/09 1 Proslov: Barbara Bulat Hrvatski prirodoslovci 18 AUTORSKI PREGLED / AUTHOR’S REVIEW 3 Nenad Trinajstić Iz života i znanstvenoga rada Leopolda Ružičke, prvoga Hrvata dobitnika Nobelove nagrade From the life and research of Leopold Ružička, the first Croat winner of Nobel Prize IZVORNI ZNANSTVENI RAD / ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER 25 Tatjana Kren i Branko Hanžek Milutin Milanković (1879. – 1958.), u povodu 130. godišnjice rođenja i 50. godišnjice smrti Milutin Milanković (1879 – 1958), On the occasion of the 130th anniversary of his birth and the 50th anniversary of his Death 61 Suzana Inić Julije Domac i hrvatska farmakognozija Julije Domac and Croatian pharmacognosy 79 Tatjana Kren Slavonski pučki kalendari u svjetlu astronomije, religije i kulture Slavonian folk calendars in the context of astronomy, religion and culture 113 Berislav Šebečić Starije srijemsko rudarsko poduzetništvo, grofovi Pejačević, Pongrac i drugi Older mining entrepreneurship in Srijem, counts Pejačević, Pongrac and others IZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / CONFERENCE PAPER 143 Ljerka Regula-Bevilacqua Prof. dr. Franjo Benzinger, farmakotehnolog Prof. dr. Franjo Benzinger, pharmaceutical technologist 159 Vesna Vučevac Bajt Matija Antun Relković, prvi stočarski i veterinarski prosvjetitelj Matija Antun Relković, The first enlightener in the field of cattle breeding and veterinary medicine 171 Andrija Kristić Život i djelo Josipa Kozarca kao šumara Life and work of Josip Kozarac as a forester 183 Darko Veljan Akademik Željko Marković, profesor matematike Academician Željko Marković, professor of mathematics PRIRODOSLOVLJE 9(1-2) V (2009) V Kazalo 199 Joso Vukelić Flora i šumska vegetacija vukovarskog područja u djelima profesora Đure Rauša Flora and forest vegetation of the Vukovar region in the works of professor Đuro Rauš 209 Teodor Wikerhauser Akademik Dragutin Fleš – kemičar svjetskog ugleda, Moja sjećanja na zajedničke đačke dane Academician Dragutin Fleš – a chemist of international reputation, His Lifestory told by a schoolmate 215 Radoslav Galić Stjepan Bohniček, profesor algebre i teorije brojeva Stjepan Bohniček, professor of number theory and higher algebra SAŽETAK / SUMMARY 222 Srećko Božičević Značenje lesnih naslaga na vukovarskom ravnjaku 223 Štefanija Bičanić-Ritz Povijest vukovarskoga školstva i gimnazije PRILOZI 224 Popis recenzenata VII Popis znanstvenih skupova Hrvatski prirodoslovci VIII Naputci autorima IX Program znanstvenog skupa Hrvatski prirodoslovci 18 OVITAK I Naslovna stranica Crtež fragmenta jedne posude, iskopane 1984. na području Vučedola, a koja sigurno ima astronomsko značenje. Tek cijela posuda ponudila bi pravi odgovor što se na njoj prikazalo. Crtež izradio Krešimir Rončević XIV Suizdavač: Blandior, Zagreb VI PRIRODOSLOVLJE 9(1-2) VI (2009) Proslov Hrvatski prirodoslovci 18 Vukovar, 16. i 17. listopada 2009. Kad je godine 1991. obnovljen Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hr vatske, okupio je u svojim redovima probrano rodoljubno članstvo, iskusne i razborite poznavatelje struke koje je nesebično radilo na otkrivanju i očuvanju naše prirodoznan stvene baštine. Kad se tome pridoda i različitost zanimanja i obrazovanja članstva koje djeluje na zajedničkom cilju, bilo je to pravo bogatstvo znanja i informacija. Najvažnija djelatnost Odjela ogleda se u organiziranju znanstvenih skupova pod nazivom Hrvatski prirodoslovci, kojih je dosad bilo osamnaest. Na tim se skupovima stvara građa hrvatske, ne samo prirodoznanstvene nego i intelektualne povijesti. Čla novi Odjela nerijetko su i sami aktivni sudionici stvaranja te povijesti, ili su imali čast raditi ili surađivati s velikanima našega prirodoslovlja ili se pak bave njihovom znan stvenom ili stručnom disciplinom. Potvrdu izvrsnosti našim skupovima odaje i Hrvat ska akademija znanosti i umjetnosti, svojim redovitim pokroviteljstvom. U svome časopisu Prirodoslovlje, kao pisanom spomeniku hrvatskim prirodoslov cima koji se ne smiju zaboraviti, posebice oni koji su tijekom povijesti stvarali pod do minacijom drugih naroda, pod raznim ideološkim pritiscima i diktaturama – svemu usprkos. Tako se časopis Prirodoslovlje profilirao kao jedini znanstveni časopis u Repu blici Hrvatskoj koji se bavi hrvatskom prirodoslovnom baštinom, pišući o zaslužnim velikanima i pokretačima razvoja prirodnih znanosti na našem tlu, ili pak onima o kojima se nije pisalo ili ih se premalo spominjalo i uvažavalo. Naši skupovi “hrvatski prirodoslovci” sele se diljem Lijepe Naše, svake godine u drugi grad, drugu županiju i onda ćemo ispočetka. Na jednom skupu nije moguće obraditi sve one o kojima treba go voriti i pisati. Osim znanstvene baštine, Odjel se bavi i redovitim održavanjem Znanstvenih tri bina na kojima njegovi članovi i pozvani eminentni predavači govore o aktualnim znanstvenim temama i postignućima, što je opet građa za jedan drugi profil (u naravi svezak) našega časopisa Prirodoslovlje. Potvrdu izvrsnosti časopisa iskazalo nam je Ministarstvo prosvjete i športa, Za vod za unaprjeđivanje školstva, svojim mišljenjem od 26. lipnja 2002., još na počet ku izlaženja časopisa: “... utvrdili smo da je časopis usmjeren prema njegovanju hrvat PRIRODOSLOVLJE 9(1-2) 1 – 2 (2009) 1 Proslov ske znanstvene baštine i popularnom prikazivanju suvremenih znanstvenih doprinosa. Stoga smatramo korisnim za učitelje i učenike osnovne i srednje škole uporabiti časopis kao dodatni izvor znanja u nastavnom području prirodoslovlja za pripremu nastave, seminarske i maturalne radove te ostale učeničke samostalne radove sa svrhom upozna vanja hrvatskih prirodoslovaca i njihova doprinosa znanosti.” Tome cilju teži i sadašnje uredništvo časopisa, III. saziva. Časopis se distribuira bes platno po školama, zasad po jedandva primjerka, za knjižnicu i nastavnike s podru čja prirodoslovlja, a posebno zainteresirani pojedinci, članovi Matice, mogu ga naruči ti izravno. U ovome primjerku časopisa Prirodoslovlje predstavljamo Vam dio znanstvenoga doprinosa velikana Vukovarskosrijemske županije, na čelu s Leopoldom Ružičkom, pr vim Hrvatom dobitnikom Nobelove nagrade, kako je napisao akademik Nenad Tri najstić. Objašnjenje nastanka, razvoja i povlačenje ledenih doba tijekom 650 tisuća godina približili su nam Tatjana Kren i Branko Hanžek u svome članku o Milutinu Milan koviću, a člankom o slavonskim pučkim kalendarima vrijedna Tatjana upoznaje nas sa sustavnim doprinosom obrazovanju, opismenjavanju i očuvanju vjerskog i nacional nog identiteta u teškim vremenima nakon oslobođenja od Turaka. S razvojem ljekarništva i farmakologije upoznaju nas autorice Suzana Inić (Juli je Domac) i Ljerka RegulaBevilacqua (Franjo Benzinger). O zaslužnim matemati čarima, koji su stasali nakon raspada AustroUgarske Monarhije, pišu Darko Veljan (o slavnom Željku Markoviću) i Radoslav Galić (o malo poznatom Stjepanu Bohni čeku). Zanimljivo je da su se i dva književnika ogledala u prirodoznanstvenim područji ma. O Matiji Antunu Relkoviću kao prosvjetitelju na području stočarstva piše Vesna Vučevac Bajt, a s Josipom Kozarcem kao šumarom upoznaje nas Andrija Kristić. O ras koši šumske vegetacije u djelima Đure Rauša piše Joso Vukelić, a o srijemskim poduzet ništvima grofova Pejačevića i Pongraca saznajemo od Berislava Šebečića, vrsnog po znavatelja rudarstva. Svoja sjećanja na Vukovarca akademika Dragutina Fleša iznosi nam njegov školski kolega, također akademik Teodor Wikerhauser. Naše druženje u gradu Vukovaru završit ćemo u subotu, 17. listopada, okupljanjem na Spomenobilježju Ovčara, Memorijalnom groblju Vukovar, Križu na Dunavu i raz gledanjem znamenitosti samoga herojskoga grad Vukovara i okolice. Barbara Bulat, glavna i odgovorna urednica 2 PRIRODOSLOVLJE 9(1-2) 1 – 2 (2009) ISSN 1333-6347 Autorski pregled UDC 54(929) Ružička Author’s Review Iz života i znanstvenoga rada Leopolda Ružičke, prvoga Hrvata dobitnika Nobelove nagrade* Nenad