Prirodoslovlje 2013.Indb
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
UDC 001 12(1-2) 1-300, I-IV (2013) ZAGREB ISSN 1333-6347 1-2/13 PRIRODOSLOVLJE Časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske Matice i matematiku Odjela zaČasopis prirodoslovlje Hrvatski prirodoslovci 22 Znanstveni skup Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske Križevci, 18. i 19. listopada 2013. PRIRODOSLOVLJE ISSN: 1333-6347 30,00 kn 9 7 7 1 3 3 3 6 3 4 0 0 2 0 0 1 1 3 1-2/13 UDC 001 ISSN 1333-6347 PRIRODOSLOVLJE Časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske Izlazi dvaput godišnje / Published twice a year Nakladnik / Publisher Matica hrvatska Odjel za prirodoslovlje i matematiku Ulica Matice hrvatske 2, HR-10000 Zagreb Za nakladnika / For publisher Igor Zidić Pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku Jasna Matekalo Draganović Počasni urednik / Honorary editor Nenad Trinajstić Glavna i odgovorna urednica / Editor-in-chief Barbara Bulat UREDNIŠTVO / EDITORIAL BOARD Barbara Bulat, Paula Durbešić, August Janeković, Tatjana Kren, Nikola Ljubešić, Jasna Matekalo Draganović, Željko Mrak, Snježana Paušek-Baždar, Nenad Raos, Berislav Šebečić, Darko Veljan, Nenad Trinajstić Lektor za engleski jezik / English language advisor Robert Bulat PRIRODOSLOVLJE 13(1-2) III (2013) III UDC 001 ISSN 1333-6347 Suizdavači ovog sveska / Co-publisher of this issue Ogranak Matice hrvatske u Križevcima Zavod za znanstveno-istraživački i umjetnički rad HAZU Koprivničko-križevačke županije u Križevcima Visoko gospodarsko učilište u Križevcima Zaklada HAZU Grad Križevci Koprivničko-križevačka županija Slog i prijelom / Typesetting Matica hrvatska, Zagreb Layout Barbara Bulat Idejno rješenje ovitka Luka Gusić Tisak / Print Denona d.o.o., Zagreb Naklada / Circulation 500 primjeraka /copies IV PRIRODOSLOVLJE 13(1-2) IV (2013) Kazalo PRIRODOSLOVLJE 1-2/13 1 Proslov: Barbara Bulat Hrvatski prirodoslovci 22 IZVORNI ZNANSTVENI RAD / SCIENTIFIC PAPER 3 Renata Husinec Križevačko gospodarsko i šumarsko učilište Th e Križevci College of Agriculture and Forestry 31 Snježana Paušek-Baždar i Nenad Trinajstić Križevačko učilište i prvo institucionaliziranje kemijskih (lučbenih) istraživanja u Hrvatskoj Th e Križevci College and the fi rst institutionalization of chemical research in Croatia 43 Berislav Šebečić Ljudevit pl. Farkaš Vukotinović kao rudarski poduzetnik Th e nobleman Ljudevit Farkaš Vukotinović as a mining entrepreneur PREGLEDNI RAD / REVIEW 67 Franjo Husinec i Renata Husinec Dr. Fran Gundrum Oriovčanin (1856.–1919.), pionir socijalne medicine u Hrvatskoj Dr. Fran Gundrum Oriovčanin (1856–1919), a pioneer of social medicine in Croatia 97 Franjo Husinec Doprinos križevačkih liječnika unaprjeđenju hrvatskoga zdravstva Th e contribution of the physicians fr om Križevci to the improvement of Croatian health care 111 Draško Šerman Dr. Milislav Demerec: od Križevaca do Cold Spring Harbora Dr. Milislav Demerec: fr om Križevci to Cold Spring Harbor 137 Zoran Homen Marcel pl. Kiepach (1894. 1915.), izumitelj na polju elektrotehnike Th e nobleman Marcel Kiepach (1894 1915), inventor in the fi eld of electrical engineering 153 Vesna Vučevac-Bajt Prof. dr. sc. Josip Ubl (1844. – 1925.), Tvorac hrvatskoga veterinarskog nazivlja Prof. dr. sc. Josip Ubl (1844 – 1925), Creator of the Croatian Veterinary Terminology 161 Darko Mihelj i Sanja Kovačić Botanički opus dr. Josipa Kalasancija Schlossera, viteza Klekovskog Dr. Josip Kalasancij Schlosser noble Klekovski – Th e Botanical Opus 179 Zvonimir Jakobović Mijo Kišpatić u prirodoslovnim knjigama Matice hrvatske Mijo Kišpatić in the natural sciences books of Matrix Croatica 195 Jelena Borošak-Marijanović Ljudevit pl. Farkaš Vukotinović – u povodu dvjestote obljetnice rođenja Nobleman Ljudevit Farkaš Vukotinović – On the occasion of the 200th anniversary of his birth 209 Darko Mihelj, Sanja Kovačić i Ljerka Regula-Bevilacqua Flora kalničkog područja u djelu Flora Croatica Th e fl ora of Mount Kalnik in the work Flora Croatica PRIRODOSLOVLJE 13(1-2) V (2013) V Kazalo 227 Sibe Mardešić i Darko Veljan Profesor Vladimir Vranić (1896.–1976.), matematičar i pionir elektroničkog računarstva u Hrvatskoj Professor Vladimir Vranić (1896–1976), mathematician and a pioneer of electronic computing in Croatia 239 Marijan Bošnjak i Krunoslav Kovačević Rativoj Seiwerth – kemičar, ugledni sveučilišni profesor, znanstvenik, izumitelj i gospodarstvenik Rativoj Seiwerth – a chemist, renowned university professor, scientist, inventor and businessman 253 Zvonko Pađan Odjeci prirodoslovlja u Mohorovičićevoj arhitektonskoj analizi Th e echoes of natural sciences in Mohorovičić’s architectural analysis IZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / CONFERENCE PAPER 273 Paula Durbešić i Martina Šašić Doprinos Ljudevita pl. Farkaša Vukotinovića entomološkoj znanosti Th e contribution of the nobleman Ljudevit Farkaš Vukotinović to entomology 281 Antun Alegro i Darko Mihelj Kalnička šašika (Sesleria juncifolia Jáv.) Th e moor grass (Sesleria juncifolia Jáv.) 287 Željko Vegh Knjige iz prirodnih znanosti u knjižnici Grkokatoličke biskupije u Križevcima Natural science books in the Library of the Greek Catholic Diocese in Križevci RUBRIKE / DEPARTMENT SAŽETAK / SUMMARY 295 Srećko Božičević Ljudevit pl. Farkaš Vukotinović i prirodoslovlje 296 Ante Stamać Univerzalni duh Ljudevita pl. Farkaša Vukotinovića DODATAK / APPENDIX 297 Sibe Mardešić Još o Jurju Božičeviću, istaknutom profesoru nacrtne geometrije u Splitu i Zagrebu PRIKAZ KNJIGA / BOOK REVIEW 298 Barbara Bulat S. Inić i N. Kujundžić: Julije Domac, život i djelo 1853–1928 299 Popis recenzenata 300 Naputci autorima OVITAK I Naslovna stranica Kamenopisna slika gore Moslavačke. Petrographisches Bild des Moslavaner Gebirges. Rukopisna geološka karta koju je izradio Ljudevit pl. Farkaš Vukotinović godine 1852. Karta predstavlja prvi petrografski rad domaćeg autora. Hrvatski prirodoslovni muzej, Mineraloško petrografski odjel, Zagreb. VI PRIRODOSLOVLJE 12(1-2) VI (2012) Proslov Hrvatski prirodoslovci 22 Križevci, 18. i 19. listopada 2013. Nakon što obično u listopadu mjesecu protekne naš sada već tradicijski znanstveni skup Hrvatski prirodoslovci u nekoj županiji, na sjednicama Odjela za prirodoslovlje i matematiku odmah počinjemo razgovarati o skupu za sljedeću godinu. (Posla je puno, a nas je malo.) Predlažu se velikani našega prirodoslovlja diljem Lijepe Naše, treba se prisjetiti zaslužnih imena i važnih obljetnica u županijama, posebice onima u kojima još nismo bili! Ove godine sve je bilo jednostavno. Grad Križevci i Ogranak Matice hrvatske u Križevcima pozvali su nas 17. siječnja 2013. na proslavu obilježavanja dvjestote obljetnice rođenja Ljudevita pl. Farkaša Vukotinovića (1813.–1883.) i Antuna Nemčića (1813.–1849.), uz otkrivanje „njihovih“ spomen-ploča na zgradi nekadašnje Županije križevačke. Bio je to veličanstven događaj uz svečanu akademiju i prigodan glazbeni program Hrvatskoga pjevačkog društva Kalnik koji su nas nakratko ponijeli dva stoljeća unatrag, na krilima stihova laureata (Nemčićevih „Domovina“ i Vukotinovićevih „Nek se hrusti šaka mala“). Ipak, kruna događanja bilo je potpisivanje Ugovora o osnivanju i radu Zavoda za znanstveno-istraživački rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Koprivničko- križevačkoj županiji - dokument kojeg su svojim potpisima ovjekovječili Branko Hrg, gradonačelnik Grada Križevaca, koprivničko-križevački župan Darko Koren i akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Nadati se kako će upravo taj Zavod vratiti Križevcima barem dio zaslužene važnosti. Mjesto održavanja našega skupa više nije bilo upitno. Otad svi naši putovi vode u Križevce, grad pod Kalnikom. A kako i ne bi! U povijesnim se spisima Grad Križevci spominje već u 12. stoljeću, točnije 1193. po starijem obliku imena naselja Križ (Cris), koje i danas nosi po svetištu svetoga Križa. Polovicom 13. stoljeća Grad i okolicu opustošuju Tatari. Kako bi se potaknulo naseljavanje i kakav-takav oporavak, 24. travnja 1252. Križevci dobivaju bansku povlasticu slobodnoga grada (libera villa), koju 16. kolovoza 1253. potvrđuje hrvatsko- ugarski kralj Bela IV. U to su doba takvu povlasticu stekli tek zagrebački Gradec 1242. i grad Samobor 1252. PRIRODOSLOVLJE 13(1-2) 1-2 (2013) 1 Proslov Križevci su bili sjedištem jedne od najvećih županija kao i mjesto održavanja Hrvatskoga stališkog sabora, koji nikada nije prestao smišljati kako se osloboditi ugarske, a zatim i drugih strahovlada. U povijesti je najpoznatiji sabor održan 27. veljače 1397. u crkvi sv. Križa, poznat kao Krvavi sabor križevački, gdje su po zapovijedi ugarskoga kralja Sigismunda, zajedno s knezom Stjepanom Lackovićem sasječeni i njegovi pristaše. Nakon Mohačke bitke 29. kolovoza 1526., kada Sulejman II. potuče ugarsku vojsku, izborni stališi kraljevine Hrvatske na čelu s knezom Krstom Frankopanom 1. siječnja 1527. u svojem Cetingradu utječu se pod vlast Ferdinanda I. Habsburgovca. Prestankom turskih osvajanja, pravi razvoj Križevci dostižu tek u doba ilirizma, koji dovodi do snažne pučke, duhovne i prosvjetiteljske obnove, a Križevačka županija postaje jednom od „utvrda ilirizma“. Otvaraju se čitaonice (Ilirska 1838.) i druge prosvjetne ustanove, tiskaju se kalendari, novine, knjige. Već je 2. svibnja 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski prvi održao svoj zastupnički govor u hrvatskome Saboru na hrvatskom jeziku. Nastojalo se unaprijediti poljoprivredu (tada jedinu granu gospodarstva - otuda i ime križevačkom učilištu!), kao u drugim dijelovima napredne Europe, pa i ostatku Austro-Ugarske Monarhije. Odlučujuću ulogu pritom odigrao je osnutak Hrvatsko- slavonskoga gospodarskog