Prostorni Plan Uređenja Općine Strizivojna

Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE STRIZIVOJNA

Osijek, listopad 2006.

Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Nositelj izrade plana: OSJEČKO BARANJSKA ŽUPANIJA OPĆINA STRIZIVOJNA Plan izradio: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a PROSTORNI PLAN UREĐENJA Naziv prostornog plana: OPĆINE STRIZIVOJNA

Direktor:

______Krunoslav Lipić dipl.ing.arh. Koordinator plana: Marta Paunović,dipl.ecc.

Stručni tim: Marta Paunović,dipl.ecc. Sandra Horvat,diplling.arh. Vlado Sudar,dipl.ing.građ. Stjepan Stakor,dipl.ing.kult.tehn. Ivica Bugarić,dipl.ing.građ. Mirko Strahinić,dipl.ing.stroj. Ljubica Majcan-Korkutović,dipl.turizm.

Tehnička obrada: Tehničari Aleksandra Knežević,građ.teh.vis. Asmir Bašić,građ.teh.vis.

Datum izrade: Listopad, 2006. godine

______0. Opći dio Stranica 2 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

SURADNJA I KONZULTACIJE U IZRADI PLANA

Suradnja u izradi plana : 1. HT-HRVATSKA POŠTA,d.d.-Područja uprava Slavonija, Osijek 2. HT-HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE,d.d.-Regija 4- Istok, Osijek 3. HT-Mobile Hrvatska,d.o.o.-Sektor za planiranje i razvoj, Zagreb 4. VIPnet,d.o.o.-Odjel izgradnje, Osijek 5. HEP-PLIN,d.o.o. Osijek 6. HEP-DISTRIBUCIJA,d.o.o. Zagreb-DP ''Elektroslavonija''- Služba za tehničke poslove, Osijek 7. HEP-PRIJENOS,d.o.o.-Prijenosno područje Osijek 8. HRVATSKE CESTE,d.o.o.-Odjel za studije i projekte, Zagreb 9. Uprava za ceste Osječko-baranjske županije, Osijek 10. Hrvatske željeznice-Komisija za pregled tehničke dokumentacije, Zagreb 11. ''PLINACRO'',d.o.o., Zagreb 12. Zavod za prostorno uređenje Osječko- baranjske županije, Osijek 13. Ured državne uprave u Osječko- baranjskoj županiji-Služba za prostorno uređenje, Osijek 14. Državna geodetska uprava-Područni ured za katastar Osijek-Ispostava Đakovo, Đakovo 15. Općina Strizivojna

______0. Opći dio Stranica 3 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

S A D R Ž A J Stranica 0. Opći dio 1-27 1. Naslovna stranica 1 2. Potpisni list 2 3. Suradnja i konzultacije 3 4. Sadržaj 4-12 5. Izvod iz sudskog registra 13-15 6. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva 16 7. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore 17-18 arhitekata i inženjera u graditeljstvu 8. Suglasnost i mišljenja propisana zakonima i propisima 19-27

I OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE 1 ŽUPANIJE I DRŽAVE 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1 1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj 1

1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost 2

1.1.1.3. Naselja i građevinska područja 4 a) Naselja 4 b) Građevinska područja 5

1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora 5

1.1.1.5. Prirodne osobine 6 a) Reljef 6 b) Klima 7 c) Hidrološke i hidrogeološke osobine 10 d) Pedološke i biovegetacijske osobine 12 e) Geološke i tektonske osobine 14

1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra 14 a) Zaštićeni dijelovi prirode 14 b) Kulturna dobra 15

1.1.1.7. Osobitosti krajobraza 15 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 15

______0. Opći dio Stranica 4 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa 15 a) Poljoprivredne površine 15 b) Šumske površine 17 c) Lovišta i lovna divljač 18 d) Mineralne sirovine 19

1.1.2.2. Gospodarski potencijal 19 a) Gospodarska struktura 19 b) Proizvodne djelatnosti 20 c) Turizam 21 d) Eksploatacija mineralnih sirovina 22

1.1.2.3. Društvene djelatnosti 22 a) Uprava 22 b) Obrazovanje 22 c) Zdravstvo 25 d) Kultura 26 e) Vjerski objekti 26

1.1.2.4. Sport i rekreacija 26

1.1.2.5. Komunalne djelatnosti 27

1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav 28 a) Cestovni promet 28 b) Željeznički promet 28 c) Poštanski promet 29 d) Telekomunikacije 30 e) Radio i TV sustav veza 33

1.1.2.7. Energetski sustav 33 a) Cijevni transport nafte i plina 33 b) Elektroenergetika 34

1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav 35 a) Vodoopskrba 35 b) Odvodnja otpadnih voda 36 c) Uređenje vodotoka i drugih voda 37 d) Melioracijska odvodnja 38

1.1.2.9. Postupanje s otpadom 38

______0. Opći dio Stranica 5 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

1.1.2.10. Stanje okoliša 39 a) Onečišćenje voda 39 b) Onečišćenje zraka 39 c) Onečišćenje tla 40 d) Opterećenje bukom 40

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena 41 postojećih prostornih planova 1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije 41 a) Stanovništvo 41 b) Naselja 41 c) Građevinska područja 42 d) Gospodarstvo 44 e) Društvene djelatnosti 45 f) Promet 46 g) Energetika 47 h) Vodnogospodarstvo 47 i) Poljoprivredno i šumsko zemljište 48

1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova 50

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne 50 pokazatelje 1.1.4.1. Demografski potencijal 50

1.1.4.2. Naselja 50

1.1.4.3. Građevinska područja 50

1.1.4.4. Gospodarski potencijal 51

1.1.4.5. Promet 51 a) Cestovni i željeznički promet 51 b) Pošta, telekomunikacije i RTV sustav veza 51

1.1.4.6. Energetika 52 a) Plinoopskrba 52 b) Elektroenergetika 52

1.1.4.7. Vodnogospodarstvo 53 a) Vodoopskrba 53

______0. Opći dio Stranica 6 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

b) Odvodnja otpadnih voda 53 c) Uređenje vodotoka 54 d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 54

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 55

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG 55 ZNAČAJA 2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i 55 infrastrukturnih sustava 2.1.1.1. Razvoj naselja 55

2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava 55 a) Cestovni i željeznički promet 55 b) Poštanski promet 56 c) Telekomunikacije 56 d) Cijevni transport nafte i plina 56 e) Elektroenergetika 56 f) Vodnogospodarstvo 56

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 57 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih 57 dijelova okoliša 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG 58 ZNAČAJA 2.2.1. Demografski razvoj 58 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 59 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i 60 komunalne infrastrukture 2.2.3.1. Naselja 60

2.2.3.2. Društvena infrastruktura 61

2.2.3.3. Prometna infrastruktura 62 a) Cestovni promet 62 b) Pošta i telekomunikacije 62

2.2.3.4. Energetska infrastruktura 62 a) Plinoopskrba 62 b) Elektroenergetika 62

2.2.3.5. Vodnogospodarstvo 63 a) Vodoopskrba 63

______0. Opći dio Stranica 7 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

b) Odvodnja otpadnih voda 63 c) Uređenje vodotoka i voda 63 d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 63

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 64 a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti 64 b) Kulturna dobra 64

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA 64 PODRUČJU OPĆINE 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 64 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja 65 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne 65 infrastrukture 3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA 67 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I 67 GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA 67 NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu 68 površina 3.2.1.1. Struktura površina 69

3.2.1.2. Građevinska područja 69

3.2.1.3. Poljoprivredne površine 70

3.2.1.4. Šumske površine 72

3.3. NASELJA 72 3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH 73 DJELATNOSTI 3.4.1. Gospodarske djelatnosti 73 3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti 73

3.4.1.2. Turizam 73

3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina 74

3.4.2. Društvene djelatnosti 75 3.4.2.1. Uprava 75

3.4.2.2. Obrazovanje 76

3.4.2.3. Zdravstvo 76

______0. Opći dio Stranica 8 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

3.4.2.4. Kultura 76

3.4.2.5. Vjerske institucije 77

3.5. ŠPORT I REKREACIJA 77 3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI 79 3.6.1. Groblja 79 3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE 80 PROSTORA 3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje 80 prostora za smještaj djelatnosti 3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje 81 građevinskog područja 3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite 81 poljoprivrednog zemljišta 3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma 81 3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja 82 3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 85 3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav 85 3.8.1.1. Cestovni promet 85

3.8.1.2. Željeznički promet 86

3.8.1.3. Poštanski promet 86

3.8.1.4. Telekomunikacije 87

3.8.1.5. RTV sustav veza 87

3.8.2. Energetski sustav 87 3.8.2.1. Cijevni transport nafte i plina, plinoopskrba 87

3.8.2.2. Elektroenergetika 88

3.8.3. Vodnogospodarski sustav 90 3.8.3.1. Vodoopskrba 90

3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda 91

3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda 92

3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 92

3.9. POSTUPANJE S OTPADOM 93 3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA 94 OKOLIŠ 3.10.1. Mjere zaštite voda 94 3.10.2. Mjere zaštite tla 95

______0. Opći dio Stranica 9 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

3.10.3. Mjere zaštite zraka od onečišćenja 95 3.10.4. Mjere zaštite od buke 96 3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH 96 OPASNOSTI 3.11.1. Zone ugroženosti i sklanjanja stanovništva 96

II ODREDBE ZA PROVOÐENJE

1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA POVRŠINA 97 NA PODRUČJU OPĆINE 1.1. NAMJENA POVRŠINA 97 1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U 98 KORIŠTENJU 1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU 98 PROSTORA 2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA 99 2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I 99 ŽUPANIJU 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 100 2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području 100 naselja 2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora 100 2.2.2.1. Građevne čestice 100

2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina 101

2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica 104

2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu 104 površinu i komunalnu infrastrukturu 2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina 105 2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine 105

2.2.3.2. Višestambene građevine 106

2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih 106 djelatnosti 2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih 107 djelatnosti 2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine 108 PPUT djelatnosti)

______0. Opći dio Stranica 10 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina 110

2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih 111 građevina 2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina 112 2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina 112 2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na 113 javnim površinama 2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene 113 2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina 113 2.2.12. Uvjeti uređenja naselja 113 2.3. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA 114 2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskog područja 114 2.3.1.1. Stambene građevine van građevinskog 114 područja 2.3.1.2. Gospodarske građevine van građevinskog 115 područja 2.3.1.3. Rekreacijske građevine van građevinskog 118 područja 2.3.1.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju 118 mineralnih sirovina 2.3.1.5. Pomoćne građevine van građevinskog 118 područja 2.3.1.6. Komunalne građevine van građevinskog 118 područja 2.3.1.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine 119

2.3.1.8. Ostale građevine van građevinskog područja 119 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH 119 DJELATNOSTI 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 120 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH 120 INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. PROMETNI SUSTAV 121 5.1.1. Cestovni i željeznički promet 121 5.1.2. Poštanski sustav 124 5.2. ELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA 124 5.3. ELEKTROENERGETSKA MREŽA 125 5.4. PLINOVODI 126 5.5. TOPLINSKA MREŽA 127

______0. Opći dio Stranica 11 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

5.6. VODOOPSKRBA 127 5.7. ODVODNJA 127 5.8. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA 128 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH 128 VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 6.1. VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE 128 6.2. KULTURNA DOBRA 129 7. POSTUPANJE S OTPADOM 129 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA 130 NA OKOLIŠ 9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I 131 ELEMENTARNIH NEPOGODA 9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI 131 9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA 132 10. MJERE PROVEDBE PLANA 132 10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA 132 10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH 132 MJERA 10.3. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JE 133 NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 10.4. POSTUPANJE S GRAÐEVINAMA IZGRAÐENIM 133 SUPROTNO UVJETIMA UTVRÐENIM U PPUO

BROJ REDNI KARTOGRAFSKOG NAZIV KARTOGRAFSKOG PRIKAZA MJERILO BROJ PRIKAZA

1. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000 2. 1.A POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE 1:25.000 3. 2.A INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1:25.000 Energetski sustav 4. 2.B INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1:25.000 Vodnogospodarski sustav 5. 3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA 1:25.000 6. 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA, 1. 5.000 GOSPODARSKE ZONE I SAJMIŠTA Strizivojna

______0. Opći dio Stranica 12 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

______0. Opći dio Stranica 13 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

______0. Opći dio Stranica 14 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

______0. Opći dio Stranica 15 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

______0. Opći dio Stranica 16 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

______0. Opći dio Stranica 17 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

______0. Opći dio Stranica 18 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PROPISANA ZAKONIMA I PROPISIMA

• SUGLASNOST UREDA DRŽAVNE UPRAVE U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI-Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstva i imovinsko-pravne poslove-Ispostava Đakovo • Mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva-Uprava za poljoprivredno zemljište • Mišljenje Županijskog zavoda za prostorno uređenje u Osječko-baranjskoj županiji • Mišljenje Ministarstva kulture-Uprava za zaštitu prirode • Mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva • Prethodna suglasnost Ministarstva kulture-Uprava za zaštitu kulturne baštine- Konzervatorski odjel u Osijeku

______0. Opći dio Stranica 19 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

______0. Opći dio Stranica 20 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

______0. Opći dio Stranica 21 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

______0. Opći dio Stranica 22 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

______0. Opći dio Stranica 23 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

______0. Opći dio Stranica 24 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

______0. Opći dio Stranica 25 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

______0. Opći dio Stranica 26 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

______0. Opći dio Stranica 27 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

I OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj

Geografski položaj

Općina Strizivojna dio je šireg prostora istočnog dijela Republike Hrvatske, odnosno dio njegove prirodno-geografske cjeline Istočne Hrvatske.

Kao dio sjeveroistočnog dijela prostora Istočne Hrvatske, odnosno prostora Osječko- baranjske županije, Općina Strizivojna zauzima jugoistočni dio prostora Županije, s udjelom od 0,9%.

Općina Strizivojna tek svojom sjevernom granicom graniči s prostorom vlastite Županije (Grad Đakovo), dok je na jugu (jugozapadu i jugoistoku) okružena prostorom Brodsko- posavske županije, odnosno općinama Vrpolje, Velika Kopanica i Gundinci. Na istoku, odnosno sjeveroistoku, općina Strizivojna je okružena područjem Vukovarsko-srijemske županije, odnosno općinom Stari Mikanovci.

Geoprometni položaj

Prostorom Općine prolaze značajne željezničke i cestovne prometnice i to:

- u okviru Vc paneuropskog prometnog koridora

• trasa državne ceste D7 (GP Duboševica (gr. R.M.)-B. Manastir-Osijek-Đakovo-GP Sl. Šamac gr. R. BiH), • trasa magistralne pomoćne željezničke pruge MP13 (Beli Manastir drž. granica- Osijek-Đakovo-Strizivojna-Vrpolje (MG2)-Slavonski Šamac drž. granica)

- u okviru X paneuropskog prometnog koridora

• trasa magistralne glavne željezničke pruge MG2-Sisak-Novska-Vinkovci-Tovarnik drž. granica).

Na prostoru Općine nalazi se i spojna točka, kolodvor Strizivojna/Vrpolje, dva najznačajnija željeznička prometna pravca istočne Hrvatske.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 1 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost

Površina

Prema podacima Državne geodetske uprave-Područnog ureda za katastar-Ispostava Đakovo, ukupna površina Općine iznosi 3.626 ha ili 36,26 km². Njen udio u površini Županije iznosi 0,9%.

Stanovništvo

Prema posljednjem popisu stanovništva 2001. godine, na području Općine je živjelo 2.759 stanovnika.

Tablica br. 1.

KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINE I ŽUPANIJE

Broj stanovnika po popisnim Indeksi Područje godinama 1981. 1991. 2001. 1991/1981. 2001/1991. Osječko-baranjska županija 356.286 367.193 330.506 103,0 90,0 Općina Strizivojna 2.633 2.728 2.759 103,6 101,1 Udio Općine, % 0,7 0,7 0,8 - - Izvor podataka: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god. ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 2 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Za razliku od Županije, stanovništvo Općine je u promatranom razdoblju bilježilo porast.

Kretanje stanovništva Općine u razdoblju 1991.-2001. godine imalo je obilježja emigracije E1.

Tablica br. 2.

SASTAVNICE KRETANJA STANOVNIŠTVA OPĆINE 1991.-2001. GOD.

Razlika po Prirodni Broj Broj stanovnika Broj popisnim priraštaj Migracijski stanovnika 1991.g.+prirodni stanovnika godinama Tip kretanja 1991.- saldo 1991. g. priraštaj 2001. g. 1991.- 2000. g. 2000. g. 2.728 184 2.912 2.759 31 -153 Emigracija E1 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku

Iz podataka je vidljivo da je odseljavanje stanovništva umanjilo efekte prirodnog povećanja.

Prema podacima Općine, popisom stanovništva 2001. godine nije obuhvaćeno 382 stanovnika, koji imaju prebivalište na području Općine, a nalaze se na privremenom radu u drugim državama Europe.

Svo stanovništvo Općine živi u jednom naselju, Strizivojni. Nekada je postojalo naselje Merolino, kojeg fizički više nema, a samo jedan stanovnik je još 2001. godine živio usred istoimene šume, a danas je vjerojatno zbrinut na nekom drugom mjestu.

Temeljem popisnih podataka i podataka Općine moglo bi se reći da na području Općine živi oko 3.150 stanovnika.

Dobna obilježja stanovnika Općine pokazuju da se ono prema podacima popisa stanovništva 2001. godine nalazilo na pragu starosti.

Tablica br. 3.

POKAZATELJI DOBNE STRUKTURE 2001. GOD.

Vrijednost Pokazatelj pokazatelja (%) - Udio mladih (do 19 god.) 33 - Udio starih (60 i više god.) 18,4 - Indeks starosti 55,8 Izvor podataka: Popis stanovništva 2001. god.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 3 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo u 776 kućanstava prosječne veličine 3,5 članova.

Naseljenost

Prosječna gustoća naseljenosti Općine je prema broju stanovnika 2001. godine iznosila 76,0 stan/km² , što je tek nešto manje u odnosu na prosjek Županije (79,7 stan/km²) u istoj godini.

1.1.1.3. Naselja i građevinska područja a) Naselja

Općina Strizivojna sastoji se od jednog naselja–naselja Strizivojna, koje je ujedno i općinsko središte, te izdvojenog područja Soljak koje djelomično funkcionira kao samostalno naselje, a nalazi se dijelom u Općini Strizivojna, a dijelom u Gradu Đakovo. Naselje Strizivojna prijelazno je–slabije urbanizirano naselje. Naselje Strizivojna izrazito je linearno naselje koje se proteže uz županijsku cestu u duljini od 8.256 m (8,256 km). Način gradnje naselja Strizivojna uglavnom je ruralnog tipa s pretežito slobodnostojećim građevinama na građevnim česticama velike površine.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 4 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Po statistici i u Popisu stanovništva 2001. godine evidentirano je naselje Merolino Sikirevačko koje je demografski odumrlo već davno prije, a ne postoje niti fizički izgrađene strukture. b) Građevinska područja

Prostornim planom (bivše) općine Đakovo-Izmjene i dopune (''Županijski glasnik'' Osječko- baranjske županije, br. 2/01.) utvrđeno je građevinsko područje naselja Strizivojna s izdvojenim građevinskim područjem Soljak.

Tablica br. 4.

POSTOJEĆA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

. Đ A 2001. 2001. A JA JA Ć Č JA (ha)JA Č ENI DIO (%) (%) DIO ENI (ha) (ha) EVINSKOG Đ (ST/HA) (ST/HA) Đ NASELJE POVRŠINA PODRU PODRU GRA IZGRA POVRŠINA IZGRA POST. GUSTO

STRIZIVOJNA 265,27 193,48 72,94 - SOLJAK (dio na području općine Strizivojna) 5,68 5,17 91,0 - Ukupno 270,95 198,65 73,31 10,2 Izvor podataka: PP (bivše) općine Đakovo-Izmjene i dopune (''Županijski glasnik'', br. 2/01.)

U odnosu na ukupnu površinu Općine, postojeća građevinska područja naselja zauzimaju 7,4%.

Izgrađenost je definirana na osnovu kriterija propisanih Prostornim planom Osječko– baranjske županije:

Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine. Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 . Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije. Iznimno , izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela.

1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora

Prema podacima Državne geodetske uprave-Područnog ureda za katastar Osijek-Ispostava Đakovo, struktura zemljišta po kategorijama korištenja je sljedeća:

- ukupne poljoprivredne površine 49,8% - šume 42,1% - neplodno tlo 8,2%

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 5 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Iz podataka je vidljivo da su približno jednako zastupljeni poljoprivredno zemljište i šume.

Površina građevinskog zemljišta iznosi 7,4% ukupne površine Općine i ono nije katastarska kategorija, već planerska. Unutar građevinskog zemljišta nalazi se i dio poljoprivrednog zemljišta (vrtovi, voćnjaci i dr.).

1.1.1.5. Prirodna obilježja a) Reljef

Reljefne osobine Općine Strizivojna dio su ukupnih prirodno geografskih osobina šireg prostora Slavonske Posavine i južne Đakovštine. Općina Strizivojna je na dijelu gdje južni dijelovi Đakovačkog ravnjaka prelaze u nizinsko područje.

Šire područje Slavonske Posavine je u svom sjevernom dijelu gorskog reljefa koji prema jugu, odnosno rijeci Savi postupno preko prigorskog reljefa prelazi u nizinski. Prigorska područja riječnim tokovima disecirana su u rebrast brežuljkast reljef. To su karakteristična rubna posavska prigorja, koja su kao reljefno blago razvijeni prostori pogodna za razvoj naselja i gospodarskih funkcija.

Nizinski prostor Posavine je sastavljen od mladih aluvijalnih nanosa koji prekrivaju starije pleistocenske naplavine. To je prostor akumulacijsko-tektonskog reljefa čije karakteristike su određene mlađim tektonskim procesima i klimatskim promjenama u pleistocenu i imale su velikog utjecaja na hidrografske odnose ovog prostora.

U morfološkom smislu u okviru nizine rijeke Save mogu se izdvojiti manje morfološke cjeline: naplavna ravan ili poloj Save, fluvio-močvarna nizina, terasna nizina i glacis terasa.

Kako je područje općine Strizivojna udaljeno od rijeke Save, to je i nizinsko područje nešto viših nadmorskih visina, te se s obzirom na izdvojene morfološke cjeline na ovom prostoru mogu izdvojiti terasna nizina i glacis terasa.

Glacis terasa je područje na kontaktu s prigorskim prostorom. To je područje blago povišenog prostora, gdje se nadmorske visine terena kreću od 100-120 m. U građi terase prevladavaju klastični sedimenti.

Na glacis terasu se nastavlja uski pojas terasne nizine gdje se nadmorske visine terena kreću od 90-100 m.

To je prostor pokriven relativno debelim naslagama lesa i sličnih sedimenata pleistocenske starosti. To je prostor koji se proteže južno od Đakovačkog ravnjaka i pripada biđskoj nizini koja je u jugoistočnom dijelu nešto niža i vlažnija, a zbog složenih prirodnih uvjeta oko Biđ- Bosuta i njegovih pritoka Breznice, Kašnice i Jošave koji koncentrično pritječu niskoj biđskoj zavali i tu se razlijevaju. Na tektonski nestabilnoj osnovi stvoren je i specifičan šumsko- močvarni krajolik, koji se održava i pored melioracija.

U skladu s navedenim morfološkim oblicima, nadmorske visine su na sjeverozapadu Općine više, a opadaju prema jugoistoku, a što se odražava i u prosječnoj nadmorskoj visini naselja na prostoru Općine.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 6 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Tablica br. 5.

PROSJEČNE NADMORSKE VISINE NASELJA

Prosječna Red. broj Naselje nadmorska visina (m) 1. Merolino 83 Sikirevačko 2. Strizivojna 89 Izvor podataka: M. Korenčić: Naselja i stanovništvo SRH, 1857.-1971., Zagreb, 1979. b) Klima

Klimatske osobine područja Općine Strizivojna dio su ukupnih klimatskih obilježja šireg prostora Županije, ali i ukupnog prostora geografske cjeline Istočne Hrvatske.

Na cjelokupnom, širem, prostoru prevladava umjereno kontinentalna klima, koja se u skladu s prostornim položajem javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje su promjene vremena česte i intenzivne. Ovakav tip klime se prema Köppenovoj klasifikaciji označava klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina.1

Osnovne osobine ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10°C, tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između -3°C i +18°C, te prosječna godišnja količina oborine od 700-800 mm.

Za detaljniju analizu klimatskih osobina područja Općine Strizivojna poslužila su mjerenja osnovnih klimatskih elemenata na meteorološkoj (klimatološkoj) postaji Đakovo, u razdoblju od 1959.-1978. godine, koja je najbliža području Općine, te gotovo u identičnim prirodnim uvjetima.

Srednja godišnja temperatura zraka u promatranom razdoblju iznosila je 10,8°C. U godišnjem hodu temperature zraka razlikuje se jedan par ekstrema (jedan maksimum i jedan minimum). Srednje temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (20,7°C). Najhladniji mjesec je, uglavnom, siječanj, iako su česta i odstupanja (prosinac 0,9°C).

Apsolutni maksimum temperature zraka zabilježen u promatranom razdoblju iznosio je 38,4°C, dok je apsolutni minimum temperature zraka u istom razdoblju iznosio -25,7°C.

Ukupna godišnja količina oborine zabilježena u ovom razdoblju iznosila je 725,9 mm. U godišnjem hodu oborine razlikuju se dva para ekstrema. Glavni maksimum oborine se javlja početkom ljeta, u lipnju sa 89,6 mm oborine, dok je sporedni krajem jeseni u, studenom sa 66,0 mm oborine.

1 Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 7 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Glavni minimum oborine javlja se sredinom jaseni, u listopadu s prosječnom količinom od 44,8 mm oborine, dok je sporedni minimum krajem zime ili početkom proljeća s prosječnom količinom od 43,9 mm.

Tablica br. 6.

SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA (°C) I KOLIČINE OBORINE (mm) NA METEOROLOŠKOJ POSTAJI ĐAKOVO U RAZDOBLJU 1959.-1978. GOD.

ĐAKOVO M J E S E C I 1959.-1978. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD. TEMPERATURA 1,2 1,9 6,2 11,4 15,9 19,3 20,7 20,1 16,3 11,1 6,3 0,9 10,8 ºC OBORINA mm 48,2 43,9 44,5 62,1 64,2 89,6 80,8 66,0 55,4 44,8 66,0 60,4 725,9 Izvor podataka: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.

Maksimalne dnevne količine oborine pokazuju vrlo veliku varijabilnost oborine. Apsolutno najveća količina oborina u toku jednog dana zabilježena u razdoblju 1959.-1978. iznosila je 87,0 mm (rujan).

Prema godišnjoj ruži vjetra za postaju Đakovo u razdoblju od 1969.-1978. godine uočava se predominantnost zračnih strujanja iz NW kvadranta tijekom cijele godine s vjerojatnošću od 330%. Pojavljivanje zračnih strujanja iz ostalih smjerova znatno je manje, pa tako nakon strujanja iz NW smjera slijede strujanja jednakog udjela iz N i SW smjera, te SE i NE smjera.

Broj dana s jakim vjetrom godišnje iznosi u prosjeku oko 4 dana, a broj dana s olujnim vjetrom u prosjeku godišnje iznosi 0,4 dana. Međutim, zabilježena je i pojava da se broj dana s jakim vjetrom povećava, dok se za broj dana s olujnim vjetrom može konstatirati da ima i godina kad se pojava vjetra takvog intenziteta ni ne registrira.

Tablica br. 7.

SREDNJI BROJ DANA S JAKIM I OLUJNIM VJETROM U ĐAKOVU U RAZDOBLJU DO 1959.-1978. GOD.

M J E S E C I I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD. BROJ DANA S JAKIM VJETROM - 0,3 0,3 0,6 0,4 0,8 0,8 0,3 0,1 0,1 0,2 0,1 4,0 ≥ 6 bofora BROJ DANA S OLUJNIM - - 0,3 - 0,1 0,2 - 0,1 - - - - 0,4 VJETROM ≥ 8 bofora Izvor podataka: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 8 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Meteorološke pojave magle i mraza vezane su za hladniji, dio godine i važne su za odvijanje pojedinih djelatnosti u prostoru, osobito poljoprivrede. Međutim, pojave mraza su vrlo štetne za poljoprivredu osobito ako se pojave u vegetacijskom razdoblju.

Srednji broj dana s maglom u promatranom razdoblju na meteorološkoj postaji Đakovo iznosio je 47,6 dana, dok je srednji broj dana s mrazom u istom razdoblju iznosio 35,6 dana. Prvi mraz se može javiti već u rujnu, iako rijetko, dok se pojava zadnjeg mraza vezuje za travanj.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 9 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Tablica br. 8.

SREDNJI BROJ DANA S MAGLOM I MRAZOM U ĐAKOVU U RAZDOBLJU 1959.-1978. GOD.

BROJ DANA BROJ DANA MJESECI MJESECI S MAGLOM MRAZOM S MAGLOM MRAZOM I 7,9 6,1 VII 0,2 0 II 4,6 6,4 VIII 1,7 0 III 3,2 5,9 IX 3,8 0,1 IV 1,2 0,9 X 7,1 3,0 V 0,6 0 XI 8,0 5,5 VI 0,5 0 XII 8,8 7,8 GOD. 47,6 35,6 Izvor podataka: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. c) Hidrološke i hidrogeološke osobine

Hidrološke osobine

Cjelokupni prostor Općine Strizivojna u hidrološkom smislu dio je šireg prostora sljeva rijeke Save koja mu daje osnovna obilježja. Obzirom na malu površinu i položaj, prostor Općine nema nikakav utjecaj na hidrološke osobine i režimske karakteristike ove rijeke. Ukupna dužina Save iznosi 950 km, a sljev koji je u horizontalnom prikazu vrlo nesimetričan i nekoncentriran jako utječe na formiranje hidroloških veličina, posebno maksimalnih protoka. To se posebno očituje u odnosu dužina vodotoka i veličina gravitirajućih površina s lijeve i desne strane. Sava ima tipično kišno-snježni režim koji karakterizira glavni maksimum u ožujku, a sekundarni u prosincu. Glavni se minimum, jako izražen, javlja u kolovozu, a sekundarni, vrlo slabo izražen, u siječnju. Veličine mjesečnih koeficijenata varijacije Cv, za Savu u Slavonskom Brodu, kreću se, izražene pokretnim prosjecima, između 0,37 (za veljaču) i 0,57 (za rujan), dok su koeficijenti asimetrije između 0,13 (za veljaču) i 1,90 (za kolovoz). Ovo govori o specifičnosti protoka i znatnim odstupanjima od prosječnih veličina. Tablica br. 9. SREDNJA GODIŠNJA PROTOKA, POVRŠINA SLJEVA, SPECIFIČNI DOTOK I GODIŠNJA OBORINA P R O F I L PARAMETAR Sl. Kobaš Sl. Brod Sl. Šamac Županja Površina sljeva F (km²) 49.031 50.858 62.288 62.891 God. oborina H (mm) 1.195 1.180 1.140 1.140 Srednja protoka Q (m³/s) 1.012 1.031 1.194 1.198 Godišnja količina (m³x106) 31.876 32.065 37.683 Specifični dotok q (l/s/km²) 20,6 20,3 19,2 19,1 Izvor podataka: - Arso Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. - Slavonija i Baranja, Regionalni prostorni Plan; Zagreb, 1969.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 10 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Hidrološke osobine područja Općine Strizivojna jako ovise o atmosferskim prilikama i padavinama. Prema raspoloživim podacima (period obrade 1935.-1984. godina) oscilacije oborina su jako velike i kreću se u rasponu od 365 mm do 1.158 mm. Dakako da količina otjecanja direktno ovisi o količini oborina. Glavno prihranjivanje manjih vodotoka čine oborine pa je i režim ovisan o njima. Maksimum otjecanja javlja se u lipnju. Nastavno se daju podaci kišomjernih postaja koje su na području Općine ili u njezinoj blizini:

- Vođinci: prosječne padavine 695,91 mm. - min. 365 mm (1971. god.) - max. 1062 mm (1955. god.) - Semeljci: prosječne padavine 708,06 mm. - min. 434 mm (1971. god.) - max. 1056 mm (1941. god.) - Đakovo: prosječne padavine 723,76 mm. - min. 446 mm (1971. god.) - max. 1054 mm (1956. god.) - Strizivojna: prosječne padavine 704,95 mm. - min. 417 mm (1935. god.) - max. 1158 mm (1955. god.) - Gradište: prosječne padavine 720,57 mm. - min. 384 mm (1971. god.) - max. 1133 mm (1955. god.)

Glavni recipijenti područja i njegove pritoke-melioracijski kanali na području općine Strizivojna, kao što je već naznačeno, su jako ovisni o atmosferskim prilikama, tako da u sušnom razdoblju imaju minimalnu protoku ili su njihovi profili bez vode. Voda se zadržava jedino u akumulacijama (van općine), ali i u njima dolazi do smanjenja razine vode.

Hidrogeološke osobine

U geografsko regionalnoj podjeli Hrvatske Osječko-baranjska županija smještena je u Istočnoj Hrvatskoj, u subregiji poznatoj kao Istočnohrvatska ravnica čiju sjevernu granicu definira kopnena granica prema Mađarskoj, južnu vododjelnice gorskih masiva Papuka i Krndije te pribrežja Dilja i Ðakovačko-vinkovačke grede dok je na istoku omeđena tokom Dunava. Glavninu prostora istočne Hrvatske čine mlađe naslage koje pokrivaju stare blokove u većim dubinama. Spuštanje blokova podloge uvjetovalo je okupljanje mreže tekućica, a izdizanje pojedinih dijelova prouzrokovalo je njihova skretanja. Na prostoru Osječko-Baranjske županije, u dijelu na kojem je i Općina Strizivojna, može se izdvojiti nekoliko hidrogeoloških cjelina. Po vertikali razlikuju se dvije zone. Prvu zonu čine naslage s vodama čije fizičko-kemijske osobine odgovaraju normama za opskrbu vodom, a drugu naslage čija temperatura prelazi 20ºC, a mineralizacija im je veća od 2.000 mg/l. Unutar prve zone mogu se izdvojiti tri velike hidrogeološke cjeline i to: - brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena starijih od tercijara, - brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena tercijarne i kvartarne starosti, - ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara. Hidrogeološku cjelinu "brežuljkasto i brdovito područje sa stijenama starijim od tercijara" izgrađuju eruptivne i metamorfne stijene, paleozojske starosti, te sedimentne stijene, mezozojske starosti. Stijene starije od tercijara izgrađuju pretežito temeljna gorja, primjerice: Papuk, Krndiju, Psunj, Požešku goru itd. U tim sredinama vodne su prilike ograničene na izvore malih kapaciteta. Karakteristično je da su dubine do vode u podzemlju redovito neodređene. Pored toga ne postoje prirodni uvjeti za kaptiranje većih količina vode, osim u stijenama karbonatnog sustava. Stijene su primarno nepropusne, a sekundarna poroznost vezana je samo na plitku raspucalu zonu, tako da u ovoj jedinici nema značajnijih rezervi podzemne vode. Postoje izvori čija izdašnost uglavnom ne prelazi 0,1 l/s. Veće kapacitete daju izvori u raspucalim vapnencima. Prihranjivanje podzemnih voda događa se isključivo infiltracijom oborinskih voda kroz raspucale površinske stijene. ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 11 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Hidrogeološka cjelina "brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena tercijarne i kvartarne starosti" prostire se u međurječju Save i Drave a hidromorfološki je izražena na pojedinim prigorjima u padinskim pejzažima (Psunja, Požeške gore, Dilj gore itd.), ali obuhvaća i relativno izdignute zaravnjene prostore u prapornim naslagama. Hidrogeološki ima veće značenje jer su vodne prilike znatno pogodnije. Različitost litološkog sastava tla i tektonski položaj pojedinih stijena određuju veličinu i važnost vodnog lica. Područje izgrađuju pretežito klastične naslage tercijarne i kvartarne starosti, koje se odlikuju primarnim porozitetom, te karbonatne stijene u kojima je razvijena sekundarna poroznost. Zbog česte izmjene propusnih i nepropusnih slojeva, te zbog nagiba tercijarnih naslaga, ne postoje uvjeti za formiranje cjelovitih vodonosnih horizonata sa slobodnim vodnim licem. Slobodni vodonosni horizonti u smjeru nagiba naslaga prelaze u subarteške i arteške vodonosne horizonte. Dubine do vode najčešće kolebaju od 20 do 80 m, a najveći kapacitet kreće se od 7 l/s. Međutim u neposrednoj blizini dužih tekućica mogu se naći crpilišta voda izdašnosti od 10 l/s, te na dubinama manjim od 20 m. Broj vodonosnih slojeva povećava se u pravilu od zapada prema istoku, i to od 5 kod Ðakova na 7 kod Borova, ali zbog manjih debljina kapacitet im je ograničen na svega nekoliko litara u sekundi. Prihranjivanje podzemnih voda događa se isključivo infiltracijom padavina. Izdašnost izvora u stijenama s primarnom poroznošću je ispod 0,5 l/s, a u raspucalim karbonatnim stijenama kapacitet se kreće od 1 do 10 l/s Hidrogeološka cjelina "ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara" proteže se uz rijeku Savu i druge vodotoke koji pripadaju slivu Save. Izgrađena je od starijih i mlađih nanosa spomenutih vodotoka. Hidrogeološka građa prostora Općine Strizivojna nije detaljno istražena. Porozni i raspucani tortonski vapnenac je saturiran vodom pa kao takav predstavlja prostor daljnjih hidrogeoloških istraživanja. d) Pedološke i biovegetacijske osobine

Pedološke osobine područja Općine Strizivojna dio su pedoloških obilježja šireg područja, kako Županije, tako i istočnog dijela RH.

Različite pedološke jedinice su nastale pod utjecajem reljefa, te specifičnih vodnih prilika u određenim klimatskim uvjetima, koji su utjecali na postanak i zastupljenost, te rasprostranjenost pojedinih vrsta tala.

Pedološke jedinice rasprostranjene na području Općine Strizivojna izdvojene su na temelju Pedološke karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici : Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.), te prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izrađene u Zavodu za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996. godine.

Od ukupno 58 pedoloških jedinica izdvojenih na području Slavonije i Baranje (prema A. Škorić i suradnici), na području Općine Strizivojna zastupljene su ukupno 4 različite pedološke jedinice koje su navedene u sljedećoj tablici:

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 12 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Tablica br. 10.

PEDOLOŠKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE ZA PODRUČJE OPĆINE STRIZIVOJNA

Red. Matični Nadmorska Način Naziv kartografske jedinice Nagib Rasprostranjenost broj supstrat visina upotrebe 40 LESIVIRANO SEMIGLEJNO les 0-2 85-95 oranice Donja Posavina i I EUTRIČNO SMEĐE šume Donja Podravina SEMIGLEJNO TLO-pretežno - mali dio na SE antropogenizirana tla Općine 43 PSEUDOGLEJNO les 0-3 90-95 oranice Povučje i Pobosučje SEMIGLEJNO I EUTRIČNO šume - mali dio naNW SMEĐE SEMIGLEJNO TLO- Općine pretežno antropogenizirana tla 51 MOČVARNO AMFIGLEJNO holocenske 0-2 85-90 šume Posavina, I MOČVARNO gline i ilovače travnjaci Podravina HIPOGLEJNO-dijelom zamočvareni oranice - najveći dio Općine nepotpuno hidromeliorirano les tlo 53 MOČVARNO AMFIGLEJNO, holocenske 0-2 80-85 pašnjaci Bazen Karašice vertično gline šume - mali dio na S Općine Izvor podataka: A. Škorić i suradnici-Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.

Među navedenim pedološkim jedinicama zastupljene su pojedine vrste iz grupe automorfnih i hidromorfnih tala. Među automorfnim tlima izdvajaju se lesivirana semiglejna i eutrično smeđa semiglejna tla te pseudoglejna semiglejna i eutrična smeđa semiglejna tla (br. 43), koja čine prijelaz u nizinska hidromorfna tla. U grupu hidromorfnih tala pripadaju močvarna amfiglejna i hipoglejna tla (br. 51) koja su zasebna kartografska jedinica u Posavini, gdje su izdvojena na težim holocenskim sedimentima i gdje prevladavaju amfiglejna tla nad hipoglejnim, kao i u slučaju svih močvarno-glejnih tala u koja se ubraja i močvarno amfiglejno vertično tlo (br. 53).

Pedološke jedinice na području Općine Strizivojna izdvojene su i prema Namjenskoj pedološkoj karti RH 1:300.000 (Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu), gdje od ukupno 65 pedoloških jedinica na ukupnom prostoru RH, te 26 pedoloških jedinica zastupljenih na prostoru Osječko-baranjske županije, na području Općine Strizivojna izdvojene su 4 jedinice.

Tablica br. 11.

POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE PEDOLOŠKE KARTE 1:300.000 ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU OPĆINE STRIZIVOJNA

procjena Broj kartirane Način Sistemska jedinica tala pogodnosti za jedinice korištenja (* obradu 9 RENDZINA NA LAPORU oranice i P-2 voćnjaci 42 LESIVIRANO NA RASTRESITIM šume i N-1 SEDIMENTIMA oranice 44 LESIVIRANO NA VAPNENCU I šume DOLOMITU oranice i N-1 travnjaci

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 13 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

48 RIGOLANO NA LAPORU šume travnjaci i N-1 oranice Izvor podataka: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta 1:300.000, Zagreb, 1996. god.

*) P-2 umjereno ograničeno obradiva tla N-1 privremeno nepogodna za obradu

Ovako definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama (kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu izvršena na temelju dominantne jedinice.

Vegetacijski pokrov na području Općine Strizivojna je nastao pod utjecajem prirodnih uvjeta, reljefa i klime, koji je međutim pod utjecajem antropogenih činitelja reduciran i izmijenjen.

Budući da je područje Općine u nizinskom području, to su na ovom području zastupljeni predstavnici nizinskog tipa vegetacije. Ovaj tip vegetacije predstavljen je šumama mekih listača, hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem i žestiljem. Također se javlja i zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba. Ostali tip vegetacije čini niska livadna vegetacija, dok su najpogodniji prostori pretvoreni u oranice koje se intenzivno obrađuju. e) Geološke i tektonske osobine

Geološke osobine prostora rezultat su događanja tijekom starije, a posebice mlađe geološke prošlosti. Poznato je da je formiranje i taloženje geoloških naslaga, njihov međusobni odnos, raspored i kontinuitet u prostoru uvjetovan geološkim procesima, hidrološkim karakteristikama, prilikama u sedimentacijskim bazenima i tektonskim aktivnostima.

Širi prostor Općine pripada južnom panonu, u strukturno tektonskom pogledu savskoj potolini.

Površinske naslage su kvartarne-pleistocenske i holocenske starosti. Holocenske naslage predstavljene su pijescima, prašinastim i glinovitim pijescima, šljuncima, organskim glinama i muljevima, siltom.

U geotehničkom smislu površinske naslage na području Općine izgrađene su od glinovitih slojeva srednje do visoke plastičnosti. Debljina pokrovnih naslaga je od 5-15 m. Ispod glinovitog pokrivača slijede nekoherentni pjeskoviti slojevi promjenjive debljine (4-10 m) i zbijenosti ovisno od postotnog udjela pjeskovite i prašinaste komponente. U podlozi su debele naslage pjeskovitog šljunka koje sežu do dubine od 50 m.

Cjelokupni prostor Općine Strizivojna nalazi se unutar zone VII° seizmičnosti prema MCS ljestvici (Mercalli, Concani Sieberg).

1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra a) Zaštićeni dijelovi prirode

Na području Općine Strizivojna “Zakonom o zaštiti prirode” prirodna baština nije zaštićena niti u jednoj kategoriji. Prostorni plan Osječko-baranjske županije ističe vrijednost cjelokupnog područja općine, te predlaže planersku zaštitu toga područja – vrijedni dijelovi prirode izvan zaštićenih područja ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 14 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

(grafički prilog 3.2.1-UREĐENJE ZEMLJIŠTA I ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI I OBILJEŽJA, Prostornog plana Osječko-baranjske županije). b) Kulturna dobra

Prilikom pristupanja izradi PPUO od Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku, temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, zatraženo je utvrđivanje Konzervatorske podloge ili utvrđivanje sustava mjera zaštite nepokretnih dobara na području Općine. Sukladno podacima Konzervatorskog odjela u Osijeku, na području Općine Strizivojna nalazi se: • registrirani arheološki lokalitet:

STRIZIVOJNA-''Šimenica'', antički arheološki lokalitet.

• građevine od lokalnog značaja:

- Sakralna – Župna crvka Blažene Marije Djevice-kulturno dobro od lokalnog značenja - Etnološka – kuće narodnog graditeljstva: Ulica Braće Radića br. 67, 130, 147, 156, 157, 237, 244, 280, 283, 295, 299, 301, 328, 338, 342, 345, 349, 357. - Spomenici antifašizma – Skupna grobnica palih boraca NOR-a na mjesnom groblju br. R-364.

Kulturna dobra od lokalnog značenja su ona dobra koja imaju određene spomeničke karakteristike i manju spomeničku vrijednost, ali ne u toj mjeri da ih se može registrirati i upisati u Listu kulturnih dobara na nivou Republike Hrvatske.

1.1.1.7. Osobitosti krajobraza

Krajolik, krajobraz, pejzaž (eng. landscape, franc. paysage, njem. landschaft), definira prvenstveno prirodni ili od čovjekova djelovanja (ili potpuno) obrađenu i oblikovanu cjelinu određenog predjela (ili prostora), koja se očituje svojstvenim fizionomsko oblikovanim osobinama (lik određenog kraja). U bio-ekološkom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajobraz), odražava uz oblikovnu komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamični sustav raznolikih ekoloških odnosa i međuutjecaja. Krajobraz Općine Strizivojna odlikuje se krajolikom ravnice, odnosno poljodjelskim (agrarnim) krajobrazom s izdvojenim kompleksima šuma.

Okrupnjavanje posjeda i masovna uporaba mehanizacije u minulim desetljećima, dovela je do nestanka živica u agromelioracijskim zahvatima, pa krajobraz vizualno obilježava otvorenost i cjelovitost.

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa

a) Poljoprivredne površine

Poljoprivredne površine kao vrijedan prirodni resurs su i prirodno bogatstvo određenog prostora, a time su i od osobitog državnog interesa.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 15 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Poljoprivredne površine na području Općine Strizivojna zastupljene su s ukupno 1.800 ha, što čini 54,4% ukupnog teritorija Općine, a što je niži udio od prosjeka za Županiju, koji iznosi 64%.

Obradive površine na području Općine zauzimaju 1.722 ha, a što je 52% ukupnog teritorija Općine, a što je također niži udjel od županijskog, koji iznosi 58%. Obradive površine čine čak 95,7% ukupnih poljoprivrednih površina Općine.

U strukturi obradivih površina najveći udio pripada oranicama, čak 95,6%, 1,2% čine voćnjaci, 0,1% vinogradi, a 3,1% otpada na livade.

U okviru ostalih poljoprivrednih površina, 78 ha zauzimaju pašnjaci, što čini 4,4% ukupnih poljoprivrednih površina.

Ukupne poljoprivredne površine Općine Strizivojna čine ukupno 0,7% ukupnih poljoprivrednih površina Županije, dok udio obradivih površina iznosi, također, 0,7% ukupnih obradivih površina Županije.

U okviru ostalih površina, na području Općine zastupljeno je ukupno 1.528 ha šuma (prema evidenciji Katastra), a što je udio od 42,1% ukupnog prostora Općine.

Prethodno navedene kategorije zemljišta pripadaju u skupinu plodnih tala, dok određeni udio u površini Općine pripada skupini neplodnog tla koje čini ukupno 298 ha, a što čini 8,2% ukupnog područja Općine.

U sljedećoj tablici je prikazana struktura zemljišta po kategorijama korištenja, a prema podacima Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Osijek-Ispostava Đakovo.

Tablica br. 12.

STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA NA PODRUČJU OPĆINE STRIZIVOJNA

UKUPNO Udio u površini Struktura površina (ha) % ORANICA 1.646 95,6 91,4 45,4 VOĆNJACI 21 1,2 1,2 0,6 VINOGRADI 2 0,1 0,1 0,1 LIVADE 53 3,1 2,9 1,5 UKUPNO OBRADIVE POVRŠINE 1.722 100,0 95,6 47,6 PAŠNJACI 78 4,4 2,1 RIBNJACI - UKUPNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE 1.800 100,0 49,8 TRSTICI I BARE - - ŠUME 1.528 42,1 NEPLODNO TLO 298 8,2 UKUPNA POVRŠINA OPĆINE 3.626 100,0 Izvor podataka: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Osijek, Ispostava Đakovo

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 16 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

b) Šumske površine

Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su Ustavom kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku. Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i regulator hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a značajne su i za razvoj drugih gospodarskih grana. Šumom je pokriveno, odnosno šumsko zemljište zauzima, prema podacima iz katastra, oko 1.528 ha. Šume i šumsko zemljište imaju udjel (42,1% ) u ukupnim površinama Općine. Prema podacima Hrvatskih šuma, Uprave šuma Vinkovci, šumom je pokriveno, odnosno šume i šumsko zemljište zauzima 1.506,04 ha što je udjel od oko 77,1% u ukupnim površinama Općine. Od toga je 1.419,05 ha obrasla površina. Šume (šumsko zemljište) kojima upravljaju Hrvatske šume (podatak Hrvatskih šuma) su, dakle, zastupljene na 1.506,04 ha i imaju udjel u ukupnim šumskim površinama Općine od 77,1%, dok su privatne šume razvijene na 57,7 ha (podatak Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Osijek, Ispostave Đakovo) odnosno imaju udjel u ukupnim šumskim površinama Općine od 22,9%. U odnosu na pokrivenost područja šumama na razini Županije gdje udjel šuma iznosi 27,5%, šume Općine imaju znatno veću zastupljenost, odnosno udjel što dovoljno govori o prirodnom bogatstvu šuma ove Općine. U odnosu na broj stanovnika Općine na 100 ha šumskih površina dolazi 183 stanovnika (prema podacima Hrvatskih šuma, Uprave šuma Vinkovci), što je brojčano znatno ispod no kvalitativno znatno iznad prosjeka Županije (289 stanovnika/100 ha) i Države. Ovo pak ukazuje na bogatstvo šuma i šumskih površina. Promatrajući prostorni raspored, šume su, u većim površinama, zastupljene na istočnom dijelu Općine, Ostali dio Općine, ima sporadično, na cijelom prostoru, u vidu manjih otoka utkanih u poljoprivrede površine samo manje šumske površine koje su uglavnom u privatnom vlasništvu. U strukturi šuma, pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume imaju udjel od 100% (1.419,05 ha), a šume posebne namjene nisu prisutne. Na području Općine Strizivojna nalazi se šumarija Strizivojna koja gospodari šumama podijeljenim u gospodarske jedinice.

Tablica br. 13. OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE KOJIM GOSPODARE "HRVATSKE ŠUME" PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE - UKUPNO Ukupna površina Površina šuma Etat – drvna Postojeća drvna šuma i šumskog (obrasla površina) Godišnji prirast zaliha za sječu zaliha zemljišta (ha) (m³) (m³/god.) (m³) (ha) 1.506,04 1.419,05 312.612 9.362 7.642 Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Vinkovci

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 17 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Tablica br. 14. ŠUME OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA, VLASNIŠTVU I GOSPODARENJU ŠUMSKE POVRŠINE OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNIŠTVU UKUPNO LISTAČE ČETINJAČE VLASNIŠTVO ha m³ ha m³ ha m³ PRIVATNO - - J. PODUZEĆA 1.419,05 312.612 1.419,05 312.612 - - UKUPNO: 1.419,05 312.612 1.419,05 312.612 - - Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Vinkovci

Tablica br. 15.

PODACI O ŠUMSKOM FONDU PO EVIDENCIJI UPRAVE ŠUMA VINKOVCI

Uprava Površina Drvna Godišnji Godišnji R. šuma Gospodarska šuma zaliha tečajni sječivi NAPOMENA br. Vinkovci jedinica (ha) (m³) prirast etat Šumarija (m³) (m³) 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 1. Strizivojna 1.419,05 312.612 9.362 7.642 U K U P N O 1.419,05 312.612 9.362 7.642 Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Vinkovci Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje* na prostoru Općine zastupljene su šume hrasta lužnjaka sa žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris). Šume Općine (radi se o šumama hrasta lužnjaka) nastale su uglavnom prirodnim putem- oplodnim sječama. Izuzetak su šume k.o. Sikirevačko Merolino koje su nastale pošumljavanjem bivšeg poljoprivrednog zemljišta. dobrog su zdravstvenog stanja i osim pojedinačnih slučajeva nema izrazitog sušenja. Šume se odlikuju srednjom kakvoćom, stablimičnim i grupimičnim rasporedom stabala s prizemnim rašćem, grmljem i drvećem. Generalno, pogoršano zdravstveno stanje šuma je u uskoj vezi sa zagađenjima zraka, niskom razinom podzemne vode i gljivičnim oboljenjima. Navedenim procesima dolazi do pojedinačnog sušenja stabala, odnosno propadanja šuma i to u mjeri koja ne prijeti sušenjem ili uništenjem šuma.

c) Lovišta i lovna divljač

Prostor Općine Strizivojna, po svojim prirodnim osobinama kvalitetan je za lov i lovno gospodarstvo. U njemu su dijelovi jednog zajedničkog otvorenog lovišta te jednog državnog lovišta. Državno lovište formirano na području Općine Strizivojna je: - državno vlastito otvoreno lovište br. XVI/9 "Merolino". Vlastito otvoreno lovište br. XVI/9 "Merolino" ustanovljeno je na istočnom dijelu Općine. Ukupna površina iznosi oko 8.302 ha od kojih je dio u Općini Strizivojna. Državno zemljište je na 8.302 ha, a privatnog zemljišta nema. Šume i šumsko zemljište su na 8.207 ha, odnosno njihov je udjel 99% u ukupnoj površini lovišta. Od divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja nalazi se: jelen obični, srna obična, divlja svinja, zec obični, fazan i trčka skvržulja. Matični proljetni fond je slijedeći: jelen obični, 72 kom; srna obična, 84 kom; divlja svinja, 84 kom, zec obični, 126 kom i fazan, 135 kom.

* NAPOMENA: Arso Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god. ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 18 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Zajedničko otvoreno lovište br. 19. na istoku graniči s državnim vlastitim otvorenim lovištem br. XVI/9 "Merolino" i nalazi se zapadnije u odnosu na njega. Zauzima središnji i zapadni dio Općine. Lovno gospodarska osnova za lovište je izrađena, te vrijedi od 01. travnja 1996. do 31. ožujka 2006. godine. Reljef lovišta je ravničarski s nadmorskim visinama oko 100 m. Površina unutar opisane granice lovišta iznosi 2.635 ha, a površina lovišta je 2.105 ha. Šumsko zemljište i šume zauzimaju 394 ha što je udjel od 18,7% u površini lovišta. Poljoprivredno zemljište je na 1.544 ha s udjelom od 73,3%, a vode na 67 ha s udjelom od 3,2%. Otvoreno lovište br. 19. prema uvjetima u kojima divljač obitava spada u panonsko lovište. U okviru šumskog kompleksa ovog lovišta značajne su biljne zajednice šuma hrasta lužnjaka, te šuma lužnjaka s velikom žutilovkom. Sloj grmlja vrlo je bujno razvijen Vrste divljači koje obitavaju u lovištu su: srna obična, zec obični, fazan, trčka, divlja svinja, jazavac, lisica i dr. Prema stanju iz 1995. godine u lovištu je zatečeno: 16 grla srne obične; 52 komada zeca običnog; 162 kljuna fazana; 30 kljunova trčke. Gospodarski kapacitet je sljedeći: srna obična 40 grla; zec obični, 90 komada; fazan, 280 kljunova; trčka, 100 kljunova. Lovno gospodarski kapacitet za srnu običnu je 50 grla, za zeca običnog je 113 komada, za fazana je 606 kljunova i za trčku je 150 kljunova.

d) Mineralne sirovine

Područje Općine izgrađuju naslage lesa kvartarne starosti koje su osnovna sirovina industriji opekarskih proizvoda.

1.1.2.2. Gospodarski potencijal a) Gospodarska struktura

Prema podacima Općine iz 2005. godine u Strizivojni je registrirano 39 gospodarskih subjekata s ukupno 591 zaposlenika. Gospodarske subjekte čine javne osobe s javnim ovlastima, trgovačka društva i obrtnici.

Tablica br. 16.

STRUKTURA GOSPODARSTVA PREMA DJELATNOSTIMA 2005. GOD.

Gospodarski subjekti Zaposlenost Djelatnost struktura struktura (prema NKD-u) broj broj % % A. Poljoprivreda 10 25,6 61 10,4 D. Prerađivačka industrija 11 28,2 429 72,7 F. Građevinarstvo 3 7,7 15 2,4 G. Trgovina 5 12,8 15 2,4 H. Ugostiteljstvo 7 17,9 19 3,2 I. Prijevoz 3 7,8 52 8,9 UKUPNO: 39 100,0 591 100,0 Izvor podataka: Općina Strizivojna NKD = nacionalna klasifikacija djelatnosti

U gospodarskoj strukturi dominira prerađivačka industrija s udjelom u ukupnoj zaposlenosti od 72,7%. Stopa zaposlenosti ukupnog stanovništva (prema broju iz 2001. god.) iznosi 21,4%. ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 19 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

U odnosu na broj zrelog stanovništva (20-59 god.), udio ukupne zaposlenosti je 44%.

b) Proizvodne djelatnosti

Proizvodne djelatnosti (prerađivačka industrija) su vodeće u gospodarskoj strukturi i nositelji razvoja Općine. Najveće po broju zaposlenih je poduzeće ''HRAST'' sa 360 zaposlenih.

Tablica br. 17.

STRUKTURA PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE

Gospodarski subjekti Zaposleni Grana industrije Struktura Struktura (prema NKD-u) Broj Broj % % DD Drvoprerađivačka 6 60,0 381 88,8 DE Papirna 1 10,0 10 2,3 DJ Metalna 3 30,0 38 8,9 Ukupno: 10 100,0 429 100,0 Izvor podataka: Općina Strizivojna * NKD= Nacionalna klasifikacija djelatnosti

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 20 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

c) Turizam

Područje Općine Strizivojna dio je turističkog prostora Osječko-baranjske županije, odnosno dio kontinentalnog turističkog prostora RH. Međutim, područje Općine Strizivojna je i dio bivše općine Đakovo, koje je poznato turističko područje s dugom tradicijom (uglavnom, zahvaljujući turističkom potencijalu grada Đakova), a koje je svoj razvoj temeljilo na valorizaciji prirodnih potencijala prostora, kulturno-povijesnoj baštini, geoprometnom položaju, izgrađenim turističko-ugostiteljskim sadržajima, kao i drugim posebnostima područja.

Takav razvoj bio je prisutan do Domovinskog rata, kada dolazi do prekida svih aktivnosti vezanih za turizam, a da bi se nakon rata one počele aktivirati sa početnih pozicija, ali i u izmijenjenim uvjetima razvoja. U međuvremenu su se na planu turizma dogodile promjene u turističkoj potražnji, izboru i vrednovanju destinacija i turističkih tokova.

Također je došlo do promjene teritorijalnog ustroja, te je sada Strizivojna zasebna općina, općina ruralnih obilježja, u neposrednoj blizini grada Đakova kao jakog turističkog centra, ali i općina smještena na povoljnom geoprometnom položaju u odnosu na auto-cestu Zagreb- Lipovac.

U takvim izmijenjenim uvjetima razvitka turizma u odnosu na prijeratno razdoblje, na području Općine Strizivojna razvili su se isključivo ugostiteljski kapaciteti i svi su locirani u općinskom središtu.

Tablica br. 18.

UGOSTITELJSKI KAPACITETI NA PODRUČJU OPĆINE STRIZIVOJNA

Ugostiteljski objekt Kapacitet Red. Lokacija Neto izgrađ. Broj broj naselje Broj Vrsta površina mjesta (m²) 1. Strizivojna 5 caffe-bar 165 359 2. Strizivojna 1 slastičarnica 16 30 3. Strizivojna 1 buffet 12 16 4. Strizivojna 2 disco-klub i 300 600 caffe-bar UKUPNO: 9 493 1.005 Izvor podataka: Općina Strizivojna-Upitnici za PPUO

Od ukupno 9 ugostiteljskih objekata, najviše ih pripada u skupinu caffe-bara, njih 5, što čini 55,6% od ukupnog broja, dok su 2 objekta disco-kluba, te po jedan objekt buffeta i slastičarnice. Navedeni objekti su prvenstveno namijenjeni za zadovoljenje potreba za ovom vrstom objekata pretežno domicilnog stanovništva, te dijela tranzitnih turista.

Svi objekti se nalaze u okviru građevinskog područja Strizivojna, te čine ukupno 1.005 m² površine, od kojih je objekt od 16 m² najmanji, a najveći od 300 m². U navedenim objektima je ukupno 493 sjedećih mjesta i to u rasponu od 12 do 150 mjesta po objektu.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 21 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Na području Općine Strizivojna postoje mogućnosti za razvoj lovnog turizma, a u okviru dva lovišta, u ukupnoj površini od 4.500 ha (lovište lovačkog društva ''Fazan'' i privatno lovišta ''Grom'').

Kao potencijalni turistički motiv na prostoru Općine su i različite manifestacije koje se održavaju na području Općine, te svojim sadržajem privlače i određeni broj posjetitelja različitih interesa. Na području Općine Strizivojna godišnje se održi 5 različitih manifestacija tijekom godine, a koje okupe ukupno oko nekoliko stotina posjetitelja, osim malonogometnog turnira koji se održava oko dvadesetak dana i čija natjecanja posjete i između 20-30.000 posjetitelja. Ostale manifestacije su folklornog i kulturnog sadržaja (Kiparska kolonija), koje na taj način doprinose očuvanju i prezentaciji kulturnog i tradicijskog nasljeđa svog područja, kao turističke posebnosti područja.

d) Eksploatacija mineralnih sirovina

Do sada nije iskazan gospodarski interes za eksploataciju mineralnih sirovina, pa nema niti eksploatacijskih polja.

1.1.2.3. Društvene djelatnosti a) Uprava

Općina Strizivojna prostorno je definirana Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 10/97.).

Sjedište Općine, odnosno općinskih predstavničkih i izvršnih tijela je u naselju Strizivojna. b) Obrazovanje

Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj sastoji se od:

• predškolskog odgoja • osnovnog obrazovanja • srednjeg obrazovanja • visoke naobrazbe.

Predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj obuhvaća odgoj, naobrazbu i skrb o djeci predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u školu.

Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj obvezno je i besplatno za svu djecu u dobi od šeste do petnaeste godine.

Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.

Kvalitetna visoka naobrazba preduvjet je uspješnog društva. Stoga je jedan od glavnih zadataka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa briga o stvaranju intelektualne jezgre koja provodi tu važnu zadaću uz pomoć hrvatskih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola.

IZVOR: Ministarstvo znanosti, obrazovanja I športa

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 22 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Stanje obrazovanja, odnosno stanovništva Republike Hrvatske u pogledu obrazovanja, prema podacima Državnog zavoda za statistiku je sljedeće:

- završenu samo osnovnu školu ima 21,7% hrvatskog stanovništva starijeg od 15 godina, - nepotpunu osnovnu školu ima 15,7% stanovništva, - 3,6% stanovništva nije školovano ili su podaci o školovanju nepoznati, - srednjoškolsko obrazovanje ima 47,1% stanovništva, - višu školu završilo je 4,1% stanovništva, - fakultet i umjetničku akademiju završilo je 7,8% stanovništva

Stanje obrazovanja na području Općine Strizivojna, prema podacima Državnog zavoda za statistiku je sljedeće:

- završenu samo osnovnu školu ima 30,5% stanovništva starijeg od 15 godina, - nepotpunu osnovnu školu ima 24,8% stanovništva, - 8,7% stanovništva nije školovano ili su podaci o školovanju nepoznati, - srednjoškolsko obrazovanje ima 32,8% stanovništva, - višu školu završilo je 1,2% stanovništva, - fakultet i umjetničku akademiju završilo je 1,9% stanovništva

Na području Općine Strizivojna, s područja obrazovanja analizira se predškolski odgoj i osnovno obrazovanje.

Predškolski odgoj

Predškolska djelatnost je uređena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske od 1997. godine (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Narodne novine, broj 10/97).

Programi predškolskog odgoja i naobrazbe te skrbi o djeci predškolske dobi ustrojavaju se u jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama u dječjem vrtiću bez obzira na osnivača, a mogu biti:

1. REDOVITI, CJELOVITI PROGRAMI (4, 5, 6, 7, 8, 9, 10-satni) • programi za djecu s teškoćama u razvoju • programi za darovitu djecu • programi za djecu pripadnike nacionalnih zajednica ili manjina • posebni redoviti programi o rano učenje stranih jezika (engleski, njemački, talijanski i francuski) o montessori programi o waldorfski programi o športski programi o dramsko - scenski programi o vjerski programi o likovni programi o glazbeni programi o eko - programi o zdravstveni programi o programi prometnog odgoja o programi s agazzi, regio, zimmerovim situacijskim pristupom u radu s djecom.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 23 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

2. PROGRAM PREDŠKOLE (za djecu u šestoj godini života koja nisu polaznici redovitog programa predškolskog odgoja).

3. KRAĆI POROGRAMI (u trajanju od jedan do tri sata dnevno ili tjedno) - ustrojeni su za sva područja djelatnosti s djecom predškolske dobi (likovni, glazbeni, dramski, plesni, folklorni, športski, vjerski, rano usvajanje stranih jezika i drugi kraći programi).

4. PROGRAMI (ne dječji vrtići) PREDŠKOLSKOG ODGOJA PRI DRUGIM PRAVNIM OSOBAMA • pri osnovnim školama • pri zdravstvenim ustanovama za djecu s teškoćama u razvoju • pri socijalnim ustanovama za djecu s teškoćama u razvoju • kao igraonice u knjižnicama (najkvalitetniji rad po uzoru na rad u Knjižnici Medveščak 1 i 2 - igraonica-igroteka) • kraći programi pri športskim ustanovama • kraći programi pri kulturnim ustanovama • kraći programi pri udrugama. IZVOR: Ministarstvo znanosti, obrazovanja I športa

Na području Općine Strizivojna redoviti programi predškolskog odgoja uopće nisu zastupljeni. Programom predškole obuhvaćena su sva djeca općine u dobi od 6 godina.

Osnovno obrazovanje

Osnovno obrazovanje je obvezatno za svu djecu od 7 do 15 godina života. Traje osam godina i podijeljeno je na dva dijela od po četiri godine. Prve četiri godine nastava je razredna, tj. razred podučava razredni učitelj, a u druge četiri godine nastava je predmetna i izvode je predmetni nastavnici. Jedinstveni program osnovnog obrazovanja odobrava nadležno ministarstvo.

Za osobe starije od petnaest godina koje zbog raznih razloga nisu završile osnovnoškolsku naobrazbu ustrojen je sustav osnovnog obrazovanja odraslih. Svrha i ciljevi osnovnog školstva usmjereni su na kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog, tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog bića u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima.

Postojeća mreža osnovnih škola omogućuje svoj djeci na području Republike Hrvatske mogućnost redovitog osnovnog školovanja.

Mrežu osnovnih škola utvrđuje Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko- baranjske županije (Županijski glasnik 4/94, 8/96).

Na području Općine Strizivojna djeluje jedna matična i jedna područna osnovna škola.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 24 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Tablica br. 19.

ŠKOLSKE USTANOVE NA PODRUČJU OPĆINE STRIZIVOJNA

Športski tereni enika enika enika enika ionica č č č naselje pokriva broj u broj u Broj u prostora (m2) prostora (m2) prostora Sjedište škole/ škole/ Sjedište Kategorija škole škole Kategorija Otvoreni Otvoreni Zatvoreni Naselja koja škola škola koja Naselja Površina otvorenih otvorenih Površina Površina zatvorenih zatvorenih Površina (optimalan kapacitet) kapacitet) (optimalan

OSNOVNA ŠKOLA Malonogometno, Sportska “I.B. Mažuranić” košarkaško i

na 341 400 10 2216 11864 dvorana

STRIZIVOJNA, č odbojkaško 716 m² Braće Radića igralište 166 Mati škola Strizivojna

OSNOVNA na na

ŠKOLA č Travnati nogometni 5 20 1 220 2500 - “I.B. Mažuranić” teren SOLJAK bb Podru škola Soljak ukupno 346 420 11 2436 14364

Građevna čestice osnovne škole u Strizivojni, sukladno kriterijima Državnog pedagoškog standarda osnovnog školstva Republike Hrvatske (definira potrebu 40 m² građevne čestice /učeniku) dovoljna je za smještaj 297 učenika u jednoj smjeni, ili 594 učenika u 2 smjene, a postojeći maksimalni kapacitet s obzirom na broj učionica je 300 učenika u jednoj smjeni, ili 600 učenika u 2 smjene, te je postojeća građevna čestica površine za navedene kapacitete.

Građevna čestice osnovne škole u Soljaku, sukladno kriterijima Državnog pedagoškog standarda osnovnog školstva Republike Hrvatske (definira potrebu 40 m² građevne čestice /učeniku) dovoljna je za smještaj 62 učenika u jednoj smjeni, ili 124 učenika u 2 smjene, a postojeći maksimalni kapacitet s obzirom na broj učionica je 30 učenika u jednoj smjeni, ili 60 učenika u 2 smjene.

c) Zdravstvo

Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.

Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini obuhvaća: djelatnost opće medicine, školsku medicinu, higijensko-epidemiološku zaštitu, zubozdravstvenu zaštitu, hitnu medicinsku pomoć, medicinu rada, primarnu zaštitu žena i djece i ljekarničku djelatnost.

Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaća specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i bolničku zdravstvenu zaštitu.

Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističkih djelatnosti, znanstveno-istraživački rad i izvođenje nastave na fakultetima zdravstvenog usmjerenja.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 25 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Znanstveno-istraživački rad te dijelovi izvođenja nastave mogu se obavljati i u zdravstvenim ustanovama na primarnoj i sekundarnoj razini.

Na području Općine Strizivojna djeluje ambulanta u naselju Strizivojna s jednim liječničkim timom opće medicine i 1 liječničkim timom polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite. Isto tako u naselje Strizivojna djeluje veterinarska ambulanta. Ljekarna, depo lijekova na području općine ne postoje. d) Kultura

Pojam kultura znači: - opći proces civilizacije u smislu samouzdizanja i obrazovanja; - vjerovanje, praksu i način života koji razlikuje neku etničku skupinu ili neko društvo od drugih, kao i društvene slojeve, podskupine mladih, profesije itd.; - djela i praksu intelektualne, osobito umjetničke aktivnosti (Williams, 1983).

Objekt kulture na području Općine Strizivojna zastupljeni su samo građevinom Hrvatskog doma u sklopu općinske uprave u naselju Strizivojna (Braće Radića 172). Gravitacijsko područje Hrvatskog doma je područje cijele općine, a namijenjen je za održavanje folklornih i dr. priredbi, smotri, godišnjih skupova, školskih, svatovskih i dr. svečanosti. Dvorana zasada nije opremljena ozvučenjem i rasvjetom potrebnom za održavanje prostorno manje zahtjevnih kazališnih predstava. e) Vjerski objekti

Na području Općine, prema podacima popisa stanovništva 2001. godine, najzastupljenija je katolička vjerska zajednica (98,6 % stanovništva općine). Vjerski objekti na području općine zastupljeni su katoličkom Župnom crkvom svetog Martina u naselju Strizivojna, Crkvom na groblju uz naselje Strizivojna, te kapelicom svetog Antuna u Sikirevačkom Merolinu.

ŽUPA VJERSKI OBJEKT NASELJE VJERSKA ZAJEDNICA ŽUPNA CRKVA STRIZIVOJNA ŽUPA SVETOG CRKVA NA GROBLJU STRIZIVOJNA KATOLIČKA MARTINA MEROLINO KAPELICA SV. MARTINA SIKIREVAČKI

1.1.2.4. Sport i rekreacija

Sport i rekreacija stanovnika Općine Strizivojna odvija se na nogometnom, malonogometnom i košarkaškom terenu, te lovačkoj streljani 3000 m² otvorene površine u naselju Strizivojna.

Red. BROJ JEDINICA SPORTSKIH OBJEKATA NASELJE broj VELIKI MALI NOGOMET KOŠARKA STRELJANA NOGOMET 1 STRIZIVOJNA 3 1 1 1

UKUPNO-OPĆINA: 3 1 1 1

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 26 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Objekti sporta i rekreacije analizirani su prema kriterijima definiranim Pravilnikom o prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih objekata (NN 38/91.).

Navedeni pravilnik građevine sporta i rekreacije klasificira u jedinice koje su ovisne o vrsti sportskog terena, njegovoj veličini, te opremljenosti pratećim i pomoćnim sadržajima:

IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom. Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:

- mali nogomet 2,0 jedinice - rukomet 1,4 jedinice - košarka 1,0 jedinica - odbojka 1,2 jedinice

Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.

JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta kapacitet svlačionica može biti manji za 25%. Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih streljana 80 sati-korisnika.

Analizom prostora prema navedenom pravilniku utvrđeno je da su jedinice sportskih objekata raspoređene na sljedeći način:

Red. BROJ JEDINICA SPORTSKIH OBJEKATA NASELJE broj VELIKI MALI NOGOMET KOŠARKA STRELJANA NOGOMET 1 STRIZIVOJNA 3 2 1 5

UKUPNO-OPĆINA: 3 2 1 5

1.1.2.5. Komunalne djelatnosti

Na području općine nalazi se 1 groblje, u naselju Strizivojna. U odnosu na površinu koje zauzima, groblje, pripada malim grobljima–površine do 5 ha, sukladno Pravilniku o grobljima (NN 99/02).

Prema vrsti ukapanja , groblje pripada grobljima s klasičnim ukopom.

Uz groblje se nalazi novoizgrađena mrtvačnica.

Red Naselje u kojem je Gravitacijsko Katastarska Površina Popunjenost br. groblje smješteno područje groblja čestica groblja (ha) groblja

STRIZIVOJNA, STRIZIVOJNA 158/1, 157 2,16 92% 1 VRPOLJE

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 27 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav a) Cestovni promet

Jedino naselje na području Općine ima izraženi longitudinalni oblik, razvijen uz trasu postojeće županijske ceste Ž 4202. To je trasa paralelne ceste autoceste Zagreb-Lipovac. Zapadnim dijelom Općine prolazi trasa državne ceste D7 u okviru značajnog europskog koridora u smjeru sjever-jug. Na području Općine izvedena je zapadna zaobilaznica Strizivojna u okviru koje je i denivelirani prijelaz preko magistralne glavne željezničke pruge MG2.

Sam nadvožnjak nalazi se na području općine Vrpolje.

U sljedećoj tablici dan je prikaz razvrstanih cesta na području Općine Strizivojna:

Nasuti Širina Red. Oznaka Duljina Asfalt kameni Opis dionice kolnika broj ceste (km) (km) materijal (m) /km/ DRŽAVNE CESTE 1. D7 GP Duboševica (gr. R.M.)-B. Manastir-Osijek- 7,0 2,1 2,1 - Đakovo-GP Slav. Šamac ŽUPANIJSKE CESTE 1. Ž 4202 D49-Lužani-Brodski Varoš-Garčin- 6,0 8,3 8,3 - Vrpolje/strizivojna-St. Mikanovci LOKALNE CESTE 1. L 44138 D7-Ž 4802 (Strizivojna) 7,0 1,2 1,2 -

Sve razvrstane ceste su modernizirane, zadovoljavajućih širina kolnika i širina uličnih profila. Osnovni nedostatak je još uvijek nepotpuni standard održavanja županijskih i lokalnih cesta.

U naselju Strizivojna postoji i benzinska postaja tako da je opskrbljenost motornih vozila gorivom dobra. b) Željeznički promet

Novi geoprometni uvjeti nastali stvaranjem Republike Hrvatske utjecali su i na željezničke prometne pravce. Tako je osim magistralne glavne željezničke pruge MG2 u posavskom koridoru, magistralnom pomoćnom željezničkom prugom proglašen pravac B. Manastir- Osijek-Đakovo-Slavonski Šamac u okviru podunavskog prometnog koridora. To je u skladu i s organizacijom europskih prometnih koridora, u okviru koje je koridor Vc značajan za povezivanje srednje Europe i južnog Jadrana.

Kako je željeznička pruga MP13 prije bila u nižoj kategoriji njene karakteristike ne odgovaraju potrebama nove kategorije te je u tijeku njena rekonstrukcija. Rekonstrukcija podrazumijeva korekcije tlocrtnih elemenata kao i povećanje nosivosti. Uz sve to potrebno je obnoviti i signalno-sigurnosne i telekomunikacijske uređaje u skladu s novim potrebama.

Željeznička pruga MG2 (Savski Marof-Zagreb-Sisak-Novska-Vinkovci-Tovarnik) najznačajniji je prometni koridor na području Općine. Pruga je osposobljena za brzine do 160 km/sat i nosivost 225 kN/osovini. Pruga je elektrificirana jednofaznim izmjeničnim sustavom 25 kV (50 Hz).

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 28 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Iz željezničkog kolodvora Strizivojna/Vrpolje magistralna željeznička pruga MP13 nastavlja kao elektrificirani kolosjek u pravcu Slavonskog Šamca i susjedne Bosne i Hercegovine. Odmah nakon izlaska iz kolodvora trasa navedene pruge ulazi u prostor općine Vrpolje. c) Poštanski promet

HP-Hrvatska pošta d.d. (u daljnjem tekstu : Društvo) osnovano je radi funkcioniranja poštanskog prometa i obavljanja djelatnosti pružanja poštanskih i drugih usluga utvrđenih Statutom Društva, a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o pošti.

Organizacijski dijelovi Društva su:

- Uprava Društva - Područna uprava Društva - Poštanska središta Društva

Područna uprava

Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Područna uprava Slavonija kao jedna od četiri područne uprave Društva.

Zadatak područne uprave Društva je obavljanje utvrđenih programa, procesa i radnih procesa za poštanska središta na svom području i to:

- Organizacija i realizacija poštanske tehnologije - Organizacija i realizacija kadrovskih poslova - Organizacija i realizacija investicija i održavanja - Organizacija i realizacija gospodarskih poslova

Poštansko središte

Zadatak poštanskog središta je pružanje poštanskih i drugih usluga u ime Društva.

Područja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Poštanska središta:

- PS Osijek - PS Vukovar - PS Požega - PS Slavonski Brod

Izvršna jedinica

Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih rješenja i održavanja na području Poštanskog središta mogu se osnovati jedna ili više izvršnih jedinica, koje obuhvaćaju određeni broj poštanskih ureda ili programa, proces ili radnih procesa. Na području Općine Strizivojna nema izvršne jedinice.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 29 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Poštanski ured

Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa, usluge ostalog novčanog prometa (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske poštanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjačke poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama, prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske opreme i pribora, knjiga, novina i drugo), kao i prodaju srećaka Hrvatske lutrije.

Na području obuhvata prostornog plana Općine Strizivojna postoji sljedeći PU s dostavnim područjem:

- 31410 Strizivojna

U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži na području Općine:

Tablica br. 20.

POŠTANSKA MREŽA OPĆINE

BR. STANOV. OBUHVAĆENIH PRIPADAJUĆE POŠTANSKI URED DOSTAVOM TJEDNO SVEGA NASELJE 5x 3x (2-3) x 2. 3. 4. 5. 6. 7. 31410 STRIZIVOJNA Strizivojna 2.686 Merolino 1 Sikirevačko Soljak 72 UKUPNO OPĆINA: 2.687 72 2.759 Izvor podataka: - HP-Područna uprava Slavonija - ZPO

Napomena: - Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovništva iz 2001. godine. - Naselje Soljak nije iskazano u službenoj evidenciji prema Zakonu o području županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, te je njegovo stanovništvo pri popisu stanovništva pripisano naselju Strizivojna. - Naselje Merolino Sikirevačko je demografski odumrlo, a ne postoji ni kao fizička struktura. d) Telekomunikacije

Nepokretna mreža

Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži.

Dugoročne kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapređuje javna telekomunikacijska djelatnost sadržane su u Srednjoročnim i Dugoročnim planovima razvoja.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 30 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji organizirana je unutar područja Županije kao tri pristupna područja: PP Beli Manastir, PP Đakovo i PP Osijek koje se sastoji od PP Retfala, Gornji Grad i Donji Grad. Općina Strizivojna pripada u PP Đakovo.

Pristupno područje obuhvaća pristupnu centralu s njenom pristupnom mrežom i pripadne udaljene pretplatničke stupnjeve s njihovim pristupnim mrežama.

U svakom pristupnom području smještena je pripadajuća pristupna centrala na koju su korisnici priključeni izravno, posredovanjem komutacijskih čvorova UPS-a ili UPM-a, a na području Općine Strizivojna preko komutacijskog čvora (UPS). Na komutacijski čvor pretplatnici se priključuju korisničkim vodovima, a komutacijski čvor omogućuje pružanje traženih telekomunikacijskih usluga.

Pristupna mreža na području Općine Strizivojna obuhvaća područje mjesnog telefonskog prometa i sastoji se od korisničkih uređaja i aparata, sustava prijenosa i jedne pristupne centrale.

U pristupnoj mreži mogu postojati slijedeći vodovi:

• korisnički – između pristupnih centrala i telefonskih aparata i uređaja, • spojni – između UPS i matičnih LC ( PC ).

Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na tranzitne, odnosno u decentraliziranoj pristupnoj mreži na tandem-tranzitne centrale.

Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se odnosi i na područje Općine Strizivojna, koji se približio ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe. Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih pristupnih mreža.

- Komutacija

Stanje komutacija na području Općine Strizivojna prikazano je u priloženoj tablici br. 21. U većini slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja. Većina komutacija pokriva jednu mjesnu mrežu, što je slučaj i u Općini Strizivojna. Naziv prve mjesne mreže odgovara uvijek nazivu komutacije.

Stanje izgrađenosti telekomunikacijske mreže prikazano je u sljedećoj tablici:

Tablica br. 21.

JAVNE TELEKOMUNIKACIJE NA PODRUČJU OPĆINE

PODRUČJE NAZIV MJESTA RANG PREKRIVANJA (MJESNE MREŽE) Strizivojna UPS Strizivojna Izvor podataka: - HT- Hrvatske telekomunikacije d.d.; Regija 4-Istok - ZPO

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 31 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

- Prijenos

Spojni putovi su veze između komunikacijskih čvorova. Razvojni program HT-a predvidio je izbor optičke niti kao transmisijskog medija za izgradnju spojnih putova na svim razinama mreže. U razdoblju 1991-1999. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi u Osječko- baranjskoj županiji gustu mrežu optičkih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.

U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa, SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom korisničkog pristupnog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati analogni sustavi s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje je takav zahtjev ekonomski opravdan.

U javnoj telekomunikacijskoj mreži Općine Strizivojna upotrebljavaju se sljedeći prijenosni mediji:

• svjetlovodni kabeli, • bakreni kabeli.

Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao prijenosnog medija. U razdoblje 1999-2004. godine TK centar Đakovo na području Općine Strizivojna izgradio je mrežu pristupnih i spojnih vodova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.

- Pristup

Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminala uređaja na najbliže čvorove javne telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se do sada na korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak napravljen je prije dvadesetak godina zamjenom zračno-papirne izolacije žila parice izolacijom od polietilena i PVC-a.

Intenzivnom izgradnjom pristupnih mreža u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni rezultati – gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred završetkom kabelska mjesna mreža. Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva društva da svako domaćinstvo u Hrvatskoj može imati pristup na javnu telekomunikacijsku mrežu.

Pokretna mreža

Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži su:

• Analogne pokretne mreže, • Digitalne pokretne mreže, • Sustav za povezivanje osoba ( paging )

Mobilne mreže koriste svesmjerne veze u sustavu globalne pokretne mreže-GSM i UMTS za povezivanje pokretnih i baznih (osnovnih) postaja. To su veze u visokofrekventnom području. Bazne (osnovne) postaje su povezane s nadređenom centralom kabelskim sustavom veza. Trenutno su u upotrebi telekomunikacijska mreža u sustavu globalne pokretne mreži-GSM i to analogna mreža MOBITEL (099), te digitalne mreže CRONET (098) i VIP (091). Na ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 32 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

području Općine nema izgrađenih baznih (osnovnih) postaja, a pokrivenost prostora signalom postiže se preko izgrađenih osnovnih postaja u susjednim općinama.

Implementacija javnih pokretnih mreža započela je s razvojem analogne telefonske mreže MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je još više pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne digitalne (GSM) mreže CRONET i VIPNET, a nositelji razvoja su za sada ''T-Mobilne Hrvatske'' d.o.o. i ''VIPnet'' d.o.o. e) Radio i TV sustav veza

Na području općine Strizivojna ne postoje izgrađeni objekti Radio i TV (u daljnjem tekstu :RTV) sustava veza. Izgrađeni objekti Odašiljača i veza d.o.o. "Kapavac'' i ''Mandićevac'' su na relativno maloj udaljenosti od granica Općine.

Ovi objekti u RTV sustavu veza pokrivaju među ostalim i cijelo području Općine Strizivojna.

1.1.2.7. Energetski sustav a) Cijevni transport nafte i plina

Nafta

Preko područja Općine izgrađeni su:

- međunarodni naftovod-JANAF, - magistralni naftovod Đeletovci-Ruščica (Sl. Brod).

Međunarodnim naftovodom se transportira nafta od tankerske luke u Omišlju na otoku Krku do rafinerija u Srbiji.

Magistralnim naftovodom se transportira proizvedena nafta s nalazišta ''Đeletovci'' do terminala ''Ruščica'' (Slavonski Brod).

Plin

Na području Općine izgrađeni su sustavi za transport plin i glavna priključna točka za distribuciju prirodnog plina, a to su:

- magistralni plinovod Slavonski Brod-Vinkovci, - MRS-Strizivojna, - Magistralni plinovod Strizirojna-Đakovo.

Magistralnim plinovodima se transportira prirodni plin na glavnim opskrbnim pravcima države. Tlak plina u navedenim magistralnim plinovodima je do 5,0 MPa (50 bara).

Mjerno redukcijska postaja-MRS Strizivojna priključena je na magistralni plinovod Slavonski Brod-Vinkovci, te je glavna opskrbna točka za više općina na koju se priključuju distribucijske plinovodne mreže. Obzirom da se na MRS-Strizivojna priključuju međumjesni i mjesni lokalni (distribucijski) plinovodi tlak plina se u MRS snižava na 1,2 MPa (12 bara) i na 0,3 MPa (3,0 bara).

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 33 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Plinoopskrba

Izgradnja lokalne (distribucijske) plinovodne mreže na području Općine Strizivojna je započela s dvije razine plinovoda. To su:

- međumjesni plinovod od MRS Strizivojna do RS Vrpolje, - mjesni plinovodi; - glavni distribucijski plinovod, - mjesna plinovodna mreža.

Postojećim međumjesnim plinovodom u kojem će tlak prirodnog plina biti do 1,2 MPa (12,0 bara), plin se dovodi iz MRS-Strizivojna do distribucijskih plinovodnih mreža susjednih općina, te redukcijske stanice-RS Vrpolje i dalje. Ovaj plinovod samo prolazi zapadnim dijelom područja Općine i nema izravnog utjecaja na plinoopskrbu naselja Općine Strizivojna.

Mjesni plinovodi obuhvaćaju glavne distribucijske plinovode i plinovode mjesne plinovodne mreže.

Glavnim distribucijskim plinovodima povezuju se mjesna mreža naselja Strizivojne i pojedinih naselja izvan Općine Strizivojna, te pri tome prolaze glavnim opskrbnim pravcima u samim naseljima. Tlak plina u ovim plinovodima je do 0,3 MPa (3,0 bara), a grade se unutar građevinskog područja u zelenom pojasu ulica, a izvan naselja uz trasu prometnica.

Mjesna plinovodna mreža naselja Strizivojne dijelom je već izgrađena, a u nastavku graditi će se u zelenom pojasu ulica jednostrano ili dvostrano što ovisi o izgrađenosti ulica, širine ulica i interesa potrošača. Tlak plina u mjesnoj plinovodnoj mreži je 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara), te svaki potrošač (kućanstvo, javni sadržaji ili gospodarstvo) morati imati kućnu mjernu redukcijsku postaju radi snižavanja tlaka plina na uporabnu visinu i mjerenja potrošača. b) Elektroenergetika

Potrošnja električne energije

Opskrba električnom energijom potrošača na području Općine Strizivojna ostvaruje se isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području ove Općine ne postoje postrojenja za proizvodnju električne energije.

U sljedećoj tablici prikazana je procijenjena potrošnja električne energije u 2003. godini po vrsti potrošača.

Tablica br. 22.

POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Red. POTROŠNJA POTROŠAČ broj (kWh) 1. Kućanstva 2.615.232 2. Gospodarstvo i javni sadržaji 885.497 3. Javna rasvjeta 126.393 UKUPNO: 3.627.122 Izvor podataka: - HEP-Distribucija d.o.o; DP "Elektroslavonija" Osijek - ZPO

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 34 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Prijenos električne energije

Prijenosna mreža na području Općine sadrži dva nadzemna dalekovoda na naponskoj razini 220 kV, a to su:

- DV 220 kV Đakovo-Gradačac (BiH), - DV 220 kV Đakovo-Tuzla (BiH).

Ovi dalekovodi samo prolaze središnjim dijelom Općine Strizivojna i nemaju izravni utjecaj na elektroopskrbu potrošača na području Općine.

Distribucija električne energije

Postojeća distribucijska mreža na području Općine sadrži građevine na distribucijskim naponskim razinama od 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu.

Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađeni su nadzemni dalekovodi i manji dio podzemnih kabelskih dalekovoda do svih TS 10/0,4 kV u naseljima.

Pokazatelji o izgrađenoj distribucijskoj elektroenergetskoj mreži prikazani su u sljedećoj tablici:

Tablica br. 23.

DISTRIBUCIJSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV

NAPONSKA VRSTA RAZINA JEDINICA MJERE IZNOS OBJEKTA (kV) TS kom 11 DV km 10,5 10 KB km 0,5 Energetski MVA 1,81 trafo 10(20)/0,4 kom 11 Izvor podataka: - HEP-Distribucija d.o.o; DP "Elektroslavonija" Osijek - ZPO

Niskonaponska 0,4 kV mreža izgrađena je skoro u cijelosti neizoliranim vodičima vođenim na krovovima s krovnim stalcima. Jedan manji dio niskonaponske mreže izgrađen je SKS vođenim na krovovima s krovnim stalcima.

Javna rasvjeta je izgrađena samo u nekim ulicama naselja.

1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav a) Vodoopskrba

Vodoopskrba stanovnika i ostalih korisnika vode na prostoru Općine Strizivojna nije riješena u potpunosti i na zadovoljavajući način, iako vodoopskrbni sustavi postoje.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 35 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Naselje Strizivojna priključeno je i vodu dobiva iz grupnog vodoopskrbnog sustava grada Đakova (dio naselja sjeverno od državne pruge Vinkovci-Zagreb). Izvorište (voda) ovog sustava su podzemni vodonosni horizonti, zahvaćeni na četiri lokacije. Najznačajnije je izvorište Trslana koje se sastoji od 7 eksploatacijskih zdenaca. Pomoćna crpilišta su: ''Pašin bunar'', ''Kod bazena'' i ''Šumarija'' od kojih samo crpilište Pašin bunar ima perspektivu dok će ostala dva najvjerojatnije biti napuštena, odnosno zamijenjena novim zdencima na lokaciji Trslana. Dubina bunara je do 70,0 m.

Vodovodna mreža navedenog, grupnog vodoopskrbnog sustava Đakovo, napaja vodom grad Đakovo, te dijelove općina Satnica Đakovačka, Trnava i Strizivojna.

Magistralnim vodoopskrbnim vodom položenim uz prometnicu Đakovo-Strizivojna spojeno je naselje Strizivojna na ovaj grupni vodoopskrbni sustav. Promjer dovodnog voda (magistralnog) je Ø 160 mm

Dio naselja južno od pruge Vinkovci-Zagreb vodom se opskrbljuje iz sustava naselja Vrpolje. Sustav Vrpolje bazira na zahvatu vode iz bušenog bunara kapaciteta oko 30 l/s, u maksimumu. Trenutno se koristi oko 15 l/s pa razlika omogućava proširenje i nadogradnju sustava. Budući je voda u sirovom stanju kvalitetom nepovoljna za opskrbu potrošača jer ima povećanu količinu željeza i mangana prerađuje se. Nakon prerade voda odlazi u rezervoar kapaciteta 2x100 m³, a iz njega visokotlačnim crpkama se tlači u mreži i njome odlazi do potrošača.

Prema procjeni Đakovačkog vodovoda naselje Strizivojna ima oko 70% stanovništva priključenih na sustav. Prema iznijetom podatku te broju stanovnika prema popisu stanovništva iz 2001. godine ocjena je da je u naselju vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava opskrbljeno oko 1.930 stanovnika.

Zaštitne sanitarne zone crpilišta Vrpolje su definirane odgovarajućom odlukom no niti jedna zona ne ulazi na prostor Općine Strizivojna.

Ukupna opskrbljenost vodom iz javnog sustava na razini općine, trenutno, iznosi 1.930 stanovnika, odnosno oko 70% a to je nešto ispod prosjeka republike Hrvatske. Stanovnici koji nisu priključeni niti na jedan od postojećih vodoopskrbnih sustava vodom se opskrbljuju uglavnom iz vlastitih izvorišta što uz neriješeno odvođenje sanitarnih i otpadnih voda predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje. b) Odvodnja otpadnih voda

Stanovnici Općine Strizivojna otpadne i sanitarne vode rješavaju pomoću septičkih, sabirnih ili crnih jama. Ovime oni za sada nažalost ne predstavljaju izuzetak u županijskim razmjerima. Postojeći način zbrinjavanja pruža velike mogućnosti zagađenja podzemnih vodonosnih horizonata i manjih tekućica. Zagađenje podzemnih vodonosnika u uvjetima djelomično neriješene vodoopskrbe može utjecati na zdravlje korisnika vode koji se ne opskrbljuju iz javnog vodoopskrbnog sustava. Oborinske vode prihvaćaju se otvorenim kanalima uz prometnice i odvode do najbližeg vodotoka ili melioracijskog kanala.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 36 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

c) Uređenje vodotoka i drugih voda

Općina Strizivojna, prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama-ustrojstvu vodnog gospodarstva pripada, vodnom području sliva Save. Odlukom Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju slivnih područja Općina (Strizivojna) pripada Slivnom području "BIĐ-BOSUT".

Ukupna površina Biđ-Bosutskog polja je 3.642 km², od čega je u Republici Hrvatskoj 3.001 km². Neposrednom slivu rijeke Save, pripada 220 km² sliva od čega je u Republici Hrvatskoj 145 km². Sliv rijeke Bosut je na 2.776 km² od čega je u Republici Hrvatskoj 2.387 km² sliva. Ostatak sliva od 436 km² Biđ-Bosutskog polja je u slivu Zapadnog Lateralnog kanala koji je iskopan po obodu Dilj gore.

Površine Biđ-Bosutskog polja u Republici Hrvatskoj prostiru se na području Vukovarsko- srijemske županije, Osječko-baranjske županije i Brodsko-posavske županije.

Glavni odvodni recipijent Biđ-Bosutskog polja je rijeka Sava, dok je glavni odvodnik Općine Strizivojna državni vodotok-rijeka Biđ. Dužina vodotoka na području Općine je 6,135 km dok je ukupna dužina vodotoka Biđ 56,705 km, od čega je prvih 26,295 km u kategoriji državni vodotok. Vodotok utječe u rijeku Bosut u naselju Cerna u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ukupna površina sliva ovog vodotoka je 87.270 ha.

Ostali recipijenti na području Općine Strizivojna su kanali osnove mreže: Jošava i Breznica (kanali I reda, ukupne dužine 21,03 km) te kanali detaljne mreže : Svinjarevo, Mlaka i Vrapće (kanali III reda, ukupne dužine 12,07 km) i melioracijski kanali IV reda, ukupne dužine 51,48 km. Svi navedeni kanali se vode kao lokalne vode.

Podaci o recipijentima i njihovim glavnim pritokama koji odvode palu oborinu s područja općine, iskazano po katastarskim općinama, vidljivi su u tablici koja slijedi:

DUŽINA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA …. Vodotok ili DUŽINA (km) (km) kanal ukupna u Općini Strizivojna Kanali I. reda Jošava 33,38 7,98 7,98 Breznica 13,05 13,05 13,05 Kanali III. reda Svinjarevo 3,85 3,85 3,85 Mlaka 6,13 6,13 6,13 Vrapče 2,09 2,09 2,09 Kanali IV. reda melioracijski 51,48 51,48 51,48 kanali IV reda Izvor podataka: VGO za vodno područje sliva Save, Zagreb; VGI ''Biđ-Bosut'' Vinkovci

Na području općine nema jezera, ribnjaka ili akumulacija.

U Općini Strizivojna ili uz granicu Općine, vodne površine su samo vode u koritima vodotoka (kanala) nakon oborina, te vode u ostalim melioracijskim kanalima nakon oborina ili u dijelovima na kojima je otežano otjecanje zbog zamuljenja ili neodgovarajućih i polomljenih propusta.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 37 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Prostor Općine nije ugrožen od poplava vanjskih voda. Pojedini dijelovi su ugroženi od unutrašnjih voda i to u prostorima gdje nema iskopanih kanala koji bi oborinu koja je pala primili i odveli do glavnih recipijenata. Postoje i prostori na kojima je teren uz odvodne kanale viši od terena na poljoprivrednim i ostalim površinama pa voda ne može gravitacijom oteći što uz glinovit materijal podloge uvjetuje duže zadržavanje vode.

Rekognosciranjem terena za brdski dio sliva rađenim za potrebe ''Vodoprivrednog rješenja Biđ-Bosutskog polja'' utvrđeno je da procesi erozije nisu prisutni na prostoru Općine budući je teren sa malim poprečnim padom. Lokalno su vidljivi tragovi linearne erozije na mjestima utoka detaljnih melioracijskih kanala u recipijente ili vodotok Biđ.

Općina nije ugrožena bujičnim aktivnostima budući nema područja koji su sa većim padom. Bujične aktivnosti moguće su na utocima melioracijskih kanala u svoje recipijente-kanale. d) Melioracijska odvodnja

Odvodnja suvišnih voda je značajna i raširena tehnička mjera u dijelu područja u Republici Hrvatskoj, čijem prostoru pripada i Općina Strizivojna. Sustav melioracijske odvodnje omogućuje brže i pogodnije otjecanje površinskih i podzemnih voda i osigurava povoljnije uvjete korištenja zemljišta te obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti.

Općina Strizivojna prostire se na području katastarskih općina: Strizivojna i Sikirevački Merolino (dio k.o.).

Komasacija kao značajna tehnička mjera unapređenja stanja tala i uvjeta poljoprivredne proizvodnje nije provedena niti u jednoj od katastarskih općina koje pripadaju Općini Strizivojna u razdoblju posljednjih 60 godina.

No, budući je dio površina prije obrađivao PIK Đakovo, on je proveo grupiranje svojih površina zamjenom ili otkupom. Time su stvoreni uvjeti za iskop i rekonstrukciju kanalske mreže što je i učinjeno kako bi se površine mogle obrađivati u optimalnim agrotehničkim rokovima. Na površinama rudina „Bebrina“ i „Jasinje“ izvršeno je uređenje za stabilnu poljoprivrednu proizvodnju u suhom ratarenju izvedbom podzemne drenažne mreže. Na ovako uređenim površinama osigurana je stabilna poljoprivredna i rentabilna proizvodnja kada ima dovoljno oborina.

Današnje stanje sustava melioracijske odvodnje nije dobro budući se sustav zbog nedostataka sredstava ne održava već duži niz godina.

Osim suviška vode (prekomjerno vlaženje) problem je i nedostatak vode u kritičnom vegetacijskom razdoblju koji je uslijed klimatskih promjena u posljednjih dvadesetak godina sve izraženiji. Naročito su ugrožene visoko akumulacijske kulture (sjemenske).

Kako bi se štete svele na minimalnu moguću mjeru potrebna je primjena suvremenih tehnologija obrade tla i izgradnja melioracijskog sustava za navodnjavanje. Međutim, na području Općine Strizivojna sustavi za navodnjavanje unatoč potrebama nisu prisutni.

1.1.2.9. Postupanje s otpadom

Naselje Strizivojna uključeno je u sustav organiziranog prikupljanja i odvoza komunalnog otpada. Koncesijom je ovo pravo ustupljeno tvrtki ''Runolist'',d.o.o. iz susjednog Vrpolja.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 38 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Prikupljeni otpad se odvozi i odlaže na odlagalište koje nije na području Općine Strizivojna. Godišnja količina prikupljenog otpada iznosi približno 288 t.

Krupni otpad se prikuplja i odvozi dva puta godišnje, mjesto odlaganja i ove vrste otpada je odlagalište koje nije na području Općine.

Na području Općine nema razdvojenog prikupljanja sekundarnih sirovina (papir, staklo, plastika, metali) ili opasnog otpada (baterije, akumulatori, stari lijekovi). Dio ovih tvari odlaže se u kante pod komunalni otpad, a dio odlazi na još uvijek aktivna neuređena (''divlja'') odlagališta.

Postojeća neuređena odlagališta s područja Općine višekratno su uređivana, ali iznova niču nova. Najveće sanirano odlagalište nalazi se sjeverno od željezničke stanice i obuhvaćalo je cca 2.000 m³ otpada. Prema trenutno dostupnim podacima sada na području Općine egzistira 9 ''divljih'' odlagališta različite veličine: lokacija Klađe (kč.br. 46/1 k.o. Strizivojna) veličine cca 1.000 m² uz kanal Breznicu, lokacija Duboko (kč.br. 484 k.o. Strizivojna) veličine cca 500 m² uz prugu Strizivojna-Đakovo, lokacija Rit (kč.br. 672, k.o. Strizivojna) veličine cca 1.500 m² uz prugu Slavonski Brod-Vinkovci, lokacija Soljak (kč.br. 830/1 k.o. Strizivojna) veličine cca 500 m², lokacija Trstenik sa tri pojedinačna lokaliteta (kč.br. 818, 835 i 840 k.o. Strizivojna) ukupne veličine cca 4.000 m², lokacija Čapljenica (kč.br. 1208, k.o. Strizivojna), veličine cca 1.000 m² u samom naselju Strizivojna, te lokacija Šišovka, veličine približno 3.000 m², a koja obuhvaća 4 katastarske čestice (kč.br. 2329/1, 2330/1, 2330/2 i 2330/3, k.o. Strizivojna).

1.1.2.10. Stanje okoliša a) Onečišćenje voda

Na vodnim površinama područja Općine Strizivojna ne vrši se ispitivanje kakvoće voda a većih zagađivača na području Općine nema. Ipak, površinske vode u kanalima izložene su utjecajima kemijskih preparata koji se koriste u poljoprivredi a činjenica da su stanovnici uključeni u javni vodoopskrbni sustav, a bez izgrađenog sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda ipak nešto govori o kvaliteti najplićih vodonosnih slojeva u podzemlju. Naime, sada otpadne vode direktno i bez pročišćavanja završavaju u kanalskoj mreži (njihovim prepumpavanjem ili gravitacijski) ili podzemlju (procjeđivanjem). b) Onečišćenje zraka

U Hrvatskoj su od 1990. godine smanjene emisije u zrak iz najvećih izvora zagađivanja zraka (stacionarni i mobilni izvori), a posljedica je to opće gospodarske recesije i gospodarske preobrazbe. Između 1990. i 1995. godine, bruto potrošnja energije smanjila se za 22%, ali sada ponovno raste. Slična su kretanja vidljiva i u emisijama glavnih zagađivanja: značajan je pad između 1990. i 1995. godine nakon čega slijedi polagani rast. Emisije u atmosferu su 1998. godini bile znatno niže nego 1990. godine [43]. U usporedbi s drugim europskim zemljama Hrvatska je u 1996. godini imala relativno male emisije po stanovniku [44]. Emisije SOx bile su 70% manje od prosjeka OECD-a, a osamdesetak posto manje od prosjeka Slovenije, Poljske ili Mađarske. Emisije NOx i CO2 bile su oko 70% niže od prosjeka OECD-a. Hrvatska je pretežni uvoznik SOx i NOx. Oko 90% ukupnog taloženja sumpora i dušika dolazi iz inozemstva.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 39 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Najviše zagađenja izazivaju procesi izgaranja i promet. Iz procesa izgaranja (bez prometa) dolazi 92% emisija SO2, 63% emisija CO2 i 35% emisija NOx, dok 63% emisija NOx, 25% emisija CO2, 8% emisija SO2 i 97% olova dolazi iz prometa.

U ukupnoj emisiji SO2 u 1998. godini veliki su stacionarni izvori (pet termoenergetskih postrojenja i tri rafinerije) činili 68%, a industrijski procesi 18%. Od ukupne emisije SO2, 67% je posljedica izgaranja tekućeg naftnog goriva. Prosječni sadržaj sumpora u loživom ulju proizvedenom u hrvatskim rafinerijama povećao se s 1,57% u 1997. godini, na 2,06% u

1998. godini, što utječe i na količinu emitiranog SO2 u atmosferu. U razdoblju od 1990. do 1998. godine udio prometa u zagađenju zraka povećao se prosječno za 20%, dok je udio zagađenja od procesa izgaranja smanjen prosječno za 11%. Ovakav trend ukazuje na to da se i dalje najveći pritisak može očekivati iz sektora prijevoza. Kakvoća se zraka prati u 41 gradu ili gradskom naselju, na ukupno 123 postaje. Na temelju podataka o praćenju kakvoće zraka u razdoblju 1995.-1998. godine može se zaključiti sljedeće:

A. Prekomjerno zagađen zrak (III. kategorije) ima 15% naselja (gradova/gradskih naselja ili njihovih dijelova), B. Umjereno zagađen zrak (II. kategorije) ima 60% naselja (gradova/gradskih naselja ili njihovih dijelova), C. Čist ili neznatno zagađen zrak (I. kategorije) ima 25% naselja (gradova/gradskih naselja ili njihovih dijelova), D. Prekomjerno ili umjereno zagađen zrak najčešće je posljedica emisije krutih čestica

(UTT i teških metala u njima) i NO2, iz mobilnih i/ili stacionarnih izvora na užem području. Izvor: NACIONALNA STRATEGIJA ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002. godina

Na području Općine Strizivojna nisu vršena mjerenja kakvoće zraka, ali trenutno na području Općine nama aktivnosti koje bi ugrožavale stanovništvo u pogledu onečišćenja zraka, izuzev prometa. c) Onečišćenje tla

Brojni su čimbenici koji utječu na (pojavu) onečišćenje tla, no najčešće su to ljudske aktivnosti kao što su poljoprivreda, razni vidovi gospodarstva, gospodarenje ili nekontrolirano odlaganje otpada, neriješeno zbrinjavanje otpadnih voda i slično.

Na prostoru Općine onečišćenje tala je prisutno u gotovo svim navedenim segmentima. Najuočljivije je ipak zagađivanje neodgovarajućom (prekomjernom) upotrebom gnojiva, kemijskih preparata u poljoprivredi te osobito, neriješeno, na odgovarajući način, zbrinjavanja otpada d) Opterećenje bukom

Zakon o zaštiti od buke definira potrebu izrade karte buke na nivou Općine–grafičkog prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave, ali takova mjerenja do sada nisu vršena.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 40 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije a) Stanovništvo

Prostornim planom Županije je izvršena procjena ukupnog broja stanovnika na razini Županije, te ukupno za gradove i općine za 2005. godinu. Po jedinicama lokalne samouprave nije vršena procjena. b) Naselja

Prostorni plan Osječko-baranjske županije preuzima sustav središnjih naselja utvrđen Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (kartografski prikaz 4.-SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA), koji klasificira naselja na:

- makroregionalno (veliko razvojno) središte - regionalno (srednje razvojno) središte - manje regionalno (manje razvojno) središte - manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti - područno (malo razvojno)središte - područno (manje razvojno)središte umanjenog značaja - lokalno (inicijalno razvojno) središte te definira kategorije detaljnije kategorije razine Lokalno (inicijalno razvojno) središte: -.veće lokalno(inicijalno razvojno) središte - lokalno (inicijalno razvojno) središte - manje lokalno (inicijalno razvojno) središte. Prema navedenoj klasifikaciji naselja naselje Strizivojna je: - veće lokalno(inicijalno razvojno) središte.

Županijski plan propisuje osnovne ciljeve razvoja naselja: -policentričan razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina, putem:

- osnaživanja mreže srednjih naselja - osnaživanja naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja - poticanja gospodarskog jačanja područnih i lokalnih središta - očuvati naseljenost pograničnih I brdsko-planinskih područja, putem: - racionaliziranja mreže naselja u brdsko-planinskim predjelima, te osnaživanja mreže središnjih naselja u tim predjelima, kao i u pograničnom području - ograničenja širenja naselja sekundarnog stanovanja, te usmjeravanja tog oblika stanovanja u naselja stalnog stanovanja koja demografski odumiru

- revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije putem:

- poticanja usmjerenja u pravcu turističkog razvoja u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja I značajne prometne koridore - osnaživanja povezanosti poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 41 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

c) Građevinska područja

Prostorni plan Osječko-baranjske županije propisuje uvjete određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja:

Građevinska područja utvrđuju se PPUO. Postojeća građevinska područja moraju se u postupku izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ.

Građevinska područja naselja uz državne I županijske ceste ne mogu se planirati na međusobnoj udaljenosti manjoj od 500 m.

Ako se novo građevinsko područje (ne naselja) nalazi uz državnu I županijsku cestu i između 2 građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog područja i jednog od građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum 500,0 m.

Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj naselja.

Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine.

Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 .

Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije. Iznimno od stavka 1. ove točke, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela. U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti:

-zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športsko- rekreacijskih i sl. građevina, -zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina, -zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina, zabranu gradnje na klizištima.

Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u planskom razdoblju PPUO, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i prirodnih uvjeta okruženja. Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m2/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika.

Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 42 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od površine utvrđene prema kriterijima iz PPOBŽ, u PPUO će se takve cjelovite površine izuzeti iz građevinskog područja i mogu se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj naselja. U PPUO/G obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ.

Građevinska područja se moraju racionalno koristiti. Potrebno je težiti da se gustoća stanovništva u gradu Osijeku ne smanjuje, a gustoću stanovništva u ostalim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća od 30 st/ha za gradska naselja i 15 st/ha za ostala naselja. Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom, a za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog područja.

Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije riješen javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne opremljenosti.

Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju UPU-a i DPU-a.

Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi način potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti, prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva. Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih, zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe. Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih vrijednosti.

Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za:

- turističko-rekreacijske građevine i zone, - športsko-rekreacijske građevine i zone, - gospodarske zone, - pojedinačne gospodarske komplekse, - groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse, - zdravstvene građevine i komplekse, - vojne građevine i komplekse.

Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima PPOBŽ.

Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m2 na kojem se planira formiranje više građevinskih parcela za gospodarsku namjenu. Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se planira izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja.

Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja može se utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO utvrđeno da postoje prirodni uvjeti za planiranu namjenu.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 43 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja turizma za područje općina/gradova.

Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati uz područna središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na zemljištu nižih razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog zemljišta, te ako u naselju nema mogućnosti za utvrđivanje takve zone. Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone uz ostala (ruralna) naselja moguće je samo na temelju programa razvoja općine/grada.

Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0 m2/st. Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se utvrđuje u PPUO, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine postojećih gospodarskih zona u gravitacijskom području. Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine što je potrebno posebno obrazložit i argumentirati.

Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je utvrđivati u sljedećim slučajevima:

- ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPOBŽ, - ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina.

Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, ako se gradi uz građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.

Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih prethodnih istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO kroz namjenu površina s mogućim alternativnim lokacijama.

Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi na područjima za koja je PPUO utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode, specifični klimatski uvjeti ili druge osobitosti).

U PPUO obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području općine. d) Gospodarstvo

Budući gospodarski razvoj Županije prvenstveno će počivati na korištenju prirodnih resursa, ljudskom potencijalu te ulaganju kapitala. Poljoprivreda je istaknuta kao najvažnija komparativna prednost te se u skladu s tim prioritet daje razvoju prehrambene industrije, ali će se poticati razvoj i onih djelatnosti koje imaju tradiciju, tržište i odgovarajući kadrovski potencijal. Prostornim planom utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru. Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse postojećih ratarskih pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih gospodarskih zona i pojedinačnih gospodarskih kompleksa, a omogućava se i izgradnja izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima, a zabranjuje se izgradnja građevina za uzgoj ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 44 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

stoke u gradovima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke u izdvojenim gospodarskim zonama, pojedinačnim gospodarskim kompleksima i izvan građevinskog područja utvrđuje se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta. Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja utvrđuju se smjernice vezane za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih smjernica i uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu proizvodnju, a s druge spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Županije. Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno u građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i postojeće komunalne infrastrukture. Prostornim planom omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od građevinskog područja naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Također se omogućava izgradnja pojedinačnih gospodarskih kompleksa izvan naselja, ali isključivo vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i eksploataciju mineralnih sirovina, te u slučaju postojećih građevina za koje se u PPUO ocijeni mogućnost legalizacije. Izgradnja turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su Prostornim planom određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje građevinskih područja. Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina kao i izgradnja stambenih zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja. Za groblja izvan naselja potrebno je utvrditi građevinska područja e) Društvene djelatnosti

Prostorni plan Osječko-baranjske županije definira potrebu oblikovanja mreže i prostora za razvitak društvenih djelatnosti u sklopu planova užeg područja (PPUO/G, GUP, DPU), ali propisuje obvezni minimum sadržaja društvenih djelatnosti u naselju, ovisno o sustavu naselja definiranih PP Osječko-baranjske županije.

Za naselje Strizivojna, kao općinsko središte, obveza je prostorno smjestiti:

- općinska izvršna tijela - osnovnu školu - dom kulture - zdravstvenu stanicu - ljekarnu - veterinarsku ambulantu - dječji vrtić - trgovački centar - sajmište - financijsko posredovanje - poštu.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 45 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

f) Promet

Cestovni i željeznički promet

U okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije definirani su osnovni prometni koridori i smjernice uređenja prometnog sustava, temeljenim na postavkama Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Županijskim prostornim planom definirani su sljedeći prometni koridori:

- trasa magistralne glavne željezničke pruge MG2 (Savski Marof (dr. granica)-Zagreb- Novska-Vinkovci-Tovarnik drž. Granica), - trasa magistralne pomoćne željezničke pruge MP13 (B. Manastir drž. Granica-Osijek- Đakovo-Strizivojna/Vrpolje (MG2)-Slavonski Šamac drž. granica), - trasa državne ceste D7 (GP Duboševica (gr. R.M.)-B. Manastir-Osijek-Đakovo-GP Slav. Šamac (gr. BiH).

Prostornim planom naznačena je potreba uređenja javne razvrstane cestovne mreže i to korekcijom kritičnih elemenata trasa, povećanjem nosivosti te što prije postizanje punog standarda održavanja.

Na trasama željezničkih pruga također je planirana obnova trase prvenstveno magistralne pomoćne željezničke pruge, u cilju podizanja prometne usluge i sigurnosti prometovanja. Na željezničkoj mreži planira se obnova signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.

U programu obnove predviđeni su i postojeći kolodvori.

Poštanski promet

Prostornim planom Osječko-baranjske županije u poštanskoj djelatnosti ne planira se takva izgradnja koja bi posebno obvezivala u PPUO, niti u drugim planovima razvoja na području Općine Strizivojna.

Prostornim planom Županije definirana je buduća Poštanska mreža, ali je u međuvremenu došlo do organizacijskog preustroja poštanske djelatnosti.

Telekomunikacije i RTV sustav veza

Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog, relativno visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada.

Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove tehnologije komuniciranja uz slijedeće smjernice:

- izgraditi preostalu mrežu baznih postaja kako bi se pokrivenost što više približila 100% pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posada kako bi zahtijevani prostor za instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan).

- kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati minikanalizacijom.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 46 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Prioriteti se odnose na priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta.

U prostornom planu Osječko-baranjske županije prikazan je stvarni plan razvoja telekomunikacijske mreže.

Kod dogradnje i rekonstrukcije objekata RTV sustava veza, također je potrebno zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima radi pokrivenosti svim programima HRT-a i drugih postaja. g) Energetika

Cijevni transport nafte i plina te plinoopskrba

U prostornom planu Osječko-baranjske županije, kao dokumentu prostornog uređenja šireg područja, planirana je izgradnja naftovoda i plinovoda šireg društvenog značaja za koje je potrebno osigurati koridore, te plinoopskrba naselja. Stoga za Općinu Strizivojna postoji obveza osigurati koridore za ove kapitalne infrastrukturne građevine, te nastavak izgradnje distribucijske plinovodne mreže.

Elektroenergetika

Plan razvoja elektroenergetske mreže temelji se na unapređenju već postignutog razvoja elektroenergetske mreže na području Općine.

Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja, a to je Strategija i Program prostornog uređenja RH te PP Osječko-baranjske županije, nalažu općenito dogradnju postojeće distribucijske mreže. Pri izgradnji distribucijske elektroenergetske mreže ne postoje konkretne obveze za Općinu Strizivojna osim postupnog prijelaza na 10(20) kV kabelsku mrežu unutar građevinskog područja.

Prostornim planom Županije definirana je koncepcija razvoja elektroenergetske mreže cijele Županije, dakle i za Općinu Strizivojna. h) Vodnogospodarstvo

Prostorni plan Osječko-baranjske županije definirao je razvoj vodoopskrbnih sustava kroz nekoliko faza i etapa. Prvenstveno, što je već prisutno, trebaju se razvijati lokalni i grupni sustavi vodoopskrbe. Spajanjem ovih sustava i izgradnjom magistralnih vodova od novih izvorišta vode stvorit će se jedinstveni sustav vodoopskrbe. Prostornim planom Županije definiran je orijentacijski položaj vodova te načini spajanja naselja na sustav. Planom je utvrđena i obveza formiranja zaštitnih sanitarnih zona oko izvorišta vode za piće. Županijskim planom definirana je potreba izgradnje odvodnih sustava u naseljima, a radi zaštite podzemnih i nadzemnih voda i izgradnja uređaja za čišćenje zagađenih voda. Planom su utvrđeni principi odvodnje za pojedinačna naselja kao i sustavi i principi odvodnje više naselja sa zajedničkim uređajima za čišćenje.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 47 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

i) Poljoprivredno i šumsko zemljište

Županijskim prostornim planom definirana su osobito vrijedna poljoprivredna tla na kojima prvenstveno treba zadržati sadašnju namjenu odnosno koristiti ih za poljoprivrednu proizvodnju. Pored ovih površina utvrđena su i vrijedna poljoprivredna tla koja se također trebaju štititi od prenamjene, no uz određene uvjete mogu se koristiti i za druge namjene. Razmještaj poljoprivredne proizvodnje trebao bi biti prema Prostornom planu Osječko- baranjske županije usklađen s racionalnim iskorištavanjem bioekološkog potencijala proizvodnog prostora i tehnološkog potencijala proizvodne kulture s naglaskom na proizvodnju zdrave hrane. Županijskim planom utvrđene su šume i šumsko zemljište te potreba njihove zaštite od prenamjene. Cilj gospodarenja šumama i šumskim zemljištem je očuvanje ekosustava, izraženo kroz općekorisne funkcije šuma, te osiguravanje potrajnosti prihoda kao i uzgoj što kvalitetnijih sastojina koje će dati furnirske trupce i druge vrijedne drvne sortimente za potrebe drvne i kemijske industrije.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 48 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 49 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova

Prostorni plan (bivše) općine Đakovo)

Za područje Općine Strizivojna na snazi je Prostorni plan (bivše) općine Đakovo donesen 1984. godine (''Službeni vjesnik Općine Đakovo'', broj 3/84.).

Planska godina je bila 2000. Planske postavke počivaju na tadašnjem prostorno- teritorijalnom i administrativnom ustrojstvu, te gospodarskim i društvenim projekcijama tadašnjeg društveno-ekonomskog sustava. U razdoblju od donošenja Plana do danas promijenila se zakonska regulativa u području prostornog uređenja, doneseni su novi zakoni koji reguliraju vlasničke odnose nad zemljištem, komunalne djelatnosti, poljoprivredno zemljište, zaštitu prirode i čovjekova okoliša, vode i drugo, te zakoni koji posredno utječu na uređivanju prostora.

U primjeni Plana ukazala se potreba izmjena infrastrukture, odredaba za provođenje radi usklađenja s važećim zakonskim propisima te građevinskih područja naselja, ponajprije radi osiguranja prostora za gospodarske djelatnosti. Zbog ovih potreba Plan je izmijenjen i dopunjen te donesen 2001. godine (''Županijski glasnik Osječko-baranjske županije'', broj 2/2001.). Ovim izmjenama obuhvaćeno je građevinsko područje naselja Strizivojna.

Ovaj Prostorni plan se za područje Općine Strizivojna primjenjuje u dijelovima koji nisu u suprotnosti s Prostornim planom Osječko-baranjske županije, a do donošenja PPUO Strizivojna.

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 1.1.4.1. Demografski potencijal

Stanovništvo Općine kao demografski potencijal za daljnji razvoj, ima povoljne karakteristike. Ovo se nalazi u fazi starenja, ali kontingent mladog stanovništva (udio 33%) je relativno visok i može osigurati prirodnu reprodukciju i u budućnosti.

1.1.4.2. Naselja

Općina Strizivojna ima samo jedno naselje (istoimeno), koje je i općinsko središte. Demografska obilježja su povoljna, a pretežita gospodarska djelatnost je prerađivačka industrija (72,7% ukupne zaposlenosti).

1.1.4.3. Građevinska područja

Postojeće građevinsko područje Strizivojne definirano je u PP (bivše) općine Đakovo- Izmjene i dopune 2001. god., prema zatečenim potrebama razvoja u ono vrijeme.

S obzirom da su potrebe stanovništva, te pratećih sadržaja stanovanja izmijenjene, potrebno je revidirati postojeću granicu građevinskog područja Strizivojne u skladu s planiranim brojem stanovnika za plansko razdoblje Plana, te osigurati prostor za povećani razvoj gospodarskih djelatnosti, te za sadržaje sporta i rekreacije.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 50 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

1.1.4.4. Gospodarski potencijal

Općina Strizivojna spada u gospodarski razvijenije jedinice lokalne samouprave na području Županije. Gospodarski potencijal predstavljaju prirodni resursi-poljoprivredne površine i gospodarske šume, te izgrađeni potencijali. Gospodarska struktura je veoma povoljna, a prostori za lociranje djelatnosti već i sada postoje, samo ih treba urediti i komunalno opremiti.

Svoj dostignuti stupanj gospodarskog razvoja Općina je postigla dobrim dijelom zahvaljujući povoljnom geoprometnom položaju.

1.1.4.5. Promet a) Cestovni i željeznički promet

Prostorom Općine prolaze prometni koridori europskog značaja, što otvara mogućnost kvalitetnog pristupa na europski prometni sustav. To je značajan element budućeg gospodarskog razvoja, koji bi položaj značajnog željezničkog čvorišta (kolodvora) Strizivojna/Vrpolje i blizinu postojeće autoceste Zagreb-Lipovac (A3) i buduće autoceste Budimpešta-Ploče (A5) morao što prije iskoristiti kao generatora razvoja.

Postojeći koridori iako donose pozitivne prometne vrijednosti istovremeno predstavljaju i prostorna ograničenja, koja ograničavajuće djeluju na mogućnosti korištenja prostora uz njih. Osim toga trase željezničkih pruga su i prostorna barijera koju mreža cesta i puteva presijeca s određenim ograničenjima. To se prvenstveno odnosi na mrežu pristupnih poljskih i šumskih puteva. b) Pošta, telekomunikacije i RTV sustav veza

Poštanski promet

Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka.

Kvalitetna organizacija prijama poštanskih pošiljaka treba omogućiti korisnicima što veću pristupačnost u korištenju poštom, smanjiti vrijeme čekanja korisnika pred šalterima te ubrzati i pojednostaviti manipulaciju prijama pošiljaka.

Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom broju stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured područje Poštanskog središta Osijek po gustoći poštanskih ureda u prosjeku je Republike Hrvatske. Na području Općine Strizivojna stanje je nešto povoljnije obzirom na broj naselja i na broj stanovnika u Općini, te pet dana dostave pošiljki tijekom tjedan.

S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima, kvaliteta prijama poštanskih pošiljaka je znatno poboljšana u odnosu na ranije godine a posebno se to odnosi na novčarsko poslovanje gdje se ugradnjom suvremene opreme i priključenjem na informatički sustav poslovanje potpuno osuvremenilo.

Prijevoz poštanskih pošiljaka obavlja se vlastitim prijevoznim sredstvima HP, a samo u iznimnim slučajevima koriste se vozila drugih prijevoznika.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 51 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Telekomunikacije

Ocjena stanja telekomunikacija na području Općine pokazuje visoku razvijenost. Kapaciteti spojnih svjetlovoda komutacijskih čvorova s nadređenim TKC, kapaciteti izgrađenih komutacija i njihova mogućnost dogradnje daju velike mogućnosti za razvoj.

Izgrađena mjesna telekomunikacijska mreža zadovoljava sadašnje potrebe, te priključenje određenog broja novih korisnika. Međutim, u perspektivi predstoji izgradnja suvremene kabelske mjesne mreže u skladu sa stvarnim potrebama.

Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuju da ugradnjom suvremene tehnologije postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga.

RTV sustav veza

Izgrađeni objekti ''Odašiljača i veza'' d.o.o. izvan granica Općine, a to su ''Kapavac'' i ''Mandićevac'' koji su relativno blizu granice Općine i pokrivaju cijelo područje Općine (i šire) svim programima HRT-a, kao i drugih postaja.

Mogućnost montaže satelitskih antena na svaku zgradu omogućava znatno veći izbor TV programa.

1.1.4.6. Energetika a) Plinoopskrba

Pri ocjeni stanja treba prvenstveno napomenuti da na području Općine nema nalazišta ugljikovodika niti su PPŽ-om predviđena istraživanja.

Izgrađeni naftovodi samo prolaze područjem Općine.

Izgrađeni magistralni plinovod Slavonski Brod-Vinkovci na koji je priključena MRS-Strizivojna daje velike mogućnosti plinoopskrbe za Općinu Strizivojna i za okolne općine. Izgrađeni magistralni plinovod Strizivojna-Đakovo samo prolazi područjem Općine i služi za plinoopskrbu potrošača čija je glavna opskrbna točka MRS-Đakovo.

Izgrađena distribucijska plinovodna mreža već sada omogućava velikom broju potrošača korištenje prirodnog plina, a dogradnjom se ti uvjeti mogu i poboljšati. b) Elektroenergetika

Postojeći vodovi prijenosne elektroenergetske mreže na području Općine Strizivojna samo prolaze središnjim dijelom Općine i nemaju izravnog utjecaja na elektroopskrbu potrošača Općine Strizivojna. Međutim ovi 220 kV dalekovodi važni za Republiku Hrvatsku, te planirani 110 kV dalekovod Županijskog značaja ograničavaju namjenu prostora unutar zaštitnih koridora dalekovoda. Stoga se za korištenje prostora unutar zaštitnih koridora ovih dalekovoda treba dobiti suglasnost HEP-a.

Procjenjuje se da stanje postojeće distribucijske elektroenergetske mreže na području Općine u cjelini zadovoljava sadašnje potrebe. Međutim zbog procesa urbanizacije, razvoja i

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 52 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

osuvremenjavanja potrebna je dogradnja na 10(20) kV i 0,4 kV distribucijskim razinama. Dinamiku razvoja uvjetovati će dinamika općeg razvoja, dakle potrebe za električnom energijom, te financijske mogućnosti.

Na 10(20) kV naponskoj razini stanje je na granici zadovoljenja sadašnjih potreba. Razvoj je ograničen nedostatnim donosom električne energije na 10 kV naponskoj razini u Općini Strizivojna budući je Općina Strizivojna daleko od pojnih trafostanica. Područje Općine opskrbljuje se električnom energijom iz dvije pojne točke: TS 35/10 kV Đakovo 1 i TS 35/10 kV Donji Andrijevci. Unatoč nedavnoj rekonstrukciji dalekovoda DV 10(20) kV-TS 35/10 kV Đakovo 1-Strizivojna, zbog velike duljine dalekovoda mogućnost iznošenja električne energije zadovoljavajuće kvalitete na 10 kV naponskoj razini nije dostatna za budući razvoj Strizivojne. Postojeći DV 10 kV iz TS 35/10 kV Donji Andrijevci za sada još nije rekonstruiran, te je njegova prijenosna moć nedostatna za potrebe Općine Strizivojna električnom energijom.

Problem zalihnosti u napajanju električnom energijom Općine Strizivojna u potpunosti će se riješiti prelaskom na 20 kV naponsku razinu, a dinamika prelaska pratit će dinamiku izgradnje koridora Vc i pripadajuće elektroenergetske mreže (npr. izgradnja TS 110/10/20 kV Đakovo 3).

Niskonaponska 0,4 kV mreža je uglavnom starijeg datuma izgradnje (1963. godine), vođena po krovovima na krovnim stalcima (uglavnom s golim vodičima), te je potrebna postupna potpuna rekonstrukcija u osmišljenu suvremenu elektroenergetsku mrežu.

Javna rasvjeta nije izgrađena u svim ulicama naselja Općine, te se planovima razvoja treba predvidjeti njena izgradnja.

1.1.4.7. Vodnogospodarstvo

Stanje vodnog gospodarstva je takvo da nije niti jedno njegovo područje u potpunosti i na zadovoljavajući način riješeno. a) Vodoopskrba

Strizivojna općinski centar je priključen na vodoopskrbne sustave „Vrpolje“ i „Đakovo“. Ipak unatoč ovome dio se stanovnika (oko 30% stanovnika naselja Strizivojna) koji nisu priključeni na Javni vodoopskrbni sustav opskrbljuje na neodgovarajući način-zahvatom vode iz bunara.

Postoje ograničenja u količini vode izvorišta sustava Vrpolje te pored toga transportni vodovi sustava Đakovo, na pojedinim dijelovima, imaju neodgovarajući profil za potrebe svih naselja sustava. Navedeno onemogućava zadovoljavanje potreba pa je rješenje bolje povezivanje postojećih lokalnih mreža i sustava u veće sustave za što postoje realne mogućnosti kao i izvedba barem još jednog bunara na crpilištu Vrpolje. b) Odvodnja otpadnih voda

Općina Strizivojna nema riješeno pitanje odvodnje otpadnih sanitarnih i oborinskih voda. Naselje nema izgrađen sustav pa se otpadne vode prikupljaju putem septičkih, sabirnih ili tzv. crnih jama. Za Općinu je izrađeno Idejno rješenje odvodnje naselja.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 53 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

c) Uređenje vodotoka

Prostor Općine Strizivojna nije ugrožen od poplavnih voda. Procesi erozije su slabog intenziteta. Na nekim dionicama kanala i vodotoka ima tragova linearne erozije. Prostor nije ugrožen bujičnom aktivnošću. d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Izgrađena mreža kanala te sustav odvodnje dobra su osnova za daljnje poboljšanje produktivnosti tala Općine. Međutim nedostatak vode u ljetnim danima na ovim prostorima ograničava proizvodnju. Poljoprivredna tla imaju potrebu za hidrotehničkim uređivanjem nakon čega bi bila pogodnija za poljoprivrednu proizvodnju.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 54 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.1.1. Razvoj naselja

Na području Županije odvija se proces urbanizacije karakterističan za cijelu Hrvatsku, koji je praćen pojačanim rastom i urbanizacijom jednog dijela općinskih središta i prigradskih naselja, te smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja. Imajući u vidu navedene procese, kao osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđuju se:

• Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina.

U tom cilju potrebno je:

- osnažiti mrežu srednjih naselja, - osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja, - poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta.

• Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije

U tom cilju potrebno je:

- u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne koridore poticati usmjerenje u pravcu turističkog razvoja, - povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja, - osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima.

2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava

a) Cestovni i željeznički promet

Na području Općine ciljevi razvoja krupne infrastrukture su rekonstrukcija i obnova sljedećih prometnica:

- trasa magistralne glavne željezničke pruge MG2, - trasa magistralne pomoćne željezničke pruge MP13, - trasa državne ceste D7, - trasa županijske ceste Ž 4202.

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi Stranica 55 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

b) Poštanski promet

Na području Općine Strizivojna u poštanskoj djelatnosti postoji izgrađena građevina od županijskog značaja, to je poštanski uredi (PU), ali se planovima razvoja ne predviđaju nove građevine županijskog značaja.

c) Telekomunikacije

Razvoj telekomunikacija, kako na području cijele Županije, tako i na području Općine Strizivojna određen je razvojnim planovima telekomunikacija koji će zadovoljiti sve potrebe korisnika i za početak 21. stoljeća.

U mobilnoj mreži cilj je izgradnja dovoljno baznih postaja (GSM) za pokrivenost cijelog područja Općine, uključujući i sustave novih generacija.

d) Cijevni transport nafte i plina

Ciljevi razvoja županijskog značaja identični su s ciljevima od državnog značaja, koji je usklađen sa Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske.

Za područje Općine Strizivojna to znači izgradnju novog međunarodnog naftovoda i magistralnog plinovoda, te je potrebno osigurati propisane zaštitne koridore za njihovu izgradnju.

e) Elektroenergetika

Elektroenergetski sustav Županije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava Republike Hrvatske utvrđenim u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Prostornom planu Osječko-baranjske županije ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava u Županiji su sljedeći:

- povećati proizvodnju električne energije, - osigurati potrebne količine električne energije, - dograditi prijenosnu mrežu, - razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača, - uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva.

Zadovoljavanje potrebe za energijom u buduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih izvora energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije može doprinijeti značajnim uštedama cilj razvoja je:

- podsticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji ekonomski interes, a na području Općine Strizivojna postoji interes za izgradnju male elektrane na drvni otpad.

f) Vodnogospodarstvo

Ciljevi razvoja u oblasti vodnogospodarstva su identični ciljevima regionalnog, državnog i međunarodnog značenja.

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi Stranica 56 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Posebnosti se izdvajaju u segmentu vodoopskrbe i odvodnje otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda. Ciljevi razvoja županijskog značenja u oblasti vodoopskrbe su: - ravnomjerni razvoj sustava i kvalitetna opskrba svih stanovnika Županije i - dugoročno osiguranje dovoljnih količina kvalitetne vode za stanovništvo, gospodarstvo i ostale korisnike vode Strateški je interes Županije zaštita rezervi podzemne vode. Radi toga je nužno i potrebno zaštititi prostor gdje su utvrđene i dokazane količine vode podobne za vodoopskrbu, a ostali prostor istražiti do tog stupnja da se mogu nedvojbeno utvrditi, a zatim i zaštititi resursi vode dovoljnih količina i podobne kvalitete. Radi sigurnosti u opskrbi, a i radi dovođenja mogućih nedostajućih količina vode, nužno je spajanje vodoopskrbnih sustava sa susjednim općinama i županijama. Za kvalitetno postavljanje i rješavanje odvodnje prioritetni cilj je izrada nedostajuće projektne dokumentacije kojim bi bila obuhvaćena naselja Županije. Sustav odvodnje prioritetno treba razvijati u naseljima koja mogu ugroziti resurse vode, a nakon toga u općinskim središtima i ostalim većim naseljima te naseljima s važnim izvorima zagađenja i svim ostalim naseljima.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

Od Strateških ciljeva koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor Osječko-baranjske županije pa tako i za prostor Općine Strizivojna mogu se izdvojiti sljedeći:

- očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šuma, - sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište, - osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja, - identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s posebnom pažnjom na oblikovanje mješovitih struktura, - zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine.

Potrebno je u tom kontekstu, naglasiti nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog zemljišta, te očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda.

Šume imaju višefunkcionalno značenje. Uz sirovinsku funkciju (gospodarsku), šume imaju još i socijalnu i ekološku funkciju, odnosno zaštitu, estetsku i rekreacijsku u potencijalnim turističkim područjima u blizini većih gradova. Površine šuma je potrebno povećati na mogućem šumskom zemljištu i degradiranim šumama. Treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama i pošumljavati nove površine.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

Područja očuvane biosfere i posebnih vrijednosti prostora osobito su važna za prirodni i kulturni identitet, te očuvanje okoliša. U prostoru treba očuvati poljoprivredno i šumsko zemljište, zaustaviti neprekinuto građenje uz prometnice, osigurati kvalitetu nadzemnih voda i zaštititi podzemne vode, te očuvati krajobrazne značajke s regionalnim obilježjima. Objekte koji se nalaze unutar zaštićenih dijelova prostora i u suprotnosti su s odredbama njegove zaštite treba prenamijeniti ili ukloniti. U zaštiti okoliša treba posebnu pozornost usmjeriti na

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi Stranica 57 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

zaštitu tla, šuma, vode i ambijentalnih cjelina. Zaštitu treba usmjeriti na: izbor tehnologija sa što manjim nepovoljnim utjecajem na okoliš, modernizaciju infrastrukture-osobito prometa, modernizaciju i izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, izgradnju sustava zbrinjavanja otpada, zaštitu prirode i kulturnih dobara, zaštitu od zagađenja i zauzimanja poljoprivrednog zemljišta drugim funkcijama i zaštitu voda.

Ugrožavanje okoliša ''divljim'' odlaganjem komunalnog i ostalog otpada je veliki problem čijem rješavanju treba prići organizirano i stručno. Problem zbrinjavanja otpada je još složeniji zbog obnove ratom razorenih naselja. Prioritetna je zadaća pristupiti izradi Studije zbrinjavanja opasnog otpada Županije, a na razini gradova i općina potrebno je uspostaviti mrežu lokacija prikupljališta i odlagališta komunalnog otpada.

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 2.2.1. Demografski razvoj

Na temelju čimbenika koji su do sada utjecali na demografski razvoj (demografski i gospodarski), očekuje se da će on i u planskom razdoblju biti dinamički pozitivan.

Procjenjuje se da će u Općini Strizivojna 2015. godine živjeti 3.500 stanovnika, što će biti za oko 27% više, pri čemu se računa da će se povremeno odsutno stanovništvo (na radu u inozemstvu) u većem broju vratiti.

Cjelokupno stanovništvo Općine će živjeti u naselju Strizivojna.

Iz procijenjene dobne strukture, izračunati su specifični kontingenti stanovništva za planiranje određenih kapaciteta društvenih djelatnosti.

Kontingenti:

I ODGOJ I OBRAZOVANJE

1. dječji vrtić 166 djece

2. osnovna škola

- I-IV razred 138 učenika - V-VIII razred 158 učenika

II MREŽA SPORTSKIH OBJEKATA

- 7-10 god. 243 korisnika - 11-14 god. 258 korisnika - 15-18 god. 213 korisnika - 19-24 god. 273 korisnika - 25-34 god. 486 korisnika - 35-44 god. 514 korisnika - 45-59 god. 474 korisnika - 60 i više god. 654 korisnika

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi Stranica 58 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Kućanstva

Pod pretpostavkom da će prosječna veličina kućanstava iznositi3,5 članova, stanovništvo bi 2015. godine živjelo u 1.000 kućanstava.

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

Smjernice razvoja Županije temelje se na komparativnim prednostima-geostrateškom i geoprometnom položaju, velikim površinama visokokvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i vrijednog šumskog zemljišta. Prirodni resursi određuju poljoprivredu i šumarstvo te na njima temeljenu prateću industriju za odrednicu razvoja.

Program obnove gospodarstva usmjerava gospodarstvo na uspostavljanje nove strukture vlasništva i odnosa privređivanja, uvažavajući komparativne prednosti.

Obnova proizvodnih kapaciteta u Županiji ne predviđa rekonstrukciju prijašnjeg stanja već svođenje kapaciteta na optimalnu razinu iskorištenja. Posebno značajan segment oživljavanja gospodarstva Županije je poduzetništvo kojem treba pokloniti posebnu pozornost. Preduvjet razvoju gospodarstva je planiranje površina i lokacija za gospodarske funkcije na temelju poznatih programa, modernizacija prometnog sustava te obnova i izgradnja prateće infrastrukture.

Uvažavajući smjernice razvoja Županije, postavljeni su ciljevi u odabiru prostorno razvojne strukture Općine Strizivojna.

Prostorna struktura Općine određuje se namjenom i načinom korištenja prostora, prvenstveno njegovih prirodnih potencijala, te razvojem naselja i infrastrukturnih sustava.

Osnovni cilj u formiranju prostorne strukture jeste:

• racionalno korištenje prirodnih potencijala i razvijanjem stvorenih struktura na način održivog razvoja, odnosno razvoja usklađenog s mogućnostima, ograničenjima i obvezama zaštite prostora.

U planiranju razvoja prostorne strukture Općine polazi se od sljedećih opredjeljenja:

• očuvanje osobito vrijednog i vrijednog poljoprivrednog zemljišta ograničavanjem širenja građevinskih područja i grupiranjem infrastrukture u jedinstvene koridore, • zadržavanje i očuvanje kompleksa šumskih površina, • dimenzioniranje građevinskih područja sukladno kriterijima iz PPOBŽ i realnim potrebama razvoja, • osiguranje prostora (utvrđivanje građevinskih područja) za lociranje gospodarskih kapaciteta iz oblasti proizvodnje, usluga i turizma, • ograničavanje disperzne izgradnja izvan građevinskih područja racionalnijim korištenjem građevinskog zemljišta.

Razvoj gospodarstva primarno će biti vezan uz resursne osnove Općine, geoprometni položaj, izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, te tradicionalne djelatnosti u poljoprivredi.

Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Općine u planskom razdoblju je optimalno i racionalno koristiti prostor u proizvodne i lokacijske svrhe na principima održivog razvoja. Konkretni ciljevi na toj osnovi su: ______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi Stranica 59 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

• Postići bolje korištenje prirodnih resursa

Poljoprivredno zemljište kao prirodni resurs potrebno je sačuvati i unaprijediti za osnovno korištenje. To se treba postići agrotehnološkim mjerama kao što je navodnjavanje, odvodnja, te zaštitom od zagađivanja. Radi postizanja racionalnije proizvodnje potrebno je okrupnjavati seljačke posjede budući će oni biti temelj poljoprivredne proizvodnje. Koristiti svo raspoloživo zemljište, a prema kvaliteti za odgovarajuću proizvodnju, znači uskladiti zahtjeve korištenja s održivim načinom korištenja.

• Razvijati malo i srednje poduzetništvo

Za razvoj poduzetništva prioritetno je potrebno urediti i komunalno opremiti gospodarske zone, te na taj način stvoriti prostorne uvjete za lociranje novih prerađivački i uslužnih kapaciteta, budući postojeća poslovna zona ne zadovoljava interese.

• Gospodarsku strukturu upotpuniti proizvodnim djelatnostima

U strukturi gospodarstva poticati razvoj proizvodnih djelatnosti i to one grane koje koriste prvenstveno komparativne prednosti kao što su prirodni resursi.

• Poticati razvoj obiteljskih gospodarstava

Kako je Općina i poljoprivredna po raspoloživim resursima, cilj je obnova poljoprivrednih gospodarstava u funkciji proizvodnje i primarne prerade te seoskog turizma, a u skladu s europskim standardima.

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.3.1. Naselja

Osnovni ciljevi razvoja ruralnih naselja na području Republike Hrvatske, pa tako i Općine Strizivojna, definirani i u Nacionalnom planu djelovanja za okoliš su:

1. Očuvanje i razvoj regionalnih identiteta i regionalnih značajaka

2. Ekonomski, prostorno uravnotežen i održivi razvoj sela sa zaštitom okoliša kao jednom od osnovnih postavaka

3. Kvalitetne životne uvjete za cjelokupno seosko stanovništvo.

Održivi razvoj ruralnih područja valja usmjeriti na podizanje životnoga standarda te na uzimanje u obzir posebnost prostorno razvojnih težnji s zaštitom okoliša odnosno:

• Zadovoljiti kvalitetne estetske, kulturne i ekološke funkcije sela, koje se temelje na zaštiti prirodnih i kulturnih potencijala područja s očuvanjem tipoloških značajaka identiteta sela i integralnom zaštitom stambenog naslijeđa, i to kroz očuvanje raznolikosti okoliša, preoblikovanje i kvalitetan razvoj sela, poboljšavanje kakvoće životnoga standarda sela, obnovu i iskorištavanje postojećega stambenog fonda kroz

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi Stranica 60 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

očuvanje stare izgradnje te ugrađivanje elemenata stare izgradnje u novogradnju, obnavljanje i sanaciju manje kvalitetnih i degradiranih dijelova ruralnoga područja, zaštitu objekata i područja glede očuvanja kulturnog naslijeđa, prilagodbu novogradnje postojećem identitetu sela, usmjeravanje izgradnje na područja gdje je komunalna infrastruktura već riješena ili najbolje riješena.

• Omogućiti regionalne interese i težnje tako da ruralni prostor ostane naseljen.

• Prostorno optimalizirati infrastrukturni sustav kako bi se sve vrste djelatnosti na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini učinile dostupnim.

• Povećati prometnu (i energetsku) djelotvornost smanjivanjem potreba za dnevnom migracijom.

2.2.3.2. Društvena infrastruktura

Razvoj društvene infrastrukture ovisan je o postojećem političko-teritorijalnom ustroju koji definira razmještaj upravnih I sl. funkcija naselja, utvrđenoj mreži društvene infrastrukture na nivou županije/države (Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije, Županijski glasnik 4/94; Mreža zdravstvene djelatnosti), propisanim minimumima putem prostornih planova (Prostorni plan Osječko-baranjske županije), te konkretnim potrebama proizašlim iz razvojnog usmjerenja naselja. S obzirom na postojeće stanje u pogledu društvenih djelatnosti, potrebno je planski predvidjeti osnovne ciljeve razvoja:

- razvoj društvene infrastrukture uskladiti sa funkcijom naselja Strizivojna, te razvojem i razmještajem stanovništva,

- osigurati minimalne uvjete polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite i zdravstvene njege u kući, a sukladno Mreži zdravstvenih djelatnosti.

- u oblasti osnovnog obrazovanja organiziranje matične osnovne škole u općinskom središtu, te izgradnja sportskih dvorana

- u oblasti predškolskog odgoja formiranje dječjeg vrtića s jaslicama (ciljevi obuhvaćenosti djece predškolskim odgojem na nivou države su 60%)

- u djelatnosti kulture: - razvijanje mreže kulturnih sadržaja - kulturne ustanove i kulturne industrije pripremiti i prilagoditi strukturalnim promjenama uzrokovanim novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama - osigurati kontinuitet predstavljanja predajne baštine - valorizirati i uključiti predajom usvojeno blago u jedinstven turistički proizvod - prihvatiti i dalje razvijati multikulturalizam i interkulturnu komunikaciju - poticanje individualnog stvaralaštva.

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi Stranica 61 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

2.2.3.3. Prometna infrastruktura a) Cestovni promet

Na nivou Općine ciljevi razvoja cestovnog prometnog sustava su sljedeći:

- uređenje i modernizacija kolnika nerazvrstanih javnih cesta koje su u funkciji pristupa izgrađenim zonama naselja, - uređenje uličnih profila postojećih ulica u naselju izgradnjom svih potrebnih prometnih površina, obnovom i odvodnog sustava oborinskih voda, te hortikulturnim uređenjem zelenih površina, - uređenje autobusnih stajališta, te po potrebi izgradnja novih, - uređenje parkirališnih površina u centru naselja, te uz sve sadržaje javnog značaja. b) Pošta i telekomunikacije

Ciljevi prostornog uređenja od općinskog značaja u poštanskoj djelatnosti obuhvaćaju sljedeće:

- uvrštavanje u plan razvoja HP investicijsko održavanje poslovnih prostora PU u skladu s budućim potrebama.

Telekomunikacije

Županijski plan razvoja telekomunikacija posredno, ali i izravno utječe na ciljeve od općinskog značaja.

Osnovni cilj je postupna dogradnja kapaciteta telekomunikacija, te izgradnja novih kabelskih mjesnih telefonskih mreža kako bi se svim stanovnicima pružale sve suvremene raspoložive telekomunikacijske usluge uključujući i kabelsku televiziju, te usluge novih davatelja usluga (operatora).

U mobilnim komunikacijama cilj je izgradnja baznih (osnovnih) postaja (GSM), te baznih postaja novih generacija i novih operatora.

2.2.3.4. Energetska infrastruktura a) Plinoopskrba

Ciljevi razvoja općinskog značaja sadrže ciljeve razvoja županijskog značaja uz naglasak na razvoj plinoopskrbnog sustava na području Općine.

Ciljevi razvoja plinoopskrbnog sustava su izgradnja distribucijskog plinoopskrbnog sustava kojim će se omogućiti korištenje plina svim korisnicima. b) Elektroenergetika

Ciljevi razvoja elektroenergetske mreže općinskog značaja identični su ciljevima županijskog značaja, u dijelu koji se odnosi na razvoj distribucijske mreže i zadovoljavanje potreba potrošača. Sukladno utvrđenim ciljevima potrebno je dograditi postojeći distribucijski elektroenergetski sustav. ______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi Stranica 62 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Pri dogradnji i rekonstrukcijama distribucijskog elektroenergetskog sustava postupno zamjenjivati 10(20) kV nadzemne vodove kabelskim i to prvenstveno unutar građevinskog područja i kontaktnim zonama s građevinskim područjem, a gdje je potrebno i izvan građevinskog područja.

2.2.3.5. Vodnogospodarstvo a) Vodoopskrba

Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svakog stanovnika, kao i svih drugih korisnika dovoljnim količinama kvalitetne vode. Na razini Županije cilj je izgradnja Jedinstvenog regionalnog sustava vodoopskrbe. Na razini Općine ciljevi su izgradnja i dogradnja lokalnih vodoopskrbnih kapaciteta do pune izgrađenosti, funkcionalne zaokruženosti i ukupnog opsega korištenja. Prvenstveno se to odnosi na rješavanje izvorišta vode te izgradnju vodovodne mreže i priključaka. Nakon izgradnje ove prve faze razvoja treba težiti priključenju na sustav grupnog vodovoda Đakovo a zatim i izgradnji jedinstvenog vodoopskrbnog sustava širenjem mreže prema naseljima susjednih općina. b) Odvodnja otpadnih voda

Istovremeno s razvojem vodoopskrbe poželjno je razvijati sustave za odvođenje sanitarnih, otpadnih i oborinskih voda. Među ciljevima zaštite voda od zagađivanja u planovima višeg reda su očuvanje kvalitete voda koje su još čiste i zaustavljanje trenda pogoršanja kvalitete podzemnih i površinskih voda. Stoga je u ostvarivanju toga, na razini Općine, cilj izgradnja Javnog odvodnog sustava kao i rješavanje pročišćavanja prikupljenih voda prije upuštanja u recipijent. c) Uređenje vodotoka i voda

Osnovni cilj je uređenje svih voda do stupnja pogodnog za kvalitetno korištenje vodnih površina. d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Ciljevi u ovoj oblasti su uređivanje mreže detaljne odvodnje do stupnja koji će omogućiti pravodobnu odvodnju suvišnih voda s melioracijskih površina, te zatim održavanje postignutog stupnja uređenosti kako bi se kulturama osigurao povoljan odnos vode i zraka.

Obzirom da je stabilna proizvodnja jedino moguća ukoliko se kulturama osigura dovoljna količina vode u periodu kada je nema, a potrebna je, cilj je uspostava sustava za navodnjavanje uz uključivanje što većeg broja poljoprivrednih površina u buduća navodnjavana područja.

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi Stranica 63 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina

a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti

Prostornim planom Osječko-baranjske županije, cijelo područje Općine Strizivojna je utvrđeno kao vrijedni dijelovi prirode (županije) i predviđeno za zaštitu planerskim mjerama (izvan zakonske zaštite).

U tom cilju je potrebno:

- istražiti i utvrditi mjere zaštite s ciljem očuvanja prirodnih značajki zaštićenih dijelova prostora budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj baštini.

b) Kulturna dobra

Kulturna dobra od lokalnog značenja zaštititi na nivou Općine, a sukladno realnim mogućnostima.

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Racionalno korištenje i zaštita prostora vezano je uz učinkovitu funkcionalnu organizaciju naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicom građevinskog područja. Na temelju sagledanog stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi: • Optimalno korištenje građevinskog područja U tom cilju potrebno je: - postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećeg građevinskog područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja, - svođenje dimenzija građevinskog područja na veličinu primjerenu potrebama, - usmjeravanje izgradnje unutar postojećeg građevinskog područja u dijelove koji su već opremljeni komunalnom infrastrukturom. • Očuvanje kulturnih dobara i vrijednih dijelova naselja - očuvanje i revitalizacija pojedinih građevina (etnoloških, sakralnih), - zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti. • Osiguranje zdravog okoliša U tom cilju potrebno je: - utvrditi stanje okoliša u Strizivojni, - poduzeti mjere sanacije u ugroženim dijelovima naselja, - planirati i provoditi mjere zaštite u procesu izgradnje i uređenja Strizivojne.

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi Stranica 64 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja

Postojeće granice građevinskog područja naselja Općine potrebno je preispitati i korigirati ovisno o predviđenim potrebama za širenje naselja, te potrebama Općine za smještajem dodatnih gospodarskih, društvenih i športsko–rekreacijskih sadržaja.

Kod definiranja planiranih granica građevinskog područja za naselje Strizivojna potrebno je uzeti u obzir osnovne smjernice propisane Prostornim planom Osječko-baranjske Županije, Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske.

- Ispitati mogućnost gradnje (prostorne rezerve) unutar postojećeg građevinskog područja, a posebno nedovršenih dijelova, te u odnosu na kapacitete postojeće infrastrukture. - Oblikovati građevinsko područje primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljsku cjelinu, odvojeno od druge takve cjeline. - Odrediti građevinska područja izvan koridora državne i regionalne infrastrukture, vrijednog poljoprivrednog zemljišta i nestabilnih terena.

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Razvoj Strizivojne usmjerava se u pravcu unapređenja uvjeta života kvalitetnom unutrašnjom organizacijom, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom komunalnom infrastrukturom. U skladu s navedenim, utvrđuju se osnovni ciljevi: • Razviti i urbanizirati općinsko središte Strizivojnu kao nositelja razvoja područja Općine • Osigurati prostorne uvjete za razvoj djelatnosti koje mogu unaprijediti razvoj • Poboljšati unutarnju organizaciju naselja U tom cilju potrebno je: - planirati razvoj prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskog područja, - odgovarajućim prostornim razmještajem i mjerama zaštite izbjegavati konfliktne situacije vezane uz odnos pojedinih sadržaja prema stanovanju (promet, gospodarski sadržaji), - razvijati mrežu sadržaja društvenih djelatnosti u skladu s funkcijom Strizivojne i razvojnim potrebama, - osigurati prostore za zelenilo, sport, rekreaciju i zajedničke potrebe. • Podići razinu komunalne opremljenosti U tom cilju potrebno je: - rekonstruirati i modernizirati postojeće kolnike koji su u funkciji već izgrađenih zona, - izgraditi i organizirati površine za promet u mirovanju u skladu s potrebama, - izgraditi javni odvodni sustav Općine, - nastaviti izgradnju plinoopskrbnog sustava, - izgraditi suvremenu podzemnu kabelsku telekomunikacijsku mrežu u svim ulicama i potreban broj baznih postaja (GSM),

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi Stranica 65 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

- u elektroopskrbi ciljevi su: rekonstrukcije i dogradnje distribucijske elektroenergetske mreže na 10(20) kV i 0,4 kV naponskoj razini, radi zadovoljavanja propisanih standarda o isporuci električne energije i osiguranju potrebnih količina električne energije za razvoj, - kod javne rasvjete ulica cilj je dovršetak izgradnje javne rasvjete u svim ulicama Strizivojne.

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi Stranica 66 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

Prostorni razvoj Županije temelji se na prirodnim obilježjima prostora, mreži naselja i infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i ciljevima budućeg razvoja, te očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim pravcima gospodarskog razvoja.

Dominantnu ulogu u organizaciji prostora Županije čini osovina Beli Manastir-Osijek-Đakovo koja izgradnjom međunarodne autoceste Budimpešta-Osijek-Ploče (Vc) dobiva još veće značenje i predstavljat će temeljnu okosnicu razvitka Županije.

Općina Strizivojna se prostire jugoistočno od navedene osovine razvoja i na nju će se vezati putem postojeće državne ceste D-7.

Gospodarska struktura Županije je određena korištenjem prirodnih resursa, korištenjem postojećih kapaciteta te izgradnjom odgovarajućih novih za koje postoji opravdanje po ekonomskim i tržišnim kriterijima. U prostorno-gospodarskom modelu značajno je usmjerenje na formiranje gospodarskih zona u ili uz općinska središta ili veća naselja radi ravnomjernijeg gospodarskog razvoja. Prostor Općine Strizivojna je dio prostora Županije namijenjen poljoprivrednim djelatnostima i šumarstvu.

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

Organizacija prostora Općine uvažava razvojna opredjeljenja Županije, što znači da preuzima obveze iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije. To se prvenstveno odnosi na infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju, obveze zaštite prirodnih vrijednosti, te ostale planske mjere zaštite.

Organizaciju prostora Općine Strizivojna prvenstveno određuju prirodna obilježja, infrastruktura od državnog značenja i naselje Strizivojna. U prostoru Općine dominiraju poljoprivredno zemljište i šume i zbog osobite vrijednosti ono se planira za gospodarsku valorizaciju.

U Planu su definirane površine osnovne namjene (poljoprivredno i šumsko zemljište) koje su strukturirane u odnosu na vrijednost i način korištenja.

Korištenje i namjena površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena površina''.

Građevinsko područje Strizivojne je prikazano na kartografskom prikazu u mjerilu 1:5.000, a sadrži izgrađene i površine za izgradnju. Građevinsko područje je prikazano u okviru utvrđenih granica, ono je višenamjensko i može se razrađivati planovima užih područja.

Infrastrukturni sustavi su prikazani na kartografskim prikazima br. 1.A, 2.A, i 2.B., u mjerilu 1:25.000 i prostor je prikazan linijski, a građevine simbolima.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 67 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Tablica br. 24.

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

Red. UKUPNO NAMJENA POVRŠINA OZNAKA stan/ha ha/stan broj (ha) (*) Ukupno 314,14 11,1 GRAĐEVINSKA PODRUČJA 1. Izgrađeni dio GP 198,65

1.1. Građevinsko područje Ukupno GP1 314,14 naselja stalnog stanovanja Izgrađeni dio GP 198,65

1.2. Građevinska područja naselja Ukupno GP2 - povremenog stanovanja Izgrađeni dio GP -

1.3. Građevinsko područje gospodarske Ukupno GP3 zone van naselja - Izgrađeni dio GP 1.4. Građevinska područja turističko- Ukupno GP4 - rekreacijskih i turističko-ugostiteljskih - zona Izgrađeni dio GP 2. IZGRAĐENE STRUKTURE Ukupno - - VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA 2.1. Površine za iskorištavanje E1 - energetskih sirovina 2.2. Površine za iskorištavanje E2 - geotermalne vode 2.3. Ostale površine za E3 - - iskorištavanje mineralnih sirovina 2.4. Rekreacijsko područje R -

3. POLJOPRIVREDNO TLO Ukupno 1.682,80 0,48 ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE- OBRADIVO 3.1. Osobito vrijedno obradivo tlo P1 281,23

3.2. Vrijedno obradivo tlo P2 1.313,03

3.3. Ostala obradiva tla P3 87,59

4. ŠUME ISKLJUČIVO OSNOVNE Ukupno 1.405,58 0,40 NAMJENE 4.1. Gospodarske šume Š1 1.405,58

4.2. Zaštitne šume Š2 -

4.3. Šume posebne Š3 - namjene 5. OSTALO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE Ukupno ŠZ 185,74 0,05 ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE 6. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, Ukupno OP 12,28 0,003 ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 7. VODNE POVRŠINE Ukupno _____ - - -

7.1. Vodotoci -

7.2. Jezera _____ -

7.3. Akumulacije A -

7.4. Retencije ______- ______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 68 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

7.5. Ribnjaci R -

8. OSTALE POVRŠINE Ukupno ____ 25,61 0,0007

8.1. Posebna namjena N -

8.2. Promet ____ 25,61

8.3. Groblja G - 8.4. Deponija komunalnog OK - otpada 9. OPĆINA UKUPNO 3.626,00 1,03

Napomena: Površine navedene u tablici br. 24., utvrđene su mjerenjem na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena površini'' u Mj. 1:25.000 izuzev prometnica koje su utvrđene na temelju orijentacijskih širina koridora.

Ukupna površina Općine utvrđena mjerenjem na kartografskom prikazu identična je površini Općine dobivenoj iz Područnog ureda za Katastar.

3.2.1.1. Struktura površina

Iz prostornih pokazatelja za namjenu površina (mjerenjem na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina) planirana struktura površina po namjeni je sljedeća:

I POVRŠINE ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE

1. Poljoprivredno tlo 46,5% 2. Šume i šumsko zemljište 43,9%

II UKUPNA GRAĐEVINSKA PODRUČJA 8,6% III OSTALE POVRŠINE 1,0%

Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene je obradivo tlo strukturirano po vrijednosti na temelju podataka katastra i obuhvaća tla od I do VIII bonitetnog razreda. Obuhvaćeno je samo poljoprivredno tlo izvan naselja.

Ukupna građevinska područja obuhvaćaju građevinsko područje naselja Strizivojna.

Ostale površine su ostalo poljoprivredno tlo, šume, te tlo pod prometnicama.

3.2.1.2. Građevinska područja

Postojeće građevinsko područje naselja Strizivojna preispitano je, te utvrđeno planirano u skladu s osnovnim smjernicama propisanim Prostornim planom Osječko-baranjske županije, Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN, br. 50/99.).

Granice građevinskih područja preispitane su u ovisnosti o specifičnostima naselja, te po kriterijima Odredaba za provođenje Prostornog plana Osječko-baranjske županije koji definira maksimalnu površinu građevinskih područja.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 69 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Maksimalna površina građevinskih područja ovisna je o postojećem broju stanovnika i postojećoj površini izgrađenog područja naselja, te planiranom broju stanovnika za plansko razdoblje, pri čemu odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m²/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika, te ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva.

Na osnovu navedenih kriterija, te razvojnih specifičnosti naselja, utvrđene su planirane granice građevinskog područja naselja stalnog stanovanja Strizivojna.

1. Građevinsko područje naselja stalnog stanovanja Strizivojna

Građevinsko područje naselja Strizivojna izrazito je linearno građevinsko područje, utvrđeno obodno oko postojeće izgradnje. Istočno od cjelovitog građevinskog područja naselja utvrđena su 3 izdvojena građevinska područja naselja Strizivojna. Ukupna površina građevinskog područja naselja Strizivojna iznosi 314,14 ha u kojem su izgrađene površine zastupljene s 63,2%. Na zapadnom dijelu građevinskog područja naselja Strizivojna planirane su 2 zone gospodarske namjene i 1 zona uz željezničku prugu unutar kojih je dopuštena gradnja isključivo gospodarskih i pratećih sadržaja.

Tablica br. 25.

DOKAZ USKLAĐENOSTI S PPOBŽ

. . Đ JA / JA JA Đ JA / Č Č Č .PODRU ANJE BROJA BROJA ANJE . PODRU . PODRU Đ Ć Đ (ha) Đ JA (ha) (ha) JA Č .PODR. .PODR. . PODR. . PODR. (ha) (ha) Đ Đ POVRŠINA IZGRA POVRŠINA NASELJE NASELJE JA + POVRŠINA ZA ZA JA + POVRŠINA STAN. STAN. Č GRA GRA UKUPNO +UKUPNO 25% PODRU BROJ STAN. 2001. STAN. BROJ ANJE STANOVNIKA BROJA GOSPODARSTVA (ha) GOSPODARSTVA (ha) PORAST BROJA STAN. PORAST BROJA Ć PLANIRANI BROJ STAN. PLANIRANI BROJ CENTRALITET NASELJACENTRALITET POVRŠINA PLANIRANO ZA PODRU MAX. DOPUŠTENA POVRŠINA POVRŠINA DOPUŠTENA MAX. UKUPNO - - UKUPNO BROJ STANOVNIKA 2001.(ha/st) 2001.(ha/st) STANOVNIKA BROJ POVRŠINA IZGRA POVRŠINA POVRŠINA GRA PLANIRANOG PLANIRANO POVE PLANIRANO POVRŠINA IZGRA POVRŠINA MAKSIMALNA DOPUŠTENA POV. ŠPORTA, REKREACIJE, TURIZMA, POVRŠINA PL. GRA PL. POVRŠINA POVE PLANIRANE POVRŠINE RAZVOJ ZA

veće lokalno (inicijalno STRIZIVOJNA razvojno) 2758 198,65 0,07 3500 742 53,44 252,09 315,12 31,76 346,88 314,14 0,91 središte

UKUPNO 2758 198,65 0,07 3500 742 53,44 252,09 315,12 31,76 346,88 314,14 0,91

3.2.1.3. Poljoprivredne površine

Poljoprivredne površine su vrijedan prirodni resurs, koji na području općine Strizivojna zauzima i najveći dio prostora Općine (cca 55%), te je stoga opravdana potreba racionalnog i ekonomičnog korištenja ovog prirodnog resursa.

U okviru ukupnih poljoprivrednih površina postoje zemljišta različite pogodnosti za obradu, a što je u neposrednoj vezi s pedološkim osobinama tala, ali i drugim elementima valorizacije (stjenovitost, nagib, dreniranost, skeletnost itd.), na temelju kojih se vrši vrednovanje poljoprivrednog zemljišta za određenu namjenu, a što je bila osnova za valorizaciju

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 70 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

poljoprivrednog zemljišta kod izrade Namjenske pedološke karte Republike Hrvatske 1:300.000.2

Na osnovu i podataka iz Katastra o klasi i kulturi poljoprivrednog zemljišta, te i na temelju Pravilnika o sadržaju prostornih planova3 izvršena je procjena pogodnosti tala za potrebe Prostornog plana uređenja Općine Strizivojna, te se može konstatirati da se na području Općine Strizivojna nalaze tla pogodna za poljoprivredno korištenje sljedećih kategorija:

- osobito vrijedno obradivo tlo; - vrijedno obradivo tlo; - ostala obradiva tla.

Navedene kategorije i granice prostiranja svake od navedenih kategorija poljoprivrednog zemljišta prikazane su na grafičkom prikazu ''Korištenje i namjena površina''.

Ucrtavanjem svake od navedenih kategorija tala, te mjerenjem ucrtanih površina pomoću računara, utvrđeno je da se na području Općine Strizivojna osobito vrijedno obradivo tlo prostire na površini od cca 281 ha, dok vrijedno obradivo tlo zauzima površinu od cca 1.285 ha, što iznosi 43,2% ukupnog teritorija Općine (7,8% osobito vrijedno obradivo tlo, 35,4% vrijedno obradivo tlo).

Osobito vrijedno obradivo tlo zastupljeno je u manjim površinama na zapadu Općine, te u okruženju naselja Strizivojna, većim dijelom sa sjeverne, a manjim dijelom s južne i istočne strane.

Vrijedno obradivo tlo je kategorija poljoprivrednog zemljišta koja je najrasprostranjenija, te zauzima područje Općine koje nije pod šumom i osobito vrijednim tlom.

Ostala obradiva tla su tek malim dijelom zastupljena na području Općine i to nekoliko površina u južnom i istočnom dijelu Općine (uz šume Trstenik, Gušavac).

Najoptimalnija mjera zaštite poljoprivrednog zemljišta je njegovo korištenje u skladu s izvršenom valorizacijom, odnosno u skladu s utvrđenim pogodnostima tla za pojedinu namjenu.

Budući da prostor Općine Strizivojna ima tek nešto preko polovine svog teritorija, vrijednog obradivog tla, to je izražena i potreba racionalnog korištenja ovog prirodnog resursa za njegovu osnovnu namjenu-poljoprivredu. Stoga je potrebno na najmanju moguću mjeru smanjiti korištenje kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (širenje naselja, gospodarstvo, infrastruktura), a kroz usklađivanje interesa svih korisnika u prostoru. U tom smislu je potrebno očuvati cjelovite površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta za trajnu namjenu, za poljoprivredu. Na taj način je takvo zemljište lakše privesti kompletnom vodnogospodarskom uređenju, kao mjeri očuvanja i zaštite zemljišta za njegovu osnovnu namjenu.

U cilju zaštite tla potrebno je djelovati u pravcu proizvodnje hrane i drugih poljoprivrednih kultura kroz racionalizaciju korištenja kemijskih sredstava za povećanjem prinosa. U tom

2 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta 1:300.000, Zagreb, 1996. 3 Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza obveznim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN, 106/98.) ______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 71 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

smislu je potrebno djelovati i kroz poticanje i razvoj ekološke poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane, na poljoprivrednom zemljištu gdje za to ima uvjeta.

3.2.1.4. Šumske površine

Šume su specifično prirodno bogatstvo koje danas sve više zahtijeva posebne uvjete očuvanja, zaštite i razvoja. Na prostoru Općine Strizivojna zastupljene su: gospodarske šume kojima gospodari Javno poduzeće Hrvatske šume, te ostale manje šume i šumske površine u individualnom vlasništvu. Gospodarske šume prostiru se na površini od oko 1.419 ha. Na području Općine Strizivojna nalazi se šumarija Strizivojna koja gospodari šumama podijeljenim u gospodarske jedinice. Za gospodarske jedinice su izrađene osnove gospodarenja s trajanjem od 10 godina, a nakon tog perioda se izrađuju nove. Osnovom gospodarenja određuje se količina drvne zalihe (etat) koja se treba posjeći u toku trajanja šumskogospodarske osnove, zatim se propisuju šumsko uzgojni radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Stoga se šume i šumsko zemljište Općine Strizivojna moraju koristiti prema (izrađenim) šumskim osnovama te osobito Zakonom o šumama. Svim radovima moraju se osigurati i omogućiti: postojanost ekosustava, održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma te napredno i potrajno gospodarenje te korištenje šuma i šumskog zemljišta na način i u takovoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal. Obnova šuma vršiti će se oplodnim sječama uz uzgoj stabilnih mješovitih šuma. U gospodarenju šumama nužno je u ovisnosti o obujmu sječe, obavljati obnovu šuma pošumljavanjem, osobito kod onih sjeća kod kojih nije osigurana prirodna obnova šuma, te provesti mjere uzgoja i zaštite (čišćenje i prorjeđivanje). Dugoročni plan unapređenja stanja šuma u sebi uključuje uzgoj mješovitih sastojina koje su otpornije na kalamite izazvane abiotskim ili biotskim faktorima. Uz ove mjere nužna je izgradnja šumskih prometnica kako bi svaki dio šume u svim uvjetima bio dostupan, odnosno treba povećati otvorenost šuma. Racionalnim gospodarenjem prostora mora se ograničiti smanjenje šumskih površina kao i zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. Ne smije se dozvoliti širenje poljoprivrednih površina na račun šumskih, dapače nužno je pošumljavanje svog zemljišta koje nije pogodno za druge namjene. U svim studijama i elaboratima o utjecaju građevina na okoliš posebnu pozornost treba posvetiti mogućem negativnom utjecaju na šume i šumsko zemljište te u istima predvidjeti potrebne mjere za smanjenje ili eliminiranje tih utjecaja. Kod hidromelioracijskih zahvata kojima se korigira vodozračni režim obvezno treba šumama i šumskom zemljištu osigurati bolje ili barem nepromijenjene uvjete. Zaštita šuma treba obuhvatiti praćenje zdravstvenog stanja, kretanje nivoa podzemnih voda, preventivne mjere zaštite od požara te represivne mjere.

3.3. NASELJA

Postojeću mrežu naselja općine čini samo jedno naselje–Strizivojna koje je ujedno i općinsko središte, odnosno veće lokalno (inicijalno razvojno) središte.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 72 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 3.4.1. Gospodarske djelatnosti 3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti

Gospodarstvo Općine će se razvijati u sljedećim pravcima:

- primarna poljoprivredna proizvodnja (ratarstvo, stočarstvo i drugi tržišno opravdani oblici), - obiteljska poljoprivredna gospodarstva s preradom i seoskim turizmom, - metalska i drvnoprerađivačka industrija, - nove proizvodne i uslužne djelatnosti kroz oblik malog i srednjeg poduzetništva.

Prostorni uvjeti za smještaj novih kapaciteta i djelatnosti su stvoreni ovim Planom u gospodarskim zonama unutar naselja Strizivojna. Razvoj gospodarstva pogodovat će dobra prometna povezanost (cestom i željeznicom) sa tržištima prodaje i nabave.

Ovim Planom se omogućuje pod određenim uvjetima lociranje gospodarskih djelatnosti u područja stanovanja u naselju, te izvan građevinskog područja.

3.4.1.2. Turizam

Općina Strizivojna kao dio kontinentalnog turističkog prostora Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske, posjeduje određene preduvjete da u budućem gospodarskom razvoju, a time i turističkom, adekvatno valorizira svoje potencijale te postigne značajniji razvoj turizma od sadašnjeg razvoja.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 73 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Za budući razvoj turizma na području Općine ali i ukupnog prostora Županije utjecat će uvjeti i pogodnosti koji su sadržani u strateškim dokumentima prostornog4 i turističkog5 razvitka na državnoj razini, a koji se odnose na kontinentalni prostor i razvoj turizma u njemu. Ovim dokumentima se ističe očuvan i visokovrijedan prostor kao strateški resurs hrvatskog turizma čija vrijednost će dugoročno rasti. Navedeni dokumenti se zalažu za ravnomjerniji turistički razvoj svih potencijala, kao i njihovo racionalno korištenje.

U tako definiranim uvjetima, budući turistički razvoj će se bazirati na temelju ponude i atraktivnosti resursa, bilo prirodnih ili kulturno-povijesnih, a u okviru ukupnog gospodarskog razvoja Općine i Županije.

Raspoloživi prirodni uvjeti prostora, pretežno nizinski prostor, te šumska i lovna područja, kao i tranzitni položaj u odnosu na prostor Županije i auto-ceste Zagreb-Lipovac, kao i ruralna obilježja prostora Općine utjecat će na daljnji razvoj turizma na prostoru Općine.

U okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije6 izdvojena su područja turističke namjene od važnosti za Županiju, s aspekta korištenja i namjene prostora. Međutim, na području Općine Strizivojna nema turističkih područja županijskog značenja, ali ne isključuje turističke potencijale lokalnog značenja.

U narednom planskom razdoblju, u odnosu na planirani gospodarski razvoj, te postojeću i planiranu prometnu infrastrukturu, moguće je očekivati intenziviranje tranzitnog turizma, što bi omogućilo planiranje potrebnih sadržaja za takav oblik turizma (ugostiteljstvo, servisi, trgovački prostori itd.).

Područje Općine Strizivojna je i sadašnje ali i buduće lovno područje (lovačko društvo ''Fazan'' na 2.100 ha i privatno lovište ''Grm'' na 2.300 ha), s mogućnosti razvoja lovnog turizma, ali uz očuvanje prirodnih potencijala lovišta, ali i divljači u njima.

Općina Strizivojna kao ruralni prostor ima potencijala za razvoj ruralnog turizma, a kroz poticanje seljačkog obiteljskog gospodarstva da se kao dopunskom djelatnošću uključe u turizam kroz pružanje usluga smještaja, ishrane (poticanje ekološki proizvedene hrane), organiziranja odmora, rekreacije, lova, sudjelovanja u poljoprivrednim radovima na seljačkom gospodarstvu, ali i prezentirajući svoje običaje, tradicijsku i kulturnu baštinu kroz organiziranje različitih manifestacija. Razvijanje takvih aktivnosti pozitivno će se odraziti na očuvanje i razvoj seljačkih gospodarstava, ali i ukupnog ruralnog prostora, a što će u konačnici dovesti i do poticanja turističkog i ukupnog gospodarskog razvoja usklađenog sa strateškim dokumentima razvoja i Županije i Države.

3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina

Prostornim planom Općine nije predviđena eksploatacija mineralnih sirovina s područja Općine. Otvaranje istražnih polja (a potom i eksploatacijskih) moguće je prema odredbama iz PPŽ Osječko-baranjske.

4 Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja-Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997. 5 Razvoj strategije hrvatskog turizma, NN 113/93. 6 Zavod za prostorno uređenje : Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Osijek, 2002. ______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 74 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

3.4.2. Društvene djelatnosti

U planu razvoja objekata i funkcija društvenih djelatnosti pošlo se od stanja, obveza koje proizlaze iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije, potreba, mogućnosti i ograničenja Općine u svezi planiranja pojedinih funkcija koje proizlaze iz njene nadležnosti. PPOBŽ propisuje određene obveze kod smještaja društvenih djelatnosti, a ovisno o sustavu središnjih naselja:

Općinsko središte DRUŠTVENE DJELATNOSTI Strizivojna

Uprava, sudstvo - općinska izvršna tijela - osnovna škola Obrazovanje - dječji vrtić Kultura - dom kulture - zdravstvena stanica Zdravstvo - ljekarna - veterinarska ambulanta - financijsko posredovanje Ostalo - pošta

3.4.2.1. Uprava

Postojeći razmještaj upravnih funkcija na području Općine Strizivojna u potpunosti se zadržava, što znači da naselje Strizivojna zadržava općinske upravne funkcije.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 75 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

3.4.2.2. Obrazovanje

1. Osnovno obrazovanje

Postojeća mreža osnovnih škola utvrđena je Odlukom o mreži osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije, te prema navedenoj odluci i funkcionira školstvo na području Općine. Postojeći kapaciteti matične škole u naselju Strizivojna i područnog odjela u Soljaku dovoljni su za planirani broj korisnika, te se zadržava postojeća mreža.

2. Predškolski odgoj

Predškolska djelatnost je uređena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske od 1997. godine (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Narodne novine, broj 10/97). Ukupna obuhvatnost djece predškolske dobi u redovitim programima (petosatnim i desetosatnim programima) iznosi oko 35% djece predškolske dobi, što ne zadovoljava potrebe roditelja za smještajem djece u dječje vrtiće. Obuhvatnost djece kraćim programima je oko 25%, što također ne zadovoljava. Ali treba istaknuti da su sva djeca u Republici Hrvatskoj u godini dana prije polaska u školu (školska godina 2003./04.) obuhvaćena programima predškolskog odgoja (100%) u redovitim vrtićnim programima i u programima predškole.

Novim podzakonskim aktima planira se do 2005. godine povećati obuhvat djece predškolske dobi u različitim programima predškolskog odgoja na 60 posto, što je i dugoročni cilj , te bi stoga u naselju Strizivojna trebalo stvoriti prostorno mogućnosti za organiziranje vrtića u naselju Strizivojna

3.4.2.3. Zdravstvo

Zdravstvena zaštita na području Općine Strizivojna organizirana je na nivou primarne zdravstvene zaštite s 1 liječničkim timom opće/ obiteljske medicine i 1 liječničkim timom polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite.

Na području općine djeluje i 1 te veterinarska ambulanta.

MREŽA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI definira obvezu smještaja: - 1 liječničkog tima opće/ obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite - 1 liječničkog tima polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite na razini primarne zdravstvene zaštite -1 medicinske sestre na razini zdravstvene njege u kući.

Postojeći broj liječničkih timova opće/obiteljske i polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite na razini primarne zdravstvene zaštite trenutno funkcionira u propisanom opsegu, ali je potrebno organizirati zdravstvenu njegu u kući s jednom medicinskom sestrom. Isto tako u naselju Strizivojna, a sukladno sustavu središnjih naselja i funkcija koje bi trebala sadržavati, potrebno je organizirati ljekarnu .

3.4.2.4. Kultura

Objekti kulture na području Općine Strizivojna zastupljeni su samo građevinom Hrvatskog doma u sklopu Općinske uprave u naselju Strizivojna (Braće Radića 172.).

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 76 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Planom se ne obvezuje planiranje novih građevina, iako je preporuka otvaranje novih sadržaja s područja kulture i umjetnosti.

Svaka dodatna aktivnost Općine u pogledu kulture, bilo u vidu manifestacije ili stalne djelatnosti povećava psihološki standard stanovništva Općine, te je i vid promocije naselja i prirodne baštine, tako da je poželjno jednu granu budućeg turističkog razvoja Općine temeljiti na kulturnom nasljeđu.

3.4.2.5. Vjerske institucije

Postojeće vjerske zajednice, pokrivenost područja župama, te postojeće građevine vjerskih institucija povijesno su nastale kao odraz potreba stanovništva Općine, te nema opravdanih razloga za utvrđivanjem drugačijeg sustava ili razmještaja.

Ukoliko se budu gradile nove vjerske građevine na području općine, potrebno je držati se uvjeta gradnje koje se propisuju Odredbama za provođenje Plana, a posebnu pažnju potrebno je posvetiti otvorenim prostorima, odnosno mjestima zadržavanja stanovništva kod svakodnevnih ceremonija.

3.5. ŠPORT I REKREACIJA

Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture nastala je na temelju izračunatih potreba za takvim vrstama objekata, a u skladu s očekivanim brojem stanovništva do kraja planskog razdoblja, za koje se Plan izrađuje (demografska prognoza), odnosno određenih dobnih skupina stanovništva, te na temelju zadanih koeficijenata iz Pravilnika o prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih objekata (NN 38/91.).

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 77 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Tablica br. 26.

MREŽA ŠPORTSKIH OBJEKATA NA PODRUČJU OPĆINE STRIZIVOJNA

1. DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s odgovarajućim prostorom za uskladištenjem opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s WC- om i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice. Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1500 sati-korisnika, računajući na dvoransku jedinicu izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja.

2. IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 78 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:

- mali nogomet 2,0 jedinice - rukomet 1,4 jedinice - košarka 1,0 jedinica - odbojka 1,2 jedinice

Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.

3. BOĆALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa svlačionicom za barem 10 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika.

4. JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih kuglana kapacitet može biti manji za 25%. Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika.

5. JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta kapacitet svlačionica može biti manji za 25%. Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih streljana 80 sati-korisnika.

6. JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije za najmanje 20 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja kod otvorenih objekata je 350 sati-korisnika, a kod zatvorenih 6540 sati-korisnika.

Iz tablice je vidljivo da su na području Općine neki sportski tereni prekapacitirani u odnosu na pravilnikom propisane potrebe (streljane, nogomet), neki zastupljeni, ali u nedovoljnoj mjeri (mali sportovi), dok ostali sportovi uopće nisu zastupljeni. Poseban problem je potpuni nedostatak zatvorenih sportskih terena, bilo na nivou Općine ili osnovne škole. Potrebno je u planskom razdoblju nadopuniti sportske sadržaje terenima koji nedostaju (sukladno priloženoj tablici). Osim navedenih planiranih sadržaja za stanovništvo starije od 7 godina, potrebno je osigurati u svim naseljima igrališta za djecu mlađu od 7 godina minimalne površine 40 m² u svim naseljima s obzirom na broj stanovnika u svakom pojedinom naselju.

3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI

3.6.1. Groblja

Dimenzioniranje groblja vrši se za stogodišnje plansko razdoblje, ovisno o stopi mortaliteta, planiranom broju stanovnika, te rotacijskom turnusu grobnog mjesta (20 godina)-metoda Hansa Schenkela. Postojeće groblje unutar građevinskog područja naselja Strizivojna gravitacijski obuhvaća područje Općine Strizivojna, te naselje Vrpolje.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 79 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

S obzirom da popunjenost groblja iznosi 92% površine groblja, planira se proširenje na susjednu građevnu česticu unutar građevinskog područja naselja (kč.br. 154), površine 1,33 ha, tako da bi ukupna površina groblja iznosila 3,50 ha, od čega je 1,49 ha nepopunjeno područje. Navedena planirana površina groblja veća je od minimalno potrebne površine groblja za plansko razdoblje (3.500 stanovnika Općine+2.300 stanovnika naselja Vrpolje)x4 m²=2,32 ha).

3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Korištenje, uređenje i zaštita prostora su u Prostornom planu definirani u kartografskim prikazima i Odredbama za provođenje.

Osnovu za utvrđivanje uvjeta korištenja čine planirana namjena prostora, važeća zakonska regulativa kojom se utvrđuju mogućnosti i ograničenja za korištenje prostora, smjernice i mjere utvrđene u Prostornom planu Osječko-baranjske županije, te ciljevi prostornog uređenja utvrđeni Prostornim planom.

3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smještaj djelatnosti

U Prostornom planu je detaljno razgraničen prostor prema planiranim pretežitim, odnosno osnovnim namjenama (građevinsko područje, poljoprivredna namjena, šume, infrastrukturni koridori i dr.), a na temelju odredaba Prostornog plana odnosno prema podacima nadležnih ustanova s javnim ovlastima, studija, projekata te druge dokumentacije.

U skladu s ''Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku'', utvrđene su građevine na području Općine koje su od važnosti za Državu, a također su utvrđene građevine od važnosti za Županiju. Za infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se uvjeti uređivanja prostora na sljedeći način: - za postojeće građevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno proširenje, - za planirane građevine osiguranom širinom koridora, te uvjetima korištenja utvrđenih koridora. Prostornim planom su utvrđeni uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.

Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u građevinska područja naselja i izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke izvan građevinskog područja utvrđen je u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta.

Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja utvrđeni su kriteriji vezani za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih kriterija i uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu obradu, a s druge strane spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Općine. ______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 80 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Izgradnja proizvodnih i uslužnih građevina usmjerava se u građevinska područja naselja i planiranu izdvojenu gospodarsku zonu proizvodno-poslovne namjene.

Izgradnja sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja.

Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina kao i izgradnja stambenih građevina izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Uz javne kategorizirane ceste se dozvoljava izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.

Izgradnja sadržaja u funkciji društvenih djelatnosti usmjerava se u naselje, a prostor se organizira u sklopu planova užih područja.

3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja

U cilju racionalnog korištenja građevinskih područja i zaštite poljoprivrednog tla od prenamjene, izgrađivanje se usmjerava u neizgrađene i prvenstveno komunalno opremljene dijelove naselja.

S obzirom da u Strizivojni postoji neizgrađeno, komunalno neopremljeno područje do kojeg nije riješen odgovarajući pristup, gradnja u takvim područjima se uvjetuje: rješenjem javnog pristupa u koridorima odgovarajućih profila i minimalna razina komunalne opremljenosti.

Planirano građevinsko područje Strizivojne je utvrđeno sukladno razvojnim potrebama i kriterijima iz PPOBŽ.

3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta

Ovim Planom ističe se potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem što uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.

Zauzimanje novih površina za širenje građevinskih površina moguće je u slučajevima kada je to opravdano iz gospodarskih, demografskih i drugih razloga.

Građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja, moraju se locirati i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju.

Uvjeti za gradnju pojedinih vrsta građevina su utvrđeni u Odredbama za provođenje.

3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma

Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu provodi se u skladu sa Šumskogospodarskom osnovom na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu. Načelo potrajnosti gospodarenja šumama podrazumijeva upravljanje i uporabu šuma i šumskog zemljišta tako da se u šumi održava biološka raznolikost, posebnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.

Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje na način koji će omogućiti maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Gospodarenje obuhvaća i iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta, te izgradnju i održavanje šumskih prometnica.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 81 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Uvjeti izgradnje građevina u šumama određeni su posebnim propisima, a odnose se na građevine u funkciji gospodarenja šumama (lovački domovi, lugarnice, šumske prometnice).

Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama.

U pogledu zaštite Zakon o šumama određuje da su pravne osobe, koje gospodare šumom dužne poduzimati mjere radi zaštite od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina. Sustavna zaštita šuma i šumskog zemljišta pretpostavlja kontinuirano praćenje i kartiranje stanja šuma. Kod regulacijskih zahvata vodnog režima treba voditi računa do promjene razine podzemne vode negativno utječu na zdravstveno stanje šuma. U svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama za okolne privatne šume.

3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja

U sljedećoj tablici je navedeno vrijedno prirodno područje predloženo za zaštitu prema PPOBŽ, te registrirani antički arheološki lokalitet ''Šimenica''.

Tablica br. 27.

VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE

% OD Red. UKUPNO OPĆINA STRIZIVOJNA OZNAKA POVRŠINE broj (ha) OPĆINE 1. VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE 1.1. PREDLOŽENO ZA ZAŠTITU 3.626 (izvan zakona po PPOBŽ) VP (cijelo područje 100,0 Općine) 2. KULTURNA DOBRA 2.1. ARHEOLOŠKI LOKALITET ''ŠIMENICA''-antički arheološki AL 12,41 0,3 lokalitet Izvor podataka: Prostorni plan Osječko-baranjske županije Ministarstvo kulture-Konzervatorski odjel Osijek

Mjere zaštite kulturnih dobara

Sakralna arhitektura

Pojedinačne građevine spomeničkih obilježja, sakralni spomenici (crkve, kapelice, poklonci i raspela), kultiviram krajolici, kao i pripadajuće građevine moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan način uključeni u budući razvitak općine i županije.

Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti podrazumijeva slijedeće: a) Očuvanje i zaštita kultiviranog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora; b) Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pješačkih staza, šumskih prosjeka, poljskih puteva često popraćenih raspelima i pokloncima); c) Očuvanje povijesne slike, volumena i gabarita, obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti i krajolika; ______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 82 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

d) Očuvanje zaselaka i izdvojenih sklopova poput pustara u njihovu okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom; e) Očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva, ali i svih dragih povijesnih građevina koje posjeduju svojstvo kulturnog dobra kao nositelja prepoznatljivih prostora.

U Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN/99) u članku 17. otvorena mogućnost po kojoj predstavničko tijelo lokalne uprave može ovakve spomenike proglasiti kulturnim dobrima lokalnog značenja, a način njihove zaštite utvrđuje se uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela, u ovom slučaju Konzervatorskog odjela u Osijeku. Lokalna uprava dužna je takvim slučajevima osigurati uvjete za provedbu odluke i održavanje kulturnih dobara od lokalnog značenja.

Građevine narodnog graditeljstva

Na području općine ima nekoliko stambenih objekata koji održavaju povijesnu sliku naselja, a oni su kao evidentirani navedeni u prijedlogu ovog Konzervatorskog odjela.

U ravničarskom mjestu Strizivojna u ravnom toku se pruža ušorena ulica Stjepana Radića. Kuće u njoj se najčešće nalaze na uličnoj regulacijskoj liniji što mjestu daje uredan izgled koji je karakterističan za Slavoniju od vremena austrijske uprave, od polovice 18. st. Kućišta su pravilnih pravokutnih oblika, prilično ujednačenih širina.

Evidentirane kuće, koje imaju oblik pravokutnika, ulici su okrenute svojom širom stranom. To su tkz. kuće na front koje najčešće zauzimaju čitavu širinu kućišta. Neke od evidentiranih kuća sa zabatnim pročeljem okrenute ulici, malobrojne su i datiramo ih, kao i gore navedene, od početka do tridesetih godina 20. st. Kuće na front građene su pod snažnim utjecajem gradske arhitekture, sa velikim kolnim ulazima, amforima i bogato su dekorirane ukrasnim profilacijama.

Predlažemo općini da zaštiti («NN», Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobra, br.69/99 51.17) navedene objekte, kao dobra od lokalnog značaja, kako bi se sačuvala ova tradicijska graditeljska baština, a planerima da poštuju postojeću sliku naselja i nova rješenja uklopi u povijesni ambijent kako ne bi došlo do degradacije definirane slike naselja.

Tada bi obaveza lokalne zajednice bila da kulturnom dobru od lokalnog značaja način zaštite utvrdi uz prethodnu suglasnost ovog Konzervatorskog odjela te osigura uvjete i sredstva potrebne za provedbu svoje odluke.

Također je moguće proglasiti zaštićenim jedan ili više objekata tradicijske arhitekture, otkupiti ga od vlasnika, adaptirati, prilagoditi potrebama svoje lokalne zajednice. Objekt bi mogao služiti za održavanje društvenih zbivanja ili smještaj predmeta svakodnevne upotrebe proizvoda domaćih obrta te alata, koji su se u prošlosti koristili na teritoriju općine zajedno s okućnicom na tradicijski način (etno zbirka).

Predlažemo da to bude kuća u ulici Braće Radića, br.345. koja po vremenu nastanka, tehnici izgradnje, očuvanim izvornim materijalima od kojih je građena i prostornom organizacijom, predstavlja tipični objekt ruralne arhitekture druge polovice 18.19.stoljeća u Slavoniji. U nastojanju da se oživi i uvaži prošlost te očuva bar njezin segment, predlažemo lokalnoj zajednici i ovo kao jedno od mogućih rješenja odnosno mjera zaštite.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 83 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Posebnim konzervatorskom postupku osobito podliježu slijedeći zahvati na zaštićenim građevinama, sklopovima predjelima i lokalitetima:

- popravak i održavanje postojećih građevina, - nadogradnje, - pregradnje, - preoblikovanje i građevne prilagodbe(adaptacije), - rušenja i uklanjanja, - funkcionalne promjene postojećih građevina, - izvođenje radova na arheološkim lokalitetima.

U skladu s navedenim zakonima, za sve nabrojene zahvate na građevinama, sklopovima, predjelima ( zonama) i lokalitetima, za koje se Prostornim planom treba utvrditi obaveza zaštite, kod nadležne ustanove za zaštitu i spomenika (Ministarstvo kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Osijeku, Kuhačeva 27) potrebno je ishoditi propisane suglasnosti: a) posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole), b) prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole), c) prethodno odobrenje za «sve radnje koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnog dobra, a osobito: konzerviranje, restauriranje, premještanje kulturnog dobra i drugi slični radovi, rad industrijskih i drugih postrojenja i radilišta, kao i rekonstrukcija, sanacija, adaptacija kulturnog dobra kao i građenje na području na kojem se nalazi kulturno dobro» (bez obzira da li je za namjeravane radove potrebna dozvola po Zakonu o građenju ili ne), d) nadzor u svim fazama radova, provodi nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine.

Zaštićena kulturna dobra, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koja se obavezno primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se sve vrste spomenika, koji su registriram ili preventivno zaštićeni te upisni u Listu kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod koje su utvrđen spomenička svojstva kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadna parcela ili njezin povijesni vrijedni dio. Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito zajedno s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, perivojem, voćnjakom, dvorištem i si. ako su povijesno utemeljeni. Spomen biste, spomen obilježja, grobnice i drugi elementi javnih obilježja ne mogu se uklanjati, premještati ili na njima bilo što raditi bez prethodnog odobrenja ove Uprave.

Kulturna dobara od lokalnog značenja

Arheološki Iokalitet

Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99) regulirana je između ostalog i zaštita arheoloških nalazišta i nalaza te se stoga na registrirani lokalitet i na preostalo područje Općine Strizivojna primjenjuju propisane odredbe iz ovog Zakona.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 84 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Registriranom arheološkom lokalitetu utvrđene su granice rasprostranjenosti katastarskim česticama. Na tom se lokalitetu, svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje Konzervatorskog odjela u Osijeku, koji može propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja.

Sva izgradnja na navedenom lokalitetu uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje.

Također, ukoliko bi se na području Općine, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova, naišlo na arheološko nalazište ili nalaze, radove je nužno prekinuti te o navedenom bez odlaganja obavijestiti Konzervatorski odjel u Osijeku, kako bi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće mjere osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza.

Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja PPUO, zaštititi sukladno posebnom zakonu.

Namjena i način uporabe kulturnog dobra te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i provode sukladno posebnom propisu.

3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav 3.8.1.1. Cestovni promet

U okviru Vc prometnog koridora planira se izgradnja autoceste koja je u odnosu na postojeću trasu državne ceste D7 pomaknuta cca 5,0 km na zapad i ne prolazi prostorom Općine. Izgradnjom autoceste postojeća trasa državne ceste D7 preuzela bi ulogu paralelne ceste autocesti. Postojeću trasu planira se obnoviti (širina 7,0 m) uz rekonstrukciju kolnika u pogledu nosivosti i poboljšanju prometno-tehničkih elemenata trase.

Druga po važnosti cesta je trasa županijske ceste Ž 4202 uz koju se razvilo jedino naselje na području Općine. Navedena cesta je paralelna cesta izgrađenoj autocesti Zagreb-Lipovac (A3) i predstavlja značajnu sekundarnu cestovnu longitudinalu posavskog prometnog koridora. Trasu županijske ceste potrebno je obnoviti u skladu s njenom kategorijom i značajem u mreži, te što prije postići puni standard održavanja.

U zoni građevinskog područja potrebno je izgraditi obostrane pješačke staze u uličnom profilu kojim prolazi županijska cesta, kao i položaj autobusnih stajališta van kolnika.

U konačnom rješenju predviđeno je da ta trasa županijske ceste Ž 4202 na križanju gdje skreće prema Vrpolju nastavi ravno, deniveliranim prijelazom (nadvožnjak) prijeđe željezničku prugu Strizivojna/Vrpolje-Slavonski Šamac, prođe ispod nadvožnjaka državne ceste D7 preko željezničke pruge Novska-Tovarnik i nakon toga se uključi na trasu državne ceste D7.

Veći dio ovog rješenja nalazi se na području Općine Vrpolje.

Pristup dijelu građevinskog područja lociranog obostrano uz trasu državne ceste D7 od postojećeg križanja (sjeverni ulaz u Strizivojnu) do njegovog kraja na dionici prema Piškorevcima, nije moguć direktno s trase državne ceste. Glavni pristup toj zoni predviđen je

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 85 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

preko postojećeg križanja koje je potrebno urediti u puno četverokrako križanje i od njega planirati paralelne ceste za pristup do pojedinih parcela.

Na mreži nerazvrstanih cesta u funkciji pristupa izgrađenim zonama potrebno je izgraditi, obnoviti ili modernizirati kolnik u cilju podizanja nivoa komunalnog standarda.

Uz sve sadržaje javne i gospodarske namjene koji imaju potrebu za parkirališnim prostorom, isti je potrebno izgraditi minimalno prema Normativima iz Odredbi za provođenje.

3.8.1.2. Željeznički promet

Kolodvor Strizivojna/Vrpolje nalazi se na području općine Strizivojna i predstavlja značajno prometno čvorište jer se u njemu križaju željeznički pravci položeni u okviru dva paneuropska prometna koridora.

- X prometni koridor i magistralna glavna željeznička pruga MG2, - Vc prometni koridor i magistralna pomoćna željeznička pruga MP13.

Na magistralnoj glavnoj željezničkoj pruzi planira se obnova signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja u skladu s najnovijim tehnološkim dostignućima na tom području. Postojeću dvokolosječnu elektrificiranu prugu potrebno je održavati i rekonstruirati kako bi se održala brzina prometovanja do 160 km/h.

Magistralna pomoćna pruga ima niz prometno-tehničkih ograničenja koja je potrebno otkloniti. U tijeku je rekonstrukcija navedenog pravca u cilju poboljšanja horizontalnih elemenata trase te obnova signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja. Na području Općine trasa je u pravcu do pred ulaza u kolodvor Strizivojna/Vrpolje tako da se ne planiraju značajnije korekcije trase.

Osim obnove i uređenja navedena dva željeznička pravca potrebno je urediti i željeznički kolodvor Strizivojna/Vrpolje kako bi se ponudio viši nivo prometne usluge putnicima. Potrebno je obnavljati i uređivati i križanja željezničke pruge i cesta ili puteva.

Planom je predviđeno da županijska cesta u Strizivojni u jednom od mogućih rješenja denivelirano prijeđe željezničku prugu Strizivojna/Vrpolje-Slav. Šamac.

3.8.1.3. Poštanski promet

Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijskih mogućnosti ulaze u sastav planova HP-Zagreb.

U narednom planskom razdoblju, zbog ugrađene suvremene opreme u PU Strizivojna planirani razvoj poštanske djelatnosti svesti će se na proširenje asortimana usluga, te u skladu s potrebama investicijsko održavanje poslovnih prostora.

Planirani razvoj može eventualno obuhvatiti uređenje eksterijera radi boljeg i lakšeg pristupa, dakle uređenje pločnika i određenog broja parkirališnih mjesta za potrebe dostave, zaposlenih u PU i korisnika.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 86 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

3.8.1.4. Telekomunikacije

Nepokretna mreža

Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području Općine Strizivojna obuhvaća sljedeće:

- dogradnju kapaciteta komutacija (UPS) u skladu s porastom potreba, - izgradnja nove ili dogradnja postojeće mjesne mreže u skladu s potrebama, - izgradnja bazne postaje (GSM) s neophodnim kabelskim vodovima.

U narednom periodu razvoj telekomunikacija na području Općine bit će usklađen sa zahtjevima tržišta. Uz osnovne usluge HT nudi i razvija niz dodatnih usluga u nepokretnoj telefonskoj mreži te pruža IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne telefonske mreže. Intenzivan je i razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje brže uspostavljanje veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa.

Pokretna mreža

''T-Mobile Hrvatske'' d.o.o. i ''VIPnet'' d.o.o., izgrađuju i upravljaju telekomunikacijskim mrežama u više sustava pokretnih komunikacija. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenje novih usluga i tehnologija.

Planira se uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedećih generacija (UMTS i sustavi sljedećih generacija).

Kako bi se omogućilo kvalitetno pokrivanje signalom područja obuhvata Plana uređenja, uz osiguranje dovoljnog kapaciteta i raspoloživosti usluga koje će se temeljiti na postojećim i novim mrežama i sustavima pokretnih komunikacija, potrebno je u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje dodatnih baznih (osnovnih) postaja smještanjem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim građevinama.

Pri izgradnji novih baznih (osnovnih) postaja vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi zajedničkog korištenja baznih (osnovnih) postaja zbog racionalnog korištenja prostora, te voditi računa o zaštiti okoliša prvenstveno zbog sigurnosti i zdravlja okolnog stanovništva.

3.8.1.5. RTV sustav veza

Zbog ranije izgrađenih objekata RTV sustava veza "Kapavac" i ''Mandićevac'' relativno blizu granice Općine, koji pokrivaju cijeli prostor Općine Strizivojna (i šire) u sljedećem planskom razdoblju se ne planiraju graditi novi.

3.8.2. Energetski sustav 3.8.2.1. Cijevni transport nafte i plina, plinoopskrba

Nafta

Planovima razvoja cijevnog transporta nafte zacrtana je izgradnja sljedećeg međunarodnog naftovoda koji će dijelom prolaziti i područjem Općine Strizivojna.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 87 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

- međunarodni naftovod Constanţa-Omišalj.

Ovaj međunarodni naftovod planira se izgraditi paralelno sa sjeverne strane s postojećim naftovodom Đeletovci-Ruščica i naftovodom JANAF.

Plin

Planovima razvoja cijevnog transporta prirodnog plina zacrtana je izgradnja sljedećeg magistralnog plinovoda koji će dijelom prolaziti područjem Općine Strizivojna:

- magistralni plinovod Slavonski Brod-Opatovac-Ilok.

Ovaj magistralni plinovod planira se izgraditi paralelno sa sjeverne strane postojećeg naftovoda Đeletovci-Ruščica.

Plinoopskrba

Distribucijski plinoopskrbni sustav na području Općine je dijelom izgrađen i to u naselju Strizirojna. Nastavak izgradnje srednjetlačne plinovodne mreže s tlakom plina do 0,3 MPa (3,0 bara) obuhvaćati će izgradnju glavnih distribucijskih plinovoda radi priključenja naselja izvan granice Općine Strizivojna. To su:

- glavni distribucijski plinovod prema naselju Piškorevci, - glavni distribucijski plinovod prema Soljaku (izdvojenom dijelu naselja Strizivojna).

Glavni distribucijski plinovodi se grade unutar građevinskog područja u zelenom pojasu ulica, a izvan građevinskog područja u ili uz koridor prometnica.

Mjesna plinovodna mreža s tlakom plina 0,1-0,3 MPa (1-3 bara) dograđivati će se u naselju Strizivojna izgradnjom plinovoda mjesne mreže na drugoj strani ulice u skladu s profilom ulica, izgrađenosti ulice, i zahtjevima potrošača, te u ulicama gdje plinovodi još nisu izgrađeni. Ovi plinovodi se u pravilu grade u zelenom pojasu ulica.

Zbog snižavanja visine tlaka plina, na uporabnu visinu i mjerenja potrošnje svaki potrošač će morati izgraditi kućnu redukcijsku stanicu smještenu na građevinskoj čestici potrošača. Najpovoljniji smještaj je na regulacijskom pravcu građevinske čestice (sastavni dio prednje ograde) ili na fasadi građevine.

3.8.2.2. Elektroenergetika

Planirana elektroenergetska mreža Općine Strizivojna obuhvaćat će građevine za prijenos i distribuciju električne energije, te proizvodnja u maloj termoelektrani-toplani.

Prijenos električne energije

Plan razvoja prijenosne mreže obuhvaća izgradnju jednog dalekovoda na 110 kV naponskoj razini, a to je:

- DV 110 kV Đakovo-Županja.

Ovaj dalekovod će samo prolaziti prostorom općine Strizivojna u/uz koridore postojećih 220 kV dalekovoda. ______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 88 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Proizvodnja električne energije

Razvoj gospodarstva na području Općine među ostalim obuhvaćati će i izgradnju male termoelektrane-toplane u sklopu pilane ''Hrast',d.o.o. u naselju Strizivojna, a planirano gorivo je ekološki prihvatljivi drvni ostatak od proizvodnje.

Parametri planirane minitermoelektrane za sada nisu potpuno definirani, međutim planirana snaga će biti max. do 5,0 MW. Dio proizvedene električne energija će biti za potrebe pilane, a dio bi se predavao u distribucijsku mrežu. Kod proizvodnje toplinske energije dio proizvodnje će biti za potrebe pilane, a dio će se sustavom toplovoda ili vrelovoda prodavati zainteresiranim korisnicima (grijanje zgrada ili plastenika).

Radi priključenja na distribucijsku mrežu biti će potrebno izgraditi kabelske (a po potrebi izvan građevinskog područja i nadzemne) 10(20) kV dalekovode.

Distribucija električne energije

Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju na 10(20) kV i 0,4 kV distribucijskim naponskim razinama, a pratiti će proces urbanizacije i razvoj gospodarstva.

Planom se određuje da se 10(20) kV dalekovodi unutar građevinskog područja i u kontaktnim zonama s građevinskim područje, izgrađuju podzemnim dalekovodima u koridorima prometnica. Izgradnjom podzemnih dalekovoda u infrastrukturnim koridorima omogućava se racionalnije i efikasnije korištenje građevinskog zemljišta, što je prioritetna smjernica Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Osim toga, time će se dobiti na sigurnosti i kvaliteti opskrbe električnom energijom i smanjiti troškovi održavanja.

Plan izgradnje građevina na 10(20) kV naponskoj razini obuhvaća izgradnju građevina izvan područja Općine kojima se poboljšava elektroenergetske prilike i na području Općine Strizivojna, te planirane građevine na području Općine kao što je predviđena nova TS 10(20)/0,4 kV s pripadajućim kabelskim dalekovodima u naselju Strizivojna. Pojava većih potrošača zbog kojih bi trebalo izgraditi nove trafostanice 10(20)/0,4 kV i priključnih 10(20) kV dalekovoda je sporadična i nepredvidiva, kako po iznosu tražene snage tako i optimalne lokacije. Ako se takvi potrošači ipak pojave gradnja se omogućava u skladu s Odredbama za provođenje ovog Plana.

Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja, a mreža će se graditi SKS vođenih po krovovima s krovnim stalcima ili po stupovima. Pri izgradnji niskonaponske (NN) mreže na stupovima, stupove odmaknuti na sigurnu udaljenost od prometnica. Međutim ne ograničava se izgradnja NN mreže i podzemnim kabelskim vodovima u cijelom naselju ili na pojedinim dionicama.

Do potpune rekonstrukcije elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje rekonstrukcije i priključenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 89 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Javnu rasvjetu graditi podzemnim kabelskim vodovima i čelično cijevnim stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj udaljenosti od prometnica u svim ulicama gdje će se NN mreža voditi po krovnim stalcima ili gdje će se graditi podzemnim kabelima. Za ulice u kojima će se NN mreža graditi na stupovima rasvjetna tijela postavljati na iste stupove.

3.8.3. Vodnogospodarski sustav

U svakodnevnoj praksi obavljanja poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama djelatnost vodnoga gospodarstva , pored ostalog rješava: − zaštitu od štetnog djelovanja voda (uređenje vodotoka i drugih voda uz zaštitu od štetnog djelovanja voda što podrazumijeva: obranu od poplava i leda, zaštitu od erozija i bujica, melioracijsku odvodnju), − korištenje voda (vodoopskrba, korištenje voda za melioracijsko navodnjavanje, korištenje voda za plovidbu, korištenje voda za uzgoj riba, korištenje voda za plovidbu, korištenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene), − zaštitu voda od onečišćenja.

3.8.3.1. Vodoopskrba

Voda već sada ima, a u budućnosti će imati još više, primaran značaj za opstanak čovječanstva. Pri tome opskrba korisnika vode dovoljnim količinama kvalitetne vode ima prioritetno mjesto. Vodoopskrba općine (razvoj i izgradnja sustava) Strizivojna odvijat će se u nekoliko faza i etapa. U prvoj fazi razvijat će se lokalni i grupni sustavi što se u stvari već i događa. U naseljima kroz koje je izgrađen vodoopskrbni vod (Strizivojna) treba nastaviti s izgradnjom mreže do pune pokrivenosti svih potrošača. Paralelno treba raditi na izgradnji kućnih priključaka. Također su značajni radovi na iznalaženju izvorišta vode i osiguravanju dostatnih količina vode svim potrošačima. Na crpilištu Vrpolje treba se stoga aktivirati novi bunar. Također je potrebno pojačati mogućnosti transportiranja vode iz sustava Đakovačkog vodovoda gradnjom novog transportnog cjevovoda na pravcu prema Strizivojni. Druga faza razvoja vodoopskrbe nastavlja na prvu a uključuje formiranje većih grupnih sustava, dok je krajnji cilj formiranje Jedinstvenog vodoopskrbnog sustava na razini županija i regija. Ovo bi se postiglo uključivanjem novih izvorišta veće izdašnosti, izgradnjom magistralnih cjevovoda te ugradnjom kontrolno regulacijskih građevina i opreme. Druga faza podrazumijeva izgradnju magistralnog voda na pravcu: Đakovo-Strizivojna-odnosno Đakovo- Strizivojna i dalje prema Vodoopskrbnom sustavu Istočne Slavonije, te Strizivojna-Stari Mikanovci i dalje prema vodoopskrbnom sustavu Vukovarsko-Srijemske županije. Radi racionalnosti izgradnje sustava nužno je odmah i u svim fazama razvoja lokalnih sustava voditi računa o potrebama Jedinstvenog sustava, te male sustave treba formirati i graditi tako da se mogu bez većih preinaka spojiti u Jedinstveni sustav. Nužno je nastaviti s iznalaženjem i utvrđivanjem vodnih resursa Općine. Također je nužno oko svih utvrđenih izvorišta formirati zone sanitarne zaštite kako bi se vode zaštitile od slučajnih ili namjernih zagađivača.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 90 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Zaštita voda od zagađivanja zahtijeva optimalan način eliminacije ili smanjivanja izvora zagađenja na dozvoljene količine. Kako su uobičajeno naselja te industrija vezana uz njih značajan izvor zagađivanja to je opći interes organizirano prikupljanje i kontrolirano odvođenje, te prerada otpadnih voda prije upuštanja u recipijent. Odvodni sustav osim funkcije zaštite voda u velikoj mjeri poboljšava uvjete življenja stanovništva i ostalih korisnika vode. Budući da niti jedno naselje Općine Strizivojna do sada nema izgrađen sustav za odvođenje otpadnih voda potrebno je uložiti veće napore, u odnosu na sredine gdje je sustav izgrađen ili u izradi, kako bi se ovo važno pitanje riješilo. Prema postavkama Županijskog Prostornog plana i Plana razvitka odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Osječko-baranjske županije, u naselju Strizivojna trebalo bi se razvijati individualno ili grupno rješenje sa septičkim jamama ili sličnim jednostavnim uređajem. Ostalo naselje Općine (ako bude egzistiralo) je naselje s malim uređajem s aeracijom ili malim uređajem bez aeracije (višekomorne jame s pješčanim filterima nakon primarnog taloženja) ili, izuzetno, s trokomornim septičkim jamama. Također prema postavkama Županijskog plana sustave treba graditi tako da izgradnja uređaja za čišćenje i njegova eksploatacija budu ekonomski prihvatljivi. Kako su uređaji većeg kapaciteta na koje je priključeno više naselja ekonomski prihvatljiviji od pojedinačnih to se za naselje Strizivojna predviđa kao alternativno rješenje formiranje sustava odvodnje kojim bi se vode odvele prema zajedničkom uređaju za pročišćavanje naselja Vrpolje i Strizivojna. U prvoj fazi izgradnje, prema postavkama Plana razvitka odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Osječko-baranjske županije, trebalo bi se razvijati u naselju Merolino Sikirevačko individualno ili grupno rješenje sa septičkim jamama ili sličnim jednostavnim uređajima. Također, prema postavkama Županijskog Prostornog plana, naselje Merolino Sikirevačko dolazi u grupu naselja u kojima su predviđeni mali uređaji s aeracijom (prokapnici uz rotirajuće diskove, ozračene aerobne zemljane lagune i biljni uređaji). Alternativno se predlaže formiranje grupnog odvodnog sustava za naselje Strizivojna i Vrpolje i izgradnja zajedničkog uređaja za čišćenje otpadnih voda sa Vrpoljem.

Za Općinu je potrebno izraditi preostalu dokumentaciju kojom će se detaljnije definirati način odvođenja te program etapnog rješavanja odvodnje uvažavajući pored ostalih i ekonomske parametre te moguću dinamiku realizacije. Industrija te ostali manji zagađivači s otpadnim vodama kvalitete industrijskih dužna je prema Zakonu pročistiti svoje otpadne vode do nivoa kada se mogu upustiti u zajednički odvodni sustav naselja bez opasnosti za sam sustav. Čišćenje predtretmanom moguće je za industriju lociranu u mjestima koja imaju ili će u skoroj budućnosti dobiti centralni uređaj za čišćenje otpadnih voda. Ostala industrijska postrojenja koja nemaju mogućnosti čišćenja na zajedničkom uređaju trebaju izgraditi uređaje za potpuno čišćenje. Sustav odvodnje u naselju Strizivojna treba biti izgrađen u razdjelnom tipu odvodnje za periferne dijelove, a u mješovitom tipu odvodnje za centar naselja. Oborinske vode trebaju se rješavati, u zonama odvojene odvodnje, otvorenim kanalima uz prometnice.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 91 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

U kasnijoj fazi razvoja odvodnih sustava moguće je zatvaranje otvorenih oborinskih kanala odnosno zamjena njihove uloge zatvorenim kanalskim vodovima za oborinske vode.

3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda

Stanje uređenosti vodotoka i voda na području Općine Strizivojna i šire je takvo da sustav, s većim ili manjim problemima, funkcionira, no ne u optimalnim uvjetima. Gotovo svi kanali su regulirani no problemi se javljaju kod njihovog održavanja. Planom se dakle ne predviđa nikakva bitnija korekcija trase kanala, već samo zahvati na njihovom optimalnom održavanju. Vodotoci na području Općine Strizivojna nemaju energetski potencijal dovoljan za proizvodnju električne energije pa se niti ne planiraju građevine za njezino pridobivanje. Plovidba vodotocima Općine nije moguća. Erozija je hidrogeološki proces koji prvenstveno ovisi o morfologiji terena: nagnutosti terena, erodibilnosti geološke podloge te intenzitetu oborina. Erozija zemljišta i pojava bujičnih tokova međusobno su povezane pojave. Erozija stalno djeluje na cijeloj površini sliva s različitim intenzitetom, a pojava bujica direktna je posljedica erozije, jer su erozijom ugrožena područja glavni izvor nanosa koji daje razornost bujicama. Erozijski procesi podložni su promjenama ovisno o stanju tla i vegetacije te načinu iskorištavanja zemljišta na slivu.

Bujične poplave javljaju se povremeno, a glavni pokretač su oborine natprosječne visine i intenziteta. Niti jedan od ovih procesa nije prisutan u značajnijem obliku i veličini pa se niti ne predviđaju mjere za njihovo sprječavanje.

Zakonom o vodama (NN, 107/95.) definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim ležištima voda u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda. Razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas s obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.

U predmetnom pojasu po odredbama Zakona o vodama, zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda. Sve zemljišne čestice u utvrđenom uređenom i neuređenom inundacijskom pojasu, od vanjske granice pojasa do korita vodotoka imaju svojstvo vodnog dobra.

Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama.

Na području Općine tek predstoji određivanje inundacijskog pojasa uz kanale: Jošava, Breznica (kanali I reda). Planira se pojas širine 10 m za kanale I reda, računajući od gornjeg ruba korita kanala. 3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Melioracijski sustav u pravilu je dio ili podsustav većih vodno gospodarskih sustava. Pri rješavanju melioracijske problematike potrebno je sagledati sve utjecaje koji su u svom djelovanju ovisni jedan o drugom, a krajnji im je cilj povećanje produktivnosti tla. Dakle, teži se sveobuhvatnom rješavanju pri čemu je osnovno uređenje glavnih odvodnih recipijenata. Obzirom da stanje sustava melioracijske odvodnje radi nedovoljnog održavanja nije dovoljno dobro, potrebno je kroz određeno razdoblje pojačanog održavanja dovesti sustav u normalno ______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 92 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

stanje nakon čega je potrebno njegovo redovno održavanje. Također treba nastaviti s rekonstrukcijom kanala koji su dijelom rekonstruirani i nastaviti s iskopom melioracijskih kanala kojima će se omogućiti odvodnja te kvalitetnije korištenje površina za poljodjelsku proizvodnju. Iako su poljodjelske površine još uvijek povremeno ugrožene od suvišnih voda za stabilnu poljodjelsku proizvodnju rješavanje problema viška vode nije dostatno već je potrebno i nadoknaditi deficit vode u ljetnim mjesecima. Problem navodnjavanja posebno je izražen u sušnim godinama kada su zbog nedostatka vode u tlu, unatoč ulaganja urodi slabi. Naime, iako je raspored oborina u toku godine dobar, odstupanja od prosječnih veličina su velika tako da sušnom mjesecu prethode i ostali sušni. Veliki dio godišnjih oborina oteče, a mogao bi se vodno gospodarski iskoristiti izgradnjom kompleksnih sustava kojima bi se korigirao i hod protoka koji nije povoljan. Stoga je planirana izgradnja akumulacija (izvan područja Općine) značajna i kao izvorište voda za natapanje. Kako bi se utvrdili ostali načini i mogućnosti natapanja (izvorišta vode) i površine koje bi bile podvrgnute ovom vidu poboljšanja uvjeta rasta kultura nužno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju (studiju natapanja te idejni projekt natapanja).

3.9. POSTUPANJE S OTPADOM

Postupanje s otpadom razumijeva skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, uporabu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina te nadzor.

Prema odredbama Zakona o otpadu (NN, 151/2003.), otpad se po mjestu nastanka dijelu na: komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički te otpadna vozila i otpadne gume. Prema svojstvima otpad se dijeli na opasni, neopasni i inertni.

Država osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom.

Županija osigurava provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama.

Općina osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad.

Postupanje sa životinjskim lešinama mora biti u skladu s ''Pravilnikom o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla, te o njihovom uništavanju'' (NN 119/03.), tj. sav otpad tog tipa mora biti ustupljen registriranom skupljaču životinjskog otpada. Prostornim planom Osječko-baranjske županije planirano je formiranje sustava zbrinjavanja otpada kroz tri faze:

1. faza - Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalnog kontroliranog odlagališta, uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih odlagališta, te njihovu sanaciju, 2. faza - Napustiti i sanirati sva općinska odlagališta, te uspostaviti sustav koji je temeljen na 6 velikih odlagališta (Osijek, Đakovo, Našice, Belišće, Donji Miholjac i Beli Manastir),

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 93 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

3. faza - Uspostava sustava regionalnog deponiranja te izgradnja regionalnog odlagališta za cijelu Županiju (ili više županija).

Osnovna koncepcija zbrinjavanja otpada na općinskoj razini slijedom navedenog obuhvaća određivanje lokacije općinskog odlagališta komunalnog otpada, uspostavu reciklažnih dvorišta unutar građevinskih područja naselja Strizivojna, te sanacija svih neuređenih (''divljih'') odlagališta.

Prostornim planom Općine predlaže se lokacija ''Šiškovka'', južno od naselja Strizivojna za lokaciju budućeg općinskog odlagališta komunalnog otpada. Riječ je o kč.br. 2329/2 (k.o. Strizivojna)

Ovo zemljište može biti korišteno u sadašnje svrhe, u svrhu poljoprivrede i sl., ali na njemu ne mogu biti izvedeni objekti ili zahvati koji bi onemogućili njegovo aktiviranje kao odlagališta otpada.

Unutar građevinskog područja naselja Strizivojna planira se formiranje reciklažnog dvorišta veličine 350-500 m². Reciklažno dvorište omogućava prihvat sekundarnih sirovina (metali, papir, plastika, staklo, krupni otpad i sl.).

Biorazgradivi otpad treba, što je više moguće, izdvojiti iz komunalnog i rješavati ga lokalno, po domaćinstvima.

Ostala neuređena (''divlja'') odlagališta se moraju hitno sanirati i odrediti im novu namjenu (šumske površine, rekreacija i sl.).

Nastavak eventualno novih odlagališta se povremeno mora kontrolirati, i ista ukloniti.

3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 3.10.1. Mjere zaštite voda

Kvaliteta vode vodotoka i kanala je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s oraničnih površina na kojima se pak primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i ostale agrotehničke mjere, te otpadnih voda naselja, koja svoje otpadne vode, najčešće, bez prethodne obrade upuštaju u vodotoke otpadnih i ostalih voda značajnijih pojedinačnih zagađivača koji nemaju uređaje za prethodno čišćenje svojih zagađenih voda. Generalno zaštita voda treba se provoditi uz uvažavanje principa:

- Treba sačuvati vode koje su još čiste; - Treba sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja vode za piće na postojećim izvorištima voda za opskrbu vodom; - Poljoprivrednu proizvodnju u zaštitnim sanitarnim zonama izvorišta vode za piće treba prilagoditi uvjetima zaštite radi smanjenja prevelike količine nitrata u pitkoj vodi i to na način da se uvede kontrola upotrebe količine i vrsta zaštitnih sredstava, što je ujedno jedan od preduvjeta za orijentaciju na proizvodnju zdrave hrane (prioritetno unutar zaštitnih zona vodocrpilišta); - Upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim ostalim poljoprivrednim površinama treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi učinci.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 94 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

- Treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti. Suglasno s ovim principom Planom se alternativno predlaže formiranje grupnog odvodnog sustava za naselje Strizivojna i Vrpolje i izgradnja zajedničkog uređaja za čišćenje otpadnih voda sa Vrpoljem. - Započeti s rješavanjem odvodnje u naselju Strizivojna - Treba uklanjati izvore zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu njegova nastajanja; - Hitno (što je moguće prije) treba riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata (identifikacija zagađivača, njihovo uklanjanje ili provođenje zaštitnih mjera s naglaskom na dugoročno rješavanje problema izgradnjom uređaja za prethodno čišćenje otpadnih voda i/ili uvođenjem "čiste" tehnologije u proizvodne procese); - Gospodarski subjekti priključeni na sustav javne odvodnje obvezatno moraju, primjereno tehnološkim procesima proizvodnje, kvalitetu otpadnih voda dovesti na razinu podobnu za upuštanje u odvodni sustav. Ovo pak podrazumijeva izradu uređaja za prethodno čišćenje otpadnih voda svugdje gdje izlazne otpadne vode ne odgovaraju traženoj kvaliteti; - Kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta kojima se u vode unose zagađenja; - Treba ukloniti postojeća divlja odlagališta otpada i spriječiti nastajanje novih.

3.10.2. Mjere zaštite tla

Pojave oštećenja i onečišćenje tala su sve češće i učestalije, od strane brojnih činitelja u prostoru. Najčešće su to ljudske aktivnosti (poljoprivreda, gospodarstvo, otpad itd.). U tom smislu, potrebno je vršiti kontinuirano praćenje stanja tala, te prikupljanje informacija o stanju tala, kako bi se u slučaju potrebe moglo djelovati i zaštititi od različitih vrsta onečišćenja. Zaštitu tla od onečišćenja potrebno je provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnji zdrave hrane, te zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta. Kroz izradu Prostornog plana nastojalo se, kroz racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta, utjecati na zaštitu tla kroz smanjenje korištenja kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, posebno u građevinsko zemljište. Zapuštene poljoprivredne površine potrebno je, uz određene intervencije, privesti poljoprivrednoj namjeni. Sanirati neuređena (''divlja'') odlagališta otpada. Šumsko zemljište, koje nije obraslo, potrebno je pošumiti.

3.10.3. Mjere zaštite zraka od onečišćenja

Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine, Republika Hrvatska se opredijelila za sustavni pristup rješavanju problema zaštite zraka. Općina u okviru samoupravnog djelokruga uspostavlja područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na svom području. Predstavničko tijelo Općine određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 95 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. Podaci kakvoće zraka iz područne mreže su javni i objavljuju se jednom godišnje u službenom glasniku. Utvrđuju se sljedeće prioritetne mjere za sprječavanje onečišćenja zraka:

- moguće izvore onečišćavanja zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na stambene i sl. zone uzimajući osobito u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova, te udaljenost od naseljenih područja, - oko postojećih i planiranih izvora onečišćavanja zraka (farme, gospodarski kompleksi, frekventni prometni pravci) potrebno je podizati zaštitno zelenilo - sanirati postojeća neuređena odlagališta otpada.

3.10.4. Mjere zaštite od buke

Područje Općine Strizivojna trenutno nije ugroženo bukom, ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom planiranih prometnih koridora stanje može narušiti. Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, Općina osigurava izradu karte buke – grafičkog prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave, ali do sada nisu vršena mjerenja buke na prostoru općine. Pri izradi planovima užeg područja (UPU, DPU) potrebno je odrediti predviđene razine buke, koje ne smiju prijeći najviše zakonom predviđene razine.

3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI

3.11.1.1. Zone ugroženosti i sklanjanje stanovništva

Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (Narodne novine 2/91) razvrstava naselja prema stupnju ugroženosti u 4 stupnja ugroženosti, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim funkcijama, te geopolitičkom položaju. S obzirom da Općina Strizivojna nije izradila kartu ugroženosti naselja, PPUO-e se naselja klasificiraju prema stupnju ugroženosti: Prema navedenom pravilniku, naselje Strizivojna pripada 4. kategoriji ugroženosti, te se zaštita stanovništva naselja Strizivojna vrši gradnjom zaklona. Područje naselja Strizivojna potrebno je razdijeliti u jednu ili više zona u kojima se osigurava zaštita stanovništva u zaklonima. Sukladno navedenom pravilniku, skloništa se ne grade u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, ispod zgrada viših od 10 etaža, u razini nižoj od podruma zgrade, te u plavnim područjima.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 96 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

II ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 1.1. NAMJENA POVRŠINA (1.) U Prostornom planu uređenja Općine Strizivojna (u daljnjem tekstu : PPUO) površine za razvoj i uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" i određuju se za sljedeće namjene: 1. Površine za razvoj i uređenje naselja stalnog stanovanja: - građevinsko područje naselja stalnog stanovanja Strizivojna. 2. Površine za razvoj i uređenje van naselja stalnog stanovanja a) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - osobito vrijedno obradivo tlo (P1), - vrijedno obradivo tlo (P2), - ostala obradiva tla (P3). b) Šuma isključivo osnovne namjene - gospodarska šuma (Š1). c) Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene (ŠZ) d) Ostalo poljoprivredno tlo (OP) e) Planirano odlagalište komunalnog otpada ''Šiškovica''. (2.) Površine određene u kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena površina" detaljnije se razgraničavaju na sljedeći način: - građevinsko područje (izgrađeni i neizgrađeni dio naselja Strizivojna) prikazano je u kartografskom prikazu br. 4. na katastarskoj karti u mjerilu 1:5.000. Detaljna namjena građevinskog područja utvrđuje se prostornim planovima užih područja ili na temelju Odredbi za provođenje PPUO (u daljnjem tekstu : Odredbe), - osobito vrijedno, vrijedno i ostalo obradivo poljoprivredno tlo detaljnije se određuje na temelju podataka o bonitetnoj klasi poljoprivrednog zemljišta (pri čemu se I i II klasa smatraju osobito vrijednim obradivim tlom, a III, IV i V vrijednim obradivim tlom), - šume gospodarske namjene i ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene utvrđuju se na temelju podataka o šumskom zemljištu tijela Državne uprave nadležnog za katastarske poslove i podataka Hrvatskih šuma, - ostalo poljoprivredno tlo, na temelju podataka o kulturi i bonitetnoj klasi. Dozvoljena je promjena poljoprivrednog zemljišta u šume i šumsko zemljište, - prometne površine određuju se sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi, - planirano odlagalište komunalnog otpada se nalazi na k.č. br. 2329/2 k.o. Strizivojna. (3.) Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom i prikazane na kartografskim prikazima br. 1., 1.A., 2.A. i 2.B. Prostor za prometne i infrastrukturne građevine utvrđuje se na sljedeći način: - za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u cilju poboljšanja funkcioniranja građevine, ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 97 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

- trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar koridora čija ukupna širina iznosi: • međunarodni naftovod Constanţa-Omišalj čija trasa je u istraživanju, ali pošto se planira graditi paralelno s koridorom postojećeg-JANAF 100,0 m, • magistralni plinovod Slavonski Brod-Opatovac-Ilok čija trasa je u istraživanju, ali pošto se planira graditi paralelno s postojećim lokalnim međumjesnim plinovodom (prijašnji produktovod) 100,0 m, • lokalni-glavni distribucijski plinovod van građevinskog područje 100,0 m, • za magistralni vodoopskrbni cjevovod 300,0 m, • za glavni kolektor odvodnog sustava 300,0 m. Širina koridora iz stavka 2. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne građevine, prikazane u kartografskom prikazu. (4.) Lokacija novih građevina prometa i infrastrukture koje su u PPUO prikazane simbolom su orijentacijske, a detaljnije se utvrđuju na temelju projekta.

1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU (5.) U PPUO utvrđuju se sljedeća područja posebnih ograničenja u korištenju: - područje vrijednog prirodnog predjela, - područje intenziteta potresa VII stupnja MCS ljestvice, - inundacijski pojas, - koridori za planirane infrastrukturne građevine, - šumsko zemljište u građevinskom području. Područja posebnih ograničenja iz stavka 1., alineje 1. i 2., obuhvaćaju cijelo područje Općine i navedena su na kartografskom prikazu br. 3. ''Uvjeti korištenja i zaštite prostora''. (6.) Područja posebnih ograničenja u korištenju detaljnije se utvrđuju na sljedeći način: - područje vrijednog prirodnog predjela granicom Općine. - granicu inundacijskog pojasa utvrđuje nadležno tijelo na prijedlog Hrvatskih voda, - šume i šumsko zemljište u građevinskom području na temelju podataka o kulturi tijela Državne uprave nadležnog za katastarske poslove.

1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA (7.) Uvjeti gradnje u odnosu na intenzitet potresa utvrđuju se na temelju posebnih propisa. (8.) U koridorima planiranih prometnica i infrastrukture, čije širine su utvrđene u točki (3.) ovih Odredbi ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi stambene i gospodarske građevine koje se sukladno Odredbama PPUO mogu graditi van građevinskih područja. Na prostoru određenom za koridore i lokacije prometnih i drugih infrastrukturnih građevina, a koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 1. ove točke. (9.) Zabranjuje se promjena namjene šuma i šumskog zemljišta u građevinskom području osim za gradnju športsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 98 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU (10.) Na području Općine Strizivojna izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Državu: a) Prometne građevine • Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima - državna cesta D7 • Željezničke građevine s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima, osim industrijskih kolosjeka - magistralna glavna željeznička pruga MG2, - magistralna pomoćna željeznička pruga MP13. b) Energetske građevine • Elektroenergetske građevine - DV 220 kV Đakovo-Gradačac (BiH), - DV 220 kV Đakovo-Tuzla (BiH). • Građevine za transport nafte i plina s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima Postojeće građevine: - međunarodni naftovod JANAF, - magistralni naftovod Đeletovci-Ruščica (Sl. Brod), - magistralni plinovod Slavonski Brod-Vinkovci, - MRS-Strizivojna, - magistralni plinovod Strizivojna-Đakovo. Planirane građevine: - međunarodni naftovod Constanţa-Omišalj, - magistralni plinovod Slavonski Brod-Opatovac-Ilok. (11.) Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Županiju: a) Prometne građevine • Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima - županijska cesta Ž4202 • Poštanske građevine - poštanski ured u Strizivojni • Telekomunikacijske građevine Postojeća građevina telekomunikacija je: - UPS Strizivojna.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 99 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Planirane građevine telekomunikacija su: - nova bazna (osnovna) postaja-GSM u Strizivojni. b) Energetske građevine • Elektroenergetske građevine - DV 110 kV Đakovo-Županja • Građevine za transport nafte i plina s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima Postojeća građevina: - međumjesni plinovod od MRS-Strizivojna do RS Vrpolje. (12.) Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način: - za prometne i infrastrukturne građevine sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi. (13.) Na kartografskim prikazima 1.A., 2.A. i 2.B., sve građevine iz točke (10.) i (11.) ovih Odredbi označene su kao postojeće građevine i građevine koje su PPUO planirane za gradnju. Sukladno tome, prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se prema točki (3.) i (4.) ovih Odredbi. Iznimno, osim baznih postaja prikazanih na kartografskom prikazu br. 1.A., mogu se graditi i druge, sukladno Odredbama ovog PPUO.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja (14.) U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. (15.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja mogu se graditi stambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športsko- rekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, građevine za posebne namjene, pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u ovom PPUO. Građevine za posebne namjene su građevine za potrebe obrane. Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti. (16.) Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u ovome PPUO, ako je to njegovim odredbama dozvoljeno.

2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora (17.) Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskim područjima i van njih.

2.2.2.1. Građevne čestice (18.) Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno Odredbama ovoga PPUO, koja ima direktan pristup s javne površine. Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6.0 m ili na način utvrđen planom užeg područja.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 100 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama (168.-171.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u naselju i za koji su riješeni imovinsko –pravni odnosi. Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.). (19.) Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine. (20.) Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se iste vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu. (21.) Cesta i druga javno-prometna površina može se graditi na više građevnih čestica. (22.) Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike, vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice, telekomunikacijski stupovi i sl.), može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu površinu ili građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna čestica. (23.) Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama, koje nisu javne.

(24.) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu.

(25.) Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.

2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina (26.) Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe građevne čestice. S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, poluprislonjene i prislonjene u odnosu na dvorišne međe građevne čestice. (27.) Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0 m od svih dvorišnih međa. Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti dvorišnoj međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0 m. Poluprislonjene građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0 m. Prislonjene građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnoj međi , a udaljenost drugih pročelja od dvorišne međe je min.3,0 m. Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na međi. Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min.1,0 m. (28.) Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutem 45º ili manjim, mora biti udaljen min. 3,0 m od dvorišne međe. Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, veličine do 60x60 cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera do 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na udaljenosti min. 1,0 m od međe.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 101 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

(29.) Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža taj međi, pri čemu se ne uzimaju u obzir dijelovi nadstrešnice, terase u prizemlju, strehe, krovišta i pristupne stepenice. Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja zatvara građevinu. (30.) Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam rub otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji zatvara taj otvor. Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg nagiba od 45°. (31.) Građevine mogu imati istake do 30,0 cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to: a) u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te jednu stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min.1,5 m slobodna širina pješačke staze; b) u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije. (32.) Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijske linije na javnu površinu, njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5 m od kolnika, a njena visina na najnižem dijelu mora biti min. 3,0 m od javne površine. (33.) Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku, kolno-pješačku ili zelenu površinu i to: a) konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m, da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu. Maksimalna bruto izgrađena površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5% bruto izgrađene površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5 m od ruba kolnika; b) konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika; d) pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu riješiti na vlastitoj građevnoj čestici, da preostala slobodna širina pješačke komunikacije bude minimalno 2,25 m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0 m; e) svjetlarnike za podrumske prozore maksimalno istaknute 1,0 m, pod uvjetom da budu odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom rešetkom u ravnini pješačke komunikacije; f) priključke na komunalnu infrastrukturu. (34.) Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica ista se može rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima zgrade. (35.) Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto) površina (m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža). Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu građevine. Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža. ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 102 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk). Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže. Galerije se mogu izvesti u prizemlju i potkrovlju građevine. (36.) Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren. (37.) Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren. (38.) Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom namjenom i svaki tavanski prostor s visinom nadozida većom od 50,0 cm. Potkrovlje mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete: - nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja, - prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori. Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti min. 1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja. Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju. Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguća ga je izvesti s galerijom iz točke (40) ovih Odredbi. (39.) Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije koji nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5 m. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja. Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i minimalnog osvjetljenja. Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne smije biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana. Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama, penjalicama, stubištem i sl. Ovako izveden tavan ne smatra se etažom. (40.) Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutem manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0 m. (41.) Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti manjoj od 1,0 m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min. 1,80 m od gornje plohe poda. (42.) Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od 1,0 m, postoje legalno izgrađeni otvori, isti se moraju u slučaju izgradnje na susjednoj građevnoj čestici zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti širi od otvora za 0,10 m sa svake strane, ali ne uži od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida svjetlarnika od prozora iznosi min. 2,0 m. ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 103 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor. Moguća se i drugačija rješenja, uz suglasnost susjeda. (43.) Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u kojem se građevina nalazi. (44.) Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.

(45.) Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja. (46.) Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera.

2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica (47.) Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako planovima užih područja nije drugačije određeno. Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde. Ulična ograda može biti visine max. 1,80 m, a dvorišne max. 2,0 m, ako planovima užih područja nije drugačije određeno. (48.) Oborinska voda s građevne čestice ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.

2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu (49.) Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0 m, ako planovima užih područja nije drugačije riješeno. Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje. (50.) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza. (51.) Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine se obvezno moraju priključiti na mrežu. (52.) Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskom prikazu građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na minimalnoj razini. Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskom području Strizivojna je sljedeća: - kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika, - mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu, - mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar. Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno za građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz, odnosno elektroenergetski i vodovodni priključak.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 104 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina 2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine (53.) Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 3 stana. Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite namjene s najviše 3 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (117.) ovih Odredbi. (54.) Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska stambena građevina, građevine gospodarskih, javnih i društvenih djelatnosti te pomoćne građevine, sukladno ovim Odredbama. Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina, moguća je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava postojeći koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se moraju graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUO. Etažna visina dvorišnih zamjenskih građevina može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj etaža nakon nadogradnje može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja utvrđene su u točki (82.) ovih Odredbi. Veličina i način korištenja građevne čestice (55.) U građevinskom području naselja utvrđuju se sljedeće najmanje veličine i najveći koeficijenti izgrađenosti građevnih čestica za obiteljsku stambenu gradnju: NAJMANJA VELIČINA I NAJVEČI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI GRAĐEVNIH ČESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE

NAJMANJA VELIČINA GRAĐEVNE NAJVEĆI KOEFICIJENT NAČIN GRADNJE ČESTICE (m²) IZGRAĐENOSTI Ostala naselja (kig) a) Samostojeći 300 0,3 b) Poluprislonjeni 250 0,4 c) Prislonjeni 200 0,5

(56.) Iznimno od točke (55.) ovih Odredbi, veličina građevne čestice i koeficijent izgrađenosti mogu se utvrditi i drugačije u sljedećim slučajevima: - kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, (u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti za veličinu građevne čestice iz točke (55.) ovih Odredbi), nova se građevina može graditi na postojećoj građevnoj čestici manje veličine, a koeficijent izgrađenosti može biti veći, ali ne veći od postojećeg, ili - za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0 m², na kojima se gradi građevina na prislonjeni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali ne veći od 0,75. (57.) Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice, mjereno od regulacijske linije. Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih područja. Uvjeti gradnje građevina (58.) Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena, prizemlja, kata i potkrovlja. Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne veće od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja. ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 105 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

(59.) Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

2.2.3.2. Višestambene građevine (60.) Višestambena građevina je građevina s najmanje 4 stana. Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 4 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (117.) ovih Odredbi. Veličina i način korištenja građevne čestice (61.) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne građevine u funkciji višestambene građevine. (62.) Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća: - 180,0 m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti 1,0, - 450,0 m² u ostalim slučajevima.

(63.) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše: - 1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i ako su najmanje dvije granice građevne čestice istovremeno i regulacijske linije, - 0,40 u ostalim slučajevima. Uvjeti gradnje građevina (64.) Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren i 4 nadzemnih etaža, izuzev u slučaju iz točke (66.) ovih Odredbi. (65.) Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz dvorišne međe koje graniče s građevnom česticom na kojoj je izgrađena obiteljska stambena građevina, utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje: - max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje), - izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od regulacijske linije, - na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. (66.) Iznimno od točke (62.), (63.) , (64.) i (65.) ovih Odredbi u planovima užih područja moguće je utvrditi i drugačije.

2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti (67.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, obrazovne, kulturne i vjerske i sl. građevine. (68.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi u svim građevinskim područjima izuzev građevinskog područja naselja povremenog stanovanja, na zasebnim građevnim česticama i kao zasebne građevine na građevnim česticama druge namjene, osim građevnih četica prometa i infrastrukture. (69.) U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine javnih i društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici. ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 106 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Veličina i način korištenja građevne čestice (70.) Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno detaljnoj namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno posebnim propisima. (71.) Veličina građevne čestice za školu iznosi min. 30-40,0 m²/učeniku. Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji mogućnost korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i manja, ali ne manja od 20,0 m²/učeniku. Ako se škola nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu građevine mješovite namjene), površina građevne čestice mora biti min. 20,0 m²/učeniku. (72.) Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0 m²/djetetu. Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne čestice može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min. 10,0 m²/djetetu. Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0 m²/djetetu. (73.) Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene utvrđuje se sukladno točki (63.) ovih Odredbi. Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja. (74.) Kod gradnje dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole preporuča se osigurati nesmetana insolacija učionica i prostorija za boravak djece na način da se građevina gradi na dovoljnoj udaljenosti od postojećih građevina. Uvjeti gradnje građevina (75.) Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno točki (64), (65.) i (66.) ovih Odredbi. (76.) Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine, potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnike prema potrebama i posebnim propisima.

2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti (77.) Građevine gospodarskih djelatnosti su proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i poljoprivredne građevine. Građevine za proizvodne djelatnost su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti u kojima se odvija proces proizvodnje. Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti. Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost, sukladno posebnom propisu. Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja. Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Komunalno servisnim djelatnostima smatraju se: - skupljanje i odvoz smeća, - skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, - priprema i distribucija pitke vode, - sanitarne i sl. djelatnosti, ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 107 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

- pogrebne usluge, - ostale komunalno servisne djelatnosti.

2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko- turističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti) (78.) U građevinskom području Strizivojna mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti: DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU

KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE DRUGE NAMJENE GRAĐEVINSKO NA ZASEBNOJ GRAĐEVNOJ ČESTICI PODRUČJE NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

OBITELJSKO STANOVANJE ŠPORT I REKREACIJA - tihe i čiste djelatnosti, - ugostiteljsko-turističke, - sve vrste radionica za popravak - poslovne i servisiranje vozila , NASELJE - sve vrste radionica za obradu STALNOG - sve PPUT djelatnosti STANOVANJA metala i drveta, STRIZIVOJNA - praonice vozila, - sve ugostiteljsko-turističke djelatnosti

Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT djelatnosti.

(79.) S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su: - tihe i čiste djelatnosti; - djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.

(80.) Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko turističke djelatnosti, osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš. (81.) PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su: - sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila, - sve vrste radionica za obradu drveta i metala, - praonice vozila, - ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub, - ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od 55 dBA, - trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili na drugi sličan način, - djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju ugroženosti od požara, - djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za dnevnim transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za ishođenje potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata, - klaonice, - mlinovi, - pilane, - komunalno servisne djelatnosti, izuzev administracije u radu s korisnicima, - skladišta preko 50 m2 bruto površine, koja se grade kao samostalne građevine ili u sklopu građevine druge namjene, - građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 108 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

(82.) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:

UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE LOKACIJA DOZVOLJENA DJELATNOST ČESTICE I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA - tihe i čiste djelatnosti, - max. bruto izgrađena površina NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE - sljedeće djelatnosti s zasebne građevine PPUT djelatnosti STAMBENE GRAĐEVINE potencijalno nepovoljnim je 100,0 m², utjecajem na okoliš: - bruto izgrađena površina za sve • sve vrste radionica za PPUT djelatnosti na građevnoj čestici popravak i servisiranje obiteljskog stanovanja ne može biti vozila veća od bruto izgrađene površine za • sve vrste radionica za stanovanje. obradu metala i drveta - max. etažna visina građevine je • praonice vozila podrum, prizemlje i potkrovlje, • ugostiteljski objekti tipa - max. visina građevine je 7,0 m, noćni bar, noćni klub, - na dubini većoj od 20,0 m od disko bar i disko klub regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. - građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije, i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa. - tihe i čiste djelatnosti, - najveći koeficijent izgrađenosti NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE - sljedeće djelatnosti s građevne čestice je 0,4, ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0 potencijalno nepovoljnim - max. visina građevine je 10,0 m, m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI utjecajem na okoliš: - na dubini većoj od 20,0 m od S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM • sve vrste radionica za regulacijske linije visina građevine na ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I popravak i servisiranje dvorišnoj međi može iznositi na toj DRUŠTVENE GRAĐEVINE vozila, međi max. 4,5 m od kote terena, • sve vrste radionica za neposredno uz među. Visina obradu metala i drveta, građevine odnosno dijela građevine • praonice vozila, može se povećavati udaljavanjem od • ugostiteljski objekti tipa međe s tim da max. visina građevine noćni bar, noćni klub, odnosno dijela građevine može disko bar i disko klub. iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. - građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa, - sve građevine za proizvodne djelatnosti moraju biti udaljene min. 5,0 m od dvorišnih međa. Iznimno, građevine koje se grade u rubnim dijelovima naselja, mogu se graditi na dvorišnoj međi, ako je ona istovremeno i granica građevinskog područja. U OSTALIM SLUČAJEVIMA - građevine za sve PPUT - najveći koeficijent izgrađenosti 0,6, djelatnosti - max. etažna visina: podrum i 3 nadzemne etaže, - max. visina građevine je 13,5 m.

(83.) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (82.) ovih Odredbi. (84.) Na građevnoj čestici građevina PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine:

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 109 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

- proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine, - prometne i infrastrukturne građevine, - športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika, - jedna obiteljska stambena građevina. Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog stavka mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika. Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici.

2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina (85.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja Strizivojna, poljoprivredne građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja: - na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine, - na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kulture. (86.) Na neizgrađenoj građevnoj čestici ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj životinja ako se istovremeno ne gradi stambena građevina. Uvjeti i način korištenja građevne čestice (87.) Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća od 0,5 ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno. Iznimno, postojeće građevine čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu biti i veće od utvrđenih u prethodnom stavku. (88.) Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je max. 0,6.

Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih kultura je max. 0,3. (89.) Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je: - za svinje: četverostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0m, - za ostale životinje i perad: broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30 m. Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80.0 m od regulacijske linije. Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je: - 20,0 m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura, - 45,0 m za gnojišta, kompostišta, građevine za silažu, gnojišne jame te vodonepropusne sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina, - 40,0 m za pčelinjake . Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2. ove točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine moraju biti udaljene min. 5,0 m. (90.) Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0 m od regulacijske linije. (91.) Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je: ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 110 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

- 5,0 m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su izgrađene od drveta, - 5,0 m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu, - 1,0 m za ostale poljoprivredne građevine. (92.) Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0 m. Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od postojećih građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0 m. Uvjeti gradnje građevina (93.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja maksimalni kapacitet građevina za uzgoj životinja može biti 50 uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvrđuju sukladno točki (165.) ovih Odredbi. Ako Općina svojom Odlukom prema posebnom propisu utvrdi manji broj uvjetnih grla od dozvoljenih u prethodnom stavku, primjenjivat će se Odluka. (94.) Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu. (95.) Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje, pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za životinje. Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 7,0 m. (96.) Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. (97.) Građevine za smještaj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj međi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe.

2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina (98.) Športsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih športu i rekreaciji kao što su športske dvorane, tereni, kupališta i sl. (99.) U ovome PPUO utvrđuje se mreža športskih građevina na području Općine, sukladno posebnom propisu. Mrežu športskih građevina čine sljedeće postojeće i planirane športske građevine: MREŽA ŠPORTSKIH GRAĐEVINA

BROJ POSTOJEĆIH BROJ PLANIRANIH UKUPNI BROJ GRAĐEVINE JEDINICA JEDINICA JEDINICA Dvorane 1,8 1,8 Zračne streljane 1,6 1,6 Streljane ostale 5,0 5,0 Kuglane 1,8 1,8 Nogomet 3,0 3,0 Mali nogomet, rukomet, odbojka, košarka 3,0 4,2 7,2 Tenis 1,7 1,7 Boćanje 1,0 1,0 Ostali otvoreni tereni 1,0 1,0

Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 111 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Postojeće športske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu športskih građevina, sukladno posebnom propisu. (100.) Planiranu mrežu športskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja. (101.) Športske građevine se grade u građevinskim područjima. Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica (postojećih i planiranih). (102.) Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i društvenih građevina i posebni propisi. (103.) Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug gdje god je to moguće. Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0 m. (104.) U Strizivojni je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva. Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i osigurati odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište gradi.

2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina (105.) Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici nalaze. Veličina i način korištenja građevne čestice (106.) Pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju. Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0 m. Iznimno, odredbe stavka 1. i 2. ne odnose se na gradnju garaža. Uvjeti gradnje građevina (107.) Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50% ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi. (108.) Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje. (109.) Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina (110.) Komunalne građevine su groblja, tržnice na malo i reciklažna dvorišta. (111.) U ovome PPUO planira se proširenje postojećeg groblja u građevinskom području naselja Strizivojna. Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju se posebnim propisom. (112.) Tržnice na malo grade se na zasebnim građevnim česticama uz koje je u neposrednoj blizini obvezno izgraditi parkirališta za opskrbu i korisnike, sukladno uvjetima iz točke (174.) ovih Odredbi. Tržnice na malo mogu imati max. etažnu visinu Po+p+1+Pk,max. koeficijent izgrađenosti može biti 1,0 ,a ostali uvjeti gradnje tržnica na malo utvrđuju se sukladno posebnom propisu. ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 112 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

(113.) U građevinskom području naselja potrebno je izgraditi najmanje jedno reciklažno dvorište. Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine min.350-500,0 m². Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica.

2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama (114.) Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl. Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor. Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog materijala. (115.) Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr. Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački prolaz širine min. 2,25 m.

2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene (116.) Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti, pri čemu niti jedna ne smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe njezinih drugih funkcija ili djelatnosti. (117.) Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u ovome PPUO za osnovnu namjenu građevine. Osnovna namjena građevine mješovite namjene određuje se prema funkciji ili djelatnosti koja ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih funkcija i djelatnosti jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i društvene djelatnosti . (118.) U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama. Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za pristup stanovima. (119.) Gospodarske djelatnosti u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena stanovanje i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti.

2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina (120.) Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0 m i minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 1,0.

2.2.12. Uvjeti uređenja naselja (121.) U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture (kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku. Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu postojeće lokacije. (122.) Uz obje strane ulica u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to moguće treba podizati tradicijske bjelogorične drvorede.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 113 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja isključivo građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane opreme.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA (123.) Van naselja stalnog stanovanja u ovome PPUO dozvoljava se gradnja na sljedećem području: - područje Općine van građevinskog područja.

2.3.1. Uvjeti gradnje van građevinskog područja (124.) Van građevinskog područja mogu se graditi sljedeće građevine: a) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina, - stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. b) Na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - rekreacijske građevine, - građevine za istraživanje mineralnih sirovina, - stambene i gospodarske građevine, i građevine za potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. c) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene - građevine infrastrukture, sukladno kartografskom prikazu br. 2.A., - građevine za gospodarenje šumom. d) Na ostalom poljoprivrednom tlu - građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu, prema točkama a) i b). (125.) Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati pristup s javne površine. Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu. (126.) Oko gospodarskih i stambenih građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna je sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0 cm ili živicom. Max. visina ograde je 1.8 m. Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka.

2.3.1.1. Stambene građevine van građevinskog područja (127.) Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min. veličine utvrđene u točki (133.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske građevine za potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 114 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske stambene građevine. Stambena građevina ne može se graditi van građevinskog područja ako prije toga nisu izgrađene građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost, a može se graditi istovremeno s gradnjom navedenih građevina. (128.) Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora biti min. 500,0 m, od razvrstane ceste min. 50,0 m. (129.) Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti veća od 200 m². (130.) Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max. podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.

2.3.1.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja (131.) Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su: - poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša), - ribnjaci, - gospodarske građevine za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj životinja, - ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu obiteljskog poljoprivrednog posjeda. (132.) Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene (P1), (P2) i (P3) i ostalom poljoprivrednom tlu, sukladno posebnom propisu i ako su zadovoljeni uvjeti utvrđeni ovim Odredbama u pogledu minimalne veličine posjeda, udaljenosti od građevinskog područja i javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja. (133.) Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van građevinskog područja je sljedeća: - 15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili - 5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili - 3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili - 1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili - 0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica. Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u vlasništvu investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini više katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti fizički povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i poljski putovi. Najmanje 50% posjeda treba biti na području Općine Strizivojna. (134.) Poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura su: skladišta, hladnjače, spremišta strojeva i alata, nadstrešnice, staklenici, plastenici, kompostišta, sušionice, pakirnice svježih i sušenih proizvoda, parkirališta, manipulacijske površine i sl. Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja, što se ne odnosi na poljoprivredne građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura (staklenici i plastenici). ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 115 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Udaljenost građevina iz stavka 1.ove točke je min. 3.0 m od svih granica parcele na kojoj se građevine grade i min. 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta. Etažna visina poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura može biti max. P+1, a iznimno i veća, kada to zahtijeva tehnološki proces. (135.) Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50. (136.) Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste: MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD RAZVRSTANE CESTE Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane Broj uvjetnih grla ceste (u m) Državne ceste Županijske i lokalne ceste do -100 100 100 > 100 do 400 150 100 > 400 200 150

Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje . (137.) Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste mora biti min. 50 m. (138.) Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja na minimalnu udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine.

Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice: KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA

VRSTA STOKE k krave, steone junice 1,00 Bikovi 1,50 Volovi 1,20 junad 1-2 godine 0,7 junad 6-12 mjeseci 0,5 Telad 0,25 krmače+prasad 0,30 tovne svinje preko 6 mjeseci 0,25 mlade svinje 2 do 6 mjeseci 0,13 prasad do 2 mjeseca 0,02 teški konji 1,20 srednje teški konji 1,00 laki konji 0,80 Ždrebad 0,75 ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 janjad i jarad 0,05 konzumna perad 0,002 rasplodne nesilice 0,0033 Nojevi 0,25 Kunići 0,007

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 116 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da se broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i podijeli s 500. (139.) Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja naselja iznosi: MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA Kapacitet građevine izražen u uvjetnim Udaljenost od granice građevinskog grlima (Ug) područja naselja (m) do 100 Ug x 2 > 100-300 0,5 (Ug –100)+200 > 300-400 0,5 (Ug –100)+250 > 400-500 0,5 (Ug –100)+300 > 500 min. 500,0

Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na prateće sadržaje. (140.) Na građevnoj čestici na kojoj se grade građevine za smještaj životinja mogu se graditi prateći sadržaji: klaonica, hladnjača, skladišta, mješaonica stočne hrane, kompostište, spremišta strojeva i alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže, parkirališta, manipulativne površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena građevina. Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja. Prostori za boravak djelatnika mogu biti samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za dnevni odmor. Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za smještaj životinja. Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno s izgradnjom osnovnih građevina. Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne čestice i najmanje 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta, a od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja sukladno točki (139.) ovih Odredbi. Najveća etažna visina građevina iz stavka 1.ove točke može biti P+1, a iznimno i veća kada to zahtijeva tehnološki proces. (141.) Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture. Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskog područja moguća je samo na zemljištu katastarskih kultura: močvara, trstik i neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka te ostalom poljoprivrednom tlu (PO) i ostalom obradivom tlu(P3). Iznimno , ribnjak se može graditi i na vrijednom obradivom tlu (P2), ako se nalazi u sklopu poljoprivrednog gospodarstva iz čl.(133.) ovih Odredbi. Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi, koji se gradi izvan građevinskog područja, je 3 ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Iznimno, ribnjaci koji se grade u sklopu poljoprivrednog gospodarstva mogu biti manje površine. Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti min 5 m. Izgradnja ribnjaka ne smije štetno utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta. Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe, bruto površine max. 12m² na 1 ha vodne površine ribnjaka i max. etažne visine P. ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 117 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Građevinama za potrebe uzgoja ribe smatraju se: spremišta hrane, alata i opreme, prostorije za boravak radnika, garaže i sl. Ove građevine moraju biti udaljene min 3 m od svih međa katastarske čestice i 5 m od ruba ribnjaka i za njihovu gradnju ne primjenjuju se odredbe o minimalnoj komunalnoj opremljenosti. (142.) Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane i sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da kapacitet građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla. Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme. (143.) Gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo ako je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina. Ove građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu (P1). (144.) Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max. podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi max. 20% bruto izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina.

2.3.1.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja (145.) Rekreacijske građevine koje se grade van građevinskog područja su: trim staza, konjička staza, kupalište, i sl., građevine u funkciji rekreacije. Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine. Rekreacijske građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu (P1).

2.3.1.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina (146.) Na području Općine nisu utvrđena eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina. Nova istražna polja mogu se formirati na vrijednom obradivom tlu (P2), ostalom obradivom tlu ( P3), gospodarskim šumama (Š1), ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene (ŠZ), ostalom poljoprivrednom tlu, a za energetske mineralne sirovine i na osobito vrijednom obradivom tlu (P1). (147.) U sklopu istražnog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji istraživanja mineralnih sirovina.

2.3.1.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja (148.) Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na kojoj je izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van građevinskog područja. Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i prizemlje.

2.3.1.6. Komunalne građevine van građevinskog područja Odlagalište komunalnog otpada (149.) Lokacija odlagalište komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina". Za predloženu lokaciju potrebno je provesti istraživanja u cilju utvrđivanja podobnosti lokacije za planiranu namjenu. Odlagalište komunalnog otpada mora se ograditi ogradom visine min. 1,80 m.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 118 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Odlagalište se mora izgraditi i urediti sukladno posebnim propisima, primjenjujući mjere zaštite voda, tla i zraka od onečišćenja, te mjere zaštite od požara. Do odlagališta je potrebno osigurati pristupnu cestu koja mora biti izvedena minimalno s nosivim slojem od kamenog materijala. Nakon sanacije prostor odlagališta koristit će se za (rekreaciju, pošumljavanje).

2.3.1.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine (150.) Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno ovim Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose isključivo na gradnju u građevinskom području. (151.) Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge građevine u funkciji prometa. Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne ceste, sukladno posebnom propisu. Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5. Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.). Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske postaje su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim sadržajima ne može biti veći od 0,25. Ugostiteljski sadržaj za smještaj iz prethodnog stavka može biti isključivo tipa motel. (152.) Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste.

2.3.1.8. Ostale građevine van granica građevinskog područja (153.) Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se graditi manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja, najveće bruto površine do 30,0 m². 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI (154.) Gospodarske djelatnosti u smislu ovog Plana su sljedeće: - poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo, - industrija, - graditeljstvo, - trgovina, - ugostiteljstvo i turizam, - promet, telekomunikacije i skladištenje, - proizvodnja i opskrba strujom, plinom i vodom, - ostale usluge. (155.) U naselju stalnog stanovanja građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici. (156.) Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama. (157.) Površine van granica građevinskog područja naselja stalnog i ostalih građevinskih područja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 119 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI (158.) U ovome PPUO društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti: - uprava, - socijalna zaštita, - zdravstvo, - predškolski odgoj, - obrazovanje, - kultura, - vjerske aktivnosti, - vatrogasni dom, - udruge i sl. (159.) Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja. U naselju Strizivojna moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti, osigurati prostori za sljedeće sadržaje:

Općinsko središte DRUŠTVENE DJELATNOSTI Strizivojna Uprava - općinska izvršna tijela Obrazovanje - osnovna škola - dječji vrtić Kultura - dom kulture Zdravstvo - zdravstvena stanica - ljekarna - veterinarska ambulanta Ostalo - financijsko posredovanje - pošta

Za vjerske građevine, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama. (160.) Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u građevinskom području Strizivojne, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (161.) Trase novih prometnih i infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim prikazima br. 1.A., 2.A. i 2.B., te u kartografskom prikazu građevinskih područja, a osnovni uvjeti utvrđivanja koridora i površina definirani su u točki (3.) i (4.) ovih Odredbi. (162.) Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova nižih razina, koji nisu prikazani na kartografskim prikazima PPUO, potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u infrastrukturne koridore. (163.) Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na ostalim površinama uz osigurani pristup. Ostale površine iz prethodnog stavka su: - u građevinskom području – neizgrađene površine između regulacijske linije i građevnog pravca, - van građevinskog područja – neizgrađeni površine.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 120 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

(164.) Postojeće prometne i infrastrukturne građevine, koje se u ovome PPUO uklanjaju ili zamjenjuju novima, mogu se održavati i rekonstruirati na postojećoj trasi do izgradnje nove mreže.

5.1. PROMETNI SUSTAV 5.1.1. Cestovni i željeznički promet (165.) Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta utvrđena je u ovome PPUO, a kategorija prometnica utvrđena je na temelju Odluke nadležnog Ministarstva. Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama Odluke iz stavka 1. ove točke bez promjene ovoga PPUO. Od dana stupanja na snagu Odluke, na tu prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim Odredbama, sukladno novoj kategoriji prometnice. (166.) Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji kolnika, parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova, uključujući i odvodni sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju urbane opreme i sl. (167.) Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni prometni sustav. (168.) Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu: - 25,0 m za ulični koridor kojim prolazi državna cesta, - 20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta, - 18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta, - 18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužine preko 150,0 m. (169.) U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih ograničenja ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore čija je dužina preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih: MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORAZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO 150,0 m Minimalna širina uličnog koridora (m) KATEGORIJA CESTE Otvoreni sustav oborinske Zatvoreni sustav oborinske U ULIČNOM KORIDORU odvodnje odvodnje Državna 20,0 18,0 Županijska 18,0 14,0 Lokalna cesta 18,0 14,0 Ostale ceste 16,0 12,0

(170.) Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti manja od: MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 m

Minimalna širina uličnog koridora (m) SMJER KOLNOG PROMETA Otvoreni sustav oborinske Zatvoreni sustav oborinske odvodnje odvodnje Dvosmjerni promet 12,0 10,0 Jednosmjerni promet 10,0 8,0

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 121 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe. (171.) Širine koridora iz točke (168.), (169.) i (170.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične koridore, koji se nalaze u izgrađenom području. Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na kartografskim prikazima građevinskih područja. (172.) Sve ceste namijenjene javnom prometu na području Općine moraju biti opremljene horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama. (173.) Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na temelju posebnog propisa za javne ceste. (174.) U naselju Strizivojna mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene te gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim normativima: MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA Namjena građevina Jedinica Broj parkirališnih mjesta Obiteljske stambene građevine 1 stan 1,00 Višestambene građevine 1 stan 1,20 Trgovački (maloprodaja) 25 m² bruto izgrađene površine 1,00 Robne kuće, trgovački centri 60 m² bruto izgrađene površine 1,00 Tržnice na malo 25 m² površine građevne čestice 1,00 Poslovne zgrade, uredi, agencije 100 m² bruto izgrađene površine 2,00 < 50 m² bruto izgrađene površine 1,00 Industrija i skladišta 100 m² bruto izgrađene površine 1,00 Servisi i obrt 100 m² bruto izgrađene površine 2,00 Ugostiteljstvo 15 m² bruto izgrađene površine 1,00 Osnovne škole i vrtići 1 učionica/grupa 2,00 Zdravstvene građevine 40 m² bruto izgrađene površine 2,00 Vjerske građevine 40 m2 bruto izgrađene površine 1,00 Građevine mješovite namjene - ∑ parkirališnih mjesta za sve namjene u sklopu građevine Broj parkirališta za športsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu. (175.) Na javnim parkiralištima i u javnim garažama potrebno je osigurati parkirališna mjesta za invalide prema posebnom propisu. (176.) Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način: • obiteljske stambene građevine - na vlastitoj građevnoj čestici, - u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice,

• višestambene građevine - na vlastitoj građevnoj čestici, - u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice, - na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od građevine,

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 122 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

• poslovne građevine (trgovačke i - na vlastitoj građevnoj čestici, ugostiteljske i poslovne zgrade, - u uličnom koridoru u širini regulacijske linije uredi, agencije, servisi i obrt) građevne čestice, - na parkiralištu udaljenom do max. 100,0 m od građevine,

• robne kuće i trgovački centri - na vlastitoj građevnoj čestici,

• proizvodne građevine i skladišta - na vlastitoj građevnoj čestici - u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne čestice,

• javne i društvene , športsko- - na vlastitoj građevnoj čestici, rekreacijske i vjerske građevine - u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne čestice, - na parkiralištu udaljenom max. 200,0 m od građevine,

• građevine mješovite namjene - sukladno načinu rješavanja izgradnje parkirališta za osnovnu namjenu.

Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži. (177.) Pod pojmom "vlastita građevna čestica" iz točke (176.) ovih Odredbi podrazumijeva se građevna čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina. Pod pojmom "ulični koridor u širini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgrađeni prostor između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica, pod uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a najmanje 1,20 m. Pod pojmom "parkiralište" podrazumijeva se vlastito ili javno parkiralište ili garaža koji su planirani ili su izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće. Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina. (178.) Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (174.) ovih Odredbi obvezno se primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se prenamjenjuje, te kod rekonstrukcije za dio građevine koji se rekonstruira, ako je zbog prenamjene odnosno rekonstrukcije potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja potrebnog za postojeću namjenu. (179.) Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m. Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene zelenim zaštitnim pojasom. (180.) U naselju Strizivojna je potrebno razvijati mrežu biciklističkog prometa. Uvjeti gradnje biciklističkih staza utvrđeni su posebnim propisom. (181.) Nije moguć direktan prilaz sa trase državne ceste D7 građevinskim parcelama, obostrano, u zoni građevinskog područja od postojećeg križanja na državnoj cesti D7 (sjeverni ulaz u Strossmayerovu) do sjeverne granice građevinskog područja prema naselju Piškorevci. Prilaz tom dijelu građevinskog područja moguć je samo preko postojećeg križanja koje se u tu svrhu treba urediti kao puno četverokrako križanje. Uz trasu postojeće ceste moguće je graditi paralelne ceste u funkciji pristupa navedenim dijelovima građevinskog područja.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 123 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

(182.) U ovome PPUO planira se obnova i rekonstrukcija magistralne glavne željezničke pruge MG2C i magistralne pomoćne željezničke pruge MP13. (183.) Planira se obnova i uređenje kolodvora Strizivojna/Vrpolje u skladu s njegovim značajem u željezničkoj mreži. (184.) Na križanju željezničke pruge i ceste ili puta obavezno je osigurati kolni prijelaz, sukladno posebnom propisu.

5.1.2. Poštanski promet (185.) Razvoj poštanske djelatnosti koji se odnosi na modernizaciju poslovnog prostora usmjeren je na građevinsko područje naselja, te se PPUO i detaljnim planovima uređenja moraju osigurati prostorne pretpostavke za nesmetani razvoja. Razvoj poštanske djelatnosti odnositi će se samo na adaptacije i održavanje poslovnih prostora, te eventualno uređenje eksterijera (pristup, pločnik, parkirališna mjesta i sl.).

5.2. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA (186.) Razvoj nepokretne telekomunikacijske mreže u ovome PPUO planira se proširenjem kapaciteta komutacija, te daljnji razvoj mjesnih mreža. (187.) Magistralni telekomunikacijski vodovi, pristupni i spojni vod i komutacijski čvor u nepokretnoj mreži, te bazne postaje u pokretnoj mreži označeni su na kartografskom prikazu br. 1.A.. "Pošta i telekomunikacije". Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog razvitka Općine. (188.) Mjesna telekomunikacijska mreža u građevinskom području Strizivojna u pravilu se gradi u zelenom pojasu ulica, a u ulicama s užim profilom polaže se ispod nogostupa sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. Po potrebi telekomunikacijske vodove graditi s obje strane ulica. (189.) Za razvoj pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je izgraditi baznu postaju s pripadajućim antenskim stupom i neophodnim kabelskim vodovima u naselju Strizivojna. Dozvoljena gustoća baznih postaja sa samostojećim antenskim stupovima je 1 antenski stup po naselju. U naselju je dozvoljena izgradnja više baznih postaja, ali u tom slučaju, ostale ne mogu imati samostojeći antenski stup. Potrebna visina antenskih stupova je od 20-50 m. (190.) Bazne postaje, ako se budu gradile zbog porasta potreba koje se u ovom trenutku ne mogu predvidjeti, moraju se graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zaštiti od neionizirajućih zračenja. Nije dozvoljena izgradnja baznih (osnovnih) postaja na sljedećim građevinama i područjima: - na školama i dječjim vrtićima, - na građevinama i područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih dobara, - sa samostojećim antenskim stupovima na udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne građevine (crkve).

(191.) Do lokacije baznih (osnovnih) postaja obvezno je osigurati kolni pristup. (192.) Prilikom planiranja mreže baznih (osnovnih) postaja obvezno je usklađivanje s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina. Tu se prvenstveno misli na zajedničko korištenje samostojećih antenskih stupova za više operatora.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 124 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

5.3. ELEKTROENERGETSKA MREŽA (193.) Razvoj elektroenergetskog sustava na području Općine planira se gradnjom i rekonstrukcijom sljedećih građevina. a) Prijenos električne energije

- građevine od važnosti za Državu iz točke (10.) ovih Odredbi. - građevine od važnosti za Županiju iz točke (11.) ovih Odredbi. b) Proizvodnja električne energije

- izgradnja male termoelektrane-toplane u skladu s propisima na građevinskoj čestici pilane ''Hrast'',d.o.o. Strizivojna (građevinska čestica 1294/5), - izgradnja KB 10(20) kV, a po potrebi i DV 10(20) kV izvan građevinskog područja radi priključenja na distribucijsku mrežu. d) Distribucija električne energije

- izgradnja KB 10(20) kV mreže unutar građevinskog područja naselja kojima će se međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV, - postupno demontiranje svih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskog područja naselja u skladu s dinamikom kabliranja, - izgradnja KB 10(20) kV ili DV 10(20) kV uz prometnicu za napajanje iz pravca Stari Mikanovci, - izgradnja, rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mreže. Trasa planirane elektroenergetske građevine županijskog značaja označena je na kartografskom prikazu br. 2.A. ''Energetski sustav''. Ostale trafostanice i vodovi rekonstruirat će se i graditi sukladno gospodarskom razvoju i procesu urbanizacije naselja na području Općine. (194.) Prilikom određivanja trase nadzemnih dalekovoda koji nisu naznačeni u kartografskom prikazu moraju se poštivati sljedeći uvjeti: - potrebno je voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta te po mogućnosti koristiti područja slabijih bonitetnih klasa, - prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljišta trasu treba voditi na način da utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju bude što manji, - položaj stupova ne smije ograničavati funkcioniranje postojećih i potencijalnih sustava za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, - izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta, - trasu dalekovoda položiti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji mortalitet ptica.

(195.) Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalazi u građevinskom području naselja (ili: koji prolazi kroz građevinsko područje i kontaktnu zonu naselja), mora se postupno zamijeniti kabelskim. Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i gradnju u naselju. (196.) Ne dozvoljava se otvaranje novih prosjeka kroz šume za gradnju 10(20) kV elektroenergetske mreže, osim (ako ne postoje druge mogućnosti za planirani dalekovod uz prometnicu za dodatno napajanje iz pravca Stari Mikanovci. (197.) Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu prikazanu na Kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina". ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 125 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za elektroenergetiku. (198.) Distribucijski dalekovodi u građevinskom području moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima. U ovome PPUO se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih vodova kabelskim vodovima. (199.) U građevinskom području naselja Strizivojna planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mreže. Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja graditi SKS vođenim po krovovima s krovnim stalcima ili po stupovima. Pri izgradnji niskonaponske (NN) mreže na stupovima, stupove odmaknuti na sigurnu udaljenost od prometnica. Međutim ne ograničava se izgradnja NN mreže i podzemnim kabelskim vodovima u cijelom naselju ili na pojedinim dionicama. Do potpune rekonstrukcije elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje rekonstrukcije i priključenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje. (200.) Na dijelovima naselja ili cijelom naselju gdje se niskonaponska mreža gradi sa SKS na stupovima, rasvjetna tijela se mogu postaviti na iste stupove. (201.) Kabeli niskonaponske elektroenergetske mreže i javne rasvjete grade se u pravilu u uličnim koridorima, u zelenom pojasu, a stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj udaljenosti od kolnika, utvrđenoj posebnim propisom. (202.) Sve trafostanice (TS) moraju imati kolni pristup s javne površine. Ne dozvoljava se izgradnja TS u uličnom profilu, osim u izuzetnim slučajevima za stupne trafostanice uz uvjet da se ne smanjuje preglednost u prometu (prometnice i prilazi na prometnice s građevinskih čestica).

5.4. PLINOVODI (203.) Planirani plinovodi na području Općine su: - građevine od važnosti za Državu iz točke (10.) ovih Odredbi, - građevine od važnosti za Županiju iz točke (11.) ovih Odredbi, - dogradnja lokalne (distribucijske) mreže: • glavni distribucijski plinovodi, • mjesna plinovodna mreža.

(204.) Trase postojećih i planiranog naftovoda, zatim postojećih i planiranog magistralnog plinovoda i MRS Strizivojna, te distribucijska plinovodna mreža prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.A. ''Energetski sustav''. Planirana građevina iz stavka 1., i koridor u kojem je moguće mijenjati trasu, a koje prolaze građevinskim područjem, označene su u kartografskom prikazu br. 4., te iznosi 100,0 m. Zaštitni koridor postojećih građevina iz stavka 1. iznosi 60,0 m (30,0 m na obje strane od osi), a planiranih prema točki (3.) Odredbi. (205.) Međunarodni i magistralni naftovodi i plinovodi grade se sukladno posebnom propisu. (206.) Glavne distribucijske plinovode izvan građevinskog područja graditi uz prometnice (u ili uz koridor). Tlak plina u ovim plinovodima je ~ 0,3 MPa (~ 3,0 bara). (207.) Kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne dozvoljava se graditi u uličnom profilu. (208.) Razvoj distribucijske plinoopskrbne mreže u građevinskom području potrebno je usklađivati s razvojem područja na način da se zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih korisnika.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 126 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Planirani distribucijski plinovodi će biti srednjetlačni s tlakom plina 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara). (209.) Distribucijski plinovodi se u građevinskom području polažu u pravilu u javnim površinama, po potrebi s obje strane ulice.

5.5. TOPLINSKA MREŽA (210.) Iz planirane male termoelektrane-toplane višak toplinske energije može se distribuirati zainteresiranim korisnicima. (211.) Za distribuciju toplinske energije iz male termoelektrane-toplane potrebno je izgraditi toplinsku mrežu (toplovode ili vrelovode). Ako se toplinska mreža gradi unutar građevinskog područja za korisnike u naselju (kućanstva, javni sadržaji, gospodarstvo), tada vodove toplinske mreže treba polagati u javne (zelene) površine, a iznimno preko građevinskih čestica. Ako se toplinska mreža gradi izvan građevinskog područja za gospodarstvo (staklenici, plastenici i dr.), tada vodove toplinske mreže treba graditi uz postojeće infrastrukturne građevine (prometnice, poljske putove, kanale i sl.).

5.6. VODOOPSKRBA (212.) Rješenje vodoopskrbe Općine planira se uspostavom cjelovitog sustava s napajanjem iz izvorišta grupnog vodovoda Đakovo, sustava Vrpolje, te regionalnih sustava u kasnijoj fazi razvoja vodoopskrbe. (213.) Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama. U građevinskom području naselja vodovi vodoopskrbne mreže u pravilu se polažu u zeleni pojas, na dubinu veću od dubine smrzavanja. Ukoliko zelenog pojasa nema ili ga iz bilo kojeg razloga nije moguće koristiti za polaganje vodoopskrbnog voda vodovi vodoopskrbe se polažu ispod pješačke ili biciklističke staze. (214.) Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio cjelovitog rješenja. (215.) U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u pogledu količine vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu.

5.7. ODVODNJA (216.) U ovome PPUO odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način: Osnovno rješenje: - za naselje Strizivojna izgradnjom zasebnog sustava s malim uređajem s aeracijom. Alternativno rješenje: - za naselje Strizivojna izgradnjom zajedničkog sustava odvodnje s naseljem Vrpolje. (217.) Trase vodova i položaj uređaja za pročišćavanje iz kartografskog prikaza br. 2.B. "Vodnogospodarski sustav" su usmjeravajućeg značenja i moguće ih je mijenjati u tijeku detaljne razrade. (218.) U naselju Strizivojna planirana je gradnja razdjelnog sustava. Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvodit će se ukopanim vodonepropusnim cijevnim sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim i melioracijskim kanalima. Postoji i mogućnost kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog sustava oborinske odvodnje, ako se za to ukaže potreba. (219.) Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim rješenjem.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 127 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

(220.) Sve otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav, moraju se prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih voda. (221.) Sve otpadne vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u prijemnik ili tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. (222.) Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem vodonepropusnih sabirnih jama, uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje otpadnih voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje, sukladno uvjetima nadležne ustanove. Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne mogu se graditi vodonepropusne sabirne jame. Vodovi odvodnog sustava se polažu u javnim površinama. U građevinskim područjima naselja vodovi odvodnog sustava u pravilu se polažu u zeleni pojas, na dubinu veću od dubine smrzavanja. Ukoliko zelenog pojasa nema ili ga iz bilo kojeg razloga nije moguće koristiti za polaganje voda odvodnog sustava vodovi odvodnog sustava se polažu u cestovnu površinu na način da revizijska okna ne budu na tragu kotača. (223.) Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojeće građevine u toj ulici moraju se prilikom prvog sljedećeg zahvata na građevini priključiti na novi odvodni sustav, ako nemaju vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. (224.) Općina je dužna donijeti Odluku o odvodnji otpadnih voda, sukladno posebnom propisu.

5.8. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA (225.) Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje nadležnosti. (226.) Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava. (227.) Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidro-melioracijskih i drugih građevina i održavanja vodnog režima, područja uz nasipe i inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno posebnom propisu. Drenirane površine, kao visokovrijedne u hidromelioracijskom smislu, trebaju se izbjegavati za bilo koju drugu namjenu osim poljoprivredne. (228.) U ovome PPUO površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine. Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 6.1. VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE (229.) Ovim PPUO-om utvrđeno je vrijedno prirodno područje, koje je prikazano na kartografskom prikazu br. 3. Vrijedno prirodno područje iz prethodnog stavka ne predlaže se za zaštitu po posebnom propisu nego se štiti Odredbama ovog PPUO. (230.) Na području iz prethode točke nije dozvoljeno sljedeće: - uklanjanje živica i šumaraka, - gradnja baznih postaja (antenskih stupova), osim unutar građevinskih područja. Na šumom obraslim područjima vrijednog prirodnog predjela predlaže se uravnotežiti površinu sječa s ukupnom šumskom površinom, a sječu obavljati postupno. ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 128 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

6.2. KULTURNA DOBRA (231.) Na području Općine Strizivojna su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna dobra: a) Registrirana STRIZIVOJNA-''Šimenica'', antički arheološki lokalitet (232.) Osim navedenih lokaliteta, na podruju Općine evidentirane su sljedeće građevine od lokalnog značenja: - Sakralna-Župna crkva Blažene Marije Djevice-kulturno dobro od lokalnog značenja, - Etnološka-Kuće narodnog graditeljstva: Ulica Braće Radića, broj: 67, 130, 147, 156, 157, 237, 244, 280, 283, 295, 299, 301, 328, 338, 342, 345, 349, 357, - Spomenici antifašizma-Skupna grobnica palih boraca NOR-a na mjesnom groblju. (233.) Zaštićena kulturna dobra su naznačena na Kartografskom prikazu br. 3. ''Uvjeti korištenja i zaštite prostora''. Zaštićena kulturna dobra detaljno se utvrđuju na temelju akata o zaštiti. Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja PPUO, zaštititi sukladno posebnom zakonu. Namjena i način uporabe kulturnog dobra, te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i provode sukladno posebnom propisu. Registrirani arheološki lokalitet lociran je katastarskim česticama. Na tom se lokalitetu svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela, koji može propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje. Ukoliko se na preostalom području Općine prilikom izvođenja zemljanih radova utvrdi arheološko nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove dužna je radove prekinuti bez odlaganja i o tome obavijestiti nadležnu konzervatorsku službu. Županija ili općina može, sukladno posebnom propisu, zaštititi kulturna dobra od lokalnog značenja, uz suglasnost nadležnog tijela. 7. POSTUPANJE S OTPADOM (234.) Na cijelom području Općine planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog otpada. (235.) Za odlaganje komunalnog otpada na području Općine u ovome PPUO utvrđena je kao potencijalna lokacija na kč.br. 2392/2 (k.o. Strizivojna). Ostala odlagališta moraju se zatvoriti i sanirati. Prostor odlagališta se nakon njihovog zatvaranja može koristiti sukladno odredbama koje se odnose na korištenje prostora i gradnju van građevinskih područja. (236.) Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana na Kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora" smatra se orijentacijskom, a definitivno će se utvrditi nakon provedenih istraživanja pogodnosti lokacije za odlaganje komunalnog otpada. Nakon utvrđivanja konačne lokacije preostali prostor namijenjen za odlagalište može se koristiti sukladno odredbama koje se odnose na korištenje prostora i gradnju van građevinskih područja.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 129 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

(237.) Količine otpada moraju se smanjiti na način reciklaže otpada (za što je potrebno osigurati odgovarajuće prostore u naseljima), te korištenjem bio otpada za proizvodnju komposta u okviru domaćinstava s okućnicom. (238.) Opasni otpad prikuplja se na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu. (239.) Odlagalište komunalnog otpada gradit će se i održavati sukladno posebnom propisu.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ (240.) Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja: - divlja odlagališta otpada:

1. Klađe (kč.br. 46/1), 2. Duboko (kč.br. 484), 3. Rit (kč.br. 672), 4. Soljak (kč.br. 830/1), 5. Trstenik (kč.br. 818), 6. Trstenik (kč.br. 835), 7. Trstenik (kč.br. 840), 8. Čapljevica (kč.br. 1208), 9. Šiškovka (kč.br. 2329/1, 2330/1, 2330/2, 2330/3), sve k.o. Strizivojna. (241.) Za sanaciju oštećenih ili ugroženih područja potrebno je provesti sljedeće mjere: - divlja odlagališta otpada moraju se sanirati. (242.) Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoće zraka i uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka, sukladno posebnom propisu. (243.) Za područje Općine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu. U slučaju da se kartom buke utvrde područja buke većeg intenziteta od dozvoljenog posebnim propisom, potrebno je provesti mjere zaštite od buke, sukladno uvjetima i obilježjima područja (zelenilom, ogradama i sl.). (244.) Obvezna je izrada studije o utjecaju na okoliš po posebnom propisu i PPŽ-u. Građevine i područja za koja je obvezna izrada studije o utjecaju na okoliš prikazani su informativno na kartografskom prikazu br. 3. ''Uvjeti korištenja'' prema raspoloživim podacima: a) po posebnom propisu: - međunarodni naftovod Constanţa-Omišalj, - magistralni plinovod Slavonski Brod-Opatovac. b) po Prostornom planu Osječko-baranjske županije: - više istovrsnih zahvata (niz) koji se planiraju na malom prostoru i čije su veličine, odnosno kapaciteti, iako pojedinačno manji, ukupno veći od propisanih posebnim propisom. Pod malim prostorom podrazumijevaju se gospodarske zone u naselju Strizivojna utvrđene ovim PPUO i zahvati izvan građevinskog područja s izvorima zagađenja koji se nalaze na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m. Unutar gospodarskih zona je obvezna izrada Studije za sve zahvate i u slučajevima kada su po kapacitetu i/ili veličini manji od onih propisanih posebnim propisom, a temeljem posebnog propisa podliježu izradi SUO, sukladno točki 163. PPOBŽ-a.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 130 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

Izvan građevinskih područja obvezna je izrada Studije u slučaju kada su veličine i/ili kapaciteti zahvata koji su na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m pojedinačno manji, ali ukupno veći od onih propisanih posebnim propisom. Pod udaljenosti se smatra međusobna udaljenost građevina u kojima se obavlja djelatnost zbog koje je propisana obveza izrade studije. (245.) Ostale mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i mjerama utvrđenim u ovome PPUO i to: a) Zaštita tla - provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjene površina", odnosno gradnjom unutar utvrđenih građevinskih područja, - gradnjom van građevinskih područja i načinom vođenja infrastrukture, sukladno ovim Odredbama, - zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "Postupanje s otpadom", - smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na primjerenu razinu. b) Zaštita voda - mjerama zaštite vodonosnika i izvorišta i uvjetima odvodnje otpadnih voda, utvrđenim ovim Odredbama, - smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva i ostalih preparata, a u zonama sanitarne zaštite i njihovim potpunim ukidanjem, ako je to utvrđeno Odlukom o zonama sanitarne zaštite. c) Zaštita zraka i zaštita od buke - uvjetima gradnje u građevinskom području naselja, uvjetima utvrđenim za gradnju građevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih građevina za uzgoj životinja, sukladno ovim Odredbama. d) Zaštita šuma - provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina", - gradnjom elektroenergetskih građevina sukladno ovim Odredbama. e) Zaštita životinja - planiranjem i provođenjem mjera zaštite prilikom gradnje novih dalekovoda (zaštita ptica) na dionicama na kojima se takva potreba utvrdi u Studiji o utjecaju na okoliš. 9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA 9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI (246.) Za naselja stalnog stanovanja utvrđuje se sljedeći stupanj ugroženosti, sukladno posebnom propisu: - naselje Strizivojna-4. stupanj ugroženosti. (247.) Zaštita stanovništva u naseljima stalnog stanovanja na području Općine rješava se na sljedeći način: - u naselju Strizivojna-gradnjom zaklona.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 131 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

(248.) Zaklonom iz točke (247.) ovih Odredbi smatra se djelomično zatvoren prostor koji je izgrađen ili prilagođen tako da svojim funkcionalnim rješenjem, konstrukcijom i oblikom daje ograničenu zaštitu od ratnih djelovanja. Zaklon se može graditi kao samostalni zaklon izvan građevina (rovovi i jame) i u građevinama, u prikladnim prostorijama. Zakloni izvan građevina moraju se izgraditi izvan dometa ruševina susjednih građevina. Položaj zaklona izvan građevina treba odrediti na slobodnim površinama, izvan trasa podzemnih instalacija.

9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA (249.) Na području Općine Strizivojna utvrđen VIIº MCS. Zaštita građevina od potresa provodi se projektiranjem i gradnjom građevina, sukladno posebnim propisima. (250.) Položaj, projektiranje i gradnja svih građevina moraju se uskladiti s posebnim propisima o zaštiti od požara i eksplozije. (251.) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni pristup mora se osigurati s javne površine ili preko vlastite građevne čestice. Iznimno, vatrogasni pristup se može osigurati i preko susjednih parcela uz uknjižbu prava služnosti prolaza. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti hidrantska mreža. 10. MJERE PROVEDBE PLANA 10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA (252.) Sukladno Zakonu i potrebama prostornog uređenja Općine Strizivojna, ovim PPUO utvrđuje se obveza izrade sljedećih prostornih planova: a) Urbanistički plan uređenja: - dijela naselja Strizivojna. b) Detaljni planovi uređenja - ''Centar'' Strizivojna, - Gospodarska zona uz željezničku prugu u Strizivojni. (253.) Područje za koje se utvrđuje obveza izrade UPU-a označeno je na kartografskom prikazu br. 3. ''Uvjeti korištenja i zaštite prostora''. Granice obuhvata Urbanističkog plana uređenja i Detaljnih planova uređenja, naznačene su na kartografskim prikazima br. 3. i 4. (254.) Do izrade UPU-a iz točke (252.) ovih Odredbi, način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje utvrđivat će se sukladno ovim Odredbama i važećem PUN-u Strizivojna. Iznimno, na područjima obuhvata DPU gospodarske zone i ''Centar'', način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje utvrđivat će se isključivo na temelju tih planova.

10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA (255.) U cilju poticanja razvoja Općine u planiranju uređenja prostora potrebno je prioritetno: - u suradnji s nadležnom pravnom osobom s javnim ovlastima osigurati izradu planova navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta. (256.) U cilju zaštite prostora potrebno je prioritetno: - riješiti pitanje zbrinjavanja otpada, sukladno rješenju u uvjetima iz PPUO. ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 132 Prostorni plan uređenja općine Strizivojna Broj: 26/2002.

10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI (257.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u ovom PPUO, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada. (258.) Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju se: - sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u postojećim gabaritima, - dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine 10,0 m², - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema sanitarne prostorije ), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,m² i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine, - preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine, - izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO, - adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO, - ugradnja ili rekonstrukcija instalacija, - gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka, - uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih zidova i prometnih površina). (259.) Građevinama ili dijelu građevina iz točke (257.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena, sukladno namjeni površina utvrđenoj ovim PPUO.

10.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO (260.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje utvrđenim u PPUO mogu se rekonstruirati sukladno točki (258.) ovih Odredbi, te dograđivati i nadograđivati sukladno ovim Odredbama. Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUO, ako je to moguće s obzirom na položaj građevine.

Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati. (261.) Građevinama iz točke (260.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama ovoga PPUO.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 133