UDK 316.334.55:316.47(497.11) prethodno saopćenje socioekonomska kretanja u poljoprivredi i na selu u toplici

nikola cvetković viša poljoprivredno- -tehnološka škola, , jugoslavija primljeno listopada 1987.

► U cilju proučavanja problematike razvoja poljoprivrede i sela proveli smo anketu po sopstvenom izboru o sociološko-ekonomskim kretanjima u poljoprivredi i na selu u opštini Prokuplje. Anketom je obu­ hvaćeno 19 sela od ukupno 100 (tj. 19%) sa 1.157 domaćinstava (ili 16,1% od ukupnog broja domaćinstava u opštini). To su sledeća sela: Mršelj (49 domaćinstava), Zlata (86), Kondželj (65), Donja (41), Bula- tovac (50), Krnjigrad (22), (160), Gornja Konjuša (51), Donje Kor- dince (46), (66), Bresničić (75), Belogoš (40), (96), Relji- nac (160), (31), Bogujevac (11), Pasjača (31), (50) i Trnov Laz (27). Ova istraživanja proveli smo u toku aprila-maja 1987. za potrebe Op- štinske konferencije SSRN Prokuplje.

1. osnovni podaci o opštini prokuplje

Na teritoriji opštine Prokuplje prema popisu stanovništva iz 1981. živi 56.256 stanovnika. Popisom iz 1971. u ovoj opštini živelo je 57.315 sta­ novnika. U proteklih deset godina broj stanovnika smanjio se za 1,9%, odnosno u međuvremenu je došlo do migracije jednog dela stanovništva u druge krajeve zemlje. sociologija sela 25 (95/98) 111—116 (1987) m istraživanja Poljoprivredno stanovništvo u odnosu na ukupno čini 31%, odnosno 17.684. Ukupno je u opštini 18.600 domaćinstava gde preovlađuju mešo- vita domaćinstva. Kao i u drugim krajevima i ovde raste broj mešovitih na račun tzv. čistih poljoprivrednih domaćinstava. U opštini Prokuplje obradivo zemljište u posedu društvenih organizacija izrazito je malo - svega 1,3% (1), dok je u SFR Jugoslaviji u društvenoj svojini 15,5% obradivog zemljišta (2). lako sastav i konfiguracija zemljišta najviše odgovara voćarstvu i vino­ gradarstvu, pa i stočarstvu, poslednjih se godina ovim poljoprivrednim ni kola cvetković 112 socioekonomska kretanja u poljoprivredi i na selu u toplici Tablica 19. TrnovLaz 18. Tovrljane 16. Bogujevac 13. Petrovac 17. Pasjača 15. Bregovina 14. iReljinac 12. Belogoš 11. Bresničić 10 Obradivo zemljište(prosečnopodomaćinstvu) ng dmćnta psarn peo eiie baii pvšn, raz­ površina, obradivih veličine preko posmatrano domaćinstva, snaga liziranom području. baie orie o oaisv ins poen 29 h. Ekonomska Tovrljanu do4,76 hauBogujevcui4,31 Belogošu. ha. 2,95 prosečno iznose domaćinstvu po površine Obradive nj ei onso a rjj rzla - rns, daaau postojeće odražavaju prinosi, - rezultat krajnji da odnosno vezi, onoj 2 baii pvšn zsjnh sonm aasi kluaa primenu - kulturama ratarskim osnovnim zasejanih površina obradivih stanje utriosnovnafaktoraproizvodnje. tčrto psbo rpu tk i jn nmn - oićne 4 pose- 4. korišćenje, - namenu njenu i stoku krupnu posebno stočarstvo, j bons čaoa oaisaa a ketm a trsu tutr, 3. strukturu, starosnu na akcentom sa domaćinstava članova brojnost tj. uorb všakg urv i av s poen pioi otž n ana­ na postižu prinosi prosečni se kakvi i đubriva veštačkog upotrebu i iia e kee e d konh ,2 a Dno Tpnc i ,8 a u ha 1,58 i Toponici Donjoj u ha 1,22 skromnih od se kreće i je ličita korelaci- uskoj u budu da koncipirane su tako pitanja grupe Navedene preovlađuje tj. 71%, ili hektara 15.539 nalazi se ratarska proizvodnja. žitaricama pod vršina, oaj mhnzcj (rdta a a) neo oićne 5 veličinu 5. i korišćenje njeno i rad) za (sredstva mehanizacije dovanje son fkoa rivdj: rdta a a, rde rd i radna i rada predmet tri rad, su za da sredstva postavke marksističke proizvodnje: osnovne faktora od osnovna polazeći Prokuplje, opštine ćemo koje na opravdanje, svoje pokuša pronaćiodgovorinaovopitanje. ima orijentacija (nelogična) Ovakva kzt u atvu Oa rd e prd sao, i isiia i ie da time i inspirisan bio ostalog, pored je, rad Ovaj nastavku. u ukazati po­ obradivih ukupnih Od stanovništva. broj manji sve bavi granama a 1 ordv zmjše pgeu kpi rsooii pvšn - površina raspoloživih ukupnih odnose se pogledu koja u pitanja, grupa zemljište pet obradivo smo 1. obuhvatili smislu na: tom U snaga. ao e oit (av j nmn) kko j kaiea 2 rdu snagu, radnu 2. kvaliteta, je kakvog i namene) je (kakve koristi se kako ij e nee i d uvd kko e anvj saj u poljoprivredi u stanje najnovije je kakvo utvrdi da bio ankete je Cilj Redni <;, 5. Bulatovac 9. DonjeKordince 8 7. Tulare 6 4. DonjaToponica 3. Kondželj 2. Zlata 1. Mršelj broj rezultatianketeozemljoradničkimdomaćinstvimauopštiniprokuplje . . GornjaKonjuša . Krnjigrad . Klisurica S e 1 1

0 Obradive površine (u ha) 4,31 2,03 3,60 4,76 2,86 2,30 2,64 3,65 1,74 3,72 3,64 2,54 3,88 1,22 2,58 1,58 2,80 3,28 2,89 Broj fizički odvojenih parcela 12,5 11,6 15,0 11,3 6,1 3,4 3,3 9,5 7,0 5,3 5,7 6,5 7,3 9,3 8,3 4,3 4,9 7,3 6,7 (kvalitet) zemlje Klasa 7—8 5 4 3—4 8 6—7 6—7 6—7 4—6 4 5 4—5 4 4 4 3—4 3—4 3—4 4—5 —6

lako ovakve veličine poseda ne predstavljaju optimalnu veličinu za eko­ nomičnu primenu savremene mehanizacije, ipak se može oceniti da rela­ tivno brojčano mala domaćinstva mogu organizovati rentabilnu proiz­ vodnju, ukoliko su veći kompleksi zemljišta. Ovo pod pretpostavkom da se domaćinstvo opredeli za gajenje manjeg broja poljoprivrednih kul­ tura. Međutim, po pravilu na našem selu sve obradive površine ne koriste se za monokulturnu proizvodnju ili proizvodnju manjeg broja kultura, već se po pravilu domaćinstva bave proizvodnjom većeg broja proizvoda. Uobičajeno je u ovim krajevima da domaćinstvo podmiruje veći deo potreba sopstvenom proizvodnjom, i to ga orijentiše većim delom na tzv. naturalnu proizvodnju. Najnepovoljniji pokazatelj o mogućnostima intenzivne ratarske proiz­ vodnje sadržani su u broju fizički odvojenih parcela i kvalitetu (klasi) zemlje. U prošeku svako domaćinstvo ima 7,6 fizički odvojenih parcela ili parcela veličine 39 ari. U selu Klisurica to iznosi samo 10,5 ari, a u Donjoj Toponici 9 ari.

Na ovakvim patuljastim parcelama nerentabilna je upotreba svake me­ hanizacije. Kvalitet zemljišta kreće se između četvrte i šeste klase. Treće i četvrte klase ima 47,4% od ukupnog broja analiziranih sela - gotovo polovina. Te kategorije zemljišta mogu se dosta intenzivno i rentabilno koristiti za ratarsku proizvodnju i proizvodnju industrijskog bilja.

U slabiju grupu zemljišta po kvalitetu ulazi sedam sela, i to od pete do šeste klase. Na ovakvom zemljištu gaje se po pravilu u ovom kraju sve ratarske i industrijske kulture i uz primenu agrotehničkih mera postižu relativno dobri prinosi (vidi tablicu 5).

Najslabiji kvalitet zemljišta imaju Tovrljane i Trnov Laz (prosečno sedme i osme klase) i u ovim brdskim selima postižu se najmanji prinosi.

Tablica 2 Članovi domaćinstva i njihova starosna struktura (prosečno po domaćinstvu)

Broj Struktura (%) Redni ~ , članova broj S e 1 ° doma­ Do 35 Do 50 Do 60 Preko 60 ćinstva godina godina godina godina

1. Mršelj 3,4 27 40 15 18 2. Zlata 3,0 27 17 24 32 3. Kondželj 2,8 33 16 17 34 4. Donjo Toponica 3,4 35 16 18 31 5. Bulatovac 3,3 28 16 17 39 6. Krnjigrad 2,7 7 28 22 43 7. Tulare 2,6 28 16 18 38 sociologija sela 25 (95/98) 111—116 (1987) istraživanja 8. Gornja Konjuša 2,5 22 13 24 41 9. Donje Kordince 3,8 42 21 21 16 10. Klisurica 3,9 44 26 17 13 11. Bresničić 2,7 23 16 19 42 12. Belogoš 3,3 39 18 20 23 13. Petrovac 2,4 18 25 21 36 14. 4,2 40 26 17 17 15. Bregovina 2,1 6 22 23 49 16. Bogujevac 2,0 5 5 52 38 17. Pasjača 2,0 11 7 25 57 18. Tovrljane 2,2 12 22 20 46 19. Trnov Laz 3,1 38 11 17 34 nikola cvetković 114 socioekonomska kretanja u poljoprivredi i na selu u toplici uae 1) Psaa 1) Sl bz oleia u Zaa Dna Toponica, Donja Zlata, su: tovljenika bez Sela (13). Pasjača i (13) Tulare ea aeeii m sm 13 oleia l u ršk 54 sao selu. svakom u 5,4 prošeku u ili tovljenika 103 samo smo zabeležili sela a tčrto oo kau oilaa rz. dvtas anketiranih devetnaest U krizu. doživljava kraju ovom u stočarstvo da tavima. Krnjigrad, gornja Konjuša,BresničićiBregovina. voljno, kaouKrnjemgradu(100%) iMršelju(94%). to e kun soe ko t j sua u uau 4%, odej (52%) Kondželju (48%), Tularu u slučaj je što kao stoke, krupne bez stvo et vć bo tvjnk iau ldć sl: ejnc 3) Ptoa (14), Petrovac (31), Reljinac sela: sledeća imaju tovljenika broj veći Nešto aaiiao pduj u ei slm čk e vk duo domaćin­ drugo svako je čak selima nekim u us­ području našim analiziranom stočarstva u U rentabilnim krupnog pokazao razvoj se nije Stajski radnom koncentrata periodu. tzv. skupih u vremenskom upotrebom domaćinstva dužem članova jednom broj nedovoljan prvo, razloga: dva ou i rg: eooji rin ulv z ou ojpvrdu rn u granu poljoprvirednu ovu za uslovi tržišni nepovoljni drugo: i dobu, rivdj z tžše oa e gea gjnu oleia čt govori očito tovljenika gajenju u ogleda se koja tržište za Proizvodnja raz­ ne domaćinstvima topličkim u stoke posedovanja stanje Sadašnje Grjj ojš (2) U ei j slm u vm eus saj po­ stanje resursu ovom u selima je nekim U (52%). Konjuši Gornjoj i soi soasv j sao avjn. avm tnu orns uglavnom doprinose stanju Takvom razvijeno. slabo je stočarstvo uslovi, iue e d tna dui kaeia lk psoe ooji prirodni povoljni postoje lako krajevima, drugim u stanja od se likuje Tablica 3 (u procentimapodomaćinstvu) Posedova-nje krupnestokeinjenokorišćenje(namena) rćn žtla 3% kjm j peo 0 oia i o zijo kzj na ukazuje ozbiljno to i godina, 60 preko je odumiranje (gašenje)mnogihdomaćinstava. intenzivnu kojima za (34%) nesposoban žitelja trećina stanovnik drugi tome. svaki o je gotovo govori odnosno najrečitije dina, struktura starosna Navedena domaćinstvima. ojpven pozonu N ćlm nlzrnm orču ii jedna živi području analiziranom ćelom Na proizvodnju. poljoprvrednu čtr nvdn sl ia rsčo 75 saonk o peo 0 go­ 60 preko od stanovnika 47,5% prosečno ima sela navedena četiri U Redni Bogujevac, su što kao domaćinstva, člana dva oko ima prošeku u gde rdo pozoni T s ulvo sl s peen tv staračkim tzv. poljopri­ pretežno većoj sa o sela govoriti uglavnom se su može To ne proizvodnji. Tovrljane vrednoj i Bregovina Pasjača, rj lnv dmćntv ins u ršk 29 Njoojiu situaciju selima U Najpovoljniju (3,9). Klisurica 2,9. i 4,2) prošeku (prosečno Reljinac u imaju faktoru iznosi ljudskom u domaćinstava članova Broj broj 18. Tovrljane 17. iPasjača 12 19. TrnovLaz 16. Bogujevac 15. Bregoviti 14. Reljinac 13. Petrovac 11 10 9. DonjeKordince 8 7. Tulare 5. Bulatovac 6 4. DonjaToponica 3. Kondželj 2. Zlata 1. Mršelj . Belogoš . GornjaKonjuša . Bresničić . Klisurica . Krnjigrad Sel c , ° Krupna stoka 100 71 81 89 87 83 65 89 52 48 73 59 52 88 59 85 72 94 88 za obradu zemlje 100 58 85 39 55 50 __ 82 45 86 41 20 39 63 38 22 — Od za mleko mladak i pod- toga ___ 51 52 __ 27 19 38 63 41 26 44 45 39 33 68 85 1 7 samo tovljenje samo samo samo 3 samo samo samo 23 19 __ 21 18 ..... 5 2 1 2 1 8 8

Tablica 4 Posedovanje mehanizacije (u procentima po domaćinstvu)

M ehanizacija Redni Selo Priključne Moto- broj Traktor Kombajn •n mašine kultivator

1. Mrse I j 45 samo 2 39 53 2. Zlata 22 samo 2 18 1 ; 3. Kondželj 20 samo 1 14 22 4. Donja Toponica 15 samo 2 12 29 5. Bulatovac 42 samo 2 70 38 6. Krnjigrad 41 36 68 7. Tulare 24 samo 2 22 29 8. Gornja Konjuša 40 samo 1 40 40 9. Donje Kordince 54 samo 1 54 87 10. Klisurica 36 samo 1 38 73 11. Bresničić 20 samo 2 20 15 12. Belogoš 43 43 43 13. Petrovac 31 30 69 14. Reljiinac 63 8 41 ' 48 15. Bregovina samo 1 samo 1 samo 1 51 16. iBogujevac 27 18 36 17. Pasjača 10 10 10 18. Tovrljane 0,1 0,1 0,2 19. Trnov Laz 37 30 26

Mehanizacija posmatrano po broju traktora prodrla je i u topličkim se­ lima iako u znatno manjem obimu u poređenju sa drugim krajevima. Ovakvo stanje relativno je zadovoljavajuće s obzirom na konfiguraciju reljefa, odnosno plodnost zemljišta. U svakom drugom selu preko 30% domaćinstava raspolaže traktorom. Ovome treba dodati da u sličnom procentu sela domaćinstva raspolažu istraživanja

sa 74% motokultivatorima. Sa ovim poljoprivrednim mašinama doma­ ]|5 ćinstva za sada uglavnom uspevaju da obrade zemlju. Po našoj proceni neobrađeno je oko 12% zemljišta, što je karakteristična pojava za sve krajeve zemlje. Asortiman priključnih mašina vrlo je siromašan i uglavnom se odnosi na plugove, drljače i slično. Najpovoljnije je stanje mehanizovanosti poljoprivrede u selima Reljinac (63%), Donje Kordince (54%) i Mršelj (45%). Sa najmanje mehanizacije zemlju obrađuje Bregovina gde od 31 domaćinstva samo jedno ima traktor i Tovrljane (0,1%). Žitarice su zasejane na preko polovine obradivih površina. Ostale po­ vršine (42,1%) koriste se za vinograde, voćnjake, bašte, livade i gajenje industrijskih kultura, pre svega duvana. Tek u novije vreme počinje ga­ jenje suncokreta i šećerne repe.

Zastupljene su uglavnom osnovne ratarske kulture: pšenica i kukuruz, i sociologija sela 25 (95/98) 111—116 (1987) to na približno istim površinama (prosečno po domaćinstvu 0,89 ili 0,83 ha). Ako prosečne zasejane površine podelimo sa prosečnim brojem par­ cela (7,6) vidi se da je proizvodnja na analiziranom području na patu­ ljastim parcelama i to kod pšenice na 11,7 ari i kod kukuruza na 10,9 ari. Najpovoljnije je stanje veličine zasejanih parcela pšenicom i kuku­ ruzom u selima Zlata (1,20 odnosno 1,42 ha), Gornja Konjuša (1,21 od­ nosno 1,03) i Bulatovac (1,12 odnosno 1,08 ha). Osnovne ratarske kulture gaje se na najmanjim površinama u Bogujevcu (0,29 odnosno 0,25 ha), u Tovrljanu (0,60 odnosno 0,47) i Krnjem gradu (0.65 odnosno 0.61 ha). nikola cvelković 116 socioekonomska kretanja u poljoprivredi i na selu u top lici (4) izvori: (3) (2) (1) oia R rie e pkaia otae pio kd šnc o 2.900 od pšenice kod prinos ostvaren pokrajina, bez Srbije SR nosima o zaio ai klčn u ouec (5 g. o kkrz upotreb­ kukuruza Kod kg). (75 Bogujevcu u količina malih izrazito do kg/ha, akodkukuruza4.600kg/ha.(4). a 0 k/a ie ptelaa etčo urv, t nj zanemarljiva nije što đubrivo, veštačko upotrebljava više kg/ha 107 sa gh) Oaa zkjčk zoio prđjć pioe olc s pri­ sa Toplice prinose upoređujući izvodimo zaključak Ovakav kg/ha). 18. svrn s rltvo aoojvjć pioi o peie (2.569 pšenice kod prinosi zadovoljavajući relativno su ostvareni 1986. U Belogošu i Bulatovcu u pšenice kod kg/ha 606 od se kreće i različita briva ljeno jeneštomanjeveštačkogđubriva. količina. Svakakodaovoutičenaostvarenjevećihprinosa. veštačko upotrebljeno 1986. u je Jugoslaviji U hektaru. po kg 303 ture oeian psarn, tpikm e eia ptea etčo đu­ veštačkog upotreba selima je topličkim u posmatrano, Pojedinačno prđn s idvdanm etrm Jgsaii Tpii e prosečno se Toplici u Jugoslaviji u odnosno sektorom hektaru, individualnim po sa kg Upoređeno 196 sektoru individualnom na prosečno đubrivo g o etr) dk u o kkrz pioi ii et mni (3.165 manji nešto bili prinosi kukuruza kod su dok hektaru), po kg kpo a ršvnm i niiulo skou 5 k p hkau (3). hektaru po kg 259 sektoru individualnom i društvenome na ukupno kul­ obe za prosečno ili kg 279 kukuruza kod a kg, 326 upotrebljeno taru prđnu a rškm Jgsaii Kd šnc poen j p hek­ po je prosečno pšenice Kod Jugoslaviji. u prošekom sa poređenju u ptea etčo đbia a neiao pduj rltvo e dobra je relativno području anketiranom na đubriva veštačkog Upotreba Tablica 5 (prosečno podomaćinstvu) Površine podosnovnimžitaricama,veštačkođubrivoiprinosiu1988 Ibidem, Ibidem, StatističkikalendarJugoslavijeza1987.godinu, OpštineuSRSrbiji,statističkipodaci, 19. 18. 16. 17. 15. 14. 13. 12 11 10 9. 8 7. 5. 4. 6 3. 2 1 ...... Tovrljane Trnov Laz Be logoš Donje Kordince Pasjača Bogujevac Bregovina Reljinac Petrovac Bresničić Tulare Gornja Konjuša Kl isurica Bulatovac Zlata Mršelj Krnjigrad Donja Toponica Kondželj str. 75. str. 73. Selo a urv prinosii kg/ha đubrivo uha ______Ukupno PšenicaKukuruz 1,64 1,07 2,15 0,54 1,18 1/74 2,12 2,14 1,98 1,62 2,24 1,76 1,95 1,26 2,20 1,19 2,62 1,44 • aeaepvšn etčo Ostvareni Zasejane površineveštačko Beograd: Republičkizavodzastatistiku, 0,93 0,60 1,13 0,52 0,29 0,92 0,80 1,09 1,07 1,12 0,87 0,65 1,06 1,21 1,12 0,67 0,99 0,74 1,20 Beograd: SZS,str.73. 0,71 0,47 0,61 0,66 0,25 1,23 1,07 0,86 1,03 0,82 0,89 0,89 1,03 0,75 1,08 0,52 1,42 0,70 e • Upotrebljeno 561 251 226 208 266 134 606 400 568 179 295 339 606 267 283 357 344 220 75 1986. kg/ha 171 185 116 162 156 195 560 558 572 233 232 302 552 325 237 200 210 50 1.936 1.845 1.300 1.725 3.597 3.437 3.829 1.886 2.376 2.739 2.816 2.677 3.348 2.750 3.820 2.546 2.906 2.283 986 4.606 3.078 3.050 1.675 1.295 1.933 4.447 4.737 2.541 3.141 3.395 4.712 2.798 3.395 1.364 4.730 3.423 2.658