Jezi~Ni Nesporazumi

UVODNIK UREDNIKAHRVATSKI SADR@AJ SABOR 2

Strana

– Uvodnik urednika

– Kona~ni prijedlog zakona o Hrvatskoj radioteleviziji 3

– Prijedlog i Kona~ni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nov~anim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu 30 Jezi~ni nesporazumi – Prijedlog i Kona~ni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Dobronamjeran gra|anin ovih me dana potaknuo da porazmislim je li obrani 48 jezik doista sredstvo sporazumijevanja, ili i ovdje vrijedi ona u zakonima ~esto navo|ena sintagma »ako nije druga~ije propisano«. – Prijedlog i Kona~ni »Zar vi, gospodo u Saboru, ne znate kamo vam ide predsjednik i zar o prijedlog zakona tome ne obavje{tavate novine pa jedne pi{u da je predsjednik Hrvatskog o izmjenama i sabora otputovao u Litvu i Latviju, a druge u Litvu i Letoniju?« dopunama Zakona o lovu 56 – Latvija i Letonija dva su naziva za istu dr‘avu – obja{njavam zabrinu- tom dobri~ini. – Prijedlog i Kona~ni »Pa, zar ti jezi~ari nemaju {to pametnije raditi, nego nas zbunjuju s dva prijedlog zakona o imena za jednu dr‘avu?« negoduje dalje gra|anin. potvr|ivanju Rimskog Jesu li u ovom slu~aju »krivi« lingvisti ili drugi poslenici koji se jezikom statuta Me|unarodnog slu‘e kao glavnim »alatom«, a o njemu znaju znatno manje, te{ko je re}i. kaznenog suda 59 No, sude}i po dva nedavno tiskana paralelna pravopisa, o~igledno za – Prijedlog zakona razli~ite oblike izri~aja postoje argumenti za i protiv. Pa, kad je ve} tako, o prijestupima bilo bi doista dobro da se usuglase, kako nam ne bi jezik, umjesto sredstva i prekr{ajima 61 sporazumijevanja, postao sredstvo nesporazuma! Pritom bi se valjalo upi- tati: Ako danas od prva{i}a krenemo s novim jezi~nim pravilima, kada – Prijedlog zakona }emo imati prvu generaciju »pismenog« stanovni{tva? Kojim jezi~nim o izmjenama pravilima }e se slu‘iti, primjerice, dana{nji u~itelji, profesori (koji ne i dopunama Zakona o obrtu 66 predaju hrvatski jezik), novinari i drugi javni djelatnici koji su odavno nau~ili jezik i formirali vlastiti stil? Kako od njihova »pogre{nog« utjecaja – Prijedlog zaklju~aka za{tititi nove znalce, a kako od njihova zlobna podsmijeha za{tititi Odbora @upanijskog vreme{ne kolege koji su, bez svoje krivnje ili zasluge, postali jezi~ne doma za nacionalnu neznalice. sigurnost i vanjsku M. K. politiku povodom rasprave o vanjskopoliti~koj orijentaciji i me|unarodnom polo‘aju Republike Hrvatske 72

– Odgovori na zastupni~ka pitanja 73

BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRT 3

PRIKAZ RADA: – 51. SJEDNICE @UPANIJSKOG DOMA HRVATSKOG SABORA ODR@ANE 23., 24., 25., 30. I 31. SIJE^NJA TE 1. VELJAÊ 2001. – 52. SJEDNICE @UPANIJSKOG DOMA HRVATSKOG SABORA ODR@ANE 13., 14. I 15. VELJAÊ 2001. – 10. SJEDNICE ZASTUPNI^KOG DOMA HRVATSKOG SABORA ODR@ANE 24., 25., 26. I 31. SIJE^NJA TE 1., 2., 7., 8., 9., 14., 15., 16. VELJAÊ TE... 2001.

KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ RADIOTELEVIZIJI HRT u slu‘bi javnosti Nakon cjelodnevne rasprave, na amandmanima klubova zastupnika sjednici po~etkom velja~e Zastup- {estorke) pro{iren je sastav, a i ovla- O PRIJEDLOGU ni~ki dom je, odbiv{i sugestije da se sti Vije}a HRT-a, koje }e ubudu}e ide u tre}e ~itanje, izglasao Zakon o imati 25 ~lanova (22 }e biti predstav- Obrazla‘u}i osnovne intencije pre- HRT-u kojim se to javno poduze}e nici raznih institucija i udruga dok pretvara u javnu ustanovu (osniva~ dlo‘enog zakona dr. Biserka Cvje- }e trojica biti imenovani na priti~anin, zamjenica ministra kulture, je Republika Hrvatska) koja bi samo jedlog predsjednika Sabora, premije- u iznimnim slu~ajevima obavljala uvodno je naglasila u @upanijskom ra i predsjednika dr‘ave). Spomeni- domu da je predlagatelj Kona~nim djelatnost kao javnu slu‘bu. Prema mo jo{ da bi po novome pristojba, predlo‘enom, HRT bi isprva imala prijedlogom zakona ‘elio ponuditi dvije organizacijske jedinice – Hrva- koju su du‘ni pla}ati vlasnici ra- jedan jasan, transparentan zakonski tski radio i Hrvatsku televiziju – dijskih i televizijskih prijamnika na tekst koji govori o preobrazbi Hrva- koje bi se do 1. srpnja idu}e godine podru~ju Republike Hrvatske, izno- tske televizije u javni radio i televi- trebale razdvojiti, dok bi se Oda{i- sila 1,5 posto prosje~ne neto mje- ziju. Naime, prema predlo‘enim rje{e- lja~i i veze, do kraja ove godine, se~ne pla}e zaposlenih u Republici njima, Hrvatska radio-televizija po- izdvojili u posebno trgova~ko dru- Hrvatskoj iz prethodne godine. staje javna ustanova koja samostalno, {tvo. Hrvatski radio bi i ubudu}e Ka‘imo jo{ da put do dono{enja u skladu sa zakonom, odlu~uje o sa- emitirao tri radijska programa u tri ovog zakonskog propisa nije nimalo dr‘ajima svojih programa, te vreme- radijske mre‘e a Hrvatska televizija jednostavan, a mo‘da jo{ nije ni ponu njihova emitiranja ili prijenosa, dva TV programa u dvjema televi- sve okon~an. Naime, rije~ je o zako- vode}i brigu o interesima javnosti. zijskim mre‘ama na dr‘avnoj razini. nu o kojem bi, po mi{ljenju Odbora Njena je zada}a da promi~e javne in- za usugla{avanje, trebala ravnoprav- terese, odnosno da njeni programi no odlu~ivati oba saborska doma, ali budu namijenjeni javnosti koja ih fi- • Novim zakonom HRT se se Zastupni~ki dom jo{ nije izjasnio nancira i nadzire. pretvara u javnu ustanovu o tome. Podsjetimo, @upanijski dom Gospo|a Cvjeti~anin je posebno (osniva~ je Republika Hrvat- je krajem sije~nja u dva navrata naglasila ulogu Vije}a HRT-a, ~ije bi raspravljao o prvobitnoj verziji ~lanove, prema predlo‘enom, imeno- ska) s dvije organizacijske vao Zastupni~ki dom, na temelju zakonskog teksta koji je u procedu- jedinice – Hrvatska televizija prikupljenih prijedloga razli~itih ru uputila Vlada. Taj je tekst u dru{tvenih udruga i institucija (15). i Hrvatski radio – koje bi se me|uvremenu znatno izmijenjen, Na taj bi se na~in osiguralo da ~lano- do 1. srpnja idu}e godine budu}i da je predlagatelj uva‘io vi tog tijela zastupaju interese cijelog trebale razdvojiti. Predvi|a amandmane Odbora za Ustav, Poslo- dru{tva, a ne pojedina politi~ka vnik i politi~ki sustav te klubova stajali{ta ili interese onih koji su ih se, tako|er, da }e se Oda{i- zastupnika {estorke, koji su postali na tu du‘nost imenovali. lja~i i veze, do kraja ove godi- sastavnim dijelom Kona~nog pri- Po rije~ima predstavnice predla- ne, izdvojiti u posebno trgo- jedloga zakona. Nakon izglasavanja gatelja Kona~ni prijedlog zakona zakona u Zastupni~kom domu @upa- predvi|a odvajanje dosada{nje orga- va~ko dru{tvo. nijski je dom ponovno razmotrio taj nizacijske jedinice Oda{ilja~i i veze, zakon, ali ga nije podr‘ao. d.o.o. iz sustava HRT-a i to u roku od Zahvaljuju}i brojnim amandman- Slo‘i li se i Zastupni~ki dom s godine dana od njegova dono{enja. skim intervencijama (prvobitni time da je ovaj zakon u ravnoprav- Predvi|a se, nadalje, privatizacija pro- prijedlog Vlade zna~ajno je korigi- noj nadle‘nosti obaju domova, grama u tre}oj televizijskoj mre‘i na ran amandmanima Odbora za Ustav, uslijedit }e procedura usugla{ava- dr‘avnoj razini (prva dva programa Poslovnik i politi~ki sustav, koji je nja, a nakon toga objava prihva- ostaju javna). Gospo|a Cvjeti~anin je predlagatelj prihvatio kao svoje, te }enog Zakona. podsjetila na to da su prilikom BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 4 dosada{njih rasprava o HRT-u vo|ene Ubudu}e tri radijska i dva velike diskusije oko tre}eg radijskog • Upravno vije}e imenovao programa (programa kulture), ali da televizijska programa ni u jednom svom tekstu predlagatelj Njegovi amandmani idu za tim da bi osniva~, odnosno Zastup- nije predvidio ukidanje tog programa. Hrvatski radio i ubudu}e ima tri ni~ki dom Hrvatskog sabora. To, me|utim, ne zna~i da taj program mre‘e i tri programa, a Hrvatska tele- To tijelo imenovalo bi i razne}e do‘ivjeti odgovaraju}u preobraz- vizija dva programa i dvije mre‘e na bu. kojima osigurava sve sadr‘aje koje je rje{avalo ravnatelja HRT-a, Napomenula je, tako|er, da su u dosad emitirala. To podrazumijeva i na temelju javnog natje~aja i izradi ovog propisa, ali i teksta koji je regionalne te programe na jezicima uz prethodno mi{ljenje Vije}a i{ao u prvo ~itanje, sudjelovale brojne nacionalnih manjina. stru~ne radne skupine, a poseban Odbor je prvobitno, predvi|ao da bi HRT-a, koje bi, pak, imeno- doprinos dali su stru~njaci Vije}a se HRT, do kraja ove godine, valo glavne urednike Hrvat- Europe i UNESCO-a. razdvojio na dvije ustanove – Hrvat- skog radija i Hrvatske tele- HRT-u status javne ustanove sku televiziju i Hrvatski radio. Priklo- nio se, me|utim, prjedlogu klubova vizije (tako|er na temelju jav- Budu}i da je prvobitno predlo‘eni zastupnika vladaju}e koalicije, da se nog natje~aja i uz prethodnu zakonski tekst prije sjednice Zastup- taj rok produ‘i do 1. srpnja idu}e go- suglasnost Upravnog vije}a). ni~kog doma pretrpio bitne izmjene dine (HRT bi u me|uvremenu bio (predlagatelj je uva‘io amandmane ustrojen kao javna ustanova s dvije Odbora za Ustav, Poslovnik i politi~ki organizacijske jedinice). To bi omo- Amandmanima je, nadalje, razra- sustav te klubova zastupnika {e- gu}ilo da se na temelju stanja u po- |eno da su sva sredstva, prava i obve- storke) u nastavku donosimo izlaga- slovnim knjigama, s danom 31. pro- ze Hrvatske radiotelevizije u 100-po- nje predsjednika tog radnog tijela, stotnom vlasni{tvu osniva~a. To, mr. Mate Arlovi}a koji je u Zastup- sinca 2000., izvr{i raspodjela prava, obveza i sredstava, kako bi se mogle me|u ostalim, zna~i da se nad HRT- ni~kom domu obrazlo‘io navedene om, kao javnom ustanovom, ne mo‘e izmjene. osnovati i registrirati dvije javne ustanove. otvoriti ste~aj bez suglasnosti Hrva- tskog sabora. Ako osniva~ u roku od • U Vije}u HRT-a sjedit }e Oda{ilja~i i veze izdvojit }e 90 dana s vjerovnikom ne razrije{i se u posebno trgova~ko pitanja mogu}eg potra‘ivanja, vjerov- predstavnici razli~itih udruga nik mo‘e pokrenuti ste~aj i u ste- i dru{tvenih institucija (22), dru{tvo ~ajnom postupku se primarno napla- dok bi se tri ~lana imenovala Polaze}i od pretpostavke da bi bilo titi iz imovine javne ustanove, a ako racionalno i korisno, s aspekta dalj- je to nedostatno, i od osniva~a. na prijedlog predsjednika njeg razvoja HRT-a, Oda{ilja~e i veze Po rije~ima mr. Arlovi}a Odbor je Sabora, premijera i predsjed- izdvojiti u posebno trgova~ko dru{tvo prihvatio koncept da se u Vije}e HRT- nika dr‘ave. (tako|er na temelju knjigovodstvenih a ne mogu birati du‘nosnici zakono- podataka do kraja ove godine), Odbor davne izvr{ne i sudbene vlasti. je svojim amandmanima dodatno pre- Na prijedlog Hrvatskog novinar- Po njegovim rije~ima Odbor je cizirao da vlasni~ka prava nad skog dru{tva utvrdio je amandman po{ao od pretpostavke da HRT treba njihovom imovinom zasad ostaju kod kojim mijenja odredbu o imenovanju imati status javne ustanove, a ne osniva~a, dakle Republike Hrvatske. Vije}a HRT-a. Predla‘e, naime, da Vije- trgova~kog dru{tva s tim da u iznim- U slu~aju da se ide na privatizaciju }e HRT-a ima devetnaest ~lanova. nim uvjetima (npr. u slu~aju rata, ele- tog sektora Sabor }e morati donijeti [esnaest bi imenovale udruge i dru- mentarnih nepogoda, epidemija i sl.) poseban zakon kojim bi se razradili {tvene institucije koje reprezentiraju obavlja svoju funkciju kao javnu uvjeti, na~ini, prava i mogu}nosti pri- javnost, a tri ~lana predsjednik Hrva- slu‘bu (u tim slu~ajevima zaposlenici tskog sabora, uz prethodno pribav- HRT-a ne bi imali pravo na {trajk). U vatizacije Oda{ilja~a i veza. Zahvaljuju}i amandmanima Odbo- ljeno mi{ljenje mjerodavnog radnog navedenim uvjetima to im je pravo tijela Zastupni~kog doma, predsjednik zajam~eno ali svi ne mogu {trajkati ra ukinuta je RTV pretplata te tran- Vlade Republike Hrvatske i Predsjed- istodobno (mora se osigurati obavlja- sformirana u taksu, odnosno pristoj- nik Republike. Ministar kulture dono- nje javne funkcije glede odgoja i bu, koja bi trebala iznositi 1,5 posto sio bi deklaratornu odluku kojom kon- obrazovanja, informiranja). prosje~ne pla}e u Hrvatskoj iz pretho- statira da su ~lanovi Vije}a HRT-a ime- U zakonski tekst ugra|eno je i dne godine. Budu}i da pristojba ne novani u skladu sa Zakonom. nekoliko novih ~lanaka kojima se mo‘e biti optere}ena PDV-om (radi se Nadalje, posebnim amandmanom nastoji osigurati upravo ta funkcija o svojevrsnom porezu) na taj bi se razra|uju se uvjeti razrje{enja ~lano- javnosti i samostalnosti, odnosno nena~in pove}ali stvarni prihodi HRT-a va Vije}a HRT-a prije isteka vremena ovisnosti HRT-a, ka‘e Arlovi}. Precizi- i oja~ala njena samostalnost i neovi- na koje su imenovani. rano je, naime, da HRT promi~e javne snost, napominje Arlovi} (trenutno Mr. Arlovi} je spomenuo da je interese, novim ~lancima 12a. i 12b. gubici te medijske ku}e, uklju~uju}i i Odbor podr‘ao i amandmane klubova razra|eno je kako se ta samostalnost zaostatke za nepla}eni PDV za pro{lu zastupnika vladaju}e {estorke koji posti‘e (na temelju Zakona, statuta i godinu, prelaze nekoliko stotina mln. udrugama olak{avaju postupak i drugih akata HRT-a). Odbor je zauzeo kuna). Budu}i da ovim zakonom Sa- na~in izbora tih ~lanova. Predlo‘ili stajali{te da se na zaposlenike na hr- bor postaje osniva~em javne ustanove su, naime, da one to obavljaju u skla- vatskoj radioteleviziji trebaju primje- HRT-a, iz toga proizlazi da je on soli- du sa zakonom i statutom propisanim njivati propisi koji reguliraju radne darno odgovoran i za njene gubitke, postupkom za izbor ~lanova u svojim odnose te kolektivni ugovori. ka‘e Arlovi}. tijelima upravljanja. Daljnja je njiho- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRT 5

va sugestija da, u slu~aju nemo- Zahvaljuju}i amandmanskim inter- Nakon provedene rasprave Odbor gu}nosti izbora zajedni~kog predstav- vencijama Odbora i klubova zastup- je ve}inom glasova svojih ~lanova (5 nika nekoliko udruga, ministar kultu- nika dobili smo jedan suvremeni su glasovali »protiv«, 1 »za« i 1 je bio re mo‘e svojom odlukom propisati zakon koji omogu}uje da HRT posta- suzdr‘an) odlu~io sugerirati @upa- postupak, uvjete i na~ine izbora ne javna ustanova koja }e raditi u nijskom domu da ne podr‘i dono{e- takvog ~lana. interesu javnosti i {tititi javni interes, nje predlo‘enog zakona. konstatirao je Arlovi}. Da bi se ti ci- Za razliku od njega istoimeni Programsko djelovanje ljevi mogli posti}i, veoma je va‘no Odbor ZASTUPNI^KOG DOMA je odvojiti od poslovanja odvojiti program od upravlja~ke, od- podupro dono{enje ovog Zakona, ko- ^lanovi Odbora smatraju da pro- nosno ravnateljske funkcije. Naime, rigiran amandmanima Odbora za gram i programsko djelovanje treba prema predlo‘enom, program donosi Ustav, Poslovnik i politi~ki sustav. odvojiti od poslovanja i kontrole Vije}e HRT-a a glavni urednici Radija Naime, Odbor za Ustav, Poslovnik zakonitosti rada i poslovanja na HRT- odnosno Televizije moraju biti dovo- i politi~ki sustav razmotrio je u. Dok bi Vije}e HRT-a imalo sve ovla- ljno stru~ni i sposobni da daju Kona~ni prijedlog zakona kao zainte- sti vezane uz radijski i televizijski odgovaraju}e prijedloge i osiguraju resirano radno tijelo. U raspravi je program, Upravno vije}e bi vodilo po- realizaciju tih programa. Ono ~ime su ve}ina ~lanova Odbora podr‘ala slovanje HRT-a. programi ograni~eni s aspekta uprav- njegovo dono{enje, uz zamjerku da se Prema predlo‘enim amandmani- nog vije}a i ravnateljske, odnosno predlo‘enim rje{enjima nedostatno ma, Upravno vije}e HRT-a imenovao poslovodne funkcije, nema veze s ure|uju pitanja koja proizlaze iz defi- bi osniva~, odnosno Zastupni~ki dom politi~kim utjecajem, ve} s raspo- nicije HRT-a kao javne ustanove. Pri- Hrvatskog sabora. Jedan ~lan Uprav- lo‘ivim sredstvima, nagla{ava Arlo- mjerice, prigovorili su da Kona~ni nog vije}a imenovao bi se iz reda zavi}. prijedlog zakona ne regulira u kojem poslenih na HRT-u, a ostalih 6 iz reda Budu}i da je zakonom propisano u slu~aju HRT obavlja djelatnost kao ekonomskih, financijskih i pravnih, koju se svrhu osniva ova javna usta- javnu slu‘bu, te da ne sadr‘i odredbe te stru~njaka za medije i kulturnih nova (u prvom redu radi informiranja, o zaposlenicima, o imovini, na~inu djelatnika. Ure|eno je i razrje{enje odgoja i obrazovanja, {porta i zabave, raspolaganja dobiti, pokrivanju gubi- ~lanova Upravnog vije}a prije isteka itd.) logi~no je – ka‘e – da se ona ne taka itd. Stoga je Odbor utvrdio tride- vremena na koje su imenovani. Po mo‘e baviti komercijalnim poslovi- setak amandmana kojima se ure|uju rije~ima mr. Arlovi}a prvobitni ma, poput privatnih televizija. Pri- navedena pitanja (predsjednik Odbo- prijedlog Odbora bio je da to tijelo, uz mjerice, zabranjena je teleprodaja, ra ih je usmeno obrazlo‘io na sjednici suglasnost Vije}a HRT-a, imenuje i smanjena minuta‘a reklama, itd. S Zastupni~kog doma). Sugerirao je, uz razrje{ava glavne urednike Hrvatskog druge strane, HRT }e imati stanovitu to, Zastupni~kom domu da posebnim radija i Hrvatske televizije. Me|utim, sigurnost, budu}i da }e joj sve gubi- zaklju~cima obve‘e Vladu RH da, u klubovi zastupnika SDP-a, HSLS-a, tke solidarno pokrivati osniva~, ka‘e suradnji s tijelima Hrvatske radiotele- HSS-a, i PGS-a i SBHS-a te nacional- Arlovi}. Na kraju je napomenuo da je vizije, jo{ jedanput razmotri potrebu nih manjina (klubovi IDS-a, te HNS-a mati~ni odbor spreman pro{iriti razdvajanja Hrvatskog radija i Hrva- i LS-a nisu potpisali te amandmane) Vije}e HRT-a na 21 ~lana, ~emu su tske televizije, te da ovlasti Stru~nu predlo‘ili su prihvatljivije rje{enje, da skloni i klubovi zastupnika vladaju}e slu‘bu Hrvatskog sabora da prije se to pravo vrati Vije}u HRT-a. Sli~ne {estorice. objave u »Narodnim novinama«, re- korekcije napravljene su i kad je rije~ dakcijski uredi tekst Zakona o HRT-u. o izboru ravnatelja HRT-a. Naime, U raspravi na sjednici Odbora za Odbor je najprije predlagao da ravna- RADNA TIJELA obrazovanje, znanost i kulturu su- telja imenuje i razrje{ava Zastupni~ki djelovali su i ~lanovi istoimenog dom Hrvatskog sabora, na prijedlog Odbor @UPANIJSKOG DOMA za Odbora @upanijskog doma, pojedini Upravnog vije}a, koje bi raspisivalo i zakonodavstvo ocijenio je da Ko- zastupnici Zastupni~kog doma ne- provodilo postupak natje~aja, i uz na~nim prijedlogom zakona o HRT-u, ~lanovi tog radnog tijela, zatim pred- prethodno mi{ljenje Vjie}a HRT-a. stavnici HRT-a i predlagatelja, Mini- Kasnije se priklonio prijedlogu klubo- koji je predsjedniku Zastupni~kog doma podnijela Vlada RH, nije osigu- starstva znanosti i tehnologije te broj- va zastupnika, da ravnatelja treba ni zainteresirani stru~njaci iz oblasti imenovati Upravno vije}e, uz prethod- ran dovoljno demokrati~an pristup materiji koju regulira. U raspravi na radija i televizije. no mi{ljenje Vije}a HRT-a, dakako, na Nagla{eno je da novi Zakon o HRT- temelju javnog natje~aja. Amandma- sjednici tog radnog tijela posebno je apostrofiran ~lanak 3. stavak 3. ovog u treba donijeti u obliku koji }e nima se ure|uje i razrje{enje ravnate- omogu}iti konstituiranje HRT-a kao lja, njegova odgovornost za zakoni- zakonskog prijedloga, prema kojem javne slu‘be, primjerene potrebama tost rada i uspje{nost poslovanja jav- HRT nema obvezu uvr{tavanja re- razvijenog dru{tva i javnosti u demo- ne ustanove itd. Jednom rije~ju, on gionalnih programa u televizijske i kratskom politi~kom poretku. Naime, postaje, u izvjesnom smislu, mena- radijske programe na dr‘avnoj razini. radio i televiziju treba organizirati d‘er. Istaknuto je, tako|er, da promjena kao javnu slu‘bu i kao medije kojima naziva (misli se na termin javna tele- pripada budu}nost, s obzirom na vizija) na zna~i i to da se mijenja njihovu nezamjenjivu ulogu u demo- • RTV pretplata je pretvore- su{tina. ^uo se i prijedlog da HRT kratskom poretku, posebno u prona u pristojbu koja bi trebala treba biti trgova~ko dru{tvo koje micanju obrazovnih, kulturnih, znan- iznositi 1,5 posto prosje~ne mora poslovati po principima tr‘i{ne stvenih i nacionalno zna~ajnih sa- profitabilnosti, a ukazano je i na dr‘aja, te na o~ekivano uklju~ivanje pla}e u Hrvatskoj iz pret- neuskla|enost ~lanka 16., koji re- Hrvatske u vode}a svjetska kulturna i hodne godine. gulira ovlasti Vije}a HRT-a, s odred- gospodarska kretanja. Spomenimo i bama Zakona o udrugama. zamjerku ~lanova tog radnog tijela da BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 6 u Kona~ni prijedlog zakona nisu na nja promid‘benih poruka, te zastu- politi~ki sustav) u nazo~nosti predsta- primjeren na~in ugra|ena stajali{ta paju stajali{te da Hrvatska radio-tele- vnika Zbora novinara elektroni~kih izra‘ena u raspravama prilikom pr- vizija, kao javna slu‘ba, treba raspola- medija, Hrvatskog novinarskog dru- vog ~itanja tog propisa u Zastup- gati s tri radijske i tri televizijske {tva, Foruma 21 te predstavnika udru- ni~kom domu Hrvatskog sabora te da mre‘e na dr‘avnoj razini. Predlo‘ili ga za za{titu ljudskih prava. U raspra- nisu u dovoljnoj mjeri uzeti u obzir ni su i odgovaraju}e izmjene u ~lanku 3. vi su iznesena razli~ita mi{ljenja o zahtjevi stru~ne javnosti. stavak 2. zahtijevaju}i precizno defi- predlo‘enom zakonu – od toga da Ve}ina ~lanova Odbora izjasnila se niranje regionalnog radijskog i televi- predstavlja korak naprijed u odnosu za razloge u korist organiziranja HRT- zijskog sustava. na postoje}i, pa do ocjene da ne a kao trgova~kog dru{tva, svjesna Prilikom rasprave o ovoj temi na udovoljava temeljnim pretpostavka- posebnosti o kojima vlasnik tog dru- sjednici Odbora za informiranje, in- ma koje su potrebne da bi se dosegla {tva, Republika Hrvatska, mora voditi formatizaciju i medije bili su, uz razina na kojoj ve} odavno funkcionira~una kroz osniva~ke akte i utjecaji- predstavnike predlagatelja, prisutni raju odgovaraju}e institucije u dru- ma na upravlja~ku politiku. Sma- direktor HRT-a te predstavnici Odbo- gim demokratskim zemljama. traju, naime, da bi takav organiza- ra za javnu i cjelovitu TV, Foruma 21, Postupaju}i u okviru svog djelokru- cijski oblik za HRT, kao javnu slu‘bu, HND-a, HHO, sindikata HRT-a i zapo- ga Odbor je osobitu pa‘nju usmjerio zna~io ve}u institucionalnu neovi- slenika Oda{ilja~a i veza HRT-a. Pred- na odredbe Vladinog zakonskog snost o dr‘avnom prora~unu i o stavnici medija i novinarskih udruga prijedloga i to one koje smatra neop- uplitanju politi~kih vlasti u ovu osjet- istakli su da je osnovni smisao hodnim da bi se osiguralo ostvariva- ljivu i zahtjevnu djelatnost. U skladu njihovih primjedbi u tome da se osi- nje prava na slobodu izra‘avanja mi- s tim zatra‘ili su (amandmanski) da gura neovisnost ure|iva~ke od uprav- sli i govora te pravo gra|ana na se promijeni odredba ~lanka 1. stavka lja~ke politike te da bi financijsku objavije{tenost, kao temeljnih 1., tako da glasi: »Hrvatska radiotele- neovisnost televizije trebalo osigurati ljudskih prava ure|enih pravnim su- vizija je dru{tvo s ograni~enom fiksiranjem pretplate. Smatraju da bi stavom dr‘ave. To radno tijelo se nije odgovorno{}u s ve}inskim temeljnim u Vije}u HRT-a, koje treba predstav- posebno izja{njavalo u pogledu prav- ulogom Republike Hrvatske u teme- ljati {iroke slojeve civilnog dru{tva, ne naravi i statusa HRT-a. Po njegovu ljnom kapitalu« (stavak 3. se bri{e). morali biti zastupljeni i ljudi od mi{ljenju najva‘nije je da HRT bude Budu}i da se radi o amandmanu koji struke. pod svekolikim nadzorom javnosti te bitno mijenja sadr‘aj Kona~nog pri- U raspravi su ~lanovi Odbora uka- da bude osigurana transparentnost jedloga zakona (s njime treba uskladi- zali na problem na~ina selekcije njenog rada u svim segmentima. ti i ostala zakonska rje{enja) Odbor je udruga koje }e biti zastupljene u tom Osobitu pa‘nju ~lanovi Odbora po- sugerirao Zastupni~kom domu da tijelu, pri ~emu je istaknuto da }e kod svetili su pitanjima proizvodnje i uputi taj propis u tre}e ~itanje. toga uvijek biti nezadovoljnih. Stoga emitiranja radijskog i televizijskog Na sjednici tog radnog tijela izne- je izra‘eno mi{ljenje da bi u izboru programa (smatraju da treba zadr‘ati seno je i niz argumenata za i protiv Vije}a HRT-a, kao tijela koje }e ostva- i tre}i radijski program). Imaju u vidu izdvajanja kapaciteta Oda{ilja~a i rivati utjecaj i kontrolu javnosti, ve}u ostvarivanje ljudskih prava, posebno veza iz sustava HRT-a, te o obliku ulogu trebalo dati gledateljima koji i podupiru promicanje regionalnih njihova konstituiranja (mi{ljenja su pla}aju usluge HRT-a. Dio sudionika programa jer se preko njih na najbolji ostala podijeljena). Odbor, ina~e, rasprave zalo‘io se za to da se u na~in artikuliraju interesi lokalnog smatra, da pretplatu, kao pristojbu za zakon ugradi obveza regionalizacije i stanovni{tva – a to zna~i i specifi~ne kori{tenje radijskih i televizijskih decentralizacije TV, budu}i da je to i potrebe pripadnika nacionalnih ma- prijemnika, ne bi trebalo utvr|ivati u europski trend. U skladu s tim re- njina. U skladu s tim ulo‘ili su apsolutnom iznosu, budu}i da je pod- gionalnim televizijskim centrima tre- amandman na ~lanak 3. stavak 3. lo‘na ~estim i arbitrarnim izmjena- balo bi dati ve}u autonomiju i u pro- Kona~nog prijedloga zakona kojim se ma. Predla‘e, stoga, da je se utvrdi u dukciji odgovaraju}ih programa. precizira da je »HRT du‘na u ostva- odgovaraju}em postotku (1,25 posto Odbor, ina~e, smatra da amandmani rivanju nacionalnih programa osigu- ili u drugom postotku {to }e ga zako- koje su zajedni~ki predlo‘ili klubovi rati podru~ne (regionalne) programe nodavac ocijeniti primjerenim) od iz- zastupnika SDP-a, HSLS-a, HSS-a s lokalnim informacijama i posebno- nosa prosje~ne mjese~ne bruto pla}e PGS-a i SBHS-a te nacionalnih ma- stima. Predlo‘ili su i dopunu ~lanka u Hrvatskoj (to je u skladu s na~elom njina, bitno pobolj{avaju rje{enja iz 32. novim stavkom 2. koji bi glasio: neovisnosti javne radiotelevizije i sa Kona~nog prijedloga zakona te da »Podru~ni (regionalni) TV studiji su zahtjevom da se toj javnoj slu‘bi omogu}avaju demokratsku preobraz- javna glasila HRT-a s posebnom omogu}i sigurnost dugoro~nog djelo- bu HT-a u skladu s europskim stan- zada}om promicanja regionalnih pro- vanja). dardima. Sugerirao je, stoga, Zastup- grama«. Naime, postojanje i opstanak Ve}inom glasova ~lanovi Odbora ni~kom domu da donese predlo‘eni tih studija bitno je za stvaranje pro- izjasnili su se za predlo‘eno rje{enje Zakon korigiran tim amandmanima grama na jezicima nacionalnih ma- prema kojem Zastupni~ki dom ime- (dr. Vesna Pusi} i dr. Petar Tur~i- njina, s obzirom na ~injenicu da je nuje ~lanove Vije}a HRT-a (smatraju novi} iznijeli su izdvojeno mi{ljenje ve}ina pripadnika manjina koncentri- da i njihov Odbor treba sudjelovati u vezano uz na~in biranja Vije}a HRT- rana u pojedinim regijama, isti~u ~la- postupku izbora ~lanova tog tijela). a). novi Odbora. Ve}ina ~lanova Odbora sla‘e se s tim Odbor za ljudska prava i prava Prema navodima u izvje{}u tog rada ~lanovi Vije}a HRT-a ne mogu biti nacionalnih manjina proveo je radnog tijela Odbor podr‘ava opredje- zastupnici u Hrvatskom saboru niti spravu o ovom zakonskom prijedlogu ljenje predlagatelja da HRT svojim drugi dr‘avni du‘nosnici. Podupiru i kao zainteresirano radno tijelo (ra- programom mora zadovoljiti interese rje{enja iz ~lanka 12. Kona~nog spolagao je i s pro~i{}enim tekstom naj{ire javnosti, kao i potrebe pripad- prijedloga o vremenskom ograni~e- Kona~nog prijedloga zakona koji je nika hrvatskih manjina izvan zemlje nju i o drugim okolnostima emitira- predlo‘io Odbor za Ustav, Poslovnik i te nacionalnih manjina u zemlji. BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRT 7

Tako|er podupire odredbe kojima se prije rasprave u Zastupni~kom domu svoje skupine, u zakonu valja predvi- propisuje obveza HRT-a da u ostva- (na sjednici ih je detaljno obrazlo‘io djeti supsidijarni postupak za rivanju programa promi~e temeljna predsjednik Odbora mr. Mato Arlo- imenovanje, koji bi trebalo prepustiti ljudska prava i slobode te da po{tuje vi}). Ne}emo se posebno osvrnuti ni nadle‘nim saborskim odborima (za privatnost, ~ast i ugled gra|ana. Upo- na amandmanske zahtjeve, odnosno medije i za kulturu) – smatra zastup- zorava, me|utim, na nedostatak sen- primjedbe pojedinih klubova zastupnik. To je i osnovna svrha njegova zibiliteta u odnosu na posebne potre- nika koje su njihovi predstavnici us- amandmana na ~lanak 15. Kona~nog be invalida te osoba s te{ko}ama u meno obrazlo‘ili na sjednici, a ka- prijedloga zakona. Njegovo je mi{lje- razvoju, te predla‘e doradu ~lanka 6. snije su preto~eni u amandmane. nje i da u ~lanku 27. valja predvidjeti (u alineji 3. iza rije~i: »mlade‘i«, brisa- Uvodno podsjetimo jo{ da smo aman- da »iznos mjese~ne pristojbe utvr|uje ti to~ku i dodati rije~i: »te invalida i dmane ostalih radnih tijela spomenu- svojom uredbom Vlada RH za svaku osoba s te{ko}ama u razvoju«. li u okviru prikaza njihovih izvje{taja. kalendarsku godinu«. Stajali{te je Odbora da je HRT Mr. Ivo [krabalo (HSLS) ulo‘io je Prema njegovu prijedlogu novi du‘na izvje{tavati javnost o svim ukupno 10 amandmana na pro~i{}eni tekst ~lanka 27.b. bi glasio: »Dobit doga|ajima u zemlji i inozemstvu, tekst Kona~nog prijedloga zakona. koju u obavljanju svoje djelatnosti cjelovito i istinito. (Pravo na cjelovitu, Po|imo od njegova prijedloga za pre- ostvari HRT upotrijebit }e se isk- pravodobnu i objektivnu informaciju formulaciju stavka 2. u ~lanku 3., lju~ivo za obavljanje i razvoj djelatno- jedno je od temeljnih ljudskih prava). tako da glasi: Djelatnosti iz stavka 1. sti HRT-a, u skladu s ovim zokonom i Stoga Odbor smatra nedopustivim ovog ~lanka HRT ostvaruje – pro- Statutom HRT-a.« Zastupnik je mi{lje- cenzuriranje bilo koje informacije, izvodnjom i emitiranjem triju ranja da delikatni posao diobe HRT-a {to ga je ponukalo i na amandmanski dijskih programa u trima radijskim ne bi trebalo obaviti na brzinu. Stoga zahtjev da se dopunom ~lanka 8. sta- mre‘ama na dr‘avnoj razini, s time da predla‘e (amandman na ~lanak 29.) vka 1. Kona~nog prijedloga zakona o na jednoj kontinuirano emitira cjelo- da se poslovna jedinica Oda{ilja~i i programima HRT-a zabrani provo|e- vit program ispunjen kulturnim, veze odvoji od javne ustanove HRT nje cenzure. obrazovnim, znanstvenim i umjet- najkasnije do 31. prosinca ove godine Odbor je podnio jo{ dva amandmani~kim sadr‘ajima; proizvodnjom i (i nastavi djelatnost kao trgova~ko na (u stavcima 3. i 4. ~lanka 9. iza emitiranjem programa u radijskim dru{tvo), a tek godinu dana nakon rije~i »hrvatskog jezika«, dodati rije~i mre‘ama na {iroj gradskoj razini: toga razdvoje HTV i HR (tek ako se »i latini~nog pisma«; u ~lanku 22. ali- proizvodnjom i emitiranjem televi- tijekom njihova funkcioniranja po neji 9. rije~i: »Zastupni~kom domu zijskih programa u dvjema televi- ovom zakonu za to uka‘e potreba). Hrvatskog sabora«, zamijeniti rije- zijskim mre‘ama na dr‘avnoj razini. Njegovim amandmanom na ~lanak ~ima: »Hrvatskom saboru«). Nije, Zastupnik je sugerirao i da se ~la- 30. precizirala bi se i utvrdila istovjet- me|utim, dao kona~no mi{ljenje o nak 4. dopuni osnovnim odredbama o nost postupka izrade diobene bilance ovom zakonu, budu}i da ~lanovi tog ustroju HRT-a i naglasi va‘nost i dono{enje akta o podjeli sredstava, radnog tijela nisu bili na~istu o njegova decentraliziranog sustava. prava i obveza za Oda{ilja~e i veze te kojem }e tekstu raspravljati Zastup- Prema njegovu prijedlogu preciziralo za HTV i HR. Mr. [krabalo je pre- ni~ki dom – Vladinom ili prijedlogu bi se da u sklopu HRT-a, kao njezini dlo‘io i amandmanske korekcije ~la- Odbora za Ustav, Poslovnik i politi~ki sastavni dijelovi, djeluju regionalni naka 31. i 35. radi uskla|ivanja s pre- sustav. centri Hrvatske televizije u Zagrebu, dlo‘enim promjenama ~lanka 29., od- Odbor za pomorstvo, promet i Osijeku, Rijeci i Splitu, te da se u nosno izmjenama u ~lanku 4. veze je sugerirao Zastupni~kom pojedinim gradovima osnivaju po- Sanja Kapetanovi} (SDP) zahti- domu da donese predlo‘eni zakon, uz dru~ni centri Hrvatskog radija. Nagla- jevala je da se u temeljna programska napomenu da ponu|enim rje{enjima silo bi se, tako|er, da se ovlasti poslo- na~ela HRT-a ugradi i obveza pra}e- utjecaj politike nije dovoljno odvojen vnih i organizacijskih jedinica u pra- nja dostignu}a novih audiovizualnih od upravljanja HRT-om. Zastupnici vnom prometu, njihovi me|usobni tehnologija i usmjeravanja programa HDZ-a glasovali su protiv, jer sma- odnosi te ustroj regionalnih televi- i usluga u skladu s njima (amandman traju da }e predlo‘enim rje{enjima zijskih i podru~nih radijskih centara i na ~lanak 5. stavak 2.). Sugerirala je , biti ozakonjen prevelik utjecaj njihovih ispostava utvr|uju Statutom tako|er, da se u ~lanku 26. predvidi vladaju}ih politi~kih struktura na HRT-a, u skladu sa zakonom«. da HRT stje~e prihode i »proizvod- ure|iva~ku politiku HRT-a, te zbog ~i- Spomenimo i njegove prijedloge za njom i/ili emitiranjem reklama na njenice da Vlada nije obrazlo‘ila i izmjene i dopune ~lanka 5. koji govo- Internetu«. kvantificirala materijalno pravne as- ri o ostvarivanju temeljnih pro- U nastavku rije~-dvije o amand- pekte odvajanja Oda{ilja~a i veza. gramskih na~ela HRT-a. Sugerirao je, manskim zahtjevima Zdenka Frani}a ponajprije, da se u odredbi koja govo- (SDP). Spomenimo najprije, njegovu Pregled amandmana ri o obvezi njegovanja, poticanja, itd. sugestiju da se u ~lanku 5. stavku 2. Na osnovni, odnosno pro~i{}eni svih oblika doma}eg stvarala{tva, iza to~ki 7. rije~ »ekologiji« zamijeni tekst Kona~nog prijedloga zakona rije~i »doma}ega« doda rije~ »audio- rije~ima »za{titi okoli{a« te da se u podneseni su brojni amandmani (oko vizualnoga«, zatim da se u tre}em, ~lanku 12. novim stavkom 4. zabrani 130). Najvi{e zamjerki zastupnici su ~etvrtom i petom odjeljku rije~ »emi- ogla{avanje igra~aka i sl. pet minuta imali na ~lanak 15. kojim se regulira sije« zamijeni rije~ju »programe« a u prije i poslije emisija za djecu (u skla- sastav i na~in izbora odnosno osmom naglasi da }e HRT u svojim du s eti~kim na~elima javne televizije imenovanja ~lanova Vije}a HRT-a. U emisijama posebno afirmirati neko- najmla|i nara{taj treba za{tititi od ovom prikazu presko~it }emo amand- mercijalne i tzv. male {portove«. propagandnih poruka). mane mati~nog Odbora i klubova za- S obzirom na to da se mogu predvi- Predlo‘io je, nadalje, da se u spisak stupnika {estorke koji su postali sa- djeti pote{ko}e u postizanju sugla- udruga koje }e imenovati svoje ~lano- stavnim dijelom Kona~nog prijedloga snosti razli~itih udruga ili institucija ve u Vije}e HRT-a uvrste i »udruge zakona, budu}i da ih je Vlada uva‘ila oko imenovanja jednog predstavnika gledatelja televizije, udruge potro{a~a BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 8 te udruge eti~ara«. Smatra, tako|er, 25. jer smatra da bi Vije}e HRT-a tre- ima dvije organizacijske jedinice: Hr- da je pri utvr|ivanju postupka izbora bao birati Hrvatski sabor. vatski radio i Hrvatska televizija, te i imenovanja predstavnika u Vije}u Dopunu ~lanka 15. naknadno je tre}u – Oda{ilja~i i veze – do izdvaja- HRT-a potrebno pribaviti i mi{ljenje predlo‘ila i Vlada. Novim stavcima nja«. Njihov drugi amandman (iz- ministra pravosu|a, uprave i lokalne 3c. i 3d. precizirala je da se do dana mjene i dopune ~lanka 15.) ide za tim samouprave. (dopuna stavka 3. u isteka mandata ~lanovima Vije}a da Vije}e HRT-a bira Zastupni~ki dom ~lanku 15.). HRT-a iz prethodnog saziva, moraju Hrvatskog sabora, na temelju Klub zastupnika HSS-a predlo‘io imenovati novi, te da se to tijelo sma- prijedloga institucija i udruga nave- je da se broj udruga koje }e imenovati tra konstituiranim kad je imenovano denih u stavku 1. tog ~lanka. Po svoje ~lanove u Vije}e HRT-a pove}a dvije tre}ine od ukupnog broja ~lano- njihovu mi{ljenju Zastupni~ki dom bi sa 19 na 21 (amandman na ~lanak 14. va. trebao pokrenuti postupak kandidira- Kona~nog prijedloga zakona), te da U nastavku spomenimo amandman nja za ~lanove tog tijela upu}ivanjem se u njihov krug uklju~e i »udruge Nenada Stazi}a (SDP) na ~lanak 16. javnog poziva navedenim udrugama, mladih te selja~ke udruge«, koje podstavak 4. kojim se utvr|uje obveza najmanje tri mjeseca prije isteka predstavljaju vrlo {iroku populaciju, i pravo Vije}a HRT-a da, na prijedlog mandata. Smatraju, tako|er, da bi po a uz to zastupaju i zna~ajne interese glavnog urednika, imenuje i razrje- jednog ~lana u Vije}e HRT-a trebale (mladi na podru~ju prosvjete i znano- {ava urednike programa, relativno kandidirati i nevladine udruge za sti, kulture i {porta, informatizacije i velikih programskih jedinica, a da se za{titu ljudskih prava, ‘enske udruge ukupnosti novih tehnologija), dok se- imenovanje svih ostalih urednika te udruge madih. Spomenimo i njihov ljaci osiguravaju stabilnost dr‘ave (pojedinih redakcija i emisija) uredi prijedlog da se u ~lanku 15a. precizi- kroz poljoprivrednu proizvodnju, po- Statutom HRT-a, dakle podzakonskim ra da ~lanu Vije}a HRT-a mo‘e presta- sebno ekolo{ki zdrave hrane. Za aktom. Po mi{ljenju zastupnika opra- ti mandat prije isteka vremena na uvr{tavanje u taj spisak udruga mla- vdano je da se glavnog urednika bira koje je imenovan i odlukom dih zalo‘ile su se i zastupnice Sanja temeljem provedenog javnog natje- Zastupni~kog doma Hrvatskog sabo- Kapetanovi} i Marija Lugari} (SDP), ~aja, ali je potpuno neprihvatljivo da ra (institucija koja ih bira mora imati dok su Dorica Nikoli} i @elimir Ja- se i ostale urednike (programa, re- pravo i da ih opozove). nji} (HSLS) predlo‘ili da dramske, dakcija, pa i pojedinih emisija) ime- Ivo Lon~ar (nezavisni) dostavio je likovne i glazbene udruge biraju nuje na taj na~in. dvadesetak pisanih amandmana, sa~i- svaka svog ~lana u Vije}e HRT-a a ne Grupa zastupnika SDP-a (Brani- njenih uz pomo} Izvr{nog odbora Fo- zajedno s filmskim udrugama (sli~an slav Tu{ek, Branka Baleti}, Lucija ruma 21, Odbora za stru~na pitanja amandman podnijela je i Mirjana Debeljuh, Katica Sedmak, Franjo HND-a i stru~njaka Pravnog fakulteta Didovi} (SDP). Sugerirali su i brisa- Ku~ar, Miroslav Korenika i Vladimir Sveu~ili{ta u Zagrebu. Izdvajamo nje odredbe koja predvi|a da tri ~lana [ep~i}) predlo‘ila je da se u to~ki 1. njegov zahtjev da se u ~lanku 5. tog tijela, iz reda uglednih nestra- ~lanka 18. (propisuje da Vije}e HRT-a Kona~nog prijedloga zakona precizi- na~kih javnih djelatnika, imenuju mo‘e osnovati programske savjete ra da }e u ostvarivanju programskih predsjednik Hrvatskog sabora, uz kao savjetodavna tijela, radi pra}enja na~ela HRT, me|u ostalim, »proizvo- prethodno mi{ljenje mjerodavnog i unapre|enja pojedinih programa) diti i/ili emitirati emisije koje }e radnog tijela Zastupni~kog doma, doda novi tekst koji bi glasio: »Na tijekom izborne kampanje gra|ane informirati o kandidatima i programi- premijer te Predsjednik Republike prijedlog ‘upanijskih skup{tina ma politi~kih stranaka i drugih orga- Hrvatske. Vije}e osniva programsko-savjetodav- nizacija i udruga koje sudjeluju na Zastupnici dr. Petar Tur~inovi}, no tijelo koje broji 21 ~lana. Izabrani izborima na lokalnoj i/ili dr‘avnoj ra- Dino Debeljuh (IDS) i Borislav Gra- kandidati u ‘upanijskim skup{tinama trebaju biti ugledni javni djelatnici zini«. Spomenimo i njegov prijedlog ljuk (zast. pripadnika austrijske, da ministar kulture pokre}e postupak njema~ke, rusinske, ukrajinske i koji su se u javnom ‘ivotu istaknuli zalaganjem za po{tivanje demokrat- imenovanja ~lanova Vije}a HRT-a, ‘idovske nac. manjine) predlo‘ili su upu}ivanjem javnog poziva institu- da se broj ~lanova Vije}a HRT-a skih na~ela i vladavine prava, izgradnju i unapre|enje civilnog dru{tva, cijama i udrugama nabrojenim u ~l. pove}a na 25 / (amandman na ~lanak 15. da imenuju ~lana tog tijela te svoj 14.). Smatraju da bi ih trebali birati obranu ljudskih prava i za{titu slobode izra‘avanja i ne mogu biti ~lanovi izbor pisano obrazlo‘e. pretplatnici HRT-a u izbornom po- Po mi{ljenju zastupnika ministar stupku koji nadzire i organizira Hrva- ‘upanijskih skup{tina«. Spomenimo i amandmanski kulture bi trebao propisati i na~in tski sabor (amandmani na ~lanke 14. zahtjev zastupnika HSLS-a (Jadranke izbora predstavnika nacionalnih ma- i 15.). Dr. Anto Kova~evi} (HKDU) se Katarin~i}-[krlj i dr. Ivana ^ehoka) njina, te grupe udruga civilnih i tako|er zalo‘io za to da se u Vije}e da se dopunom ~lanka 27. HRT ekolo{kih inicijativa. Zastupnik se, HRT-a imenuje predstavnik pretplat- obve‘e da 10 posto od iznosa mje- me|u ostalim, zala‘e za to da Vije}e nika. Zatra‘io je, tako|er, da se dopu- se~ne pristojbe po TV prijemniku HRT-a bira ravnatelja, na temelju javnom ~lanka 15. propi{e da u to tijelo mjese~no dozna~uje lokalnim komer- nog natje~aja i uz suglasnost Uprav- ne mogu biti imenovani ~lanovi udru- cijalnim televizijama (prema slu‘be- nog vije}a, te glavne urednike Radija ga financiranih iz drugih dr‘ava ili noj evidenciji o broju vlasnika prijem- i Televizije, uz prethodno mi{ljenje me|unarodnih organizacija. nika na podru~ju koncesije lokalne Zaposleni~kog vije}a i ravnatelja, kao Zlatko Canjuga (HND) dr‘i da bi komercijalne televizije). i da rje{ava eventualne sporove saborskim zastupnicima trebalo U nastavku rije~-dvije o amandma- izme|u Upravnog vije}a, ravnatelja i omogu}iti da budu ~lanovi Vije}a nima Kluba zastupnika HNS-ai LS-a. glavnih urednika. Smatra, nadalje, da HRT-a. U skladu s tim predlo‘io je da Spomenimo, najprije, njihov zahtjev bi mandat ~lanova Vije}a HRT-a i se iz ~lanka 15. izostavi stavak 5. Za- da se izmjenom ~lanka 4. Kona~nog Upravnog vije}a trebao trajati 3 a ne 4 tra‘io je i brisanje stavka 1. u ~lanku prijedloga zakona predvidi da »HRT godine, itd. BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRT 9

Zastupnica je iznijela jo{ jedan do- dopunio predlo‘eni tekst o kojem se RASPRAVA datni argument u prilog stajali{ta zastupnici trebaju izjasniti. svojih strana~kih kolega, da ovaj Ivanu Su~ec-Trako{tanec zanima- zakon ne bi trebalo prihvatiti u lo je kako }e saborski domovi usugla- ponu|enom tekstu. Naime, ~lankom siti stajali{ta budu li raspravljali o 15. propisano je da ~lanovi Vije}a razli~itim tekstovima ovog zakona. HRT-a ne mogu biti zastupnici u Hr- Emil Soldati} (IDS) izrazio je mi{lje- vatskom saboru, niti drugi dr‘avni nje da se o predlo‘enom tekstu mo‘e du‘nosnici, a sada se najavljuje da }e raspravljati, te da saborski domovi po jednog ~lana tog tijela birati Pre- mogu amandmanskim intervencija- Ponu|eni tekst nije dsjednik dr‘ave, predsjednik Sabora i ma promijeniti sadr‘aj ovog zakona. premijer. Prema prijedlogu predla- U nastavku je spomenuo da je prisu- prihvatljiv gatelja Vije}a HRT-a je trebalo imeno- stvovao sastanku o kojem se toliko Glasnogovornica Kluba zastupnika vati Upravno vije}e, ali i to se mijenja. govorilo i da tamo nisu donesene HDZ-a, Ivana Su~ec-Trako{tanec, Predvi|a se, naime, da }e i Upravno nikakve povijesne odluke, ve} su se izrazila je dilemu ima li smisla uop}e vije}e imenovati Sabor koji }e »bistrili« stavovi oko predlo‘enih raspravljati o predlo‘enom zakon- odlu~ivati i o ravnatelju HRT-a (»HDZ- rje{enja. skom tekstu, budu}i da u nj nisu u se jako prigovaralo kada je o U me|uvremenu se – ka‘e – mo‘e ugra|ene promjene koje je dan prije ovakvim zakonskim prijedlozima raspravljati o sada{njem stanju na sjednice, prema navodima u {tampi, raspravljao VONS, a sada je sve to HRT-u. Spomenuo je da HRT ima tri usuglasila vladaju}a {estorka. promijenila {estorka«). programa (toliko ih nema ni ~e{ka Po mi{ljenju zastupnice HDZ-a televizija, iako je ^e{ka duplo ve}a sporna je i definicija TV pretplate (u zemlja od Hrvatske) te 7 tisu}a zapo- • Ponu|eni zakonski tekst zakonu stoji da je to naknada za upo- slenih, uklju~uju}i i honorarce. Za- nije prihvatljiv ni za HDZ, ni rabu radijskog i televizijskog aparata, stupnik se zala‘e za to da se postigne za Televiziju, niti za pretplat- a ne za kupnju programa). Smatraju dogovor o utjecaju javnosti, ali i da bi u Vije}u HRT-a morali biti uk- osniva~a (to mo‘e biti samo Repu- nike. lju~eni i predstavnici pretplatnika blika Hrvatska i u njezino ime Sabor) koji bi trebali sudjelovati i u odlu~ivana programsku i organizacijsku she- Izrazila je mi{ljenje da bi trebalo nju o visini pretplate. mu HRT-a. Podsjetio je na to da je to pri~ekati promijenjeni tekst koji }e bilo zapisano i u predizbornom pro- do}i pred zastupnike, ili u obliku no- gramu vladaju}e koalicije. vog ili postoje}eg zakonskog prijedlo- • U Vije}e HRT-a morali bi Kad radnici u »Diokomu« dobiju ga u zadnji tren korigiranog amand- biti uklju~eni i predstavnici otkaze idu na burzu rada i nitko o manima predlaga~a. Naime, HDZ pretplatnika koji bi trebali tome ne pri~a, ka‘e zastupnik. A kad smatra da postoje}i Zakon o HRT-u se govori o evidentnom vi{ku zaposle- nije toliko lo{ da bi ga po{to-poto tre- sudjelovati i u odlu~ivanju o nih na televiziji nitko se ne usu|uje balo mijenjati nagore. Po njihovoj visini pretplate. ni{ta poduzeti, jer se to tretira kao ocjeni ponu|eni zakonski tekst nije zadiranje u ljudske slobode i koristi za obranu sindikalnih, odnosno grup- prihvatljiv ni za HDZ, ni za televiziju Po rije~ima zastupnice Trako{- niti za pretplatnike. Nije potrebno nih ili pojedina~ni interesa. Mi bi- tanec njeni strana~ki kolege inzisti- smo, kao parlamentarno tijelo, trebali obrazlagati – ka‘e zastupnica – {to bi raju na tome da se HRT zakonom zna~ilo ukidanje 3. radijskog progra- preuzeti odgovornost za to da se ta ma (Vlada je predvidjela da se odluka obve‘e na emitiranje odre|enog po- situacija napokon ra{~isti, a ne da o tome donese u roku od godinu dana stotka regionalnog programa, barem gra|ani putem pretplate financiraju i nakon organizacijskog razdvajanja na sada{njoj razini. Naime, ostane li nekoga tko samo jednom mjese~no Hrvatskog radija od Hrvatske televi- televizija bez 3. programa, na preosta- dolazi po pla}u, ka‘e Soldati}. zije) a upitno je i {to }e biti s 3. pro- la dva nastat }e takva gu‘va da }e lokalni sadr‘aji biti zanemareni. gramom televizije. Pitanje je mo‘e li • Treba posti}i dogovor o se podru~je koje pokriva preraspo- Umjesto javne televizije nudi dijeliti na ostala dva programa, a po- utjecaju javnosti, ali i osni- gotovo propagandne poruke od kojih se javna ustanova va~a, na programsku i or- televizija ima i financijsku korist. Mr. Miroslav Ro‘i}, glasnogovor- Zastupnici HDZ-a dalje upozora- nik Kluba zastupnika HSP-a, rekao je ganizacijsku shemu HRT-a. vaju da u zakonu uop}e nije da su njegovi strana~ki kolege nazna~eno kojim }e se odlukama i razo~arani ~injenicom da predlagatelj, Ocijenio je logi~nim prijedlog o podzakonskim aktima regulirati umjesto javne televizije, nudi javnu odgodi rasprave o ovom zakonu, dok vlasni~ki odnosi Hrvatske televizije i ustanovu. Predlo‘io je da se rasprava zastupnici ne budu imali nove ele- poduze}a Oda{ilja~i i veze. Spomeni- o ovoj to~ki dnevnog reda odgodi, mente. mo i njihov prigovor na formulaciju dok zastupnici ne dobiju na klupe Akademik Ivan Aralica (HDZ) ja- ~lanka 10. koji propisuje da ve}ina »povijesni sporazum« izme|u Foruma vio se za rije~ da bi ispravio njegove emitiranog programa HRT-a mora biti 21, HND-a i Ra~anove Vlade te pre- navode kako se ranije bilo lak{e do- doma}e i europske proizvodnje, u dsjednika Mesi}a, odnosno usugla{en govarati jer je pokojni predsjednik omjeru koji ne zapostavlja hrvatske tekst zakonskog prijedloga o HRT-u. Tu|man sam donosio odluke. programe (moglo bi se dogoditi da se Predsjednica Doma rekla je da Napomenuo je da predsjednik dobar dio doma}e produkcije »izgubi« nema ovlasti da to prolongira, to vi{e Tu|man nikad nije sam donosio u europskoj). {to ni predstavnik predlagatelja nije nikakvu odluku, ni vojnu ni civilnu, BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 10 bez vrlo opse‘nih i dramati~nih kon- drugim mehanizmima osim tr‘i{ta). nicima ne budu predo~eni Vladini zultacija. Da je takav na~in rada Po rije~ima zastupnika ne stoje prigo- amandmani. itekako potreban i neizbje‘an danas vori da }e u tom slu~aju djelatnici te dokazuje i institucija {estorice koja u ku}e, zapravo, biti dr‘avni slu‘benici Predlo‘ena rje{enja ne kriznim situacijama tako|er tra‘i i automatski ovisiti o slu‘beni~koj jam~e politi~ku i financijsku usugla{avanje mi{ljenja, ka‘e zastup- hijerarhiji. Naime, u slu~aju da HRT nik. A {to se konkretno ti~e ove pro- bude trgova~ko dru{tvo, na novinare i neovisnost HRT-a blematike, na tu temu su odr‘ani urednike bi mogao utjecati imeprativ Dragutin Bra~un (HDZ) je pri- brojni sastanci sa specijalistima za to dobiti i uspjeha na tr‘i{tu. U svakom mijetio da se dono{enju ovog zakona podru~je, ali predsjednik Tu|man je slu~aju, valja voditi ra~una o tome da protive svi segmenti dru{tva kojima bio vrlo senzibilan prema stavovima se kod organizacije HRT-a kao javne je u interesu o~uvanje demokracije – novinara. To je, po mi{ljenju zastup- ustanove postave takvi mehanizmi stru~njaci za elektronske medije, no- nika, bio glavni motiv da nije odcije- koji }e osigurati {to ve}e autorske vinari, zaposlenici, javni djelatnici, pio tre}i program. slobode. No, bez obzira na kona~ni itd. Ne prihva}aju ga ni Koordinacija Podsjetio je na ~injenicu da su da- pravni status te ku}e moramo propi- Sindikata HRT-a, Hrvatsko novinar- nas u svim tranzicijskim zemljama na sati da je RTV pretplata pristojba za sko dru{tvo – ogranci HTV-a i Hrva- pomolo veoma burna previranja oko uslugu informiranja, a ne za kori{te- tskog radija, te Odbor za javnu i cjelo- televizije. Stoga treba dobro »oslu{- nje radijskog i TV prijemnika, ka‘e vitu HRT, jer ne omogu}ava javnom kivati« {to se doga|a, kako bi se, po Mari~i}. radiju i televiziji politi~ku i finan- mogu}nosti, izbjeglo to {to se dogodi- cijsku neovisnost. Navedene institu- lo u Pragu. cije tra‘e da se dono{enje tog propisa Zastupnik Soldati} je pojasnio da • Status javne ustanove odgodi, zatim da se u nastavku rada nije rekao da je predsjednik Tu|man najprikladniji je oblik za na zakonskom tekstu u radnu grupu o svemu odlu~ivao, nego da je, onda ostvarivanje temeljnih pro- uklju~e i medijski stru~njaci izvan kad je bilo potrebno, jedna osoba sve HRT-a, zna~i i dio ~lanova tih dru- presjekla (a sada se moramo dogova- gramskih na~ela i obveza {tava, te da barem dva ~lana HRT-a rati i usugla{avati). HRT-a. odredi Odbor za javnu i cjelovitu Hr- vatsku radio-televiziju. Utvrdi li se Osigurati {to ve}e autorske kasnije da je Zakon o HRT-u, koji }e U na~elu se mo‘e raspravljati o parlamentarna ve}ina vjerojatno do- slobode pitanjima koja je spomenuo gospodin Govore}i u ime Kluba zastupnika nijeti, pretvorio HRT u ~istu re‘imsku Mari~i}, ali to nema smisla kad je televiziju, logi~no bi bilo da oni koji SDP-a, Ratko Mari~i} podsjetio je na paravlada (predsjednici klubova za- ~injenicu da je Kona~ni prijedlog su ga predlo‘ili snose i odgovornost, stupnika vladaju}e {estorke) kasno zaklju~io je zastupnik. zakona o HRT-u jedna od 16 to~aka sino}, na sastanku s premijerom, usu- dnevnog reda o kojima @upanijski Logi~no je, ka‘e, da svaka vlast, pa glasila stavove oko Zakona o HRT-u, i ova, te‘i tome da zavlada medijima, dom raspravlja i odlu~uje ravnoprav- primijetio je mr. Miroslav Ro‘i}. Do- a na{ ~ovjek je podlo‘an vlasti jer no sa Zastupni~kim (to je dogovoreno govoreno je, primjerice, da budu}e na radnom sastanku Odbora za ravnatelje HRT-a bira Hrvatski sabor smatra da je ona oli~enje po{tenja. usugla{avanje stavova). Po mi{ljenju na prijedlog vije}a HRT-a (imat }e 16 Na‘alost, to nije tako. Da bi potkrije- zastupnika taj se postupak ne mo‘e ~lanova), dok bi Upravno vije}e samo- pio tu svoju tvrdnju zastupnik je u provesti dok se ne donese novi Poslo- stalno birao Zastupni~ki dom, itd. nastavku najprije iskritizirao pred- vnik @upanijskog doma po kojem bi Ratko Mari~i} prigovorio je predsjednika Mesi}a koji je, kako re~e, se trebalo raditi. Napomenuo je, sjedatelju {to je dopustio zastupniku imenovao za veleposlanike pjeva~e, tako|er, da je o tekstu ovog zakona Ro‘i}u da mu replicira. Naime, pre- novinare i svoje partnere u »belotu«, a provedena {iroka rasprava u stru~noj ma postoje}em Poslovniku, zastupni- potom premijera i predsjednika Sabo- javnosti i radnim tijelima saborskih ci imaju pravo samo na ispravak kri- ra. Prvome je prigovorio da saziva domova, a sino} se o tome rasprav- vog navoda. Osim toga, na stav kluba strana~ke sastanke u Banskim dvori- ljalo i na sastanku vladaju}e zastupnika mo‘e se replicirati samo ma, zatim da mu obje supruge, biv{a {estorke, ali oko toga ne treba dizati stavom drugog kluba, a ne novinskim i sada{nja, rade u Vladi (jedna se ~ak pra{inu. Rezultati te rasprave bit }e ~lankom koji su svi zastupnici mogli predla‘e za suca Ustavnog suda) te da predo~eni Vladi koja, kao predlagatelj, pro~itati. si mazohisti~ki skida pla}u a istodob- mo‘e tijekom ~itavog postupka I Zlatko Komadina (SDP) zamjerio no na dr‘avni tro{ak krstari Jadra- dono{enja zakona amandmanima je zastupniku Ro‘i}u na sugestiji da nom (za Novu godinu). Gospodinu mijenjati pojedine njegove odredbe. se pri~eka »normalan« zakonski Tom~i}u, pak, zamjera da u svom ure- Po svoj prilici bit }e promjena oko prijedlog, kao da ovaj koji je do{ao u du prima predstavnike Foruma 21 i sastava Vije}a HRT-a te na~ina izbora saborske klupe nije legalan i le- Hrvatskog dru{tva novinara, ali ne i imenovanja njegovih ~lanova, itd. gitiman. Napomenuo je, tako|er, da kao predsjednik Sabora, nego kao Po zastupniku na dana{njoj sjednici za razliku od pokojnog Tu|mana, koji predsjednik stranke. Spomenuo je, mo‘e se raspravljati o osnovnim pita- je ne samo imao instrumente izvr{ne tako|er, da danas na HRT-u vode gla- njima koja se ure|uju ovim zakonom. vlasti nego se tako i pona{ao, sada vnu rije~ ljudi koji proteklih 10 godi- Naime, SDP smatra da HRT treba biti odlu~uje Vlada. na nisu ni{ta radili, nego su samo javna ustanova jer je to najprikladniji Predsjedatelj, akademik Ivan Ara- kritizirali i ‘alili se da su ‘rtve siste- oblik za ostvarivanje njenih temeljnih lica, predlo‘io je kompromisno rje{e- ma. programskih na~ela i obveza (kada bi nje – sugerirao je da se rasprava o Da imamo normalno izgra|en su- postala trgova~ko dru{tvo vi{e ne bi- predlo‘enom zakonu nastavi, ali da stav te primjere ne bi trebalo iznositi smo mogli utjecati na nju nikakvim se s glasovanjem pri~eka dok zastup- za saborskom govornicom, ve} bi se BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRT 11

njima bavili nezavisni mediji, zak- dru{tvo ili neka druga asocijacija Zastupnik Komadina nije zadovo- lju~io je Bra~un. odredi koje su to najzna~ajnije insti- ljan ni na~inom na koji je predlagatelj Ratko Mari~i} je ustvrdio da pred- tucije iz kojih }e javni djelatnici sjedi- regulirao sustav lokalnih programa sjednik Vlade nikada nije predlo‘io ti u Vije}u HRT-a, politika mo‘e samo (nedopustivo ih je samo deklarativno svoju suprugu za suca Ustavnog suda potvrditi njihov izbor, odnosno ime- spominjati). Po njegovom mi{ljenju u (uostalom, to nema nikakve veze s novanje, a ne mo‘e mijenjati te ~lanku 3. stavak 3. bi trebalo stajati ovom to~kom dnevnog reda). odluke. da televizijski i radio programi na Kruno Peronja (HDZ) izjavio je da S obzirom na to da je pred zastup- dr‘avnoj razini sadr‘avaju i re- ne mo‘e podr‘ati ovakav zakonski nike do{ao Kona~ni prijedlog zakona gionalne programe, sukladno ~lanci- prijedlog, ali je predlo‘io da se u defi- sudionici u raspravi se nalaze u »pat« ma 5. i 33. ovog zakona. ^injenica je, nitivnom tekstu predvidi kao posebna poziciji jer je neizvjesna sudbina naime, da u Hrvatskoj djeluje niz lo- programska obveza da HRT osigura njihovih zahtjeva, konstatira dalje za- kalnih TV postaja kojima se mora dati tehni~ke uvjete kako bi ‘itelji ju‘nih stupnica. Smatra da nije trebalo brza- du‘i prijelazni rok (umjesto godinu dijelova hrvatskih otoka mogli gledati s usugla{avanjem stavova oko barem dvije) za prilagodbu novim ti prvi dr‘avni program HT-a i radijski zakonskog teksta. Naime, prolongira- rje{enjima. Zbog toga ~lanak 33. treba program (smetnje im prave talijanske nje rasprave za jo{ 14 ili mjesec dana dopuniti amandmanom kojim bi se radiostanice). U protivnom }e, ka‘e, ne bi puno promijenilo na stvari, ali preciziralo da }e nakon dono{enja gra|ani koji ne mogu pratiti program bi zacijelo smirilo duhove u javnosti i odluke o davanju koncesije za 3. pro- prestati pla}ati pretplatu (zakonska do{li bismo do kvalitetnijeg zakon- gram i odabira koncesionara, HRT jo{ podloga za to je ~lanak 27. Kona~nog skog prijedloga. dvije godine proizvoditi i emitirati prijedloga zakona). Cilj predlagatelja Na kraju je apelirala na zastupnike program u 3. TV mre‘i na razini bi morao biti da se istinite informa- da predla‘u pobolj{ice zakonskog dr‘ave, u suradnji s lokalnim radio i cije na objektivan na~in prenose na teksta a da politi~ka prepucavanja TV postajama. podru~ju cijele Hrvatske, {to mo‘e ostave za neke druge teme i za pred- U protivnom }e se – ka‘e – lokalne pridonijeti i promociji na{eg turizma izborne kampanje. TV postaje ugasiti za godinu dana, a i gospodarstva, ka‘e zastupnik. lokalni novinari ostati bez posla. Televizijski sustav Uvo|enje du‘eg prijelaznog roka Isklju~iti utjecaj politike neracionalan i skup omogu}ilo bi da se racionalizacija Po mi{ljenju Zlatka Komadine HRT-a provede cjelovito i po{tenije, • Moramo se zalo‘iti za to (SDP) ovaj zakon treba odraditi, iako uklju~iv{i cijeli sustav, te da stasaju da se politi~ki utjecaj na tele- u njemu ima nekih nejasno}a. Budu}i lokalne televizije privatnog tipa, koje da ostvaruje temeljni cilj – pretvara }e dobiti koncesije, odnosno da se viziji svede na {to je mogu}e televiziju u javnu ustanovu – tu nema uspostavi tr‘i{te za novinare (konku- manju mjeru, bez obzira na ni{ta spornog. ^ak, {tovi{e, pre- rencija programa). dlo‘ena rje{enja o na~inu biranja Repliciraju}i zastupniku Komadini njen ustroj. Vije}a HRT-a i Upravnog vije}a idu za Ante D‘elalija (HDZ) je izrazio mi{- tim da se eliminira utjecaj politike na ljenje da javnost ne podr‘ava ova Mr. Ankica Mami} primijetila je taj medij. doga|anja na televiziji a ni program da Klub zastupnika LS-a nije sudjelo- Treba po{teno priznati – ka‘e za- koji se prikazuje u zadnje vrijeme. vao u cijeloj toj pri~i, te da raspola‘e stupnik – da je televizijski sustav Smatra da pitanje vi{ka zaposlenika istim informacijama kao i kolege iz poprili~no neracionalan i skup (kad na HRT-u treba rje{avati na isti na~in HDZ-a. Smatra, me|utim, da bi za- se dirne u vi{ak zaposlenih na televi- kao i sudbinu svih ostalih zaposlenih stupnici @upanijskog doma trebali ziji, onda je to hereza, a kad se ugasi koji se na|u u istoj situaciji. inzistirati na nekim pitanjima u ovom firma s 10 tisu}a zaposlenih »nikome Zlatko Komadina je ustrajao na Zakonu, budu}i da su ne samo pred- ni{ta«), ali ako javnost financira tu stajali{tu da javnost podr‘ava opre- stavnici odre|enih politi~kih opcija, televiziju putem pretplate, svakako djeljenje da televizija bude javna usta- nego i ‘upanija iz kojih dolaze. U prima pravo utjecati i na njezin ustroj. nova. Dr‘i, me|utim, da na HRT-u vom redu u ~lanku 3. tog propisa Podr‘ava, ina~e, odvajanje Oda{ilja~a ne}e biti evidentiran veliki broj mora stajati da »HRT mora (a ne i veza od sustava Televizije, ali dr‘i da prekobrojnih djelatnika, budu}i da ta mo‘e) odlu~iti da televizijski i ra- njihov ve}inski dio mora biti u ku}a ima 3 tisu}e stalno zaposlenih, dijski programi na dr‘avnoj razini vlasni{tvu Republike Hrvatske te da, dok su ostalo honorarci. moraju sadr‘avati i regionalne stoga, treba doraditi neke odredbe programe«. U prilog tome spomenula (treba jasno re}i da je u oba slu~aja Pretplatnici bi trebali postati je da u ~lanku 5. pi{e da »HRT u osniva~ Vlada Republike Hrvatske). dioni~ari svojim programima mora zadovoljiti Logi~no je, ka‘e, da Oda{ilja~i i veze Dr. Jure Buri} (HDZ) se u nekim interese javnosti na dr‘avnoj i lokal- budu dru{tvo s ograni~enom odgo- stvarima sla‘e s kolegom Komadi- noj razini«. vorno{}u jer imaju jednog osniva~a. nom, a u nekima ne. Kako re~e, ra- Svi se moramo zalo‘iti za to da se Dakako, ne postoji idealno rje{enje, duje ga njegova briga za nezaposlene, politi~ki utjecaj na televiziji svede na ali nastojanja idu u pravcu da javnost ali strahuje da se neki od honorarnih {to je mogu}e manju mjeru, bez obzi- oblikuje programsko tijelo – Vije}e zaposlenika HRT-a uskoro ne na|u ra na to bila ona javna ustanova ili HRT-a, a da osniva~, zna~i Sabor, imena ulici. Izrazio je uvjerenje da za- organizirana druga~ije, ka‘e zastup- nuje Upravno vije}e, s tim da se, ko- stupnike podjednako boli sudbina nica. Po njenom mi{ljenju nije toliko liko god je to mogu}e, isklju~i utjecaj svih ljudi koji }e ostati bez posla, bez bitno ho}e li Vije}e HRT-a imati 15 ili politike u biranju Upravnog vije}a, a obzira na to radi li se o djelatnicima 20 ~lanova, ve} na~in njihova izbora. samim time i ravnatelja (imenuje ga »Diokoma«, HRT-a ili neke druge fir- Naime, kada Sabor, novinarsko Vije}e HRT-a). me. U nastavku je konstatirao da BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 12 predlagatelj, o~ito, ne slu{a glas naro- Po njegovim rije~ima rasprava o mentarnih stranaka i zastupnici kao da te upozorio da }e ukidanje re- HRT-u je politi~ko pitanje, a zastupni- pojedinci bili su – ka‘e – podije- gionalnog programa dovesti u pitanje ci bi trebali nastojati da ona bude ja- ljenog mi{ljenja, dok stru~njaci ne samo egzistenciju ljudi koji pripre- vni medij (u proteklih godinu dana Vije}a Europe smatraju da taj pravni maju taj program nego i plasiranje dogodile su se, uglavnom, kozme- oblik nije presudan za ulogu koju te- informacija koje su itekako va‘ne za ti~ke promjene). Prije deset godina to levizija treba obavljati u jednom civil- lokalne sredine. Primjerice, da nije je – ka‘e – bila Radiotelevizija Za- nom i demokratskom dru{tvu (s tim bilo regionalnog programa, slu~aj greb, koja je napravila zna~ajne se sla‘e i zastupnik). sramnog iseljenja iz stana hrvatskog predradnje za uvo|enje demokracije Me|utim, predlagatelj se opre- branitelja u Dubrovniku vjerojatno se u Hrvatskoj. Taj trend razvoja je tre- dijelio za javnu ustanovu, ali to nije nikada ne bi na{ao u sredi{njem Dne- balo nastaviti i u proteklom razdob- konzistentno i proveo (npr. u dijelovi- vniku. lju, smatra zastupnik. Pa i sada bismo ma zakona koji govore o upravljanju i – ka‘e – trebali pristati na jedan evo- rukovo|enju HRT-om, odnosno tijeli- lutivni proces, bez nekakvih drama- ma HRT-a). I sam bi, ka‘e, mo‘da bio • Ako do|e do prodaje 3. ti~nih promjena. Kako re~e, svjestan za to rje{enje kad ne bi postojale programa bilo bi pravedno da je toga da Hrvatska televizija i radio nekakve druge televizijske i radijske svi pretplatnici Hrvatske tele- ne mogu postati javni mediji preko ku}e koje }e biti isklju~ivo trgova~ka no}i. Kao politi~ari moramo biti dru{tva. Zbog trenutne, a i pred- vizije postanu dioni~ari. spremni na to da }e vladaju}a garni- stoje}e konkurencije koja }e se zasi- tura zasigurno znati iskoristiti taj gurno zao{triti, dr‘i da bi bilo bolje Podsjetio je na ~injenicu da je HDZ medij u svoju korist, no bitno je da to rje{enje da HRT bude trgova~ko naslijedio 3. TV program od biv{e ne bude u pretjeranoj mjeri, zaklju~io dru{tvo te da, ako je to ikako mogu}e, dr‘ave, ali da ga nisu ukinuli jer je to je. ostvaruje profit, s tim da svoje zada}e, jedino {to je rentabilno na HRT-u i od @arko Kati} (HSLS) je izjavio da se utvr|ene ovim zakonom, obavlja na ~ega mo‘e ‘ivjeti tih 7 tisu}a zaposle- sla‘e s na~inom rada {to ga je pred- zadovoljstvo korisnika. nih, makar me|u njima bilo i onih lo‘io potpredsjednik Aralica, ali suge- koji imaju duple pla}e. Zbog toga je rira da se nakon {to stignu amandma- Vije}e HRT-a preimenovati izrazio ~u|enje {to se nova vlast ni Vlade zastupnicima tako|er omo- u Vije}e korisnika upu{ta u jednu takvu avanturu. Ako i gu}i podno{enje amandmana, kako Slijedom opredjeljenja da HRT do|e do prodaje 3. programa bilo bi bi se svi ti prijedlozi iskoristili u po- bude javna ustanova trebalo bi ra- pravedno – ka‘e – da svi pretplatnici stupku usugla{avanja zakonskog tek- dikalno promijeniti ~lanke 15., 16., pa Hrvatske televizije postanu dioni~ari sta izme|u dvaju domova. i cijelu glavu IV. koja regulira uprav- (udio onih koji pla}aju pretplatu ve} Predsjedavaju}i je rekao da pri- ljanje i rukovo|enje HRT-om, smatra 40 godina iznosio bi oko 20 tisu}a hva}a tu sugestiju, iako to nije rje{e- zastupnik. Po njegovu mi{ljenju DEM). Na kraju je konstatirao da nje. Naime, amandmanske korekcije Vije}e HRT-a bi trebalo samo nadzira- ovakav zakon zanj nije prihvatljiv, jer ne}e predlo‘iti Vlada nego odbor za ti provedbu programskih na~ela, a nije prihvatljiv za pretplatnike Hrva- Ustav i poslovnik Zastupni~kog doma sve ostale poslove pobrojane u tske televizije. a to nije mjerodavno za @upanijski ~lanku 16. trebala bi raditi druga Za racionalizaciju, pod dom. tijela, prije svega Upravno vije}e. Na- Trgova~ko dru{tvo je ime, svrha tog tijela je da {titi kori- uvjetom da se ne zapusti snike, odnosno konzumente radij- regionalni program pogodniji pravni oblik skog i televizijskog programa od ne- prikladnih sadr‘aja i omogu}uju im U javnosti se toliko govori o ovom da ostvare svoje pravo u sferi kulture, zakonu kao da se radi o temi od pla- • Zbog trenutne, a i pred- obrazovanja, informiranja, i sl. Stoga netarnog zna~aja, umjesto da se stoje}e konkurencije, bilo bi bi se ono trebalo zvati »Vije}e kori- raspravlja o gospodarskoj i socijalnoj bolje da HRT bude trgova~ko snika«. strategiji te drugim temama od ‘ivot- Po ocjeni zastupnika predlo‘eni ne va‘nosti za hrvatsku dr‘avu, ne- dru{tvo te da ostvaruje profit, na~in imenovanja ~lanova tog tijela je godovao je Vladimir Mesari} (KDM). s tim da svoje zada}e utvr- neprovediv. Naime, prema rje{enju U nastavku je konstatirao da je HRT u |ene ovim zakonom obavlja predlo‘enom u ~lanku 15. moglo bi se razdoblju od 1990. do 2000. godine kandidirati puno ljudi kojima bi bilo pro{la razne faze, a bilo je i nemalo na zadovoljstvo korisnika. omogu}eno da na sjednici Odbora po~etni~kih gre{aka. Mi smo, kao Zastupni~kog doma za izbor i demokr{}ani, ponajmanje mogli biti U nastavku rasprave @arko Kati} je imenovanja iznesu svoje poglede i zadovoljni tom televizijom jer smo prigovorio predlagatelju da se ne od- program (to se ne mo‘e kvalitetno bili potpuno minorizirani, ka‘e za- nosi korektno prema @upanijskom obaviti u kra}em roku). Stoga bi bilo stupnik. Kako re~e, i sam je za racio- domu jer nigdje u obrazlo‘enju bolje da se, sli~no kao i dosad, odrede nalizaciju, pod uvjetom da se ne zapu- zakonskog prijedloga ne spominje nekakve grupacije koje bi dale svoje sti regionalni program koji je op}e primjedbe zastupnika, odbora ili klu- predstavnike u Vije}e korisnika. Njih prihva}en me|u gra|anima. Naglasio bova tog Doma, dok su primjedbe ne bi nitko posebno imenovao, ve} bi je da u tom programu moraju biti ra- Zastupni~kog doma detaljno pobroja- se na{li na konstituiraju}oj sjednici vnomjerno zastupljene sve regije ne. Podsjetio je i na stajali{te radne tog tijela, a posao bi im bio isklju~ivo (sada je sjeverozapadna Hrvatska skupine HRT-a da bi ta ku}a trebala pra}enje ostvarivanja programskih osjetno zapostavljena u odnosu na nastaviti djelovati kao trgova~ko na~ela na radiju i televiziji. Sve poslo- druge krajeve Hrvatske). dru{tvo. Klubovi zastupnika parla- ve u svezi s upravljanjem ustanovom BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRT 13

trebalo bi raditi Upravno vije}e, a samo od radijske i TV pretplate, nego operativne poslove ravnatelj. Zastup- i proizvodnjom i/ili emitiranjem rek- • Nema smisla da se RTV nik je izrazio uvjerenje da }e se aman- lama te drugih programskih servisa dmanskim korekcijama razlu~iti ovla- (teletekst i sl.), proizvodnjom i pro- pretplata pla}a za kori{tenje sti Vije}a HRT-a i Upravnog vije}a, na dajom nosa~a zvuka, videokazeta i au- aparata a ne za program. na~in da ja~aju ovlasti ovog posljed- diovizualnih kazeta, organiziranjem njeg. koncerata i drugih priredbi), te obav- ljanjem drugih djelatnosti utvr|enih To mi{ljenje dijeli i dr. Branko Statutom i iz drugih izvora. Sruk (SDP) jer, kako re~e, bez infor- • Razlu~iti ovlasti Vije}a Na primjeru ovog zakona vidljivo je macija iz regija ne bi bilo ni informa- HRT-a i Upravnog vije}a. kako propusti i neuskla|enosti proce- tivnog, dokumentarnog i sli~nih pro- dure u oba doma izazivaju ozbiljne grama HRT-a. Smatra da bi u ~lanku posljedice, primijetio je Zvonimir 15. predlagatelj trebao to~no odrediti Po njegovu mi{ljenju neustavnu Novoselec (HDZ). Naime, u interesu udruge i institucije koje }e davati odredbu, odnosno definiciju RTV svoje predstavnike u Vije}e HRT-a. pretplate svakako valja promijeniti je, poglavito ovog Doma, da ta procedura, od prvog ~itanja pa do Kona~- Umjesto da bira to tijelo, Sabor bi (HRT bi svoj program mogao kodirati morao kontrolirati rad HRT-a, kao i ili za{tititi na neki drugi na~in). Sma- nog usugla{avanja, bude uskla|ena i u potpunosti regulirana Poslov- svake druge javne ustanove. tra, tako|er da odredba kojom se pro- Ukazao je i na potrebu da se uskla- pisuje da visinu pretplate utvr|uje nikom. U tom se aktu – ka‘e – mora ra{~istiti i raspravljaju li mati~ni de ~lanci 16. te to~ke 2. i 3. u ~lanku Zastupni~ki dom degradira rad tog 25. (jedino onaj tko bira mo‘e i Doma i op}enito Hrvatskog sabora. odbori obaju domova o ovom zakonskom prijedlogu na zajedni~koj sjed- razrije{iti ravnatelja). Kako re~e, ja- Zadr‘ati tre}i program nici ili su ~lanovi @upanijskog doma sno mu je da HRT ‘ivi od pretplate, za naobrazbu, znanost, kulturu i {port ali nema smisla da se ona pla}a za Ivan Lackovi} (HDZ) citirao je na kori{tenje aparata a ne za program. po~etku svog izlaganja jedan odlo- trebali sudjelovati u radu istoimenog Odbora Zastupni~kog doma, budu}i Po toj logici moglo bi se dogoditi, mak iz pisma zaposlenika Oda{ilja~a ka‘e, da slu‘bena osoba HRT-a zatra‘i i veza, koji se zala‘u za to da postanu da su dobili poziv za sjednicu (samostalnu sjednicu nisu odr‘ali jer nije naplatu i od vlasnika stranih brodica samostalno trgova~ko dru{tvo {to je, u na{im marinama, koji tako|er gle- po njihovu mi{ljenju, preduvjet bilo predstavnika Vlade). Osvrnuv{i se na konkretne zakon- daju TV prijemnike i slu{aju radio na uspje{nog poslovanja. podru~ju Hrvatske. (Miroslav Prpi}- Zastupnik smatra da u zakonskom ske odredbe, konstatirao je da se u pro{loj godini HRT, izvje{tavaju}i o HDZ; ga je razuvjerio da do toga ne prijedlogu, prije svega, treba pojasniti mo‘e do}i jer Hrvatska po{tuje {to je to javna televizija (trebala bi se radu saborskih domova, u vi{e navrata ogrije{io o na~elo propisano me|unarodne konvencije). Smatra, zvati Hrvatska javna radio-televizija). nadalje, da bi Oda{ilja~i i veze trebali I on je spomenuo da se u ‘upanijama ~lankom 7., prema kojem je ta ku}a du‘na istinito, cjelovito, nepristrano i ostati u rukama dr‘ave, jer je taj zala‘u za to da se zadr‘e i televizijski prijenosni sustav od posebnog intere- i radijski tre}i program jer se na pravodobno informirati javnost o doga|ajima od javnog interesa. To se sa. Uostalom, u svim zemljama svijeta njima emitiraju emisije koje ih prijenosni i distribucijski sustavi su u najvi{e zanimaju. u budu}em radu javne Hrvatske ra- Za nj je, me|u ostalim, upitna i for- diotelevizije ni u kom slu~aju ne bi vlasni{tvu dr‘ave. Na kraju je pod- mulacija u ~lanku 7. da »HRT« ne smjelo doga|ati, napominje zastup- sjetio na to da }e se, bude li HRT ja- smije u svojim programima zastupati nik. Informacije koje prenosi taj me- vna ustanova, zaposleni u toj ku}i i stajali{ta ili interese pojedine pol- dij moraju biti dostupne svim slu{ate- kod nagra|ivanja tretirati kao dr‘avni iti~ke stranke, kao ni bilo koja druga ljima, na lokalnoj, regionalnoj i dr‘av- slu‘benici i namje{tenici. Dr‘i da se pojedina~na politi~ka, religijska noj razini, s tim da se pritom po{tuju specifi~ni poslovi koje obavljaju novi- svjetonazorska i sli~na stajali{ta ili najvi{a stru~na, estetska i eti~ka nari i reporteri ne mogu izjedna~iti s interese. Na koji }e na~in u tom mjerila. Stru~na tijela HRT-a, a pogla- onima dr‘avnih slu‘benika, o ~emu slu~aju znanstvenici govoriti o svojim vito urednici, morat }e voditi ra~una i bi predlagatelj trebao voditi ra~una. znanstvenim otkri}ima ili propovjed- o tome da se dosljedno realizira nici o svojim svjetonazorima, pita predvi|eni odnos izme|u doma}eg i stranog programa. • Oda{ilja~i i veze trebali bi Lackovi}. ostati u rukama dr‘ave, jer je Primijetio je, u nastavku, da je Regionalni programi kao ~lankom 8. Kona~nog prijedloga taj prijenosni sustav od po- zakona u programima HRT-a zabra- obveza, a ne mogu}nost sebnog interesa. njeno poticati nasilje i kriminal, a Zalo‘io se i za zadr‘avanje tre}eg svakodnevno su na programu kau- programa, ne samo zbog sudbine za- bojski filmovi (to treba svesti na real- poslenih, nego i zbog njegove pro- Miroslav Pe~evski (HSS) ne vidi u nu mjeru). Kako re~e, sla‘e se s tim gramske uloge. Naime, vrsta i kvalite- ~emu je problem budu}i da se iz da dr‘avni du‘nosnici ne mogu biti ta programa moraju zadovoljavati sve sada{nje pretplate, koja iznosi 50 ~lanovi Vije}a HRT-a, ali to se slojeve slu{ateljstva i gledateljstva. kuna, normalno odr‘avaju sva tri ra- ograni~enje ne bi trebalo odnositi na Stoga regionalni programi moraju u dijska i TV programa. Budu}i da je zastupnike @upanijskog doma koji zakonu biti predvi|eni kao obveza, a dr‘ava osniva~ Televizije, treba na}i zastupaju interese gra|ana svojih re- ne kao mogu}nost, nagla{ava zastup- modus, odnosno najbolje rje{enje za gija. Upozorio je, nadalje, da nik i navodi primjer TV studija Bjelo- upravljanje HRT-om, ka‘e zastupnik. predlagatelj ne pristaje na to da HRT var koji je dosad kvalitetno i promp- Apsurdno je, smatra, da Televizija bude trgova~ko dru{tvo, a prema tno izvje{tavao slu{ateljstvo na re- koja proizvodi program, odrekne li se ~lanku 26. ta ku}a stje~e prihode ne gionalnoj razini. Oda{ilja~a i veza, ubudu}e mora BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 14 pla}ati usluge distribucije (svaka nutku najprihvatljivije za trgova~ko Zakon podijelio javnost i dr‘ava ima po jedan segment televi- dru{tvo. zije u svojim rukama zbog strate{kog Utvrdi li se da je najvi{e ulagala vladaju}u {estorku interesa). dr‘ava, ona bi kroz skup{tinu i orga- Budu}i da nije poznato {to je dogo- ne upravljanja dru{tva i dalje imala vorila {estorka, te{ko se odrediti pre- presudan utjecaj na sudbinu HRT-a, • Zakon bi trebalo vratiti ma ovom dokumentu, ka‘e zastupnik {to zna~i da bi sprije~ila takav vid predlagatelju i obvezati ga da (mo‘da bi trebao i}i u tre}e ~itanje). zloporabe vlasni{tva. predlo‘i novi primjeren aktu- Izrazio je uvjerenje da }e predlagatelj Dr. Sruk je na to pojasnio da se ipak imati u vidu dobronamjerne pri- njegovo izlaganje odnosilo na sustav alnom vremenu. mjedbe zastupnika koje bi trebale pri- Oda{ilja~a i veza. donijeti tome da Televizija postane Dr. @ivko Kolega (HDZ) je tako|er Zakon o HRT-u je podijelio javnost javna, dostupna svima i da slu‘i na pobornik triju TV programa na dr‘av- a o~ito i vladaju}u {estorku, konstati- op}u korist dru{tva., noj razini. Po njegovom mi{ljenju rao je Branko Mo~ibob (HDZ). Vi{e argumenata u prilog odredba koja propisuje pla}anje RTV Budu}i da je to prvorazredno po- pretplate nije jasno formulirana. Ako liti~ko pitanje, jasno je da se danas trgova~kom dru{tvu je to~no da jedno doma}instvo mora {estorka bori za {to ve}u prevlast nad Mario V~elik (HDZ) je mi{ljenja da pla}ati pretplatu za svaki prijemnik u najja~im i najutjecajnijim medijem u bi prihvatljiviji oblik za HRT bio stanu, to je onda najgori hara~, ka‘e dr‘avi, ka‘e zastupnik. Po njegovim trgova~ko dru{tvo i to iz vi{e razloga. zastupnik. Najavio je da }e u tom rije~ima {estorka je u proteklih godi- Naime, mnogi sada{nji i biv{i zapo- slu~aju ulo‘iti amandman na ~lanak nu dana izvulgarizirala svoje nastupe slenici su svojim radom pridonijeli 27. stavak 4., ali }e odustati od njega na HRT-u (zna~ajno prednja~i izgra|ivanju sustava HRT-a i bilo bi ako mu samo jedan predstavnik Vla- sudjelovanjem u svim udarnim termi- korektno da im se omogu}i da, kroz de doka‘e da pla}a pretplatu za radio nima, a najvi{e u sredi{njem TV Dne- u svom vlastitom i dr‘avnom automo- udjele ili dionice, izvuku korist da im vniku, dok se HDZ marginalizira). bilu. se omogu}i da, kroz udjele ili dionice, Sude}i po analizama objavljenim u izvuku korist od svog ‘ivotnog rada i Treba ~uti i drugu stranu tzv. nezavisnim novinama »Jutarnjem ulaganja. Nadalje, uspjeh i kvaliteta u listu«, situacija je gora nego za Mr. Bo‘idar Pugelnik (HDZ) je vrijeme HDZ-a, kada je ~ak i ~uveni proizvodnji TV i radio programa um- izjavio da ne mo‘e prihvatiti nikakav nogome ovise o konkurenciji, koja je Kosovac bio puno dare‘ljiviji prema prijedlog dok se ne ~uje i druga stra- tada{njoj oporbi, tvrdi zastupnik. U prije svega uvjetovana tr‘i{tem. Uo- na. Naime, zastupnici nisu upoznati s prilog tome spomenuo je da su neki stalom, sam utjecaj dr‘ave, pogotovo primjedbama predstavnika HRT-a od- potpredsjednici Vlade ~ak poku{avali ako je u pitanju politika, ne zna~i i nosno zaposlenih u toj ku}i, osim utvrditi redoslijed novinarskih prilo- objektivan pristup. U krajnjoj liniji, prijedloga njihova sindikata koji je ga te da se hrvatska Vlada pona{a suglasimo li se s tim da je utjecaj predlagatelj odbio. Re~eno je – ka‘e prema tom mediju tako pokroviteljski dr‘ave ipak nu‘an, on se mo‘e ostva- – da se ide na dono{enje ovog zakona da se ve} sprema prodaja tre}eg pro- riti i ako za‘ivi oblik trgova~kog s namjerom da HRT postane javna grama (mo‘da je ~ak ve} poznat i dru{tva ka‘e zastupnik. Naime, ne- televizija i da se smanji broj zaposle- kupac). Po mi{ljenju zastupnika na dvojbeno je da je dr‘ava tijekom pro- nih. Me|utim, u tome ne bi trebalo djelu su sukobi unutar redakcije od- teklih godina izravno ili neizravno prenagliti, ve} najprije valja razmotri- nosno novinarskog establi{menta na ulagala u HRT. Mo‘e se utvrditi u ti kako }e se ukidanje pojedinih rad- HT-u i to radi utjecaja, prije svega, na kojem opsegu i zahvaljuju}i tom nih mjesta odraziti na kvalitetu pro- budu}u koncesiju za 3. program. udjelu dr‘ava bi mogla kroz organe grama (na snimanju jedne minute do- Na kraju je apelirao na zastupnike upravljanja barem djelomi~no utjeca- kumentarnog filma anga‘irano je i do da ne podr‘e ponu|eni zakonski ti i na rad Hrvatske televizije. dvadesetak ljudi). prijedlog, ni uz amandmanske ko- Prihvati li se budu}i ustroj HRT-a u Spomenuo je, me|u ostalim, da se rekcije, jer je nedore~en i ispolitizi- obliku trgova~kog dru{tva, puno bolje protivi tome da lokalni programi ran. Osim toga, pitanje je {to }e biti i operativnije bi se rije{io i odnos »ispadnu« iz zakona, a pogotovo je kasnije, ako se dr‘ava ve} sada odri~e protiv ukidanja tre}eg radijskog pro- mati~ne ku}e s Oda{ilja~ima i veza- 3. kanala koji ima svoje mjesto u hr- grama koji postoji ve} godinama i vatskom medijskom prostoru. To se ma, napominje zastupnik. Smatra, jedan je od najkvalitetnijih. Isto vrije- naime, da bi ta organizaciona jedini- ne mo‘e argumentirati ni teorijom o di i za tre}i program na televiziji na monopolu, budu}i da sada postoji i ca i dalje, barem u odre|enom dijelu, kojem se mahom emitiraju {portske trebala biti naslonjena na mati~nu nova televizijska ku}a, koja svako- emisije. dnevno postavlja oda{ilja~e, 14-tak lo- ku}u (eventualna daljnja dokapitali- U nastavku sjednice @upanijskog kalnih TV postaja i vi{e od 100 radio- zacija mo‘e se provesti kroz udio ili doma, 30. sije~nja, predsjednica postaja. Zbog toga bi ovaj zakon tre- odre|ene dionice). Po mi{ljenju za- Doma dr. Katica Ivani{evi} informi- balo vratiti predlagatelju i obvezati ga stupnika spomenuti organizacioni rala je zastupnike da novi prijedlog da predo‘i novi koji }e biti u skladu s oblik bi u najve}oj mjeri – osigurao Vlade, s nekim izmjenama, jo{ nije vremenom u kojem se nalazimo, zak- autonomiju HRT-a jer bi dr‘ava samo stigao u Sabor. Potom ih je predstav- lju~io je Mo~ibob. djelomi~no mogla utjecati na organe nica predlagatelja, dr. Biserka [estorka ne ure|uje program HRT- upravljanja (ovisno o udjelu). Cvjeti~anin, izvijestila da je Kona~ni a, a ponajmanje ne na vulgaran A {to se ti~e mogu}nosti zloporabe prijedlog zakona bio na raspravi u na~in, primijetio je Ratko Mari~i}. odnosno rasprodaje HRT-a, V~elik nadle‘nim odborima koji su ulo‘ili Zastupnik Mo~ibob je ostao pri tvrd- isti~e da nema opasnosti, budu}i da brojne amandmane (Vlada }e se o nji da se u informativnom programu vlasnici ocjenjuju {to je u datom tre- njima izjasniti krajem tjedna). doista na jedan dosta vulgaran na~in BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRT 15

forsira {estorku, a ponajvi{e SDP, te drugi tjedan, kada budu dostupni sjednice Zastupni~kog doma, jo{ jed- da je javnosti dobro poznato tko je kompletni materijali i stavovi Vlade. nom raspravljala o tim amandmani- postavio glavnog urednika HT-a i Uva‘iv{i mi{ljenje ve}ine zastup- ma i spremna ih je prihvatiti kao inte- ostale strukture (»to se dogovaralo u nika predsjednica Doma je odgodila gralni dio zakonskog prijedloga koji Ra~anovom kabinetu«). raspravu o ovoj temi. je upu}en u saborsku proceduru. Predsjednica je potom konstatirala Pozvala je zastupnike na otvorenu da zastupnici imaju dvije mogu}nosti raspravu u kojoj bi se trebale iskrista- – da danas okon~aju raspravu i gla- lizirati eventualne nejasno}e i neke suju o postoje}em zakonskom sporne odredbe sadr‘ane u amand- prijedlogu ili da sa~ekaju prijedlog manima, te izrazila spremnost Vlade. predlagatelja da uva‘i sva ona rje{e- Vladimir Mesari} je izrazio neza- Uvodno se obrativ{i zastupnicima, nja oko kojih se u Hrvatskom saboru dovoljstvo Kluba zastupnika HSP-a i u ime predlagatelja, potpredsjednica mo‘e posti}i konsenzus. KDM-a postupanjem predlagatelja. Vlade @eljka Antunovi} je naglasila Nakon uvodni~ara rije~ su dobili Njihov je prijedlog da se ova to~ka da je u pripremu ovog zakona, va‘nog izvjestitelji radnih tijela. Stajali{ta dnevnog reda odradi i da se zastupni- za razvitak demokracije u Hrvatskoj, Odbora za informiranje, informatiza- ci o~ituju o prijedlogu kojim raspo- ulo‘en velik trud. Me|utim, u prove- ciju i medije prezentirao je njegov la‘u. denoj javnoj raspravi pokazalo se da predsjednik dr. Zvonimir Sabati, a Marinko Liovi} (nezavisni) je postoje razlike u mi{ljenjima o tome Odbor za obrazovanje, znanost i kul- ustvrdio da Stranka demokratskih kako bi trebalo definirati pojedine turu predsjednik dr. Ante Simoni}. promjena bitno utje~e na ure|ivanje institute. Vladi RH, kao predlagatelju, Stavove Odbora za ljudska prava i programa i pona{anje na HRT-u. U nije preostalo drugo nego da nastoji prava nacionalnih manjina obrazlo‘io prilog tome je spomenuo komentar uskladiti te stavove i poku{a pre- je predsjednik tog radnog tijela dr. aktualne potpredsjednice hrvatske dlo‘iti za Hrvatsku optimalno rje{e- Furio Radin, dok je u ime Odbora za Vlade @eljke Antunovi} od 7. o‘ujka nje. Osnovna je intencija ovog zakona pomorstvo, promet i veze govorio 2000. godine, na ra~un priloga emiti- – ka‘e – stvaranje okvira za konsti- Miroslav Korenika. ranog prije priloga Predsjednika Re- tuiranje HRT-a kao javne ustanove HRT – trgova~ko dru{tvo s publike Hrvatske. koja }e imati karakteristike javnog Mr. Miroslav Ro‘i} (HSP) je izja- medija, sukladno europskim standar- tri organizacijske jedinice vio da nema smisla nastaviti s re- dima. Glasnogovornik Kluba zastupnika plikama, nego da treba zaklju~iti ra- HSP-a – HKDU-a, Ton~i Tadi}, po- spravu i glasovati o zakonskom dsjetio je na to da su prava{i jo{ u prijedlogu koji je na klupama. To je – • Osnovna je intencija ovog o‘ujku pro{le godine uputili u proce- ka‘e – jedino {to nam preostaje, zakona – stvaranje okvira za duru svoj zakonski prijedlog o HRT-u budu}i da je odbijen prijedlog Kluba konstituiranje HRT-a kao koji se temeljio na modelu BBC-a. zastupnika HSP-a i KDM-a da se ova Smatrali su, naime, da postoje}i to~ka dnevnog reda odgodi za ka- javne ustanove koja }e imati zakon treba novelirati po uzoru na snije. Apelirao je na predsjednicu da karakteristike javnog medija, europske zemlje s dugom demokra- ne dopusti da dnevni red ovog Doma sukladno europskim stan- tskom tradicijom, kako bi se izbjegli ure|uje Vlada. Dr. Katica Ivani{evi} eventualni daljnji sukobi na relaciji je na to podsjetila da se radi o zakonu dardima. Hrvatska – Me|unarodna zajednica u o kojem predstoji usugla{avanje svezi sa stanjem u hrvatskm elektron- izme|u saborskih domova, {to zna~i skim medijima, a poglavito na HRT– da }e se usugla{avati dva razli~ita Na tom podru~ju ne postoje univer- zalna rje{enja, ali zato postoji u. Na‘alost, u Hrvatskoj, izgleda vla- zakonska teksta. da mi{ljenje da je za tranziciju HRT-a Zlatko Komadina (SDP) je pri- uobi~ajena praksa koja je ugra|ena u razli~ite varijante zakonskog teksta u javnu televiziju dovoljno promijeni- mijetio da nigdje ne pi{e da se raspra- ti vlast i zamijeniti ~elne ljude te va o ovoj temi mora nastaviti odmah. koje su se dosad pojavljivale. Spome- nula je i to da su u postupku rasprave ku}e. Po rije~ima zastupnika, rezultat Mo‘e se nastaviti i potkraj tjedna, ili tog je vi{e nego porazan. O tome – ~ak drugi tjedan, dokad }e zasigurno u saborskim odborima izneseni brojni prijedlozi za obradu predlo‘enih ka‘e – najbolje svjedo~i ~injenica da sti}i amandmani Vlade, pa }e biti ma- je prije izbora (prema statistici same nje problema oko usugla{avanja rje{enja, te pisani mandmani (ulo‘ile su ih i razli~ite udruge civilnog HRT) na predstavnike vlasti i zakonskog teksta. vladaju}u stranku otpadalo 61 posto Na kraju je one koji su spominjali dru{tva). Sve te amandmane Vlada je utjecaj SDP-a na ure|iva~ku politiku ravnopravno razmatrala. Najve}i trud vremena u informativnim emisijama, Hrvatske televizije podsjetio na to da ulo‘io je – ka‘e – Odbor Zastup- dok nakon izbora na vladaju}u koali- je pokojni predsjednik HDZ-a, koji je ni~kog doma za Ustav, Poslovnik i ciju i predstavnike vlasti otpada 91 ujedno bio i nositelj izvr{ne vlasti, politi~ki sustav, koji je podnio niz posto vremena u vijestima. Me|utim, rekao da dr‘avni mediji moraju »pro- konkretnih amandmana oko kojih je Vlada je zaklju~ila d model BBC-a nije voditi dr‘avnu politiku« (»to jo{ niste tako|er teklo usugla{avanje na sjed- dobar za HRT (prijedlog prava{a je ~uli ni od koga od na{ih«). Miroslav nicama odbora. Ve}inu tih prijedloga, odbijen) da bi nakon ~itave godine Prpi} ga je korigirao da dr‘avni me- uz neke izmjene, poduprli su i klubo- dana promi{ljanja napokon iznjedrila diji moraju zastupati interese Repu- vi zastupnika SDP-a, HSLS-a, HSS-a ovaj zakonski prijedlog. Je li mogu}e blike Hrvatske. Ujedno je informirao PGS-a SBHS-a te nacionalnih ma- da je to plod promi{ljanja dijela nazo~ne da se Klub zastupnika HDZ- njina. onda{nje oporbe koja je svojedobno a sla‘e s prijedlogom da se o ko- Gospo|a Antunovi} je informirala potpisala Povelju o javnoj televiziji s na~noj verziji ovog zakona raspravlja zastupnike da je Vlada, prije po~etka Forumom 21, pita zastupnik. BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 16

nice (Hrvatski radio, Hrvatska televi- Tadi} je na kraju izjavio da prava{i • Definiranje HRT-a kao zija te Oda{ilja~i i veze) s tim da uslu- i demokr{}ani nisu za izdvajanje niti ge Oda{ilja~a i veza budu pod jed- jedne radijske mre‘e i niti jednog pro- javne ustanove suprotno je nakim uvjetima dostupne svim konce- grama iz sustava HRT-a. Napominju tendencijama odmaka od sionarima u podru~ju elektronskih da se time ne pove}ava konkurencija medija. Smatraju, naime, da bi odvaja- u elektroni~kom medijskom prostoru politi~ke ovisnosti Radio- nje Oda{ilja~a i veza u zasebno dr‘av- u Hrvatskoj, nego se samo nacionalni televizije koje zastupaju naj- no, a pogotovo privatizirano komer- resurs prebacuje iz javnog u privatni, va‘nije europske institucije. cijalno poduze}e urodilo brojnim ne- odnosno komercijalni sektor. Uz to, definiranim tro{kovima. Za razliku od ni~im nije argumentirano koliko to toga, njihovim ostajanjem u sustavu pridonosi javnoj ulozi HRT-a, a nije U nastavku je izrazio mi{ljenje da HRT-a pove}ali bi se prihodi te ku}e napravljena ni analiza promjena (a gotovo nikome u ovoj zemlji nije ja- navedeni u ~lanku 26. Zakona, budu}i mo‘da i gubitaka) koje }e Republika sno {to to zapravo zna~i javna televi- da oni zara|uju za ~itav sustav pru‘a- Hrvatska kao vlasnik, odnosno jav- zija. To je, naime, nacionalna RTV nja usluga emitiranja programa, odno- nost (tj. porezni obveznici) osjetiti na ku}a koja posebnim ugovorom definira sno smanjili tro{kovi financiranja jav- svojim le|ima kao posljedicu te svoja prava i obveze prema dr‘avi radi ne funkcije HRT-a. Spomenimo i odluke. Naime, tre}i program obavljanja javne funkcije (ta je funkcija upozorenje da bi, u slu~aju izdvajanja zara|uje za HRT i smanjuje tro{kove dobro opisana u Povelji BBC-a). Oda{ilja~a i veza u posebno trgova~ko financiranja javne funkcije HRT-a. Potom je informirao zastupnike da dru{tvo, HRT morala pla}ati usluge Ponukan nekim ocjenama iznese- je Klub zastupnika HSP-a – HKDU-a emitiranja uve}ane za iznos PDV-a, {to nim u Izvje{}u Odbora za ljudska pra- ulo‘io 8 amandmana na ponu|eni bi znatno poskupjelo emitiranje va i prava nacionalnih manjina, pre- zakonski prijedlog. O sudbini njiho- njenog programa. Izdvajanje Oda{i- dsjednik Doma Zlatko Tom~i} zamo- vih prijedloga ovisi, ka‘e, ho}e li gla- lja~a i veza iz HRT-a i njihova privati- lio je predsjednika Odbora za Ustav, sovati za ovaj, poprili~no lo{, Zakon o zacija od interesa je isklju~ivo even- Poslovnik i politi~ki sustav za dodat- HRT-u. tualnom koncesionaru 3. programa na poja{njenja. Pojasnio je da njegovi strana~ki HTV-a, budu}i da su sve druge komer- U svom ponovnom javljanju mr. kolege ‘ele da Hrvatska radio-televi- cijalne televizije izgradile svoj sustav Mato Arlovi} je pojasnio da rasprava zija bude trgova~ko dru{tvo u cijelo- oda{ilja~a, zaklju~io je zastupnik. o Kona~nom prijedlogu zakona posti u vlasni{tvu Republike Hrvatske. Spomenuo je, nadalje, da se u Klu- drazumijeva razmatranje zakonskog Naime, prema svim pokazateljima, bu zastupnika zala‘u za uvo|enje teksta i amandmana ulo‘enih na taj HRT svojim na~inom poslovanja, ali i zakonske obveze (~lanak 10.) da tekst. Budu}i da je Vlada uva‘ila ulogom, nije uklopiva u pravne i ve}ina televizijskog i radijskog pro- amandmane mati~nog Odbora i klu- ra~unovodstvene okvire javne ustano- grama mora biti doma}e proizvodnje bova zastupnika oni su postali sastav- ve. U prvom redu, javna ustanova ne (zakonskim prijedlogom je propisano nim dijelom Kona~nog prijedloga mo‘e biti u gubitku (svaki gubitak u da »ve}ina emitiranog programa mora zakona. Radi lak{eg snala‘enja Odbor njenom poslovanju pokriva osniva~, u biti doma}e i europske proizvodnje, u je sa~inio pro~i{}eni tekst zakonski u ovom slu~aju Republika Hrvatska). omjeru koji ne zapostavlja hrvatske koji su ugra|eni navedeni amandma- Budu}i da HRT stje~e prihode pret- programe«. Predla‘u, nadalje, da se ni. O eventualnim amandmanskim platom i proizvodnjom ili emitira- dozvoljena minuta‘a reklama u zahtjevima koji budu podneseni njem programa, reklamama te dru- svakom satu emitiranja smanji sa 9 na tijekom rasprave predlagatelj }e se – gim uslugama u skladu sa zakonom, 6 minuta, te (to je uobi~ajeno u ve}ini ka‘e – o~itovati na kraju. njeno definiranje kao javne ustanove javnih televizija), budu}i da je ta tele- Dr. Vesnu Pusi} (HNS) zanimalo je upu}uje na odsustvo brige za priho- vizijska forma namijenjena komer- ho}e li amandmani spomenutog dovnu stranu poslovanja, ka‘e Tadi}. cijalnoj televiziji. Odbora te klubova zastupnika biti uk- Osim toga, kako se svi gubici u Dio prihoda od pretplate – lju~eni u Pregled amandmana, kao i poslovanju javne ustanove HRT nami- oni koji }e biti predani naknadno. ruju iz prora~una, time se omogu}uje lokalnim televizijama Mr. Arlovi} je rekao da za to nema posve nekonkurentno sni‘avanje Sugeriraju, me|u ostalim, da se 10 potrebe, budu}i da ih je Vlada prihva- cijene za emitiranje i proizvodnju rek- posto od mjese~ne pretplate po TV tila kao svoje, na {to je zastupnica lamnih poruka, {to izravno uni{tava prijemniku dozna~i lokalnim komer- primijetila da ih je ipak trebalo pre- svaku drugu radio i TV ku}u. Nadalje, cijalnim televizijama koje obavljaju zentirati na isti na~in kao i sve ostale definiranje HRT-a kao javne ustanove javnu funkciju na odre|enom pod- amandmane. Izostavi li se ta procedu- suprotno je tendencijama odmaka od ru~ju (prema slu‘benoj evidenciji ra zastupnici ne}e imati jedinstven politi~ke ovisnosti radiotelevizije HRT-a o broju TV pretplatnika na uvid u sve amandmane podnesene na koje zastupaju najva‘nije europske podru~ju koncesije lokalne komer- temeljni tekst zakona prigovorila je. institucije. Naime, djelatnici u javnoj cijalne televizije). Mr. Arlovi} ju je izvijestio da su nave- ustanovi su dr‘avni slu‘benici koji deni amandmani zastupnicima su, prema Zakonu o dr‘avnim slu‘be- podijeljeni na klupe. nicima i namje{tenicima, odgovorni • Dio prihoda od pretplate Ivo Lon~ar (nezavisni) je informi- izvr{noj vlasti, tj. Vladi RH. rao zastupnike da se Odbor za infor- HRT bi trebao dozna~iti matizaciju i medije u o~ekivanju Usluge Oda{ilja~a i veza lokalnim komercijalnim tele- amandmana Vlada prethodnog dana moraju biti dostupne i vizijama koje obavljaju javnu nije izjasnila o ovom zakonu. Zanima- lo ga je na osnovi ~ega je podneseno drugima funkciju na odre|enom pod- jutro{nje izvje{}e tog radnog tijela Prava{i i demokr{}ani zala‘u se za ru~ju. (jesu li u me|uvremenu dobili te to da HRT ima tri organizacijske jedi- amandmane?) BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRT 17

Gra|ane najvi{e brine lo{ sovati za predlo‘eni zakon, nismo vnosti. Samim time, ka‘e, postaju be- posve zadovoljni jer njime nisu spredmetni brojni prigovori isticani program obuhva}eni elektroni~ki mediji u tijekom javne rasprave. U prvom Po rije~ima dr. Ivana êhoka, cijelosti, ka‘e êhok (bilo bi bolje da redu, precizirano je da je osniva~ Hr- glasnogovornika Kluba zastupnika smo najprije raspravljali o novom vatske radiotelevizije Republika Hr- HSLS-a, svi na{i napori da pravno-for- zakonu o telekomunikacijama a u vatska. Osim toga, Odbor za Ustav, malno odredimo HRT kao javnu tele- sklopu toga i o zakonu o javnom Poslovnik i politi~ki sustav imao je viziju po~ivaju na pogre{noj pretpo- priop}avanju). sluha za zahtjeve djelatnika Hrva- stavci, da }e se ta medijska ku}a pre- tskog radija, Hrvatskog novinarskog obraziti u javnu ustanovu, iako se Produ‘iti rokove za dru{tva, ali i kulturne javnosti, tako istodobno ni{ta drugo u dru{tvu nije razdvajanje da Hrvatskom radiju nije ukinuta niti transofmiralo kako smo o~ekivali (ni Govore}i u ime Kluba zastupnika jedna od mre‘a na kojima trenutno {kolstvo, ni znanost, jo{ manje HSS-a Stjepan Radi} je podsjetio na emitira. pravosu|e, niti mediji u cjelini). Osim ~injenicu da se {estorka, jo{ u Klub zastupnika SDP-a posebno toga, pretjerano se bavimo ~i- vrijeme dok je bila u opoziciji, zalaga- pozdravlja novopredlo‘ene ~lanke njenicom kako }e ta javna televizija la za to da se isklju~i utjecaj politike 12a. i 12b. koji govore o javnosti i izgledati u pravno-formalnom smislu, na Televiziju. U me|uvremenu je to samostalnosti rada Hrvatske radiote- a manje time da na{eg prosje~nog preraslo u zahtjeve za velikim refor- levizije. Njima HRT, s jedne strane, gra|anina, kao dijela te javnosti, u mama na HRT-u, a izgubio se onaj dobiva obvezu i zada}u da zastupa i ovom trenutku najvi{e brine program osnovni motiv predlo‘enih zakonskih {titi interese gledatelja i slu{atelja, u HRT-a koji je doista lo{. A upravo u izmjena. Apelirao je na predlagatelja pogledu stvaranja, provo|enja i nad- ime te javnosti odredili smo izvjestan da se ne poduzimaju nikakve mjere, zora nad ostvarivanjem programa a, s broj udruga koje bi trebale koliko je dok se ne ustanovi njihova opravda- druge, stje~e pravo da sama ure|uje to najvi{e mogu}e, artikulirati intere- nost i eventualna korisnost. unutarnje ustrojstvo i na~in rada. To se javnosti. U ime demokrati~nosti Napomenuo je da su njegovi se, me|u ostalim, ogleda i u pravu civilnog dru{tva ~ak derogiramo ovla- strana~ki kolege za izdvajanje Oda{i- HRT-a da svojim op}im aktima ure|uje pitanja prijema zaposlenika sti Hrvatskog sabora, iako je pitanje lja~a i veza, ali da ne vide zbog ~ega ho}emo li na taj na~in stvoriti demo- na rad te njihova prava i du‘nosti u bi se Radio odvajao od Televizije, ako kratsko ozra~je za rad HRT-a ili }e skladu sa zakonom i kolektivnim ugo- posve dobro funkcioniraju zajedno. do}i do anarhije, napominje zastup- vorom. nik. Sporno je, naime, u kojoj }e Nije im jasno, ni to, da ustanova koja mjeri predstavnici navedenih udruga se financira od pretplate i iz drugih (interesnih, stru~nih, lobisti~kih i dr.) prihoda mo‘e biti pola milijarde kuna • Budu}i da }e se na zapo- prilikom glasovanja, odnosno odlu- u dugu. U nastavku je izjavio da }e Klub zastupnika HSS-a glasovati za slenike na HRT-u primje- ~ivanja, mo}i izraziti interese javno- ovaj Zakon, korigiran amandmanima njivati op}i propisi o radu i sti. Me|utim, kako je taj prijedlog bio koje je prihvatila Vlada, ali sugerira kolektivni ugovor novinari }e izra‘en kao gra|anska inicijativa (to da se rok za primjenu odre|enih mje- su bile i sugestije »Foruma 21« i Hrva- ra u reformi televizije pomakne na biti u istom polo‘aju kao da tskog novinarskog dru{tva), Odbor za idu}u godinu. Konstatirao je, me|u su u trgova~kom dru{tvu. Ustav i Poslovnik je dobro postupio ostalim, da se primje}uju odre|ena kada je udovoljio tim zahtjevima, pobolj{anja u informativnom progra- ocjenjuje êhok. Na novom je vije}u mu televizije, iako jo{ uvijek ima Budu}i da je ~lankom 25a. propisa- – ka‘e – da doka‘e svoju demo- nelogi~nosti. Primjerice, u jednoj od no da se na pravni status zaposlenih, krati~nost, ne samo u smislu formal- emisija »Dogodilo se na dana{nji dan« uvjete za zasnivanje radnog odnosa, ne procedure izbora, odnosno dele- objavljena je slika dr. Vlatka Ma~eka pla}e i dr. primjenjuju op}i propisi o giranja, nego prije svega u postupku bez komentara, dok se o jednom arhi- radu i kolektivni ugovor, mo‘e se zak- odlu~ivanja. tektu koji je ro|en na isti dan govori- lju~iti – ka‘e – da }e novinari na lo tri minute, i sl. Izrazio je mi{ljenje HRT-u, {to se ti~e njihovih radnih • U ime demokrati~nosti da zaposlenicima na Televiziji treba prava koja bi mogla utjecati na slobo- pojasniti dokle se‘u njihova prava (iz- du izra‘avanja, biti u istom polo‘aju civilnog dru{tva ~ak derogi- gleda da brkaju dioni~arstvo sa kao da su u trgova~kom dru{tvu. Jed- ramo ovlasti Hrvatskog sabo- samoupravljanjem). Dodu{e, zakonom rije~ju, Hrvatska radiotelevizija ra, iako je pitanje ho}emo li nom se mo‘e propisati da im pripada bit }e javna ustanova, ali novinari u odre|eni postotak dionica, ali njoj ne}e biti dr‘avni ~inovnici. Svoju na taj na~in stvoriti demo- dioni~arstvo se razvija u bogatim a ne djelatnost }e obavljati kao javnu kratsko ozra~je za rad HRT-a u siroma{nim dru{tvima, podsje}a slu‘bu samo iznimno (u slu~aju ele- Radi}. mentarnih nepogoda, epidemija, ili }e do}i do anarhije. izvanrednog ili ratnog stanja) i samo HRT u slu‘bi javnosti u tim okolnostima tada zaposlenici- Po mi{ljenju haeselesovaca uloga Nenad Stazi}, glasnogovornik Klu- ma se mogu uskratiti neka radna pra- ravnatelja HRT-a trebala bi odgovara- ba zastupnika SDP-a, primijetio je da va (npr. pravo na {trajk). ti ulozi medijskog menad‘era, a kod je zakonski prijedlog Vlade temeljito Pro{irene ovlasti Vije}a izbora glavnih urednika koji }e dora|en amandmanima Odbora za odlu~ivati o samom programu, treba- Ustav, Poslovnik i politi~ki sustav te HRT-a lo bi maksimalno po{tivati stru~ne, klubova zastupnika s ciljem da se Po rije~ima zastupnika nov na~in odnosno profesionalne kompetencije, Hrvatska radiotelevizija jo{ sna‘nije izbora i sastav Vije}a HRT-a te ali i moralne kvalitete. Iako }emo gla- odredi kao radiotelevizija u slu‘bi ja- njegove ovlasti, kako je to ure|eno BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 18 amandmanom 7. klubova zastupnika, skoj za prethodnu godinu. njima i pripadnike nacionalnih ma- udovoljavaju zahtjevu esdepeovaca da Kako re~e, postoji vi{e razloga za njina, iz ovako va‘ne materije – ne- se vlast {to manje upli}e u rad HRT-a. izdvajanje Oda{ilja~a i veza u poseb- goduje zastupnik, uz upozorenje da Naime, 16 ~lanova tog tijela bi izravno trgova~ko dru{tvo, a najva‘niji je se utjecaj mo}i mo‘e protegnuti i na no, bez ikakvog posrednika, osobito taj da }e oni ubudu}e morati pru‘ati kandidiranje predstavnika tih civil- politi~kog, imenovale razne institu- uslugu svima koji }e se baviti nih, strukovnih, i raznih drugih udru- cije (to ne mogu biti niti saborski za- proizvodnjom i emitiranjem radijskog ga koje bi trebale biti »svijest i sa- stupnici, niti dr‘avni du‘nosnici) a i televizijskog programa (bilo bi ne- vjest« rada na{e Televizije. samo trojicu predstavnici politi~kog primjereno da ostanu pod upravom Na kraju je izrazio zadovoljstvo ‘ivota (to je opravdano jer je i samo jednog od konkurenata na tom naznakom mr. Arlovi}a da je politi~ka javnog dio ukupne javnosti) tr‘i{tu). Nije osnovan prigovor da se predlagatelj uva‘io amandane Kluba s tim da ne smiju biti ~lanovi ni jedne radi o odvajanju ne~ijeg vlasni{tva, zastupnika nacionalnih manjina na stranke. Time je potpuno isklju~en budu}i da vlasni{tvo nad svime ipak ~lanke 3. i 35. zakonskog prijedloga. utjecaj politike na program HRT-a, zadr‘ava Republika Hrvatska, ka‘e Prema prvom, »HRT je du‘na u bez obzira na to tko obna{a vlast. S Stazi}. ostvarivanju nacionalnih programa tim u svezi Stazi} je napomenuo da se osiguravati podru~ne, odnosno re- njegovi strana~ki kolege ne sla‘u s gionalne programe s lokalnim informi{ljenjima da bi udruge i institucije • Amandmanima {estorke macijama i posebnostima«, dok se trebale samo predlagati kandidate za dodatno se pro{iruju ovlasti drugim precizira da su »Regionalne Vije}a HRT-a koje bi onda imenovao Vije}a HRT-a. Predvi|eno je, radiopostaje i regionalni TV studiji Zastupni~ki dom. Naime, u tom bi javna glasila HRT-a s posebnom slu~aju taj Dom odlu~ivao voljom me|u ostalim, da imenuje i zada}om promicanja regionalnih pro- politi~ke ve}ine, {to zna~i da bi po- razrje{ava glavne urednike grama i programa na jezicima nacio- stao politi~ki filter za sastav Vije}a radija i televizije, uz prethod- nalnih manjina na tom prostoru.« HRT-a. Spomenuo je, tako|er, da se amandmanom koji SDP podnosi nu suglasnost Upravnog Prioritet programa doma}e zajedno s drugim strankama {estorke vije}a. proizvodnje ovlasti tog tijela dodatno pro{iruju. Dr. Vesna Pusi} pojasnila je na Me|u ostalim, imenuje i razrje{ava po~etku svog izlaganja da je Klub za- glavne urednike radija i televizije, uz Klub zastupnika SDP-a, ina~e, posebno pozdravlja prijedlog da se Hr- stupnika HNS-a – LS-a tako|er su- prethodnu suglasnost Upravnog vije- djelovao u usugla{avanju stavova o }a, koje utvr|uje jesu li postupak, vatski radio i Hrvatska televizija odvoje u dvije zasebne javne ustanove predlo‘enom zakonu i budu}nosti uvjeti i na~in imenovanja provedeni u HRT-a, ali da neke od zajedni~kih skladu sa zakonom. (svaka sa svojim ra~unom). Ne samo da se radi o dva razli~ita medija i amandmana klubova zastupnika koji Stazi} je u nastavku podsjetio da uz su ugra|eni u taj propis ne podr‘ava, Vije}e HRT-a, koje odlu~uje o pro- dvije zasebne djelatnosti, nego o ~i- njenici da je, otkad su nasilno pa ih zato nije ni potpisao. Smatra, gramskim stvarima, ali i o pitanjima naime, da bi neka od prvobitno iz domene uprave koja mogu utjecati spojeni, isklju~ivo politi~kom voljom, ponu|enih rje{enja bila primjerenija. na program, HRT-om upravlja Uprav- Hrvatski radio neprestano bio u no vije}e ~ije ~lanove imenuje (iz nepovoljnijem polo‘aju od Televizije reda financijskih, ekonomskih i prav- (primjerice kad je rije~ o udjelu u • Nema sumnje da moramo nih stru~njaka te kulturnih djelatnika potro{nji prihoda od pretplate). Stazi} i stru~njaka za medije) i razrje{ava je na kraju jo{ spomenuo da su aman- i}i na privatizaciju 3. TV pro- najvi{e predstavni~ko tijelo osniva~a dmanima klubova zastupnika produ- grama, ali natje~aj za dodjelu – Zastupni~ki dom Hrvatskog sabora. ljeni rokovi predvi|eni za postupak koncesije treba raspisati tek ^lanovi tog tijela ne mogu biti dr‘av- odvajanja Oda{ilja~a i veza te ni du‘nosnici, niti osobe koje obna- razdvajanja Hrvatskog radija od Hrva- nakon dono{enja novog Za- {aju neku du‘nost u tijelima politi~ke tske televizije. kona o telekomunikacijama. stranke, a jedan od njih mora biti iz Promicati regionalne redova zaposlenih na HRT-u. Prema predlo‘enom, ravnatelja HRT-a i programe Podupiru, me|utim, izdvajanje Oda{ilja~a i veza, s tim da se produ‘i njegove pomo}nike imenuje i Po rije~ima Borislava Graljuka razrje{ava Upravno vije}e, na temelju Klub zastupnika nacionalnih manjina rok za dovr{enje te procedure, kao i javnog natje~aja i uz prethodno mi{- ne nalazi dovoljno uvjerljivih razloga ideju odvajanja HT-a i Hrvatskog ra- ljenje Vije}a HRT-a. za isklju~ivanje saborskih zastupnika dija, budu}i da se radi o prili~no Po rije~ima zastupnika ovim zako- iz Vije}a HRT-a, poglavito nezavisnih razli~itim medijima. Po njihovu uvje- nom trebalo je utvrditi stabilan izvor i zastupnika nacionalnih manjina (u renju financijska neovisnost HTV-a financiranja HRT-a, kako ta medijska velikom broju europskih zemalja u bila bi mogu}a jedino kad bi se uki- ku}a ne bi ovisila o politi~koj volji vije}ima dr‘avnih televizija zastup- nula pretplata. Ovako je ta medijska predstavnika osniva~a. Zahvaljuju}i ljen je odre|eni broj ~lanova parla- ku}a ovisna o jednoj vrsti poreza na amandmanu Odbora za Ustav, Poslov- menta). Naime, polaze}i od uvjerenja prijamnike, a treba biti neovisna u nik i politi~ki sustav na ~lanak 27. da su zastupnici u pro{lom sastavu koncipiranju svog programa. To, visina pristojbe koju su du‘ni pla}ati Vije}a HRT-a dikitirali okvire i klimu dakako nije novo rje{enje, budu}i da vlasnici radijskih i televizijskih na televiziji, predlagatelj ide u drugu se cijeli niz institucija i kod nas i u prijemnika odre|ena je u iznosu od krajnost i potpuno isklju~uje dio in- svijetu financira na taj na~in. U 1,5 posto prosje~ne mjese~ne neto ventivnih, kreativnih i politi~ki odgo- svakom slu~aju, javnoj televiziji koja pla}e zaposlenih u Republici Hrvat- vornih gra|ana Hrvatske, me|u se, zapravo, financira iz poreza, treba BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRT 19

sugerirati da stavi naglasak na pro- nijem prijedlogu od onoga u prvom pretplatu odre|uje Sabor, a prikla- gram doma}e proizvodnje, a s vreme- ~itanju, ocijenila je na po~etku svog njaju se prijedlogu da njena visina nom }e trebati i}i i na su‘avanje broja izlaganja Vesna [kare-O‘bolt, gla- bude 1,25 posto prosje~ne bruto programa. snogovornica Kluba zastupnika DC-a. pla}e. Njihova je daljnja zamjerka da Naime, na javnoj televiziji u zemlji Osnovna je zamjerka njenih stra- postoje}e zakonske odredbe ne pri- od 4,5 milijuna stanovnika i dva su na~kih kolega da se o klju~nim pita- daju dovoljno va‘nosti regionalnim programa previ{e, smatra zastupnica. njima za budu}nost Hrvatske radiote- programima u odnosu na trendove Prema tome, o~ito je da postepeno levizije odlu~uje bez stru~nih analiza razvoja javnog servisa (televizija na moramo i}i u pravcu privatizacije 3. i financijskih pokazatelja. Sugeriraju, regionalnoj razini smatra se programa, ali natje~aj za dodjelu kon- stoga, da se ovaj Zakon uputi u tre}e budu}no{}u). cesije treba raspisati tek nakon {to se ~itanje. Zastupnica je napomenula da Kad je rije~ o temeljnim pro- donese novi Zakon o telekomunika- treba voditi ra~una o op}em interesu gramskim na~elima Zakon mora ja- cijama. Po njihovom mi{ljenju Vije}e da se Televizija i Radio doista sno definirati obvezu proizvodnje HRT-a ima ovlasti koje treba imati, ali sa~uvaju kao javni mediji, a ne da ih dramskog i dokumentarnog progra- ne sla‘u se s principom izbora se ostavi nepripremljene za dolazak ma, kao tipi~no nekomercijalnih pro- njegovih ~lanova, odnosno s idejom komercijalne televizije. Pritom treba grama javnog karaktera, nagla{ava da nasumce izabranih 16 nevladinih imati u vidu i iskustva susjednih zastupnica. Nadalje, HRT mora imati udruga i javnih institucija delegira zemalja gdje je otvaranje prostora za zakonom propisanu obvezu doku- svoje predstavnike u to tijelo (formal- ulazak komercijalne televizije gotovo mentiranja povijesti i sada{njosti u no gledano, ne mogu predstavljati uni{tilo kvalitetu i gledanost javne audiovizualnim arhivima (njihov ukupnu hrvatsku javnost). Naime, za televizije (Sloveniji su trebale pune arhiv mora biti dostupan javnosti i te ljude nitko nije glasao, pa ih nitko ~etiri godine da ponovno vrati ugled za{ti}en kao javno dobro). ne mo‘e ni opozvati. To zna~i da ne- javne televizije). maju odgovornost u onom smislu u Ravnatelja treba birati kojem je ima osoba koja je dobila gla- Vije}e HRT-a sove bira~a. • O klju~nim pitanjima za Vije}e HRT-a treba birati budu}nost Hrvatske radiotelevizije ne mo‘e se odlu- • Nema potrebe za priva- Parlament ~ivati bez stru~nih analiza i tizaciju tre}eg radijskog pro- financijskih pokazatelja. grama, budu}i da ve} postoji • ^lanove Vije}a HRT-a nekoliko privatnih nacional- mora birati i opozivati jedino Po ocjeni zastupnika Demokra- nih radio koncesija a i stoga predstavni~ko tijelo ukupne tskog centra predlo‘enim rje{enjima {to tre}i kanal, svojim neko- javnosti – hrvatski Parlament. ne pru‘aju se uvjeti za razvoj Hrva- mercijalnim sadr‘ajem odra- tske radiotelevizije kao javnog, financijski stabilnog i politi~ki neovisnog ‘ava duh pravog javnog radi- Po mi{ljenju zastupnice jedini medija a ponu|eni zakonski prijedlog ja. na~in da se ispuni uvjet da Vije}e nije do kraja ni u skladu s preporuka- HRT-a predstavlja {iroki sektar javnih ma Vije}a Europe. Oni stoje na U nastavku je napomenula da se interesa je izbor njegovih ~lanova stajali{tu da HRT treba biti trgova~ko ure|iva~ka neovisnost, sukladno pre- op}im izborima, {to ne bi bilo dru{tvo i kao takvo mo‘e u javnom porukama Vije}a Europe, osigurava prakti~no, ili da ih bira i opoziva jedi- vlasni{tvu i obavljati javnu slu‘bu u prvenstveno jamstvom neuplitanja no predstavni~ko tijelo ukupne javno- Zakonom predvi|enim okolnostima politike u izbor i imenovanje te sma- sti – hrvatski Parlament. Dakako, i u (javna ustanova nije primjeren oblik njivanje glavnih urednika i finan- tom slu~aju kandidate za ~lanove tog ustroja jer omogu}ava izravan utjecaj cijskom neovisno{}u proizvodnje i tijela mogu predlagati spomenute i vlasti na poslovanje). To bi rje{enje emitiranja programa. Prvi se zahtjev jo{ mnoge druge udruge i javne insti- omogu}ilo konkurentnost na tr‘i{tu, osigurava upravo izborom Vije}a tucije (npr. nevladine udruge za relativnu slobodu sklapanja ugovora HRT-a kao javnog, civilnog tijela koje za{titu ljudskih prava, ‘enske te o radu, poglavito autorskih i potpuno preuzima odgovornost za udruge mladih) ali birati ih mora Par- izvo|a~kih, a i slobodu unutarnjeg provo|enje programskih obveza, ulo- lament. Po rije~ima zastupnice pre- organiziranja prema zahtjevima racio- ge i misije HRT-a, sukladno prepo- dlo‘eno rje{enje za izbor ~lanova nalnog i optimalnog poslovanja. Vije}a HRT-a svjedo~i o tome da je rukama Vije}a Europe. Naime, Vije}e ovo sezonski zakon. Jedina je utjeha, Ne pridaje se dovoljno HRT-a {titi interese javnosti i njegovo me|utim, da je bolje imati ~ak i lo{ va‘nosti regionalnim konstituiranje mora biti provedeno nego nikakav zakon, ili bezakonje izravnim imenovanjem ~lanova. Klub kakvo sada vlada na HRT-u (ve}ina programima zastupnika DC-a priklanja se onih koji su se tamo zaposlili u zad- Po rije~ima zastupnice pretplata stajali{tu Foruma 21 da treba odrediti njih pet godina primljena je bez nije prepreka za takav ustroj jer je to koje institucije predla‘u ~lanove tog natje~aja). jedinstvena pristojba svuda u svijetu. tijela. Suglasni su, ka‘e, s prijedlo- Dakako, to ne mo‘e biti jedini oblik gom Odbora za Ustav, Poslovnik i Zakon uputiti u tre}e ~itanje financiranja javne televizije (ve}inski politi~ki sustav da ravnatelja HRT-a Iako se ovaj zakon dugo pripremao oblik financiranja javnih servisa u ne bira parlament nego Vije}e HRT-a. i o njemu je provedena {iroka javna Europi je tzv. mje{oviti model). Za- Glavne urednike treba odabrati i ime- rasprava nismo se pribli‘ili kvalitet- stupnici DC-a, ina~e, nisu za to da novati Vije}e HRT-a na temelju jav- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 20 nog natje~aja, uz prethodno mi{ljenje nema otpu{tanja, tako da pojedini samo na kontrolu programa, nego i programskog kolegija, ali ni u kojem novinari dobivaju pla}u iako ne rade) na bolje menad‘ersko i financijsko slu~aju Upravno vije}e ili bilo koje a dr‘ava im i dalje pokriva sve ma- funkcioniranje HRT-a, ka‘e tijelo odgovorno za poslovanje bilo njkove. Po rije~ima zastupnika HRT Tur~inovi}. Oni zacijelo ne bi dozvoli- kojem politi~kom tijelu. je prepoliti~na, precentralizirana i li da se ta ku}a na|e u takvim gubici- premonopolisti~ka. Naime, ona ubire ma i bilo bi im u interesu da se {to je Protiv privatizacije tre}eg cjelokupnu pretplatu, iako i druge mogu}e vi{e komercijalizira, kako bi radijskog programa televizije po zakonu moraju obavljati se pretplata mogla smanjivati. Po rije~ima zastupnice Demokra- 20 posto javne funkcije, a komercijal- Po rije~ima mr. Nikole Ivani{a tski centar se o{tro protivi privatiza- ne televizije nemaju nikakvu {ansu u Klub zastupnika PGS-a SBHS-a, upo- ciji tre}eg programa Hrvatskog ra- takmi~enju s njom, ~ak niti u zorava da prilikom reguliranja dija. Naime, to nema potrebe, budu}i podru~ju marketinga. Uza sve to, jo{ podru~ja rada Hrvatske televizije tre- da ve} postoji nekoliko privatnih na- je uvijek daleko od uvo|enja komplet- ba voditi ra~una o tome da se ovim cionalnih radio koncesija, a i stoga ne digitalne tehnologije, osobito na zakonskim prijedlogom osigura i {to je tre}i kanal rado slu{an i svojim podru~ju radija, i nije svjesna zastupljenost regionalnih programa. nekomercijalnim sadr‘ajem predstav- tehnolo{kih promjena u satelitskoj i Iako se u ~lanku 3. spominju re- lja duh pravog javnog radija. Dr‘e, kabelskoj televiziji. gionalne posebnosti, stavak 3. tog tako|er, da bi bilo pogre{no da se ^lanove Vije}a HRT-a ~lanka bi trebalo korigirati amandma- odmah ide na razdvajanje Hrvatskog nima Kluba zastupnika nacionalnih radija od televizije, jer se radio sa trebali bi birati pretplatnici manjina, odnosno Odbora za ljudska svojom zastarjelom tehnikom ne bi S obzirom na te ~injenice ideesovci prava i prava nacionalnih manjina, mogao nositi sa svim izazovima dr‘e da je ponu|eni zakon, dodu{e, koji na gotovo identi~an na~in pred- konkurencije. Posebno upozoravaju korak naprijed, ali prekratak, a osobi- la‘u da se zakonom precizira da je na to da bi odluci o izdvajanju Oda{i- to se protive predlo‘enom na~inu HRT du‘na osigurati podru~ne lja~a i veza trebao prethoditi elaborat izbora Vije}a HRT-a. Smatraju, naime, programe s lokalnim informacijama i o razdvajanju, s preciziranim tro- da treba po}i od same definicije tele- posebnostima. Njegovi strana~ki ko- {kovima tog postupka, te opsegom i vizije i utvr|ivanja {to je to javni inte- lege podupiru, tako|er, amandman tro{kovima kasnijeg pru‘anja usluga res, i u tom omjeru odrediti sastav tog zastupnika HSLS-a, mr. Ive [krabala, HRT-u. Zastupnica je na kraju najavi- tijela. Najavio je da }e njegovi kojim se regulira ustroj regionalnih la da }e svoje primjedbe i prijedloge strana~ki kolege ulo‘iti amandman televizijskih i podru~nih radijskih njeni strana~ki kolege preto~iti u prema kojem bi ~lanove Vije}a HRT-a centara i njihovih ispostava, uz suge- amandmane. (25) birali pretplatnici (po klju~u 1 stiju da ne bi trebalo precizirati HRT prepoliti~na, ~lan na oko 40 tisu}a pretplatnika). njihov broj. Jedan od razloga za to je i ~injenica Ivani{ je izrazio uvjerenje da }e precentralizirana i da gledatelji i slu{atelji mogu opozva- predlagatelj uva‘iti i prijedloge za premonopolisti~ka ti svog elektora ako ne zastupa doradu ~lanka 35., napose amandman njihove interese. Istodobno kandidati Odbora za ljudska prava i prava na- Govore}i u ime Kluba zastupnika cionalnih manjina koji precizira da IDS-a, dr. Petar Tur~inovi} je izjavio i elektori mogu lobirati za svoje programe i mogu dobiti podr{ku stra- su ne samo regionalne radiopostaje da njegovi strana~ki kolege vide HRT nego i podru~ni (regionalni) TV stu- kao profitabilnu i kvalitetnu radiote- naka te svih 15 tisu}a udruga u Hrva- tskoj. diji javna glasila HRT-a s posebnom leviziju na tr‘i{tu svjetskih programa zada}om promicanja regionalnih pro- koja nesputanom inovacijom poti~e grama. razvoj zemlje. Na‘alost, danas se ~ini • Hrvatski sabor ne smije Kako re~e, njegovi strana~ki kole- sve suprotno od te vizije, ka‘e zastup- dozvoliti da gra|ani dva puta ge sla‘u se s tim da udruge civilnog nik. Da ne{to ne valja u segmentu dru{tva budu temelji iz kojih }e upravljanja tom ku}om i segmentu pla}aju pretplatu (drugi put proiza}i sastav Vije}a HRT-a, ali upo- menad‘menta najbolje svjedo~i ~i- na kraju godine kada se iz zoravaju da je predlo‘eno rje{enje njenica da Sabor iz godine u godinu Prora~una izdvajaju sredstva neprakti~no, a dijelom i neprovedivo. pokriva nihove gubitke (krajem 1999. za pokrivanje tro{kova HRT-a). Naime, prvih deset institucija na- godine za tu namjenu je izdvojeno brojanih u ~lanku 15., od HAZU pa do 111 mln. kuna a na pokrivanje Katoli~ke crkve i ostalih vjerskih pro{logodi{njih gubitaka oti}i }e 211 Tur~inovi} je, me|u ostalim, pri- zajednica, mo}e }e relativno jednosta- mln. kuna). To se vi{e ne bi smjelo mijetio da su svuda u svijetu progra- vno izabrati svoje predstavnike. Pro- doga|ati, tim vi{e {to oko 63 posto mi tzv. dr‘avnih televizija sve manje blemi }e se pojaviti prilikom odabira tro{kova HRT-a pokriva pretplata. dr‘avni, a sve vi{e produkcijski. Gle- predstavnika sindikata, udruga poslo- Po mi{ljenju ideesovaca na{a tele- dano s tog aspekta i mi se – ka‘e – davaca, onih iz Domovinskog rata, vizija je prevelika i preskupa jer ima moramo pripremati za vrijeme u umirovljeni~kih udruga, civilne i previ{e zaposlenih (3534 stalni i 6534 kojem }e HRT zara|ivati, a ne samo ekolo{ke inicijative, itd. honorarna suradnika). Istodobno tro{iti. Hrvatski sabor ne smije dozvo- ^lanovi Kluba zastupnika PGS-a i nema dovoljno iskori{tene kapacitete liti da gra|ani dvaput pla}aju pretpla- SBHS-a nisu za to da se zastupnicima i potencijale frekvencija, a premalo tu (drugi put na kraju godine, kada se zabrani ~lanstvo u Vije}u HRT-a. ^ak, zara|uje prodajom programa na iz Prora~una izdvajaju sredstva za {tovi{e, dr‘e da bi u tom tijelu trebalo svjetskom tr‘i{tu (na{i programi nisu pokrivanje tro{kova HRT-a). sjediti nekoliko njih, u ime osniva~a i konkurentni). Unato~ tome, zaposleni Kada bi se gra|ani pojavili u Vije}u vlasnika. To ne bi zna~ilo da se HRT na HRT-u su privilegirani (prakti~ki HRT-a zasigurno bi vr{ili pritisak ne kao javna televizija politizira, ali bi BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRT 21

njen vlasnik i osniva~, preko Zastup- glasnost oko toga da u Vije}u trebaju }e se te pozicije prili~no jasno mogu ni~kog doma, participirao u pravu da sjediti predstavnici interesnih skupi- vidjeti i u velikoj mjeri kontrolirati raspravlja o svemu onome {to se na (~lanak 15.), tada treba biti dos- uzroci nastajanja takvih gubitaka. budu}im zakonom daje u nadle‘nost ljedan i dozvoliti da u njemu sjede Inzistiranje na poja~anoj aktivnosti Vije}u HRT-a, zaklju~io je Ivani{. ve}inom kreativni suradnici, a ne da regionalnih centara vrlo je logi~no i svaka udruga (filmska, glazbena, liko- potpuno se uklapa u op}u politiku Bolji model trgova~kog vna i sl.) ima samo po jednog predsta- decentralizacije, koju svi podr‘avaju, dru{tva vnika. Za{to uplitati predsjednika te predstavlja daljnji korak u demo- U nastavku zasjedanja prvi je go- Vlade ili Sabor ili predsjednika kratizaciji hrvatskog dru{tva. Istovre- vornik u pojedina~noj raspravi bila dr‘ave, upitala je Dorica Nikoli}, meno, to je civilizacijski i politi~ki Dorica Nikoli} (HSLS), koja je nagla- apeliraju}i na zastupnike da kod preduvjet za transformiranje televi- sila svoju kriti~nost prema zakon- dono{enja ovog zakona budu kon- zije u javnu neovisnu, nepolitiziranu i skom prijedlogu, ali i zahvatila na zekventni. objektivnu instituciju. uva‘enim primjedbama u odnosu na @eljko Malevi} (SDP) dr‘i kako je Zanimljivom je ocijenio ~injenicu prvotni zakonski prijedlog koji je re- predmetna zakonska inicijativa, uz da su novinari i istovremeno doneda- gulirao funkcioniranje HRT-a. ve} doneseni Zakon o radu, vrlo vni obna{atelji visokih du‘nosti upra- Kao ~lanica Odbora za Ustav i Po- va‘an, a posao oko njegovog dono{e- vo oni koji najvi{e zagovaraju ideju slovnik pomalo je zbunjena koli- nja nema samo legislativno zna~enje. nepolitizirane televizije. ~inom podnesenih amandmana, te se I struka i politika i javnost moraju pita nije li mo‘da dobro dokument • înjenica je da samo legi- imati pravo glasa, ali politika sve ma- uputiti u tre}e ~itanje. S druge strane nje i manje – to je proces koji }e dugo nalaze se inicijative i pritisak da se slativnim intervencijama ne- trajati, slo‘io se na kraju svog izlaga- zakon donese {to je prije mogu}e, }e biti mogu}e izbje}i prob- nja @eljko Malevi} s Doricom Nikoli}. tako da se te{ko odlu~iti o daljnjem leme koji su evidentirani u Privatizacija tre}eg postupanju. Njena osnovna primjedba odnosi se na prijedlog da se HRT sada{njem funkcioniranju i programa ne smije biti razdvoji na dvije zasebne javne usta- kadrovskoj strukturi. prilika za ne~ije boga}enje nove, a i dalje dr‘i da je pravilniji Anto Kova~evi} (HKDU) podr‘ao model za HRT model trgova~kog Radi se zapravo o civilizacijskom je dio izlaganja zastupnika êhoka dru{tva, a ne javne ustanove. iskoraku, koji u sebi sadr‘i vrlo va‘ne koji se »upla{io od odumiranja isti- U svijetu su dakako primijenjeni dru{tvene elemente. ne«, ako se usvoji ovakav zakonski razli~iti modeli, me|utim, u pravilu je înjenica je da samo legislativnim prijedlog. televizija koncipirana kao javna usta- intervencijama ne}e mo}i biti Ne razumije za{to se na Prijedlog nova u bogatim zemljama. Tako|er, mogu}e formirati objektivnu javnu zakona o HRT-u ~ekalo godinu dana, rok koji }e biti potreban za razdvaja- televiziju i do kraja izbje}i probleme kad su, kao tada{nja oporba, ve} ima- nje na dvije ustanove upitan je s obzi- koji su evidentirani u sada{njem li pripremljenu zakonsku inicijativu. rom na rentabilnost ~itave inicijative. funkcioniranju i kadrovskoj struktu- Osnovni je motiv predmetnog zakon- »Ako je Antun Vrdoljak naprasno ri. skog prijedloga privatizacija tre}e odlu~io spojiti radio i televiziju, ne Mogu se propisati odnosi i funkcio- mre‘e i pru‘anje mogu}nosti da se postoji razlog da se, ponovno napra- niranje najva‘nijih organa sistema netko »otajkuni«, a pri~e o politi~ki sno, u~ini njihovo razdvajanje«, mi{- televizije, ali ne mo‘e se izbje}i ~i- neovisnoj televiziji su ~isto lice- ljenja je Dorica Nikoli} i podr‘ava njenica da ona funkcionira slijedom mjerje. amandman kojim se predla‘e produ- logike ~iji su nositelji njene kadro- Na~in na koji je predlo‘eno birati ljivanje roka za razmi{ljanje o tom vske, stru~ne i politi~ke zadatosti. vodstvo HRT-a, jedinstven u Europi, pitanju. Televizija je prenatrpana ljudima koji pokazuje kako se ne odustaje od Pozdravila je i inicijativu za pro- su u stru~nom, profesionalnom i na namjere da se kontrolira javni medij, mjenom na~ina na koji se bira glavni sve ostale na~ine insuficijentni, a do- pa se zastupnik slo‘io s mi{ljenjem urednik i ravnatelj, jer je do sada lazili su po politi~kim i drugim linija- Foruma 21, koji ocjenjuje kako se uplitanje politike u taj postupak bilo ma, nau~eni da slu‘e i da se primi~u radi zapravo o izravnom upravljanju preveliko. interesima vladaju}e klase. dr‘ave. Sva obe}anja o slobodnoj, de- Zastupnica je naglasila kako je zbu- Hrvatska televizija ne zadovoljava mokratskoj televiziji, koja }e poslova- njena stajali{tima svojih kolega koji kriterijima proizvodnje programa, ti prema europskim i svjetskim stan- su do sada tvrdili kako je prija{nji produkcije, ostvaruje mizerno nisku dardima pala su u vodu, a kruta je Prijedlog zakona o HRT-u najbolji prodaju svojih proizvoda, a upravo su istina kako se predla‘e upravljanje iz mogu}i, a danas se sla‘u kako je pre- to temelji ‘eljene financijske samo- zatvorene sobe. dmetni zakonski prijedlog ipak bolji. stalnosti te ustanove. îtav njen rad Zastupnik }e uputiti i amandman Niti jedan zakon ne}e stvoriti tele- bio je politi~ki intoniran, a naj~e{}e kojim je predlo‘eno ograni~iti even- viziju kao javnu instituciju, jer nju se radilo o projektima sa zadatkom i tualno financiranje rada televizije na zapravo stvaraju ljudi i op}a dru- politi~kom ki~u. najvi{e 25 posto. U Prijedlogu zakona {tvena klima. Ako se dr‘avni du‘no- Svake se godine, kod dono{enja se nigdje ne spominje kako je HRT snici op}enito, pa tako i saborski zadr‘avnog prora~una, raspravlja o ~lanica Eurovizije, ne spominje se stupnici, odreknu bilo kakvog uplita- tome treba li i dalje pokrivati gubitke me|unarodna suradnja, ~ime smo se nja u rad Hrvatske televizije, nema koje proizvodi televizija. Iz toga proiz- opredijelili za koncepciju zatvorenog potrebe ni da im se ostavlja u nad- lazi potreba da oni koji su odgovorni dru{tva. le‘nosti biranje po jednog ~lana u za raspolaganje dr‘avnim novcem Analiziraju}i pojedine ~lanke za- Vije}e HRT-a. Ako je postignuta su- moraju biti ~lanovi Vije}a HRT-a jer konskog akta, Kova~evi} je ustvrdio BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 22 kako je na djelu poku{aj da se cenzu- nuta ranije, na {to je zastupnik êhok Javna televizija ne stvara se ra postavi u sredi{te filozofije odgovorio kako je bolje nakon 5 mi- poslovanja televizije (~lanak 5. i ~la- nuta ispraviti zabludu, negoli u njoj samo zakonom nak 16.), odre|uje se da je HRT du‘na ‘ivjeti ~itav ‘ivot. Branislav Tu{ek (SDP) je svoju ra- njegovati op}e prihva}ena dru{tvena Nakon stanke u zasjedanju, govori- spravu o ovoj temi koncentrirao na pravila (pitanje je ~ija – hrvatska ili la je zastupnica Mirjana Didovi} nekoliko primjedbi. Zastupnik, naime|unarodna), da je du‘na koristiti (SDP). Ustvrdila je kako je pozitivno me, dr‘i kako su u proces tranforma- hrvatski jezik i latini~no pismo ({to je {to se paralelno javno raspravljalo o cije HRT-a u javnu televiziju premalo nepotrebno napominjati), a u ~lanku nekoliko verzija zakonskih rje{enja bili uklju~eni oni koji joj omogu}uju 8. otvoreno se govori o oslanjanju na za HRT. Osvrnula se potom na razlike da funkcionira, dakle oni koji pla}aju vlast, jer se propisuje kako Vije}e me|u predlo‘enim rje{enjima. Prva je pretplatu. Tako|er, nije problem do- HRT-a osniva programske savjete, dilema treba li HRT biti javna ustano- nijeti zakon, naravno, {to kvalitetniji, prati i unapre|uje pojedine progra- va ili trgova~ko dru{tvo. Zastupnica ve} voditi svakodnevnu borbu za jav- me. dr‘i kako je kvalitetnije rje{enje re- nu televiziju koja }e biti spremna na Kova~evi} je pojasnio kako bi se gulirati status HRT-a kao javne usta- javno i otvoreno suo~avanje svih ar- slo‘io s tezom da HRT-u u ovoj finan- nove, s obzirom na njenu ulogu jav- gumenata i koja }e mo}i biti beskom- cijskoj situaciji ne treba tre}a mre‘a, nog medija, koja za razliku od komer- promisna u analizi onoga ~ime se ali da ona ve} ne postoji, da je tek cijalnih televizija, ima edukativnu bavi. treba graditi, me|utim, apsolutno je ulogu i ulogu promicanja sadr‘aja Javnost rada je naju~inkovitije sre- protiv prodaje postoje}e tre}e mre‘e, zna~ajnih za nacionalnu kulturu. dstvo protiv monopola, privilegija i jer ne vjeruje da }e njeno funkcionira- Novinari dr‘e kako bi ustanovljava- manipulacija, a za to je potrebno otvo- nje bez te mre‘e biti toliko jeftinije, njem televizije kao javne ustanove riti vrata profesionalizmu, stru~nosti da bi to moglo opravdati prodaju. oni postali dr‘avni slu‘benici, {to nije i znanju. Za repliku se javio mr. Marin Ju- to~no, budu}i da su i fakulteti javne rjevi} (SDP), koji se nije slo‘io s ustanove, ali njihovi zaposlenici nisu prethodnikovom ocjenom da ne podr‘avni slu‘benici. • Javnost rada je naju~in- stoji u Europi takav primjer imenova- Glede broja mre‘a koje bi trebale kovitije sredstvo protiv mono- nja vodstva televizije, budu}i da, pri- funkcionirati, kazala je kako apsolut- pola, privilegija i manipulaci- mjerice, Francuska ima takvo tijelo, no podr‘ava ideju da radio program sastavljeno od 9 ~lanova, od kojih po zadr‘i svoju tre}u mre‘u, prvenstveno ja, a za to je potrebno otvoriti tri biraju predsjednik dr‘ave, preradi potrebe da ta mre‘a i dalje bude vrata profesionalizmu, stru~- dsjednik parlamenta i predsjednik javna tribina, tribina stru~nog dijela nosti i znanju. senata. Jurjevi} je ranije bio ~lan javnosti, kulturnih i znanstvenih Vije}a i priznaje kako je ono dobrim djelatnika, ali dr‘i kako je bolje rje{e- dijelom funkcioniralo kao politi~ko nje ponuditi na prodaju tre}u televi- Zastupnik pri‘eljkuje br‘e tijelo, ali ovakve ocjene o novoj zijsku mre‘u, jer je Hrvatska premala uspostavljanje i sna‘enje visoko pro- zakonskoj inicijativi ne dr‘i ispravni- dr‘ava da bi bilo nu‘no da javna tele- fesionalizirane institucije koja }e se ma. Uostalom, rezultati istra‘ivanja vizija emitira tri programa. voditi prvenstveno pravilima struke, pokazuju kako 37 posto hrvatskih Pozdravila je odredbu ~lanka 15. etike i zakona. Amandmanom na ~la- gra|ana dr‘i da je utjecaj politike na kojom se saborski zastupnici definiti- nak 18. grupa zastupnika SDP-a pre- TV nakon 3. sije~nja manji, a samo 5 vno odri~u ~lanstva u HRT-u, pa dlo‘ila je da se na prijedlog ‘upa- posto gra|ana dr‘i suprotno. makar to bio samo formalni dokaz da nijskih skup{tina Vije}e osniva pro- se politi~ki utjecaj odmi~e od rada gramsko savjetodavno tijelo, koje bi Demokracija ili anarhija? javne televizije. ^lanovi Vije}a HRT-a brojilo 21 ~lan, s ciljem osna‘ivanja Dr. Anto Kova~evi} je replicirao moraju biti istaknuti kulturni i znan- uloge gra|anina-gledatelja, te radi bo- na Jurjevi}eve navode, dodaju}i kako stvenici radnici, predstavnici udruga ljeg prikazivanja raznolikosti i poseb- se apsolutno sla‘e sa zastupnikom civilnog dru{tva, koje se bave nosti koje su prisutne u hrvatskom êhokom, koji misli da »ste demokra- djelatno{}u u svezi sa sadr‘ajem pro- dru{tvu. ciju zamijenili anarhijom«. grama HRT-a, jer se od njih o~ekuje HRT ve} nekoliko godina posluje s Za ispravak neto~nog navoda javio poznavanje tih sadr‘aja, a posebno je velikim gubicima, ustvrdio je zastup- se Ivan êhok (HSLS) koji je ustvr- va‘no da budu zastupljeni i predstavnik, te upitao {to je s odgovornosti za dio kako nikada nije kazao da }e nici udruga filmskih radnika, likov- tro{enje sredstava prema onima koji usvajanjem Prijedloga zakona o HRT- nih djelatnika, dramskih glazbenih disciplinirano pla}aju pretplatu. u biti suspendirana demokracija ili umjetnika, dr‘i zastupnica Didovi}, te Godi{nje iz tog izvora HRT prikupi da }e se prometnuti u anarhiju. On je je s tim u svezi podnijela i amandman oko 600 milijuna kuna, {to je ekviva- kazao kako saborski zatupnici sami na ~lanak 15. lentno visini sredstava koja }e se ove umanjuju svoje ovlasti i kako nemaju Zakon o HRT-u jedan je od tri godine ulo‘iti u obnovu Hrvatskog nadle‘nosti da odlu~uju o Vije}u zakonska teksta koji reguliraju i defi- podunavlja. Na kraju svog izlaganja HRT-a, iako je sastav Hrvatskog sabo- niraju medijski prostor Republike izrazio je nadu u prihva}anje ranije ra demokratski izabran, pa se tako Hrvatske. Potrebno je do kraja prove- spomenutog amandmana. mo‘e dogoditi da Vije}e HRT-a ne}e sti njihovo uskla|ivanje, ali ne tako Mr. Marin Jurjevi} (SDP) istaknuo ni pravno, ni proceduralno, ni sada se radi toga prolongira dono{enje je kako je za politi~are tema javne dr‘ajno demokratski mo}i odlu~ivati. predmetnog zakona. To bi ozna~ilo televizije uvijek vrlo va‘na, budu}i da Dr. Kova~evi} je, ispravljaju}i po~etak demokratizacije medijskog se velikim dijelom, njenim posred- neto~an navod, kazao kako zastupnik prostora i po~etak nove medijske po- stvom formira javno mnijenje. êhok, u maniri jo{ nekih poznatih litike, te mijenjanje nezadovoljava- Ponovio je podatke prema kojima liberala, povla~i ono {to je rekao 5 mi- ju}eg stanja na HRT-u. ve}ina gra|ana dr‘i da je utjecaj poli- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRT 23

tike na HTV nakon sije~anjskih izbo- na HRT doista transformira u javnu je}a je uprava uspjela donekle sma- ra manji, te kako u prilog tome govo- televiziju, slobodnu i kreativnu insti- njiti te gubitke, ali ih nije uklonila, pa re podaci prema kojima je u informa- tuciju, o ~emu se Vije}e ve} o~itovalo dr‘i da bi Sabor mogao omogu}iti te- tivnim emisijama za rujan, listopad i u svom Izvje{}u o radu HRT-a za pro- leviziji novi start neoptere}en mate- studeni vi{e minuta dobio HDZ nego teklu godinu. rijalnim dugovima. SDP. Ne sla‘e se s apsolutnim poziti- Hrvatska radiotelevizija optere}ena Na kraju je mr. [krabalo kazao vnim predznakom da se saborski za- je dugovima, gubicima, kadrovskim kako se nada da }e jednog dana stupnici definitivno povuku iz rada vi{kovima, zastarjelom tehnologijom, sazrijeti situacija da se Vije}e HRT-a Vije}a HRT-a. Proces dono{enja Zako- koja vi{e ne mo‘e konkurirati opremi bira elektorskim sistemom, ali da je na o HRT-u optere}en je pritiscima kojom raspola‘u komercijalni konku- za sada bolje da dr‘avni du‘nosnici izvana i prosje~nom svijesti u koju je renti (to se posebno odnosi na radio), ostanu izvan sastava Vije}a. ukorijenjeno mi{ljenje da politika a prisutna je i nezdrava radna atmo- manipulira televizijom. Sudjelovanje sfera zbog napetosti u me|uljudskim Osnovni preduvjeti: primjerice saborskih zastupnika u odnosima, {to je izazvalo i niz propu- politi~ka i financijska Vije}u HRT-a ne predstavlja te‘nje sta, poglavito u informativnom pro- apsolutne dominacije politike nad gramu. neovisnost radom te javne ustanove. Postavlja se pitanje: raspola‘u li Dr. Ante Simoni} (HSS) izrazio je Regionalni je program potreban i politi~ari s dovoljno politi~ke volje i svoje ‘aljenje {to se oko dono{enja koristan, ali ne na na~in da se regije hrabrosti da se stvori neovisna televi- Zakona o HRT-u digla takva galama, predstavlja kao neke rezervate, ve} zija, s jedne strane, a s druge strane jer to izaziva stvaranje iskrivljene on mora biti koncipiran i na razini ima li dovoljno profesionalne zrelosti slike o HRT-u. programa koji se emitira na dr‘avnoj me|u zaposlenima na HRT-u. Hrvatska radiotelevizija je institu- razini. Lutanja oko dono{enja Zakona o cija od op}eg nacionalnog interesa, u Osvrnuo se potom i na izvje{}iva- HRT-u izazvala su dileme i ~ijem sastavu djeluje veliki broj kvali- nje o raspravi o Prijedlogu zakona o propu{tene su prilike da se legitimira tetnih profesionalaca. Pozdravio je, radu, te je ocijenio neprofesionalnim personalni sustav sposoban za stvara- me|utim, napore koje ula‘u institu- novinarski pristup, prema kojemu je nje neovisne i javne televizije, ali na cije i pojedinci u iznala‘enju pitanje trudnica i seksualno zlostav- Zakon ne treba gledati kao na ~arob- najkvalitetnijeg rje{enja za HRT, iako ljanje bila okosnica. ni {tapi}, kojim }e to biti ostvareno. su apsolutno neprihvatljiva lobiranja Upozorio je i na opasnost da javno Kod odlu~ivanja o statusu i sudbini koja su se mogla uo~iti. mnijenje kreira odre|eni broj novina- HRT-a vidljiva su djelovanja mnogih Zastupnik Simoni} se slo‘io sa svi- ra, ali kod tog pitanja uvijek postoji interesnih skupina. Zakonski prijed- ma koji su kao osnovne probleme opasnost od poku{aja manipulacije. log donosi dobra rje{enja, mi{ljenja je detektirali neu~inkovitost, rigidnost, U Francuskoj, primjerice, dr‘ava zastupnik [krabalo, te pozdravlja prevelika zadu‘enja… Velika je {teta pla}a pretplatu siroma{nom sloju odredbe prema kojima bi se Oda{i- {to rasprava o Zakonu HRT-u ne te~e gra|ana, a visina pretplate ovisi o lja~i i veze ustrojili kao posebna jedi- paralelno s raspravom o telekomu- tome ima li pretplatnik crno-bijeli TV- nica koja bi slu‘ila svim elektro- nikacijama. prijamnik ili onaj u boji, tako da tele- ni~kim medijima, da se tre}i program Promicanje istinitog, kvalitetnog, vizija nije o{te}ena. Prvi program stavi na tr‘i{te, jer bi to pridonijelo objektivnog, pravodobnog informira- njihove televizije privatiziran je od pluralizaciji hrvatskog medijskog nja, obrazovanja, kulture i znanosti 1986. godine, te od tada bilje‘i mogu}e je jedino uz ispunjavanje dva prostora. Zastupnik je pojasnio kako osnovna preduvjeta: politi~ke neovi- pove}ani prihod i zapo{ljava ve}i broj je dugo zastupao ideju o HRT-u kao ljudi. Na kraju je zastupnik Jurjevi} snosti televizije i financijske samo- trgova~kom dru{tvu, me|utim, to ne stalnosti. Sve se to mora temeljiti na ustanovio kako treba podr‘ati ovaj bi bilo mogu}e pravno regulirati, trend promjena. stalnoj analizi potreba vlasnika, a to budu}i da se ne bi mogla ustrojiti je hrvatska javnost. [tetno dramatiziranje oko tijela koja garantiraju kontrolu javno- Zastupnik se slo‘io s odredbom dono{enja Zakona sti i javni karakter televizije. prema kojoj bi visina mjese~ne pret- Konsenzualno je prihva}ena ideja plate iznosila 1,25 posto prosje~ne Mr. Ivo [krabalo (HSLS) izrazio je da se tre}i program radija sa~uva za pla}e, a definirana bi bila kao porez ‘aljenje {to proces dono{enja ovog elitni kulturni program, a neosporno na prijamnik i samim tim oslobo|ena zakona traje 11 mjeseci, te {to se at- je i inzistiranje na razdvajanju Hrva- nameta PDV. Na taj se na~in mosfera dramatizirala. Taj je zakon tskog radija i Hrvatske televizije. omogu}uje i dugoro~no planiranje jedan od malobrojnih uvjeta koji su Dono{enje te odluke prolongirano je rada HRT-a izra~unavaju}i pretplatu prestali za ispunjenje u svezi s ~lan- za 6 mjeseci. Zastupnik je amandma- u postocima, te s odredbom o stvom Republike Hrvatske u Vije}u nom predlo‘io da se do dono{enja ograni~avanju reklamiranja na 9 mi- Europe, ali ne treba precjenjivati odluke o razdvajanju osigura da te nuta po satu programa, budu}i da njegovo zna~enje. Nadalje, odugo- dvije jedinice posluju kao zasebne, ali ona omogu}ava dovoljno kvalitetan vla~enje dono{enja Zakona stvorilo je komplementarne jedinice, sa program, kojeg ~este reklame preko- privid privremenosti u radu me|u zajedni~kim slu‘bama i mnogim dru- mjerno ne remete. kadrovima na televiziji. gim zajedni~kim stvarima kako se ne Zakonom tako|er valja kvalitetno Zastupnik je potom ocijenio kako bi bespotrebno pove}avali tro{kovi definirati regionalni program i promi- je Zakon u svojoj tre}oj fazi dovoljno poslovanja. cati regionalne osobitosti, te odvojiti kvalitetan, da bi se, uz neke sitne Javnu }e televiziju biti mogu}e radio i televiziju od oda{ilja~a, ~emu korekture, mogao donijeti. U pro- ustrojiti jedino ako ne}e biti pritiska bi trebala prethoditi izrada precizne teklih godinu dana nije u~injeno zbog privremenosti rje{enja i ako ne bilance, koju bi sastavila nezavisna ni{ta da se u okviru postoje}eg Zako- bude optere}enja dugovima. Posto- revizorska ku}a. BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 24

Rezimiraju}i svoje stavove, dr. Si- dbu ~lanka 16. kojom se propisuje Ivo Lon~ar je uputio zastupnike da moni} je kazao kako javnoj televiziji kako Vije}e HRT-a daje prethodno analiziraju prvih 10 minuta Dnevnika treba omogu}iti konkurentnost i mi{ljenje Upravnom vije}u o od 7. velja~e, pa }e im sve biti jasnije. dohodovnost, te kako se nada da }e imenovanju ravnatelja HRT-a, pri Sljede}a se za pojedina~nu raspra- se amandmanima posti}i jo{ kvalitet- ~emu je to mi{ljenje neobvezuju}e, vu javila Lucija Debeljuh (SDP), koja niji zakonski akt. jer misli kako je bolje zahtijevati su- proces dono{enja Zakona o HRT-u Ivo Lon~ar (nezavisni; izabran s glasnost dvaju organa o imenovanju do‘ivljava kao prelaz s polit~ki kon- liste HSS-a), je upitao {to je politika i ravnatelja. trolirane u politi~ki neovisnu televi- {to je moral, te ima li morala u hrva- Uslijedilo je niz replika. Prvi je na ziju, a podr‘ala je podnesene amand- tskoj politici. »Predstavljaju li zastup- redu bio Nenad Stazi} (SDP), ‘ele}i mane. nici narod koji ih je delegirao ili oni komentirati nekoliko navoda: nije se U posljednjih 10 godina novinarski predstavljaju mudre vo|e«, zanimalo slo‘io kako Kona~ni prijedlog ne ambijent funkcionira na temelju je zastupnika Lon~ara, nakon ~ega se po{tuje pravila struke, budu}i da su ukorijenjene kadrovske mre‘e, koju povela polemika izme|u zastupnika i uva‘eni stavovi Hrvatskog novinar- karakterizira neprofesionalnost i mr. Arlovi}a, koji je predsjedao sjed- skog dru{tva, udruge koja predstavlja neeti~nost. Demokratske promjene nicama, budu}i da je zastupnik obve- struku, a ne Forum 21 koji si pripi- kao da nisu ni dotakle medije. Televi- zan govoriti o predmetnoj temi. suje ulogu predstavnika struke, za- zija ne smije biti izravno pot~injena Ivo Lon~ar potom je nastavio svoje tim, nije ni{ta ~udno da se Vije}e politi~koj vlasti, niti pak ekskluzivna izlaganje. Vlada Republike Hrvatske HRT-a bira u Saboru, budu}i da je povlastica jednog novinarskog kruga. je najavljivala da }e Zakon o HRT-u HRT javna televizija, u vlasni{tvu U konceptu javne televizije gra|an- biti donesen do 31. o‘ujka 2000. godi- dr‘ave. Glede biranja glavnih ured- stvo mora imati prvu i posljednju ne, me|utim, nakon 20 godina prove- nika Stazi} je pojasnio kako ih je i do rije~, a za pozdraviti su sve inicijative denih u medijima, potpuno mi je ja- sada biralo Vije}e, a s time se sla‘u i koje usmjeravaju pravac razvoja u sno kako ni jedna vlast, pa ni ova novinarske udruge, samo }e sada za tom pravcu. ne}e lako pustiti medije. Kritizirao je izbor glavnih urednika biti potrebna i Zastupnica Debeljuh pozdravlja re- ~injenicu da su zastupnici zakonski suglasnost Upravnog vije}a glede na- gionalnu koncepciju programa, koja prijedlog dobili tek na dan rasprave o dzora i zakonitosti postupka biranja. je u skladu s op}im trendom re- ovoj temi. Mr. Jurjevi} (SDP) tako|er je repli- gionalizacije dr‘ave, a supotpisnik je Predsjednik Vlade je obe}ao Udruzi cirao Ivi Lon~aru, jer su predlo‘ena amandmana kojim se predla‘e kvali- hrvatskih novinara Forumu 21 kako zakonska rje{enja u europskom tetnije rje{avanje problematike koja }e se po{tovati pravila struke, a u duhu, prili~no sli~na francuskim se odnosi na rad savjetodavnih tijela vrijeme kada su ~lanovi {estero~lane rje{enjima, ali su organi televizije ma- koja prate i unapre|uju pojedine pro- koalicije jo{ bili oporba proklemirali nje politi~ki obojeni. gramske sheme, jer dr‘i da bi uk- su na~ela javne televizije, koja danas lju~ivanje istaknutih ~lanova ‘upa- ne zastupaju tako gorljivo. Novinari Tko zapravo ure|uje nijskih skup{tina, koji su se cijelog su se izborili za demokratske televizijski program ‘ivota zalagali za demokratska na~ela promjene i upozoravali na suludu Ivo Lon~ar je odgovorio kako je i vladavinu prava, program HRT-a politiku koja se provodila 10 godina, o~ito nemogu}e izbje}i politiku, te definitivno dobio na kvaliteti. a danas je vidljivo kako se vlast odno- kako se sla‘e da je predlo‘eni model Kvalitetna zakonska regulativa hr- si prema tim istim novinarima. vatskog medijskog prostora efektivno sli~an francuskom, ali tamo nikome pridonosi autoeuropeizaciji hrva- Kona~ni prijedlog zakona o HRT-u iz vlasti ne pada na pamet da interve- je protueuropski, i svjestan ~injenice tskog dru{tva i dr‘ave. nira kod glavnog urednika ili direkto- Dr. Zdenko Frani} (SDP) je ustvr- da politiku nije mogu}e u potpunosti ra. izbje}i, dr‘i neprihvatljivima ovlasti dio kako su u izradi zakonskog Zastupniku Stazi}u je pojasnio prijedloga, uz predstavnike Vlade Re- koje se predvi|aju dati Vije}u i Upra- kako je Forum 21 sekcija Hrvatskog vi HRT-a. Vije}e bi se trebalo baviti publike Hrvatske, sudjelovali i stru~- novinarskog dru{tva i kako je to~no njaci Vije}a Europe i UNESCO-a, {to pitanjima struke, a Uprava pitanjima da su zahtjevi Dru{tva uklju~eni u menad‘menta, i to bi trebalo strogo je paradoksalno, iskori{teno kao sre- zakonski prijedlog, me|utim, ne oni dstvo pritiska na Vladu i Sabor, jer odvojiti. Jedino {to se zakonom mije- bitni – oko biranja glavnog urednika nja je da bi sada Vije}e imenovalo predstavnici medija i Forum 21 tvrde i upravnog vije}a. glavne urednike. kako dokument nije u skladu sa Nenad Stazi} je ustvrdio kako je zahtjevima Vije}a Europe. neto~no da vlast intervenira kod glav- Sudjelovao je i istaknuti stru~njak • Kod predlo‘enog na~ina nog urednika, ispravljaju}i neto~an Karol Jakubovi}, koji je u jednom izbora ~lanova Vije}a HRT-a navod. dijelu napisao kako je izra|ena anali- S istom se namjerom ponovno ja- za bazirana na osobnim ocjenama, a vidljivo je kako se politika i vio Ivo Lon~ar, podsje}aju}i kolegu HRT je na svojim web-stranicama to dalje na jedan suptilan na~in Stazi}a na vremena kad on nije mo- prezentirao kao ocjenu koja je do- misli uplitati u poslovanje gao urediti niti jednu jedinu stvar, jer nijeta neovisno o Vije}u Europe, {to su se vijesti ure|ivale s Pantov~aka apsolutno nije to~no, budu}i da je televizije. ili iz zgrade uz d‘amiju, a danas se ona napisana u sklopu dokumenta na ure|uju s Markovog ili Iblerovog trga. kojemu su radili i predstavnici Vije}a Kod predlo‘enog na~ina izbora ~la- Mr. [krabalo se slo‘io sa zastup- Europe. nova Vije}a HRT-a vidljivo je kako se nikom Stazi}em i pojasnio kako, dok Karol Jakubovi} je tako|er istak- politika i dalje na jedan suptilan je bio predsjednik Vije}a HRT-a, niti nuo kako u Vije}u HRT-a trebaju na~in misli uplitati u poslovanje tele- jednom nije ~uo za intervencije dr‘av- sjediti reprezentanti hrvatskog dru- vizije. Na kraju se osvrnuo i na odre- nih du‘nosnika. {tva i kako ni jedna grupa ne bi treba- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRT 25

la biti manje zastupljena. Hrvatski tira dozom nezadovoljstva me|u ka- Me{trovi} je predlo‘io i da se u sabor je u~inio sve kako bi eliminirao drovima, bez razra|ene politike ~lanku 6., koji govori o obvezi utjecaj politike na rad medija, te je poslovanja te{ko je uspostaviti balans po{tovanja privatnosti, dostojanstva, tako u potpunosti isklju~io mogu}- me|u 3,5 tisu}a zaposlenih i tisu}u ~asti i ugleda dodaju rije~i »osobe i nost da saborski zastupnici sudjeluju honorarnih suradnika. Stoga je za- gra|ana«. u radu Vije}a. stupnik predlo‘io da ravnatelja s fi- Dr. Frani} je podnio i amandman nancijskim ingerencijama imenuje Va‘nost regionalnog kojim predla‘e da u Vije}u budu Upravno vije}e, te da on ne mo‘e bit- programa zastupljeni i gledatelji i predstavnici no utjecati na program, jer bi to bilo Miroslav Korenika (SDP) prik- udruge potro{a~a, kojih je u Republi- u domeni glavnog urednika, te da ga lju~uje se podr{ci za daljnje ci Hrvatskoj 4,5 milijuna. potvr|uje Hrvatski sabor, prvenstve- funkcioniranje tre}e mre‘e radija. Predstavnici medija tra‘ili su da no radi potenciranja digniteta te osnovni kriterij za ~lanstvo u Vije}u funkcije, to vi{e {to Sabor to ~ini i za bude struka, kako bi se izbjegla bilo ravnatelja manje va‘nih institucija. • Ju‘na Hrvatska ima kakva mogu}nost manipulacije hrva- Privatizaciju tre}eg programa zastup- prili~no kvalitetne regionalne tske javnosti, pa zastupnik Frani} nik je ocijenio kao pozitivnu inten- pita gdje je tu tada eti~ka dimenzija ciju, ali upozorava da }e to biti slo‘en postaje, ali je cijela sjeveroza- rada. Upravo zbog toga je zatra‘io da i dugotrajan proces. Mogu}e bi rje{e- padna Hrvatska, osim Osije- u Vije}u bude prisutan i predstavnik nje moglo biti i formiranje tre}eg pro- ka, ostala hendikepirana, {to etike kao struke. Javna televizija ima grama kao programa civilnog dru{tva va‘an utjecaj na cjelokupno hrvatsko u svim segmentima, ali trebalo bi ga se ~esto osjeti u programu, dru{tvo, ali i na susjednu BiH, pa bi i znati komercijalizirati i pribaviti jer u informativnim emisija- u tom kontekstu trebalo u~initi poziti- nu‘na financijska sredstva. ma nisu dovoljno zastupljene. vne pomake. Romano Me{trovi} (SDP) dr‘i kako je zakonski prijedlog do~ekan Utjecaj politike nije mogu}e netolerantno i kako je podvrgnut U ~lanku 35. Kona~nog prijedloga ukloniti, ali je treba svesti o{troj kritici, ali on osobno vjeruje da govori se o potrebi ustrojavanja kvali- na prihvatljivu mjeru }e, dora|en putem amandmana, mo}i tetnih regionalnih postaja u okviru ispuniti svoju svrhu, a nakon odvaja- Hrvatskog radija koje }e u svom pro- Zlatko Canjuga (HND) ne mo‘e nja Oda{ilja~a i veza, te radija od tele- gramu po{tovati specifi~nosti odre- osporiti pozitivne intencije Kona~nog vizije, iskustveno }e se mo}i do}i do |enih regija, ali tada treba u~initi sve prijedloga zakona, ali je upozorio na mo‘da jo{ kvalitetnijih rje{enja. kako bi se uklonio nerazmjer izme|u neke dijelove oko kojih bi mogli na- Otvorena televizija, {to je osnovni sjeverne i ju‘ne Hrvatske. stati problemi. cilj, mora biti i financijski neovisna, a Ju‘na Hrvatska, naime, ima Ne postoji televizija na svijetu koja kreatori njenog programa stru~ni i prili~no kvalitetne regionalne poje u potpunosti odijeljena od politike, dovoljno sna‘ni da se odupru pristaje, ali je cijela sjeverozapadna Hr- pa se tako ne}e mo}i izbje}i ni vatska, osim Osijeka, ostala hendike- njenom utjecaju u okviru Vije}a HRT- tisku, koji }e u nekoj mjeri uvijek biti prisutan. Nema nikakvog razloga da pirana, {to se ~esto osjeti u progra- a. Treba, me|utim, u~initi sve kako bi mu, jer u informativnim programima se taj utjecaj sveo na najobjektivniju se politi~kim pritiscima utje~e na novinare, jer je i hrvatski narod u nisu dovoljno zastupljene. mogu}u mjeru, s ciljem postizanja {to Razlog tome je jednostavan – s tog je mogu}e realnijeg pristupa svakom proteklih godinu dana uvidio da vladaju}a koalicija »valjano radi i da podru~ja ne pristi‘e dovoljno vijesti. ~ovjeku. S istim bi ciljem trebalo preraditi i joj ne treba pomo} poslu{nih i nespo- Zastupnik Canjuga dr‘i da se sa- ~lanak 27. koji regulira pla}anje pri- borski zastupnici ne bi smjeli sami sobnih novinara«. stojbe, i to tako da, u slu~aju da se podcjenjivati i li{avati se svog dopri- Me{trovi} je potom pozdravio i po- radijski element na podru~ju sjevero- nosa u radu Vije}a HRT-a, jer su na dr‘ao inicijativu da se i televizijski zapadne Hrvatske ne unaprijedi, dio koncu konca izabrani voljom naroda program regionalizira, odnosno da se tih pristojbi bude utro{en u rad lokalna izborima. Slo‘io se s inicijativom gledateljima ponudi kvalitetan re- nih postaja, jer su one zapravo javni zastupnika Frani}a koji je u rad tog gionalni program. Potpuno su servis, a pristojbe pla}aju gra|ani tijela ‘elio uklju~iti i predstavnike neto~ne spekulacije kako se na mala cijele Hrvatske. Isto je predlo‘io i za udruge potro{a~a. vrata Hrvatsku poku{ava podijeliti na lokalne televizijske postaje. Podsjetio Radi razmimoila‘enja u percepciji nekoliko regija. Stoga je podr‘ao sve je na va‘nu ulogu koju su u vrijeme moglo bi do}i do razli~itih stajali{ta amandmane koji predla‘u daljnje po- Domovinskog rata imale Vinkova~ka ravnatelja i glavnog urednika, odno- zitivne pomake u tom smislu i pre- i Slavonska televizija. sno Vije}a HRT-a i Upravnog vije}a. dlo‘io da se oformi i savjetodavno Osvrnuo se i na ~lanak 29. koji Osnovna zada}a HRT-a ne bi treba- tijelo predstavnika svih ‘upanija koje govori o oda{ilja~ima, te je predlo‘io la biti ni{ta drugo nego emitiranje, bi se sastajalo jednom ili dva puta da se razmotri mogu}nost unapre- odnosno proizvodnja kvalitetnog pro- godi{nje i na taj na~in utjecalo na |ivanja kvalitete programa re- grama, a u okviru toga }e fluktuirati televizijski program. gionalnih televizija i radijskih postaja kadrovi. Zastupnik dr‘i kako je odluka da se na na~in da im se omogu}i kori{tenje Glavni urednici i urednici pojedi- zadr‘i tre}a radijska mre‘a pozitivna, ja~ih oda{ilja~a, kako vi{e ne bi bili nih programa ~esto se susre}u s pro- te da se ona profilira kao kulturno- prisiljeni emitirati program preko blemom financiranja u realizaciji pro- umjetni~ka i znanstvena mre‘a, neadekvatnih sustava. grama, te pri tome tro{e veliku ener- me|utim, izra‘ava ‘aljenje {to ona Na kraju svog izlaganja Korenika je giju, poku{avaju}i utjecati na odluke pokriva svega 40 posto hrvatskog pro- ustvrdio kako }e podr‘ati Kona~ni Vije}a i Upravnog vije}a. Sve to rezul- stora. prijedlog zakona o HRT-u. BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 26

Mr. Zdenka ^uhnil (zastup. pri- gledatelje TV jedini vid zabave. Izra- litiku televizije, a ne kako da televi- pad. ~e{ke i slov. nacionalne ma- zio je ‘aljenje {to sjednici ne prisu- zija kreira javnost. To }e biti osnovno njine) svjesna je va‘nosti i mo}i HRT- stvuju ministar i potpredsjednica Vla- pitanje, neovisno o tome tko sjedi u a, a o tome svjedo~i i vi{emjese~na de kako bi mogli pojasniti na {to se Vije}u HRT-a. Leko tako|er dr‘i kako rasprava o predmetnom zakonskom to~no misli kad se prijelaznim i bi nadzor nad materijalnim sredstvi- prijedlogu. Citirala je potom ocjene zavr{nim odredbama navodi kako }e ma trebalo ostaviti kao zada}u Hrva- novinara zaposlenih na HRT-u i Zakon biti na snazi najdulje do 31. tskog sabora, jer je jedna od njegovih njihovo vi|enje uo~enih problema, prosinca 2002. godine. Zakonom se temeljnih zada}a upravo kontrolira- isti~u}i kako se upravo u tome nalazi predvi|a razdvajanje HRT-a na televi- nje i upravljanje dr‘avnim sredstvi- nu‘nost {to br‘eg dono{enja Zakona. ziju i radio, dvije javne ustanove, pa ma. Od javne se televizije tra‘i da bude nije jasno ho}e li tada biti i dva Zastupnik je naglasio kako po- namijenjena javnosti i da je financira vije}a. Zatra‘io je poja{anjenje kako dr‘ava institut Upravnog vije}a i pr- sama javnost, a zada}a joj je da }e se zakon primjenjivati od trenutka votno rje{enje prema kojem bi njeguje, poti~e i proizvodi doma}e razdvajanja HRT-a. Nedopustivo je da ravnatelja imenovao Sabor. programe, preuzimanje uloge u Hrvatski sabor, kao najvi{e pred- obrazovanju, informiranju, te ima kul- stavni~ko tijelo gra|ana nema svog Privatizacija tre}eg turne i zabavne funkcije, kazala je predstavnika u Vije}u HRT-a. Zastup- programa dovest }e u zastupnica, pitaju}i se mo‘e li Zakon nik je potom kritizirao odre|ene o HRT-u osigurati potrebne predu- uop}enosti koje je primijetio u Zako- pitanje regionalni program vjete za njeno funkcioniranje. nu, te se slo‘io s ocjenom kako se @elimir Janji} (HSLS) ocjenjuje Nije se slo‘ila s na~inom na koji }e vrijednost zakona koji se donose pod kako je podneseno puno amandmana biti birani ~lanovi Vije}a HRT-a i kri- pritiskom gubi na ra~un parcijalnih i kako je tekst Kona~nog prijedloga terijem zastupljenosti pojedinih udru- rje{enja, dodaju}i kako se u rad uvelike promijenjen, ali kako zakon- ga, koje bi se unedogled mogle uk- Vije}a mogu u brskraj uklju~ivati ski prijedlog vjerojatno ne}e i}i u lju~ivati, jer bi svatko mogao pre- udruge gra|ana. tre}e ~itanje. Kao veliku pozitivnost dlo‘iti nekoliko udruga. Zadnju rije~ Nije mogao shvatiti {to }e se, izdvojio je zadr‘avanje tre}e mre‘e kod imenovanja ~lanova Vije}a tre- nakon sve sile podnesenih amandma- radija, ali privatizacijom tre}eg pro- bao bi ipak imati Hrvatski sabor. Po- na, zapravo dogoditi s regionalnim grama televizije se zapravo dovodi u dr‘avaju}i intenciju za ja~anje re- programom, isti~u}i kako su re- pitanje regionalni program, na kojem gionalnog programa, zastupnica je gionalne kronike, osim sredi{njeg se inzistira, budu}i da }e na preostala izrazila mi{ljenje kako u ovom trenu- Dnevnika, jedne od najgledanijih dva programa nastati »gu‘va«. Re- tku nitko ne nudi jasnu viziju tog pro- emisija. Na koji }e se na~in gionalni program ostat }e u obliku u grama u okviru institucije javne tele- unapre|ivati regionalni program, u kojemu postoji i danas, kao revizije. okviru sredi{njih emisija ili nekako gionalne kronike u okviru »Hrvatske Javne televizije bez kvalitetnog re- druga~ije? danas«. gionalnog programa ne}e biti, pa ~la- Na kraju svog izlaganja ustvrdio je Zastupnik je upitao i ho}e li, radi nak 3. koji propisuje da HRT mo`e kako je Kona~ni prijedlog zakona o vi{ka zaposlenih na HRT-u kadrovske odlu~iti da televizijski programi na HRT-u mogao biti i bolji, posebice sto- u{tede pretrpjeti i lokalne ispostave, dr‘avnoj razini u jednoj ili dvije ga {to nije jasno kako }e se Zakon {to bi bilo suprotno interesima inten- mre‘e mogu sadr‘avati regionalne primjenjivati nakon razdvajanja HRT- cije decentralizacije programa. programe zapravo zabrinjavaju. Ideje a, ho}e li se tada donijeti dva zakona. S tim u vezi podr‘at }e amandmane o prepu{tanju pojedinih TV-studija Josip Leko (SDP) je ponovio osno- zastupnika [krabala na ~lanak 4. Pri- ‘upanijama otvaraju niz problema, vne intencije zakonskog prijedloga i likom prvog ~itanja zakonskog prvenstveno onih financijske prirode. {to bi sve trebalo u~initi kako bi HRT prijedloga, bilo je predlo‘eno da se Regionalne panorame imaju svoj kre- postala javna televizija. Vije}e formira tako da udruge i insti- dibilitet, budu}i da im gledatelji »HRT ne predstavlja javnost, ve} je tucije predlo‘e listu kadidata s koje vjeruju i do‘ivljavaju ih kao svoj dne- servis javnosti«, kazao je zastupnik }e saborski Odbor za izbor i imenova- vnik, te u dobroj mjeri amortiziraju Leko, nagla{avaju}i kako se, pri ranja obaviti u‘i izbor od 25 kandidata, nezadovoljstvo gledatelja zastuplje- spravi o Zakonu, o toj ~injenici mora me|u kojima bi Sabor izabrao ~lano- no{}u pojedinih dijelova zemlje u voditi ra~una. ve Vije}a. nacionalnom programu. Hrvatska televizija tro{i oko mi- Novinarske udruge takvu su ini- Od 1995. godine HRT je ~lanica lijardu i 200 milijuna kuna za realiza- cijativu ocijenile kao dvostruki me|unarodnog udru‘enja za promica- ciju, odnosno emitiranje svog progra- politi~ki filter, kojim se najizravnije nje javne televizije (CIRKOM-a), kojoj ma, a stru~njaci tvrde da bi se pro- utje~e na HRT. »Da bismo bili dos- je cilj prvenstveno unapre|ivanje i gram te kvalitete mogao izvesti s upo- ljedni predla‘em da kao predlagatelje razvijanje regionalnih programa. la manje zaposlenih. Nu‘no je, dakle, za ~lanove Vije}a izostavimo prijedlo- Radi svega iznesenog, zastupnica racionalizirati poslovanje HRT-a. Nor- ge predsjednika Vlade, Sabora i Re- je podr‘ala amandmane Odbora za mativna rje{enja ne}e mo}i rije{iti publike, a da ta tri ~lana imenuju ljudska prava i prava nacionalnih ma- problem, jer za javnu televiziju je dramske, likovne i glazbene profesio- njina. nu‘na odgovaraju}a dru{tvena klima. nalne udruge, kako je to obrazlo‘ila i Odredba o utvr|ivanju pretplate u vi- zastupnica Nikoli}«, kazao je zastup- Upitna implementacija sini postotka prosje~ne pla}e od ve- nik Janji}, izra‘avaju}i nadu kako }e Zakona nakon razdvajanja likog je zna~enja za stvaranje javne taj amandman biti prihva}en, ~ime bi televizije i postizanje njene neovisno- se politika definitivno eliminirala iz HRT-a na radio i televiziju sti o politici. Vije}a HRT-a. Inicijativu za osnivanje Mr. @eljko Glavan (HSLS) je Osnovno je pitanje kako da hrva- savjetodavnog programskog tijela sa- svjestan ~injenice da je za mnoge tska javnost utje~e na ure|iva~ku po- stavljenog od predstavnika ‘upa- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRT 27

nijskih skup{tina, a s ciljem za{tite Jo{ je jednom izrazio svoje neslaga- cije, dr‘i kako }e se taj novac mo}i regionalnog programa, zastupnik je nje s metropolizacijom mo}i i pro- upotrijebiti za unapre|ivanje prvog i okarakterizirao kao opre~no rje{enje dukcije, koja }e biti vrlo o~ita i u sa- drugog programa. ovom koje se nudi za sastav Vije}a stavu Vije}a HRT-a, te su stoga za- Govore}i o pristojbama, kazao je HRT-a. stupnici HSLS-a predlo‘ili elektron- kako ne zna kakva }e reakcija Predlo‘io je tako|er da se pretplata ski sustav biranja koji }e svim gra|ana biti na odredbu o visini pri- smanji sa 1,5 posto prosje~ne pla}e gra|anima Hrvatske i svim udrugama stojbe, ali je po‘elio da pristojbe na 1,25 posto, a izbjegavaju}i PDV omogu}iti da zastupaju svoje intere- uskoro budu {to ve}e, jer bi to onda ona bi zapravo ostala na istoj razini se. Takav bi sustav pridonio i kontroli zna~ilo i da je narasla prosje~na kao do sada. kvalitete ~lanova Vije}a jer se reizbor pla}a. Pozdravio je prijedlog da se sustav mo‘e vr{iti i unutar razdoblja od 4 Ako dokaz za ozbiljnost namjera da Oda{ilja~a i veza do konca 2001. godi- godine, pove}ala bi se profitabilnost, se televizija depolitizira mo‘e biti ne izdvoji iz sastava HRT-a, ali se nije a time i smanjenje udjela pretplate, te li{avanje saborskih zastupnika slo‘io s razdvajanjem HRT-a na radio razina kvalitete programa, budu}i da ikakvog utjecaja na Vije}e, zastupnik i televiziju. Jedinice su povezane ve- bi gledatelji mogli sami utjecati na Godek }e podr‘ati tu inicijativu. Za- likim brojem zajedni~kih slu‘bi, koje njegovo formiranje. stupniku Lon~aru je izrazio divljenje broje 800 zaposlenih ljudi, a nakon Hrvatska je dovoljno mala zemlja za njegove ranije postupke, me|utim, razdvajanja kadrovski }e trebati po- za uspje{nu i brzu transformaciju dr‘i da bezrazlo‘no upu}uje kritiku i puniti praznine, {to dodatno ovakvog sustava. Kao ni sve zemlje to tamo gdje joj nije mjesto. pove}ava ukupne tro{kove poslova- svijeta, ni Hrvatska ne mo‘e izbje}i »@elim dru{tvo u kojemu hrabrost nja. trend nestajanja dr‘avnih televizija, a ne}e biti karakteristika, a kamoli vrli- Petar Tur~inovi} (IDS) je, logi~no je da u prosjeku 20 posto javna na{ih medija«, zavr{io je svoje nagla{avaju}i kulturnu, edukativnu i nog programa otpada na komercijal- izlaganje Mladen Godek. sve ostale funkcije javne televizije, nu televiziju. Posljednji govornik u pojedina~noj ustvrdio kako ni jedan zakon o televi- Moramo demonstrirati spremnost raspravi bio je dr. Zvonimir Sabati ziji, prema ocjenama Vije}a Europe na tehnolo{ka unapre|enja, kazao je (HSS), koji je izrazio ~u|enje {to rane zadovoljava idealne kriterije, pre- zastupnik, prvenstveno misle}i na spravi ne prisustvuju predstavnici ma kojima bi u upravlja~kim organi- kabelski i satelitski prijenos. struke i {to bojkotiraju raspravu. ma televizije trebalo biti zastupljeno Nakon primjene tih inovacija, i Zakon o HRT-u vrlo je va‘an, a pre- ~itavo dru{tvo. novinari bi bili u optimalnoj situaciji, ma njegovoj ocjeni, posebice tri se- jer bi se cenzura i autocenzura sma- gmenta. Prvi je budu}nost tre}eg pro- njivala. Elektorski sustav je vrsta grama, koji je popularan i vrijedan, te • Kontradiktoran je sistem pojavnosti demokracije, za koju se iz njega treba izvu}i maksimalnu ko- prema kojemu bi saborski treba boriti i truditi da profunkcioni- rist, ali ne na na~in da se koncesija zastupnici sebe li{ili bilo kak- ra. dodijeli prvenstveno prema finan- cijskom kriteriju, ve} prema kvaliteti. vog utjecaja na Vije}e HRT-a, Pojam i definicija javne Drugo, ~lanak 3., stavak 3. ka‘e a sami su izabrani voljom televizije kako je HRT du‘an u ostvarivanju naroda, dok se s druge strane Mladen Godek (HSLS) podsjetio je programa osiguravati programske sa- svi zala‘u za maksimalnu da se jo{ za vrijeme vladavine HDZ-a dr‘aje o regionalnim posebnostima. puno govorilo o televiziji, ali ~esto Podaci o radu HTV studija u Vara‘di- zastupljenost udruga, koju je spominjani pojam javne televizije, nu (4 tisu}e 400 sati programa) po- nemogu}e osigurati iz sasvim kao ni njegov sadr‘aj nije bio defini- kazuju va‘nost dobre suradnje s lo- objektivnih razloga. ran, pa je on izjedna~en naprosto s kalnom TV-postajom, kakvu ostvaruje pojmom nepoliti~ne televizije. mre‘a CCN. Zbog toga je predlo‘io da Ta je intencija prili~no jasno se razmisli o realizaciji amandmana Kontradiktoran je sistem prema zastupljena u Kona~nom prijedlogu zastupnika ^ehoka, koji je predlo‘io da se 10 posto sredstava pretplate kojemu bi saborski zastupnici sebe zakona o HRT-u, i sav trud koji je preusmjeri regionalnim centrima, to li{ili bilo kakvog utjecaja na Vije}e ulo‘en u njegovu izradu, a potom i HRT-a, a sami su izabrani voljom na- vi{e {to bilje‘e visok stupanj gledano- kritika, izazvala je u zastupniku vrst sti (35 do 38 posto). To bi pomoglo da roda, dok se s druge strane svi zala‘u rezignacije. Ono {to se definitivno ne za maksimalnu zastupljenost udruga, ostvaruju jo{ kvalitetniji program u mo‘e prigovoriti Kona~nom prijedlo- vlastitoj produkciji i budu u cijelosti koju je nemogu}e osigurati iz sasvim gu jest da i dalje ostavlja prostor za objektivnih razloga. osposobljeni da budu kohezioni fak- politi~ki utjecaj na televiziju, a tor dopisni~ke mre‘e na odre|enom S obzirom na njihovu brojnost upu}ene su iz redova onih koji su u podru~ju. Nadovezuju}i se na izlaga- te{ko je do}i do razlu~uju}ih krite- posljednjih 10 godina napravili televi- nje Petra Tur~inovi}a, zastupnik Sa- rija. ziju krajnje politiziranom. bati je kazao kako bi doista trebalo Tako|er, u Vije}u }e vjerojatno Uva‘avaju}i ~injenicu da televizija povesti ra~una o potrebi decentraliza- sjediti 95 ~lanova iz Zagreba, {to je ne mo‘e funkcionirati bez materijal- cijskog faktora pri imenovanju kandi- svojevrsna metropolizacija samog nih sredstava i ~injenicu da je dr‘ava data za ~lanove Vije}a HRT-a, te u Vije}a, jer su regije ponovno zakinu- njena vlasnica, odre|eno je da mate- tom smislu apelirati na udruge. Za- te. Decentralizacija je politi~ki bezre- rijalnim dijelom poslovanja upravlja stupnici HSS-a nadalje predla‘u da u zervno podr‘ana, ali nitko nije uo~io Upravno vije}e, pri ~emu je sasvim sastavu Vije}a budu i predstavnici se- da bi i regionalni centri mogli stvara- logi~na uloga Sabora. lja~kih udruga. ti nacionalni program, samo kad bi Iako je osobno tu‘an zbog ukidanja Zaklju~io je kako je svima u cilju im se omogu}ili tehni~ki uvjeti. tre}eg programa i njegove privatiza- stvoriti javnu televiziju i radio, finan- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 28 cijski neovisne, oslobo|enu politi~- ~itanje, {to su sa 70 glasova »protiv«, 2 postupku biraju Vije}e HRT-a, koji je kog patronata, ali to se ne}e mo}i glasa »za« i 8 suzdr‘anih odlu~ili ne podnio u suradnji s kolegama Debe- posti}i preko no}i. HRT se nalazi u prihvatiti. ljuhom i Graljukom. Kako re~e, ozbiljnim financijskim problemima, Uslijedilo je izja{njavanje o amand- podno{enjem tog amandmana ‘eli zbog ~ega je nu‘no uvesti stroge manima, uz nepomene dr. Vesne zasaditi klicu ve}e demokrati~nosti u mjere {tednje, jer, primjerice, sceno- Pusi} i Vesne [kare-O‘bolt kako biranju ~lanova tog tijela i osigurati grafija malo kori{tena sakuplja amandmani klubova zastupnika HNS- da se realizira njegova vizija HRT-a. pra{inu, a istovremeno se ogromne a i LS-a, odnosno DC-a jo{ nisu stigli Nada se, tako|er, da bi se u tom svote novca koriste za novu. na zastupni~ke klupe. slu~aju napokon prekinulo dodatno Na kraju je zastupnik kazao kako zahva}anje u d‘epove gra|ana, mimo su se sve rasprave svele na pitanje pretplate, stalnim pokrivanjem bespo- oko ~lanstva u Vije}u HRT-a i ovlasti- IZJA[NJAVANJE trebnih gubitaka HRT-a iz godine u ma, a to nije jedini cilj Zakona o HRT- godinu (gra|ani za svoj novac ne u. Uslijedilo je izja{njavanje o podne- mogu birati ni program koji }e gleda- Predsjednik Tom~i} je potom poja- senim amandmanima. Dr. Antun ti). snio kako su raspravi nazo~ni pred- Vuji}, ministar kulture, koji se o Iako je njen amandman djelomi~no stavnici Hrvatskog novinarskog dru- njima o~itovao u ime predlagatelja, prihva}en, Dorica Nikoli} nije bila {tva i da struka ne bojkotira raspravu. odmah je naglasio da Vlada ne posve zadovoljna. Ako su saborski Zavr{nu rije~ u ime Kluba zastup- prihva}a amandmane koji definiraju zastupnici isklju~eni iz ~lanstva u nika IDS-a odr‘ao je Petar HRT kao trgova~ko dru{tvo (u raznim Vije}u HRT-a u tom tijelu ne bi treba- Tur~inovi}. varijantama) budu}i da stoji na le sjediti ni osobe koje predla‘u pre- U cijeloj je Europi vidljiv nedosta- stajali{tu da ta medijska ku}a treba dsjednik Sabora, premijer i predsjed- tak demokratskih mehanizama za imati status javne ustanove. Osim nik dr‘ave (i oni su politi~ari) smatra prezentiranje interesa gra|ana u jav- toga, dio amandmanskih zahtjeva za- zastupnica. Dr. Vuji} je napomenuo nim televizijama. U dilemi izme|u stupnika konzumiran je amandmani- da sli~na rje{enja postoje i u nekim demokrati~nosti i prakti~nosti, IDS ma drugih podnositelja ili prihva}en drugim zakonodavstvima te da i pre- }e uvijek biti za ovo prvo, kazao je u druga~ijem obliku. Nakon tog dsjednik Hrvatskog sabora na neki zastupnik, govore}i o prijedlogu da obrazlo‘enja predstavnika predlaga- na~in izra‘ava i status saborskih za- Vije}e HRT-a biraju slu{atelji i telja dio podnositelja povukao je stupnika. gledatelji, a ne udruge. O visini pret- svoje amandmane, dok su neki inzi- Obrazla‘u}i amandman grupe za- plate je kazao kako je Sabor odgovo- stirali da se o njihovim prijedlozima stupnika SDP-a na ~lanak 18. Brani- ran za financijsko poslovanje HRT-a, glasuje. Me|utim, unato~ dodatnim slav Tu{ek je izrazio uvjerenje da te kako HRT proizvodi gubitke od 24 obrazlo‘enjima podnositelja, njihovi kroz predstavnike ‘upanijskih kune po stanovniku mjese~no, tako amandmani nisu pro{li jer su se za- skup{tina u programskim savjetima da uz pretplatu od 48 kuna, HRT za- stunici kod glasovanja priklonili mi{- Vije}a HRT-a treba ne samo osna‘iti pravo svakog gra|anina ko{ta 72 ljenju predlagatelja. ulogu gledatelja, odnosno televi- kune. Primjerice, Sanja Kapetanovi} je, zijskih pretplatnika nego i izraziti uzalud nastojala uvjeriti predlagatelja povijesno-regionalnu posebnost i raz- Kona~ni prijedlog zakona o i kolegu u potrebu da se u pro- nolikost hrvatskog dru{tva. Dr. Vuji} HRT-u je kvalitetan gramska na~ela ugradi obveza pra}e- je pojasnio da su ti programski sa- Ministar kulture dr. Antun Vuji} nja dostignu}a novih audiovizualnih vjeti zami{ljeni kao stru~na, savjeto- je, na kraju rasprave o Kona~nom tehnologija te da bi trebalo otvoriti davna tijela pojedinih programa, {to prijedlogu zakona o HRT-u, ocijenio mogu}nost legalnog emitiranja rekla- nema nikakve veze s elementima kako se radilo o jednoj od najop- ma na Internetu i dr. U prilog tome politi~ko-teritorijalnog principa. se‘nijih rasprava u posljednje vri- podsjetila je na zastarjelu tehnologiju Dodatno obrazla‘u}i svoje amand- jeme, te kako je izazvala veliku pa‘- i tehniku na HTV-u (primjerice, 3. ra- mane mr. Ivo [krabalo je upozorio dijski program mo‘e se pratiti samo da bi odluka o trenutnom razdvajanju nju javnosti. Rezultat su razli~iti stana 40 posto podru~ja Hrvatske) i ~i- radija i televizije unijela veliku konfu- vovi, koji su se dijelom preklapali, ali njenicu da bi emitiranje reklama na ziju u ve} ionako nestabilnu HRT. je, bez obzira na te{ku situaciju, Internetu mogao biti vrijedan izvor Sugerirao je, stoga, da se oni ustroje uspje{no obavljen posao oko dono{e- prihoda HTV-a. prema novom zakonu i tek nakon nja Zakona, jer je on izraz sada{njih Furio Radin, predsjednik Odbora izvjesnog vremena, ako to bude mogu}nosti, spoznaja i predstavlja za ljudska prava i prava nacionalnih nu‘no, provede dioba (najranije godi- dobar temelj i otvara perspektivu za manjina, nije se slo‘io s tvrdnjom mr. nu dana nakon odvajanja Oda{ilja~a i jo{ neke dorade, kad za to do|e Vuji}a da su prava invalida i osoba s veza). vrijeme. Bila su ponu|ena dva prijed- te{ko}ama u razvoju definirana kroz Mr. Mato Arlovi} je pojasnio da je loga; jedan Vladin i jedan usugla{en odrednice o dostojanstvu ~ovjeka. I postignut me|ustrana~ki dogovor da izme|u Vlade i Sabora, koji je Vlada on je tra‘io glasovanje o njihovu se za razdvajanje HRT-a na Hrvatski kasnije prihvatila i podnijela svoje amandmanu na ~lanak 6., kao i o radio i Hrvatsku televiziju ostavi rok amandmane, zaklju~io je ministar zahtjevu da se u ~lanak 8. ugradi za- do 1. srpnja 2002. godine, s ~ime se kulture, dodaju}i kako je Vlada raz- brana provo|enja cenzure u progra- slo‘ila i Vlada. Nakon tog obrazlo‘e- motrila podnesene amandmane i mima HRT-a (unato~ tvrdnji predstav- nja mr. [krabalo je povukao navede- kako je spremna izjasniti se o njima. nika predlagatelja da je cenzuriranje ni amandman. Zalo‘io se, me|u osta- Nakon provjere kvoruma, zastupni- zabranjeno Ustavom). lim, i za to da se diobena bilanca po- ci su glasovali o Zaklju~ku Odbora za Petar Tur~inovi} inzistirao je na djele sredstava, prava i obveza Javne obrazovanje, znanost i kulturu da se o tome da se zastupnici izjasne o ustanove HRT i trgova~kog dru{tva zakonskom prijedlogu provede tre}e prijedlogu da pretplatnici u izbornom Oda{ilja~i i veze napravi na temelju BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRT 29

analize neovisne revizorske institu- HRT-a bira Zastupni~ki dom Hrva- ra ovlastili su Stru~nu slu‘bu Hrva- cije ali ni taj njegov amandman nije tskog sabora (koji bi pokretao i postu- tskog sabora da prije objave u »Na- dobio podr{ku predlagatelja a ni za- pak kandidiranja) na temelju rodnim novinama« redakcijski uredi stupnika. Uva‘en je samo njegov prijedloga institucija i udruga nave- tekst izglasanog zakona. amandman na ~lanak 5. i to denih u ~lanku 15. Me|utim, ni djelomi~no (prijedlog da se u stavku nakon njenog dodatnog obrazlo‘enja 2. iza rije~i »doma}ega« doda rije~ taj amandmanski zahtjev nije nai{ao »audiovizualnoga«. na razumijevanje predlagatelja pa ga Predstavnik predlagatelja je u na- je zastupnica ipak povukla. Spomeni- stavku ocijenio neprihvatljivima i mo jo{ da je Ivo Lon~ar povukao amandmane Kluba zastupnika DC-a, svoje amandmane prije nego {to su se budu}i da polaze od posve druga~ijeg zastupnici imali prilike o njima izja- Nastavak rasprave u vi|enja Televizije, kroz status sniti. @upanijskom domu trgova~kog dru{tva. Podsjetimo, taj je Da sumiramo. Predlagatelj je Klub podnio 13 amandmana (~lanci uva‘io tek manji dio amandmanskih @upanijski dom je na sjednici 14. 1., 3., 3a., 3b., 5., 6., 7., 16., 25. i 27. i zahtjeva zastupnika. Primjerice, velja~e ponovno imao na dnevnom 27.a) kojima se, me|u ostalim, bolje prihva}eni su prijedlozi za pro{irenje redu ovaj zakon. Predsjednica Doma definiraju djelatnost, uloga i misija sastava Vije}a HRT-a »udrugama mla- dr. Katica Ivani{evi} uvodno je po- HRT-a, te njena programska na~ela i dih i selja~kim udrugama«, s tim da dsjetila zastupnike da se radi o zako- obveze (rije~ je o stru~nim definicija- filmske, dramske, likovne i glazbene nu o kojem ravnopravno odlu~uju ma uskla|enim s najsuvremenijim oba saborska doma. Tako|er je napo- profesionalne udruge daju po jednog menula da ga je Zastupni~ki dom iz- definicijama u europskim radiotelevi- predstavnika u to tijelo (ukupno 25.). zijama). Zastupnici te stranke zalo‘ili glasao pro{li tjedan u izmijenjenom Time su uva‘eni zahtjevi grupe za- tekstu, budu}i da je Vlada uva‘ila niz su se i za to da se unutarnja organiza- stupnika IDS-a, Kluba zastupnika cija HRT-a prepusti tijelima HRT-a amandmana Odbora za Ustav, Poslov- koja tu organizaciju predla‘u u okvi- HSS-a, Mirjane Didovi}, Sanje Kape- nik i politi~ki sustav. ru Statuta. Sugerirali su, tako|er, da tanovi} i Marije Lugari} Julije Derossi (HDZ) je tako|er se dopunom Kona~nog prijedloga (djelomi~no) te Dorice Nikoli} i @eli- konstatirao da je @upanijski dom ra- zakona novim ~lankom 3b. precizira mira Janji}a (djelomi~no). Zeleno nije raspravljao o prvobitnoj verziji da se u sklopu HRT-a, kao njezin sa- svjetlo dobili su i amandmani Zdenka zakonskog teksta koja se znatno stavni dio, osnivaju regionalni televi- Frani}a na ~. 5. stavak 2. to~ka 7. te razlikovala od ovoga koji im je sada zijski centri Hrvatske televizije (u ~l. 15. st. 3, Nenada Stazi}a na ~l. 16. dostavljen. Po njegovom mi{ljenju Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu) te podstavak 4., te Kluba zastupnika nema svrhe ponovno raspravljati o regionalni radijski centri Hrvatskog nacionalnih manjina na ~lanak 32., a ovom zakonu jer to ne}e imati radija (u Zagrebu, Dubrovniku, Kni- djelomi~no je uva‘en i amandman nikakvog utjecaja na njegov kona~ni nu, Osijeku, Puli, Rijeci, Splitu i Za- mr. Ive [krabala na ~l. 5. st. 2. Po- tekst koji }e, po svemu sude}i, ostati dru). Spomenimo i njihov zahtjev da dsjetimo, sastavnim dijelom u obliku u kakvom je prihva}en u se invalidi sa 100 posto tjelesnog Kona~nog prijedloga zakona postali Zastupni~kom domu (iako je u TV o{te}enja (vojska, policija) te oni sa su i amandmani Vlade RH na ~lanke prijenosu re~eno da su prilikom 8–100 posto tjelesnog o{te}enja koji 5. (u stavku 2. alineji 1. iza rije~i njegova izglasavanja uzete u obzir i trajno ostvaruju tu|u pomo}, oslobo- »znanstvenim« dodana je rije~ »reli- opaske @upanijskog doma). de pla}anja RTV pretplate. gijskim«) i 15. Dopunom ovog posljed- Bez obzira na to, na{e je pravo i Isto stajali{te predlagatelj je zauzeo njeg precizira se da se do dana isteka du‘nost da se o ovom zakonu izjasni- i u pogledu amandmanskih zahtjeva mandata ~lanova Vije}a HRT-a iz mo i o tome izvijestimo Odbor za dr. Ante Simoni}a (HSS) koji se, do- prethodnog saziva, moraju imenovati usugla{avanje, zaklju~ila je dr. Katica brim dijelom, poklapaju s onima za- novi te da se to tijelo smatra konsti- Ivani{evi}, uz napomenu da je @upa- stupnika DC-a (izmjena ~lanka 3., tuiranim nakon {to je imenovano nijski dom uvijek djelovao u skladu s dodavanje novog ~lanka 3a., brisanje dvije tre}ine ukupnog broja ~lanova. ovlastima koje mu daje Ustav. Napo- ~lanka 6., izmjene ~lanaka 5. i 7.) Za- Potom je predsjednik Doma dao menula je, tako|er da Odbor za nao- stupnik je, uva‘iv{i ministrovo na glasovanje Kona~ni prijedlog brazbu, znanost, kulturu i {port nije obrazlo‘enje, povukao svoje amand- zakona, uz napomenu da je za prihvatio tekst izglasan u Zastup- mane. Isto je u~inio i Nenad Stazi} sa njegovo dono{enje potrebna ve}ina ni~kom domu. Mr. Ankica Mami} svojim amandmanom na ~lanak 22. glasova svih zastupnika. Ishod – uz (LS) je podsjetila na ~injenicu da se u budu}i da ni nakon dodatnog podr{ku ve}ine zastupnika (77 ih je @upanijskom domu dosad najvi{e obrazlo‘enja nije uspio uvjeriti pred- glasovalo »za«, dok je 1 bio raspravljalo o na~inu izbora i sastavu stavnika predlagatelja da treba uskla- suzdr‘an) Zastupni~ki dom je izgla- Vije}a HRT-a a sada su, ka‘e, ta pita- diti ~lanke 16. i 22. Kona~nog sao Zakon o HRT-u u predlo‘enom nja druga~ije regulirana. Njeni stra- prijedloga zakona. Uva‘iv{i obrazlo‘e- tekstu, korigiranom prihva}enim na~ki kolege i ona osobno sla‘u se, nje mr. Vuji}a da je dio prijedloga amandmanima. Slijedilo je glasova- ina~e, s predlo‘enim rje{enjem (jam~i njenih strana~kih kolega ve} konzu- nje o zaklju~cima {to ih je predlo‘io smanjenje politi~kog utjecaja) ali nije miran drugim amandmanima (npr. Odbor za Ustav, Poslovnik i politi~ki sigurna je li potrebno da se u to tijelo kroz pro{irenje sastava Vije}a HRT-a) sustav. Budu}i da je prva to~ka tih imenuju jo{ tri dodatna ~lana na a da ostali ne izra‘avaju politi~ku vo- zaklju~aka ve} apsolvirana usvo- prijedlog predsjednika Sabora, pre- lju ve}ine i dr. Vesna Pusi} odustala jenim amandmanima (mr. Mato Ar- mijera i predsjednika dr‘ave. Osim je od dijela amandmana ulo‘enih u lovi} je obavijestio zastupnike da je toga, u zakonu, dodu{e, pi{e da je ime Kluba zastupnika HNS-a i LS-a. povla~e) zastupnici su se izja{njavali HRT u ostvarivanju programa du‘na Zahtijevala je, me|utim, da se gla- samo o 2. to~ki predlo‘enih zak- osiguravati programske sadr‘aje o re- suje o njihovu prijedlogu da Vije}e lju~aka. Naime, na inicijativu Odbo- gionalnim posebnostima, ali to nije BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 30 jamstvo da }e ‘upanijski programi vjerskih zajednica (sve ostale bi, pre- kre}e prema javnoj televiziji, i stoga biti na HRT-u (potrebna je jasnija forma prijedlogu predlagatelja, trebale ga treba podr‘ati, zaklju~io je na mulacija). Nije definirano, ka‘e, ni na imati zajedni~kog predstavnika). kraju. osnovi ~ega }e mjerodavno radno Za razliku od njega, Zlatko Koma- Da bi ovaj zakon bio prihvatljiv tijelo predlagati Zastupni~kom domu dina (SDP) smatra da je u najnovijem morao bi pretrpjeti velike amandman- ~lanove Upravnog odbora iz reda zakonskom tekstu napravljen kvalita- ske korekcije, a onda je bolje sa~initi stru~njaka (6). Po mi{ljenju zastupni- tivni pomak i da su u nj ugra|ena novi, primijetio je Ivan Novosel ce trebalo bi precizirati da ih predla‘e mnoga rje{enja za koja su se zalagali (HDZ). Napomenuo je da ga ne mo‘e na temelju javnog natje~aja, dok bi se zastupnici ovog Doma. Primjerice, podr‘ati i stoga {to ne rje{ava na 1 ~lan imenovao iz reda zaposlenika, osiguran je daleko ve}i utjecaj javno- odgovaraju}i na~in pitanje regional- na prijedlog zaposleni~kog vije}a. Ne sti u programskom, pa i upravnog televizijskog programa. Osim sla‘e se ni s tim da se RTV pretplata, lja~kom dijelu, ~ime se automatski toga, ako se ve} ukida tre}i TV program, visinu pristojbe trebalo bi sma- odnosno pristojba, pla}a za prijemnik smanjuje utjecaj dr‘ave odnosno poli- njiti za tre}inu, tako da iznosi najvi{e a ne za program. tike. Logi~no je, ka‘e, da parlament u 1 posto. Ivan Lackovi} (HDZ) je napome- ime osniva~a odnosno vlasnika, ime- Nakon toga je predsjednica Doma nuo da ostaje pri stajali{tu da ovaj nuje Upravno vije}e HRT-a koje onda dala na glasovanje Kona~ni prijedlog zakon ne bi trebalo prihvatiti (tako postavlja ravnatelja, ali uz prethodno zakona, ali ga ve}ina zastupnika nije misle i u ‘upanijama). Smatra da je mi{ljenje Vije}a HRT-a. podr‘ala (11 glasova »za«, 23 »protiv« i institucijama i udrugama koje bi tre- Pla}anje pristojbe za kori{tenje ra- 3 suzdr‘ana). bale izabrati svoje predstavnike u dio i TV prijemnika mo‘da nije naj- Zasad se jo{ ne zna ho}e li uslijedi- Vije}e HRT-a (HAZU, Zajednica sretnije rje{enje, ali dok nemamo ti procedura usugla{avanja, budu}i sveu~ili{ta, Matica hrvatska i dr.) razvijen sustav privatnih televizija, da se Zastupni~ki dom jo{ nije izja- tako|er trebalo omogu}iti da se izja- moramo osigurati neki izvor prihoda snio o prijedlogu Odbora za usugla- sne o ovom zakonu. Prigovorio je, da bi HRT, taj najja~i elektronski {avanje, koji smatra da bi o ovom nadalje, da je u krugu tih udruga po- medij, mogao funkcionirati, ka‘e za- zakonu oba saborska doma trebala sebno nazna~ena samo Katoli~ka stupnik. Najva‘nije je da ovaj zakon ravnopravno odlu~ivati. crkva, iako u Hrvatskoj djeluje pet osigurava temeljni cilj – da HRT M. Ko; I. K.

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NOV^ANIM POTICAJIMA I NAKNADAMA U POLJOPRIVREDI I RIBARSTVU Po~etak reforme poljoprivredne politike • Iz ovogodi{njeg Dr‘avnog prora~una za nov~ane poticaje i naknade u poljoprivredi i ribarstvu izdvojit }e se milijardu 435 milijuna kuna Zastupnici Zastupni~kog doma hitnom postupku odr‘ana je i u @upa- tike spram poljoprivrednih proizvo|a- Hrvatskoga sabora, ve}inom su gla- nijskom domu. Ve}ina zastupnika u ~a te primjenu mjera strukturne pot- sova (95 glasova »za«, 1 »protiv«) do- ovom Domu nije podr‘ala njegovo pore odvojeno od tr‘i{no-cjenovne po- nijeli Zakon o izmjenama i dopuna- dono{enje (12 glasova »za«, 21 »pro- litike. ma Zakona o nov~anim poticajima i tiv«, 4 »suzdr‘ana«). Takvu politiku prihvatila je Vlada naknadama u poljoprivredi i ribar- Republike Hrvatske na Tematskoj sje- stvu. Prethodno su prihvatili zak- dnici o poljoprivredi u prosincu 2000. lju~ke na kojima je radilo vi{e klu- O PRIJEDLOGU godine, uz zaklju~ak da tijekom 2001. bova zastupnika parlamentarnih godine Ministarstvo poljoprivrede i stranaka. Njima se poziva Vlada Re- O obrazlo‘enju zakonskog prijedlo- {umarstva osmisli i izradi prijedlog publike Hrvatske da do 30. lipnja ga napominje se da u sklopu preo- novog sustava potpore poljoprivredi 2001. godine pripremi i predlo‘i Hr- blikovanja i uskla|ivanja politike sa koji }e biti osnova za izradu novog vatskom saboru korjenite promjene svjetskim kretanjima, nu‘nim posebi- zakonskog prijedloga. U zaklju~ku je ce zbog zao{trene borbe na hrvat- navedeno i osam temljnih smjernica sustava poticaja u poljoprivredi i ri- koje je potrebno uva‘iti prilikom izra- barstvu, kojima }e osigurati i skom tr‘i{tu, koja }e uslijediti nakon de novog sustava poticaja. odgovaraju}i sustav strukturnih daljnjeg u~lanjenja Hrvatske u me- Predlo‘enim izmjenama i dopuna- potpora radi socijalne za{tite stara~- |unarodne gospodarske integracije, ma izvr{ene su manje korekcije poje- kih doma}instava koja su izvan su- treba nastaviti sa zapo~etom refor- dinih stavki i odredbi postoje}eg Za- stava poticaja. mom poljoprivredne politike u su- kona o nov~anim poticajima i nakna- Rasprava o predlo‘enom zakon- glasju s politikom Europske unije. dama u poljoprivredi i ribarstvu kao skom tekstu kojega je predlagatelj, To, prije svega, podrazumijeva odvaja- prijelazno rje{enje do razrade novog Vlada Republike Hrvatske uputila po nje tr‘i{no-cjenovne od socijalne poli- sustava. BROJ 289 IHS 28. II. 2001. NOV^ANI POTICAJI POLJOPRIVREDI 31

Uvode se novi poticaji za zob, na- rativni program subvencija za 2001. proizvodnju, a ne samo nasad autoh- sad mla|ih autohtonih vrsta bijele godinu u najve}oj mogu}oj mjeri tonih vrsta bijele morske ribe, ko- morske ribe iz mrijesta doma}ih uskla|en s raspolo‘ivim sredstvima mar~e, lubina, pica i zubataca. Poseb- mati~nih stokova, te uzgoji teladi za za 2001. godinu. no je ukazano na problem nedovo- rasplod. Zbog razmjerno kasnog dono{enja ljnog ulova plave ribe (srdele, in~una, Ukidaju se poticaji za proizvodnju ovogodi{njeg Dr‘avnog prora~una i i tunja) budu}i da na{i ribari nisu mesnog i ko{tanog bra{na te pove}a- nu‘nosti {to hitnijeg po~etka pri- dovoljno stimulirani za ulov te ribe. vaju iznosi poticaja i naknada za: promjene ovoga Zakona (predstoji pro- Zbog toga su tvornice za preradu ribe, izvodnju kukuruza, soje i {e}erne ljetna sjetva) predlo‘eno je njegovo da bi odr‘ale proizvodnju, prisiljene repe; proizvodnju ploda maslina na- dono{enje hitnim postupkom, kako tu ribu uvoziti. Po mi{ljenju ~lanova mijenjenih preradi; postoje}e vino- bi se propisana prava mogla na tog radnog tijela trebalo bi pove}ati i grade na otocima i poluotoku Pe- vrijeme i {to potpunije ostvariti u predlo‘eni poticaj za uzgoj maslina, lje{cu te za nabavu teladi za tov i za 2001. godini. Prema Poslovniku posebno na otocima, budu}i da je ta utovljene svinje. Zastupni~kog doma Hrvatskog sabo- kultura vrlo bitna za odr‘avanje pej- Smanjuju se poticaji: po komadu za ra to predstavlja osobito opravdane za‘a. sadnice lavande preporu~enih sorti; gospodarske razloge, napominje Za razliku od odbora @upanijskog za uzgojno selekcijske mjere u sto- predlagatelj. doma, radna tijela Zastupni~kog po- ~arstvu, a poticajne mjere za utov- duprla su dono{enje ovog zakona, hit- ljene svinje na strate{kim podru~jima nim postupkom, uz brojne primjedbe izjedna~avaju se s onima predvi|e- RADNA TIJELA i prijedloge. Spomenimo, najprije, da nim na ostalim podru~jima. Predlo‘e- je Odbor za zakonodavstvo ulo‘io no je, tako|er, da se: iz to~ke proiz- Prije rasprave u saborskim domovi- ~etiri amandmana pravno-tehni~ke vodnja umati~ne ‘drebadi bri{e pa- ma predlo‘ene zakonske odredbe pro- naravi (~lanci 7., 8., 10. i 11.). Uz to je smina hrvatski hladnokrvnjak koji se ~e{ljala su nadle‘na radna tijela. Nji- sugerirao predlagatelju da u provedbi uvr{tava u rasplodna grla izvornih i hova mi{ljenja bila su podijeljena. politike poticaja i naknada u po- za{ti}enih pasmina, umjesto dosada{- Naime, radna tijela @upanijskog do- ljoprivredi i ribarstvu preispita mo- njeg utvr|enog minimuma sjetvenih ma (odbori za zakonodavstvo te za gu}nosti da se ribnja~arstvo oslobodi povr{ina od 1 ha za odre|ene ratar- gospodarstvo i financije) nisu po- pla}anja vodne naknade, da se istim ske usjeve utvrdi minimum od 3,2 i 1 dr‘ali dono{enje ovog propisa, ocije- nov~anim poticajima stimulira podi- ha, ovisno o ‘upaniji. Nadalje, u niv{i da predlo‘ene odredbe ~lanka 8. zanje novih vinograda na otocima i u sto~arskoj proizvodnji uvodi se mini- ne mogu biti u funkciji prosperiteta ostalom dijelu Hrvatske, te da razmo- mum grla za koje korisnik ima pravo hrvatskog sela i selja{tva u cjelini. tri mogu}nost uvo|enja poticajnih na poticaj i to za nabavu ‘enske teladi Razlog – umjesto da stimulira manje mjera za proizvodnju riblje mla|i. (20 grla) i osnovno stado (10 krava u posjede, koji trebaju biti u funkciji sustavu krava – tele, 3 krave u stadu proizvodnje zdrave hrane, predlagate- mlije~nih krava, 20 ovaca ili 10 koza). lj favorizira velike posjede (od 1 do 3 • Pove}anjem minimuma Tako|er se mijenja minimum grla za hektara). To zna~i da }e ve}ina seo- obradivih povr{ina sa 1 na 2 tov za koji se ostvaruje pravo na poti- skih doma}instava (oko 70 posto) i 3 hektara, ovisno o ‘upaniji, caj (10 teladi, 25 utovljenih svinja). koja obra|uju manje povr{ine od 3 Propisano je, me|u ostalim, da za ha, ostati bez poticajnih sredstava, dovodi se u pitanje socijalna proizvodnju gro‘|a na otocima pravo upozoravaju ~lanovi spomenutih rad- sigurnost malih poljoprivredna poticaj imaju isklju~ivo korisnici nih tijela. Njihova dodatna zamjerka ~ija ukupna povr{ina vinograda prela- nih proizvo|a~a. zi 2,5 ha. predlagatelju je da u obrazlo‘enju U obrazlo‘enju predlagatelja nagla- ovog Zakona nije nazna~io {to }e poduzeti da osigura opstanak i egzi- Odbor za poljoprivredu i {umar- {ava se da }e na korisnike poticaja stvo je ponovno ukazao na potrebu najve}i utjecaj imati promjena dosa- stenciju malih poljoprivrednih proiz- da{njeg utvr|enog minimuma sjetve- vo|a~a koji ne}e ostvariti pravo na pre- uspostave novog modela nov~anih nih povr{ina za industrijske ratarske dlo‘ene nov~ane poticaje i naknade. poticaja, dono{enjem cjelovitog Zako- usjeve (s 1 ha za ~itavu Hrvatsku na na o nov~anim poticajima i naknada- 1,2 i 3 ha ovisno o prosje~noj veli~ini ma u poljoprivredi i ribarstvu. ^lano- posjeda u pojedinoj ‘upaniji), ~ime se • Ovogodi{nji prora~un vi tog radnog tijela, naime, smatraju postupno destimulira proizvodnja na Ministarstva poljoprivrede i da predlo‘eni Zakon samo djelo- usitnjenim povr{inama. Predvi|a se, mi~no razra|uje poticanje proizvod- tako|er, da }e se zbog uvo|enja ove {umarstva je za 27,2 posto nje odre|enih poljoprivrednih kultu- promjene pojaviti odre|eni problemi ve}i od pro{logodi{njeg a za ra i distribuiranje nov~anih sredsta- budu}i da ne postoji usporedni so- materijalnu potporu po- va, te da treba ponuditi dalekose‘nija cijalni program pomo}i sitnim poljo- i transparentnija rje{enja. U na~elnoj privrednim proizvo|a~ima koji prev- ljoprivredi izdvojit }e se 16,6 raspravi s tim u svezi je ponovno uka- ladavaju u strukturi poljoprivrednih posto sredstava vi{e nego zano na ~injenicu da mnogi korisnici posjeda u na{oj zemlji. lani. nov~anih poticaja imaju u zakupu po- Spomenimo, nadalje, da se sred- ljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu stva za nov~ane poticaje i naknade u dr‘ave, za koje ne pla}aju redovno skladu s ovim Zakonom osiguravaju Na sjednici Odbora za gospodar- zakupninu. u dr‘avnom prora~unu. Ove godine stvo i financije izra‘eno je mi{ljenje Na sjednici Odbora je tako|er upo- predvi|eno je za tu namjenu ukupno da bi predlo‘enim Zakonom trebalo zoreno na to da se pove}anjem mini- milijardu 435 mln. kuna ~ime je Ope- utvrditi pravo na nov~ani poticaj i za muma obradivih proizvodnih povr- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 32

{ina sa 1 na 2 i 3 hektara, ovisno o detskom upravom, tj. podru~nim ure- konkurentske cijene bu~inog ulja, ‘upaniji, dovodi u pitanje socijalna dima za katastar i njihovim ispostava- mi{ljenja je ovaj zastupnik. sigurnost malih poljoprivrednih proi- ma koji na terenu obavljaju parceliza- Ante Markov (HSS) smatra da zvo|a~a. Izra‘eno je mi{ljenje da se ciju poljoprivrednog zemlji{ta. dr‘ava treba poticati i obnovu starih okrupnjavanje posjeda ne mo‘e pro- Spomenimo i njihovo upozorenje maslinika. Razlog – regeneracija sta- voditi kroz sustav poticaja, nego da to da prilikom dodjele poticaja za podi- rih maslina br‘a je i jednostavnija ne- treba ~initi postupno, primjenom zanje novih vinograda treba voditi go ponovna sadnja novih sadnica, a odgovaraju}ih mjera poljoprivredne ra~una o tome da se oni sade suklad- maslina uzgojena iz mladica regene- politike. no smjernicama EU, a ne na tradicio- rirane masline dolazi na rod 2-3 godi- Daljnja je zamjerka tog radnog nalan na~in. Dr‘e, tako|er, da poti- ne prije nego maslina koja je uzgaja- tijela da u Zakonu nije nagla{ena, niti caje za uzgoj maslina ne bi trebalo na iz sadnice. Obnovljeni maslinici razra|ena, regionalizacija poljopriv- odre|ivati po kilogramu, nego na smanjili bi mogu}nost izbijanja novih redne proizvodnje. Primije}eno je, temelju vi{egodi{njeg prosjeka uro- po‘ara i pridonijeli ljep{em izgledu tako|er, da }e pove}anjem broja grla da. na{ih turisti~kih podru~ja, podvla~i za nabavu i tov znatan broj korisnika zastupnik Markov. Isti je amandman biti izostavljen iz sustava poticaja. Po podnio Dino Debeljuh u ime Kluba mi{ljenju ~lanova Odbora iznosi poti- AMANDMANI zastupnika IDS-a. caja za uzgoj slatkovodne ribe su ne- dostatni, budu}i da cijenu te ribe HSLS-ovi zastupnici Baltazar Jal- poskupljuje visoka vodna naknada {ovec i @eljko Pavlic predlo‘ili su da • Okrupnjavanje posjeda koju pla}aju ribogojili{ta. se sa 2000,00 kuna po hektaru poti~e ne mo‘e se provoditi kroz Spomenimo i njihov prigovor da proizvodnja krumpira. Ivan Kolar nikada dosad dr‘ava nije poticala (HSS) amandmanom je zatra‘io da se sustav poticaja ve} to treba proizvodnju krumpira (iako je ta kul- pravo na nov~ani poticaj predvidi i za ~initi postupno, primjenom tura na tre}em mjestu po proizvodnji proizvodnju hmelja, i ta proizvodnja odgovaraju}ih mjera poljo- i zasijanim povr{inama) te hmelja, poti~e sa 3,9 kn po kilogramu. Lani unato~ tome {to pivarska industrija je, ka‘e, proizvedeno ukupno 2,8 tona privredne politike. uvozi sirovine. U raspravi je izra‘ena hmelja na povr{ini od svega 8 ha, a dvojba glede stimuliranja proizvodnje kako se ve} u prijelaznom periodu po pristupanju u ~lanstvo WTO carina A uz opasku da bi konjogojstvo bilo tako {irokog kruga ‘itarica, posebno nepravedno destimulirano Vladinim kukuruza, ~ija bi proizvodnja trebala na hmelj smanjuje na nultu stopu, predlo‘eni bi poticaj pridonio dalj- prijedlogom smanjenja nov~anog po- biti u funkciji razvoja sto~arstva, a ne ticaja za test radne sposobnosti pa- izvoza. Zaklju~eno je da bi trebalo njem pove}anju dohodovnosti, a time i pove}anju povr{ina pod hmeljom u stuha, zastupnik Debeljuh predlo‘io odrediti strate{ke poljoprivredne kul- je pove}anje, odnosno zadr‘avanje ture i proizvode koji bi se mogli izve- Hrvatskoj, kao deficitarnoj sirovini za potrebe pivarske industrije. dosada{njeg iznosa nov~anog poti- sti, a dugoro~no raditi na su‘avanju caja od 3.700,00 kuna po grlu. kruga proizvoda koji se subvencioni- Glede podizanja novih vi{egodi{- njih nasada u vo}arstvu potrebno je Sa 2.600,00 ha na 3.000,00 kuna po raju. predvidjeti uvo|enje poticaja za li- hektaru Vladinim su prijedlogom po- U uvjetima kad je prosje~na veli- mun i roga~, smatra Ivan Nini} ve}ani poticaji za proizvodnju gro‘|a ~ina obradivih povr{ina doma}in- (SDP). S tim u svezi predla‘e da nov- na otocima, poluotoku Pelje{cu, op}i- stava u Slavoniji 2,9 hektara, te{ko je ~ani poticaj za limun na ostalom pod- nama Dubrova~ko primorje, Konavle, prihvatiti prijedlog da se utvr|eni ru~ju iznosi 21.600,00 kn po hektaru, @upa dubrova~ka, Seget Donji, Mari- minimum sjetvenih povr{ina za indu- a na strate{kom podru~ju 28.700,00 na i Primo{ten, te podru~jima grada strijske ratarske usjeve sa 1 ha pove- kn po hektaru, odnosno za roga~ na Dubrovnika i [ibenika. Zastupnik De- }ava do 3 ha, ovisno o prosje~noj veli- ostalom podru~ju 11.200,00 kn po beljuh smatra da je potrebno dodatno ~ini posjeda u pojedinoj ‘upaniji, re- hektaru i 14.900,00 kuna na strate{- poticati specifi~ne autohtone sorte ~eno je na sjednici Odbora za finan- kom podru~ju. Obrazlo‘enje – otoci i gro‘|a, pogotovo kad ih je te{ko pro- cije i Dr‘avni prora~un (raspravljao priobalje su mjesta koja zbog svoje izvoditi. Jedna takva autohtona sorta je ovom Zakonu u svojstvu zainteresi- klime pogoduju uzgoju limuna i roga- je i momjanski mu{kat u Istri, koji ranog radnog tijela). Po ocjeni ~lano- ~a, a uvo|enjem poticaja za uzgoj tek treba dobiti svoje mjesto u Europi va Odbora takav prijedlog ide u prilog istih mo‘e se zaustaviti daljnje rase- i svijetu. velikim poljoprivrednim poduze}ima, ljavanje otoka. Za podizanje novih vinograda na a ne sitnim proizvo|a~ima koji bez A zastupnici HSS-a Ivan Kolar i otocima Vlada je predlo‘ila nov~ani tih poticaja ne mogu opstati. Smatra- Josip Golubi} predlo‘ili su nov~ani poticaj od 40.000,00 kn po hektaru, a ju da bi odredbama ovog Zakona tre- poticaj za livade i djetelinsko travne HSLS-ovi zastupnici, Mario Kova~ i balo predvidjeti i mogu}nost davanja smjese u iznosu od 500,00 kuna po Ante Grabovac zauzeli su se za takav poticaja za provo|enje mjere preven- hektaru. poticaj ne samo na otocima ve} i na cije i kontrole krava, radi sprje~ava- Dr. Zvonimir Sabati (HSS) pre- podru~ju Primo{tena. Tako bi se, tvr- nja {irenja bolesti kravljeg ludila. dlo‘io je da se u sustav poticaja uvede de, dala podr{ka vinogradarima pri- Upozoravaju, nadalje, da bi nadle‘no nova kultura – bundeva i predla‘e mo{tenskog kraja u o~uvanju jedin- Ministarstvo, putem informati~kog nov~ani poticaj za to u iznosu od stvenog kompleksa terasastih vino- sustava, trebalo osigurati bolju kon- 2.250,00 kuna po hektaru. Uvo|enjem grada ugra|enih u dalmatinski kr{ na trolu i distribuciju nov~anih poticaja poticaja za bundeve u istom iznosu kojima uspijeva mali plavac – ~uveni i naknada na terenu. Pored toga, tre- kao i za suncokret, rezultiralo bi pa- Babi}. ba uspostaviti i bolju suradnju nad- dom cijena bundevske ko{tice, a u Smisao amandmanskog zahtjeva le‘nog ministarstva s Dr‘avnom geo- kona~nici i maloprodajne i izvozne Ive Fabijani}a (SDP) je da se u BROJ 289 IHS 28. II. 2001. NOV^ANI POTICAJI POLJOPRIVREDI 33

~lanku 1. to~ki 22. rije~ »nasada« za- I slijede}im amandmanom (na ~la- valjane teladi za uzgoj, i propisuje mijeni rije~ima: »proizvodnja mla|i«. nak 8.) isti zastupnik ‘eli zadr‘ati obveza korisnika nov~anog poticaja Razlog – potaknuti uzgoj riblje mla|i postoje}e stanje tj. da minimalna sjet- za njegovo ostvarenje. Vlada predvi|a u doma}im mrijestili{tima. Proizvod- vena povr{ina bude 1 ha za industrij- nov~ani poticaj za nabavu najmanje nja vlastite mla|i, ka‘e zastupnik, bi- ske ratarske usjeve. Pove}anjem sjet- 20 grla ‘enske teladi, a amandman- tan je preduvjet daljnjem razvoju venih povr{ina kako je predlo‘eno (2 skom intervencijom klubova takav proizvodnje kvalitetne konzumne ri- i 3 hektara), ne mo‘e se, ka‘e, posti}i poticaj predla‘e se ve} za nabavku 5 be u doma}im ribogojili{tima. okrupnjavanje posjeda, ve} to valja ~i- grla. niti postepeno primjerenim mjerama Odredbom ~lanka 11. propisano je Ve}i poticaj proizvodnji poljoprivredne politike, i uz socijalne vrijeme stupanja na snagu ovoga mla|i autohtonih vrsta bijele programe pomo}i malim poljopriv- Zakona. Zakonodavac predla‘e da on rednim proizvo|a~ima. stupi na snagu danom objave u »Naro- morske ribe Smisao amandmana na ~lanak 10. dnim novinama«, osim odredbe koja Istovjetni amandman podnio je i Kona~nog prijedloga zakona je poti- se odnosi na promjenu poticaja za zastupnik Drago Krpina (HDZ), koji canje proizvodnje riblje mla|i u do- proizvodnju ploda maslina za prera- se zalo‘io jo{ za to da se potakne poma}im mrijestili{tima kao preduvjet du, koja }e se primjenjivati u novoj dizanje novih hmeljarnika. Predlo‘io proizvodnje kvalitetne bijele ribe u berbi od 1. listopada 2001. Klub za- je zatim pove}anje nov~anog poticaja doma}im ribogojili{tima. Zastupnik stupnika HSS-a i HSLS-a predla‘e da za proizvodnju mla|i autohtonih vr- se ne sla‘e s Vladinim prijedlogom se predlo‘eni rok pomakne sa 1. listo- sta bijele morske ribe sa 0,25 na 0,50 smanjivanja poticaja za p~elarstvo pa pada na 31. prosinca 2001. Vrijeme kn po komadu, smatraju}i da }e to svojim amandmanom ‘eli zadr‘ati odgode trebalo bi se odnositi jo{ i na omogu}iti ve}u proizvodnju kvalitet- postoje}e stanje da poticaj za uzgojno ~lanak 8. Kona~nog prijedloga zakone bijele morske ribe. Tu je i njegov valjane odabrane matice p~ela iznosi na tj. na stavke 4., 5. i 6. kojima se prijedlog da nov~ani poticaj za podi- 40,00, a ne 30,00 kn po komadu kako uvodi mogu}nost okrupnjavanja zanje novih hmeljarnika iznosi je sada predlo‘eno. Istodobno pred- obiteljskih gospodarstava s ciljem da 30.000,00 kn po hektaru. la‘e da poticaj za uzgojno odabrane se racionalizira proizvodnja. Kod toga Zakonskim je prijedlogom Vlada matice p~ela na strate{kom podru~ju je Vlada vodila ra~una o postoje}em propisala minimalne uvjete koje mo- iznosi 60,00 kn po komadu. stanju veli~ine posjeda po korisniku ra udovoljiti korisnik kako bi ostvario Tu je i njegov prijedlog da se kori- u pojedinim ‘upanijama. Predlagate- pravo na nov~ani poticaj za osnovno snicima nov~anih poticaja koji imaju lji amandmana dr‘e, me|utim, da stado, pa je minimalni broj grla na u zakupu poljoprivredno zemlji{te u nisu stvoreni uvjeti za okrupnjavanje strate{kom podru~ju za koje se mo‘e vlasni{tvu dr‘ave, a nisu podmirili za- obiteljskog gospodarstva niti je ostvariti poticaj tri kod goveda, 20 kupninu ne mo‘e isplatiti nov~ani rije{eno pitanje socijalnog zbrinjava- kod ovaca, odnosno 10 kod koza. Za- poticaj za teku}u godinu. Tako }e se, nja stara~kih ku}anstava pa je nu‘na stupnik Krpina je predlo‘io brisanje ka‘e, izbje}i situacija u kojoj dr‘ava predlo‘ena odgoda. Vrijeme odgode takvog prijedloga i zadr‘avanje pos- subvencionira odre|ene poljoprivred- (do 31. prosinca 2001.) trebalo bi toje}eg stanja, uz obrazlo‘enje da bi ne proizvo|a~e a da isti, ukoliko ima- pomo}i proizvo|a~ima da prona|u se propisivanjem minimalnog broja ju, u zakupu poljoprivredno zemlji{te odgovaraju}i model po kome mogu ostvariti svoja prava s naslova poti- grla za dr‘anje osnovnog stada, veliki u vlasni{tvu dr‘ave, dr‘avi ne podmi- ruju svoje obveze iz zakupa. caja. broj korisnika, a to su mali proizvo- Nekim se zastupnicima nije svi- |a~i, isklju~io iz sustava poticaja. Zakonom bi trebalo poticati i proizvodnju krumpira, i za to predvidjeti djela Vladina ideja o smanjenju poti- Zatra‘io je tako|er brisanje ~lanka caja za proizvodnju sadnica lavandi 6. Kona~nog prijedloga zakona kojim nov~ani poticaj od 2000,00 kn po hektaru, mi{ljenja je @eljko Malevi}. U preporu~enih sorti sa 6,00 kn po ko- se, kako tvrdi Vlada, jasnije propisuje madu na 3,00 kn po komadu na~in ostvarenja nov~anih poticaja za biljnoj proizvodnji kultura krumpira je tre}a kultura po povr{ini i pravdaju}i to smanjenom potrebom tov stoke kao i uvjeti koje korisnik za tom vrstom sadnice, a zastupnici mora zadovoljiti. Zastupnikovim se zahtijeva najintenzivniju tehnologiju, s najvi{im ulaganjima. Dosad ta kul- misle druga~ije. SDP-ovi zastupnici amandmanom zadr‘ava postoje}e sta- Vesna Podlipec i Marin Jurjevi} te nje, a takav prijedlog Krpina obrazla- tura nije poticana {to podru~ja koja HSLS-ovi zastupnici Mario Kova~ i ‘e konstatacijom da pove}anje broja su specifi~na po toj proizvodnji stav- Ante Grabovac predlo‘ili su nov~ani grla koje korisnik poticaja mora stavi- lja u neravnopravan polo‘aj u odnosu poticaj od 5,00 kn po komadu, a Dra- ti u tov ide na {tetu malih proizvo- na ostale proizvo|a~e ratarske go Krpina (HDZ) i zastupnici SDP-a |a~a koji ne}e mo}i zadovoljiti te proizvodnje, ka‘e se u obrazlo‘enju Vedran Lendi} i dr. Zdenko Frani} uvjete i bit }e isklju~eni iz sustava amandmana {to ga je zastupnik pod- dosada{nji nov~ani poticaj od 6,00 kn poticaja. nio u ime Kluba zastupnika nacio- po komadu. Prihva}anjem amandma- nalnih manjina. na, smatraju HSLS-ovci, zadr‘ao bi se Tri su amandmanska zahtjeva veliki interes za sadnju i obnovu la- • Trebalo bi odrediti stra- zajedni~ki podnijeli klubovi zastup- vandinih polja na na{im gospodarski nika HSS-a i HSLS-a. I dok se amand- zaostalim otocima i priobalju, gdje se te{ke poljoprivredne kulture i manom na ~lanak 8. ispravlja samo na opusto{enim i opo‘arenim proizvode koji bi se mogli iz- gre{ka u prijepisu, a ostala dva aman- povr{inama lavanda lako udoma}uje. vesti, a dugoro~no raditi na dmana su{tinski intervenira u zakon- SDP-ovi zastupnici, pak, pozivaju se skom prijedlogu. na pokrenut projekt obnove lavandi- su‘avanju kruga proizvoda ^lankom 4. zakonskog prijedloga nih polja na otocima i priobalju, dok koji se subvencioniraju. jasnije se odre|uje na~in ostvarivanja zastupnik Krpina misli kako bi se nov~anog poticaja za nabavu uzgojno sadnice lavande mogle tretirati kao BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 34 ekskluzivni ekolo{ki proizvod, uko- Bez bitnih pomaka liko bi se njihova proizvodnja potica- RASPRAVA la ve}im nov~anim iznosom. Po rije~ima Stjepana Mikol~i}a, glasnogovornika Kluba zastupnika Amandmani Vlade HDZ-a, ovo je jo{ jedan od bitnih za- Prvim se amandmanskim zahtje- kona koji odre|uju pravac razvoja na- vom (na ~lanke 1. i 2. to~ke 22. te ~la- {e poljoprivrede (sustav poticaja preo- nak 10. stavak 1.) ‘eli u doma}im stao nam je kao jedini dozvoljeni me- mrijestili{tima poticati proizvodnja i hanizam za{tite doma}e poljopriv- uzgoj riblje mla|i autohtonih vrsta redne proizvodnje od nelojalne kon- bijele morske ribe iz mrijesta do- kurencije). Na‘alost, ta potpora u nas ma}ih autohtonih mati~nih stokova iznosi svega 1,15 posto bruto dru{t- UVODNO IZLAGANJE venog proizvoda ili 3 posto Dr‘avnog kao bitnog preduvjeta daljnjeg prora~una {to je gotovo simboli~no u Obrazla‘u}i zastupnicima ovog Do- razvoja proizvodnje kvalitetne konzu- odnosu na izdvajanja zemalja Europ- mne ribe u doma}im uzgajali{tima. ma predlo‘ene izmjene i dopune To- ske ekonomske zajednice za istu na- Za proizvodnju mla|i autohtonih vr- mislav Ledi}, zamjenik ministra po- mjenu (u prosjeku 26 posto bruto sta bijele morske ribe komar~e, lubi- ljoprivrede i {umarstva, izvijestio ih dru{tvenog proizvoda, a u pojedinim na, pica i zubaca iz mrijesta doma}ih je o tome da prora~un Ministarstva za razvijenijim zemljama i do 40 posto autohtonih mati~nih stokova do mase ovu godinu »te‘i« gotovo 2 mlrd. prora~una). 20 g po komadu, Vlada predla‘e 0,25 kuna, odnosno da je za 27,2 posto ve}i kn po komadu. Zakonodavac dr‘i da od pro{logodi{njeg. To zna~i da se i bi se na taj na~in osigurala bolja kod nulte stope rasta Dr‘avnog prora- • Budu}i da se proizvodnja mogu}nost kontrole proizvodnje rib- ~una nastavlja trend izdvajanja sred- pojedinih kultura ne poti~e lje mla|i i kvalitetniji nadzor nad stava za ovu izuzetno va‘nu granu, ostvarivanjem poticaja. odnosno djelatnost na{eg gospodar- tamo gdje su za njih najpo- Pojava bolesti »kravljeg ludila« stva. voljniji agroekolo{ki uvjeti, (BSE) sve je izra‘enija u sto~arsko Glavnina tih sredstava, ka‘e, otpa- predlo‘ene mjere mogle bi naprednim zemljama, pa je Repu- da na poticaje i naknade, odnosno blika Hrvatska prisiljena donositi za- subvencije – bespovratna sredstva za polu~iti i suprotne u~inke. brane uvoza goveda iz svih zemalja u materijalnu potporu poljoprivredi. kojima je registrirana ta bolest. To }e Ove godine }e se za tu namjenu Po ocjeni njegovih strana~kih kole- se posebice nepovoljno o~itovati pri izdvojiti milijardu 435 mln. kuna, ili ga predlo‘eni zakon ne donosi neke zadovoljenju na{ih potreba za rasplo- 16,6 posto vi{e sredstava nego lani (u ve}e pomake u odnosu na prethodni dnim grlima budu}i da smo do sada odnosu na prosjek 97. – 99. godine to (simboli~no su pove}ani poticaji za ve}i broj rasplodnih junica uvozili iz je pove}anje za 88 posto). Za potica- soju i {e}ernu repu, ne{to vi{e za tih zemalja. Potrebno je stoga nje biljne proizvodnje usmjerit }e se kukuruz, itd.) Me|utim, novina je doma}om proizvodnjom uzgojiti {to 64 posto tog iznosa, sto~arske proiz- odre|ivanje kriterija mogu}ih kori- je mogu}e ve}i broj rasplodnih juni- vodnej 31 posto a za stimuliranje ri- snika poticaja za ratarske kulture, ca, pa je stoga slijede}im amandma- barstva 4,5 posto. Dakako, to nije odnosno njihov proizvodni minimum, nom (na ~lanak 4. stavak 2.) Vlada dovoljno, ve} treba osigurati izda{nija definiranih u ~lanku 8. ovog zakon- sugerirala da se ranije predlo‘eni sredstva za potporu poljoprivredi, kao skog propisa. Naime, preduvjet je minimalni broj nabavljene ‘enske te- jamstvo za njen br‘i razvitak. U tom odre|eni proizvodni minimum od tri ladi koji omogu}ava isplatu nov~anih ha (odnosi se na 5 ‘upanija gdje je poticaja smanji sa 20 na 5 grla samo kontekstu spomenuo je da, uz sredstva izdvojena u prora~unu po pojedi- ve} sada ve}i selja~ki posjed) od dva u prvoj godini primjene ove odredbe ha (5 ‘upanija) odnosno jedan ha (do 31. prosinca 2001.). A od 1. sije~- nim nositeljima proizvodnje i pojedinim proizvodnim linijama, i ove godi- (preostalih 11 ‘upanija). To bi, donja 2002. to bi va‘ilo za nabavku najdu{e, mogla biti naznaka odre|ene ne treba ra~unati na namjenska sred- manje 20 grla ‘enske teladi. Ocjena je rajonizacije na{e biljne ili agrarne Vlade da }e se na ovaj na~in u sustav stva za kreditiranje obiteljskih se- proizvodnje, ali budu}i da se ne uzgoja junica namijenjenih doma}em lja~kih gospodarstava i pravnih oso- poti~e proizvodnja pojedinih kultura tr‘i{tu uklju~iti ve}i broj proizvo|a~a ba, izdvojena u Fondu za razvitak po- tamo gdje za njih postoje najpovo- {to }e imati za posljedicu uzgoj ve}eg ljoprivrede (udvostru~ena su u odno- ljniji agroekolo{ki uvjeti, predlo‘ene broja rasplodnih grla namijenjenih su na pro{lu godinu). Naime, na tih mjere mogle bi polu~iti i suprotne doma}em tr‘i{tu. 170 mln. kuna vezat }e se bankarska u~inke od o~ekivanih (primjerice, sti- Posljednjim amandmanom Vlada je sredstva (u omjeru 1 naprama 5) tako mulira se proizvodnja p{enice i kuku- predlo‘ila da se odredbe ~lanka 8. pri- da }e se na taj na~in kumulirati blizu ruza u Dalmaciji, Lici i Istri) upozora- mjenjuju od 1. sije~nja 2002. godine. milijardu kuna. Ti }e se krediti odo- va zastupnik. Tako je Vlada prihvatila argumentaci- bravati uz ni‘u kamatnu stopu, s Mo‘e se razumjeti obrazlo‘enje ju iznesenu tijekom rasprave u Sabo- po~ekom od dvije godine i na rok ot- predlagatelja da ova reforma prije ru o prevladavaju}im negativnim plate od 7 do 10 godina, ovisno o na- svega ima za cilj odvojiti mjere tr‘i- u~incima mo‘ebitne provedbe odred- mjeni. {ne od socijalne politike, ali je nesh- be o minimalnim proizvodnim povr- Nakon uvodni~ara Stjepan Mari}, vatljiva neodgovornost Vlade za da- {inama od 2 i 3 ha u 10 hrvatskih ‘u- predsjednik Odbora za gospodarstvo i lekose‘ne negativne posljedice koje panija. Stoga je, Vlada u ovom trenu- financije, upoznao je zastupnike sa }e ovaj zakon, bude li usvojen u pre- tku pripravna predlo‘iti ovu odgodu. stajali{tima tog radnog tijela. dlo‘enom obliku, polu~iti u praksi, BROJ 289 IHS 28. II. 2001. NOV^ANI POTICAJI POLJOPRIVREDI 35

ka‘e Mikol~i}. To je argumentirao ~i- Zastupnik je prenio i stajali{te njenicom da je prosje~ni selja~ki po- • Sudionici u raspravi za- HSS-a da bi trebalo smanjiti kvote sjed u cijeloj dr‘avi manji od tri hek- teladi, svinja i dr. za ~iji bi uzgoj tara (u Viroviti~ko-podravskoj ‘upa- mjeraju predlagatelju {to nije uzgajiva~i mogli dobiti poticaje, kako niji takvih je doma}instava 70 posto). predvidio paralelni socijalni bi se pro{irio krug korisnika tih sti- To zna~i da }e ove poticajne mjere program za stara~ka poljo- mulacija. Dakako, dugoro~no treba mo}i iskoristiti samo oni koji po- voditi ra~una o strategiji razvitka hr- sjeduju tri hektara zemlji{ta u plodo- privredna doma}instva. vatskog agrara i okrupnjavanju poljo- redu od tri kulture. Oni koji ne udovo- privredne proizvodnje, na na~in da ljavaju toj kvoti najvjerojatnije }e izi- U nastavku je konstatirao da su ona bude stimulativna te da se tr‘i{ni gravati pozitivne zakonske propise, a zbog {irenja neprovjerenih informa- dio razdvoji od socijalnog. Problem manje je vjerojatno da }e se udru‘iva- cija u javnosti o kravljem ludilu (za to okrupnjavanja poljoprivrednog zem- ti, smatra zastupnik. Procjenjuje da su krivi ne samo mediji nego i neod- lji{ta mogao bi se, jednim dijelom, rije{iti i kada bi dr‘ava osigurala sre- }e u funkciji ovakve poticajne po- govorni slu‘benici dr‘avne vlasti) uzgajiva~i goveda i finalizatori mesne dstva za mirovine poljoprivrednika. ljoprivredne proizvodnje, koja bi su- Kad se ve} utvr|uju kvote po kultu- tra trebala biti tr‘i{no konkurentna i mlije~ne industrije ve} pretrpjeli ogromne {tete (potro{nja gove|eg i rama za odre|enu godinu, a onda i po na podru~ju njegove ‘upanije biti ‘upanijama, nema razloga da se ogra- samo 30 posto ukupnih oranica, te da june}eg mesa je osjetno pala). Iako nema egzaktnih pokazatelja o poni~ava i sjetvena povr{ina, primijetila je na nivou dr‘ave slika jo{ poraznija. je Ivana Su~ec-Trako{tanec (HDZ) Ovakva agrarna politika ne koristi stojanju te bolesti kod na{ih goveda, (ako se ve} propisuje donja, treba ut- na{oj poljoprivredi i seljacima ve} je u dr‘avi se stvara neprimjerena pa- vrditi i gornju granicu sjetvene povr- usmjerena protiv njih, konstatira za- nika a posljedice bi mogle biti kata- {ine za koju se mo‘e dobiti poticaj, stupnik i napominje da njegovi stra- strofalne, upozorava Mesari}. Naime, radi ravnomjernije podjele tih sred- na~ki kolege ne}e prihvatiti ovakav govedarstvo ve‘e uz sebe i primarnu stava). I ona smatra da je bolje po- zakonski prijedlog ako se ne uklone poljoprivrednu proizvodnju, od ratar- dijeliti raspolo‘iva sredstva na ve}i navedeni nedostaci (prije svega u stva do finalizacije. Zastupnik smatra broj korisnika jer bi se taj na~in, dok ~lanku 8). da bi uzgajiva~e goveda trebalo obe{- ne izgradimo paralelni sustav, pomi- Kad je rije~ o redistribuciji poticaj- tetiti za pretrpljene {tete. U slu~aju rili i razvojni i socijalni ciljevi ovog nih sredstava, smatra, pozitivnim nada za to nema sredstava u Fondu za zakona. stojanje da se prvi dio ispla}uje na- suzbijanje zaraznih i nametni~kih bo- kon sklopljenih ugovora, koje mora lesti, sredstva za tu namjenu treba verificirati nadle‘ni ‘upanijski ured, nama}i iz Dr‘avnog prora~una ili u • Primjenu novih kriterija sklopu ovog zakona. S tim u svezi a drugi nakon dostavljene dokumen- izrazio je uvjerenje da }e nadle‘ni odgoditi do kraja godine tacije o ostvarenom urodu. Me|utim, inspekcijski organi napokon stati na kako bi se kroz predstoje}e u sada{njim okolnostima, kad nema kraj neredu u sferi uzgoja stoke, a dvije sjetve sagledalo kako }e obrtnih sredstava, ve}em dijelu kori- osobito klanja i prerade mesa. snika daleko je prihvatljivije rje{enje Na kraju je ocijenio da je pre- to funkcionirati u praksi. iz postoje}eg zakona. Na kraju je ape- dlo‘eni zakonski propis najbolji od lirao na Vladu da problem vi{ka dje- svih dosada{njih u sferi poticaja, ali Spomenula je da se godinama za- latnika u INI Petrokemiji Kutina, koji da ga Klub zastupnika HSP-a i KDM- la‘e za izmjenu ~lanka 31. postoje}eg se dosad neopravdano prebacivao na a ne}e podr‘ati ne prona|u li se alter- zakona koji omogu}ava da netko, sa- pla}e seljaka, poku{a rije{iti drugim nativni izvori sredstava za socijalno mim time {to po ne~ijoj procjeni ulazi mehanizmima. zbrinjavanje stara~kih doma}instava. u brdsko-planinska strate{ka podru- Nedostaje socijalni program ~ja, dobiva ve}u stimulaciju za po- Odgoditi primjenu novih ljoprivrednu proizvodnju. Zatra‘ila je za stara~ka doma}instva kriterija da se i pograni~no podru~je Kopri- Po ocjeni Hrvatskih prava{a i de- Petar Nova~ki najavio je da }e vni~ko-kri‘eva~ke ‘upanije prema mokr{}ana sustav poticaja pokazao Klub zastupnika HSS-a podr‘ati ovaj Ma|arskoj (poprili~no je izolirano, se proteklih godina vrlo kvalitetnim zakon, ne stoga {to su njime previ{e ima manje sjetvene povr{ine i te‘e na~inom stimuliranja poljoprivredne zadovoljni, nego zato {to je u skladu s uvjete privre|ivanja) uvrsti u krajeve proizvodnje i treba nastaviti s njego- mogu}nostima Prora~una. Uz uvo|e- s ve}im poticajima. Upozorava, nada- vom primjenom, rekao je njihov gla- nje novih i pove}anje postoje}ih poti- lje, da bi zakonodavac trebao voditi snogovornik Vladimir Mesari}. Po caja izbjegnuto je i dostavljanje novca ra~una o specifi~nostima svake ‘upanije. U skladu s tim zatra‘ila je da se njegovim rije~ima upitna je tvrdnja korisnicima putem posrednika, koji kako se za tu namjenu iz Prora~una u njihovoj ‘upaniji pove}aju poticaji su uzimali poprili~nu proviziju. [to odnosno odobrene povr{ine za proi- izdvajaju ve}a sredstva, s obzirom na se, pak, ti~e kriterija utvr|enih ~lan- zvodnju soje, da se ukinu poticaji za pove}anje tro{kova repromaterijala, kom 8. Prijedloga zakona haesesovci pivarski je~am, za ~iji uzgoj nema in- energenata, za{titnih sredstava i dr. dr‘e da bi bilo bolje da odobrena mi- teresa, a predvi|ena sredstva prera- Kako re~e, sla‘e se s tim da se stimu- nimalna povr{ina bude 1 hektar. A spodijele za uzgoj suncokreta i uljane lira proizvodnja na okrupnjenim po- ako se ostane kod predlo‘enog rje{e- tikve, te da se stimulira proizvodnja vr{inama, ali zamjera predlagatelju nja, njegovu primjenu bi trebalo od- {e}erne repe na ne{to ve}oj povr{ini {to nije predvidio paralelni socijalni goditi do kraja godine kako bi se kroz od predvi|ene, kako bi {e}erana u program za stara~ka poljoprivredna predstoje}e dvije sjetve sagledalo Virovitici radila punim kapacitetom. doma}instva. kako }e to funkcionirati u praksi. Kod odobravanja nov~anih poticaja BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 36 za proizvodnju kukuruza treba voditi korigira visinu poticaja za pojedine ne smanjuje visinu poticaja po koma- ra~una o tome da budu {to manje poljoprivredne kulture, s namjerom du proizvedene sadnice lavande jer se oscilacije izme|u proizvedenih i koli- da ubla‘i nezadovoljstvo na{ih poljo- time ne}e posti}i znatnija u{teda. ~ina koje se otkupljuju. Nai|u li privrednika koje priti{}u razna pos- Osim toga, mogli bi do}i u pitanje ve} njihovi prijedlozi na razumijevanje kupljenja (goriva, gnojiva, repromate- zapo~eti projekti sadnje te kulture po predlagatelja i ve}ine zastupnika (to rijala, itd.). S druge strane, predlo‘eni opo‘arenim podru~jima i obnovlje- podrazumijeva i izmjenu ~lanka 8.) Zakon ispoljava svu licemjernost Vla- nim nasadima u priobalju i na otoci- moglo bi se re}i, uvjetno da je to na- de i Ministarstva poljoprivrede prema ma, gdje drugi sadni materijal nerado stavak one gospodarske strategije seljaku kojega je upravo ova vlast, uspijeva. U krajnjem slu~aju, iznosi koja je donesena pred nekoliko godi- dok je bila u opoziciji, instrumentali- poticaja mogli bi se smanjiti sa 6 na na u Saboru, odnosno onog sustava zirala za svoje dnevnopoliti~ke potre- najvi{e 5 kuna, budu}i da na{i te‘aci poticaja koji omogu}ava doma}in- be protiv HDZ-a, obe}avaju}i mu rje- te{ko mogu odvojiti jo{ neka dodatna stvima zate~ene strukture da pre‘ive, {enje agrarnih problema. Na{ bi se- sredstva za sadni materijal (ionako a istodobno poti~e novi razvoj u go- ljak mo‘da i prihvatio predlo‘eno, pokrivaju tro{kove njegova transpor- spodarskom smislu, zaklju~ila je za- uva‘avaju}i ograni~ene mogu}nosti ta i pripreme tla). S tim u svezi spo- stupnica. Dr‘avnog prora~una, ali ubrzo }e menuo je da se lavandino ulje ve} Okrupnjavanje zemlji{ta ne shvatiti da je prevaren jer ga ~lanak du‘e vrijeme nudi kao prepoznatljiv 8. potpuno izbacuje iz kruga kori- hrvatski ekolo{ki proizvod. Izraziv{i mo‘e se rije{iti poticajnim snika poticaja, napominje zastupnik. uvjerenje da }e predlagatelj uva‘iti mjerama Resornom Ministarstvu je – ka‘e – njegovu sugestiju zastupnik je napo- Po rije~ima Ivana Novosela (HDZ) dobro poznato da prosje~an posjed u menuo da, u protivnom, njegova za ‘itelje Karlova~ke, a i ostalih ‘upa- na{oj dr‘avi obuhva}a tri hektara bira~ka baza ne}e biti sklona tome da nija s brdsko-planinskih podru~ja, zemlji{ta (u Slavoniji i isto~noj Hrva- se ovaj zakon podr‘i. prijedlog o odre|ivanju minimalnih tskoj taj je prosjek ne{to ve}i, ali ne Pove}ati poticaje ribarstvu i proizvodnih povr{ina nije prihvatljiv dovoljno da se uklopi u zakonske kri- (usvoji li se predlo‘eno rje{enje, goto- terije). Osim toga, poljoprivrednici maslinarstvu vo 70 posto selja~kog pu~anstva osta- koji posjeduju toliko zemlje ne mogu Dr. @ivko Kolega upozorio je da se lo bi bez poticajnih sredstava pa sto- sijati samo kukuruz ili p{enicu, odno- glavnina poticaja odnosi na poljopriv- ga se zala‘u za preformuliranje ~lan- sno druge poticajne kulture. Po redu a svega 3,5 posto na plodove mo- ka 8. kojim je to regulirano. Ne proti- njegovoj ra~unici ~ak i u Slavoniji, ra, tj. na ribarstvo i marikulturu. Ti- ve se, dodu{e, okrupnjavanju poljo- bogatoj poljoprivrednim zemlji{tem, me su, ka‘e, najvi{e zakinuti otoci privrednih povr{ina, ali upozoravaju vi{e od 60 posto obiteljskih gospodar- koji, ina~e, spadaju u podru~ja od po- da se to ne mo‘e rije{iti poticajnim stava ispast }e iz sustava poticaja. To sebne dr‘avne skrbi. Po rije~ima za- mjerama, ve} najprije treba rije{iti se, ka‘e, ne mo‘e nikako druga~ije stupnika ni prija{nje vlade i resorna katastarske i gruntovne probleme, te objasniti nego kao favoriziranje po- ministarstva nisu bili jako naklonjeni vlasni~ke odnose, za {to nikada nema stoje}ih PIK-ova i poljoprivrednih taj- prema toj gospodarskoj grani a pre- novaca. Usporedo s tim treba napravi- kuna, a ugro‘avanje na{eg seljaka dlo‘eni zakon je tretira upravo mati socijalni program za stara~ka do- kojem nismo pru‘ili mogu}nost da }ehinski. Nastavi li se taj trend ubrzo ma}instva na selu, koja bi zauzvrat okrupni svoj posjed. }emo uni{titi na{e ribarstvo a more u dala zemlju na kojoj se mo‘e organizi- potpunosti prepustiti Talijanima, upo- rati i sto~arska i poljoprivredna proiz- zorava zastupnik. U prilog tome po- vodnja, napose zdrave hrane koju da- • Prijedlog o odre|ivanju dsjetio je na to da smo mi prvi u Eu- nas uvozimo. minimalnih proizvodnih povr- ropi po~eli tov tune za koju postoji Zastupnik je, me|u ostalim, sugeri- devizno tr‘i{te, da smo me|u prvima rao da se naprave programi za razvoj {ina nije prihvatljiv jer bi, u po~eli uzgoj bijele ribe, itd., a sada sto~arstva na brdsko-planinskim poslu~aju da se usvoji, gotovo smo pri dnu proizvodnje me|u medi- dru~jima koji bi se bazirali na uzgoju 70 posto selja~kog doma}in- teranskim zemljama. Izrazio je boja- autohtonih pasmina goveda pogod- zan da }e se isto dogoditi i s tunom te nih za vanjski uzgoj (govedo bu{a). To stva ostalo bez poticajnih da }emo vrlo brzo morati pove}ati je, ka‘e zastupnik najjeftiniji uzgoj sredstava. uvoz ribe za potrebe turizma. stoke, a dobiva se vrlo kvalitetna zdrava hrana po ~emu bismo mogli postati prepoznatljivi. Nov~anim poti- Po rije~ima zastupnika obiteljsko cajima, ali i drugim mjerama, mlade gospodarstvo, koje bi trebalo biti • Ni prija{nja Vlada i re- bi trebalo motivirati da se vra}aju na temelj gospodarskog razvoja na selu, sorna ministarstva nisu bili ta podru~ja i ovdje razvijaju organizi- o~ito se stavlja u drugi plan (predlo- previ{e naklonjeni ribarstvu ranu poljoprivrednu proizvodnju, ka- ‘eni zakon preferira tr‘i{nu a ne so- ‘e Novosel, i napominje da bi korisni- cijalnu politiku). odnosno marikulturi, a pred- cima nov~anih poticaja trebalo omo- Kruno Peronja (HDZ) podsjetio je lo‘eni zakon ih tretira upravo gu}iti da na {to jednostavniji na~in na to da su, zahvaljuju}i nov~anim ma}ehinski. bez suvi{nog administriranja do|u do poticajima, proteklih godina u prioba- tih sredstava. lju i na hrvatskim otocima pove}ane Obiteljska gospodarstva – u povr{ine pod vinogradima, lavandom Spomenimo i njegov prijedlog da i maslinama. Ta ~injenica najbolje go- se rije~ »nasadi« za autohtonu bijelu drugom planu vori o opravdanosti i potrebi daljnjeg ribu zamijeni rije~ima »proizvodnja Po rije~ima Josipa Majdeni}a razvitka sustava poticaja, ka‘e zastup- mla|i« (primaran je proizvo|a~). Na- (HDZ) predlagatelj samo neznatno nik. Apelirao je na predlagatelja da pomenuo je, me|u ostalim, da podu- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. NOV^ANI POTICAJI POLJOPRIVREDI 37

pire prijedlog Odbora za gospodar- 37 posto korisnika pro{logodi{njih ni‘eg boniteta (heljda, proso, bu~ino stvo i financije da se pove}a predlo- poticaja raspola‘u posjedom ve}im ulje). Dakako, preduvjet da se ovim ‘eni poticaj za uzgoj maslina, poseb- od 3 hektara. To zna~i da ve}ina njih zakonom osiguraju poticaji za tu no na otocima gdje maslinarstvo, me- (63 posto) ne}e mo}i koristiti tu pogo- namjenu (u visini 2 tisu}e kuna po |u ostalim, {titi pejza‘. Podsjetio je dnost u 2001. godini. Zastupnik je hektaru). Apelirao je na predlagatelja na to da je jo{ prije tri godine Zastu- izra~unao da }e na ra~un toga u Bro- da, ako nije spreman korigirati ~la- pni~ki dom prihvatio zahtjev da se taj dsko-posavsku ‘upaniju sti}i 6 mln. nak 8., prona|e neka druga rje{enja poticaj pove}a sa 0,89 na 1,1 kunu, ali kuna poticajnih sredstava manje. Ne- koja bi omogu}ila uspje{nu poljopriv- se taj amandman negdje »zagubio«. ma sumnje, ka‘e, da u sustavu poti- rednu proizvodnju i na manjim parce- Sada se, ka‘e, pribli‘avamo toj svoti caja treba uvesti reda, ali ne na ra~un lama. Tako|er je izrazio mi{ljenje da (predla‘e se pove}anje na 1 kunu) selja~kih obiteljskih gospodarstava milijardu 435 mln. kuna, koliko je ove iako bi, po njegovoj ocjeni, realan koja prosje~no raspola‘u sa 1,58 ha godine rezervirano za nov~ane poti- poticaj bio barem 1,30 kuna. poljoprivrednog zemlji{ta. caje i naknade u poljoprivredi i ribar- Prigovorio je jo{ da nitko u raspra- stvu, nije visok iznos u odnosu na Ovaj zakon ne mo‘e biti vi nije spomenuo predlo‘eno smanje- veli~inu na{eg bruto doma}eg proiz- socijalni program nje poticaja za proizvodnju sperme za voda i visinu Dr‘avnog prora~una (to- Mr. Ankica Mami} (LS) pozdravila umjetno osjemenjivanje goveda i svi- liko je predvi|eno i za sanaciju osam je, u ime Liberalne stranke, rje{enja nja, ~ime se izravno zadire u kvalitetu poljoprivrednih kombinata). predlo‘ena ~lankom 8., uz obrazlo‘e- reprodukcije u sto~arstvu (to je, ina- Po rije~ima Dragutina Bra~una nje da }e se, zahvaljuju}i tome, iskri- ~e, temelj uspje{nog uzgoja i selek- (HDZ) zakon se bazira na dva teme- stalizirati tko se ozbiljnije misli baviti cijskog rada u sto~arstvu). Me|u osta- ljna kriterija – veli~ini posjeda ili poljoprivredom i sto~arstvom i koji je lim, izrazio je mi{ljenje da bi dr‘ava koli~inskoj proizvodnji, te strate{koj minimum uvjeta za to (stara~ka do- trebala osigurati ravnopravne uvjete va‘nosti odre|enog podru~ja. Zalo‘io ma}instva poseban su problem). svim centrima koji se bave tom pro- se za to da se u strate{ka podru~ja Kako re~e, nije za to da onaj tko ima blematikom, a ne da se samo favorizi- uvrste i dijelovi njegove ‘upanije mali posjed i nije u mogu}nosti inten- ra onaj u Kri‘evcima. (Krapinsko-zagorske) koja je prete‘ito zivnije se baviti poljoprivrednom pro- brdovita. U prilog tome spomenuo je izvodnjom propadne, odnosno da da je na tom podru~ju registrirano dr‘ava od njega digne ruke, ali isto • Nema sumnje da u susta- oko 40 tisu}a selja~kih doma}instava tako smatra da ovaj zakon ne mo‘e vu poticaja treba uvesti reda, (prosje~na veli~ina posjeda je manja biti socijalni program. Ranije smo, ali ne na ra~un selja~kih obi- od 1,6 hektara), a polovini njih poljo- ka‘e, davali poticaje tim doma}in- privredna proizvodnja je jedini izvor stvima, u ime socijale, ne vode}i ra~u- teljskih gospodarstava koja prihoda. Budu}i da je zakonom pre- na o tome poti~emo li proizvodnju na prosje~no raspola‘u sa 1,58 dvi|eno da podnositelji zahtjeva za 10, 100 ili tisu}u kvadrata. Isto tako ha poljoprivrednog zemlji{ta. poticaje s podru~ja te ‘upanije mo- smo sanirali banke i razne tvrtke, ali raju posjedovati minimalnu proizvod- smo rekli da to vi{e ne}emo raditi. nu povr{inu od jednog hektara, proiz- Ne ulaze}i u iznose poticaja zastup- lazi da }e ta sredstva dobiti svega oko nica je izrazila mi{ljenje da ne treba Dvojbe zbog promjena u 100 ili 150 doma}instava. ukidati, odnosno smanjivati poticaje koncepciji Ubla‘iti kriterije za za sadnice lavande, te apelirala na Mr. Franjo Kri‘ani} (HDZ) konsta- pograni~no podru~je predlagatelja da razmotri mogu}nosti tirao je da je ovaj Zakon na tragu ve}eg stimuliranja ribarstva. prethodnih koji su po~eli rje{avati Sude}i po dosada{njim diskusija- U uvodnom dijelu svog izlaganja ovo podru~je i ~iji su rezultati na tere- ma, ponu|ena zakonska rje{enja nisu Miroslav Prpi} (HDZ) podsjetio je da nu evidentni. Me|utim, predlagatelj optimalna ni za jedno podru~je, kon- su se u pro{lotjednoj raspravi o poljo- mijenja neke stvari u koncepciji {to statirao je Miroslav Pe~evski (HSS). privrednim zakonima zastupnici za- izaziva dvojbe. Neobi~no je, ka‘e, da Budu}i da se Vara‘dinska ‘upanija, iz lo‘ili za to da se seljacima zainteresi- ima tako malo sluha za socijalni pro- koje dolazi, nadovezuje na Krapinsko- ranim za poljoprivrednu proizvodnju blem koji }e se javiti zbog nepostoja- zagorsku, a i teren je sli~an (prevlada- maksimalno pomogne, te da se one- nja usporednog socijalnog programa vaju male parcele koje se moraju ru~- mogu}e eventualne zloporabe pri ko- pomo}i sitnim poljoprivrednim proiz- no obra|ivati) podr‘ao je prijedlog ri{tenju poticajnih sredstava. Stoga vo|a~ima koji prevladavaju u struktu- prethodnika. âk, {tovi{e, smatra da pozdravlja rje{enje predvi|eno ~lan- ri poljoprivrednih posjeda u Hrvat- bi za taj pograni~ni kraj (Krapinsko- kom 8. zakonskog prijedloga, prema skoj (iako je toga svjestan). Postoji zagorska i Vara‘dinska ‘upanija) tre- kojem bi se prvi dio poticajnih sred- na~in – tvrdi zastupnik – da se taj balo modificirati predlo‘ene kriterije stava korisnicima ispla}ivao nakon problem rije{i agrarom, a ne socijal- (umjesto 1 ha predvidjeti minimalnu dostavljene dokumentacije nadle‘nog nom politikom. Njegova je sugestija povr{inu od pola ha). Pozdravlja i ini- ureda o veli~ini odobrene povr{ine, a da se stimulira izgradnja plastenika i cijativu zastupnika Kri‘ani}a glede drugi nakon dostavljene dokumenta- staklenika (s 15 kn/m kvadratnom) za stimuliranja cvje}arstva (sadnice se cije o ostvarenom urodu. proizvodnju sadnica cvije}a koja mo- mahom uvoze iz Holandije) i rasad- U nastavku je upozorio na to da se ‘e biti izuzetno profitabilna na takvim ni{tva (heljda i proso se uvoze iz Uk- stanje na terenu donekle razlikuje od manjim povr{inama. rajine, {to je u potpunoj suprotnosti s onoga {to tvrdi predlagatelj u svom Spomenuo je jo{ neke kulture koje proklamacijom o proizvodnji zdrave obrazlo‘enju. Naime, sli~no kao i u su sada potpuno napu{tene a ~ija bi hrane). Smatra, tako|er, da bi ve}im Viroviti~ko-podravskoj ‘upaniji i u se proizvodnja mogla isplatiti na ma- nov~anim poticajima trebalo osigura- njegovoj (Brodsko-posavskoj) svega njim povr{inama, pa i na zemlji{tu ti dobru ribarskogospodarsku osno- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 38 vu. Predlo‘eni zakon, ina~e, smatra na (sve {to se proizvede mo‘e se izve- interesa odnosno potreba za pojedi- dobrom podlogom, pogotovo ako presti). Po njegovoj procjeni postoje pre- nim kulturama, mijenjaju se i indek- dlagatelj uva‘i prijedloge iz rasprave. duvjeti za proizvodnju i doradu 20 si. Pojasnio je da nakon dono{enja Apelirao je na kolege da ga u tom mln. kg te kulture – zemlji{ni resursi, plana proizvodnje, odnosno sjetve, slu~aju podr‘e, te da budu suzdr‘- pogoni za preradu, radna snaga, po- Vlada, na prijedlog Ministarstva, ljiviji u odnosu na sporni ~lanak 8. jer godna klima). Ne stimulira li se ta odre|uje kvote po ‘upanijama. Daka- je te{ko pogoditi pravu mjeru za cjelo- proizvodnja, oko 10-15 tisu}a ha zem- ko, to je u funkciji strukture njihova kupno poljoprivredno zemlji{te u Hr- lje na podru~ju Viroviti~ko-podravske posjeda, dosada{nje proizvodnje i po- vatskoj. ‘upanije zarast }e u korov, upozorava treba, rasporeda prehrambene indu- zastupnik na toj zemlji ne uspijeva strije, itd., ali sve ostalo je u rukama ni{ta drugo). ‘upanijskih tijela. A ona najbolje zna- • Na manjim posjedima ûdi ga i to da se u zakonu uop}e ju koji se proizvo|a~ pona{a korektno treba stimulirati proizvodnju ne spominju poticaji za proizvodnju (njemu treba pove}avati kvote), a koji zdrave hrane. krastavaca (uspijevaju na potezu od izigrava propise (te kvote treba redu- sjeverozapadne Hrvatske do Slavo- cirati). nije). Naime, rije~ je o izuzetno atrak- Po rije~ima predstavnika predla- Te{ko je pomiriti interese Slavona- tivnoj kulturi koja se izvozi, ali je sla- gatelja promjena kriterija u ~lanku 8. ca, koji posjeduju po 5 i vi{e hektara bo pla}ena pa poljoprivrednici nisu proistekla je iz ekonomske nu‘de da zemlje, Zagoraca koji mo‘da imaju zainteresirani za njen uzgoj. Po nje- se pove}aju zemlji{ni kapaciteti. Nai- hektar ili pola hektara, Dalmatinaca govom mi{ljenju to je {ansa za one me, na{a selja~ka doma}instva (536 (u njihovu kraju ni svi seljani zajedno koji imaju male parcele pa ne mogu tisu}a) s prosje~nom parcelom od 2,8 ha ne mogu i}i na tr‘i{te (iako se nemaju hektar zemlji{ta) slo‘io se dr. proizvoditi ‘itarice, a stimuliranjem proizvodnje ove kulture ujedno bi se mogu intenzivno baviti vo}arstvom, Jure Buri} (HDZ), izraziv{i bojazan povrtlarstvom, vinarstvom, odnosno da se ne ode u drugu krajnost, kako rije{ilo i socijalno pitanje vlasnika tog zemlji{ta. proizvodnjom zdrave hrane). Me|u- bi se zadovoljila forma. Apelirao je na tim, vi{e takvih gospodarstava mo‘e predlagatelja da ne zanemari poticaj- Kako re~e, u politici poticaja de{a- se udru‘iti da bi dobili ve}u proizvodne mjere kad je rije~ o specifikumu vaju se neshvatljive stvari. Primjerice, nu povr{inu i time stekli pravo na po- hrvatskog proizvoda – ribarstvu i uporno poti~emo proizvodnju dvo- ticajna sredstva. Nema sumnje, ka‘e, marikulturi. Zahvaljuju}i ulaganju u struko ve}ih koli~ina p{enice nego da postoji socijalni problem stara~kih mala gospodarstva u dana{njem vre- {to nam je nu‘no za podmirenje vla- selja~kih doma}instava, ali u tr‘i{noj menu ludih krava i zaga|enog okoli- stitih potreba, iako na tome ostvaru- privredi socijalna pitanja se moraju {a, mo‘emo svijetu plasirati prepo- jemo veliki gubitak i imamo aferu za rje{avati odvojeno od gospodarskih. znatljive hrvatske proizvode koji }e aferom. Naime, ne mo‘e se tra‘iti od dr‘ave jam~iti i zdravu prehranu u sklopu da rije{i sve probleme. Nov~ani poti- turisti~ke ponude, tvrdi zastupnik caji su samo inicijalna sredstva, od- (ovako kvalitetne masline ili lavande • Promjena kriterija o nosno potpora u startu, a sve ostalo nema svuda u svijetu). veli~ini odobrene minimalne ide na tr‘i{te i ovisi o ulaznim tro{- Raspolo‘iva sredstva proizvodne povr{ine proistek- kovima, prodajnim cijenama i dr. nedostatna i te{ko dostupna la je iz ekonomske nu‘de da Do ljeta novi sustav Ivan Bajt (HSS) smatra da su sred- se pove}aju zemlji{ni kapaci- subvencija i poticaja stva predvi|ena Dr‘avnim prora~u- teti. U nastavku je ustvrdio da tro{kovi nom za poticaje u poljoprivredi i ri- poljoprivredne proizvodnje zasigurno barstvu nedostatna i te{ko dostupna nisu porasli toliko koliko su pove}ani seljacima (prethodno moraju ishoditi Zlatko Komadina (SDP) zatra‘io je poticaji (indeks 88). Primjerice, INA razno – razne potvrde, itd.). Kad bi svi poja{njenje na temelju ~ega su izra- Petrokemija u Kutini nije pove}avala uzgajiva~i imali po 10 grla goveda, ne ~unati iznosi poticaja za pojedine kul- cijene umjetnog gnojiva od 1994. go- bi im ni trebali poticaji, tvrdi zastup- ture. Zanima ga, tako|er, za{to se ne dine (do pro{log mjeseca). Informirao nik. Zala‘e se za to da se poticajna prije|e na poticaje po urodu, a ne po je zastupnike da je Vlada zadu‘ila re- sredstva ispla}uju za svako grlo. Na hektaru. sorno Ministarstvo da do ljeta predlo- taj bismo na~in, ka‘e, dobili onu kri- Socijalna pitanja rje{avati ‘i novi sustav subvencija i poticaja, ti~nu masu ‘enskog rasplodnog mate- ali da nema novaca, a ni potrebe, sti- rijala koja nam je prijeko potrebna. odvojeno od gospodarskih mulirati paletu od 130 proizvoda. Spo- Mi{ljenja je da potrebna sredstva za Tomislav Ledi} je u zavr{noj rije~i menuo je i mogu}nost da Vlada prih- poticanje poljoprivredne proizvodnje rekao da je o~ekivao konkretne privati prijelazno rje{enje predlo‘eno u treba prona}i i izvan prora~una. Pri- jedloge zastupnika koji nisu zadovo- raspravi – da se formula »3, 2, 1« ne mjerice, sugerirao je Vladi da dio nov- ljni pojedinim rje{enjima. Napome- primjenjuje za ovu godinu. Na taj bi ca koji se ostvaruje u proizvodnji du- nuo je, tako|er, da predlagatelj nije se na~in dobilo na vremenu i mogle hana preraspodijeli u korist seljaka dobio ni jedan prijedlog od selja~kih bi se bolje sagledati posljedice pri- (sada proizvo|a~i ostvaruju svega 2 udruga. U nastavku je pojasnio da se mjene novopredlo‘enih rje{enja. posto) ili poskupi kutiju cigareta za prema propisima WTO – a poti~e U nastavku je izvijestio zastupnike 20,30 lipa. To optere}enje pu{a~i ne proizvodnju po hektaru, grlu stoke, da se za ribarstvo ili marikulturu iz bi ni osjetili, a namakla bi se namjen- litri mlijeka, itd. Iznosi poticaja su, Prora~una izdvaja ukupno oko stoti- ska sredstva za stimuliranje proizvod- pak stvar programiranja i ciljanog njak mln. kuna. Naime, treba uzeti u nje duhana koja je itekako profitabil- planiranja. Naime, ovisno o porastu obzir i ~injenicu da se poticajna sred- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. NOVÂNI POTICAJI POLJOPRIVREDI 39

stva za vinograde i nove nasade u vo- ocjenjuju}i ujedno da su iznijete pri- »kravljeg ludila«. Nadle‘no bi mini- }arstvu, dobrim dijelom, usmjeravaju mjedbe na radnim tijelima bile opra- starstvo trebalo osigurati funkcionira- na otoke i u priobalje, a stimulira se vdane i prihvatljive. Predlagatelj ih je nje informati~kog sustava kojim bi se i proizvodnja maslina i lavande, uzgoj uva‘io i predstavio u obliku vlastitih osigurala bolja kontrola i distribucija i prerada ribe, itd. Osim toga, ribari amandmana. Na kraju je ocijenio da sredstava na terenu. Trebalo bi ujed- mogu kupiti gorivo po povoljnijoj }e krovni zakonski propisi o poljo- no osigurati nadzor da se novi vino- cijeni, itd. Napomenuo je, tako|er, da privredi osigurati infrastrukturu koja gradi sade prema utvr|enim standar- se izgradnja plastenika ne mo‘e fi- je va‘na za prijelaz na tr‘i{no-cjenov- dima kako se u bliskoj budu}nosti ne nancirati poticajnim sredstvima nego ne potpore, odnosno poticaje. Osigu- bi trebali kr~iti. Nakon provedene ra- kreditima. Izrazio je uvjerenje da }e rat }e se izravna pla}anja u slu~aju sprave Odbor za financije i Dr‘avni Ministarstvo prona}i banke zaintere- najmanjih obiteljskih gospodarstava prora~un jednoglasno je podr‘ao do- sirane za tu kreditnu liniju (ra~una koja u budu}nosti ne bi mogla ra~u- no{enje re~enog zakonskog prijed- da }e se ove godine u poljoprivredu nati na pojedine oblike nov~anih poti- loga, zaklju~io je zastupnik Mijali}. plasirati blizu milijardu kreditnih sre- caja. Vlada je prihvatila upozorenja dstava). koja su prispjela iz vi{e ‘upanija te }e Nakon ove rasprave predsjednica ostati kod poticaja i za posjede od 1 • Nov~ani poticaji trebaju Doma dr. Katica Ivani{evi} dala je hektara {to je donja granica za nov- se osigurati i za uzgoj najma- na glasovanje predlo‘eni zakon, ali ~anu potporu dr‘ave. Drugim }e se ve}ina zastupnika @upanijskog sredstvima usmjeravati okrupnjavanje 5 ‘enske teladi. doma nije podr‘ala njegovo dono{e- nje posjeda {to ostaje cilj Vlade Repu- nje (12 ih je glasovalo »za«, 21 »pro- blike Hrvatske kada se govori o po- tiv«, dok je 4 bilo suzdr‘ano). ljoprivredi i stvaranju obiteljskih go- Za{tita stara~kih spodarstava koja }e biti okrenuta doma}instava tr‘i{tu. Ocijenio je na kraju izlaganja, da }e zastupnici zacijelo podr‘ati pre- Zatim su u petnaestominutnoj ra- dlo‘eni zakonski tekst zajedno s spravi sudjelovali predstavnici klubo- amandmanima, jer se time pobolj{ava va parlamentarnih stranaka a prvi je ukupna situacija i perspektiva u po- u ime Kluba zastupnika HSS-a govorio zastupnik Stjepan @ivkovi}. ljoprivredi. Predsjedavaju}i je potom Pribli‘avanje europskim Ocijenio je va‘nim {to se uvode novi zatra‘io da se izradi pregledna tabela poticaji, a u sustav se uvodi i kultura standardima amandmana, te rije~ prepustio pred- zobi koja je va‘na za razvoj sto~ar- U ime predlagatelja uvodno je u sjednici Odbora za zakonodavstvo, stva. Pozdravio je nastojanja da se po- Zastupni~kom domu govorio ministar zastupnici Ingrid Anti~evi}-Marino- ve}aju poticaji za sadnju {e}erne poljoprivrede i {umarstva mr. Bo‘i- vi}. repe, soje i kukuruza jer se time ujed- dar Pankreti}. Podsjetio je da su za Ona je istaknula da Odbor podupi- no smanjuju kasniji tro{kovi u lancu 16,6% sredstava pove}ani nov~ani pore dono{enje ovog zakona i ne protivi proizvodnje. Predlo‘io je da se nov- ticaji u odnosu na prethodnu godinu. se prijedlogu predlagatelja koji se ~ani poticaji odrede i za uzgoj najma- Takvim se postotkom Republika Hr- odlu~io za hitni postupak. Na tekst nje pet komada ‘enske teladi kako bi vatska pribli‘ava zemljama Europske Kona~nog prijedloga Odbor je podnio se osna‘io ovaj segment sto~arstva. unije i njihovim standardima nov~a- nekoliko amandmana kojima se no- Klub zastupnika HSS-a ujedno smatra ne potpore koji se upu}uju poljopriv- motehni~ki ure|uje izri~aj. Pored da treba ostati kod nov~anih poticaja redi. Naglasio je da je do{lo do pro- amandmana, predlagatelju je skrenu- za ona doma}instva koja imaju naj- mjene u strukturi poticaja jer se uvo- ta pozornost da bi trebalo dodatno manje 1 hektar obradive povr{ine. de poticaji za nove kulture, a pojedini poticati vinogradarstvo i proizvodnju Budu}i da se nije rije{ilo pitanje se ukidaju. Novi je poticaj uveden za riblje mla|i. Nakon toga za rije~ se socijalnog zbrinjavanja stara~kih zob, nasad, mla| autohtonih vrsta javio predsjednik Odbora za financije ku}anstava ocijenio je da bi Vlada tre- bijele morske ribe iz mrijesta, nabavu i Dr‘avni prora~un, zastupnik Ja- bala prihvatiti re~eni prijedlog. Bu- ‘enske teladi za rasplod, a pove}avaju dranko Mijali}. Podr‘ao je prijedlog du}i da je predlagatelj ve} uva‘io pre- se poticaji i naknade za proizvodnju da se predlo‘eni zakon donese po hit- dlo‘ene amandmane Klub }e podr‘ati kukuruza, soje, {e}erne repe, proiz- nom postupku. ^lanovi Odbora upo- dono{enje predlo‘enog zakonskog te- vodnju ploda maslina namijenjenih zorili su da prosje~na povr{ina ima- ksta, zaklju~io je zastupnik @ivkovi}. preradi, podizanju vinograda na oto- nja u Slavoniji iznosi 2,9 hektara. Govorio je zatim zastupnk Franjo cima i poluotoku Pelje{cu, nabava Smatra da treba razmotriti Vladine Ku~ar u ime Kluba zastupnika SDP-a. teladi za tov i za utovljene svinje. prijedloge kojima se nov~ani poticaji Podr‘ao je dono{enje re~enog zakona Istaknuo je zatim, da se ukidaju do- ispla}uju za minimalnu sjetvenu te ocijenio pojedine aspekte sustava sada{nji poticaji za proizvodnju me- povr{inu od tri hektara. Ukoliko bi se poticaja u poljoprivredi. Smatra da snog ko{tanog bra{na. ustrajalo na takvom modelu, veliki sustavi poticaja pogoduju ve}im proi- Ministar je nakon toga ukazao na dio seoskih doma}instava ne bi mo- zvo|a~ima, a i pojedine regije imaju strukturu poticaja i statisti~ke po- gao ostvariti pravo na nov~ane poti- dodatne pogodnosti zbog odre|enih kazatelje koji su ina~e detaljno obra- caje, a nov~ana pomo} upravo je prirodnih komponenti. Smatra da bi |eni u uvodnom dijelu ovoga teksta najpotrebnija malim poljoprivrednim zbog ovakvih okolnosti trebalo potica- (vidi podnaslov – O PRIJEDLOGU). proizvo|a~ima. Odredbama ovog za- ti uzgoj ‘itarica samo u ‘itorodnim re- Govorio je zatim o primjedbama i kona trebalo bi tako|er predvidjeti gijama, a proizvodnju mesa i mlijeka prijedlozima koji su se ~uli o odbori- mogu}nost davanja poticaja za provo- u onim ‘upanijama koje su napred- ma kao i u @upanijskom domu. Preci- |enje mjera prevencije i kontrole go- nije u toj vrsti proizvodnje. Trebalo bi zirao je i dopunio pojedine ~lanke veda radi sprje~avanja {irenja bolesti i u sustavu poticaja primjenjivati lo- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 40 giku dobrog gospodara i usmjeravati opisao sve pote{ko}e i rizike koji Uskoro dolazi strana sredstva tamo gdje su proizvodni ~ekaju potencijalne sto~are koji se u~inci najbolji. Upozorio je da susta- odlu~uju za uzgoj ve}ega stada gove- konkurencija vom poticaja nisu obuhva}ena mala, da. Zbog nastale situacije u sto~a- Zatim je u ime Kluba zastupnika a istovremeno i stara~ka seoska ku- rstvu smatra da bi trebalo davati poti- DC-a govorio zastupnik dr. \uro Nja- }anstva. Ocijenio je da bi u pojedinim caj za uzgoj svakog ‘enskoga teleta vro. Najavio je podr{ku predlo‘enom slu~ajevima trebalo udru‘iti do- jer bi se time stvorila kvalitetna baza, zakonskom tekstu ukoliko predlaga- ma}instva kroz sustav zadruga kako a Hrvatska ne bi ovisila o situacijama telj odustane od namjere da pove}ava bi i manji posjedi mogli ra~unati na u ostalim europskim zemljama koje minimalne parcele zasijane jednom sustav poticaja. Upozorio je da treba registriraju slu~ajeve »kravljeg ludi- kulturom. Smatra da je sustav poti- razvijati i sustav otkupa gotovih poljo- la«. I on je zatim podr‘ao prijedloge caja jedini preostao od instrumenata privrednih proizvoda te spomenuo da da se sustav nov~anih poticaja pri- za aktivno vo|enje agrarne politike. postoje znatni vi{kovi jaja, povr}a, mjenjuje i za ona ku}anstva koja Upozorio je na sve izazove koje }e meda, peradi i stoke, koji se ne uspi- imaju najmanje 1 hektar obradivoga donijeti WTO i liberalizacija uvoza jevaju na vrijeme prodati. zemlji{ta. Zatra‘io je zatim da se ra- europskih poljoprivrednih proizvoda Govore}i u ime Kluba zastupnika zjasne sve nejasno}e oko uzgoja i pona doma}e tr‘i{te. Usitnjeni posjedi HDZ-a, zastupnik Vladimir [eks je ticaja za p{enicu kao najva‘niju jo{ }e vi{e biti izlo‘eni stranoj konku- pozdravio uvo|enje novih nov~anih kru{aricu ~iji uzgoj i otkup ne bi renciji koja mo‘e ra~unati na izda{nu poticaja kako bi se zna~ajnije za{titila smio vi{e dovesti do sukobljavanja i nov~anu potporu svojih dr‘ava kao i hrvatska poljoprivredna proizvodnja. prosvjeda kakve smo imali do sada. fondova iz Europske unije. Sli~na Smatra ipak da su predlo‘eni poticaji Treba pove}avati proizvodnju po jedi- opasnost prijeti iz okru‘enja s jugoi- kap u moru potreba. Ulaskom Repu- nici povr{ine, ustvrdio je na kraju stoka, jer tamo{nji proizvo|a~i rade za znatno manje dohotke od hrva- blike Hrvatske u Svjetsku trgova~ku zastupnik. Navode}i prinose u sto~arstvu Danske, ocijenio je da nikakvi tskih poljoprivrednika. Ovakva situa- organizaciju (WTO) doma}i proizvo- cija ne}e biti lagana ni za Vladu Re- |a~i susre}u se s pove}anim uvozom poticaji ne}e biti od pomo}i ukoliko proizvo|a~i vlastitim snagama i umi- publike Hrvatske niti za doma}e po- koji se postupno liberalizira. Smatra ljoprivrednike koji imaju usitnjene da predstavljene broj~ane kvote i je}em ne podignu dosada{nju nisku stopu proizvodnje. posjede, ali predstavlja neminovnost utvr|eni minimumi za poticaje u sto- koju se mo‘e ubla‘avati jedino susta- ~arstvu nisu povoljni za male proiz- vom poljoprivrednih poticaja. Treba vo|a~e koji ne}e mo}i ra~unati na • Uz poticaje seljaci trebaju razmisliti i o na~inima i metodama nov~ane subvencije. Upozorio je da koje bi vodile do okrupnjavanja malih Klub zastupnika HDZ-a priprema vlastitim snagama i umije- posjeda. Upozorio je zatim da su amandman kojim se zadr‘ava sustav }em popraviti dosada{nje ni- tijekom pro{le godine cijene mineral- poticaja i sa 1 hektarom obradive ske stope u proizvodnji. nog gnojiva pove}ane za 30%, a po- povr{ine. Ukoliko Vlada prihvati ovaj ve}ana je i cijena plavoga diesel gori- amandman tada }e i Klub zastupnika va. Hrvatska bi Vlada ujedno trebala HDZ-a zacijelo podr‘ati predlo‘eni Na red je zatim do{ao zastupnik hitno razrije{iti probleme koji prate zakon. Resornom je ministru pre- Dino Debeljuh koji je govorio u ime rad Tvornice umjetnih gnojiva u Kuti- dlo‘eno da u sustav poticaja unese i Kluba zastupnika IDS-a. Podr‘avaju}i ni, te omogu}iti povoljnu kupnju svih pove}anje poticaja za odre|ene vrste dono{enje predlo‘enog zakonskog va‘nih komponenti za uspje{nu po- rije~ne ribe kao i da se ukinu vodne teksta najavio je podno{enje amand- ljoprivrednu proizvodnju. I on je upo- nadoknade koje pla}aju proizvo|a~i u mana za koje je ocijenio da }e biti zorio na kobne posljedice poljopriv- ribnjacima. Trebalo bi pristupiti izra- prihva}eni od predlagatelja. Jedan od redne proizvodnje u svijetu koja je di Nacionalnog programa poljoprivre- tih amandmana odnosi se na stare vo|ena imperativom brzog tr‘i{nog de koji bi odre|ivao regionalne poljo- maslinike koji bi se morali obnavljati. profita, a sada{nja pojava »kravljeg privredne prioritete u proizvodnji i Mladi maslinici podlo‘ni su o{te}e- ludila« ukazuje na krajnje rezultate sustavu poticaja kako bi se izbjeglo njima uslijed ni‘ih temperatura, a sta- takvog na~ina proizvodnje. Zbog ma- sva{tarenje, zaklju~io je zastupnk Vla- re masline daju garanciju i u rizi~nim njih postotaka kori{tenja gnojiva, hr- dimir [eks. meteorolo{kim uvjetima. Treba za- vatska je poljoprivredna proizvodnja dr‘ati i dosada{nju kvotu poticaja za ~ista i prihvatljiva, pa bi se trebalo Ohrabriti razvoj doma}eg konjogojstvo, te dodatno potaknuti okrenuti ekolo{koj proizvodnji zdrave sto~arstva uzgoj specifi~nih vrsta gro‘|a odno- hrane. Takvom bi se politikom ubrzo Zatim je rije~ dobio zastupnik Mar- sno vina. Upozorio je da treba razmi{- mogli posti}i dobri izvozni rezultati, a ko Bari~evi} koji je prenio stavove i ljati i o svim neugodnim posljedica- ova bi promjena potaknula i novu razmi{ljanja Kluba zastupnika HSLS- ma koje prate sto~arsku proizvodnju, strukturu u sustavu poticaja. [to se a. On je uvodno najavio da }e Klub a ~ije }e posljedice zbog eksperimen- ti~e poticaja doma}em sto~arstvu tre- zastupnika HSLS-a glasovati za prih- tiranja u prehrani u skoroj budu}- balo bi propisati uvjete kako se i u va}anje predlo‘enog zakonskog tek- nosti sti}i na naplatu. Zbog ovih bi Hrvatskoj ne bi pojavili slu~ajevi sta. Napomenuo je da su amandmani razloga Hrvatska trebala pristupiti »kravljeg ludila«. Ministarstvo poljo- ra|eni zajedno s predstavnicima iz izradi zakona kojim bi trebalo potica- privrede i {umarstva trebalo bi preko Kluba zastupnika HSS-a. Podr‘ao je ti proizvodnju zdrave hrane. Takav bi svojih slu‘bi nadzirati sustav poticaja najavu Ministarstva da }e osigurati pristup predstavljao sna‘ni zaokret u koji se mora ravnomjerno i po{teno sustav poticaja i za uzgoj najmanje 5 poljoprivredi budu}i da na{a zemlja dodjeljivati, a posebno treba motriti komada ‘enske teladi. Ovu je odluku ima idealnu situaciju za ovakve prona interese malih proizvo|a~a koji su ocijenio pohvalnim rije~ima te zatim jekte. ranije bili zakinuti. Ukoliko predla- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. NOV^ANI POTICAJI POLJOPRIVREDI 41

gatelj usvoji iznijete primjedbe i odu- Potaknuti razvoj poticaja potrebno je smanjiti broj su- stane od pove}anja minimalnih par- bvencioniranih proizvoda, s nakanom cela, DC }e podr‘ati re~eni zakonski mediteranskih da se prodaju kona~ni proizvodi po- prijedlog, zaklju~io je dr. \uro Nja- poljoprivrednih kultura put pr{uta i {unke koji imaju svoje vro. Zastupnik Luka Bebi} (HDZ) osvr- mjesto i u izvozu. Osvrnuo se zatim i nuo se na poljoprivredne poticaje na- na amandmane koje je podnio na pre- mijenjene mediteranskom dijelu Hr- dlo‘eni zakonski tekst, te predlo‘io • Trebalo bi osigurati nov- vatske. Smatra da na poticaje moraju pove}anje od planiranih 0,25 na 0,50 ~ane subvencije i za uzgoj svakako ra~unati proizvo|a~i masli- kuna po komadu riblje mla|i. Za- bundeva i suncokreta zbog na, badema i mandarina. Sustavom tra‘io je da se odustane od smanjiva- poticaja rje{avaju se istovremeno i nja subvencija u p~elarstvu, a pre- ulja i ljekovitih komponenti. gospodarski problemi na otocima, a dlo‘io je i da se utvrde poticaji za korisne su posljedice vidljive i kod proizvodnju hmelja. Ponovio je na preventivne borbe protiv ljetnih po- kraju uvjetovanu podr{ku prihva}a- U pojedina~noj je raspravi prvi go- nja ovoga zakonskog prijedloga koja vorio zastupnik dr. Zvonimir Sabati ‘ara. Predlo‘io je da se obnovi i poti~e sadnja smokava koja, uz proiz- je opisana prilikom izlaganja pred- (HSS) koji je pohvalio nadle‘no mini- sjednika Kluba zastupnika HDZ-a. starstvo za uvo|enje novih poticaja. vodnju roga~a i pistacija mo‘e pratiti Upozorio je da zna~ajan broj seljaka konditorsku industriju. Na podru~ju iz Vara‘dinske, Me|imurske, Krapin- Vrgorca treba pak dati nov~ane poti- • Hrvatska treba izvoziti sko-zagorske i Koprivni~ko-kri‘eva- caje za sadnju i proizvodnju ranih ja- ~ke ‘upanije ipak ne}e dobiti poticaje goda. Smatra da mediteranska klima poznate poljoprivredne fi- za kukuruz, prije svega zbog usit- i sve komparativne prednosti koje nalne proizvode poput pr{uta njenosti posjeda. Proces okrupnjava- prate poljoprivrednu proizvodnju u i {unke. nja ne}e zavr{iti prije desetak godina, tom dijelu Hrvatske treba bolje iskori- a za to vrijeme treba pomo}i stara- stiti jer se time jam~i bogatiji i sigur- ~kim doma}instvima koja u pravilu niji ‘ivot poljoprivrednim doma}in- obra|uju male poljoprivredne parce- stvima. Smatra da je sustav poticaja Sa~uvati stare maslinike le. Trebalo bi ujedno osigurati i poti- pridonio renesansi maslinarstva, pa Zastupnik Ivan Nini} (SDP) po- caje za uzgoj bundeva i suncokreta je podr‘ao ve} opisani prijedlog da se dr‘ao je ve}inu iznijetih prijedloga jer se time poti~e proizvodnja ulja, ali obnove i za{tite i stari maslinici. zastupnika Krpine, a poglavito prijed- i ljekovitih komponenti koje prate I zastupnik Drago Krpina (HDZ) log da tradicijska proizvodnja dalma- ovu proizvodnju. Zatra‘io je od pred- pohvalio je Vladinu namjeru da odu- tinskog pr{uta na{e svoje mjesto u lagatelja da usvoji iznijeti amandman, stane od tzv. zemlji{nog minimuma izvoznim planovima. Dobrim je pri- a zatim se za rije~ javio zastupnik mr. za ostvarivanje poticaja u poljopriv- jedlogom ocijenio i pove}anje nov~a- Marin Jurjevi} (SDP). On je zamjerio rednoj proizvodnji. Va‘no je da doma- nih poticaja za proizvodnju riblje mla- {to su prepolovljeni poticaji za sadni- }i poljoprivrednici nai|u na razvijen |i te za proizvodnju maslina. Na suce lavande, sa 6 na 3 kune, a u aman- sustav poticaja u trenutku kada se stav poticaja trebaju ra~unati i oto~ki dmanu }e detaljnije pojasniti prije- Hrvatska suo~ava s proizvodima osta- proizvo|a~i limuna i roga~a. Pod- dlog. Sli~na je situacija i s roga~ima lih ~lanica WTO koje svoju poslovnu sjetio je da Hrvatska uvozi vi{e od koji rastu na pojedinim otocima {ansu isku{avaju i na hrvatskom tr‘i- 80% limuna, a sam otok Vis mogao bi ([olta), ali i tim su kulturama va‘ni {tu. Smatra da bi resorno ministar- pokriti veliki dio potreba Hrvatske za poticaji. Upozorio je ujedno da jadran- stvo trebalo izgra|ivati novi sustav tom poljoprivrednom kulturom. Sli~- ski otoci predstavljaju ekolo{ki sa~u- poticaja kojim bi se omogu}ilo svrho- na situacija prati i proizvodnju roga- vane i ~iste oaze pa bi u turisti~koj vitije tro{enje prora~unskih sredstava ~a, jer doma}a industrija uvozi stoti- ponudi doma}i poljoprivrednici tre- koji su namijenjeni za{titi i poticanju ne tona iako se mogu osigurati odgo- bali imati siguran plasman poljopriv- doma}e proizvodnje. Treba donijeti i varaju}i doma}i ekvivalenti, a poticaji rednih proizvoda. Poticaji u vinogra- ostale komplementarne zakone koji su potrebni zbog velikih tro{kova oko darstvu trebali bi obuhvatiti i podru- bi onda konzistentno i sinhronizirano transporta. Smatra da se trebaju utvr- ~ja Zagore jer stopa nezaposlenosti u djelovali na pobolj{avanje situacije u diti novi kriteriji, a poticaji moraju Imotskom i Vrgorcu dose‘e gotovo hrvatskoj poljoprivredi. Podsjetio je pratiti proizvodnju onih poljoprivred- 50% aktivnog stanovni{tva. Zbog viso- zatim i na zahtjeve Odbora za poljo- nih kultura koje se vi{e uvoze. ke kvalitete vina iz tog kraja nov~ani privredu i {umarstvo kojima su od Zastupnik Ante Markov (HSS) za- poticaji bili bi dodatni stimulans za Vlade zatra‘ili izvje{}e o tomu u kojoj lo‘io se za dono{enje svih komple- poljoprivrednu proizvodnju. I oto~ka mjeri pravne i fizi~ke osobe koje mentarnih zakonskih propisa kojima su vina vrlo cijenjena zbog svoje viso- imaju u zakupu poljoprivredno zem- bi se osigurala kvalitetnija poljopriv- ke kvalitete pa bi trebalo ulo‘iti do- lji{te u vlasni{tvu dr‘ave pla}aju svo- redna proizvodnja. Uz ostale propise, datne napore kako bi na{li svoje je obveze prema dr‘avi, odnosno pre- trebalo bi donijeti i Zakon o ekolo- mjesto i na stranom tr‘i{tu. Klub zama op}inama, ‘upanijama i gradovi- {koj proizvodnji poljoprivrednih pro- stupnika SDP-a podr‘at }e ove poti- ma. Trebalo bi smatra, potaknuti izvoda jer Hrvatska ima sve uvjete za caje, a dokaz visoke kvalitete doma- u~inkovitije pla}anje zakupa i uvjeto- ovaj vid proizvodnje. Ocijenio je da je }ih oto~nih sorti vina predstavlja i ~i- vanjem sustava poticaja. I on se osvr- predlagatelj poticaja prvenstveno njenica da zastupnici konuzimiraju nuo na potrebu regionalizacije po- imao u vidu socijalnu odnosno jednu ~a{u vina nakon objeda, sliko- ljoprivredne proizvodnje, jer nema za{titnu komponentu, imaju}i na vito je zaklju~io svoju potporu do- smisla davati poticaje za primjerice, umu sve posljedice ulaska Hrvatske u ma}im autohtonim poljoprivrednim proizvodnju kukuruza i p{enice u WTO. Smatra da se u budu}nosti tre- proizvodima, zastupnik Jurjevi}. Dalmaciji. Izgradnjom novih sustava ba afirmirati sustav poticaja koji }e BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 42 prepoznati onu vrstu proizvodnje ko- i uzgoj slatkovodne ribe jer ve} po- prijedlozi Kluba zastupnika HDZ-a ja ima svoje mjesto na europskom stoji tradicija i kapaciteti u kontinen- koji se odnose na potrebu izmjene tr‘i{tu, te ne}e predstavljati tro{ak, talnom dijelu Hrvatske. Slatkovodno ~lanka 8. predlo‘enog zakonskog tek- ve} izvor prihoda za dr‘avu. Da bi se ribarstvo poljoprivredni je resurs sta. do{lo do takve proizvodnje potrebno kojega svakako treba iskoristiti, a Zastupnik Ivan Kolar (HSS) pod- je izgra|ivati vrlo ciljanu politiku. svoj interes i zaradu u toj grani tre- sjetio je da nov~ani poticaj mora {titi- Smatra da veliku pozornost treba po- baju prona}i i brojni nezaposleni. Ako ti poljoprivrednog proizvo|a~a i svetiti distribuciji planiranih sredsta- nisu mogu}i nov~ani poticaji, onda njegova primanja. Ovakve se namjere va, jer je upravo na tom pitanju bilo svakako treba obustaviti pla}anje vo- jo{ uvijek nisu ostvarile iako su u~i- zna~ajnih prigovora i to u pravilu dne naknade koja optere}uje finalni njeni znatni pomaci, a dodatni pro- malih proizvo|a~a. Poticaji putem re- proizvod sa 20% tro{kova. Podsjetio je blem su i monopolske pozicije proiz- promaterijala pokazali su slabe to~ke ujedno da vodnu naknadu ne moraju vo|a~a repromaterijala. Zbog ovakih pa bi se ubudu}e trebali davati isk- pla}ati zemlje koje su konkurenti nelogi~nosti seljaci se pitaju za{to se lju~ivo nov~ani. I on se zatim zalo‘io Hrvatskoj u ovoj proizvodnji poput: odvajaju velika sredstva ako se ona za poticaje kojima bi se ohrabrivala Ma|arske, Poljske, ^e{ke i Slova~ke. obezvre|uju na drugi na~in. Slaba je obnova starih maslinika. Posebno je Na kraju je pohvalio anga‘man du‘- korist ako je cijena umjetnog gnojiva potaknuo ~uvanje doma}ih medite- nosnika i slu‘benika u resornom mi- jednaka u Hrvatskoj i u Austriji, jer ranskih vrsta masline oblice, koja nistarstvu koji su radom i sudjelova- svi znamo kako se u toj zemlji dodat- daje najkvalitetnije ulje sustavom hla- nja u radnim tijelima prepoznali i no za{ti}uju poljoprivrednici. »Mi mo- dne prerade. I prilikom podizanja uva‘ili veliki dio primjedbi i prijedlo- ramo napraviti«, nastavio je zastup- novih maslinika, ova bi vrsta, ocijenio ga zastupnika i nadle‘nih stru~njaka. nik Kolar, »balans izme|u ulaznih tro- je zastupnik Markov, trebala imati {kova proizvodnje, cijene gotovog prednost u odnosu na uvozne, naj~e{- proizvoda i ovog sustava poticaja koje }e talijanske vrste mladih maslina. • Poticaji trebaju obuhvatiti danas imamo«. Pohvalio je zatim re- i siroma{na stara~ka doma- sorno ministarstvo {to je odustalo od Poticaje usmjeravati pove}anja kvota za povr{inu posjeda, profitabilnoj proizvodnji }instva koja nemaju vi{e od 1 a zalo‘io se za poticaje u slu~aju uz- Zastupnik @eljko Malevi} (SDP) hektara zemlji{ta. goja svakog pojedina~nog ‘enskog uvodno je pohvalio socijalni senzibili- teleta. Smatra da bi se prihva}anjem tet Vlade i prilikom izrade ovoga za- ovakvih mjera, poduprla sto~arska Zastupnica Marija Bajt (HDZ) proizvodnja koja je u ovom trenutku konskog prijedloga. Smatra da su u~i- ocijenila je da se predlo‘enim zakon- njene i dobre korekcije od predlagate- ozbiljno uzdrmana zbog poznatih do- skim tekstom reguliraju va‘ni odnosi ga|aja. Osvrnuo se zatim i na proble- lja kako bi u sustavu poticaja bili u agraru. Pozdravila je ulo‘eni trud obuhva}eni i manji proizvo|a~i i me s prodajom plavoga dieselskog predlagatelja, ali je i upozorila da tre- stara~ka poljoprivredna doma}instva. goriva. Brojni seljaci ukazali su na ba postupno izgra|ivati novi model Ubudu}e bi se sustav poticaja ipak nelogi~nost da se ne mo‘e dobiti ovo trebao osmi{ljenije izra|ivati jer on nov~anih poticaja i naknada u poljo- povoljnije gorivo za ko{enje livada, uz mjere zemlji{ne politike i mjere privredi i ribarstvu. Upozorila je za- budu}i da ove radnje nisu obuhva- kreditiranja u agraru, predstavlja naj- tim na probleme koji se mogu pojaviti }ene sustavom poticaja. Ocijenio je mo}niji instrument na podru~ju krei- ukoliko se ne odustane od namjere da bi Ministarstvo poljoprivrede i {u- ranja agrarne politike. Predlo‘eno da se poticaji uvjetuju i limitiraju po- marstva i u ovom slu~aju moglo iza}i pove}anje poticaja treba pohvaliti, ljoprivrednim zemlji{nim minimu- ususret seljacima jer se time u ko- iako niti novi iznos ne}e u dovoljnoj mom. U tom bi slu~aju bili o{te}eni na~nici dobiva jeftinije mlijeko i mjeri biti konkurentan mo}nim zem- najsiroma{niji proizvo|a~i i stara~ka mlije~ni proizvodi. Na kraju je pre- ljama proizvo|a~ima iz Europske doma}instva. Smatra da su pojedine dlo‘io amandman kojim bi u sustav unije. Ipak, njime se jam~i ne{to bolja stavke samo simboli~ki uve}ane, te poljoprivrednih poticaja trebalo uvr- pozicija doma}em agraru u nekoliko spomenula nove iznose poticaja za stiti i proizvodnju hmelja. sljede}ih godina dok se jo{ uvijek kulture: soju, {e}ernu repu i kukuruz. Odrediti poljoprivredne nalazimo u za{ti}enom statusu ~lani- Upozorila je da je prosje~ni selja~ki ca WTO. Ve}ina diskusija bila je, posjed u Republici Hrvatskoj manji ciljeve i prioritete ocijenio je zastupnik, zavi~ajno ori- od tri hektara i da je predlo‘eni su- Zastupnik Marijan Mar{i} (HSS) jentirana iako bi trebalo promicati stav poticaja i{ao na ruku velikim po- poduzete je mjere ocijenio nedovo- one kulture koje mogu iskazati i ljoprivrednim proizvo|a~ima. Ubudu- ljnima i »vatrogasnima«, te unato~ svoju konkurentnost na zahtjevnom }e treba izbjegavati uo~ene propuste pove}anju sredstava ocijenio da se europskom tr‘i{tu u skoroj budu}no- jer bi posljedice zasigurno bile vrlo najve}a izmjena sastoji od odluke da sti. te{ke, upozorila je zastupnica Bajt. I }e ovoga puta nov~ani poticaji i}i di- Regionalnu strukturu poticaja tre- ona je zamjerila {to nije razra|en su- rektno korisniku, i to 50% prije, a 50% ba usmjeravati prema pojedinim mo- stav poticaja prema regionalnim kul- poslije ‘etve. Smatra da se u budu- nokulturama, jer se samo takvim kri- turama koje jam~e i opravdavaju nov- }nosti treba izboriti za ve}a sredstva terijima mo‘e osigurati profitabilna ~ana ulaganja. Vlada bi trebala susta- ili postoje}a sredstva treba bolje i pra- proizvodnja, ustvrdio je zastupnik. vom poticaja za{tititi i male proiz- vednije raspodijeliti. Smatra da treba Primijetio je da nisu predvi|eni poti- vo|a~e u sto~arstvu, te stimulirati donijeti i nove zakonske propise o caji za proizvodnju krumpira iako je razvoj p~elarstva, slatkovodne ribe i poticajima kojima }e trebati odrediti to tre}a kultura po zastupljenosti, uzgoja krumpira. Na kraju je zatra‘ila poljoprivredne ciljeve i prioritete. I odmah iza p{enice i kukuruza. Treba- da se povede ra~una i o socijalnim on je konstatirao da bi trebalo poticalo bi na odgovaraju}i na~in potaknuti komponentama te da se prihvate ti ekolo{ku proizvodnju zdrave hrane BROJ 289 IHS 28. II. 2001. NOV^ANI POTICAJI POLJOPRIVREDI 43

jer se takvi proizvodi mogu izvoziti na poticaja za proizvodnju mesnog i Svjestan ukupnog stanja u po- strano tr‘i{te. Upozorio je da se na ko{tanog bra{na, kao i pove}anje poljoprivredi i ribarstvu, Stjepan Hene- terenu javljaju nesporazumi oko ticaja za proizvodnju kukuruza, soje i zi (SDP) je rekao da }e podr‘ati tuma~enja pojedinih propisa oko ra- {e}erne repe. zakonski prijedlog, iako predlo‘ena spodjele kvota i kori{tenja nov~anih rje{enja nisu do kraja na tragu poticaja. Da bi se izbjegli ovakvi ne- njegovih rje{enja. Dr‘i, naime, da se sporazumi, trebalo bi, nastavio je, • Dodatni problem pred- poticajima ovoga tipa ne}e do kraja donijeti posebne naputke koji ne bi stavljaju i minirana zemlji{ta rije{iti problemi u poljoprivredi jer su ostavljali mjesta za subjektivne pro- u principu zavr{avali u drugim cjene i dvojbe. Smatra da poticaje koja zauzimaju zna~ajan pos- d‘epovima, a ne d‘epovima poljopriv- prvenstveno treba dati poljoprivre- totak povr{ina. rednih proizvo|a~a, i nisu uvijek bili dnicima kojima je to temeljno u funkciji poljoprivredne proizvodnje. zanimanje, a pomo} bi trebali osjetiti Osim nov~anih poticaja u rje{avanje i seljaci koji su bili branitelji, a sada Upozorio je zatim na probleme problema u poljoprivredi treba vi{e minske zaga|enosti na poljoprivred- su nezaposleni i bez primanja. Najbo- uklju~iti znanstvene institucije. Pre- lje bi bilo raspisati natje~aj, a onda nim povr{inama u Vukovarsko-sri- jemskoj ‘upaniji. Smatra da veliki dlo‘eni zakon, vjeruje zastupnik, po- prema ovim kriterijima dodjeljivati mo}i }e poljoprivrednim proizvo|a- kvote. Potrebno je poraditi i na zako- problem predstavlja i velika usit- njenost posjeda. Analizirao je postoje- ~ima da jo{ neko vrijeme mogu nodavnoj infrastrukturi, omogu}iti pre‘ivjeti i potaknuti u pronala‘enju seljacima da osnivaju i ulaze u zadru- }u situaciju na primjeru sela Bo{- njaka u re~enoj ‘upaniji. Od 1370 ra~unice za neke proizvode za koje ge, te da se stvaraju uvjeti za uspje- danas postoji interes. {no tr‘i{no poslovanje. Iznio je zatim obitelji, njih 800 oslanja se isklju~ivo na poljoprivredu, a sitni posjedi ve} Na pragu proljetne sjetve opravdan pojedine broj~ane pokazatelje oko je prijedlog da se zakon donese hit- uzgoja i otkupa {e}erne repe tijekom na po~etku limitiraju njihovu proizvodnju, a time i mogu}nost dobivanja nim postupkom, ocjena je Josipa Se- posljednje godine, a zatim govorio o sara (HDZ). Zastupnik pozdravlja pre- uzgoju uljarica i kukuruza. Smatra da nov~anih poticaja, upozorio je zastupnik na kraju izlaganja. dlo‘ene poticaje u poljoprivredi i rije dobro {to rastu povr{ine pod ovom barstvu ali smatra da su oni nedostat- najrasprostranjenijom kulturom, ali Potaknuti i uzgoj duhana ni, poglavito zbog ulaska Hrvatske u ipak ne bi trebalo poticati uzgoj ku- I zastupnik \uro De~ak (HDZ) po- WTO i ve}e potpore koju daju druge kuruza u svim regijama. Na kraju je dr‘ave svojoj poljoprivredi. Dr‘i kako zatra‘io da se kukuruz ne izvozi ve} dr‘ao je dono{enje predlo‘enog zakonskog teksta te se zatim osvrnuo predlo‘eni zakon ne uva‘ava klima- da se ulo‘i u daljnju proizvodnju, u tske i tradicijske uvjete pojedinih uzgoj stoke. Oni proizvo|a~i koji bi se na specifi~ne probleme poljoprivrednika u Viroviti~ko-podravskoj ‘upa- podru~ja Hrvatske. Protivi se smanje- orijentirali na izvoz ove poljopriv- nju poticaja za proizvodnju sperme za redne kulture, ne bi smjeli ra~unati niji. Oni raspola‘u sa 98 tisu}a hektara, a u sustav poticaja ulazi oko 67 umjetno osjemenjivanje goveda i svi- na nov~ane poticaje. Zastupnik Dra- nja jer se tako direktno zadire u kva- gutin Vuku{i} (SDP) uvodno je po- tisu}a hektara. I ovdje su poseban problem minirane povr{ine koje litetu reprodukcije u sto~arstvu. Ne dr‘ao dono{enje ovoga zakona, a za- sla‘e se s Vladinim prijedlogom ~lan- dovoljan je {to se njime donose i neki sprje~avaju kori{tenje zna~ajnog postotka plodnih povr{ina. Objasnio je ka 8. Kona~nog prijedloga zakona (o novi poticaji. Rije~ je o uzgoju zobi, nov~anim poticajima koji se ispla}uju nasada, riblje mla|i za autohtone vr- da se od Ministarstva poljoprivrede i {umarstva tra‘ilo razumijevanje i do- korisnicima koji imaju odobrene mi- ste bijele morske ribe, te uzgoja teladi nimalne proizvodne povr{ine od dva za rasplod. Smatra da se ovim odluka- datne kvote za sadnju duhana jer se u ovoj ‘upaniji proizvodi ~ak 80% ukup- odnosno tri hektara po kulturi), ali ma trasira novi sustav potpore poljo- pozdravlja amandmansku interven- privredi, a Vlada je obe}ala da }e su- ne koli~ine duhana u Republici Hrva- tskoj. Ukazao je zatim na broj~ane ciju Vlade na spomenutu zakonsku stavno rje{avati nagomilane proble- odredbu jer }e to, ka‘e, pomo}i da me u toj djelatnosti. Smatra da treba pokazatelje koji potvr|uju visoku do- nositelji razvoja hrvatske poljopriv- podr‘ati tendencije prema okrup- bit u uzgoju ove kulture, a zna~ajna rede (obiteljska gospodarstva) uop}e njavanju poljoprivrednih posjeda, a sredstva idu i u dr‘avni prora~un. mogu opstati. izdvojena sredstva iako su nedostatna Proizvodnja duhana povoljno se odra- Iako je Dalmacija {krta zemljom, za sve potrebe i o~ekivanja, ipak ‘ava i na proces zapo{ljavanja jer je u nov~anim poticajima za odre|ene po- predstavljaju signal da se kre}e pre- tri poduze}a stalno zaposleno 650., a ljoprivredne kulture i povoljnim inima rje{avanju nagomilanih proble- sezonski se zapo{ljava i dodatnih 400 cijalnim kreditima, odnosno boljom ma. I on je pozdravio Vladinu rije- radnika. Zastupnik De~ak na kraju organizacijom otkupa proizvoda i {enost da za sada ipak stimulira svoga izlaganja pohvalio je odluku tako {krta zemlja mogla bi biti od proizvodnju na manjim posjedima jer Vlade da minimalna povr{ina posjeda koristi, smatra Branka Baleti} (SDP). je svjesna da treba pomo}i i manjim, ostane 1 hektar i da se poti~e proiz- Dodjelom povoljnih kredita za kupnju u pravilu siroma{nim i stara~kim seo- vodnja najmanje 5 junica. Najavio je zemlji{ta i sadnica, poticanjem obno- skim doma}instvima. Dobra je odluka podr{ku predlo‘enom zakonu, a mini- ve starih maslinika, a napose autohto- {to }e poticaji biti ostvarivi i u slu~aju stra je zamolio da u budu}nosti po- nih vrsta kultura tog podneblja (la- uzgoja 5 grla ‘enske teladi, a upozo- ka‘e vi{e razumijevanja za poticaj i vande, vi{nje, roga~a, jagode, kupine, rio je da poticajima ipak treba po- razvoj proizvodnje duhana. Obe}ao je limuna i bajame), i boljom organiza- dr‘avati i odre|enu regionalizaciju u da }e izraditi i dodatnu studiju koja cijom otkupa zimskih povrtlarskih proizvodnji. Nakon njega rije~ je uzeo }e potkrijepiti njegove navode, a do- kultura, dalmatinski otoci i zale|a zastupnik @elimir Janji} (HSLS) i datne prihode trebalo bi osjetiti i mogli bi zadr‘ati mlade ljude koji uvodno pozdravio odluku o ukidanju dr‘avni prora~un. sada jedini izlaz vide u bijegu s tih BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 44 prostora. Zaklju~uju}i istup zastupnica je pozdravila Vladin prijedlog o Splitsko-dalmatinske ‘upanije. Sad- ca je rekla kako }e podr‘ati pre- ukidanju poticaja za proizvodnju me- nja vo}njaka i vinograda je u tijeku dlo‘eni zakon jer je on na pravom pu- snog i ko{tanog bra{na, jer se time na pa o tome treba voditi ra~una, upozo- tu da se ti problemi rije{e. najaktualniji na~in reagira na pojavu rio je zastupnik. Izrazio je nadu da }e Zastupnica Ingrid Anti~evi}-Mari- kravljeg ludila. Na kraju obrazlo‘ila Vlada podr‘ati amandman o lavandi novi} (SDP) pozdravila je Vladin je amandman koji je zajedno sa stra- {to ga je podnio zajedno sa strana- prijedlog o poticanju proizvodnje na~kim kolegom Jurjevi}em pod- ~kim kolegama Mariom Kova~em, i mla|i autohtone vrste bijele ribe i nijela na tekst. Kona~nog prijedloga rekao jo{ kako }e podr‘ati predlo‘eni isto tako uzgoja riblje mla|i u do- zakona, ~ija je svrha osiguravanje zakon, jer misli da je vrlo dobar. ma}im mrijestili{tima jer je to bitan nov~anog poticaja (5,00 kn po koma- preduvjet daljnjem razvoju proizvod- du) za sadnice lavande preporu~enih Posebno poticati ~isto nje kvalitetne konzumne ribe u do- sorti. hrvatske proizvode ma}im ribogojili{tima. Na taj na~in Vladinom prijedlogu da se smanji Ivan Jarnjak (HDZ) tako|er je po- ostvareno je predizborno obe}anje poticaj za lavandu usprotivio se i nove vlasti, odnosno Vlade da }e vodi- dr‘ao predlo‘eni zakon, ali je imao Luka Roi} (HSS). Prijedlog da se u primjedbu na ~lanak 8. Zastupnik ti ra~una ne samo o zelenoj ve} i o odnosu na dosad va‘e}i, predlo‘eni misli da }e na predlo‘eni na~in nov- plavoj njivi, pomorskoj orijentaciji poticaj za tu kulturu prepolovi nanosi ~ani poticaj (za odobrene minimalne Hrvatske, a napose o ljudima koji ‘ive {tetu ljudima koji su pokrenuli pro- proizvodne povr{ine od dva odnosno uz more i od mora. Dr‘i da je dobro tri hektara po kulturi) ostvariti tek {to je Vlada uo~ila potrebu poticanja jekt obnove lavandinih polja na otocima i priobalju. Izdavanjem dosad va- mali broj njih u Krapinsko-zagorskoj proizvodnje riblje mla|i iz doma}ih ‘e}eg nov~anog poticaja za lavandu ‘upaniji i cijelom Hrvatskom zagorju, mrijestili{ta jer su posljednjih godina ili tek neznatnim smanjenjem tog po- ali i u ve}ini drugih ‘upanija. Bilo bi, ona sustavno zatvarana. Kona~no ticaja odbit }emo ne samo lijepu ugo- ka‘e, dobro da ostane dosad va‘e}e radi se o proizvodu koji spada u kate- du za oko ve} i dobar turisti~ki rje{enje ili ~ak da se za dobivanje te goriju zdrave hrane, i koji ima neo- proizvod kojeg uvijek mo‘emo plasi- stimulacije odredi povr{ina od pola grani~eno tr‘i{te jer ga je svijet pre- rati, rekao je Roi}. Pohvalio je Vladin hektara. poznao kao takvog. Proizvodnja vla- prijedlog kojim se pove}ava nov~ani O izuzetnim rezultatima ostvare- stite riblje mla|i bitan je preduvjet poticaj za proizvodnju gro‘|a u Dal- nim nakon {to je zakonom uveden nov~ani poticaj za uzgojno valjana daljnjeg razvoja proizvodnje kvalitet- maciji te predlo‘io da se razmisli o ne konzumne ribe u doma}im ribo- rasplodna grla izvornih i za{ti}enih novoj kategoriji poticaja u preradi pasmina (istarsko govedo) govorio je gojili{tima. Proizvodnja zdrave i jefti- maslinovog ulja koje se sada ispla- ne kvalitetne morske ribe mora biti Dino Debeljuh (IDS) istupaju}i u ime }uje po cijeni prera|ene koli~ine ma- Kluba zastupnika svoje stranke. Taj je jedan od na{ih strate{kih pravaca u slina. Zastupnik, naime, upozorava proizvodnji hrane, a napose da bi se poticaj uveden jo{ prije {est godina na osciliraju}u proizvodnju maslina na inicijativu ovoga Kluba, i uz veliko zadovoljile poja~ane potrebe prehra- pa se doga|a npr. da se kod najboljeg ne doma}eg stanovni{tva i turizma te protivljenje tada{njeg ministra po- uroda isplati najve}i nov~ani poticaj, ljoprivrede i {umarstva, a poslije je stvorio proizvod koji po kvaliteti i odnosno najmanji kada je urod masli- cijenama mo‘e konkurirati proizvo- bilo vi{e poku{aja da se utvr|eni na najslabiji. Zastupnik misli da bi |a~ima iz sredozemnih zemalja, rekla nov~ani poticaj od 5500,00 kuna za je ova SDP-ova zastupnica. trebalo biti obrnuto jer takve oscila- mu{ka grla i 2000,00 kuna za ‘enska cije u isplati nov~anih poticaja dovo- grla bitno smanji. Na sre}u do toga de u nepovoljan polo‘aj proizvo|a~e nije do{lo. Koliko je va‘no ne sma- • Predlo‘eni su poticaji ne- maslina. Mo‘da bi se moglo razmisliti njiti poticaje kod uzgoja te autohtone o jednom uprosje~enom prinosu ma- pasmine ali i drugih goveda u Hrva- dostatni, poglavito zbog ulas- slina od nekoliko godina koji bi se tskoj pokazalo se u najnovijoj situa- ka Hrvatske u WTO i ve}e onda uzeo kao osnovica za poticaj te ciji pojave kravljeg ludila. Zahva- potpore koju druge dr‘ave kulture ili, pak, da se ta proizvodnja ljuju}i nov~anom poticanju uzgojno poti~e u odnosu na broj komada sad- valjanih rasplodnih grla izvornih i pru‘aju poljoprivredi. nica masline odnosno povr{ine na za{ti}enih pasmina kakvo je npr. kojoj masline rastu. istarsko govedo Hrvatska se danas mo‘e pojaviti na svjetskom tr‘i{tu si- Predlo‘eni je zakon podr‘ala i Ve- gurna da ima krave koje nisu za- sna Podlipec (SDP). Dobro je {to je ra‘ane kravljim ludilom. predvi|eni poticaj za proizvodnju • Vlada se sve vi{e okre}e nekih autohtonih vrsta bijele morske ljudima koji proizvode i ‘ive ribe (zubaca, komar~a i pica) posebno od svoga rada na njivama i • Dobro je {to se predvi|a u situaciji kada se zbog kravljeg ludila (BSE-a) sve vi{e smanjuje konzu- moru. nov~ani poticaj za proizvod- miranje gove|eg mesa, a pove}ava nju nekih autohtonih vrsta potro{nja ribe. I sve ve}i broj turista Ante Grabovac (HSLS) je pozdra- bijele morske ribe, posebno u tra‘i drasti~ne promjene jelovnika vio predlo‘ena rje{enja o poticanju situaciji kada se zbog BSE-a na{ih hotela pa upravo zato treba vi- proizvodnje mediteranskih kultura i djeti mo‘e li se predlo‘eni iznos nov- iskoristio priliku da upozori na ~i- sve vi{e smanjuje konzumira- ~anog poticaja za ribu jo{ vi{e po- njenicu da lini gotovo uop}e nisu re- nje gove|eg mesa, a raste ve}ati, odnosno poticaj pro{iriti i na alizirani poticaji za vi{egodi{nje nasa- potro{nja ribe. ve}i broj vrsta riba i {koljki. Zastupni- de vo}njaka i vinograda na podru~ju BROJ 289 IHS 28. II. 2001. NOV^ANI POTICAJI POLJOPRIVREDI 45

Klub zastupnika SDP-a podr‘ava na Vladin amandman glede novoutvr- nju proizvodnje mu{kata na momjan- predlo‘ene izmjene i dopune ovoga |enih rokova isplate nov~anih poti- {tini – u Istri, a istog su mi{ljenja bili Zakona i izra‘ava zadovoljstvo ~inje- caja za nabavku ‘enske teladi do 31. i zastupnici. nicom da se Vlada sve vi{e okre}e prosinca 2001. i od 1. sije~nja 2002. Iako je gosp. Ledi} upozorio da je ljudima koji proizvode i ‘ive od svog godine. Tako je, ka‘e, kontradiktorno amandman Ive Fabijani}a na ~lanak rada na njivama i moru, i {to unato~ s najavom Vlade da }e pripremiti ko- 1. to~ku 22. sadr‘an u Vladinom brojnim te{ko}ama nalazi na~ina da rjenite promjene sustava nov~anih amandmanu, o ovom se amandman- poti~e razvoj poljoprivrede, rekao je poticaja u poljoprivredi, zaklju~io je skom zahtjevu ipak glasovalo uz Vedran Lendi}. Nov~ane poticaje va- zastupnik [eks. opasku da nije na isti na~in formuli- lja osigurati posebno kada su u pita- Predsjednik Doma, Zlatko Tom~i} ran. Zastupnici su samo potvrdili Vla- nju autohtoni proizvodi koje Hrva- uva‘io je zahtjev ovog zastupnika i dino mi{ljenje. tska mo‘e plasirati na svjetsko tr‘i{te odredio kra}u stanku. I zastupnik Drago Krpina imao je (maslina, vino, lavanda, tune itd.), i Nakon te stanke rije~ je ponovno istovjetni amandman ali je od njega proizvodnja koja je dosad bila zapu- dobio zastupnik Vladimir [eks odustao nakon upozorenja zamjenika {tena. (HDZ). Iako bi, ka‘e, Klub zastupnika ministra da je to pitanje rije{eno Vla- U nastavku sjednice zamjenik mi- HDZ-a bio za to da se trajno utvrdi dinim amandmanom. nistra poljoprivrede i {umarstva, To- nov~ani poticaj korisnicima koji im- Isti je zastupnik tra‘io, me|utim, mislav Ledi} zahvalio je zastupnici- aju odobrene minimalne povr{ine od da se prihvati njegov amandman o ma na podr{ci i u ime predlagatelja jednog hektara po kulturi, Klub }e uvo|enju poticaja za podizanje novih zakona obvezao se da }e do ljeta Vla- ipak glasovati za predlo‘eni zakon s nasada hmelja. S obzirom na veliku da Saboru predlo‘iti novi sustav poti- tim da Zastupni~ki dom zaklju~kom potro{nju piva na hrvatskom tr‘i{tu caja, a napose socijalni program vi{e obve‘e Vladu da do 30. lipnja ove go- potrebno je, ka‘e, potaknuti proizvod- puta spominjan tijekom ove rasprave. dine pripremi i Saboru predlo‘i nju hmelja koji se sada u velikoj Iako se oskudijeva u nov~anim sred- prijedlog zakona kojim }e sustavno koli~ini uvozi u Hrvatsku. Vlada nije stvima Vlada na poseban na~in tretira urediti cijeli sustav poticaja u poljop- prihvatila amandman, a isto tako i poljoprivredu {to pokazuje i podatak rivredi, te socijalni program na nacio- zastupnici. da su nov~ani poticaji u 2001. porasli nalnoj razini zbrinjavanja i pomo}i u odnosu na pro{lu godinu 16,6 po- Poticanje proizvodnje hmelja za- seoskih, a napose stara~kih poljopriv- tra‘io je i Ivan Kolar, ali je i ovaj sto. Ostaje samo pitanje kako te poti- rednih doma}instava koji }e ostati caje rasporediti po pojedinim linija- amandman do‘ivio istu sudbinu. izvan sustava poticaja. Tra‘e}i da se glasuje o amandmanu ma proizvodnje s obzirom na njihov Predsjednik Tom~i} obe}ao je da zna~aj u prehrani stanovni{tva. zastupnik je upozorio da je lani }e prijedlog ovog zaklju~ka staviti na proizvedeno samo 2,8 tona hmelja te U nastavku gosp. Ledi} potanko je glasovanje prije glasovanja o samom da ukupna povr{ina pod tom kultu- objasnio smisao Vladinih amandman- zakonu, a zatim se pre{lo na glasova- rom iznos 8 ha. Zastupnik dr‘i da bi skih intervencija o roku primjene nje o amandmanima. predlo‘eni nov~ani poticaj pridonio ~lanka 8. Vladin je prijedlog da se i daljnjem pove}anju dohodovnosti, a tijekom ove godine nov~ani poticaji time i povr{ina pod hmeljom. ispla}uju korisnicima koji imaju odo- IZJA[NJAVANJE O Glasovanjem zastupnici su se ipak brene minimalne proizvodne povr- AMANDMANIMA priklonili Vladinom stavu i nisu prih- {ine od jednog hektara po kulturi. Na vatili amandman (42 glasa »za«, 44 taj na~in Vlada ne odustaje od svog U ime predlagatelja zakona naj- »protiv« i {est »suzdr‘anih«). programa i potrebe okrupnjavanja po- prije se o amandmanima izja{njavao Uslijedilo je izja{njavanje o amand- ljoprivrednih povr{ina. Prijelazni rok gosp. Tomislav Ledi}, a zatim mini- manima zastupnika Krpine o poticaje ujedno vezan i za izradu novog su- star Bo‘idar Pankreti}. nju uzgojno valjane odabrane matice stava poticaja u poljoprivredi, a us- Vlada je odbila prihvatiti amand- p~ela. Vladin je predstavnik odbio vajanjem tijekom ove godine Zakona prihvatiti amandman jer bi to, ka‘e, o poljoprivredi i Zakona o poljopriv- manske zahtjeve na ~lanke 1. i 2. Kona~nog prijedloga zastupnika remetilo cijelu bilancu sredstava koja rednom zemlji{tu stvorit }e se dodat- se tro{e za poticaje, a nezadovoljan ne mogu}nosti daljnjeg okrupnjava- HSLS-a, Baltazara Jal{ovca i @eljka Pavlica (pravo na nov~ani poticaj za zastupnik Krpina odgovorio da se nja zemlji{ta kupovinom i konce- njegovim amandmanom ne pove- sijom istog. proizvodnju krumpira), uz obvezu da }e ga uzeti u razmatranje kod pripre- }avaju sredstva ve} samo predla‘e da Nakon njegova istupa Vladimir me korjenite promjene sustava poti- taj poticaj ostane na dosada{njoj razini. Smanjivanje poticaja za matice [eks je u ime Kluba zastupnika HDZ- caja u poljoprivredi i ribarstvu. a zatra‘io kratku stanku od 15 minuta p~ela suprotno je proklamiranoj poli- uz slijede}e obrazlo‘enje. Zastupnici Nakon tog obrazlo‘enja gosp. Le- tici poticanja ekolo{ki zdrave proiz- njegove stranke suglasili su se da }e di}a amandmani su povu~eni, a za- vodnje, rekao je, me|u ostalim, ovaj glasovati za predlo‘eni zakon nakon stupnik Pavlic je izrazio nadu da }e zastupnik. najave zakonodavca da }e povu}i ~la- proizvodnja krumpira na}i svoje mje- Uz napomenu da Vlada ostaje pri nak 8. Kona~nog prijedloga zakona. sto u poticajima te zatra‘io jo{ da se svom stavu, Tomislav Ledi} je jo{ Najnovijim amandmanom Vlada su- problem »plave nafte« za ove proizvo- samo podsjetio da se ovim zakonskim spenzira primjenu ~lanka 8. samo u |a~e {to prije rije{i. prijedlogom poti~e proizvodnja meda. ovoj godini, {to mijenja ovdje izra- Isti Vladin predstavnik nije prihva- Glasovanjem zastupnici su se priklo- ‘eno op}e stajali{te. Isto se odnosi i tio prijedlog Dina Debeljuha o potica- nili Vladinom mi{ljenju. BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 46

U nastavku sjednice Vladin je pred- ali je zastupnica Opa~i} i pored toga podru~ja Primo{tena. S tim u svezi stavnik odbio prihvatiti amandman ustrajala na zahtjevu Kluba zastup- ministar Pankreti} upozorio je na Dina Debeljuha o ve}em nov~anom nika SDP-a o 15-o minutnoj stanci, a tehni~ku gre{ku u ~lanku 2. to~ki 20. poticaju za testiranje radne sposobno- predsjednik Tom~i} to odobrio. podto~ki 1. gdje se govori o nov~anim sti pastuha, a isto su u~inili i zastup- Ne{to kasnije predsjednik Tom~i} poticajima u podizanju novih nasada nici. Vlada je odbila i zahtjev dr. Zvo- je uz obrazlo‘enje kako u svezi s no- vinograda na otocima, a trebalo bi nimira Sabatija o poticanju proizvod- vonastalom situacijom ima novih zah- pisati na strate{kom podru~ju. Odre- nje bundeve, a zastupnik je ne kriju}i tjeva po klubovima zastupnika, ozna- |ena strate{ka podru~ja uklju~ivat }e razo~arenje takvim stavom Vlade, ~io kraj ovog dijela sjednice i odmah dijelove Hrvatske gdje su posebno me|u ostalim, naglasio lijekovitost najavio nastavak za drugi dan. ote‘ani uvjeti gospodarenja, i mini- bu~inog ulja, i ustrajao na amandma- U nastavku sjednice na red je do- star vjeruje da }e se tada raspraviti i nu koji ipak nije dobio podr{ku za- {ao amandman Vedrana Lendi}a i amandmanski zahtjev ovog zastupni- stupnika. Zdenka Frani}a (u svezi s poticajima ka. za lavandu), ali je zastupnik Lendi} Uz takvo obrazlo‘enje i konstata- Lavanda povukao amandman s obzirom da je ciju da ministra dr‘i za rije~, zastup- Amandmanski zahtjevi glede visi- dan prije ve} prihva}en amandman nik Mario Kova~ povukao je amand- ne nov~anog poticaja za lavandu izaz- HSLS-ovih zastupnika. man. vali su najvi{e bure, i ~ak na kratko Odre|enom preraspodjelom sred- prekid sjednice radi potrebnih kon- stava Vlada je u Prora~unu uspjela zultacija. Sve je po~elo amandman- namaknuti 188.000 kuna koliko je • Nov~ani poticaj valja osi- skim zahtjevom zastupnika Krpine o potrebno za provedbu usvojenog gurati posebno kada su u vra}anju poticaja uzgajiva~ima lavan- amandmana na lavandi, rekao je mi- de na pro{logodi{nju razinu od 6,00 nistar poljoprivrede i {umarstva, mr. pitanju autohtoni (hrvatski) kuna. Radi se, ka‘e, o raritetnom hr- Bo‘idar Pankreti}. proizvodi koje mo‘emo plasi- vatskom proizvodu, i zastupnik ne Vlada nije prihvatila amandman rati u svijet. shva}a za{to ba{ na lavandi Vlada ‘eli zastupnika Ante Markova o ostvariti u{tede. Vladin je predstav- nov~anom poticaju za obnovu starih nik odbio prihvatiti amandman, a za- maslinika. Nezadovoljan zastupnik je Nakon Vladinog odbijanja amand- stupnik ustrajao na amandmanu, ali rekao kako se ovdje o~ito radi o ne- mana Dine Debeljuha na ~lanak 2. nakon glasovanja nije dobio podr{ku razumijevanju jer amandmanom, ka- to~ku 21. i zastupnikova odustajanja zastupnika. ‘e, ne tra‘i nikakvo pove}anje sred- od amandmana, na red je do{ao Zastupnici SDP-a Vesna Podlipec i stava ve} samo logi~nu redefiniciju zahtjev zastupnika Krpine na ~lanak mr. Marin Jurjevi} predlo‘ili su pojma koja }e omogu}iti ljudima da 2. stavak 1. to~ka 22. (poticanje nov~ani poticaj za lavandu od 5,00 uistinu obnove stare maslinike. Sada proizvodnje mla|i autohtonih vrsta kuna. S obzirom na zapu{tena, neo- je 53 posto maslinika na obali, otoci- bijele morske ribe). Ministar Pankre- bra|ena i opo‘arena podru~ja interes ma i u primorju neobra|eno pa bi ti} tek je djelomi~no prihvatio aman- je dr‘ave da potakne uzgoj lavande u usvajanje amandmana trebao biti in- dman – prihvatio je, naime, tek teres resornog ministarstva i Doma. predlo‘enom iznosu, objasnila je za- prijedlog o poticanju te vrste riblje Ministar Pankreti} je rekao kako stupnica Podlipec, ali je nakon obra- }e se putem Pravilnika poku{ati re- mla|i, ali ne i zatra‘eni iznos (0,50 zlo‘enja Vladina predstavnika povuk- gulirati ova materija nakon ~ega je kuna po komadu). la amandman. zastupnik Markov povukao amand- Brane}i amandman zastupnik Kr- Istovjetni iznos za poticanje uzgoja man. Istovjetan zahtjev imao je i za- pina pozvao se na podatak iz rasprave te kulture zatra‘ili su i HSLS-ovi zastupnik Dino Debeljuh, ali je nakon da Hrvatska daleko zaostaje za nekim stupnici Mario Kova~ i Ante Grabo- istupa ministra Pankreti}a povukao drugim zemljama u proizvodnji mor- vac. Potonji je zastupnik zatra‘io amandman. ske ribe i zato ovaj zastupnik misli da glasovanje o amandmanu uz obrazlo- Vlada nije prihvatila amandman je opravdano prihvatiti izda{nije ‘enje da je desetak zastupnika govori- zastupnika Ivana Nini}a (SDP) koji financiranje riblje mla|i. Pritom zalo o lavandi, a i zbog gospodarskog je nakon toga nevoljko odustao od stupnik ima prijedlog kako da se nazna~enja koje ima ta kultura za na{e amandmana ~iji je smisao poticanje maknu sredstva za ovu namjenu. Svi- otoke i priobalje. Sa 43 glasa »za«, 32 novih vi{egodi{njih nasada limuna i ma koji lani nisu platili zakupninu za »protiv« i 7 »suzdr‘anih« ovaj je aman- roga~a. U~init }e to, ka‘e, svjestan poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dman na kraju prihva}en {to je po- upozorenja da ne treba probijati pro- dr‘ave ne bi trebalo odobriti nov~ani nukalo zastupnicu Milanku Opa~i} ra~un te da nema sredstava za ovaj poticaj. (SDP) da u ime Kluba zastupnika poticaj. Zastupnik je o{tro kritizirao Dvostruko ve}i od predlo‘enog iz- svoje stranke zatra‘i da se prekine da- resorno ministarstvo koje ne daje nosa poticaja za ovu namjenu Vlada ljnje izja{njavanje o amandmanima poticaj za uzgoj limuna i roga~a, koji ne mo‘e prihvatiti, bio je kategori~an dok se Vlada ne izjasni ima li uop}e se gotovo u 100-postotnoj koli~ini ministar Pankreti}, a istog su mi{lje- novca za provedbu amandmana. uvoze, a kod nas se uzgajaju i rastu uz nja bili i zastupnici. Vladimir [eks (HDZ) je upozorio priobalje i na otocima. Uvo|enjem Istu je sudbinu do‘ivio i prijedlog kako je amandman ve} izglasan i da poticaja za te kulture stimulirao bi se ovog zastupnika da se osigura nov- vi{e nema mogu}nosti mijenjati ga, a ostanak ljudi na otocima i u prioba- ~ani poticaj za podizanje novih nasa- zastupnica Opa~i} uzvratila zahtje- lju, zaklju~io je ovaj zastupnik. da hmeljarnika. Vlada je to odbila vom da se odgodi glasovanje o pre- »Zeleno svjetlo« Vlade nije dobio prihvatiti, a isto tako i zastupnici. dlo‘enom zakonu u cjelini. Tu je amandman zastupnika Maria Kova~a U nastavku sjednice ministar Pan- mogu}nost zanijekao zastupnik [eks i Ante Grabovca da se potakne podi- kreti} prihvatio je amandman Kluba pozvav{i se na novi Poslovnik Doma, zanje novih vinograda na otocima i zastupnika HSS-a i HSLS-a na ~lanak BROJ 289 IHS 28. II. 2001. NOV^ANI POTICAJI POLJOPRIVREDI 47

4. stavak 3. Rekao je kako je ovaj ljskim gospodarstvima. Vlada je, nai- ra). Odbijaju}i da prihvati taj amand- amandman sadr‘an u Vladinom me, donijela odluku da se takvim go- man ministar Pankreti} rekao je amandmanu s tim {to je Vlada jo{ spodarstvima koja imaju kredit kod kako Vlada ne mo‘e izdvojiti ni jednu precizno odredila datum primjene HBOR-a, a stradali su u su{i i po‘aru, kunu vi{e od predvi|ene svote nova- poticaja, objasnio je ministar, a prolongiraju krediti od {est do osam- ca za poticaje u poljoprivredi i ribar- predlagatelji su nakon toga povukli naest mjeseci. Isto tako prilikom ra- stvu. Uz to, radi se o povrtlarskoj kul- amandman. sprave o zakonu o poljoprivrednom turi koja je posebno sada vrlo profita- Zatim je zastupnik Drago Krpina zemlji{tu Sabor je raspolagao to~nim bilna, i mnogi koji su je proizvodili povukao dva svoja amandmana (na podacima o izvr{avanju obveza prema dobro su zaradili. ~lanke 5. i 6.). U~inio je to u nadi da dr‘avi tj. spominjao se podatak da je U ime predlagatelja amandman }e Dom prihvatiti zaklju~ak Kluba napla}eno samo 0,56 posto od napla- mr. Zdenka ^uhnil (HSS, zast. pri- zastupnika HDZ-a kojim se obvezuje tivog. Ministar je obe}ao uvo|enje pad. ~e{ke i slova~ke nacionalne ma- Vlada da do kraja lipnja ove godine reda u svemu tome. njine) povukla je amandman ali je izradi potpuno novi sustav poticaja u U ponovnom istupu zastupnik Kr- istodobno izrazila nerazumijevanje poljoprivredi i ribarstvu. pina izrazio je nevjericu u postojanje stavom resornog ministarstva. Gleda- Vlada je prihvatila amandman Od- pravnog akta kojeg spominje mini- no po zasijanim povr{inama, ova kul- bora za zakonodavstvo na ~lanke 7. i star tj. odluke Vlade u prolongiranju tura zauzima tre}e mjesto u ratarskoj 8. te Kluba zastupnika HSS-a i HSLS- kredita obiteljskim gospodarstvima. proizvodnji. Iako povla~i amandman a na ~lanak 8., ali ne i amandman Dobiva, ka‘e, pisma hrvatskih seljaka moli Vladu da kod narednih poticaj- zastupnika Drage Krpine na isti ~la- koji ne uspijevaju otplatiti svoje dugo- nih mjera vodi ra~una o ovoj kulturi nak. Nakon obja{njenja da je taj ve i tra‘e njihovo prolongiranje, a pri- jer su upravo tu prisutne najve}e amandman prihva}en u okviru Vladi- tom ih nitko nije informirao o takvoj oscilacije u proizvodnji. Treba uvesti nog amandmana, zastupnik Krpina odluci Vlade. Takvim se gospodarstvi- red ne samo u proizvodnji ve} i na povukao je svoj amandman. Istovjet- ma uvjetuje prologiranje otplate kre- tr‘i{tu krumpira, zaklju~ila je zastup- no obrazlo‘enje ministra Pankreti}a dita, a kombinatima ne prolongira, nica ^uhnil. ponukalo je zastupnika Krpinu da {to samo govori da je jo{ uvijek obite- Time je zaklju~eno izja{njavanje o isto u~ini i sa svojim amandmanom ljsko gospodarstvo u diskriminiraju- amandmanima. na ~lanak 10. stavak 1. }em polo‘aju. Zatim je Vladimir [eks upozorio O amandmanskom prijedlogu Vlada je ustrajala na svom stavu i na zaklju~ak Kluba zastupnika HDZ-a Odbora za zakonodavstvo na ~lanak nije prihvatila amandman, kao {to {to su, misli, prihvatili i ostali klubovi 10. stavak 2. nije se glasovalo jer je nisu ni zastupnici Doma. zastupnika. Klub }e glasovati za pred- isti povu~en nakon obavijesti mini- Amandman Kluba zastupnika HSS- lo‘eni zakon ali uz dva zaklju~ka. Jed- stra Pankreti}a da je on istovjetan a i HSLS-a povu~en je nakon obja{- nim bi se zaklju~kom trebala obvezati Vladinom amandmanu. njenja ministra Pankreti}a da je sa- Vlada da do kraja lipnja izradi i dosta- Kra}a se rasprava potom vodila u dr‘an u Vladinom amandmanu te da svezi s amandmanom zastupnika Kr- se radi samo o jednom danu razlike vi Zastupni~kom domu Sabora sustav pine na ~lanak 10. da se ne isplati stupanja na snagu Zakona odnosno cjelovitog rje{avanja nov~anih potica- nov~ani poticaj korisnicima koji ima- nekih njegovih odredbi. ja i naknada u poljoprivredi, a drugim ju u zakupu poljoprivredno zemlji{te I amandman Odbora za zakonodav- da u istom roku izradi i dostavi nacio- u vlasni{tvu dr‘ave, a nisu podmirili stvo (na ~lanak 11.) povu~en je nakon nalni program socijalnog zbrinjava- zakupninu. obja{njenja ministra Pankreti}a da je nja poljoprivrednih i stara~kih seo- Ovaj ~as uop}e ne znamo koliko je sadr‘an u Vladinom amandmanu. Mi- skih doma}instava koja }e ostati dr‘avnog zemlji{ta u zakupu, koliko u nistar poljoprivrede i {umarstva nije izvan sustava poticaja. koncesiji, a koliko u prodaji, primije- prihvatio amandman zastupnika Sada je, pak, stigao prijedlog zak- tio je zastupnik Krpina. Podsjetio je HSS-a, Ivana Kolara i Josipa Golubi}a lju~ka tri kluba zastupnika u kojem zatim na zaklju~ak Odbora za poljop- (nov~ani poticaji od 500,00 po hekta- se uzima u obzir samo jedan od dva rivredu i {umarstvo ali i Doma, i s tim ru za livade i djetelinske travne ovako predlo‘ena zaklju~ka, nastavio u svezi i obvezu Vlade da dostavi izv- smjese). Ako ovdje ulazi u poticaj i je [eks. O~ito je da Vlada smjera do- je{}e iz kojeg bi se moglo vidjeti u dio pa{njaka tada se radi o ogromnim staviti samo prijedlog korjenitih kojoj mjeri svoje obveze izvr{avaju za- povr{inama i ukoliko bi se doslovno promjena sustava poticaja koji su u kupci poljoprivrednog zemlj{ta. Vla- tuma~io amandman tada bi u dijelu funkciji osiguranja socijalne za{tite, da tu obvezu nije ispunila, rekao je poticaja i subvencija trebalo izdvojiti ali nema obveze da pripremi i dostavi zastupnik Krpina, no podsje}a na ne- dodatno oko 500 milijuna kuna. Ipak, cjelovit sustav strukturnih promjena slu‘benu informaciju da oni koji shva}aju}i situaciju Vlada }e do lip- nov~anih poticaja u poljoprivredi, imaju zemlji{te u zakupu u velikoj nja, do kada bi trebala pripremiti ko- primje}uje [eks. Dodao je jo{ kako je mjeri ne izvr{avaju svoje obveze pre- rjenite promjene u sustavu poticaja u tijekom rasprave o ovoj temi Klub ma dr‘avi, osobito tzv. kombinati. I poljoprivredi i {umarstvu dati odre- zastupnika HDZ-a prvi iza{ao sa mnoga obiteljska gospodarstva danas |ene prijedloge u tom smislu i po- svojim prijedlogom zaklju~ka. Na te{ko i gotovo uop}e ne uspijevaju ku{ati rije{iti problem. kraju zatra‘io je da se o prijedlogu izvr{iti svoje obveze prema dr‘avi (ot- U nadi da }e to tako i biti, zastup- Kluba glasuje. Stjepan Henezi (SDP) plata kredita HBOR-u). Misli da nema nik Kolar povukao je amandman. rekao je da je to~no da je predsjednik nikakve ustavne zapreke za uno{enje Posljednji amandman o kojem je Kluba zastupnika HDZ-a dan prije ove sadr‘aja amandmana u predlo‘eni provedeno izja{njavanje bio je aman- rasprave iznio prijedlog zaklju~ka zakon. dmanski zahtjev Kluba zastupnika Kluba, ali nije to~na informacija da Za ministra Pankreti}a neto~na je nacionalnih manjina na ~lanke 1. i 6. su te zaklju~ke prihvatili ostali klubo- zastupnikova interpretacija o obite- to~ka 15. (poticaj proizvodnje krumpi- vi zastupnika Doma. BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 48

Umije{ao se i predsjednik Tom~i} mulirao kao stajali{te stranke kojoj sustava poticaja u poljoprivredi i ri- naglasiv{i da Klub zastupnika HDZ-a pripada. Odmah mu je replicirao Vla- barstvu, a koje }e osigurati i odgo- nije predlo‘io zaklju~ke u formi u dimir [eks (HDZ) konstatacijom da varaju}i sustav strukturnih potpora kojoj se mo‘e provesti glasovanje, te je takav prijedlog zaklju~ka iznio radi socijalne za{tite stara~kih doda je s obzirom na prekid sjednice i pred resornim ministrom i predsjed- ma}instava koja su izvan sustava njezin nastavak sljede}i dan bilo do- nicom Kluba zastupnika SDP-a, i ni- poticaja. Takav prijedlog zaklju~ka sta vremena da se taj zaklju~ak i pre- tko tada tome nije proturje~io. zastupnici su jednoglasno prihvatili, dlo‘i. Na kraju je predsjednik Tom~i} a ve}inom glasova (95 glasova »za« i Za Luku Trconi}a (HSS) uop}e nije predlo‘io dono{enje zaklju~ka za koji jedan »protiv«) donijeli Zakon o bitan prioritet u predlaganju zak- dr‘i da }e zadovoljiti sve klubove za- izmjenama i dopunama Zakona o lju~ka na ~emu, ka‘e, inzistira zastup- stupnika Doma. Smisao je da se nik [eks. Uostalom, prakti~ki su svi obve‘e Vlada RH da do 30. lipnja nov~anim poticajima i naknadama u klubovi zastupnika imali istovjetno 2001. godine pripremi i predlo‘i Hr- poljoprivredi i ribarstvu. stajali{te koje je zastupnik [eks for- vatskom saboru korjenite promjene M. Ko; V. @; J. [.

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBRANI Vojni rok – {est mjeseci; predstoji usugla{avanje oko civilne slu‘be

Nakon opse‘ne rasprave domovi ‘enja (koje je predvi|eno mnogim koji se odlu~e za oru‘ane snage, a i to Hrvatskoga sabora izglasali su – hit- me|unarodnim dokumentima); zapo- }e sprije~iti nagli porast opredjeljenja nim postupkom – izmjenu Zakona o ~injanje postupka reorganizacije od- za civilno slu‘enje ({to bi u ovoj etapi obrani, ali u razli~itom tekstu. @upa- nosno reforme i preustroja obrambe- preustroja obrambenog sustava mo- nijski dom je prihvatio amandman nog sustava (radi se na strategiji na- glo predstavljati pote{ko}u). Obvez- prema kojem bi civilno slu‘enje cionalne sigurnosti, u pripremi su nik koji se odlu~i za vojno slu‘enje trajalo 12 mjeseci, dok je Zastup- novi zakon o narodnoj obrani i o izlo‘en je ne{to ve}em riziku i opa- ni~ki uva‘io prijedlog predlagatelja oru‘anim snagama, a uskoro }e u snostima (u dodiru je s vojnom opre- (Vlade RH) o 8 mjeseci civilne proceduru i Zakon o sudjelovanju pri- mom) nego civilni obveznik. Obveza- slu‘be, pa predstoji usugla{avanje. padnika oru‘anih snaga, policije, ma u oru‘anim snagama zaokupljen Oba doma su prihvatila skra}ivanje dr‘avnih slu‘benika i namje{tenika u je, uz to, u pravilu 24 sata, a i bit }e vojnog roka sa 10 na 6 mjeseci. mirovnim operacijama i misijama te pozivan na vojne vje‘be. drugim operacijama izvan granica Civilna slu‘ba bit }e, ina~e, re- RH te Zakon o vojnoj proizvodnji, dok gulirana posebnim zakonom. O PRIJEDLOGU je u zavr{noj fazi izrada procjene (s ameri~kim partnerom) obrambene sposobnosti Hrvatske. Prema Prijedlogu, slu‘enje vojnog RADNA TIJELA I AMANDMANI roka smanjuje se sa 10 na 6 mjeseci, a civilna slu‘ba sa 15 na 8 mjeseci. • @upanijski dom izglasao Zakonski prijedlog bez primjedbi je Ro~nicima upu}enim na slu‘enje voj- je da civilno slu‘enje traje 12 podr‘ao Odbor @UPANIJSKOG nog roka do 31. kolovoza vojni rok DOMA za zakonodavstvo, dok je skra}uje se za 30 dana, a onima mjeseci, a Zastupni~ki – 8, Odbor ZASTUPNI^KOG DOMA za nakon tog roka – 60 dana. Za iste dok su oba doma bila za zakonodavstvo jednim amandmanom kategorije vojnika u slu~aju civilnog skra}enje vojnog slu‘enja sa upozorio da kod izmjena i dopuna slu‘enja predlo‘eno je skra}enje za nije prihvatljivo pozivati se na 45, odnosno 90 dana. To se, poja{- 10 na 6 mjeseci. pro~i{}eni tekst, ve} da treba navesti njeno je, ~ini radi na~ela pravi~nosti. brojeve »Narodnih novina« u kojima Tri su razloga izmjena: racionaliza- Predlo‘ena razlika 6:8 mjeseci je objavljen izvorni tekst Zakona od- cija sustava obrane i tro{kova; demo- izme|u vojne i civilne slu‘be, po nosno njegove izmjene i dopune, kratski iskorak Hrvatske afirmacijom ocjeni predlagatelja, zna~i potrebnu Odluka Ustavnog suda i drugi zakoni demokratskog instituta civilnog slu- dodatnu motivaciju mladim ljudima kojima je Zakon mijenjan. BROJ 289 IHS 28. II. 2001. OBRANA 49

Odbor za unutarnju politiku i na- donijeti paket zakona – Strategiju cionalnu sigurnost podupro je RASPRAVA nacionalne sigurnosti te zakone o izmjenu Zakona o obrani bez amand- obrani, o slu‘bi u oru‘anim snagama, mana i ne protive}i se hitnom po- o vojnoj proizvodnji, a onda tek skra- stupku. Ocijenjeno je da se skra}iva- titi vojni rok na {est mjeseci. Iznena- njem slu‘enja vojnog roka ne}e sma- dilo ga je {to Odbor nije na to skre- njiti dosegnuti stupanj obrane Repu- nuo pozornost. Napomenuo je kako blike Hrvatske te da je {est mjeseci zastupnici HSS-a ne smatraju, dostatno da se, uz kvalitetnu razinu me|utim, da je u Prijedlogu rije~ o obuke, ro~nici osposobe i steknu po- predizbornom triku ve} o u{tedi. trebna znanja i vje{tine. Pozitivnim je Nakon Zlatka Garelji}a, zamjenika Kad je rije~ o civilnom slu‘enju, ocijenjena ~injenica {to se ovime ministra obrane, koji je zastupnike HSS nije za produ‘avanje roka na 12 ostvaruju i u{tede u tro{kovima Mini- @upanijskog doma upoznao s pre- mjeseci, rekao je zastupnik, uz upit – starstva obrane te {to se Republika dlo‘enim novinama, sa zaklju~cima za{to nekoga prisiljavati na vojno Hrvatska i skra}enjem rokova u Odbora za nacionalnu sigurnost zaslu‘enje ako nema osje}aja za to. oru‘anim snagama uskladila s prak- stupnike je upoznala Ivana Su~ec- som europskih zemalja. Trako{tanec, njegova predsjednica. Prijedlog o skra}enju ^lanovi Odbora ocijenili su da za Uvodno je napomenula da zbog »{tu- prehitar izjedna~avanje slu‘enja vojnog i civi- rih i jasnih« zaklju~aka Odbora ‘eli U ime Kluba zastupnika HSP-a i lnog roka (za {to su se zalagali prisut- prenijeti dio rasprave koji je pretho- KDM-a Vladimir Mesari} je ocijenio ni predstavnici Antiratne kampanje dio zaklju~cima. Tu je ponajprije pita- da je ponuda o u{tedama primam- Hrvatske) jo{ nema infrastrukturnih nje za{to se ovaj zakon donosi hitnim ljiva, ali da je prijedlog o skra}enju uvjeta. Potrebno je, naime, razraditi postupkom ako je novi Zakon o obra- »prehitar«. Zemlje koje se spominju programe na~ina uklju~ivanja ro~nini prakti~ki u proceduri. Nije li za usporedbu neutralne su (po 7 ka na civilnom slu‘enju u koristan predrasti~no smanjenje roka, osobito mjeseci Austrija i [vicarska), ~lanice dru{tveni rad te utvrditi institucije u ima li se u vidu da se Prijedlog obraz- su NATO-a (10 Italija, 9 Ma|arska) ili kojima }e se slu‘iti civilni rok. la‘e demokratizacijom a praksa de- su pred primanjem u NATO i nisu u Izjedna~iti trajanje vojnog i mokratskijih zemalja dokazuje su- zadnjih 55 godina imale rat (Slovenija protno. je imala »znamo kakav«, a Ma|arska i civilnog slu‘enja ^ehoslova~ka intervenciju iz tzv. Sanja Kapetanovi} (SDP) pod- prijateljskih zemalja.) nijela je dva amandmana. Prvim je • Du‘im trajanjem civilne predlo‘ila da i civilni rok traje {est slu‘be diskriminiraju se oso- Prigovor savjesti ne zna~i da mjeseci. Obrazlo‘enje – produljenjem be koje zbog vjerskih, moral- netko nije domoljuban trajanja civilne slu‘be u odnosu na nih ili drugih uvjerenja ne Da Klub zastupnika SDP-a po- trajanje vojnog roka stvara se diskri- dr‘ava predlo‘eno zastupnike je minacija osoba koje zbog svojih vjer- ‘ele nositi oru‘je. izvijestio dr. Branko Sruk. Nakon skih, moralnih ili drugih uvjerenja ne napomene kako se domoljublje ne ‘ele nositi oru‘je. Ti gra|ani Repu- Zahtjev Odbora o duplo du‘em civi- mo‘e nametnuti nikome (91. ga, kako blike Hrvatske svojoj domovini slu‘e lnom slu‘enju zastupnica je re~e, nisu njemu nametnuli niti ga on na jedan drugi, nipo{to manje ‘eli drugome), rekao je da prigovor vrijedan na~in. obrazlo‘ila upozorenjem da bi uslije- dio preveliki odljev u civilno slu‘enje savjesti ne zna~i da netko nije domo- usvoji li se predlo‘eno. Ustvrdila je ljuban. Izjedna~avanje trajanja vojnog • Ro~nicima na slu‘enju zatim da je neracionalna usporedba i civilnog slu‘enja dokaz je svim su- [vicarske i Hrvatske te ustvrdila sjedima, Europi, da Hrvatska nije vojnog roka koji su u vojsku kako sve miri{e na predizborno napada~ka dr‘ava te da to nikad nije stupili do 31. kolovoza slu‘ba dodvoravanje bira~ima te kako ~lano- ni bila. se skra}uje za 30 dana, a vi Odbora nisu sigurni da je Prijedlog Koncept obrane nije na ro~nicima najbolje rje{enje za Hrvatsku. ve} na profesionalnoj vojsci, a tek onima koji su u nju stupili tada se mo‘e razgovarati o pri~uvi. nakon tog roka za 60 dana. Hrvatska dr‘ava ovako iscrpljena iz Trebalo je najprije donijeti rata nije u mogu}nosti osigurati kom- Kad je rije~ o civilnoj slu‘bi u »paket« zakona pletnu kvalitetnu logistiku za kom- prvom slu~aju nastupa pletnu obuku, rekao je zastupnik, skra}enje za 75 dana, a u dometnuv{i kako ne mo‘e iznijeti jer drugom za 120 dana. • Najprije je trebalo doni- je ~asnik (iako mu je ~asni~ki ~in i jeti Strategiju nacionalne si- osnovni posao u stanju mirovanja) kako i na kojim mjestima »zbog nekih Drugim je (usvojenim) amandma- gurnosti i zakona o obrani, o na{ih ideja domoljublja na{a djeca nom predlo‘eno da se obveznicima slu‘bi u vojnim snagama i o ‘ive i rade«. Skra}ivanje ide, naglasio civilne slu‘be koji se u vrijeme stupa- vojnoj proizvodnji. je, i u pravcu u{tede. nja na snagu Zakona nalaze u civilnoj Osvrnuv{i se zatim na pitanje civi- slu‘bi, a u nju su stupili do 31. kolo- lnog slu‘enja, zastupnik SDP-a rekao voza 2000. slu‘ba skrati za 75 dana, a Sre}ko Kljunak je u ime Kluba je kako se ne treba ~uditi {to }e se onima koji su u civilnu slu‘bu stupili zastupnika HSS-a podr‘ao Prijedlog, mnogi ro~nici iz Podunavlja, koji su nakon tog roka – za 120 dana. ustvrdiv{i ipak da je najprije trebalo bili djeca od desetak godina kad se BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 50 ratovalo za Hrvatsku, pozvati na pri- I na prijedlog o civilnom slu‘enju (Prevlaka), »ima otvoreno ne{to kod govor savjesti. Ni{ta se ne bi dobilo, zastupnik je reagirao upitom – bi li Vukovara«, probleme sa Slovenijom i izjavio je, da se civilni rok – da bi ih tako drasti~no smanjenje bilo pre- nalazi se na jednom od najtrusnijih se kaznilo zato {to nisu obukli unifor- dlo‘eno da je moratorij za Podunavlje podru~ja na svijetu (nisu rije{eni ni mu – produ‘i i na 15 mjeseci. Pre- bio ugovoren do 2010. Hrvatska kao Bosna ni Kosovo). Posljednju tvrdnju dlo‘io je zatim da se, s Ministarstvom uljudbena europska dr‘ava prihva}a zastupnik je potkrijepio Ko{tuni~i- pravosu|a, na|u takvi poslovi i prigovor savjesti, ali iza toga {to neki- nom izjavom kako }e Srbija na~nu li zada}e za civilne ro~nike kojima bi ma oru‘je smeta krije se alergija na se granice Srbije, radi Kosova, Crne oni, u slu~aju kakve agresije na Hrva- odoru hrvatskog vojnika – rekao je, Gore, tra‘iti pripajanje Republike Sr- tsku, mogli pomo}i dr‘avi upravo uz prijedlog da se »gospodi koja se pske, zatim izjavom \in|i}a (»prijate- preko Hrvatske vojske. odlu~e na civilno slu‘enje« rok skrati lj na{eg predsjednika«) kako pitanje Sre}ko Kljunak (HSS) reagirao je na 12 mjeseci, uz uvjet da slu‘e u Kosova, Crne Gore i Prevlake treba na dio izlaganja prethodnika iz kojeg, odori hrvatskog vojnika. Ako su, kako rje{avati u paketu te onom [efka kako je rekao proizlazi da je skra}e- re~e, alergi~ni na kompjutor nisu na Omerba{i}a kako }e biti rata do|e li nje vojnog roka predlo‘eno i zbog krumpir, kutla~u i sli~no. do pripajanja Republike Srpske Sr- lo{eg standarda u Hrvatskoj vojsci. Drasti~no smanjenje vojnog biji. Standardi su, naglasio je, sigurno bo- Protivljenje skra}enju vojnog roka lji no {to su bili u JNA. roka mo‘e biti samoubila~ki na {est mjeseci potkrijepio je uspore- Da ga je Kljunak krivo razumio – ~in po dr‘avu dbama s drugim zemljama – u Fran- uzvratio je dr. Branko Sruk. Pojasnio cuskoj i Italiji 10 mjeseci, Gr~koj 15 Dr. @ivko Kolega (HDZ) upozorio do 21, u Ma|arskoj 9, u Sloveniji 7. je da mu i nije bila nakana re}i kako je da drasti~no smanjenje trajanja vojni rok treba skratiti zbog spome- Lakrdijom je zastupnik nazvao konce- vojnog roka u zemlji s nerije{enim pciju u okviru koje, kako je napome- nute logistike ve} zato {to smatra da grani~nim pitanjima na sjeveru i je dostatno da se svaki ro~nik, ali i nuo, predsjednik Mesi} tvrdi kako jugu, koja ima na teritoriju Mirovne Hrvatska ne}e ni trebati vojsku ve} svatko drugi, u tom roku obu~i za snage Ujedinjenih naroda i koja se obranu domovine. Iz toga kako je }e imati jedinicu u okviru sastava tek nedavno obranila od agresije i jo{ NATO-a (»vjerojatno kad Amerikanci pro{ao vojni prora~un za 2000. i 2001. nije opskrbila sve prognanike mo‘e evidentno je da uvjeti nisu ba{ posiju s uranom podru~je – da ne bi biti samoubila~ki ~in po dr‘avu. i{la njihova pje{adija i}i }e na{a«). Mi najpovoljniji. Ali, dok je toliko neza- U Prijedlogu, rekao je, nema anali- trebamo vojsku koja }e braniti na{ poslenih i obitelji na socijalnoj skrbi ze koja bi dokazivala da to ne}e biti teritorij, rekao je zastupnik, do- »neki dignitet domovinstva kojeg smo {tetno po sigurnost dr‘ave, a i tek se metnuv{i kako Hrvati nikad nikog dokazali nedavno, nije prioritet pred razra|uje strategija oru‘anih snaga. nisu napali niti nikom ni{ta oduzeli drugim stvarima«. Hrvatska se, kako re~e, ne mo‘e (»a izgubili su i Srijem i puno toga«). uspore|ivati sa [vicarskom kad nije Dr. Jure Buri} uvodno je ustvrdio Pristalica je – naglasio je – konce- u njezinu ve} u okru‘enju »jednog kako mu nije jasno kako se tako brzo pcije teritorijalne obrane (nao- zaboravlja pro{lost (»a u bubnji}ima Izraela i Palestine« (kojima ne pada na pamet da donesu takav zakon). ru‘anog naroda) koju je, u biv{em su jo{ detonacije i u nosu barut«) te sustavu, razradio Ivo Rukavina, a apetite onih »koji su i danas ‘ivi, da koju imaju [vicarska i nordijske zem- ne velim ‘ivahni oko nas«. Pristalica koncepcije lje. Iz JNA su, po njegovim rije~ima, Komentiraju}i spomenutu demo- teritorijalne obrane »bez obzira na sustav« izlazli dobri kratizaciju – kao jedan od razloga iz vojnici. Radi u{tede se ro~nike sada obrazlo‘enja za skra}enje vojnog petkom pu{ta ku}i, a neobu~en voj- roka, zastupnik je upitao misli li se • Protiv predlo‘enog – jer nik pla}a ceh pogibijom, rekao je za- na onu 1945., 1990. ili 2000., ili pak na stupnik, napomenuv{i kako se zbog papirnatu demokratizaciju onih koji Hrvatska nema koncepta ni toga i demokratizacije dogodilo i ono su napali Hrvatsku i koji su i dalje koncepcije, strategije ni tak- {to se dogodilo u Ogulinu. Zbog istih apetita. Kad je rije~ o preustroju tike. Jo{ nije potpuno u po- neobu~enosti i vojnika i organizatora oru‘anih snaga, Hrvatska mo‘e jedi- sjedu svog teritorija (Prevla- obrane, dometnuo je, bilo je mnogo no pod ki{obran NATO-a, ali jadan ‘rtava u Domovinskom ratu. onaj tko pod tu|im ki{obranom stoji ka), »ima otvoreno ne{to kod Vojska nije turisti~ka organizacija, (a i to treba platiti). Vukovara«, probleme sa Slo- da bi vojnik bio vojnik ne bi trebao i}i Napomenuv{i kako je i JNA dokaz venijom i nalazi se na jednom »mamici nedjeljom na ru~ak«. O pri- da naoru‘anje nije jamstvo dobre govorima savjesti ne}emo ni razgova- obrane, zastupnik je naglasio da ipak od najtrusnijih podru~ja svi- rati, rekao je na kraju zastupnik HDZ- treba voditi ra~una o okru‘enju, jer jeta (nisu rije{eni ni Bosna ni a. »koga je ujela zmija i gu{tera se boji«. Kosovo). Da su »mamine maze«, najmanje {kolovani vojnici, obranile hrvatsku dr‘avu – bio je komentar dr. Ivana • Hrvatska kao uljudbena Petar Katalini} (HDZ) nije podr‘ao Sruka, na {to je Petar Katalini} zemlja prihva}a prigovor sa- predlo‘eni zakon zbog, kako re~e, uzvratio kako se kao zapovjednik Te- vjesti, ali iza toga {to nekima ishitrenog i voluntaristi~kog pristu- ritorijalne obrane u Slavonskom Bro- pa. Kad je u pitanju obrana, Hrvatska du sje}a da su postojale dvije kolone smeta oru‘je krije se alergija nema – rekao je – koncepta ni konce- – jedna za dragovoljce, a druga za na odoru hrvatskog vojnika. pcije, strategije ni taktike. Jo{ nije one koji su dizali putovnice i brisali potpuno u posjedu svog teritorija iz Hrvatske. BROJ 289 IHS 28. II. 2001. OBRANA 51

Zvonimir Novoselec (HDZ) izvije- Prigovor savjesti je lju, ne mo‘e ga se usa|ivati silom, stio je zastupnike da podr‘ava »metodama motike«. Ono se stje~e prijedloge Odbora za nacionalnu si- izbjegavanje odore i pu{ke odgojem, obrazovanjem, svje{}u, gurnost, jer je, kako re~e, odmjereno Dr. Pa{ko Bubalo (HDZ) najprije je »evolucijom a ne revolucijom«, rekao prihvatio da se zadovolje dvije teze – rekao kako domoljublje nije ustavna je zastupnik. da se smanji vojni rok u cjelini i da se kategorija, ali da je to gra|anska On je jo{ predlo‘io da se i ‘enama imaju na umu potrebe nacionalne si- du‘nost. »Prigovor savjesti« je po omogu}i da slu‘e vojni rok – ako se gurnosti, s obzirom na okru‘je. njemu izbjegavanje odore i pu{ke. za to odlu~e. Napomenuv{i kako se sla‘e da Onima koji se na to pozivaju dao bi u Ivana Bajta (HSS) isprovociralo je nikoga ne treba tjerati na domoljub- ruku motiku ili lopatu, kako bi se na izlaganje dr. Buri}a. »Pa mi smo njih lje, zastupnik je ustvrdio kako postoje izgradnji cesta, kako re~e, njihova potukli u tenisicama«, rekao je, na- domoljubne obveze koje nitko ne savjest transformirala u gra|ansku glasiv{i kako se predlo‘enim skra}e- mo‘e izbje}i, kako postoji mogu}nost du‘nost. njem roka jednostavno {tedi. Po pita- vojnog ili civilnog slu‘enja te kako bi Zastupnik nije protiv smanjenja nju prigovora savjesti dijeli mi{ljenje civilno trebalo trajati 12 mjeseci. Za roka, ali smatra da je to po‘eljno u sa zastupnikom Pa{kom. I on bi oni- usporedbu, u Francuskoj civilno europskim zemljama koje stolje}ima ma koji odbijaju pu{ku zauzvrat pru- slu‘enje traje 20 mjeseci (vojni 10), a ne ratuju (npr. u [vedskoj, koja je ‘io kramp jer, kako re~e, moraju dati u Poljskoj 21 mjesec (vojno 12). Za zadnji put ratovala 1813.). Usporedbe doprinos dr‘avi. Kad je rije~ o domo- usporedbu je, napomenuo je, izabrao sa [vicarskom nisu, dakle, logi~ne ni ljublju, ono je – naglasio je – u geni- ove zemlje zato {to su, iz razli~itih umjesne, a i ne treba se obazirati na ma Hrvatima i kao {to je proradilo razloga, osjetile – kao i Hrvatska – to {to }e re}i Europa (jer nas »niti 1991. uvijek }e kad zatreba. {to zna~i okru‘enje u kojem se ‘ivi. hrani niti obla~i«). Kad je rije~ o civi- Milan Markanjevi} (HPS) pre- lnom slu‘enju ne bi smjelo biti kra}e dlo‘io je da civilno slu‘enje traje 12 Predlo‘enim se kre}e u od 12 mjeseci. mjeseci, potkrijepiv{i to ukazivanjem Miroslav Pe~evski (HSS) upitao je na iskustva drugih zemalja (12 Au- destruiranje vojske strija, 18 ^e{ka, 20 Francuska, a 30 Po ocjeni Milana Gali}a (HDZ), prethodnika da li bi pod spomenuti re‘im »lopata i radnih akcija« potpali, Gr~ka). Tako|er se usprotivio tome predlo‘enim se kre}e u destruiranje da ro~nici imaju slobodan svaki vojske za koju, kako re~e, postoji po- npr., i sve}enici iz obitelji Pe~evskog koji su se na prigovor savjesti pozvali vikend, a i tome da ‘ene mogu slu‘iti vijesno sje}anje kako je stvarana. vojni rok. Klju~no je, rekao je, pitanje stanja kad su trebali i}i u JNA. Dr. Pa{ko oru‘anih snaga – profesionalnog sa- Bubalo uzvratio je na to da rad nije Moglo se skra}ivati sramota, dometnuv{i kako je i sam stava a i ro~nika, s obzirom na to da sudjelovao u izgradnji autoputa 1949. postupno je, podsjetio je, iz Pule oti{la cijela Ivana Su~ec-Trako{tanec (HDZ) jedinica (higijenski i drugi razlozi). rekla je kako je upravo zbog Zastupnik smatra da nisu sazreli Domoljublje se ne mo‘e neobu~enosti pla}ena cijena u tijeku uvjeti za predlo‘ene promjene. usa|ivati silom stvaranja Hrvatske vojske od svibnja Miroslav Pe~evski (HSS) najprije Ustvrdiv{i kako svi moraju biti 1990. Po njenim rije~ima skra}enje se kriti~ki osvrnuo na »pau{alne svjesni veli~ine Hrvatske i okru‘enja roka s 10 na 6 mjeseci nalik je »bla- ocjene« kako Hrvatska vojska nema te kako vojska malih naroda nikad gom harakiriju«. Moglo se i}i postup- koncepciju ni strategiju. Pa nijedna vi{e ne}e mo}i nikoga napasti niti se no, na 8 ili 9 mjeseci te se, kad to vojska, rekao je, ne mo‘e bez toga obraniti protiv velikog vojnog saveza, omogu}e okolnosti, odlu~iti za dalj- funkcionirati. Napomenuv{i kako Zlatko Komadina (SDP) rekao je da nje skra}enje. Vjeruje, naglasila je, u vjeruje da su prijedlozi o 6 i 8 mjeseci vojska mora biti manja, jeftinija, profesionalnu vojsku, ali je ona bez oboru‘ane pri~uve nemo}na s obzi- »prostudirani«, apelirao je na zastup- tehni~ki suvremeno opremljena i obu~ena. Komentiraju}i upozorenja rom na to da Hrvatska ima oblik »ki- nike da vjeruju Ministarstvu obrane i fle«, s obzirom na susjede i na to da se Hrvatskoj vojsci, koji su vjerojatno iz rasprava kako treba imati vojsku i zbog Prevlake, rekao je kako Hrva- u NATO-i Hrvatska ne}e na}i prije zajedni~ki pripremali prijedlog. Nije 2007. godine. rije~, rekao je, ni o kakvom destruira- tska vi{e nikad ne}e Prevlaku rje{avati vojskom ve} politi~kim sred- Napomenuv{i da podr‘ava institut nju, ciljevi su obrazlo‘eni i osobno }e prigovora savjesti, upitala je ho}e li glasovati za skra}enje, ne diraju}i – stvima. se u zakon ugraditi definicija savjesti kako re~e – u »isto~nu bubu« (civilno i ho}e li postojati komisija »koja }e slu‘enje). O tome se, dometnuo je, ne • Vojska mora biti manja, ispitati ima li onaj tko se na savjest mo‘e raspravljati s polazi{ta – ne}e li poziva – savjest«. Naime, sve vi{e }e se netko sakriti u civilno slu‘enje jeftinija, tehni~ki suvremeno se na savjest pozivati ljudi koji to zato {to ga smeta {ahovnica na glavi, opremljena i obu~ena. ina~e ne bi radili, jer je rije~ o {iro- jer to ne bi dozvolili saveznici ni okol- kom pojmu, rekla je zastupnica. ne zemlje. Dometnuv{i kako vojska nije samo Zastupnik je podr‘ao skra}enje voj- obuka za rat, da ima od nje i indirek- Dr. @ivko Kolega pojasnio je da je nog roka na 6 mjeseci pod uvjetom da tne odgojne koristi. samo ponovio ono {to je ~uo od mini- ro~nici nemaju slobodan svaki Mr. Bo‘idar Pugelnik (HDZ) je za stra – da se strategija razvoja vikend (radi obuke i stvaranja, u skra}enje roka, ali s tim da se oru‘anih snaga razra|uje te da sma- zajedni{tvu, svijesti o potrebi obrane predvi|enih {est mjeseci slu‘i »stro- tra kako bi bilo logi~no da skra}enje domovine, a i zato {to je to materijal- go«. Civilno slu‘enje, upozorio je, roka uslijedi nakon {to se donese no tere}enje mnogim roditeljima koji morat }e se prihvatiti zbog ulaska u strategija. te{ko ‘ive). Kad je rije~ o domoljub- Vije}e Europe. BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 52

Dr. Branko Sruk napomenuo je no slu‘enje i nije bilo nikakvih inci- kom javnom konsenzusu da ga treba uvodno kako mnogi sudionici raspra- denata odnosno izvanrednih doga|a- donijeti – donese na isti na~in kao i ve zaboravljaju da je Hrvatska vojska nja koji bi za potku imali me|u- spomenuti dokumenti, odnosno bila pobjedni~ka. Kad je rije~ o vojnoj nacionalne odnose. nakon njih. Bit }e, me|utim, uspjeh sigurnosti, granice ne ~uva Hrvatska Zamjenik ministra pojasnio je da ako ih Hrvatska bude imala krajem vojska ve} MUP, upozorio je, te zatim se u svjetlu ~injenice da je vojni i godine, jer se navedeni dokumenti izrazio nadu kako je Hrvatska »zadnje obrambeni prora~un u 2000. bio 17 donose na osnovi utemeljenih studija iskustvo kad je Domovina dokazano posto manji od onoga 1999., a da je i uskla|ivanjem politi~kih relacija stvar naroda, a ne samo vojske«. ovogodi{nji 10 posto manji ne mo‘e izme|u najvi{ih tijela vlasti. Procjena govoriti o u{tedama kroz predlo‘eno. je stoga Vlade RH, Ministarstva obra- U ime predlagatelja Radi se o racionalizaciji, sredstva se s ne i Glavnog sto‘era oru‘anih snaga Izja{njavaju}i se o primjedbama iz jedne svrhe usmjeravaju u druge po- da su okolnosti takve da se Zakon o rasprave, zamjenik ministra obrane, trebe obrambenog sektora (u podiza- obrani mora izmijeniti sada. Zlatko Garelji}, izvijestio je najprije nje standarda ‘ivota i rada u vojsci, zastupnike da }e Parlament o Strate- prvenstveno sredi{ta za obuku). giji nacionalne sigurnosti raspravljati U nastavku izlaganja, Zlatko Gare- • Trebalo bi izjedna~iti ci- sredinom godine. Iza toga slijedi izra- lji} osvrnuo se na pitanje domoljub- vilno i vojno slu‘enje, s tim da obrambene strategije, pa zakoni o lja, izraziv{i uvjerenje kako me|u obrani i o slu‘bi u oru‘anim snaga- onima koji su dosad birali ili }e birati da cilj bude – formiranje pro- ma. Ve} se sada, me|utim, neke stva- civilno slu‘enje ima ljudi s domo- fesionalne vojske te ukidanje ri koje su izvjesne kao budu}a rje{e- ljubnim osje}ajem te ustvrdiv{i da se slu‘enja vojnog roka. nja preta~u u zakone. na razne na~ine mo‘e relativizirati Komentiraju}i upozorenja u svezi s teza kako je domoljublje istozna~nica nacionalnom (ne)sigurno{}u koja vojnom slu‘enju. Neki ljudi, napri- Obja{njavaju}i prijedlog o skra}e- proizlaze iz predlo‘enih rje{enja, mjer, zbog fizi~kog hendikepa ne nju civilnog slu‘enja na osam mjeseci zamjenik ministra rekao je da to pita- mogu izraziti domoljublje. ministar je rekao da je rije~ o hrabroj nje ima svoj diplomatsko-politi~ki i Iz izlaganja jo{ izdvajamo tvrdnju odluci Vlade te da }e se, nakon {to se gospodarski dio pa tek tada obrambe- ministra obrane kako je stanje oru- sagledaju u~inci predlo‘enog smanje- no-sigurnosni, koji se ti~e i oru‘anih ‘anih snaga izra‘eno kroz borbenu nja na osam mjeseci mo}i, eventual- snaga (dakle, samo je manjim dijelom spremnost na razini onog od prije no, pristupiti novoj, druga~ijoj odluci. vezano uz vojni rok i civilno slu‘e- dvije godine te napomenu kako Sada bi izjedna~enje vojnog i civilnog nje). U izradi je, napomenuo je, Zakon predlagatelj ne mo‘e prihvatiti prijed- slu‘enja bilo, svakako, preuranjeno. o nacionalnoj sigurnosti. log amandmana (Odbora za nacional- Promjenom Zakona i dono{enjem Osvrnuv{i se na zbivanja u vojarni nu sigurnost) kojim je zatra‘eno da novog o civilnom slu‘enju (koji je u Sveti Petar u Ogulinu, Zlatko Garelji} civilno slu‘enje traje 12 mjeseci. pripremi) otvorit }e se novi kapaciteti izvijestio je zastupnike da su ipak u Ve}inom glasova @upanijski dom za taj na~in slu‘enja vojnog roka pa padu tzv. izvanredna doga|anja u prihvatio je zakonski prijedlog u }e nova odluka biti, kako je rekao, oru‘anim snagama Republike Hrva- tekstu predlagatelja, te s usvojenim logi~na i u pravi ~as. Ovoga ~asa to tske (od prometnih nezgoda do amandmanom Odbora za nacional- nije mogu}e jer je ve} sada na slu‘e- ovakvih incidenata), gledano stati- nu sigurnost (12 mjeseci civilnog nju 369 osoba, dok su 903 koje su ve} sti~ki. slu‘enja). dobile odobrenje za takvo slu‘enje na Kad je rije~ o standardima NATO-a ~ekanju. i Partnerstva za mir, rje{enja su Izmjenom Zakona u{tedjet }e se razli~ita i to {to se predla‘e nije ni ukupno 142 milijuna kuna, ali ne od- najdu‘e ni najkra}e. Kra}i su vojni mah u po~etku. Trenuta~na }e u{teda rokovi u Danskoj i [vicarskoj, ali i u biti samo u{teda na hrani, a onda tek nizu drugih zemalja u kojima je vojna slijede u{tede od racionalizacije obveza »zamrznuta« (obveznici se po- U Zastupni~kom domu najprije je obuke, ljudstva, opreme, komunalnih zivaju na slu‘enje ili postoji profesio- govorio ministar obrane, Jozo Rado{, tro{kova, za {to }e biti potrebno i vre- nalna vojska). Francuska do 2002. iz ~ijeg izlaganja izdvajamo dijelove o mena i organizacijski pomaci. namjerava ukinuti vojnu obvezu i to- razlozima izmjena, civilnom slu‘enju, U{teda nije zanemariva s obzirom talno profesionalizirati vojsku. u{tedama, borbenoj gotovosti i traja- na to da je vojni prora~un pro{le godi- Zamjenik ministra obrane naglasio nju vojnog roka. ne bio 15 posto manji nego prethod- je kako Prijedlog zakona ne treba ne, a ovo je 10 posto manji nego lani. dovoditi u vezu s moratorijem za Drasti~an pad primjeren je okolnosti- Podunavlje. I du‘ina trajanja vojnog • Parlament }e o Strategiji ma, ali treba tra‘iti nove izvore kako roka i prigovor savjesti (civilno slu‘e- nacionalne sigurnosti ras- dobro opremiti vojsku. nje) demokratsko su gra|ansko pravo pravljati krajem godine. Govore}i o borbenoj gotovosti mi- svih hrvatskih dr‘avljana, bez obzira nistar obrane je rekao da je procjena na njihovu nacionalnu pripadnost. U Vlade Republike Hrvatske da nakon vojnu evidenciju je, primjerice, 1998. Ministar je rekao kako Hrvatska {to je postala ~lanicom Partnerstva za ili 1999. bilo upisano prosje~no 850 nema Strategiju nacionalne sigurno- mir, u novim okolnostima, Hrvatska hrvatskih dr‘avljana srpske nacional- sti ni obrambenu strategiju niti, teme- mo‘e pristupiti smanjenju vojnoga nosti i uredno su bili upu}ivani iz ljem tih dokumenata, vojnu strategiju roka, i na takav na~in indirektno drugih dijelova Hrvatske u Hrvatsku te da bi bilo logi~no, da se i pre- smanjenju i ukupnog broja aktivnih vojsku. Dio ih se opredijelio za civil- dlo‘eni zakon – unato~ dosta {iro- vojnika Hrvatske vojske, jer ro~nici BROJ 289 IHS 28. II. 2001. OBRANA 53

~ine oko 20-ak tisu}a vojnika Hrva- nja za potpuno ukidanje slu‘enja voj- mali postotak ro~nika, zbog vjerskih tske vojske, dok su preostalih 40-ak nog roka, uz maksimalno stru~nu ili moralnih nazora). tisu}a profesionalni vojnici. profesionalnu vojsku. Mr. Mato Arlovi}, potpredsjednik Prema tome, sa tih 10-ak tisu}a Na ispunjeno predizborno obe}a- Zastupni~kog doma, pojasnio je da se smanjenja ne smanjuje se, naravno, nje ukazao je i Miroslav Korenika, u u ovoj to~ki dnevnog reda raspravlja bitno borbena gotovost i borbena ime Kluba zastupnika SDP-a. Nagla- zbog sprije~enosti predlagatelja nare- spremnost unato~ tim pobolj{anim sio je zatim kako od svih zemalja u dnih dana, a u skladu s dogovorom me|unarodnim sigurnosnim i tranziciji Hrvatska najradikalnije izme|u predsjednika Sabora i strate{kim okolnostima, a naravno smanjuje vojni rok, a dosta radikalno predlagatelja. ovim se Zakonom niti ne dira u smanjuje i civilno slu‘enje. Miroslav Korenika ustvrdio je naj- pri~uvu. Pri~uva ostaje jednako ve- Zastupnik je zamolio da se – s ob- prije da je {est mjeseci dovoljan rok lika kolika je. Prema tome, ne dolazi zirom na prigovore roditelja ro~nika za temeljnu i specijalisti~ku obuku, do bitnog ugro‘avanja obrambene – u{te|ena sredstva iskoriste za te, zatim upozorio Vladimira [eksa spremnosti zemlje niti nacionalne si- podizanje kvalitete boravka ro~nika u na kontradikciju njegovih tvrdnji – s gurnosti na takav na~in. vojarnama i ostalim institucijama jedne strane napao je Vladu {to nema Hrvatske. Predlo‘io je, tako|er, da se strate{kih dokumenata, a s druge budu}im izmjenama, kad Hrvatska rekao da su oni postojali. • Ministarstvo obrane odbi- bude imala profesionalnu vojsku, pre- Vladimir [eks je uzvratio da ga lo je, u prosincu 2000., dvidi izjedna~avanje vojnog i civilnog Korenika nije dobro slu{ao. Samo se uvrstiti nevladine organizaci- slu‘enja, za {to jo{ nema uvjeta. pozvao na iskustva iz Domovinskog Ministru obrane zastupnik je naja- rata. Sam ministar obrane rekao je da je na listu pravnih osoba u vio predaju prijedloga izmjena i dopu- je ovom zakonu trebala prethoditi kojima je mogu}e civilno na Zakona o obrani koje se ti~u izrada strategije. slu‘enje, {to bi se moglo pro- nova~enja, a koje su potekle od ljudi Komentiraju}i tvrdnju svog pretho- koji rade u uredima za obranu. dnika, rekao je zatim kako je s vojno- tuma~iti kao poricanje (Vla- stru~nog stajali{ta vrlo dvojbeno je li dine) izjave o va‘nosti razvi- Prijedlog je trebalo {est mjeseci dovoljno za stjecanje obrazlo‘iti temeljitije temeljnih vojnih znanja i vje{tina kad janja civilnog sektora. Va‘no je rije~, npr., o mornarici, je u Hrvatskoj promicati stav Vladimir [eks (HDZ) prigovorio je podmorni~arima, zrakoplovstvu, najprije {to je Prijedlog u raspravu kako civilni na~in slu‘enja oklopnim postrojbama. uvr{ten preko reda te {to raspravu ne Miroslav Korenika javio se radi nije manje vrijedan. prenosi HRT. ispravka navoda Vladimira [eksa. Izvijestio je zatim zastupnike da se Nije to~an onaj }e u Hrvatskoj vojsci Klub zastupnika HDZ-a ne protivi ro~nici slu‘iti kao podmorni~ari i kao Na kraju je ministar izvijestio za- Prijedlogu, da ga pozdravlja, ali da stupnike da je tendencija smanjivanja piloti, jer su to superspecijalisti~ki njegovi zastupnici smatraju kako je roka vojne obveze prisutna u gotovo dijelovi Hrvatske vojske, koji se svim zemljama, napose u tranzi- prijedlog o smanjenju vojnog roka na nova~e na sasvim drugi na~in. cijskim. Hrvatska }e, usvoji li se pre- {est mjeseci trebalo obrazlo‘iti teme- Mr. Mato Arlovi} upozorio je za- dlo‘eno, biti jedna od zemalja s ljitije. stupnika, zaprijetiv{i opomenom, da najmanjim vojnim rokom u svijetu, te Zastupnik [eks je zatim ustvrdio Vladimir [eks nije ni rekao da }e me|u zemljama s najmanjim traja- kako ne zna je li to~na tvrdnja mini- ro~nici slu‘iti kao piloti ve} je govo- njem civilne slu‘be. To je u trendu i stra obrane kako Republika Hrvatska rio o zrakoplovstvu. sukladno tendenciji koja postoji u nema strategiju obrane, uz upit ~ime Stjepan @ivkovi} (HSS) izvijestio je svijetu i u Europi. Jedna od je onda Hrvatska pobijedila u Domo- zastupnike da Klub zastupnika HSS-a nagla{enijih tendencija je, zapravo, vinskom ratu (brojne vojne operacije podr‘ava predlo‘eno, uz ocjenu da je potpuno ukidanje obveznog slu‘enja ocijenjene su kao takti~ki i strate{ki {est mjeseci dostatno za stjecanje te, dominantno, slu‘enje temeljem izvrsne na vojnim akademijama u osnovnih vojnih znanja te da se dragovoljnosti. Naravno, tada bi to SAD i Europi). Napomenuo je zatim skra}enje civilne slu‘be ukazuje bilo i uz posebnu stimulaciju te po- kako ne zna {to su radili Ministarstvo nu‘nim s gledi{ta za{tite ljudskih pra- sebnu motivaciju onih koji bi to ~ini- i Sto‘er u godinu dana kad nisu izra- va. li, tako da ni tada borbena spremnost dili Strategiju s obzirom na to da je, Zna~ajan humani i i ukupna snaga obrane Zemlje ne bi kako je napomenuo u promijenjenim bili ugro‘eni – rekao je ministar obra- okolnostima, u sklopu Partnerstva za civilizacijski iskorak prema ne. mir, potrebna nova doktrina ratova- gra|anskom dru{tvu Ispunjeno predizborno nja. Da Klub zastupnika IDS-a podr‘ava Zastupnik HDZ-a je zatim rekao predlo‘eno zastupnike je izvijestio obe}anje kako je prigovor savjesti, moderna, Valter Drandi}, ustvrdiv{i da je rije~ Dr. Zrinjka Glovacki-Bernardi po- demokratska, civilizacijska ste~evina o zna~ajnom, humanom i civiliza- dr‘ala je u ime Kluba zastupnika – unesena »bo‘i}nim Ustavom«. cijskom iskoraku Hrvatske u smjeru HSLS-a zakonski prijedlog, napo- Ustvrdio je zatim da bi bilo zanimljivo gra|anskog dru{tva, da je dobro menuv{i uvodno kako njime koalicija znati koliki }e se postotak ljudi pozi- omogu}iti mladim ljudima da nakon ispunjava jedno od predizbornih vati na taj institut po isteku morato- osposobljavanja za obranu u {to obe}anja. U izradi Strategije obrane rija na slu‘enje vojnog roka u kra}em roku u|u u radne procese. trebalo bi, upozorenje je Kluba – Podunavlju (prema obrazlo‘enju iz Domovinski rat je pokazao da snaga izna}i mogu}nosti te predlo‘iti rje{e- Prijedloga, na to se dosad pozivao vojske nije u tome koliko se slu‘i BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 54 vojni rok ve} u domoljublju i motiva- nog roka jer civilno slu‘enje nije nik. Ukazao je na dvije razli~ite kon- ciji, dometnuo je. privilegija nego pravo (prigovor sa- cepcije koje – napomenuo je – po- Rekao je zatim da bi trebalo vjesti je dio slobode mi{ljenja, sa- stoje jo{ od prije promjene vlasti. Jed- izjedna~iti civilno i vojno slu‘enje vjesti vjere, jedno od temeljnih na zagovara dominantniju ulogu Gla- vojske s tim da cilj treba biti formira- ljudskih prava). vnog sto‘era, a druga civilni nadzor nje profesionalne vojske te ukidanje Povodom tvrdnje ministra obrane o nad oru‘anim snagama. U tom kon- slu‘enja vojnog roka. Civilno slu‘enje nedostatku kapaciteta za sve koji bi tekstu senzacionalisti~ki se postav- vojnog roka trebalo bi usmjeriti u or- se odlu~ili za civilno slu‘enje, Sanja ljalo i pitanje sjedi{ta pojedinih zbor- ganizacije koje se prvenstveno bave Kapetanovi} izvijestila je zastupnike nih podru~ja. osposobljavanjem za za{titu i kako je Ministarstvo obrane u prosin- Ustvrdiv{i kako brojni znakovi spa{avanje gra|ana i imovine. cu 2000. odbilo uvrstiti nevladine or- ukazuju na politi~ke ~istke i pritiske Iz ovog izlaganja jo{ izdvajamo ganizacije na listu pravnih osoba u u HV-u, Drago Krpina rekao je zatim zahtjev da se svi vojni resursi koji kojima je mogu}e civilno slu‘enje. To da se u sigurnosno-informativnoj nisu toliko potrebni vojsci stave u je pogotovo ~udno, naglasila je, s ob- slu‘bi obavljaju masovne kadrovske funkciju razvoja, u gospodarske zirom na pripremu sporazuma o promjene. Taj sustav je toliko osjetljiv svrhe, u funkciju zapo{ljavanja. Na suradnji Vlade i nevladinog sektora da su neprihvatljive revolucionarne tom je tragu, napomenuo je i projekt pa bi se ovo odbijanje moglo kadrovske ~istke i promjene, ponaj- IDS-a o demilitarizaciji ve}eg dijela protuma~iti kao proricanje vlastite prije zato {to je ve}ina tih ljudi izrasla podru~ja Pulj{tine. Demilitarizacija (Vladine) izjave da je razvijanje civil- upravo u Domovinskom ratu, nagla- ne zna~i, naglasio je zastupnik, da je nog sektora itekako va‘no. sio je. Ocjenu kako to pokazuje da je IDS protiv vojske ve} to da }e barem djelomice u pravu @arko Puho- podru~je Pulske luke »umjesto 40 voj- vski kad ka‘e da je najve}i uspjeh nika danas, sutra imati 1000 rad- • Du‘ina vojnog roka nije Ra~anove Vlade u proteklih godinu nika«. najva‘niji problem. Naime, dana onesposobljavanje hrvatskih Zastupnik Drandi} izrazio je ‘alje- obavje{tajnih slu‘bi, zastupnik je do- nje {to nema TV-prijenosa rasprave. ve} vi{e godina, jo{ za HDZ-a, punio upitom – zar }e zaista Puho- Izraziv{i ‘aljenje {to je Drandi} ra- odugovla~i se u dono{enju vski postati ~lanom Odbora za nacio- spravu »iskoristio« za poku{aj afirma- novog ustroja HV-a. nalnu sigurnost. cije »jednog u biti skandaloznog zahtjeva u svezi s tobo‘njom demilita- rizacijom Istre«, Drago Krpina rekao U nastavku izlaganja, zastupnica je • Brojni znakovi ukazuju je da je to jedan od niza poku{aja da skrenula zastupnicima pa‘nju na to na politi~ke ~istke i pritiske u se za jednu hrvatsku ‘upaniju odredi da je Drugom rezolucijom Europskog posebno mjesto. Napomenuv{i kako parlamenta utvr|eno da alternativna HV-u. nigdje na svijetu lokalna samouprava slu‘ba ne mo‘e biti smatrana kazne utje~e odnosno ne definira strate- nom, odnosno da vrijeme provedeno O politi~kim pritiscima u vojsci giju obrane zemlje, zastupnik HDZ-a u alternativnoj slu‘bi ne mo‘e biti du- svjedo~i, po rije~ima Krpine, i napu- izjavio je kako je apsolutno nepri- lje od normalnog slu‘enja vojnog tak kako se ~asnici, vojnici i mjereno da se, na lokalnoj razini, na roka. S tim u svezi nabrojala je zemlje namje{tenici u HV-u koji su istovre- »politikantski i tendenciozni na~in, u u kojima je to trajanje izjedna~eno meno ~lanovi predstavni~kih tijela nizu poku{aja i taj tzv. zahtjev o demi- (Danska, [vedska, Italija, Slovenija, jedinica lokalne samouprave moraju litarizaciji Istre koristi za unutar- Estonija) i u kojima se za civilnu opredijeliti za jednu od du‘nosti. njopoliti~ku i sigurnosnu destabiliza- slu‘bu odlu~uje maksimalno 30 posto Osobno je upozorio, podsjetio je, da ciju Hrvatske. ro~nika (u Sloveniji tek 17 posto). se, prema Zakonu o obrani, nespoji- Valter Drandi} uzvratio je da nije Predlo‘enim nejednakim trajanjem vost odnosi samo na ~asnike koje na nijednom rije~ju spomenuo demilita- vojnog i civilnog slu‘enja diskrimini- zapovjednu du‘nost imenuju pre- rizaciju Istre. Govorio je – objasnio je rane su osobe koje zbog vjerskih, dsjednik i ministar obrane. Naputak – da je potrebno vi{e objekata koje moralnih ili drugih uvjerenja ne ‘ele je naknadno korigiran, ali je aktualna vojska trenutno ne koristi staviti u nositi oru‘je – napomenula je zastup- vlast uspjela ishodovati strana~ku funkciju gospodarskog razvoja, spo- nica, dometnuv{i kako je va‘no u pripadnost ~asnika i namje{tenika u menuv{i kao primjer objekte na Hrvatskoj promicati stav da civilni gradskim i op}inskim vije}ima (99 podru~ju Pulj{tine. Vladimir [eks na na~in slu‘enja nije manje vrijedan. posto su ~lanovi HDZ-a). Nakon toga to je ustvrdi da je Drandi} govorio ba{ uslijedile su masovne kadrovske o demilitarizaciji Istre, o uklanjanju ^istke i pritisci u HV-u promjene, {to je opasni presedan i Hrvatske vojske s pojedinih to~aka u Drago Krpina (HDZ) izvijestio je politi~ki pritisak u HV-u. Istri, {to je – naglasio je – upravo u zastupnike da }e Klub zastupnika kontekstu zahtjeva IDS-a o demilitari- HDZ-a glasovati za predlo‘eno, ali da U ime predlagatelja zaciji Istre. se upozorava kako se time ne Ministar obrane, Jozo Rado{ naj- rje{avaju bitna strate{ka pitanja veza- prije se osvrnuo na tvrdnju Vladimira Civilno slu‘enje nije na uz razvoj hrvatskih obrambenih [eksa o (ne)postojanju strategije privilegij nego pravo snaga. Du‘ina vojnog roka nije tre- obrane. Strategije su, rekao je, (pisa- Uz podr{ku predlo‘enome, Sanja nutno najva‘niji problem. Naime, ve} ni) dokumenti usvojeni na odgo- Kapetanovi} (SDP) je predlo‘ila da se vi{e godina, jo{ za HDZ-ove vlasti, varaju}i na~in i nikada u Republici u{tede iskoriste za pobolj{anje uvjeta odugovla~i se u dono{enju novog Hrvatskoj nije bilo kompletne ver- slu‘enja vojnog roka. Zalo‘ila se za ustroja Hrvatske vojske, a to je naj- tikale – strategije nacionalne sigur- izjedna~avanje trajanja vojnog i civil- prioritetniji problem, rekao je zastup- nosti iz koje se, kao operativni doku- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. OBRANA 55

ment, izvodi obrambena strategija, a mo‘e civilno slu‘iti u nevladinim iz ove vojna strategija. Neka vrsta udrugama. Treba odrediti u kojima i • Nije bilo nikakvih ~istki. strategije je postojala (koja se kako, a uz to prava trebaju biti ista u izvla~ila iz stajali{ta onih koji su u pogledu prijevoza, smje{taja, hrane, To {to se doga|a i doga|alo u odre|enom trenutku imali najvi{e nov~ane naknade i sl. Napomenuv{i SIS-u plod je jasne orijenta- politi~ke snage), ali ne i pisana. da se prihva}a ideja prezentirana u cije da je slu`ba prevelika, Sada se radi na projektu Vlade Hr- stajali{tima Antiratne kampanje i za- vatske u 21. stolje}u, na osnovi ~ega stupnice Kapetanovi}, ministar kao i ve}ina takvih struktura bi se donijele spomenute strategije Rado{ je dometnuo kako }e se krug u Republici Hrvatskoj, te da kao obvezuju}i dokumenti. Svaka tih tijela pro{iriti na tijela dr‘avne je treba smanjiti. Cilj je - {to politi~ka garnitura koja bi ih ‘eljela uprave, na radne institucije civilnog mijenjati morala bi to u~initi na pro- dru{tva, uklju~uju}i udruge, ali da to prije dobiti krajnje depoli- pisani na~in, naglasio je ministar. treba ~initi sustavno. tiziranu strukturu, koja se Obja{njavaju}i za{to predlagatelj ne}e baviti unutra{njim su- smatra da je vojni rok od {est mjeseci dostatan, Jozo Rado{ rekao je da • Nije dovoljno odrediti in- kobima, borbama me|u slu`- sada{nji model (2 mjeseca na teme- stitucije i donijeti odluku da bama, ve} biti u funkciji si- ljnoj obuci, 2 na specijalisti~koj, a 5 u postrojbama na uvje‘bavanju) nije se vojni rok moè civilno gurnosnog aspekta oruànih dobar jer uvje‘bavanje ro~nika u pro- sluìti u nevladinim udruga- snaga i Republike Hrvatske. fesionalnoj brigadi umanjuje borbenu ma. Treba odrediti u kojima i snagu i spremnost profesionalne po- strojbe. Predlo‘enim su predvi|ena kako, a uz to prava treba da da}e ({ti}enje Ustava), i zapetljavale samo dva mjeseca uvje‘bavanja u budu ista u pogledu prijevo- se u komplicirane unutarnje odnose. takvim postrojbama i to je dovoljno. za, smje{taja, hrane, nov~ane U nastavku izlaganja, ministar je Dio ro~nika ~uva vojne objekte, a naglasio kako djelatne vojne osobe preustrojem i racionalizacijom naknade i sl. nisu smjele biti ~lanovi pred- oru‘ane sile Republike Hrvatske bit stavni~kih tijela, da je to decidirano }e manje potrebe za tim. utvr|eno Zakonom o izboru ~lanova Odgovaraju}i na upozorenja Drage predstavni~kih tijela te da su u tom Profesionalna vojska – Krpine, ministar Rado{ rekao je da je smislu kr{ile zakone. A zakon se to~no kako ovo nije najva‘nija tema, glavni jamac sigurnosti mora provoditi i ve} dono{enje Napu- ali je najmanje sporna. Rje{enje koje tka o njegovu provo|enju govori da Ministar obrane naglasio je kako se predla‘e bit }e predlo‘eno i u no- ne{to nije u redu, napomenuo je Jozo se zaboravlja da Hrvatska ima profe- vom cjelovitom Zakonu o narodnoj Rado{, objasniv{i da je dio Naputka sionalnu vojsku, stvorenu temeljem obrani. Kad je rije~ o preustroju, u povu~en (za vojne slu‘benike i rata i da je ona glavni jamac sigurno- Hrvatskoj je bio ameri~ki tim koji je namje{tenike) da bi se izbjegla svaka sti i obrane, dok ro~na slu‘i samo za obavio prosudbu obrambene sposob- politi~ka konotacija. Za djelatne oso- popunjavanje pri~uve. Koja je, nagla- nosti zemlje, daju}i odgovaraju}e su- be, me|utim, nema dileme, sve ih sio je neobu~avana, neuvje‘bana i, gestije. Bez novog Ustava (donesenog imenuje Predsjednik Republike ili kao takva, male borbene snage. Ve} krajem prethodne godine), bez novih ministar obrane. Niti vojni slu‘benici ove godine }e trebati reducirati zakona i dokumenata nije bilo mudro i namje{tenici ne bi, po ocjeni mini- pri~uvu, koja }e biti manja i uvje‘ba- i}i u preustroj, jer to anga‘ira kom- stra obrane, trebali biti djelatne na, napomenuo je ministar. pletne potencijale vojske, a preustroj politi~ke osobe (~lanovi politi~kih Zate~enim vojnim ro~nicima ne ne treba obavljati dok nije jasno da je stranaka da, jer je rije~ o temeljnom smanjuje se rok za 4 mjeseca jer bi to rije~ o dobrom i trajnom rje{enju. ljudskom pravu). ugrozilo poslove i zadatke na kojima Ove se godine zato s preustrojem i{lo su anga‘irani – odgovorio je ministar samo tamo gdje nije sporno da ne{to obrane na prvo pitanje zastupniku treba u~initi. • Lani su evidentirani no- Drandi}u. Povodom njegovog apela o vaci bez obzira na nacional- demilitarizaciji jednog dijela Pu- Nije bilo nikakvih ~istki lj{tine, rekao je u planu je osloba|a- Ministar obrane rekao je zatim nost, ovih mjeseci su u tijeku nje Puljskog zaljeva od vojnih instala- kako nije bilo nikakvih ~istki. To {to njihovi zdravstveni pregledi i cija, {to, dakako, ne zna~i da time se doga|a i doga|alo se u SIS-u plod ne kani se praviti nikakva Hrvatska vojska ne}e biti na prostoru je »jasne orijentacije« da je ta slu‘ba Istre. Za izmje{tanje kapaciteta, u Pu- prevelika, kao i ve}ina takvih struktu- razlika. Nema potrebe stvara- lj{tini i drugdje bit }e potrebna, dora u Republici Hrvatskoj, te da je tre- ti nikakvu privilegiranu ili metnuo je, znatna financijska sred- ba smanjiti. Nije mogu}e, naglasio je, deprivilegiranu kategoriju me- stva. u prvom koraku posti}i dobro rje{e- Komentiraju}i zahtjeve zastupnice nje, ali cilj je – {to prije dobiti krajnje |u gra|anima. Kapetanovi} u svezi s civilnim slu‘e- depolitiziranu strukturu, koja se ne}e njem, ministar je objasnio da nije bilo baviti unutarnjim sukobima, borba- Povodom upita u pogledu morato- mogu}e odmah u prosincu 2000. ma me|u slu‘bama, ve} koja }e biti u rija koji je vladao do kraja pro{le go- ugraditi ono {to se tra‘i, bila rije~ o funkciji sigurnosnog aspekta oru- dine a u pogledu slu‘enja vojske Antiratnoj kampanji ili nekome dru- ‘anih snaga i Republike Hrvatske. mladi}a srpske nacionalnosti iz Podu- gom. Nije dovoljno odrediti institu- êsto su te slu‘be zbog dominacije navlja, Jozo Rado{ je objasnio da su cije i donijeti odluku da se vojni rok politike zanemarivale temeljne za- lani evidentirani novaci bez obzira na BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 56 nacionalnost, da su ovih mjeseci u stinkcija da neke jesu, a neke ne. Jozo Rado{ na to je odgovorio da tijeku njihovi zdravstveni pregledi te Povukao je, pojasnio je, Naputak ne Krpina pridaje jednom doga|aju zna- da se tu ne kani praviti nikakva samo zato {to se samo u Zakonu o ~enje koje on nije imao te da se na razlika. Nema potrebe, naglasio je, obrani spominju vojni slu‘benici i takav na~in stvaraju pretpostavke za stvarati bilo kakvu privilegiranu ili namje{tenici, a ne i u drugom zakonu politizaciju odnosa. Priznanje je do- deprivilegiranu kategoriju me|u ve} zato da se ne »pojavi nekakva di- bio, ljudi nisu sankcionirani ni na gra|anima Republike Hrvatske. menzija tuma~enja«. Ministar je zatim koji na~in. Kad je rije~ o spomenutim Radi ispravka navoda za rije~ se ja- naglasio kako orijentacija, pa ni pritiscima pitanje je {to Krpina pod vio Drago Krpina, ustvrdiv{i da je njegova osobna, nisu bilo kakve tim podrazumijeva rekao je, domet- Rado{ citiraju}i Zakon o lokalnoj politi~ke odmazde. Kad je rije~ o Kni- nuv{i kako postoje vrlo komplicirani upravi i samoupravi propustio va‘nu nu, podsjetio je da ni na koji na~in odnosi u hijerarhiji, a ovakvo tuma~e- sintagmu, kojom je predvi|eno da nije dovodio u pitanje to {to se nje onoga {to se doga|alo zapravo je ~lanovi predstavni~kih tijela ne mogu doga|alo, da je – ako ima bitnih put prema politizaciji. biti ~asnici i do~asnici koje na zapo- pokazatelja - otvoren za razgovor i da Drago Krpina je pojasnio kako je vjedne du‘nosti imenuje Predsjednik to na {to zastupnik ukazuje, svakako, samo korektno i dobronamjerno ape- Republike ili ministar obrane. Da je nije njegova intencija. Izlaganje je lirao na ministra da za{titi te ljude i Naputak protivan Zakonu shvatio je ministar zaklju~io napomenom kako neto~an je navod kako je to otvaranje ministar i sam pa ga je povukao, na- je poslije sna‘ne politizacije koja je puta prema politizaciji. glasio je te jo{ rekao kako je neto~no postojala u Hrvatskoj vojsci »te{ko Uslijedilo je izja{njavanje o aman- i ministrovo inzistiranje da nije bilo sprije~iti svaki politi~ki odgovor«. dmanima. Vlada je prihvatila aman- politi~kih pritisaka. Na kraju je za- Drago Krpina je neto~nim nazvao dman Odbora za zakonodavstvo i stupnik izvijestio ministra obrane o posljednju ministrovu tvrdnju. Jedan drugi amandman zastupnice Kapeta- sna‘nim pritiscima kojima su (iz Gla- od dokaza kako nije bilo uskog novi}, dok je njezin prijedlog o vnog sto‘era) izlo‘ene odgovorne oso- stran~arenja kao danas jest taj {to je izjedna~avanju du‘ine trajanja voj- pomo}nik ministra za sigurnost bio be zapovjedni{tva Zbornog podru~ja potpredsjednik HSLS-a, dr. Goran nog i civilnog slu‘enja odbijen Knin jer su – povodom obilje‘avanja Dodig, rekao je, dometnuv{i kako ima glasovanjem. 9. obljetnice Zbornog podru~ja Knin i izra‘enijih primjera. Zastupnik je S obzirom na to da je izmjena iz- – predlo‘ili da se Krpini i jo{ nekim ponovio da ljudima u zapovjedni{tvu glasana u razli~itom tekstu – @upa- civilnim osobama dodijele priznanja. Zbornog podru~ja Knin prijeti opa- nijski dom je odlu~io da civilni rok Jozo Rado{ uzvratio je da je svaka snost da budu ka‘njeni zbog prizna- traje 12 mjeseci, a Zastupni~ki, kako du‘nost zapravo zapovjedna te da bi nja Krpini za rad u Kriznom {tabu u je bilo predlo‘eno, osam. Slijedi to {to je Krpina rekao bilo relevantno vrijeme stvaranja tog zbornog pod- usugla{avanje. da u zakonima postoji jasna di- ru~ja. J. R.

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOVU Otklanjaju se nedostaci Zastupni~ki je dom hitnim po- tke i olak{ati provo|enje zakona, rala ili su ih ‘upanije koristile za stupkom donio izmjene i dopune kako je uvodno rekao u @upanijskom razli~ite namjene i time dolazile pod Zakona o lovu kojima se otklanjaju domu @eljko Renduli}, pomo}nik udar revizije. Prijedlog je da se ta sre- te{ko}e u primjeni Zakona. Ukida se ministra poljoprivrede i {umarstva. dstva, ako nisu potra‘ivana do kraja institut lovne karte a neiskori{tena Bri{u se odredbe o lovnoj karti ~ija lovne godine dakle do 31. o‘ujka, vra- sredstva lovozakupnine utro{it }e se je osnovna funkcija ustvari bila opo- te jedinicama lokalne samouprave u jednakom omjeru (50 posto) za rezivanje dozvole na lov. Time se lo- gradovima i op}inama uz obvezu da izgradnju lokalne infrastrukture i vce i lovoovla{tenike rastere}uje do- 50 posto tih sredstava utro{e za obno- nabavu divlja~i za lovi{ta. datnih financijskih obveza a ministar- vu lokalne infrastrukture kako bi vla- @upanijski dom podr`ao je dono- stva i tijela lokalne uprave dodatnih snici tog zemlji{ta makar posredno {enje predlo`enog zakona. poslova i financijskih obveza oko vo|e- imali korist a 50 posto za kupovinu Predlagatelj Zakona je Vlada Repu- nja evidencija i izrade lovnih karata. divlja~i kako bi obogatili fondove div- blike Hrvatske. Temeljem izmjena definira se ra- lja~i. Time bi, pretpostavlja se, pospje- spored lovozakupnina i koncesija na- {ili razvoj lovnog turizma. Nadalje, mijenjenih vlasnicima bez prava lova omogu}ava se lov na divlje svinje O PRIJEDLOGU ako ova sredstva ne potra‘uju zbog pu{kama kalibra 20 s glatkom cijevi relativno malih iznosa. S obzirom na ~ime se brojnim lovcima omogu}ava Predlo‘enim izmjenama i dopuna- to da dosada{njim zakonskim rje{e- lov tradicionalnim kalibrom i to na ma Zakona o lovu ne mijenjaju se njem nije jasno definiran raspored divlja~ koja nam ~ini sve ve}e {tete njegove temeljne odrednice ve} se ovih sredstava ona su ostajala na na kulturama i usjevima. Ovo oru‘je samo ‘eli otkloniti odre|ene nedosta- ra~unima ‘upanija ili su se akumuli- u svom posjedu imaju stari lovci BROJ 289 IHS 28. II. 2001. ZAKON O LOVU 57

slabijeg imovnog statusa i koji su rio je @eljko Renduli}, pomo}nik mi- naj~e{}e u prilici priu{titi takvu inve- AMANDMANI ZASTUPNIKA nistra {umarstva nakon ~ega je sticiju da idu u nabavu novog oru‘ja. uslijedila rasprava. Mr. Bo‘idar Pugelnik (HDZ) za- Pobli‘e se odre|uje potrebno obra- Nekoliko je zastupnika Zastupni~kog zovanje za obavljanje poslova lovo- tra‘io je amandmanom da se lov div- doma podnijelo pisane amandmane o lja~i zabrani u zoni od 50 metara uz ~uvara te se u tom smislu umjesto kojima nije bilo rije~i u raspravi. Tako su ni‘e stru~ne spreme propisuje Viktor Bro‘ (HSLS) i @elimir Janji} granicu lovi{ta a ne kako je pre- osmogodi{nja {kola. Odre|uje se (HSLS) zajedni~ki podnijeli {est amand- dlo‘eno 100 metara {to bi izazvalo ovla{tenje i na~in dono{enja poseb- mana kojima se u kaznenim odredbama probleme jer je lovozakupnina odre- nog propisa kojim }e se utvrditi na~in odre|uje najmanji iznos predvi|ene |ivana po veli~ini lovi{ta i njegovom lova u grani~nom pojasu. Taj propis nov~ane kazne (od 2.000 kuna na vi{e) bonitetu o ~emu su ugovori sklopljeni donosi ministar poljoprivrede i kako bi se otklonila mogu}nost da kazna deset godina. Ivan Bajt (HSS) pre- na bude simboli~na (predlagatelj pri- dla‘e da neraspore|ena sredstva od {umarstva uz suglasnost ministra lovozakupnine u cijelosti ostanu lo- unutarnjih poslova. hvatio ove amandmane). \uro De~ak (HDZ) zatra‘io je (~la- kalnoj samoupravi (~lanak 1.) a {to se Propisuje se i zabrana lova i ti~e lova na divlje svinje rekao je da primamljivanje divlja~i u podru~ju nak 5.) da se zabrana lova ograni~i samo na pojas od 50 metara od granice ih treba istrijebiti makar lukom i susjednih lovi{ta u pojasu od 100 strijelom jer da kod njega u Slatini, metara, a na ovaj potez predlagatelj lovi{ta smatraju}i da bi takva zona bila dovoljna i ne bi se odra‘avala na uvjete sjeverna strana Papuka, caruju divlje se odlu~io da bi se smanjila gospodarenja lovi{tem (amandman ni- svinje (prijete ve} i Slatini) i janjci. mogu}nost konflikata izme|u lova~- je prihva}en uz obrazlo‘enje da se 100 Na ovo potonje reagirao je dr. Slo- kih susjednih dru{tava u tom pogra- metara uvodi i iz sigurnosnih razloga – bodan Lang (imenovan Odlukom ni~nom pojasu. isto i s amandmanom @upanijskog Predsjednika Republike) rekav{i da Nov~ane kazne se sada izra‘avaju u doma). je imao prilike ~uti takve izjave o kunama (dosad u DEM). Dragutin Vrus (SDP) imao je aman- Ruandi. Ljude se mora po{tovati, dman (povu~en) na isti ~lanak tra‘e}i rekao je, i zamolio zastupnika da se da se navede da je divlja~ zabranjeno suzdr‘i od takve vrste humora. Ivan RADNA TIJELA loviti i podizati lovnotehni~ke i lovno- Bajt je odgovorio »malo ste bili zbu- gospodarske objekte u pojasu 300 me- njeni doktore... ako je netko tu skupi- Odbor @UPANIJSKOG DOMA za tara od granice posebno za{ti}enih nu ljudi doveo gore na ono podru~je i zakonodavstvo jednoglasno je utvr- dijelova prirode i u pojasu od 100 meta- za deset godina nije osigurao ljudsku dio da nema ustavnopravnih zapreka ra granice od lovi{ta. Tra‘i i sankcio- sigurnost i stanovanje onda je to va{a za dono{enje ovog zakona i predlo‘io niranje za organiziranje, obavljanje i briga.« Slobodan Lang je pak nagla- je Domu da podr‘i njegovo dono{e- dopu{tanje lova divlja~i ili podizanje sio da nema ni jedne nacionalnosti za lovnogospodarskih i lovnotehni~kih koju nije riskirao ‘ivot u ovom ratu a nje. objekata protivno odredbama Zakona Odbor ZASTUPNI^KOG DOMA za sla‘e se da probleme treba rje{avati. (~lanak 68.). Ivan Bajt je odgovorio da uvijek stoji zakonodavstvo podupro je dono{enje Vesna [kare-O‘bolt (DC) zatra‘ila iza toga da treba ~initi dobro no do- ovog zakona bez protivljenja hitnosti je brisanje ~lanka 1. predlo‘enog zako- bro mo‘da nije 1986. u~injeno kad su postupka u dono{enju (protiv su bila na (raspodjela nepotra‘enih sredstava ti ljudi ovdje dovedeni a nemaju ni tri ~lana od sedam nazo~nih od vlasnika zemlji{ta) smatraju}i da bi krov nad glavom. Slobodan Lang je smatraju}i da je nu‘an novi zakon). takvo rje{enje bilo suprotno za{titi pra- pitao zna li zastupnik gdje je on bio te U raspravi je ukazano na potrebu da va vlasni{tva jer se time vlasniku zem- godine te naglasio, me|u ostalim, da nadle‘ni ministar propis o upotrebi lji{ta uskra}uje njegovo zakonsko pra- Janjevcima treba pomo}i kao i drugi- oru‘ja prikladnog za obavljanje lova vo. To {to vlasnik nije potra‘ivao nak- ma. Jozo Medved (HDZ) tako|er je donosi uz prethodno mi{ljenje mini- nadu na koju ima pravo ne daje pravo prigovorio da se sa saborske govorni- stara obrane i unutarnjih poslova gradu ili op}ini da mu to pravo uskrati ce na ovakav neprimjeren na~in govo- (~lanak 65. Zakona). Tako|er je uka- i tro{i ta sredstva za svoje potrebe (za- ri o ljudskim sudbinama a da je lokal- zano na neprihvatljiva rje{enja kako stupnica povukla amandman nakon na samouprava (zastupnik je iz tog u va‘e}em Zakonu tako i u pre- {to Tomislav Ledi} u ime predlagatelja kraja) itekako skrbila o tim ljudima. nije prihvatio amandman i objasnio da dlo‘enom, prema kojima nije Uvjeren je da zastupnik Bajt nije mi- se ne zabranjuje i izuzima pravo vla- slio ozbiljno ali da o~ekuje ispriku. utvr|ena donja granica zaprije~ene snika zemlji{ta na naknadu ve} da se nov~ane kazne te da bi trebalo utvrdi- Ivan Bajt je odgovorio da kada je radi o slu~ajevima kad se ta naknada rekao caruju divlje svinje i janjci da je ti taj iznos. ne ispla}uje). Odbor Zastupni~kog doma za po- htio re}i da ima toliko divljih svinja ljoprivredu i {umarstvo u raspravi je da prijete tim ljudima. dao potporu predlo‘enom zakonu te Ivan Lackovi} (HDZ) upozorio je RASPRAVA da se velik novac ubire od lovi{ta a ocijenio da se njime otklanjaju divlja~ se ne hrani (za{to su lisice te{ko}e nastale uvo|enjem lovne kar- bijesne) te da na nekim podru~jima te. Lovozakupnici i koncesionari pra- divlju svinju treba sa svije}om tra‘iti. va lova rastere}uju se od suvi{ne fi- On je protiv lova i ubijanja i ne mo‘e nancijske obveze a neraspore|ena podr‘ati ovaj zakon, rekao je. sredstva od zakupa zajedni~kih lo- Rasprava je zatim bila zaklju~ena. vi{ta usmjeravaju se u izgradnju lo- @upanijski je dom najprije prihva- kalne infrastrukture i revitalizaciju U @upanijskom domu o pre- tio amandman zastupnika Pugelnika lovi{ta, re~eno je u raspravi. dlo‘enim promjenama Zakona govo- kao amandman @upanijskog doma a BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 58 zatim i ve}inom glasova (jedan dru{tvo u Hrvatskoj osnovano je 1881. Dragutin Vrus (SDP) u svojoj se ra- suzdr‘an) podr‘ao dono{enje pre- godine i za{to bje‘ati od toga imena. Tu spravi osvrnuo na neke od ~lanaka dlo‘enog zakona. je i pitanje treba li i na koji na~in zako- va‘e}eg Zakona koje se ne mijenjaju u nom utvrditi pravo prvenstva domicil- vezi s njima iznio primjedbe koje mogu nim dru{tvima na zakup lovi{ta kao i biti i prijedlozi za nove izmjene Zako- utvr|eni datum lovostaja. na, kako je rekao. Tako je zatra‘io (~la- Predlo‘eni zakon otklonit }e neke nak 45.) uskla|ivanje programa uzgoja od pote{ko}a u primjeni dosada{njeg divlja~i s osnovama gospodarenja na Zakona i u cjelini je dobar i koristan i gospodarskim jedinicama i programi- Klub zastupnika HSLS-a }e ga poma za gospodarenje {umama (ta je Zna~ajna djelatnost dr‘ati, rekao je. obveza propisana za lovno gospodar- U Zastupni~kom domu uvodno je ske osnovne programe za{tite divlja~i govorio Tomislav Ledi}, zamjenik Prijedlog za novi zakon na povr{inama izvan lovi{ta). Treba i ministra poljoprivrede. Podsjetio je I Klub zastupnika SDP-a podr‘at }e precizno regulirati i jasno nazna~iti da se u Hrvatskoj lov provodi na oko dono{enje ovog zakona jer je jo{ od koje se vrste usluga smatraju lovnim 4 milijuna hektara (2,5 milijuna pod dono{enja va‘e}eg Zakona 1994. bilo turizmom (~lanak 67.) u odnosu na one {umom) odnosno na 70 posto velikih problema pri realizaciji nekih koje lovozakupnici mogu pru‘ati teme- povr{ine Republike Hrvatske. U Hrva- odre|enih njegovih dijelova (primje- ljem djelatnosti upisanih u statutu. tskoj ima prema evidenciji Ministar- rice formiranje zajedni~kih lovi{ta), U zadnje vrijeme vrlo je ~esta pojava stva oko 50.000 lovaca (bez krivolova- rekao je Miroslav Korenika (SDP) u ustanovljavanja zvjerinjaka, prebiva- ca), a godi{nje se u na{im lovi{tima ime Kluba zastupnika SDP-a. li{ta ili manjih ogra|enih dijelova zem- na|e i oko 25.000 stranih {to ukazuje Predlo‘enim zakonom kona~no se lji{ta u privatnom vlasni{tvu pa bi da je lov zna~ajna djelatnost i da joj regulira podjela neraspore|enih pri- uvjete i na~in postupanja s divljim treba posvetiti punu pozornost, rekao hoda koje bi trebalo vratiti vlasnicima ‘ivotinjama u ogra|enim dijelovima je zamjenik ministra te naveo zemlji{ta. Danas su u Hrvatskoj posje- prirode valjalo regulirati Zakonom o zna~ajke predlo‘enoga zakona. di vrlo usitnjeni pa samo na podru~ju lovu po{tuju}i odredbe Zakona o sjeverozapadne Hrvatske, pa time i Va- za{titi prirode, Zakona o veterinarstvu ra‘dinske ‘upanije, posjedi su pro- i Zakona o dobrobiti ‘ivotinja, pre- • U Hrvatskoj ima prema sje~no veli~ine 1,5 hektara i zbog toga dlo‘io je, me|u ostalim zastupnik. ‘upanije nisu mogle izvr{iti svoju Ivan [tajduhar (SDP) tako|er je evidenciji Ministarstva oko predlo‘io dodatnu izmjenu va‘e}eg 50.000 lovaca (bez krivolo- zakonsku obvezu i uplatiti vlasnicima zemlji{ta njihov novac. Uz to i gruntov- Zakona (~lanak 46.) kako bi u provedbi vaca), a godi{nje se u na{im lovno-gospodarske osnove mogle su- nica je nesre|ena (unatrag 50, 60 godi- djelovati i osobe sa zavr{enim stu- lovi{tima na|e i oko 25.000 na) i ne znaju se pravi vlasnici. Tako bi dijem lovstva i za{tite prirode (aka- stranih {to ukazuje da je lov tro{ak pla}anja vlasnicima njihove lo- demski naziv in‘enjer lovstva i za{tite zna~ajna djelatnost i da joj vozakupnine, naknade, bio ~esto puta prirode), a ne samo sa {umarskim, ve- vi{i od iznosa koji bi oni dobili. terinarskim ili agronomskim fakul- treba posvetiti punu pozor- Upravo zbog toga Klub zastupnika tetom (dopuna i djelatnici sa zavr{e- nost. SDP-a podr‘ava predlo‘enu preraspo- nim visokim u~ili{tima biolo{koga ili djelu sredstava od lovozakupnine i biotehni~kog usmjerenja koji u svom kori{tenje za gradnju lokalne infra- nastavnom planu i programu imaju Viktor Bro‘ (HSLS) govorio je u ime strukture i poticanje kupnje i uzgoja adekvatne sadr‘aje koji se odnose na Kluba zastupnika HSLS-a te najprije divlja~i, rekao je, me|u ostalim zastup- lovnu znanost, struku i djelatnost). napomenuo da su lovci tijekom Domo- nik. Podsjetio je da su se dosad (nalaz Odjel lovstva i za{tite prirode ustrojen vinskog rata dali zna~ajni doprinos Dr‘avne revizije) ta neraspore|ena je na veleu~ili{tu u Karlovcu i pobudio ustupaju}i oru‘je ili se uklju~uju}i u sredstva naj~e{}e koristila za pla}anje je velik interes ne samo u Hrvatskoj ne- jedinice Zbora narodne garde, a ka- obrane od tu~e pa i na taj na~in barem go i u susjednim zemljama, rekao je snije HV-a. ^esto se zaboravlja i na djelomi~no u korist onih koji se bave (predlagatelj ovaj amandman nije pri- {tete nastale u Domovinskom ratu na poljoprivredom. Ipak, apelirao je na hvatio smatraju}i da je ipak potrebna lovi{tima a jo{ nesanirane. Objasnio je Ministarstvo da u dogledno vrijeme fakultetska naobrazba, zastupnik po- i da bavljenje lovom ne zna~i samo lovi- inicira dono{enje novog zakona o lovu vukao amandman). ti divlja~ ve} da se ~lanovi lova~kih zbog problema (financiranja) devasti- Prijavljenih za raspravu vi{e nije udruga (nisu ~isto neprofitabilne ranih lovi{ta u biv{im okupiranim bilo pa je u zavr{noj rije~i Tomislav udruge) bave izgradnjom lovno-gospo- podru~jima. Ledi}, zamjenik ministra u ime darskih objekata (hranili{ta, pojili{ta, Apelirao je i u ime lovaca sjeveroza- predlagatelja zahvalio na podr{ci pre- skladi{ta za hranu), uzgojem divlja~i i padne Hrvatske, koji su vlastitim no- dlo‘enom zakonu a i da je spreman drugo. vcem kupili zemlji{ta i sagradili objek- prihvatiti prijedlog Kluba zastupnika Od Hrvatskoga lova~kog saveza te koji su kasnije podr‘avljeni, da im se SDP-a o novom zakonu. O~itovao se o o~ekuje se izrada prijedloga zakona ti objekti vrate. podnesenim amandmanima i prihva- izmjena i dopuna postoje}eg Zakona o Stjepan Dehin (HSS) u ime Kluba tio samo amandmane zastupnika Vik- lovu koji bi trebao sadr‘avati i pravni zastupnika HSS-a podr‘ao je pre- tora Bro‘a i @elimira Janji}a (odre|iva- okvir osnivanja, djelokruga lova~kih dlo‘eni zakon i njegove izmjene i dopu- nje najmanjeg iznosa predvi|enih kaz- udruga i druga statusna pitanja. Treba- ne nagla{avaju}i da su lovozakupnici, ni) koji su time postali sastavni dio pre- lo bi i uzeti u obzir da naziv lova~ka posebno lova~ke udruge izra‘avale dlo‘enog zakona. udruga u svakida{njem govoru nije svoja nezadovoljstva upravo prema Zastupni~ki je dom jednoglasno (81 prihva}en od ve}ine lovaca niti nema odredbama va‘e}eg Zakona koje se »za«) donio Zakon o izmjenama i do- tradicije u Hrvatskoj a i prvo lova~ko sada mijenjaju. punama Zakona o lovu. \. K. BROJ 289 IHS 28. II. 2001. ME\UDR@AVNI UGOVORI 59

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR\IVANJU RIMSKOG STATUTA ME\UNARODNOG KAZNENOG SUDA Novi na~in civilizacijskog pona{anja

@upanijski dom je ve}inom glaso- prihva}enim standardima za{tite pra- retka Republike Hrvatske ~ime bi se va i hitnim postupkom podr‘ao va ~ovjeka, kao i pravo sudjelovanja preuzelo, na me|unarodnoj razini, dono{enje zakona kojim Republika ‘rtve zlo~ina u postupku te njenog sva prava i obveze koje proizlaze iz Hrvatska potvr|uje Rimski statut obe{te}enja. Dr‘ave stranke Statuta Statuta za dr‘ave stranke. Za sada Me|unarodnog kaznenog suda. Sta- obvezne su, u skladu s odredbama nije mogu}e predvidjeti koje }e tutom bi se osnovao navedeni sud sa Statuta o me|unarodnoj suradnji i tro{kove Republika Hrvatska imati sjedi{tem u Haagu te bi on procesui- sudskoj pomo}i, na punu suradnju sa kao punopravna ~lanica Me|una- rao kaznena djela po~injena na teri- Sudom. U slu~aju uskra}ivanja surad- rodnog kaznenog suda, a kada se to toriju dr‘ava stranaka Statuta kao i nje od strane dr‘ave, Sud ima isk- utvrdi bit }e potrebno izdvojiti kaznena djela za koja se smatra da lju~ivo mogu}nost s time upoznati odre|ena financijska sredstva u Pro- su ih po~inili dr‘avljani tih dr‘ava. Skup{tinu dr‘ava stranaka, odnosno ra~unu. Budu}i da se radi o me|u- Zastupni~ki dom }e o ovom zakon- Vije}a sigurnosti ako Sud postupa na narodnom ugovoru, predlagatelj je skom prijedlogu raspravljati na temelju njegove inicijative. Sud ima zatra‘io da Zakon o potvr|ivanju Ri- idu}oj sjednici. 18 sudaca koji }e se birati na vrijeme mskog statuta Me|unarodnog kazne- od devet godina, a birat }e ih nog suda bude donesen hitnim po- Skup{tina dr‘ava stranaka, na stupkom. O PRIJEDLOGU prijedlog bilo koje dr‘ave stranke. Nacionalni kazneni i drugi zakoni Me|unarodni kazneni sud, koji }e dr‘ava stranaka oblikovat }e se kako RADNA TIJELA biti osnovan nakon stupanja na sna- bi se reflektirale obveze nacionalnih gu Rimskog statuta o Me|unarodnom pravosudnih tijela, na na~in specifi- ran Rimskim statutom da im se Odbori @UPANIJSKOG DOMA za kaznenom sudu, prva je globalna pra- zakonodavstvo te za nacionalnu si- vosudna institucija nadle‘na za kaz- omogu}i bolja reakcija na zamolbe upu}ene od Me|unarodnog kaznenog gurnost i vanjsku politiku predlo‘ili neno procesuiranje pojedinaca za su Domu da podr‘i predlo‘eni zakon. po~injene najte‘e zlo~ine od zna~enja suda. Od dr‘ava se tako|er mo‘e za me|unarodnu zajednicu. Rimski zahtijevati da predaju odre|enog op- statut Me|unarodnog kaznenog suda tu‘enika Sudu, da omogu}i tranzit RASPRAVA usvojen je 17. srpnja 1998. u Rimu na kroz zemlju drugog optu‘enika uz Diplomatskoj konferenciji UN-a. Me- pratnju pravosudnih tijela druge |unarodni sud }e biti stalni sud, sa dr‘ave te mo‘e izabrati opciju dr‘anja sjedi{tem u Haagu, nadle‘an za osu|enika u svojem vlastitom zatvo- procesuiranje pojedinaca za zlo~in ru. Implementacijom Rimskog statu- genocida, zlo~in protiv ~ovje~nosti, ta, nacionalna zakonodavstva mogu ratni zlo~in i zlo~in agresije. Sud }e popraviti svoje kaznene zakonike ili imati jurisdikciju zlo~inima koje su druge zakone kako bi se omogu}io po~inili dr‘avljani ili se desio na teri- kazneni progon zlo~ina koje navodi Uvodno je Ljerka Alajbeg, glavna toriju dr‘ave stranke Statuta. Ukoliko Rimski statut, preko nacionalnih sud- pravna savjetnica ministra vanjskih bi Sud postupao na inicijativu Vije}a ova. Time se mogu ja~ati zakoni u tim poslova, pojasnila odredbe pre- sigurnosti UN-a, tada nije bitno je li zemljama te posti}i sprje~avanje dlo‘enog zakona. Rekla je da }e biti dr‘ava ratificirala Statut ili nije. Sud pojavljivanja zlo~ina. Do kraja 2000. na raspolaganju glede svih pitanja je ovla{ten postupati samo onda kad godine, u roku u kojem je Statut bio predlo‘iv{i da Hrvatska {to prije nacionalna pravosudna tijela ne ‘ele otvoren za potpisivanje, potpisalo ga u~ini taj korak potvr|ivanja za koji ili nisu u stanju djelovati. Status se je 139 dr‘ava, a ratificiralo 27, od dr‘i da }e biti dobro prihva}en i primjenjuje jednako na sve osobe, bez kojih 11 europskih. Republika Hrva- pozdravljen u ~itavoj me|unarodnoj obzira na njihovo slu‘beno svojstvo, tska je me|u prvim dr‘avama koje su zajednici. bilo da je rije~ o {efovima dr‘ava i potpisale Statut. Provedba postupka vlada, ~lanovima vlada ili parlamena- potvr|ivanja Statuta i polaganje in- • Potrebno je zahtijevati ta, izabranim predstavnicima ili vladi- strumenta o ratifikaciji me|u prvih nim du‘nosnicima neovisno na imu- 60 dr‘ava ~ijim }e ratifikacijama Sta- kvalitetniju pravnu za{titu nitet ili postupovna pravila koja se ne tut stupiti na snagu, pridonijelo bi na{ih gra|ana uz pove}anje mogu primijeniti na te osobe teme- ugledu Republike Hrvatske u me|u- djelotvornosti svjetske prav- ljem nacionalnog ili me|unarodnog narodnoj zajednici. Odredbe Statuta prava. Statut osigurava pravi~an tret- }e nakon njegova stupanja na snagu de. man optu‘enika u skladu s op}e postati dio unutarnjeg pravnog po- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 60

Dr. Slobodan Lang (imenovan Sumnja u me|unarodne Odlukom Predsjednika Republike; • Hrvatskoj je na ~ast {to je DC) se osvrnuo na povijest me|u- sudove narodnih sudova za ratne zlo~ine. 45 Bla{ki}evih godina daje mi za jedan od osniva~a Me|u- Rekao je da su inicijative za formira- pravo sumnjati u sve {to se zove narodnog kaznenog suda ~i- njem Svjetskog suda po~ele jo{ u 19. me|unarodni sud, rekao je dr. Jure me je stala uz dr‘ave koje stolje}u. Nakon I. svjetskog rata, Buri} (HDZ). Dr‘i da je 111 mjeseci me|utim, otvoren je tek prvi takav bilo dosta vremena da me|unarodna ‘ele nametnuti novi na~in sud koji je zavr{io farsom su|enju zajednica i me|unarodni sudovi sude civilizacijskog pona{anja. pripadnicima njema~ke vojske, istak- zlo~inu koji se zbio u Vukovaru. nuo je zastupnik ukazav{i time na Rezultat svega je da pravednici trunu u zatvorima, a zlo~inci {etaju, zak- Hrvatskoj je na ~ast {to je jedan od neistinu da je po~etak me|unarodnih osniva~a Me|unarodnog kaznenog sudova onih u Nürnbergu i Tokiju. lju~uje zastupnik. Predlo‘io je stoga da se predo~ena inicijativa podr‘i ali suda, mi{ljenje je Emila Soldati}a Istaknuo je i aktualne doga|aje kao (IDS). Predlo‘io je da se podr‘i pre- {to su Ruanda, jugoistok Europe i da se s ratifikacijom pri~eka budu}i da Hrvatska mo‘e biti i posljednja dlo‘eni zakon kako bi Hrvatska stala Siera Leone. Kada je Hrvatska u pita- dr‘ava koja je taj postupak obavila. uz dr‘ave koje ‘ele nametnuti jedan nju, smatra da je potrebno postaviti Obrazlo‘io je da nije osoba kojoj nije novi na~in civilizacijskog pona{anja. zahtjev za kvalitetnijom za{titom stalo do pravde i istine, ali smatra da na{ih gra|ana uz pove}anje djelotvor- nas jo{ {to{ta ~eka u budu}nosti te da Me|unarodni sud je nosti svjetske pravde. Dr‘i kako je je Bla{ki} iskustvo iz kojeg treba nadle‘an za sve dr‘ave stradanje hrvatskog naroda svijetu u~iti. Na kraju je zamolio zastupnike dalo dovoljno argumenata da neke Dr. @ivko Kolega (HDZ) je tada upi- da jo{ jednom razmisle i ne daju glas tao ho}e li Me|unarodni kazneni sud stvari treba mijenjati. U nastavku za osnivanje Me|unarodnog kazne- izlaganja osvrnuo se na slu~aj genera- imati ovlasti samo spram zemalja koje nog suda. su ratificirale Rimski statut. la Mirka Norca. Rekao je da ga ne Haa{ki sud je politi~ki sud koji zanima povijest i budu}nost, pravda i Predsjedatelj akademik Ivan Arali- izjedna~uje ‘rtvu i agresora te koji }e ca je odgovorio da }e se ovlasti suda Haag ni dostojanstvo Domovinskog suditi samo nama, a ne svjetskim odnositi na sve dr‘ave. rata. Smatra kako se general Norac mo}nicima za Hiro{imu, Nagasaki, Nakon rasprave Ljerka Alajbeg, sada nalazi u te{kom stanju Vijetnam, Al‘ir pa i Zadar, naglasio je glavna pravna savjetnica ministra va- osje}aju}i patnju te da mu s te strane dr. @ivko Kolega (HDZ). Rekao je da njskih poslova razjasnila je nejasno}e svakako treba pomo}i. }e glasati za Zakon o potvr|ivanju na koje su zastupnici ukazali. Rekla je Ivana Su~ec-Trako{tanec (HDZ) Rimskog statuta samo ukoliko ga pra- da }e se financiranje Me|unarodnog smatra da }e stvaranjem Me|u- vnici uvjere da }e on pomo}i osoba- kaznenog suda rasporediti po na~elu narodnog kaznenog suda do}i do jed- ma kao {to su Bla{ki} i Kordi}. ~lanarine za ~lanstvo u UN-u, dakle po ne paradoksalne situacije jer }e na Ivan Lackovi} (HDZ) se osvrnuo veli~ini dr‘ave i njenom nacionalnom istom mjestu suditi dva suda. Jedan na financiranje Me|unarodnog kaz- dohotku. [to se sjedi{ta u Haagu ti~e, }e ka‘e, biti za sve, dok }e Haa{ki biti nenog suda. Pitao je jesu li kompe- odgovorila je kako je to pitanje ve} i dalje samo za Hrvatsku. Napomenu- tentni ljudi dobro razmislili koliko }e postoje}e logistike sudova takve vrste la je da bi Republika Hrvatska bila to ko{tati Republiku Hrvatsku s obzi- u Haagu i pitanje presti‘a Nizozemske tek 28 dr‘ava koja je ratificirala Ri- rom na nu‘nost op}e {tednje. koja }e ujedno velikim udjelom finan- mski statut te da }e trebati jo{ 32 Potvr|ivanjem Rimskog statuta Hrva- cirati taj sud. Klju~nim pojmom dr‘i dr‘ave napraviti isto kako bi Me- tska }e se na}i u situaciji da odmah osobnu odgovornost prema ~emu je, |unarodni kazneni sud stupio na sna- izdvaja velike iznose novaca za ka‘e vidljivo da se ne sudi dr‘avama. gu. U tom razdoblju i dalje }e trajati formiranje navedenog suda, zaklju~io Prednost ratificiranja Rimskog statuta procesi na Ha{kom sudu i bit }e vrlo je zastupnik. je i u davanju prioriteta doma}im sudo- te{ko objasniti o ~emu se uop}e radi, Dr. Branko Sruk (SDP) je mi{ljenja vima, {to daje mogu}nost Hrvatskoj da kako Rimski statut Me|unarodnog zaklju~uje zastupnica. Istaknula je pregovorima izjedna~i pravila Haa{- kaznenog suda donosi dobre odredbe. potom ~lanak 28. Rimskog statuta za kog tribunala i Me|unarodnog kazne- To je, ka‘e, davanje prioriteta u nog suda, nagla{ava g|a. Alajbeg. [to kojeg dr‘i da je sporni budu}i da se u procesuiranju i su|enju nacionalnim se ti~e nadle‘nosti suda, rekla je da }e njemu spominje zapovjedna i objekti- sudovima, isticanje osobne i zapo- on biti nadle‘an samo za dr‘ave koje vna odgovornost i diskreciono pravo vjedne odgovornosti te odredba da su ratificirale Rimski statut, kao i za nekoga da odlu~uje je li netko ne{to nikakva komisija ne mo‘e do}i u njihove dr‘avljane gdjegod po~inili htio znati, smio znati i uspio saznati. neku dr‘avu i utvr|ivati npr. zlo~in. Zaklju~ila je da jo{ ne mo‘e re}i Ka‘e da je to upozoravaju}e za zemlje odre|ene dokaze. Smatra da hrvatska na koji na~in }e odre|ene dr‘ave koje ne ‘ele dozvoliti da se ~eprka po mora biti predvodnik {to br‘eg sura|ivati, ali da i za to postoje na~ini. njihovim dr‘avnim tajnama za razliku formiranja ovakvog suda budu}i da Zastupnici @upanijskog doma su od Hrvatske koja je svoje tajne obzna- nitko od naroda Europe, pa i svijeta tada ve}inom glasova podr‘ali nila zbog ~ega }e imati niz godina nema negativna iskustva glede dono{enje Zakona o potvr|ivanju Ri- osje}ati posljedice, smatra zastupni- predbacivanja kolektivne krivnje kao mskog statuta Me|unarodnog kazne- ca. Hrvati. nog suda. M. S.

BROJ 289 IHS 28. II. 2001. PRIJESTUPI I PREKR[AJI 61

PRIJEDLOG ZAKONA O PRIJESTUPIMA I PREKR[AJIMA Temeljna na~ela - djelotvornost i ekonomi~nost Zastupni~ki je dom jednoglasno ona pona{anja kojima se tako po- individualizacije prijestupovnih i pre- prihvatio Prijedlog zakona o privre|uje javni poredak, dru{tvena di- kr{ajnih sankcija te pravednosti. jestupima i prekr{ajima koji je re- sciplina ili druge dru{tvene vrijedno- Odrediti pojam prekr{aja i prijestu- zultat zajedni~kog rada sveu~ili{nih sti koje nisu za{ti}ene kaznenim pra- pa bilo je i ostalo sto‘erno pitanje, a profesora, predstavnika relevantnih vom, da se njihova za{tita ne bi mogla ujedno i polazi{te za odre|ivanje svih pravosudnih i drugih tijela dr‘avne ostvariti bez kaznene prisile. Prijestu- ostalih sadr‘aja. Od poku{aja da vlasti i institucija kao i uva‘avanje pi i prekr{aji su u onoj sferi interesa damo, materijalno pravna definicija mi{ljenja i stavova stru~ne javnosti. zajednice kojima jedna osoba ili gru- prijestupa i prekr{aja, iako svjesni da Razlozi za dono{enje ovog novog pa osoba povrje|uje neke njihove je taj napor do dana{njih dana u Zakona (predlagatelj je Vlada Repu- zajedni~ke interese, nisu za{ti}eni usporednom zakonodavstvu do‘iv- blike Hrvatske) su u potpunoj za- kaznenim pravom. Da li je to javni ljavao te{ko}e, nismo odustali, jer starjelosti postoje}eg Zakona o pre- poredak, dru{tvena disciplina ili dru- zadr‘avanje na samo formalnoj defi- kr{ajima iz 1973. godine (kasnije ge dru{tvene vrijednosti, nije u ovom niciji u XXI stolje}u ne zadovoljava. mijenjan i dopunjavan) i Zakona o trenutku presudno jer i povr{na ana- Tako je definirano da je prijestup privrednim prijestupima, te, me|u liza pokazuje da bi i to bile ustavne te‘a povreda koja se odre|uje samo ostalim, i u neusugla{enosti s Usta- kategorije. zakonom i za koji se mo‘e propisati vom i Europskom konvencijom o kazna ili druga sankcija samo zako- za{titi ljudskih prava i temeljnih slo- • Jedna od temeljnih po- nom. Prekr{aj, kada se radi o te‘oj boda. povredi, odre|uje se samo zakonom i Ovaj novi Prijedlog zakona – vrlo stavki za oblikovanje novog za njega se mo‘e propisati kazna ili op{iran s podrobnim uvodom o (po- prekr{ajnog prava odnosi se druga sankcija samo zakonom. vijesnim sadr‘ajima) hrvatskom pre- na dosljedno provo|enje na- Prekr{aj, kada se radi o lak{oj povre- kr{ajnom i privrednoprijestupnom di, mo‘e se propisati na zakonu pravu – sadr‘i Materijalne odredbe u ~ela pravne dr‘ave pod ~ime utemeljenom propisu i za njega se 76 ~lanaka i jedanaest glava te Postu- se misli prije svega na mogu propisati druge sankcije povne odredbe obuhva}ene u 200 ~la- predvi|ene ovim zakonom. sadr‘aj a ne samo na njegovu Takvo razlikovanje prekr{aja prvog naka raspore|enih u 20 glava. Objedi- primjenu. Dosljednost u os- reda i drugog reda (prijestupi i njuje prijestup i prekr{ajno pravo te tvarenju na~ela pravne dr- prekr{aji) omogu}uje lak{e odlu~iva- sadr‘i materijalno pravne i procesno nje o dekriminalizaciji odre|enih pravne norme primjenjive na sve ‘ave je na~elo ograni~enja pona{anja, odnosno njihovo premje- prijestupe i prekr{aje propisane bilo kaznenopravne prisile, koje {tanje iz kaznenog prava u kojim zakonima ili propisima, isti~e bez sumnje vrijedi i za onaj prekr{ajno pravo, uz uklju~ivanje go- prijedlagatelj. spodarskih prijestupa u jedinstveni Stupanjem na snagu ovog zakona dio kaznenog prava koji pro- sustav. Ovo nu‘no mora pratiti revi- prestat }e va‘iti Zakon o prekr{ajima pisuje prekr{aje i prijestupe. zija i preinaka postoje}ih prijestupa i (i sve njegove izmjene i dopune) kao prekr{aja radi uspostave odre|enosti i zakon o privrednim prijestupima. Temeljna postavka koja nedvojbe- opisa ka‘njivih djela i otklanjanju No o sadr‘aju Zakona i pre- nomotehni~kih nedostataka u propi- dlo‘enim rje{enjima vi{e u nastavku. no spada u one sadr‘aje kojima se ostvaruje pravna dr‘ava se odnosi na sivanju opisa velikog broja prijestu- na~elo zakonitosti, na~elo ne bis in povnih i prekr{ajnih ka‘njivih po- O PRIJEDLOGU idem, obveznu primjenu bla‘eg propi- na{anja. sa, na~elo krivnje, po kojem nema Prema tome, u konceptu kaznenog prava u {irem smislu, ovime se Jedna od temeljnih postavki za prekr{ajnopravne prisile bez krivnje i za prekr{aj, nastojanje da se {to uspostavlja tzv. trihotomni sustav – oblikovanje novog prekr{ajnog prava potpunije i u skladu s najsuvreme- kaznena djela, prijestupi i prekr{aji. odnosi se na dosljedno provo|enje nijim prekr{ajnopravnim, kriminal- Ja~anje osje}aja za ograni~enje re- na~ela pravne dr‘ave pod kojim poj- nopoliti~kim i drugim relevantnim presije u svim poljima reguliranja mom se misli prije svega na sadr‘aj, a spoznajama provede individualizacija dru{tvenog ‘ivota kao dosljedno ne samo na njegovu primjenu. Dos- kazne i drugih sankcija. provo|enje vladavine prava i pravne ljednost u ostvarenju na~ela pravne Dosljedno su provedena na~ela: dr‘ave, neminovno }e dovesti i do dr‘ave je na~elo ograni~enja kazne- pravne dr‘ave (vladavine prava), smanjenja broja prekr{aja obje kate- nopravne prisile, koje bez sumnje ograni~enja prisile (represije) na gorije u odnosu na sada{nje stanje, uz vrijedi i za onaj dio kaznenog prava najmanju mogu}u i nu‘nu mjeru, od- istodobnu afirmaciju isklju~ivo sud- koji propisuje prijestupe i prekr{aje, govornost na temelju krivnje po- bene nadle‘nosti za novu vrstu ka‘- radi ~ega treba sankcionirati samo ~initelja, zakonitost djela i sankcija, njivih pona{anja – prijestupe. Time BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 62 se dosada{nja posebnost materijal- dualizacije sankcija za prijestupe i va. U odre|ivanju njihove nadle‘no- nog i procesnog prava gospodarskih prekr{aje, jer je tijelima koja odlu- sti, mogu}e su razne varijante koje prijestupa kao i stvarna nadle‘nost ~uju o njihovom izricanju ili primjeni slijede zahtjeve u~inkovitosti, ekono- trgova~kih sudova ukida. ostavljena ve}a mogu}nost izbora. mi~nosti i koncentracije postupka. Prema tome, kada se radi o pre- Postupak pred prekr{ajnim sudovi- kr{ajima prvog reda, dakle onima Rad za op}e dobro ma poznaje nekoliko oblika po svojoj koji se propisuju zakonom i za koji je Nesporna je afirmacija nov~ane konstrukciji i stupnju za{tite koju isklju~ivo nadle‘an prekr{ajni sud kazne kao temeljne dok se kazna za- gra|anima pru‘aju njihove garantiv- (prijestup) istovjetnost op}ih mate- tvora mo‘e samo iznimno primijeniti ne forme. rijalno kaznenopravnih propisa, sa- i to prema po~initelju prijestupa, a ne Novina je u tom dijelu, {to je Nacrt ma je po sebi razumljiva. Za prekr{aje mo‘e se propisati kao jedina kazna, prijedloga zakona o prijestupima i drugog reda (prekr{aji) udaljavanje ve} samo uz nov~anu radi mogu}- prekr{ajima, u postupnosti usugla{en od kaznenih djela znatno je ve}e i de nosti izbora vrste kazne. sa ~lankom 6. Konvencije o za{titi lege ferenda ima reperkusija na Kao novost uvedena je zamjena ljudskih prava i temeljnih sloboda njihov polo‘aj u sustavu ka‘njivih nov~ane kazne ili globe radom za poglavito u pitanjima koja se ti~u: radnji. op}e dobro na slobodi. Isto tako, na prava na pretpostavku okrivljenikove Uvodi se institute i sadr‘aje, prije jednom je mjestu naveden cijeli kata- nedu‘nosti, prava okrivljenika da u svega po uzoru na, u me|uvremenu log vrsta za{titnih mjera, te je pobo- najkra}em roku bude obavije{ten, usvojeni Kazneni zakon i Zakon o lj{an njihov sadr‘aj i precizirana potanko i na jeziku koji razumije, o za{titi osoba s du{evnim smetnjama. svrha njihovog propisivanja, te gornja prirodi i razlozima optu‘be, prava na Institut koji je potpuna novost u i donja granica primjene. primjereno vrijeme i mogu}nost za prekr{ajnom pravu, a radi se o uvo|e- Od vrsta za{titnih mjera propisa- pripremu obrane, prava na besplat- nju na~ela krivnje, tako da ono pri- nim zakonom navode se: obvezno nog branitelja, prava na ispitivanje mjenu bilo koje sankcije prekr{ajnog lije~enje od ovisnosti, zabrana obav- svjedoka optu‘be, te prava na besplat- prava uvjetuje postojanjem krivnje na ljanja poziva djelatnosti ili du‘nosti nu pomo} prevoditelja. strani po~initelja u trenutku po~inje- fizi~koj osobi, zabrana upravljanja Za odlu~ivanje o prijestupima u nja prijestupa ili prekr{aja. motornim vozilom, protjerivanje stra- prvom su stupnju stvarno nadle‘ni Prijedlog se na temelju brojnih ar- nca iz zemlje, oduzimanje predmeta, prekr{ajni sudovi, a u drugom stup- gumenata u stranoj pravnoj i psihija- zabrana obavljanja odre|ene djelatno- nju Visoki prekr{ajni sud. Postupak trijskoj literaturi opredjeljuje za »en- sti pravnoj osobi, te udaljenje s je analogan postupku za kaznena gleski model« po kojem neubrojiva podru~ja grada ili op}ine na kojem je djela za koja se po Zakonu o kazne- osoba ne spada u nadle‘nost kazne- po~injen prijestup ili prekr{aj. nom postupku vodi skra}eni postu- nog prava i djelovanja kaznenog pra- Posebna novost materijalnog dijela pak, uklju~en je postupak za izdava- vosu|a. Zato se takva osoba prepu{ta zakona su odredbe koje se ti~u malo- nje kaznenog naloga po uzoru na au- medicinskom tretmanu pod uvjetima ljetnih po~initelja prekr{ajno prije- strijsko i njema~ko pravosu|e kao Zakona o za{titi osoba s du{evnim stupovnih sankcija, i to po uzoru na prikladno sredstvo za rastere}enje smetnjama. Zakon o sudovima za mlade‘. U istog, a nisu isklju~ene niti pojedine S tim u svezi posebnu pozornost prekr{ajnom pravu, koje je upravo u konsenzualne forme za br‘e i eko- zaslu‘uje problematika implikacije tom dijelu do sada bilo izrazito pod- nomi~nije postupanje. Naime, po uzo- tog na~ela na odgovornost za prijestu- normirano, stvaranje sustava pre- ru na talijansko i englesko prava kr{ajnog ka‘njavanja maloljetnika omogu}eno je strankama da svojim pe i prekr{aje pravnih osoba. Uvodi omogu}uje ostvarivanje na~ela indivi- dogovorom oko procesne radnje se razli~iti re‘im odgovornosti prav- dualizacije. Izricanje sankcija malo- utje~u na njen kona~ni ishod, {to nih osoba s obzirom na vrstu ka‘njive ljetnicima samo je jedna od karika u vodi do pojednostavljena postupka na radnje, pa tako za prijestup kao te‘u lancu sustavnih i ciljanih napora, te na~in prisutan u francuskom, portu- povredu, pravna osoba odgovara mjera razli~itih tijela, ustanova i galskom, {panjolskom, danskom i samo na temelju krivnje odgovorne slu‘bi, koje su usmjerene na sprje- gr~kom postupku. osobe, a za prekr{aj kao lak{u povre- ~avanje i suzbijanje kriminaliteta Postupak za prijestupe pokre}e se du mo‘e biti progla{ena krivom i bez mladih. Zna~ajne su izmjene obu- na temelju optu‘nog prijedloga dr‘av- utvr|ivanja krivnje odgovorne osobe. hva}ene ~lancima ove glave, u skladu nog odvjetnika. U predmetima prije- Me|utim, ova iznimka od pravila, s novim saznanjima, iskustvima i pro- stupa u djelokrug dr‘avnog odvjet- koja uvodi mogu}nost za isklju~ivu vjerenim tekovinama suvremene kri- nika spada poduzimanje potrebnih samostalnu odgovornost pravnih oso- minalne i socijalne pedagogije, kako mjera radi njihovog otkrivanja, pro- ba za prekr{aj mo‘e biti primjenjiva i bi se izbjegla stigmatizacija okriv- nala‘enja po~initelja i pribavljanje za prijestupe kao te‘e povrede. ljenih maloljetnika i dala prednost potrebnih dokaza za uspje{no vo|e- Zna~ajne izmjene su u sustavu ideji pomo}i, odgoja i socijalne inte- nje postupka pred prekr{ajnim su- sankcija za prijestupe i prekr{aje. gracije mladog delinkventa. dom, te podno{enje ‘albe protiv Propisane su dvije kategorije pre- Dani su i novi sadr‘aji koji se ve‘u nepravomo}nih odluka prekr{ajnog kr{ajnih sankcija: sankcije za prije- uz na~elo zakonitosti, na~elo zabrane suda, odnosno izvanrednih pravnih stupe i prekr{aje propisane zakonom retroaktivnosti, mjesto i vrijeme po~i- lijekova protiv pravomo}nih odluka, – kazne, mjere upozorenja, za{titne njenja prijestupa i prekr{aja, razlozi {to je novina. mjere i odgojne mjere, te sankcije isklju~enja protupravnosti, te na od- Odlu~ivanje o prekr{ajima poznaje koje propisuju tzv. upravna tijela – redbe o zastari. redovnu i skra}enu formu, tako da u globa i opomena. Kao {to je ukratko vidljivo odlu- prvom slu~aju nakon provo|enja gla- Uvedena je kao novost uvjetna osu- ~ivanje o prijestupima i prekr{ajima, vne rasprave sudi prekr{ajni sud u da i opomena, kao mjere upozorenja, po ovom prijedlogu stavilo bi se u prvom stupnju, a u drugom po ‘albi ~ime je pove}ana mogu}nost indivi- stvarnu nadle‘nost prekr{ajnih sudo- Visoki prekr{ajni sud. BROJ 289 IHS 28. II. 2001. PRIJESTUPI I PREKR[AJI 63

Skra}ena forma obuhva}a dono{e- Tako primjerice smatra da je ben utjecaj stru~ne javnosti, dakle nje rje{enja o prvom stupnju po pogre{no tvrditi (~lanak 1. da se onih koji }e neposredno primjenjivati prekr{ajnom sudu u skra}enom podru{tveni prijekor za prijestupe izra- Zakon na predlo‘ena rje{enja. stupku, sli~nom postoje}em po- ‘ava kaznom ili drugom sankcijom Tijekom rasprave iznijeto je i vi{e stupku normiranom u ~lanku 109. jer one ne izra‘avaju prijekor ve} se konkretnih primjedbi na pojedine Zakona o prekr{ajima, protiv tog izri~u radi otklanjanja opasnosti. ~lanke i to primjerice, da (~lanak 30.) rje{enja povodom prigovora provodi U ~lanku 15. predvi|a se da se u nije pobli‘e odre|en »osobito te‘ak se glavna rasprava, a u drugom stup- slu~aju prekora~enja nu‘ne obrane prijestup« {to mo‘e dovesti, stoji u nju povodom ‘albe odlu~uje Visoki po~initelj mo‘e bla‘e kazniti. Isti Izvje{}u Odbora, do problema u su- prekr{ajni sud. u~inak predvi|en je u jo{ nekim dskoj praksi zbog neujedna~ene i Skra}ena forma obuhva}a i u pr- slu~ajevima. Valja ista}i da bla‘e ka‘- diskrecione primjene. vom stupnju dono{enje odluke o njavanje, ~iji je u~inak propisan u ~l. prekr{ajnom postupku koji vode 49. Prijedloga, nema ono zna~enje upravna tijela, a povodom priziva u koje ima u Kaznenom zakonu jer }e RASPRAVA drugom stupnju odlu~uje prekr{ajni biti rijetki slu~ajevi u kojima }e ono sud, dok povodom ‘albe odlu~uje Vi- uop}e biti mogu}e. S druge strane, soki prekr{ajni sud. Isto vrijedi i za posve je logi~no da se prekora~enjem kazneni nalog koji donosi tijelo za nu‘ne obrane po~initelj mo‘e oslobo- vo|enje takvog postupka, ili policija, diti kazne kada je po~inio kazneno protiv kojeg se mo‘e podnijeti prigo- djelo (pa i ono najte‘e), kako je to vor, povodom kojeg postupa pre- propisano u Kaznenom zakonu, ali ne i kada je po~inio samo prijestup ili kr{ajni sud, a povodom ‘albe Visoki U @upanijskom domu uvodno je prekr{ajni sud. prekr{aj. Isto vrijedi i za drugu vrst krajnje nu‘de (kada je po~injeno jed- govorio Dubravko Palija{, pomo}nik Postupak po ‘albi je ure|en po uzo- ministra pravosu|a, uprave i lokalne ru na isti u Zakonu o kaznenom po- nako zlo jednako onome koje je prijetilo) koja u Kaznenom zakonu samouprave. Ovaj Prijedlog zakona stupku, koji se i do sada primjenjivao objedinjuje prijestup i prekr{ajno pra- u Visokom prekr{ajnom sudu, a u povla~i obvezno osloba|anje od kazne, a u Prijedlogu samo ubla‘avanju vo te sadr‘i materijalnopravne i pro- nedostatku ovih odredbi u va‘e}em cesno-pravne norme primjenjive na Zakonu o prekr{ajima iz 1972. godi- kazne, daljnja je primjedba Odbora sve prijestupe i prekr{aje propisane ne, pa je novina cjelovito i potpuno koji, navodi me|u ostalim, da su bilo kojim zakonima ili drugim propi- normiranje istog u ovom zakonu. za{titne mjere u glavi VI. pre{iroko sima ~ime se pridonosi pravnoj sigur- Od izvanrednih pravnih lijekova propisane te da glavu XI. treba nosti i ostvarivanju vladavine prava u zakon poznaje: obnovu postupka, terminolo{ki usuglasiti s izmjenama {irem smislu, rekao je me|u ostalim zahtjev za za{titu zakonitosti i zahtjev Kona~nog zakona (zastara). u {irem obrazlo‘enju. za izvanredno ubla‘avanje kazne. Odbor za pravosu|e predlo‘io je U slo‘enijim slu~ajevima priprem- Zastupni~kom domu prihva}anje pre- ni dio postupka odvija se pred uprav- dlo‘enog zakona ocijeniv{i da se radi • Prijedlog zakona objedi- nim tijelima i policijom. Prisilne o vrlo bitnom Zakonu kojim se zao- kru‘uje normativni sustav na njuje prijestup i prekr{ajno mjere za osiguranje provedbe po- pravo te sadr‘i materijalno- stupka smiju odrediti isklju~ivo pre- podru~ju ka‘njivog pona{anja bilo u kaznenoj, bilo u prekr{ajnoj sferi. pravne i procesno-pravne kr{ajni sudovi. Izra‘eno je i vi{e dvojbi na~elne i Predvi|eni su i posebni postupci konkretne naravi. Tako je postavljeno norme primjenjive na sve priprema malodobnicima, za oduzima- pitanje uspostave tzv. trihotomnog jestupe i prekr{aje propisane nje imovinske koristi, naknadu {tete, sustava na podru~ju kaznenog prava bilo kojim zakonima ili dru- rehabilitaciju i druga prava neuteme- tj. postojanje kaznenih djela, prijestu- ljeno osu|enima, te skra}eni oblici pa i prekr{aja i to poglavito zbog gim propisima ~ime se prido- postupaka, poput postupka za izdava- zadr‘avanja pojma prijestupa jer ovo nosi pravnoj sigurnosti i nje »kaznenog naloga pred upravnim mi{ljenje dr‘i prijepornim i te{ko ostvarivanju vladavine prava tijelom« kod kojeg se prekr{ajni sud ostvarivim sadr‘ajno, po jasnim krite- javlja samo uvjetno kao tijelo odlu- rijima, razlikovanje prijestupa i u {irem smislu. ~ivanja, a razna upravna tijela prekr{aja, tim vi{e jer se i u sankcioniraju lak{e prekr{aje globa- trgova~kom pravu napu{ta termin Rasprave nije bilo. @upanijski je ma, stoji u obrazlo‘enju Prijedloga privredni prijestup koji recidivira ovog zakona. dom jednoglasno prihvatio Prijedlog neke zakonske i ideolo{ke obrasce iz ovog zakona odnosno podr‘ao pro{losti. njegovo dono{enje. Ako se pravi usporedna ra{~lamba RADNA TIJELA sustava kaznenog prava tranzicijskih i sli~nih zemalja pa se tamo nalaze Odbor @UPANIJSKOG DOMA za predlo‘ena rje{enja, ona su rezultat zakonodavstvo jednoglasno je utvr- konkretnih okolnosti i tradicije i nije dio da nema ustavnopravnih zapreka ih nu‘no nekriti~ki preslikavati. za prihva}anje ovog zakona i takav je Izra‘ena je i dvojba o pravno susta- prijedlog dat Domu. vnoj i sadr‘ajnoj naravi instituta Slo‘en zakon – rezultat Odbor ZASTUPNI^KOG DOMA za prekr{ajnih sudova kao dijela sustava zakonodavstvo podupro je dono{enje sudbene vlasti. Nadalje, nisu poznati vi{egodi{njega rada ovog zakona a na predlo‘eni tekst iz- stavovi sudstva i Odvjetni~ke komore U Zastupni~kom domu u ime nio vi{e primjedaba i prijedloga. o predlo‘enim rje{enjima pa je dvoj- predlagatelja govorio je dr. Stjepan BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 64

Ivani{evi}, ministar pravosu|a, upra- posredne prevencije (moderno zakona sve prijestupe i prekr{aje propisa- ve i lokalne samouprave naglasiv{i nodavstvo nagla{ava potrebu da se ne bilo kojim zakonima ili drugim da se radi o zakonskom prijedlogu za{titne mjere rezerviraju samo za propisima. Takvo objedinjavanje u koji je rezultat vi{egodi{njeg rada. kazneno zakonodavstvo) zbog deta- predlo‘enom zakonu pridonosi prav- Ovaj je zakon zapravo kodifikacija i ljnih postupovnih odredbi smatramo noj sigurnosti i vladavini prava i Klub materijalnopravnog i procesnoprav- da tim nisu osigurana ova garantivna zastupnika HSS-a pozdravlja nastoja- nog prekr{ajnog prava i prema tome sredstva za{tite gra|ana. nje predlagatelja na objedinjavanju i dosta slo‘en, rekao je ministar te upo- Isto tako danas prevladava preoblikovanju prekr{ajnog prava i zorio na nova rje{enja. Prije svega stajali{te da su ustvari prijestupi i prava privrednih prijestupa, rekla je dosljedno su provedena na~ela prav- prekr{aji lak{i i te‘i oblici ka‘njivih zastupnica. ne dr‘ave i ograni~enja prisile na delikata i da se razlikuju po svom Potpuna je novost u prekr{ajnom najmanju mogu}u mjeru. Gotovo bez stupnju ka‘njivog ne prava od ka‘- pravu uvo|enje na~ela krivnje prema izuzetka primijenjeno je na~elo odgo- njivih djela. Svi ti prekr{ajni delikti i kojem sankcija prekr{ajnog prava vornosti na temelju krivnje i samo je prijestupi nisu uvijek socijalno i mo‘e biti izre~ena samo po~initelju iznimno u kategoriji pravnih osoba eti~ki neutralni {to bi se dalo zak- koji je bio kriv u trenutku po~injenja predvi|ena pojava odgovornosti prav- lju~iti iz predlo‘ene kvalitativne defi- prijestupa ili prekr{aja. ne osobe ne na temelju krivnje i to nicije prijestupa i prekr{aja. No, nara- Odstupanje od ovog na~ela u dopu- samo za prijestup, rekao je, me|u vno da svako ka‘njivo ne pravo nije stivosti zakona da pravna osoba za ostalim. stoga kazneno djelo, koje je opasnije prekr{aj mo‘e biti progla{ena krivom Zatim, su govorili izvjestitelji rad- i te‘e. Ono zahtijeva i te‘u kaznu s i bez utvr|ivanja krivnje odgovorne nih tijela. te‘im pravnim posljedicama za osobe ovaj Klub zastupnika dr‘i Luka Trconi} (HSS), predsjednik po~initelja. No i prekr{ajna kazna je neprihvatljivim. Predla‘e da pravna Odbora za pravosu|e prenio je za{titna mjera koja ima i svoju osoba odgovara samo na temelju do- Izvje{}e tog radnog tijela dodaju}i da socijalnoeti~ku i preventivnu funk- kazane krivnje odgovorne osobe jer nisu poznati stavovi sudstva i Odvjet- ciju. Ona nije neki samo akt proizvo- bez krivnje nema odgovornosti. ni~ke komore o predlo‘enim rje{e- ljne dresure gra|ana. Zato se za- Pozitivnim se ocjenjuje uvo|enje njima te da je te{ko prognozirati kako la‘emo za kvantitativnu definiciju zamjene nov~ane kazne ili globe ra- }e ova temeljito nova rje{enja biti prekr{aja i prijestupa gdje }e i ovakve dom za op}e dobro na slobodi, no s primljena u na{oj stru~noj praksi. vrijednosti do}i do izra‘aja, jer kod obzirom na brojnost izre~enih Ingrid Anti~evi} – Marinovi} gra|ana na kraju krajeva treba razbiti nov~anih kazni u Republici Hrvatskoj (SDP) prenijela je stajali{te Odbora osje}aj, a to ovaj prijedlog u su{tini i dvojbena je mogu}nost njene prak- za zakonodavstvo koji podupire pre- ~ini, da ni prijestupi ni prekr{aji nisu ti~ne primjene. Jasnije treba odrediti dlo‘eni zakon ali i iznosi brojne pri- nekakva bagatelna i manje zna~ajna {to se podrazumijeva »pod uvo|enjem mjedbe. Smatra se da nije dosljedno djela odnosno ne{to {to ne izaziva ra~una o tome je li po~initelj prijestu- provedeno na~elo krivnje (~lanak 4.) eti~ki prijekor, rekla je me|u ostalim pa ili prekr{aja po zanimanju voza~ jer o~igledno ne vrijedi i za pravne zastupnica, nagla{avaju}i da je trend motornog vozila« (~lanak 40. – zabra- osobe kod kojih se dopu{ta i objekti- u Europi uvo|enje kaznene odgovorne upravljanja motornim vozilom). vna odgovornost. Me|utim, nije vid- nosti samih pravnih osoba. Treba razmisliti i o du‘ini pre- ljivo kako se pravna osoba mo‘e kaz- Predlo‘eni zakon (pojam »globa« kr{ajnih postupaka (ako je potrebno niti po na~elu objektivne odgovorno- arhai~an) ponovno vra}a pojam stvar- produ‘iti rokove zastare) jer se vrlo sti. To bi se moglo odnositi na ne zabude koji je napu{ten u Kazne- ~esto obustavljaju zbog proteka slu~ajeve kada nije poznata fizi~ka nom zakonu i smatramo da ga ovaj prekratkih rokova zastare. osoba kao neposredni po~initelj, zakon ne bi trebao sadr‘avati ({to se kada i preporuka Vije}a Europe o ti~e pravosudnog ispita treba voditi odgovornosti poduze}a za kaznena ra~una o sucima koji su pred mirovi- • Zbog velikog broja pred- djela tra‘i da se pravna osoba kazni nom). U cjelini Klub zastupnika SDP-a meta prekr{ajni sudovi rade ali to je nemogu}e dovesti u sklad s podr‘ava Prijedlog zakona jer smatra u dvije smjene, no hrvatska proklamiranim na~elom krivnje. da su njime gotovo u cijelosti navedena na~ela pravne dr‘ave-vladavine javnost nije obavije{tena o Na~ela pravne dr‘ave prava odgovornosti na temelju kriv- rezultatima takvog rada od- Odmah u nastavku zastupnica nje po~initelja, zakonitosti djela i nosno jesu li postignuti po- Anti~evi}-Marinovi} govorila je kao sankcije, individualizacije i prijestu- izvjestiteljica Kluba zastupnika SDP-a povnih i prekr{ajnih sankcija, na~ela maci. Treba utvrditi razloge koji podr‘ava predlo‘eni zakon. Ovaj pravednosti i (~ak na {tetu djelotvor- dugotrajnosti prekr{ajnih poje zakon zajedno s Kaznenim zako- nosti) na~elo ograni~enja prisile na stupaka i pojednostaviti ih. nom jedan od na~ina kojim se najmanju mogu}u i nu‘nu mjeru. dru{tvo ‘eli boriti protiv kriminaliteta i veliki je napredak u odnosu na Krivnja pravne osobe samo U vezi s tim zastupnica je napome- dosada{nje potpuno nesre|eno stanje kroz krivnju odgovorne nula da zbog velikog broja predmeta na podru~ju prekr{aja i prijestupa. prekr{ajni sudovi rade u dvije smjene Naime, brojne su prekr{ajne odredbe osobe no da hrvatska javnost nije oba- bile razasute po mnogim zakonima i Ljubica Lali} (HSS) u ime Kluba vije{tena o rezultatima takvog rada dobro je da su sada na jednom mjestu zastupnika HSS-a logi~nim je ocijeni- odnosno jesu li postignuti pomaci. materijalne i postupovne odredbe, la potrebu za novim zakonom koji }e Treba utvrditi razloge dugotrajnosti smatra ovaj Klub zastupnika. objediniti prijestupovno i prekr{ajno prekr{ajnih postupaka i pojednostavi- Brojnim odredbama predlo‘eni zapravo i sadr‘avati materijalnopravne ti ih. »Pretvrdom« se smatra odredba kon djeluje na proklamiranom na~elu i procesnopravne norme primjenjive (~lanak 276.) prema kojoj suci imeno- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. PRIJESTUPI I PREKR[AJI 65

vani po dosada{njim propisima a ne- vedeno odnosno da nema odgovorno- pravom napu{ten u Kaznenom zako- maju pravosudni ispit moraju ga posti niti za prijestup niti prekr{aj pravnu. Pre{iroko su propisane za{titne lo‘iti u roku od {est mjeseci. Pred- ne osobe ako nema istodobno odgo- mjere a odredbe Glave XI. (nemo- lagatelj ne promi{lja o sucima koji vornosti odgovorne osobe. Vrlo brzo gu}nost primjene Prekr{ajnog zako- vrlo uspje{no obna{aju suda~ku suo~it }emo se s dono{enjem zakona na zbog proteka vremena) treba du‘nost dvadeset i vi{e godina (par kojim }e se regulirati kaznena odgo- terminolo{ki uskladiti s najnovijim godina im nedostaje do mirovine) a vornost pravnih osoba {to je i u skla- izmjenama Kaznenog zakona, rekla je nemaju polo‘eni ispit. Tu je potrebna du s preporukom Vije}a Europe iz zastupnica na kraju. odre|ena fleksibilnost i te obveze 1998., napomenuo je zastupnik. osloboditi suce koji suda~ku du‘nost Do drugog ~itanja ovog zakona, a obavljaju vi{e od 15 godina a do miro- Klub zastupnika HDZ-a uz iznesene • Temeljna na~ela pre- vine im preostaje 5 godina rada, rekla primjedbe i prijedloge ga prihva}a, kr{ajnoga i prijestupovnog je, me|u ostalim zastupnica nagla{a- trebalo bi paralelno regulirati i uskla- vaju}i da takvo rje{enje ne bi ne- diti pitanje odgovornosti za privredne postupka trebala bi biti gativno utjecalo na kvalitetu rada prijestupe u drugim zakonima, rekao djelotvornost i ekonomi~nost, prekr{ajnih sudova. je, me|u ostalim. {to zna~i da postupak mora Klub zastupnika HSS-a predlo‘eni zakon podr‘ava te predla‘e predlaga- Pre{iroke za{titne mjere biti kratak, brz i jeftin. telju da razmotri ove primjedbe i Darinka Orel (HSLS) rekla je da prona|e najkvalitetnije rje{enje. Klub zastupnika HSLS-a podr‘ava U pojedina~noj raspravi Dubravka predlo‘eni zakon, ali uz odre|ene pri- [uica (SDP) rekla je kako ovaj zakon Otvara se niz dilema mjedbe. smatra bla‘im oblikom reguliranja Vladimir [eks (HDZ) govorio je u Tako je uz osvrt na dobra rje{enja ka‘njivih djela. Predlo‘eni zakon ~ini ime Kluba zastupnika HDZ-a nagla- (sudska kontrola kazni koja izri~u joj se dosta kompliciran i smatra da siv{i da predlo‘eni zakon predstavlja upravna tijela, ukinu}e privrednih bi temeljna na~ela prekr{ajnoga i vrijedan rad stru~ne radne skupine prijestupa, ali ostaje odgovornost pra- prijestupovnog postupka trebala biti ustrojene 1997. godine, na ~elu s pre- vnih osoba i drugo) napomenula da je djelotvornost i ekonomi~nost, {to dstojnikom Katedre za kazneno pravo pogre{no stanovi{te u obrazlo‘enju zna~i da postupak mora biti kratak, Pravnog fakulteta u Zagrebu prof. Prijedloga zakona da se uspostavlja brz i jeftin. Neka rje{enja u tome su Horvati}em. Me|utim, ka‘e zastup- trihotomni sustav – zlo~ini (kaznena komplicirana i dopu{taju mogu}nost nik, predlo‘eni zakon otvara velike djela), prijestupi i prekr{aji jer taj odugovla~enja procesa, primijetila je dileme posebno u pogledu temeljnog sustav ima u vidu tri tipa kaznenih zastupnica te rekla ako su prekr{ajni pristupa, razlikovanje prijestupa i djela dok se ovdje radi o tri tipa ka‘- suci dosad, po nekim statistikama, njivih djela uop}e dok pojam kazne- prekr{aja ili jedinstveni prekr{aj po- rje{avali oko 2.000 i vi{e predmeta nog djela ostaje jedinstven. sebice s obzirom na to da imamo kaz- godi{nje prema predlo‘enom zakonu Pogre{na je i tvrdnja (~lanak 1.) da nena djela po Kaznenom zakonu. prekr{ajni bi sudac mogao godi{nje se dru{tveni prijekor izra‘ava kaz- Sa stajali{ta zakonitosti i ustavno- rije{iti oko 1500 predmeta. U takvoj sti posebne dvojbe otvaraju odre|eni nom ili drugom sankcijom jer situaciji prekr{ajni sudovi ne bi mo- prijedlozi i rje{enja posebice zadr‘a- za{titne mjere ne izra‘avaju nikakav gli ispunjavati svoju ustavnu i zakon- vanja uhi}ene osobe (~lanak 143. – prijekor nego se izri~u radi otklanja- sku funkciju jer bi dvije tre}ine pred- razlozi uhi}enja i postupanja s nja opasnosti (~lanak 34.). Nije dos- meta moglo potpasti pod zastaru. Sto- uhi}enikom) jer nije odre|en rok ljedno provedeno na~elo krivnje (defi- kojim se mo‘e prekora~iti propisanih nirano u ~lanku 4.) a i ne vidi se iz ga ili treba zaposliti ve}i broj sudaca 12 sati zbog nepredvi|enih i neotklo- predlo‘enih rje{enja kada se pravna ili prekr{ajnim sudovima ostaviti njivih razloga. Prekr{ajni sudovi osoba mo‘e kazniti po na~inu objekti- samo prijestupe i najte‘e prekr{aje a imaju danono}nu slu‘bu i nema povne odgovornosti. Nadalje, odredbe o manja djela staviti u nadle‘nost upra- trebe za takvu mogu}nost, isti~e za- sudioni{tvu (~lanci 18. i 20.) vnih tijela (ali to zna~i i izmjenu stupnik. Posebnu dvojbu sa stajali{ta mehani~ki su preuzete iz Kaznenog nekoliko stotina posebnih zakona), ustavnosti izazivaju odredbe o izvid- zakona a da se ne pita jesu li ono rekla je, me|u ostalim zastupnica. nim radnjama prema kojima upravna dobro rje{enje i za prijestupe i za Vladimir [eks smatra da bi u tijela mogu i prije zapo~injanja prekr{aje. Ovdje bi valjalo razmotriti Prijedlog ovog zakona trebalo ugradi- prijestupnoga ili prekr{ajnog po- mogu}nost da se prihvati koncepcija ti jedan temeljni institut koji postoji u stupka privremeno zabraniti ili jedinstvenog po~initelja kako je to cjelokupnom pravnom poretku i svim ograni~iti djelatnost (~lanak 153.) {to rije{eno u ~lanku 14. Njema~kog postupcima, a proisti~e iz Ustava – je dvojbeno, ka‘e zastupnik, i sa zakona o prekr{ajima prema kojem na~elo samostalnosti i neovisnosti i stajali{ta slobode poduzetni{tva, re- se uop}e ne pravi razlika izme|u ove grane i ovog dijela sudbene vlasti, kao je, iznose}i i druge primjedbe. po~initelja, poticatelja i pomagatelja. ali i sankciju za kr{enje toga na~ela. Otvara i ozbiljne dileme sa stajali{ta Nasuprot tome u Prijedlogu potpuno Ne bi se smjelo dogoditi, upozorio je u~inkovitosti jer u mnogome se pri- nedostaju odredbe o ka‘njavanju za zastupnik, da primjenom ovog zako- bli‘ava svim onim garancijama i jam- poku{aj i dragovoljnom odustanku, na dolazi do utjecaja i mije{anja stvima u kaznenom postupku {to koji su instituti mogu}i i kod prijestu- izvr{ne vlasti na ovaj segment sudbe- mo‘e blokirati potreban u~inkovit pa i kod prekr{aja, navela je zastupni- ne vlasti (kako ne bi, kao npr. potpre- rad prekr{ajnih sudova. ca. Dodala je, me|u ostalim, kako dsjednik Vlade Slavko Lini}, [to se ti~e na~ela krivnje, jednog osobito za~u|uje da se u ovom progla{avala suce nedostojnim za od temeljnih na~ela odgovornosti ono Prijedlogu zakona (~lanak 26.) ponovno{enje suda~kih odora, itd. ako joj treba biti dosljedno i bez izuzetka pro- no vra}a pojam »stvarna zabluda« s se ne bi svidjele njihove presude). BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 66

Osigurana neovisnost se s primjedbom da su mo‘da neka ozna~ena sva jamstva koja su dovo- jamstva koja idu za za{titu prava ljno ~vrsta da osiguraju neovisnost pravosu|a nau{trb ekonomi~nosti i brzini po- pravosu|a u mjeri potrebnoj prema Dr. Stjepan Ivani{evi}, ministar, stupka no pravi }e test za tu hipotezu Ustavu a i po mjeri va‘noj nekim odgovorio je zatim na primjedbe iz biti primjena zakona. Tada }e se vi- politi~kim na~elima, odgovorio je za- rasprave. Najprije je naglasio da su se djeti ho}e li se postupci oduljiti i biti stupniku [eksu. Rasprave vi{e nije bilo pa se pri izradi ovog zakona (kolektivan vi{e zastara, no, i pri sada{njem prekr{ajnom postupku velik je broj pre{lo na glasovanje. Zastupni~ki je rad vrlo stru~ne skupine profesora, zastara i penje se ve} na zabri- dom jednoglasno (83 glasa »za«) sudaca, dr‘avnih odvjetnika, ljudi iz njavaju}ih 37 posto, rekao je ministar prihvatio Prijedlog zakona o policije na ~elu s prof. Horvati}em) dodaju}i da }e se osobno zalo‘iti, ako prijestupima i prekr{ajima. Sve pri- neke koncepcijske dileme morale }e biti potrebno, za unapre|enje tog mjedbe, prijedlozi i mi{ljenja uputit presje}i i odlu~ilo se i}i na razlikova- procesa. }e se predlagatelju radi pripreme nje bla‘ih protupravnih djela, U zakonu o sudovima, me|u koje Kona~nog prijedloga ovog zakona. prekr{aji, i te‘ih – prijestupi. Slo‘io spadaju i prekr{ajni sudovi, jasno su \. K.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRTU Obrtni{tvo – tradicija i budu}nost Hrvatske Zastupni~ki dom je, uz podr‘ava- {ire ovlasti skup{tini Hrvatske nje @upanijskog doma, jednoglasno obrtni~ke komore u odre|ivanju orga- RASPRAVA prihvatio predlo‘ene zakonske niziranosti cjelokupnog obrtni~kog promjene kojima bi se ubrzala i po- komorskog sustava. stigla kvalitetnija provedba razvoja Dono{enjem predlo‘enog zakona obrtni{tva i poticaja zapo{ljavanja, ubrzala bi se i postigla kvalitetnija posebice na podru~jima koja su provedba vladine politike razvoja odre|ena Zakonom o podru~jima obrtni{tva i poticaja zapo{ljavanja, posebne dr‘avne skrbi i Zakonom o posebice na podru~jima koja su otocima. Predlagatelj je bila Vlada odre|ena Zakonom o podru~jima po- Republike Hrvatske. sebne dr‘avne skrbi i Zakonom o oto- Uvodno je zamjenik ministra za cima. Uspostavio bi se sna‘niji i obrt, malo i srednje poduzetni{tvo uskla|eniji komorski sustav koji bi Ivan Knok upoznao zastupnike s pre- O PRIJEDLOGU pogodovao efikasnosti u zastupanju dlo‘enim izmjenama Zakona o obrtu. interesa obrtnika pred tijelima dr‘av- Na kraju je rekao kako se navedenim ne uprave te kvalitetnijoj izobrazbi korekcijama ‘eli olak{ati sustav Izmjenama Zakona o obrtu omo- mladih. Zakonom bi Hrvatska gospo- obrtni{tva u Republici Hrvatskoj uz gu}ilo bi se sezonsko obavljanje obr- darska komora mogla utjecati na pod- njegovo prilago|avanje kriterijima ta, a obrtnicima ostvarivanje prava u zakonske propise od bitnog utjecaja Europske unije. svezi s radnim odnosom, ukoliko ta na razvitak obrtni{tva, na osmi{ljava- prava ne ostvaruju po drugim osnova- nje obrazovnih programa i posebnih ma. Inovatorima bi se omogu}ilo propisa kojima se odre|uje na~in • Prihva}anjem predlo‘enih obavljanje vezanih obrta, a pojedno- izvo|enja strukovne izobrazbe u {koli zakonskih rje{enja morao bi stavio bi se postupak registriranja i kod obrtnika. se smanjiti dvojni sustav obrta na podru~jima odre|enim Zako- nom o podru~jima posebne dr‘avne obrazovanja koji je dokazan skrbi i Zakonom o otocima. Zatim bi RADNA TIJELA kao kvalitetan te je ujedno se stvorile pretpostavke za uspostavu preduvjet za postojanje kvali- {kolskog sustava koji odgovara potre- Odbor @UPANIJSKOG DOMA za tetnijih obrtni~kih kadrova, bama rada i gospodarstva. Zakon bi zakonodavstvo predlo‘io je Domu da dalje omogu}io dono{enje podzakon- podr‘i prihva}anje Prijedloga zakona radionica i zadruga. skih propisa uklju~uju}i i obrazovne o izmjenama i dopunama Zakona o programe koji su primjereni potreba- obrtu. Ivana Su~ec-Trako{tanec (HDZ) ma gospodarstva posebice obrtni{tva, Odbori ZASTUPNI^KOG DOMA za smatra da bi trebalo liberalizirati a u ~ijem je dono{enju neosporno zakonodavstvo te za gospodarstvo, uvjete za otvaranje obrta kako bi se potrebno uva‘avati mi{ljenje strukov- razvoj i obnovu tako|er su pozitiv- {to vi{e zainteresiranih moglo baviti ne organizacije – Hrvatske obrtni~ke nim ocijenili predlo‘eni zakon te ga tom gospodarskom granom. Time bi komore. Tako|er je predlo‘eno dati podr‘ali u prvom ~itanju. se, ka‘e, jednim dijelom rije{ila neza- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. OBRT 67

poslenost i smanjio rad »na crno«. mi{ljenje, a to je da bi obrtnici mogli podru~ne obrtni~ke komore udru‘uju Predlo‘ila je dalje da se necentralizi- ostvarivati svoja prava isklju~ivo iz u Hrvatsku obrtni~ku komoru. Pre- ra komorski ustroj zbog toga {to }e obrta, a ne temeljem nekog drugog dlo‘enom promjenom bitno se mije- on sputati kreativnost podru~nih radnog odnosa. nja status podru~nih obrtni~kih ko- obrtni~kih komora i udru‘enja obrt- Stjepan Mari} (HSS) je rekao da }e mora u pogledu prava i obveze te bi nika, a postoji i vjerojatnost da }e se uspjeh predlo‘enog zakona biti ostva- one imale status kao svaki obrtnik, komorski sustav birokratizirati, dr‘i ren samo uz podr{ku Ministarstva za tvrdi zastupnik. Time se te komore zastupnica. Lo{im je ocijenila i sma- obrt, malo i srednje poduzetni{tvo te marginaliziraju i poku{ava ih se cen- njenje broja trgova~kih dru{tava koja Vlade. Tvrdi da obrtnici o~ekuju tralizirati unutar Hrvatske obrtni~ke primaju u~enike na naukovanje. rje{enje problema poslovnih prostora komore, zaklju~uje gospodin Ple{a. Time bi, ka‘e, poslovi strukovnog i porezne olak{ice prilikom otvaranja Smatra kako je potreba da se nad- obrazovanja bili obavljani na manje obrta i zapo{ljavanja novih radnika. le‘nosti koje dr‘ava prenosi na kvalitetan na~in, a niti bi se moglo Dr‘i kako je nu‘no na jednostavniji obrtni~ki i komorski ustroj izvr{avaju osigurati mjesto za sve u~enike. Ako na~in voditi poslovne knjige suklad- jednoobrazno i kvalitetno, ali dodaje bi predlo‘ena zakonska rje{enja stu- no zapadno-europskim standardima, kako je neprihvatljivo da zbog organi- pila na snagu, morao bi se smanjiti budu}i da u tim dr‘avama mnogo vi{e zacije obrazovanja vi{a tijela imaju dvojni sustav obazovanja koji je doka- ljudi ‘ivi od obrta nego kod nas. pravo nadzora i usmjeravanja djelova- zan kao kvalitetan te je ujedno predu- Zastupnici su tada jednoglasno nja ni‘ih glede pitanja nastupa na vjet za postojanje kvalitetnih obrt- podr‘ali prihva}anje Prijedloga sajmovima i sudjelovanja u aktivno- ni~kih kadrova, radionica i zadruga, zakona o izmjenama i dopunama stima lokalne zajednice. Ukoliko je zaklju~ila je g|a Su~ec-Trako{tanec. Zakona o obrtu. predlo‘eni zakon nastao na temelju njema~kog iskustva, ka‘e zastupnik, Omogu}iti polaganje predlagatelj je du‘an objasniti za{to majstorskog ispita ne po{tuje njema~ki Zakon o obrtu u Zlatko Komadina (SDP) ukazao je kojem najvi{e prava i obveza imaju na problem ljudi koji imaju po 15 i podru~ne obrtni~ke komore. vi{e godina radnog sta‘a, ste~ajevima U ime Kluba zastupnika HSLS-a je poduze}a su izgubili posao i nemaju Zamjenik ministra za obrt, malo i govorio Ante Grabovac (HSLS). Dr‘i srednju stru~nu spremu. Do{li su u srednje poduzetni{tvo Ivan Knok da je jedan od najve}ih problema situaciju da im nije dozvoljeno otvori- uvodno je govorio i u Zastupni~kom dana{njeg hrvatskog dru{tva nezapo- ti vlastiti obrt unato~ tome {to po- domu. Pojasniv{i glavne zna~ajke slenost. Upravo u obrtni{tvu vidi sjeduju sve potrebno znanje jer ne- predlo‘enih zakonskih izmjena rekao mogu}nost pove}anja zaposlenosti, maju predvi|enu {kolsku spremu, te je da o~ekuje konstruktivni doprinos budu}i da je to tamo najjeftinije i oni rade »na crno«, isti~e zastupnik. zastupnika kako bi se stvorili jo{ bolji najjednostavnije, te bi predlo‘eni Kako bi se rije{io taj problem, zalo‘io uvjeti za ukupni razvitak obrtni{tva u zakon trebao i}i za time, tvrdi zastup- se za to da se osobi, ukoliko ima 15 Hrvatskoj. nik. Smatra da bi Republika Hrvatska godina radnog sta‘a, omogu}i polaga- trebala slijediti primjer Italije koja je nje majstorskog ispita. Bolji razvoj obrtni{tva i ve}e zna~ajnim ulaganjima u obrt i malo Zami{ljeno je da obrtnik bude zapo{ljavanje obiteljsko gospodarstvo od svog sje- najdinami~niji i najkreativniji podu- Za rije~ se tada u ime Odbora za vera napravila jedan od najrazvi- zetnik u Hrvatskoj u skladu s time gospodarstvo, razvoj i obnovu javila jenijih dijelova svijeta. Zaklju~io je da dr‘ava mora pojednostaviti njihovo Dragica Zgrebec, predsjednica Odbo- se, radi lo{e politike u proteklih deset poslovanje, pobolj{ati kreditnu poli- ra. Rekla je da Odbor podr‘ava godina te ostataka komunisti~kog tiku i poticati otvaranje obrta, smatra izmjene i dopune Zakona o obrtu jer razmi{ljanja, u zadnje vrijeme obrtni- Josip Majdeni} (HDZ). Predlo‘io je one imaju za cilj pove}anje razvoja ci bez razloga kriminaliziraju te se da se promijeni odredba ~lanka 6. obrtni{tva, a time i zapo{ljavanja. stvaraju uvjeti u kojim se obrt jo{ te‘e koji govori o pojednostavljenju po- Naglasila je da se predstavnici Hrva- razvija. Svi moramo biti svjesni da stupka otvaranja obrta na otocima i tske obrtni~ke komore nisu slo‘ili sa bez razvoja obrtni{tva i poduzetni{tva podru~jima od posebne dr‘avne skr- svim predlo‘enim odredbama te je nema izlaska Hrvatske iz socijalne bi, te da se taj model primijeni na predlagatelj izrazio ‘elju za surad- krize, dr‘i gospodin Grabovac. Klub cijelu Republiku Hrvatsku. Svjestan njom oko izrade kona~nog prijedloga. zastupnika HSLS-a podr‘at }e pre- je, ka‘e, da bi se time naru{ila kvali- Uva‘avaju}i i uvi|aju}i snagu obrta dlo‘eni zakon jer vjeruje, ka‘e zastup- teta obrtni~kih usluga, ali dr‘i da bi i obrtni{tva u svakom smislu te rije~i nik, da }e njegovo dono{enje stvoriti se to s vremenom selektiralo. Ukazao Klub zastupnika HDZ-a }e, uz preduvjete za br‘i razvoj hrvatskog je na rad »na crno« te konstatirao da podno{enje odre|enih amandmana u gospodarstva. o~ito na{e inspekcije ne obavljaju drugom ~itanju, prihvatiti ovaj zakon- Obrtni{tvo - faktor adekvatno svoj posao {to stvara pro- ski prijedlog, rekao je u ime Kluba bleme obrtnicima. Istaknuo je i pro- Velimir Ple{a (HDZ). Nada se kako stabilnosti moderne dr‘ave blem mladih budu}ih obrtnika glede }e se njime posti}i kvalitetniji razvoj U ime Kluba zastupnika HNS-a i majstorskog ispita. Smatra da su go- obrtni{tva, poticanje zapo{ljavanja te LS-a Vesna Pusi} (HNS) je rekla da je dine provedene u prakticiranju limi- pojednostavljeni uvjeti za polaganje obrtni{tvo za Hrvatsku jedna od tiraju}i faktor koji usporava otvaranje majstorskog ispita. Najve}u primjed- rijetkih gospodarskih djelatnosti koja obrta. Predlo‘io je jedan liberalniji bu imao je oko definiranja podru~nih ima dugu tradiciju i predstavlja cen- pristup uvjetima za polaganje navede- obrtni~kih komora kao ~lanova Hrva- tralnu opciju gospodarskog oporavka nog ispita kako bi se on mogao prije tske obrtni~ke komore, dok se, ka‘e, i izlaska iz krize u kojoj se nalazimo. polo‘iti. Na kraju je iznio jo{ jedno prema postoje}em Zakonu o obrtu Ono je, ka‘e, ki~ma srednje klase BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 68 koja je faktor stabilnosti i razvoja s gospodarskim razvitkom a to je po- da se decentraliziraju ovlasti i da se moderne dr‘ave. Iznijela je tri na- sebno uo~ljivo u domeni obrta, kon- prenesu na Hrvatsku obrtni~ku ko- ~elne primjedbe na predlo‘eni zakon. statira zastupnik. Posebno je pitao moru ~ime bi i kontrola {kolovanja u Smatra da bi ga trebalo kombinirati s kako }e se reflektirati zakoni o po- obrtni{tvu bila jednostavnija i po- poreznim zakonom koji se odnosi na rezu na dobit i dohodak na predlo‘nija onim utjecajima koji djeluju obrtni{tvo, rije{iti pitanje licenciranja dlo‘ene zakonske promjene. Istaknuo na pobolj{anje stanja u obrtni{tvu. te provesti raspravu i u tre}em ~ita- je da se nalazimo u situaciji razjedi- Kad je u pitanju omogu}avanje otva- nju. Od, kako je rekla, specifi~nih njenosti te mali poduzetnici, organiziranja obrta, na podru~jima od poseb- primjedbi, istaknula je pitanje odgo- rani djelatnici i javna administracija ne dr‘avne skrbi i otocima, osobama vornosti obrtnika. Obrtnik je jedini vuku svaki na svoju stranu. Zbog toga koje nemaju majstorski ispit pre- koji odgovara svojom cjelokupnom je, ka‘e, va‘no da ~lanovi poslovod- dlo‘io je da se na cijelom pogra- imovinom i jedan je od instrumenata stva imaju smisla za gospodarsku ni~nom podru~ju s Republikom Slo- pomo}u kojeg se realizira vezanje poduzetnost, da vjeruju u sebe, svoju venijom dade sli~na mogu}nost. obrtni~ke djelatnosti uz jedinstveni dr‘avu i ljude te da imaju osobnog Tako|er se zalo‘io za to da takav si- mati~ni broj gra|ana, konstatirala je entuzijazma i snage. Obrtnici se ‘ale stem va‘i i za cijelu Hrvatsku s time zastupnica. Kao rje{enje je navela na rad inspekcija, konkurentnost u {to bi se postavio kra}i rok u kojem mogu}nost da se koristi mati~ni broj dobivanju poslova, jo{ uvijek prisut- obrtnici moraju polo‘iti navedeni obrta. Nadovezala se na navedenu nu tajkunizaciju te zaposlenike dr‘av- ispit. Ukoliko obrtnik ne bi provodio problematiku i istaknula da su strani nih slu‘bi koji se ponekad pona{aju obuku u~enika, a majstorski ispit ne dr‘avljani po tome u boljem polo‘aju, izvan svojih ovlasti, ka‘e gospodin bi trebao biti nu‘an ili bi ga trebao budu}i da oni nemaju jedinstveni Mar{i}. Prikazao je tada zakon s imati bilo tko od zaposlenih – smatra mati~ni broj gra|ana i time ne odgo- gledi{ta gra|ana Hrvatske, te je rekao zastupnik. Osvrnuo se i na otvaranje varaju svom svojom imovinom. Lo{im kako je njima najva‘nije zaposlenje i obrta stranih dr‘avljana u Republici je ocijenila i ukidanje odredbe posto- zarada pla}e. Ako ‘elimo stvarati bo- Hrvatskoj. Trebala bi se ponovno raz- je}eg zakona prema kojoj za obavlja- lje uvjete za ‘ivot treba te‘iti {to ve}oj motriti mogu}nost da stranci imaju nje obrta osoba mora prosjedovati zaposlenosti radno sposobnog stano- potrebnu radnu dozvolu, jer u situa- odgovaraju}i poslovni prostor. Prema vi{tva, zaklju~uje zastupnik. Za otva- ciji kada imamo veliku nezaposlenost novom prijedlogu odgovaraju}i poslo- ranje radnih mjesta potrebne su inve- upitno je zapo{ljavati strance, zak- vni prostor bio bi potreban za neke sticije, a da bi uspje{no ulagali treba lju~uje zastupnik. Ukazao je i na od- posebno izdvojene obrte, ~ime bi bile govornost obrtnika cijelom svojom znati u kakav gospodarski program imovinom te konstatira da je obrtnik stavljene u nejednaki polo‘aj razli~ite ulagati, isti~e dalje gospodin Mar{i}. vrste obrta koje se licenciraju. [to se u mnogo lo{ijoj poziciji nego trgo- Smatra da se upravo u malom i sred- va~ka dru{tva. Dobrim je ocijenio i ti~e situacije kada obrtnik prestaje njem poduzetni{tvu nalaze takvi od- privremeno poslovati, predlo‘ila je da odredbu postoje}eg zakona prema govori, naro~ito kada su u pitanju kojoj je obrtnik prilikom otvaranja se obrtnica predaje nadle‘nom ‘upa- podru~ja od posebne dr‘avne skrbi, nijskom uredu koji je obrtnicu izdao. obrta morao imati poslovni prostor. otoci i manje razvijeni dijelovi Hrvat- Budu}i da takve odredbe nema u pre- Ukazala je i na efikasnije {kolovanje ske. Osvrnuo se tada na dva ~lanka dlo‘enom zakonu, konstatira da }e za obrtni{tvo i rekla da bi se tom pro- postoje}eg zakona za koja dr‘i da su sjedi{ta obrta mo}i biti na izmi{lje- blemu trebalo posvetiti vi{e pa‘nje. trebala do‘ivjeti promjenu. To je, nim adresama. Smatra da bi to treba- [to se ti~e funkcioniranja obrtni~kih ka‘e, ~lanak 9., koji govori o dobiva- lo zakonski rije{iti te da Hrvatska komora, dr‘i da bi se trebalo definira- nju obrtnice. Dr‘i da je postupak pre- obrtni~ka komora ili @upanijski ured ti smisao njihove strukture i mehani- slo‘en te predla‘e da gra|anin odjed- unaprijed izda uvjete ure|enja poslo- zama, budu}i da se uloga koju im nom plati sve tro{kove tijelima dr‘av- vnog prostora. Mi{ljenja je da bi tre- daje predlo‘eni zakon ne uklapa u ne uprave za postupak koji vode. Dru- balo glede preno{enja ovlasti u Hrva- hijerarhiju udru‘enja obrta. Na kraju ga primjedba je bila na ~lanak 15. u tsku obrtni~ku komoru propisati je zaklju~ila kako zakon ne bi smio kojem se navodi {to sve obrtnik treba neko prijelazno razdoblje, a nu‘no je predstavljati kaznu, nego pomo} i napraviti kako bi do{ao do upisa u odrediti i tko }e davati informacije oblik regulacije, a ‘elja je Kluba da se sudski registar. Tako|er je predlo‘io vezane uz otvaranje obrta. [to se pomogne razvoju obrtni{tva u Hrva- da se navedeni postupak pojednosta- izdvojenog pogona ti~e, ka‘e da bi se tskoj. vi. Na kraju izlaganja je zaklju~io pobli‘e morao definirati taj pojam te kako }e Klub zastupnika HSS-a po- definirati tko u njima mo‘e raditi. • Bez razvoja obrtni{tva i dr‘ati predlo‘ene zakonske promjene Diskutabilno je, ka‘e, i izdavanje te je uvjeren da }e u drugom ~itanju obrtnica, jer se ~esto doga|alo da je poduzetni{tva nema izlaska biti donesen zakon koji }e biti svima dobije osoba koja nije polo‘ila maj- Hrvatske iz socijalne krize. na ~ast. storski ispit. Na kraju je jo{ jednom Zakon koji }e definirati rad dao podr{ku predlo‘enom zakonu. Marijan Mar{i} (HSS) je u ime u obrtni{tvu Kluba zastupnika HSS-a dao prikaz • Predlo‘eni zakon je teme- zakona s gledi{ta obrtnika i ostalih U ime Kluba zastupnika SDP-a Mi- gra|ana Republike Hrvatske. Rekao roslav Korenika (SDP) pozdravio je ljni zakon koji }e definirati je da poduzetnici nisu zadovoljni tem- Zakon o izmjenama i dopunama Za- rad u obrtni{tvu, od osniva- pom promjena no i samo su svjesni kona o obrtu nazvav{i ga temeljnim nja obrta i zapo{ljavanja te brojnih, ve} dovoljno, poznatih pro- zakonom koji }e definirati rad u blema zbog kojih se promjene sporo obrtni{tvu, od osnivanja obrta i zapo{- prekidanja dosada{nje lo{e odvijaju. Najvi{e je primjedbi ipak na ljavnja te prekinuti dosada{nju lo{u prakse. poreznu politiku koja nije uskla|ena praksu. Veseli ga, ka‘e, mogu}nost BROJ 289 IHS 28. II. 2001. OBRT 69

Neto~ni navod je ispravila Marija poja{njava zastupnica te nagla{ava da Obrtnici su ki~ma hrvatskog Bajt (HDZ). Rekla je da nije istina da je u ~lanku 4. navedeno da su u pra- je za vrijeme biv{e vlasti bilo vima obavljanja obrta izjedna~eni gospodarstva onemogu}eno zapo{ljavanje. ^inje- stranci i hrvatski dr‘avljani. Zadnje Klub zastupnika IDS-a u svakom nica je da je do 1990. godine bilo 100 na {to je ukazala je to da u Hrvatskoj slu~aju podr‘ava ovaj zakon jer sma- tisu}a zaposlenih u obrtu, a danas je vi{e nema okupiranih podru~ja te je tra da treba promijeniti odnos prema tu zaposleno 208 tisu}a ljudi, zak- zamolila da se to bri{e iz zakona. obrtnicima u Hrvatskoj, rekao je u lju~ila je zastupnica. Ton~i Tadi} (HSP) je u ime Kluba ime Kluba Dino Debeljuh (IDS). – Nisam rekao ovaj podatak u cilju zastupnika HKDU-a i HSP-a rekao Rekao je kako potje~e iz obitelji obrt- omalova‘avanja biv{e vlasti, nego da kako je cilj ovog zakona za{tita obrta nika te da zna {to su sve obrtnici uka‘em na pretjerano administrira- kao zna~ajne gospodarske djelatno- morali pro}i za vrijeme komu- nje i ispri~avam se ako ste me krivo sti. Istaknuo je samo neka pitanja nisti~kog re‘ima. No, ka‘e, obrtnici shvatili, odgovorio je Miroslav Kore- koja su Klubu zanimljiva, a to su, su pre‘ivjeli {to govori o njihovoj sna- nika (SDP). ka‘e, mogu}nost obavljanja sezon- zi i tradiciji koja je vrlo bitna, dr‘i Uva‘avaju}i kolegu Koreniku on skog obrta, mogu}nost da inovatori zastupnik. Hvalevrijednim je nazvao nije ispravio neto~an navod, nadove- obavljaju vezane obrte te sve {to se »zaokret« koji provodi Vlada kada je zala se Marija Bajt (HDZ). Rekla je odnosi na poticanje zapo{ljavanja, obrtni{tvo u pitanju, od osnivanja da podaci koje je iznijela o zapo{ljava- {kolovanje obrtnika. Tvrdi kako je Ministarstva za obrt, malo i srednje nju govore upravo suprotno, budu}i odredba ~lanka 1. po kojoj se zabra- poduzetni{tvo te predlo‘enog zakona. da je u proteklih deset godina zapo{- njuje povremeno obavljanje gospo- Smatra da }e zakon ipak trebati malo ljavanje u obrtu bilo vi{e od 100 po- darske djelatnosti u suprotnosti s doraditi do slijede}eg ~itanja, {to su, sto. odredbama stavka 5. istog ~lanka, ka‘e, pokazale i dosada{nje rasprave. odredbama ~lanka 33. i ~lanka 13. Zaklju~io je kako su obrtnici ki~ma Jo{ bolje stvaranje koji koriste pojam privremenog pre- gospodarstva Hrvatske a da bez jefti- poduzetni~kog duha stanka rada. Ka‘e, kako ~lanak 2. uvo- nih kredita i dodatnih garancija Klub zastupnika DC-a podr‘ava di pojam sezonskog obrta koji nije dr‘ave ne mogu krenuti ozbiljnije izmjene i dopune Zakona o obrtu jer ni{ta drugo nego oblik povremenog naprijed. dr‘i da }e one pridonijeti razvoju obrta. Predlo‘io je i promjenu ~lanka I u ranijem sazivu Sabora bilo je obrtni{tva i poticanju zapo{ljavanja 3. ~ime bi se izbjeglo izjedna~enje dosta rije~i o obrtnicima, te je vrlo na podru~jima od posebne dr‘avne majstorskog ispita sa stru~nom dobro da je Vlada osnovala ministar- skrbi i na otocima, rekla je u ime osposobljeno{}u. Zalo‘io se za to da stvo koje se bavi tom problematikom, Kluba Vesna [kare-O‘bolt (DC). obrtnik u Hrvatskoj ima ista prava ~ime je pokazala ve}i stupanj intere- Ovim zakonom stvorit }e se jo{ bolji kao i obrtnik u Europi. To bi se ostva- sa, rekao je mr. Marin Jurjevi} uvjeti za oja~avanje poduzetni~kog rilo promjenom ~lanka 4. stavka 2. (SDP). Dobrim je ocijenio i stvaranje duha u na{oj zemlji, smatra zastupni- brisanjem rije~i »ako ta prava ne kreditnog fonda od gotovo milijardu ca. Ukazala je ipak na niz primjedaba ostvaruje po drugoj osnovi«, a pro- kuna zahvaljuju}i udru‘ivanju sred- nomotehni~kog karaktera. Osvrnula mjenom u stavku 3. istog ~lanka otvo- stava lokalne samouprave, poslovnih se na ~lanak 35. u kojem, ka‘e, nije rilo bi se nekoliko tisu}a radnih banaka i obrtni~kih projekata. Lo{e precizirano jesu li umirovljenici izu- mjesta time {to bi pojedinci ostvariva- je, ka‘e, {to je 30 tisu}a obrtnika zeti iz mogu}nosti obavljanja sezon- li pravo na rad na dva mjesta. Poseb- 2000. godine bilo u blokiranom skog obrta, te je potrebno da pred- no je ukazao na to da obrtniku treba ra~unu na ZAP-u, te {to je njih 60 lagatelj to pojasni, smatra g|a [kare- priznati sva prava iz rada koja pripa- tisu}a lani imalo dohodak od 30 O‘bolt. Lo{im je ocijenila i brisanje daju svakom zaposleniku. Naro~ito se tisu}a kuna. Ti obrtnici dolaze na rub postoje}eg ~lanka 7. gdje je odre|eno zalo‘io za to da obrtnicu izdaju nad- egzistencije, zaklju~uje zastupnik. da obrtnik mo‘e obavljati obrt samo u le‘ni ‘upanijski uredi odnosno Ured Smatra da bi povjerenstva za dodjelu prostorima za koji ima dokaz o pravu Grada Zagreba kako se ne bi desilo kredita tu trebala intervenirati kako na kori{tenje i da taj prostor i oprema da se obrtnice izdaju onima koji za to se ne bi gasila postoje}a radna mjesta zadovoljavaju standarde glede tehni- ne ispunjavaju uvjete. Naglasio je i te otvorilo koje novo. Ukazao je tada nu‘nost izbjegavanja ~este pogre{ke ~ke ispravnosti opreme i za{tite radna izumiranje nekih starih obrta te u povo|enju zakona kada se strukov- nika na radu. Istaknula je da se Klub dr‘i da to vi{e nije gospodarsko, nego protivi obavljanju obrta u nepovo- no obrazovanje izjedna~uje s obrazovanjem za majstora. Predlo‘io je i i kulturolo{ko pitanje. ljnim uvjetima te tra‘i da se navedeni izmjenu ~lanka 21. Prema njoj bi se, i ~lanak vrati u predlo‘eni zakon. Osvr- ukoliko obrtnik nema polo‘en maj- • Uspostavom Hrvatske kao nula se i na ~lanke 30., 31. i 32. koji- storski ispit, mogao provoditi dio ma je brisana rije~ »maloljetna« kada naukovanja putem zaposlene osobe samostalne dr‘ave obrtnici se radi o djeci koja mogu nastaviti koja zadovoljava te uvjete. Smetalo ga polako dobivaju mjesto koje obavljanje obrta bez ispunjavanja poje dalje to {to je prijedlog zakona im pripada. trebnih uvjeta, u slu~aju gubitka po- napravljen bez konzultacija s Hrvat- slovne sposobnosti roditelja. Ne vidi skom obrtni~kom komorom te pita razlog da su mladi ljudi ~iji roditelji ~emu onda ona slu‘i ako ne mo‘e Uspostavom Hrvatske kao samo- nisu bili obrtnici stavljeni u neravno- utjecati na zakone koji je se direktno stalne dr‘ave obrtnici polako dobi- pravan polo‘aj. Nelogi~nost je uvi- ti~u? Zalo‘io se na kraju da Ministar- vaju mjesto koje im pripada te je tako djela i u ~lanku 17. Njime prestaje stvo za malo i srednje obrtni{tvo kon- njihov broj danas dosegao vi{e od 200 mogu}nost obavljanja obrta ukoliko taktira navedenu instituciju prilikom tisu}a, ustvrdila je Marija Bajt osoba izgubi dr‘avljanstvo ili ako stvaranja kona~nog prijedloga ovog (HDZ). Smatra da je najva‘nije pojed- strancu prestane va‘iti radna dozvola, zakona. nostaviti i pojeftiniti postupak dobi- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 70 vanja kredita, a zalo‘ila se i za vra}a- za identifikaciju. Dalje je spomenuo obrazovnog dijela i naukovanja. Ta- nje dvojnog sustava {kolovanja obrt- sezonski karakter obavljanja djelatno- kvom formulacijom bi se izbjeglo nika te za vra}anje vi{ih obrtnih sti te predla‘e da ga se rije{i zakoni- ~esto poistovje}ivanje strukovnog {kola. Primjedbe je imala na ~lanak 4. ma o pojedinoj djelatnosti. Rje{ava- obrazovanja i obrazovanja za majstor- za koji ka‘e da bi trebao sadr‘avati i njem pitanja sezonskog poslovanja ski ispit, dr‘i zastupnik. Dalje smatra odredbu da osoba mo‘e obavljati obrt Zakonom o obrtu uvela bi se nejed- da bi trebalo omogu}iti polaganje ukoliko nije djelomi~no ili potpuno nakost me|u ~lanovima, zaklju~uje pomo}ni~kog ispita i osobama koje li{ena poslovne sposobnosti te uko- gospodin Vuki}. Istaknuo je i ne- su stekle znanje i radni sta‘ u trgo- liko nema odre|eni stupanj invalid- gativnost davanja prava stranim va~kim dru{tvima, a ne samo u obrtu. nosti. U istom ~lanku stavku 2. pre- dr‘avljanima da otvore obrt. Smatra Na kraju je rekao kako vjeruje da }e dlo‘ila je brisanje odredbe po kojoj da bi to moglo dovesti do pravnih izmjene i dopune Zakona o obrtu pri- obrtnik ne bi mogao ostvariti prava u problema te do stavljanja doma}ih donijeti ubla‘avanju osnovnog pro- svezi s radnim odnosom ukoliko ih obrtnika u neravnopravni polo‘aj s blema, a to je visok stupanj nezapo- ostvaruje po drugoj osnovi iz razloga obzirom na to da stranci nemaju od- slenosti. jer je obrt vezan uz osobni rad i po govornost za svoje obveze. Lo{im je tome se razlikuje od drugih oblika ocijenio i ukidanje postoje}eg ~lanka Radna dozvola ne obavljanja gospodarskih djelatnosti. 7. koji sadr‘i obvezu posjedovanja ograni~ava prava stranih Zalo‘ila se i za to da se 70 posto odgovaraju}eg poslovnog prostora. dr‘avljana {kolovanja provodi kod obrtnika ili u Predlo‘io je potom da se promijeni trgova~kom dru{tvu. Neprihvatljivim postoje}i ~lanak 20. te da glasi: »Za Vladimir [eks (HDZ) se ograni~io na samo jednu odredbu predlo‘enog joj je i ~lanak 34. kojim se otvara obveze koje nastaju u obavljanju obr- mogu}nost tuma~enja da udru‘enja zakona. Radi se, ka‘e, o ~lanku 5. ta obrtnik odgovara unesenom imovi- obrtnika nisu obvezni ~lanovi komor- kojim se predvi|a ukidanje postoje}eg skog stroja, a iz tog postoji nom koja je potrebna za obavljanje ~lanka 4. ^lanak 4. Zakona o obrtu mogu}nost tuma~enja da obrtnici obrta«. Potrebnim dr‘i i da obrtnik odre|uje uvjete po kojima strani nisu obvezni ~lanovi udru‘enja obrt- ima obvezu da za vrijeme obustavlja- dr‘avljanin mo‘e obavljati obrt u Re- nika. Potom je predlo‘ila da zakon nja obavljanja obrta preda obrtnicu publici Hrvatskoj, poja{njava zastup- osigura u~inkovitu naplatu potra‘iva- nadle‘nom ‘upanijskom uredu koji ju nik. Kao argument ukidanju te odred- nja u du‘ni~ko-javnim odnosima, da je izdao. Time bi se smanjio rad »na be predlagatelj navodi ~lanak 14. se izdavanje obrtnice i vo|enje crno«, smatra zastupnik. Osvrnuo se Ustava Republike Hrvatske prema obrtni~kog registra prenese u nad- ponovno na mati~ni broj obrta te je kojem je svaki gra|anin Hrvatske le‘nost Hrvatske obrtni~ke komore, rekao kako bi bilo dobro da se on u‘ivatelj svih prava i sloboda te jed- da se definira status i pojam obite- propisuje i kao porezni broj. Slo‘io se nak pred zakonom, ka‘e gospodin ljskog obrta te da se poja~a in- s odredbom o izdavanju licence za [eks. Smatra da ako bi se tako doslo- spekcijski nadzor i pove}aju nov~ane rad obrta, ali je predlo‘io da je izdaje vno interpretirao Ustav, suci, dr‘avni kazne za osobe koje obavljaju djelat- Hrvatska obrtni~ka komora. Na kraju odvjetnici, ministri i zastupnici mogli nost bez obrtnica. Tako|er se zalo‘ila izlaganja se osvrnuo na dualni sustav bi biti oni koji nisu dr‘avljani Repu- za to da treba razmotriti mogu}nost obrazovanja za koji se, ka‘e, zalagala blike Hrvatske. Zato, ka‘e da taj ~la- dugoro~nog iznajmljivanja ili privati- Hrvatska obrtni~ka komora. Dr‘i nak treba tuma~iti zajedno sa zacije poslovnih prostora za obrtnike po‘eljnim da se takvo obrazovanje ~lankom 16. Ustava koji govori o i male poduzetnike koji su u ponovno uvede za potrebe obrtni{tva ograni~avanju sloboda i prava radi vlasni{tvu Republike Hrvatske, ‘upa- kako bi se stvorio kvalitetan kadar. za{tite drugih ljudi i pravnog poretka. nije, gradova ili op}ina. Dodao je kako nije stigao iznijeti sve Ako se spominje radna dozvola kao Mati~ni broj obrta – osnova primjedbe te da }e ih proslijediti uvjet da strani dr‘avljanin obavlja predlagatelju. obrt u Hrvatskoj, time im se ne identifikacije Viktor Bro‘ (HSLS) je istaknuo da ograni~uje nikakvo pravo, budu}i da Prijedlog Zakona o izmjenama i do- je u~e{}e obrta u stvaranju odre|ene dozvole za obavljanje obrta punama Zakona o obrtu sadr‘i rje{e- dru{tvenog bruto proizvoda kod nas moraju imati i na{i dr‘avljani, poja{- nja koja su neprimjerena boljitku mnogo manje nego u gospodarski njava zastupnik. Dodao je jo{ da ne bi obrtni~ke organizacije i obrtni{tva u razvijenim zemljama a to dokazuje da trebalo centralizirati ovlasti Hrvatske cjelini, smatra Dario Vuki} (HDZ). u obrtu postoji prostor za otvaranje obrtni~ke komore, nego omogu}iti Dvojbena su, ka‘e, i pojedina rje{enja radnih mjesta. Velik pomak ve} je ve}u samostalnost udru‘enjima obrt- s pozicije ustavnosti i zakonitosti te u~injen ako se ostvare dvije stvari, nika na razini ‘upanija i gradova. Za ispravak neto~nog navoda se autonomnosti komorskog stroja. smatra zastupnik, a to je smanjenje Obrtni{tvo je zaslu‘ilo zakon koji }e javila Ingrid Anti~evi}-Marinovi} biti donesen smireno i pa‘ljivo te }e suvi{nog administriranja te svo|enje (SDP). Smatra da obja{njenje ~lanka cjelovito obuhvatiti sva rje{enja koja uvjeta za obavljanje obrta u granice 5. kako ga je dao predlagatelj stoji i }e hrvatski obrt u~initi modernim i zaista potrebnog. Nu‘nim dr‘i i da bi ga samo mo‘da trebalo nadopu- primjereno organiziranim, zaklju~io usugla{avanje predlo‘enog zakona sa niti zakonom koji ure|uje pitanja je zastupnik. Ka‘e, kako je jedan od Zakonom o mirovinskom osiguranju i zapo{ljavanja stranaca u Hrvatskoj. najve}ih problema s kojim se Zakonom o zdravstvenom osiguranju Interpretacija odredbe Ustava po suo~avaju obrtnici vezivanje uz u smislu uplate doprinosa. Potom je kojoj bi i dr‘avni du‘nosnici mogli JMBG, {to ih dovodi u neravnopravan predlo‘io da se obrazovanje za stjeca- biti strani dr‘avljani nije utemeljena, polo‘aj u odnosu na druge pravne nje srednje stru~ne spreme za nego je to izigravanje odredbe jed- subjekte. Konstatira da obrt ima obrtni~ka zanimanja izvodi prema nakosti pred zakonom, zaklju~ila je mati~ni broj koji bi mogao biti osnova programu koji se sastoji od op}eg zastupnica. BROJ 289 IHS 28. II. 2001. OBRT 71

me za polaganje majstorskog ispita kreditna potpora, zaklju~uje zastup- • Ispravnom treba ocijeniti koji se odnosi na vezani obrt i srednje nik. stru~ne spreme za polaganje istog politiku Vlade glede razvoja ispita na podru~jima od posebne Treba pojednostaviti obrtni{tva, jer se na taj na~in dr‘avne skrbi i otocima. Pozitivnim je obavljanje obrta otvara mogu}nost novih rad- ocijenio i promjene u {kolstvu te [estorka se opredijelila za formira- priznavanje svih prava iz rada obrtni- nje posebnog ministarstva koje }e {ti- nih mjesta. cima. Na kraju je konstatirao da bi titi obrtni{tvo i poduzetni{tvo, a i predlo‘eni zakon trebalo uskladiti s zakonima se u posljednje vrijeme na- Nisam razumio {to ste zapravo poreznim zakonima. stoji upravo u tim sektorima pove}ati ispravili, odgovorio je Vladimir [eks Vrijeme }e pokazati uspjehe zapo{ljavanje, naglasio je @elimir Ja- (HDZ). nji} (HSLS). Pozdravio je posebno Ispravnom treba ocijeniti politiku ovog zakona obavljanje sezonskog obrta nazvav{i Vlade glede razvoja obrtni{tva, jer se Vlada je predlaganjem ovog zakona to dobrim rje{enjem. Ukazao je dalje na taj na~in otvara mogu}nost novih te osnivanjem Ministarstva za obrt, na to da je trebalo, adekvatno brisa- radnih mjesta, rekla je Ljubica Lali} malo i srednje poduzetni{tvo napravi- nju odredbe o uvjetima po kojima (HSS). Pozdravila je omogu}avanje la veliki iskorak na tom planu, sma- stranci otvaraju obrt, promijeniti i sezonskog obavljanja obrta u trajanju tra Ante Markov (HSS). No, ipak }e, ~lanak 8. Smatra da bi bilo upitno i od {est mjeseci, a kao nepotrebno ka‘e, vrijeme pokazati u kojoj je mjeri brisanje stavka 2. ~lanka 4. budu}i da ocijenila promjenu ~lanaka koji pre- to ministarstvo uspjelo u svojoj na- nema ograni~enja strancima da obav- ciziraju uvjete za obavljanje slobod- mjeri. Ukazao je na proceduru re- ljaju obrtni~ku djelatnost te se sada nog i vezanog obrta. Zamjerila je gistriranja i svih ostalih radnji da bi hrvatski dr‘avljani i dalje mogu baviti predlagatelju i ispu{tanje, kako ka‘e, se jedan obrt pokrenuo te predla‘e da obrtom i ako izgube hrvatsko dr‘avnu‘ne odredbe da fizi~ka osoba koja se neke stvari ipak pojednostave. [to ljanstvo. U ~lanku 38. predlo‘io je da obavlja obrt mora biti punoljetna i da se ti~e polaganja majstorskih ispita se bri{e rije~ »mjesec« i stavi rije~ »do nije djelomi~no ili potpuno li{ena predlo‘io je jedan period prilagodbe jedne godine«, budu}i da prema odre- poslovne sposobnosti. [to se ti~e toga tim uvjetima, nalgasiv{i kako je to po- dbi ~lanka 33. obrtnik mo‘e obustavi- da obrt mogu obavljati maloljetne sebno nu‘no za ljude koji nemaju niti ti obavljanje obrta na godinu dana. osobe i osobe li{ene poslovne sposob- srednju stru~nu spremu. Osvrnuo se Smatra dalje da u cijelosti treba nosti, rekla je da to u praksi ne}e tada na potrebu naukovanja i poziciju pojednostaviti obavljanje obrta, zak- funkcionirati, budu}i da ne}e uvijek nau~nika. Smatra da takva odredba lju~iv{i da predlo‘eni zakon valja po- uz takvu osobu mo}i biti roditelj ili po kojoj, recimo frizeri, moraju dr‘ati. staratelj. Pozdravila je to da obrtnik naukovati od tri do pet godina djeluje radom u obrtu ostvaruje prava u svezi vrlo destimuliraju}e na mlade ljude. s radnim odnosom ako ta prava ne Istaknuo je i ~lanak koji govori o • Obrtni{tvu treba dati pri- ostvaruje po drugoj osnovi. Time se, otvaranju obrta stranih dr‘avljana u liku da zaposli {to vi{e ljudi. ka‘e zastupnik, ispravlja nepravda Hrvatskoj. Mi{ljenja je da bi takvu koja je dugo pratila obrtnike. Osvrnu- odredbu trebalo provoditi u nekom Izmjene i dopune Zakona o obrtu la se i na brisanje ~lanka 4. postoje}eg odre|enom vremenskom periodu u podr‘ala je i Sonja Borov~ak (SDP). zakona koji regulira otvaranje obrta sklopu usugla{avanja propisa s Euro- Zalo‘ila se potom za to da se malo strancima u Hrvatskoj. Rekla je da pom, kako se neke stvari ne bi ka- smanje kriteriji vezani uz otvaranje podr‘ava odustanak od na~ela snije trebale ispravljati. obrta i polaganje majstorskog ispita. uzajamnosti, ali da strani dr‘avljanin Zlatko Canjuga (HND) pozdravio Vjeruje da rasprava o ovom zakonu mora imati radnu dozvolu zbog te‘ine je, kako ka‘e, intenciju Vlade da obrt jo{ nije gotova, te da }e se u nju uk- posljedica do kojih bi moglo do}i. polako zauzima sve jasnije mjesto u lju~iti i sami obrtnici. Zaklju~ila je da Pozitivnim je ocijenila odredbe koje hrvatskom gospodarstvu. Istaknuo je i tu bilje‘i pozitivne rezultate. se odnose na poticanje obrtni{tva na da nema napretka obrta ako ga se Problem malog poduzetni{tva i podru~jima od posebne dr‘avne skr- o‘ivljava na na~in da ne bude inte- obrtni{tva obiluje mnogim specifi~no- bi. Lo{e je, ka‘e, brisanje ~lanka pre- gralni dio gospodarstva, dodav{i kako stima, te zato u svim zemljama ma kojem obrtnik mo‘e obavljati obrt su mnoge multinacionalne kompa- turisti~kog privre|ivanja koje nam samo u prostoru za koji ima dozvolu, nije proiza{le upravo iz obrtni~kih ~ine uzor postoje obrtni~ke organiza- ~ime bi do{lo do nedore~enosti i obrti radionica. Zalo‘io se za uvo|enje raz- cije i posebni oblici potpore obrt- bi se mogli obavljati svugdje. Dobre nih modela za{tite obrtnika, ne samo ni{tvu, rekao je Dragutin Vrus (SDP). su, ka‘e, odredbe koje se odnose na putem kreditiranja, nego i utvr|iva- Jaka industrijska tradicija i kolektiv- obrazovanje, ali odre|ene ovlasti bi njem njihovog statusa u hrvatskom no pam}enje bogatstava velikih tvrtki trebale pripadati ministru prosvjete. dru{tvu. Smatra da predlo‘eni zakon proizvelo je marginalizaciju obrtni- Na kraju je zaklju~ila da Zakon o obr- mo‘e pru‘iti dobar temelj za daljnje {tva, poja{njava zastupnik. Dao je tu u svakom slu~aju treba promijeniti pospje{ivanje rada i djelatnosti obrt- odgovor na pitanje za{to uop}e poma- na na~in da bude poticajan za razvoj ni{tva, ali isti~e da jo{ uvijek nije gati obrtni{tvu? Obrtni~ke djelatno- obrta. definirano {to se od obrtnika uop}e sti, ka‘e, zahtijevaju manje poslovne Ivan Nini} (SDP) je zna~ajnom ‘eli. Gospodin Canjuga bi ‘elio da prostore od industrije, lokalna zajed- nazvao strategiju oporavka hrvatskog hrvatski obrtnik preraste u nekog Bill nica time rje{ava pitanje egzistencije gospodarstva kroz obrtni{tvo. Pozdra- Gatesa te da bude u kontaktima s svojih gra|ana, pove}an broj obrta vio je potom omogu}avanje sezon- novim tehnologijama ~ime bi se mla- pridonosi i ‘ivosti lokalne zajednice skog obavljanja obrta do {est mjeseci de ljude poticalo na izumiteljstvo. Za te toplini i ugodnosti mjesta u kojem te tra‘enje vi{e i visoke stru~ne spre- to mu je potrebna pravna za{tita i ljudi borave. Veza obrtni{tva i lokalne BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 72 zajednice je logi~na, zaklju~uje zama Zakona o obrtu u suradnji s Hrva- poduzetni{tvo poduzima niz aktivno- stupnik. Nagla{ava kako obrtni{tvo tskom obrtni~kom komorom. Nakon sti vezanih uz kreditiranje obrtni{tva uspijeva tamo gdje se osje}a sigur- toga je, ka‘e, radni materijal dat raz- ~ime }e se toj gospodarskoj grani nost, te je dijeli s ostalim gra|anima nim podru~nim obrtni~kim komora- pobolj{ati status. Izrazio je zadovo- lokalne zajednice koji ‘ive opu{tenije ma radi uskla|ivanja njihovih ljstvo potporom dijelu zakona koji se s vi{im ‘ivotnim standardom. zahtjeva i tek se potom izradio pre- odnosi na podru~ja od posebne dr‘av- Nakon rasprave za rije~ se javio dlo‘eni zakon koji je nastojao uskla- ne skrbi. Na kraju je zahvalio na zamjenik ministra za obrt, malo i diti sve interese. Osvrnuo se i na pri- ukazivanju na odre|ene naznake zak- srednje poduzetni{tvo, Ivan Knok. mjedbe kako bi neke stvari trebalo u lju~iv{i kako }e to sigurno pridonijeti Odgovorio je na neke primjedbe i zakonu doraditi i precizirati. Rekao je kvalitetnijem tekstu zakona u dru- nedoumice iznesene u raspravi. [to da su u pripremi izrade mnogih pod- gom ~itanju. se ti~e primjedaba da prilikom izrade zakonskih akata te izmjene pravil- Sa 82 glasa »za« Zastupni~ki dom zakona nisu uklju~ene obrtni~ke ko- nika kojima }e se definirati detaljnije je jednoglasno prihvatio Prijedlog more, rekao je da se od travnja pro{le stvari. Istaknuo je potom kako Mini- zakona o izmjenama i dopunama godine radi na izmjenama i dopuna- starstvo za obrt, malo i srednje Zakona o obrtu. M. S.

PRIJEDLOG ZAKLJU^AKA ODBORA @UPANIJSKOG DOMA ZA NACIONALNU SIGURNOST I VANJSKU POLITIKU POVODOM RASPRAVE O VANJSKOPOLITI^KOJ ORIJENTACIJI I ME\UNARODNOM POLO@AJU REPUBLIKE HRVATSKE Budu}i da je ministar vanjskih po- kao mediteranske i srednjoeuropske slova zbog obveza napustio raspravu zemlje. o vanjskopoliti~koj orijentaciji i G|a Su~ec Trako{tanec je dalje me|unarodnom polo‘aju Republike naglasila kako je hrvatski interes {to Hrvatske, zastupnici @upanijskog kvalitetnija suradnja s Bosnom i doma su, na prijedlog predsjednice, Hercegovinom na svim podru~jima, odlu~ili da Odbor Doma za nacional- smiju biti uvjetovani suradnjom s posebno {to se ti~e pomaganja hrva- nu sigurnost i vanjsku politiku izra- Ha{kim sudom ili bilo kakvim institu- tskom narodu s ciljem uspostavljanja di zaklju~ke o kojima }e se naknad- {to ravnopravnijih odnosa s ostala no glasovati. Rasprava je odr‘ana cionalnim povezivanjima sa zem- tijekom 50. sjednice @upanijskog ljama koje su nekada ~inile Jugosla- dva konstitutivna naroda. [to se ti~e doma, a o njoj smo pisali u »IHS-u«, viju. Zatim, da se mora redefinirati normalizacije odnosa sa SRJ rekla je broj 285. na strani 39. Navedeni suradnja s Ha{kim sudom i ni pod da tome treba prethoditi rje{avanje Odbor je izradio zaklju~ke, a iznijela kojim uvjetima obezvrijediti Domo- niza spornih pitanja od sukcesije, rat- ih je predsjednica Odbora Ivana vinski rat. Odgovornost za dokazane ne od{tete, zato~enih i nestalih, izru- Su~ec-Trako{tanec. zlo~ine mora se svesti na individual- ~enja ratnih zlo~inaca, reguliranja U njima stoji da je Vlada du‘na nu razinu, a procesuiranje se mora imovinsko pravnih odnosa i jo{ niza osigurati konzistentnost vanjske poli- voditi uz puno po{tivanje hrvatskog drugih problema. tike i punu za{titu nacionalnih intere- pravnog i zakonodavnog sustava. Zastupnici @upanijskog doma su sa uz nu‘no uva‘avanje svih pozitiv- Suradnja sa susjedima mora biti tada jednoglasno prihvatili prijedlo- nih rezultata ostvarenih u proteklih usmjerena na razvijanje {to kvalitet- ge zaklju~aka povodom rasprave o deset godina, da Republika Hrvatska nijih gospodarskih odnosa. Pri tome vanjskopoliti~koj orijentaciji i me- nema alternative pristupanju Europ- je potrebno posebno usmjeriti inicija- |unarodnom polo‘aju Republike tivu na ja~anje identiteta Hrvatske skoj uniji a pregovori tog smjera ne Hrvatske. M. S.

BROJ 289 IHS 28. II. 2001. ZASTUPNICI PITAJU VLADA ODGOVARA 73

UTVR\IVANJE RATNIH sredstava Komisije za utvr|ivanje konca 2000. godine gdje su podrobno ratnih i poratnih ‘rtava u razdoblju razra|ene stavke utro{ka sredstava, i I PORATNIH @RTAVA od 1991. do 2000. godine stigao je uplate donatora, ali smo se zbog bro- Utro{ak sredstava u deset odgovor Ministarstva financija. nih i opse‘nih tabela odlu~ili samo godina U brojnim tabelarnim prikazima na objavu tabelarnog prikaza ostvare- U svezi s pitanjem zastupnika Ne- sadr‘ana su izvje{}a o sredstvima za nih i utro{enih sredstava Komisije u nada Stazi}a (SDP) o visini i utro{ku rad Komisije u razdoblju od 1992. do razdoblju od 1991.–2000. godine. PREGLED ostvarenih i utro{enih sredstava Komisije za utvr|ivanje ratnih i poratnih ‘rtava rata u razdoblju od 1991.–2000. godine – u tisu}ama kuna – RED. IZVOR BR. SREDSTAVA 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 12 3456789101112 1. Prijenos iz preth. – 1.500 6.825 49.855 130.151 2.541 18 14 63 48 2. Prora~un RH 1.500 7.500 60.000 220.000 580.000 110.000 1.779 1.784 2.799 1.026 3. Prilozi dobr. dru{t. – – – – – – – – – – 4. Prilozi me|. fundacija – – – – – – – – – – 5. Doprinosi stranih dr‘ava – – – _ – – – – – – 6. Doma}i donatori – 26.445 2.500 – 50.750 – 1 200 60 – 7. Ukupno ostvareno 1.500 35.445 69.325 269.855 760.901 1.768 1.798 1.998 2.923 1.074 8. Ukupno utro{eno – 28.619 19.471 139.703 758.360 1.757 1.784 1.934 2.875 593 9. Ukupno neutro{eno 1.500 6.825 49.855 130.151 2.541 11 14 63 48 481 J. [. me|udr‘avni ugovor koji predvi|a taciju da za to ne postoje politi~ke PROMET takvu mogu}nost. prepreke. Zastupnika je zanimalo je li Vlada Dopisom od 21. kolovoza 1998. pot- Republike Hrvatske potpisala spo- predsjednika Vlade i ministra va- Kontrola zra~nog prometa razum kojim se SR Jugoslaviji ustu- njskih poslova Republike Hrvatske nad dijelom hrvatskog pa obavljanje zra~nog prometa u dr. Mate Grani}a, ministru pomor- Slavoniji i Konavlima, te ho}e li za- stva, prometa i veza mr. @eljku zra~nog prostora tra‘iti poni{tenje {tetnog ugovora i Lu‘avcu, nala‘e se: »… kako ne po- Zastupnik @upanijskog doma, jesu li navedeni ministri dozvolili da stoje nikakve politi~ke zapreke da se Sre}ko Kljunak (HSS), postavio je se potpi{e taj ugovor. Zastupnik {to prije pristupi pregovorima na pitanje ministru pomorstva, prometa Kljunak je ‘elio znati kako Ministar- uspostavi sjevernog i ju‘nog korido- i veza mr. Alojzu Tu{eku, ministru stvo obrane koordinira letenje u hr- ra« u odgovaraju}oj dinamici. obrane, Jozi Rado{u i ministru fi- vatskom zra~nom prostoru s kontro- Pod pokroviteljstvom me|unaro- nancija dr. Mati Crkvencu, u svezi s lom letenja u Beogradu, ho}e li, u dne organizacije za civilno zrakoplov- podatkom da je Hrvatska kontrola slu~aju hitne vojne intervencije, stvo (ICAO), u periodu od 21. do 23. zra~nog prometa prepustila dio hrva- tra‘iti odobrenje iz Beograda, a na rujna 1999. odr‘an je u Parizu sasta- tskog neba (u Slavoniji 42 km, a u {to obvezuje spomenuti ugovor, te nak zemalja regije Albanija, Austrija, Konavlima 10 km) Jugoslovenskoj {to kane poduzeti prema potpisniku BiH, Bugarska, Hrvatska, SRJ, Gr~ka, kontroli zra~nog prometa. Hrvatski takvog ugovora. sabor nije razmotrio takvu mogu}- U odgovoru koji je uputio ministar nost, a prema Aneksu 11 Chicago pomorstva, prometa i veza navodi se Konvencije, takva ustupanja kontrole kako je zaklju~kom sa sastanka od zra~nog prometa mogu potpisati 18. kolovoza 1998. godine, ministara samo dr‘ave na koje se ugovor odno- vanjskih poslova Republike Hrvatske si. Tako|er, dr‘ava koja ustupa zra~ni i SR Jugoslavije osiguran nastavak prostor ima pravo naplate svojih uslu- pregovora o zra~nom prometu na ra- ga, a za to mora prethodno postojati zini eksperata dviju dr‘ava uz konsta- BROJ 289 IHS 28. II. 2001. ZASTUPNICI PITAJU VLADAHRVATSKI ODGOVARA SABOR 74

Ma|arska, Italija, Rumunjska, Slove- Sada, na kraju 2000. zapa‘eni rezul- nija, Makedonija, Turska, EUROCON- tati o broju pru‘enih usluga kontrole TROL – europska organizacija za si- letenja na teritoriju Republike Hrva- gurnost zra~ne plovidbe, IATA – tske, govore o zna~ajnom pobolj{anju me|unarodno udru‘enje zrakoplov- prometne situacije u regiji i zna~ajnih prijevoznika i IACA – me|una- nom smanjenju ka{njenja. U gospo- rodno udru‘enje povremenih prije- darskom smislu osiguran je stabilan voznika, s ciljem da se postigne bezu- rad HKZP d.o.o., koja je sukladno vjetan povratak stabilne situacije u me|unarodnim propisima neprofitna zra~nom prometu na podru~ju Balka- organizacija, dakle, svi tro{kovi po osnivanje privatnih ljekarni, ljekar- na, u skladu sa ICAO-ovim Europ- svom karakteru nastali pru‘anjem ni~kih ustanova i podru‘nica ure- skim regionalnim planom zra~ne plo- usluga kontrole letenja u potpunosti |eno Zakonom o zdravstvenoj za{titi, vidbe, u kojem su izra‘eni, na se pokrivaju prihodima od naplate Zakonom o ustanovama, Pravilnikom preleta. me|unarodnoj razini dogovoreni za- I. K. o uvjetima u pogledu prostora, djelat- htjevi koje postavljaju korisnici. nika i medicinsko-tehni~ke opreme »U tome nikako ne bi smjelo do}i za obavljanje privatne prakse i Pravi- do ka{njenja u uspostavi normalnog ZDRAVSTVO lnikom o uvjetima za odre|ivanje sustava zra~ne plovidbe prema stan- podru~ja na kojima }e se osnivati dardima, preporu~enom praksom i ljekarne. procedurama ICAO-a« (ICAO doku- Davanje suglasnosti za Sukladno citiranim propisima, je- ment 0/4.5.86.–L991120.ATM). Doku- osnivanje ljekarni dan od uvjeta je i broj stanovnika u ment daje preporuku s popisom Zastupnica Zastupni~kog doma Hr- pojedinoj op}ini ili gradu, te je ta zra~nih putova koje }e omogu}iti ura- vatskog sabora Dubravka [uica odredba poslu‘ila kao osnova za vnote‘enu i optimalnu mre‘u zra~nih (HDZ) postavila je pitanje ministrici izdavanje dozvole za privatnu praksu putova na podru~ju Balkana. zdravstva Ani Stavljeni}-Rukavina: mr. pharm. Gordane Ruskovi}-Mer- Va‘no je istaknuti da je potpisiva- na temelju kojeg su propisa izdane ~ep i za osnivanje podru‘nice Ljekar- njem ugovora o koordinaciji izme|u suglasnosti za osnivanje privatne ne »Prima pharme«, budu}i da su Republike Hrvatske i SRJ, u kojem su prakse u privatnoj ljekarni Gordane izvje{}a o broju stanovnika za grad po{tovana na~ela ICAO-a o primje- Ruskovi}-Mer~ep, mr. pharm. i po- Dubrovnik govorila tome u prilog. njenim standardima, preporu~enom dru‘nice Ljekarne »Prima pharme«. Uz odgovor na zastupni~ko pitanje praksom i procedurama, otvoren zra- U odgovoru koji je upu}en iz Mini- dostavljena je i preslika navedenog ~ni promet 27. sije~nja 2000. starstva zdravstva stoji kako je izvje{}a. I. K.

BROJ 289 IHS 28. II. 2001. 75

BROJ 289 IHS 28. II. 2001. HRVATSKI SABOR 76

* OSNIVA^ I IZDAVA^: Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg Sv. Marka 6 * REDAKCIJA: Mirjana Kozar, Marija Kraki} (zamjenica glavnog i odgovornog urednika), Ina Kralj, \ur|a Krmpoti}, Marta Micek, Mirena Pehnec, Jasna Rodi}, Mario Selnik, Jasenka [arlija i Vjekoslav @ugaj * GRAFI^KI UREDNIK: Branislav Tanasijin * TAJNICA REDAKCIJE: Anita Vuksanovi} * ADRESA REDAKCIJE: 10000 Zagreb, Trg Sv. Marka 6, tel: 01/4569-722; fax: 6303-018 * PO[TARINA: pla}ena u po{ti 10000 Zagreb * PRETPLATA NA @IRO-RA^UN BR. 30102-637-2650, Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg Sv. Marka 6

• GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: * www.SABOR.HR dr. @eljko Sabol * TISAK: Tiskara ureda za op}e poslove Vlade RH i Hrvatskog sabora

BROJ 289 IHS 28. II. 2001.