LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PODTUREN GODINA 2017.

GLASOVI S MURE

TEMA BROJA: ŽIVJETI ZDRAVO - SLOBODA IZBORA RIJEČ UREDNIŠTVA List učenika Osnovne škole Podturen i ove se školske IN MEMORIAM 2016./17. godine u svom 51. broju bavi aktualnim CILIKA TARANDEK (1947. - 2017. ) temama iz svakodnevnog školskog života. U prošlom jubilarnom 50. časopisa pisali Naglasak na zdrav život i slobodu pojedinca da u smo o učiteljici Ciliki Tarandek koja je skladu s vlastitim vrijednostima i savješću odabire pokrenula naše Glasove s Mure. Na danu osobni životni put dotiče se kako temeljnog prava škole uručili smo joj naš jubilarni broj i svakog čovjeka tako i obaveze prema sebi samome i razgovarali s njom o tim davnim vremen- ima kad je predavala hrvatski jezik. društvu u cjelini. U skladu s geslom škole ‘‘Učimo za Nažalost, nedavno je izgubila bitku s život’’ našim učenicima prenosimo pozitivne životne teškom bolešću, a njeno ime i djelo ostaje vrijednosti i usmjeravamo ih na put samoostvarenja i trajno zapisano na stranicama časopisa i u ispunjenja njihovih maksimalnih potencijala. srcima prvih učenika novinara koji su je poznavali. Hvala joj. Koliko smo u našim nastojanjima bili uspješni, pročitajte na stranicama koje slijede- a koje su za Vas pripremili učenici i učitelji Osnovne škole Podturen! IZ SADRŽAJA OVOG BROJA:

Uredništvo RIJEČ UREDNIŠTVA...... 1

IMPRESSUM RIJEČ RAVNATELJICE...... 2

ŽIVJETI ZDRAVO-SLOBODA IZBORA...... 4-9

INTEGRIRANI DANI I PROJEKTI ...... 10-19

USPJESI NA NATJECANJIMA...... 20-21

IZ KULTURE ...... 22-23

LITERARNI I LIKOVNI KUTAK ...... 24-27

ŠKOLSKI IZLETI ...... 28-29

NAŠI OSMAŠI ...... 30-31

ODLASCI U MIROVINU...... 32-33

NAŠI ŠKOLSKI BISERI ...... 34-35

SIMBOLI ŠKOLE ...... 36 RIJEČ RAVNATELJICE Učenici su sudjelovali u velikom broju natjecanja školske, županijske i državne razine te na više likovnih, literarnih , spisateljskih i recitatorskih natječaja te festivala stranih jezika i matema- tike. Kreativnoj glumačkoj skupini pod vodstvom učiteljice Jasne Posavi još predstoji nastup u Ogu- linu na manifestaciji vezanoj za hrvatsku spisateljicu Ivanu Brlić Mažuranić.

Ostvarenim rezultatima na natjecanjima možemo biti izuzetno zadovoljni. Učenici su ostvarili pojedinačne dobre rezultate i plasmane županijske razine, a ima i onih koji su prezentirali školu na državnoj razini ili Ravnateljica Marijana Cerovec ostvarili rezultate na više područja. Učenica Marta Mesarek izdvojila se kao najbolja po broju uključenja U školskoj godini 2016/17. Osnovna škola Pod- u natjecanja i ostvarenju prvih nekoliko mjesta na turen nastavila je utabanim putovima i načinima ljestvicama županijskih natjecanja iz geografije, raditi na odgoju i obrazovanju mladih naraštaja naše povijesti, kemije i hrvatskog jezika te sudjelovanjem općine. Uvažavajući sve specifičnosti naše društveno- na Nacionalnom natjecanju Čitanjem do zvijezda. U ekonomske i prirodno-geografske sredine ostvarili sportu već tradicionalno ostvarujemo visoke plas- smo zacrtani nastavni plan i program te vodeći se mane u ekipnim natjecanjima. školskim kurikulumom kreirali aktivnosti koje kore- liraju sa raznovrsnim umjetničko-kreativnim, sports- Pošto se bavimo istraživanjem prošlosti Škole u pri- kim, ekološkim, povijesnim, informatičkim i drugim premi monografije , a povodom ovogodišnjeg Dana područjima te zadovoljni privodimo kraju školsku škole u školskom parku postavili smo drveni kip godinu. učenika iz vremena gradnje sadašnje školske zgrade, Kako se lepeza učeničkih interesa velikom brzi- druge polovice 20.stoljeća, sa pločicom u ruci i tor- nom širi na moderne tehnologije, tako se i dio naših bom na leđima. To djelo je poklon samoukog kipara učenika uključio u nove projekte i kampanje. Vrlo Rudolfa Sršana iz Podturna. zanimljiva je Croatian makers liga koja je učenike Za kraj, izrekla bih poznati citat slavne nam spis- vrlo jednostavno uvela u svijet robotike, automatike ateljice Ivane Brlić Mažuranić: i programiranja te u napredno korištenje, a isto tako „Kad si sretan, i sunce za tobom žuri!“, želeći vam i kampanja STEM revolucije za masovno uvođenje sreću i čestitke uz Dan škole. BBC micro:bit tehnologije u hrvatske škole. Učenici su u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima upoznavali našu narodnu baštinu kroz pjesmu, ples,hranu, odjeću i prikaze starih obrta; upoznavali život biljaka i životinja u našem ekosustavu te razvi- jali ekološku svijest o očuvanju prirode skupljanjem starog papira i plastičnih čepova; otkrivali čarobni svijet knjiga čitajući u obitelji i školi; razvijali smisao za lijepo kroz putovanje u prošlost, kroz, stihove, glazbu i pjesmu; učili o sigurnosti u prometu i u iz- vanrednim opasnim situacijama; glumili u neobičnim bajkovitim scenskim igrama pa čak i na njemačkom jeziku; surađivali s policijom u projektu Imam izbor; sudjelovali u raznovrsnim aktivnostima i radionicama Marta Mesarek, 7.b, prima nagradu za istaknute unutar preventivnih programa; obilježavali različite uspjehe na Danu škole 2017.! značajne dane... nemoguće je u nekoliko rečenica po- brojati sve školske aktivnosti. Marijana Cerovec, ravnateljica TEMA BROJA: Živjeti zdravo - sloboda izbora Humanost i preventivne aktivnosti kao životni poziv- 3. Što Vam se najviše sviđa u radu s djecom? Volim sve što uključuje neposredni rad s učenicima- Intervju s pedagoginjom škole posebno održavanje nastave i radionica na razne teme iz Školskog preventivnog programa Škola nam je drugi dom, tu provodimo velik (borba protiv ovisnosti, nenasilno rješavanje sukoba, dio svog vremena. Tu se osjećamo sigurno komunikacijske vještine, sigurnost na Internetu i i uvažavano, a tome pridonosi naša, uvijek prihvaćanje različitosti). Veoma su mi draga i indi- dostupna, pedagoginja Martina! vidualna savjetovanja učenika koji dolaze k meni kako Spremna je saslušati nas i pomoći u bismo zajedno riješili neki problem. Sretna sam što rješavanju problema i svim izazovima se učenici ne ustručavaju potražiti pomoć te su vrata odrastanja. Zato smo je kao stručnu osobu i mog ureda za njih uvijek otvorena. dragu učiteljicu zamolili za intervju! 4. Zašto volite voditi grupu Crveni križ? Moja starija sestra, danas viša medicinska sestra, tijekom svog školovanja često me koristila kao ‘prob- nog pacijenta’ te mi potaknula interes i dala osnove pružanja prve pomoći. Osobno sam aktivistica Crvenog križa , a od 2011. i članica Interventnog tima Međimurske županije. Smatram da su humanost i do- brovoljnost (2 od 7 načela CK) osnova i mog rada kao pedagoga, a ideju pomaganja i rada na općoj dobrobiti volim prenositi učenicima koji su motivirani i koji će u budućnosti pomagati drugima i zalagati se za do- brobit svih u zajednici. Ponosna sam što su mnogi od mojih bivših polaznika grupe kao životni poziv odab- rali medicinska zanimanja i učlanili se u udruge.

5. Koliko dugo radite u Osnovnoj školi Podturen i što ste Martina Jalšovec, radili prije dolaska u školu? stručna suradnica pedagoginja -mentor U Osnovnoj školi Podturen kao pedagoginja radim 9 godina (od 2008.). Prije toga radila sam na zamjeni 1. Što ste htjeli biti kada ste bili mali? u Centru za odgoj i obrazovanje Čakovec s djecom s Otkako znam za sebe, moja je želja bila da posta- višestrukim oštećenjima te kao kao tajnica (inokore- nem učiteljica. Moj najveći uzor u tome bila je moja spondent) u podružnici metalurške austrijske tvrtke u učiteljica razredne nastave u OŠ Selnica, Vlasta Svetom Martinu na Muri. Škrobar. Isprva sam htjela studirati matematiku, a pri kraju školovanja u Gimnaziji Čakovec prevagnula je 6. Što biste radili da niste pedagog? ljubav prema stranim jezicima i pomaganju. Da ne radim kao pedagog, radila bih kao učiteljica njemačkoga jezika ili prevoditeljica. Jako volim jezike, 2. Kako ste se odlučili za zanimanje pedagoga? aktivno govorim njemački i engleski jezik i pomalo Od osnovne škole pomagala sam slabijim učenicima talijanski (a naučila sam i ponešto bajaškog). u učenju u školi i kod kuće, rješavala sukobe i kao predsjednik razreda zauzimala se za prava svih 7. Bavite li se uz posao pedagoga i radionicama, učenika. U srednjoj školi oduševila me psihologija i projektima, edukacijama? mogućnosti savjetovanja osoba u nevolji i pomaganja U svom svakodnevnom radu provodim radion- te sam se odlučila za dvopredmetni studij pedagogije ice s učenicima u kojima rješavamo probleme i i njemačkog jezika i književnosti na Sveučilištu u obilježavamo razne važne dane za prava djece i ljudi Zadru, kako bih mogla raditi dvije stvari koje veoma (Dan Roma, Tjedan Crvenog križa, Dan gluhonijemih volim. Kroz volontiranja tijekom studija pedagogije i gluhih osoba, Dan slabovidnih i slijepih osoba, Dan i kasniji rad stručne suradnice shvatila sam da sam dječjih prava..) često uz pomoć raznih udruga osoba s napravila najbolji mogući odabir zanimanja. posebnim potrebama s kojima surađujem. Provodim razne integrirane dane zajedno s kole- gama učiteljima na teme prihvaćanja različitosti i višejezičnosti. Budući da svaki šesti učenik u našoj školi govori materinskim jezikom koji nije hrvatski- već bajaški, posebno sam se posvetila poučavanju romske kulture i stvaranju pozitivnog ozračja u raz- redima. Moj je zadatak i prenosti nove informacije i educirati učitelje na pedagoške teme zbog čega se i sama moram stalno usavršavati i učiti nove stvari.

8. Koje biste projekte posebno izdvojili? Zajedno s ravnateljicom škole, dosad smo osmis- lile i provele tri veća projekta (2009.,2010., 2013.- Radionica ‘‘Mozgalice’ u sklopu integriranog dana 2014.) usmjerena postizanju boljeg obrazovnog ‘‘Komunikacija i spretnost na drugačiji način’’, 23.12.2016. uspjeha kod učenika Roma. Projekti su se odnosili na dodatno učenje hrvatskoga jezika kao stranoga (inoga) jezika te razne aktivnosti (socijalizacijske, rekreativne, kreativne, igre na računalu..), a koje do- prinose boljem školskom uspjehu i nenasilju. Poseb- no bih izdvojila projekt RO-KO Kotač koji povezuje ljude koji smo proveli uz pomoć Europske unije, a koji je imao čak 26 aktivnosti za učenike, roditelje i učitelje u 15-mjesečnom trajanju.

9. Na što ste mislili kada ste rekli da stalno morate učiti nove stvari i usavršavati se? Osim redovnih usavršavanja za pedagoge, često se usavršavam kroz programe udruga (ACT, Centar za mirovne studije) i programe Europske unije. Uz potporu EU (i podršku škole i ravnateljice) pola- S druge strane objektiva...Prati događanja u školi, zila sam poslijediplomski studij uz posao (2011.- objavljuje fotografije i vijesti na web stranici škole... 2012.) na Ekonomskom fakultetu u Vespremu u Madžarskoj na engleskom jeziku i stekla zvanje specijalist za upravljanje EU projekata. Zajedno sa predstavnicima iz 25 zemalja EU sudjelovala sam 2017. na međunarodnom usavršavanju na temu interkulturalnosti u Münchenu u Njemačkoj. Novostečena znanja i vještine primjenjujem za bolji napredak svih učenika i stvaranje novih projekata međunarodne suradnje među školama.

10. Za kraj, što biste poručili našim učenicima? Učenje je proces koji traje cijeli život te je izuzetno važno što ranije naučiti ‘‘kako učiti’’ da bi bili uspješni u životu. Učite strane jezike, kompjuter- ske vještine- ali i životne vrijednosti, toleranciju i prihvaćanje drugih kultura i nacija. Da bi uz uspjeh bili i sretni, naučite slijediti svoje snove, postupati Izlaganje uradaka učenika iz Mjeseca borbe protiv prema vlastitoj savjesti i zadržati svoju slobodu da ovisnosti na Sajmu školskih preventivnih programa živite zdravo i ispunjeno! Pomažite drugima i dajte Međimurske županije u prosincu 2015. svoj doprinos da svijet postane bolje mjesto- kao što je rekao Mahatma Gandhi: ‘‘Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu!’’ Lara Fodor, 7.b CYBERBULLYING - Nasilje putem Interneta VRSTA ŠTO SE DOGAĐA NASILJA Nasilje na Internetu i putem društvenih mreža masquerade pretvaranje da smo neko drugi i najraširenije je nasilje 21. stoljeća, vremena kada su slanje različitog sadržaja neposredni ljudski kontakti često zamijenjeni onima u hoax Mail kojim zastrašimo primatelja virtualnom svijetu. Iako je stvarnost virtualna, (prijevara) da poruku dalje širi opasnost nije- ona je stvarna! bystanders- širenje ružnih poruka, pozivanje Kako bi se mogli nositi s izazovima novog informatičkog širi dalje na razne cyberbulling sajtove doba i bez straha koristiti njene blagoati, djeca i mladi radi pogrdnog glasovanja - za trebaju poznavati osnove sigurnosti na Internetu i najružniju osobu itd. savladati novu- MEDIJSKU PISMENOST! P2P peer to peer- izravna izmjena Zbog širokih razmjera ove problematike, tema sigurn- datoteka putem mreže osti na Internetu sastavni je dio Školskog preventivnog flaming slanje ljutith, grubih i vulgarnih programa i međupredmetnih tema Građankog odgoja i poruka obrazovanja. haassment učestalo slanje napadačkih poruka denigration širenje lažnih i grubih izjava, viceva i sl. exclusion izbacivanje nekoga iz online grupe, zajednice trickery širenje nečijih tajni online keylogger program koji omogućuje bilježenje aktivnosti na tipkovnici i pohran- juje ih, omogućuje izravni napad i hakiranje Radionica ‘‘Sigurnost na Internetu’’ u sklopu Mjeseca sniffer program koji analizira promet od borbe protiv ovisnosti, 7 razredi (MJ) jedne do druge lokacije u mreži, koristi se za neovlašteno skupljan- Jedan od najistaknutijih faktora koji preuzima je podataka važnu ulogu u socijalizaciji mladog čovjeka je osobno rootkit alat koji omogućuje neovlašteno računalo i virtualni svijet Interneta. Pozitivna strana dobivanje administatorskih ovlasti ovog fenomena je neprestana dostupnost mnoštva bootnet mreža zaraženih računala koja pri- informacija, brže širenje vijesti i pretvaranje svijeta u marno služi za obavljanje ilegalnih globalno selo te učenje na daljinu i dostupnost mnoštva mrežnih aktivnosti informacija u elektroničkom obliku dostupnih na je- dan klik mišom iz vlastite sobe. Negativnost upotrebe elektroničkih medija leži u nemogućnosti kontrole svih dostupnih sadržaja. Osobe sumnjivih vrijednos- nih orijentacija, sklonosti, poput pedofila ili iznuđivača novaca i raznih drugih prevaranata, kriju se iza često bezazlenih i nevinih fiktivnih identiteta i mame nedo- voljno upućene korisnike sadržaja u virtualnom svijetu. Djeca i adolescenti pritom su najčešća meta i postaju žrtve elektroničkog nasilja. Postoji veliki broj evidenti- ranih slučajeva u kojima se djeca sastaju s osobama koje upoznaju na Internetu, a koje najčešće nisu one za koje se predstavljaju. Sjecanjem povjerenja u lažne osobnosti koje im prilaze dok su ‘’online’’; djeca se izlažu opasnosti da postanu žrtve fizičkog, seksualnog ili psihičkog nasilja - koje ostavlja trajne posljedice. ŠTO SVE NUDI INTERNET? CHAT je oblik komunikacije na Internetu. Obav- lja se najčešće preko posebnih internetskih stranica na kojima se nepoznati ljudi pod nadimcima mogu sresti i čavrljati zajedno ili u ''odvojenim sobama''.Za privatne se razgovore mogu koristiti i posebni programi poput Windows Live Messengera (MSN), koji nam omogućuje da dodajemo svoje prijatelje i razgovaramo samo s njima. Možemo koristiti i e-mail, elektronsku inačicu pošte. FORUM je internetska inačica oglasne ploče na kojoj članovi foruma ostavljati poruke – mogu biti privatni ili javni. Uz njih mladi često koriste blogove- internetske dnevnike na kojima prepričavaju svoje dogodovštine pred javnosti.

ONLINE TRGOVINA I ZABRANJENI DOWNLOAD SVAKO 3. DIJETE U HRVATSKOJ ŽRTVA JE Na Internetu uz malo truda možemo pronaći mnogo- ZLOSTAVLJANJA NA INTERNETU!!!! brojne filmove i serije, čak i one koji još nisu emitirani na hrvatskim televizijskim postajama. Slično je i s glaz- bom, a prilikom skidanja glazbe javlja se obavijest da Biti drugačiji, biti sretan je autorskim pravima ‘’zabranjeno skidanje i dijeljenje Je li moguće biti drugačiji, ali uz to biti sadržaja’’. Na mnogim internetskim portalima za ‘’on- sretan? U današnje vrijeme svi su isti, isto se line’’ trgovinu možemo kupiti doslovce sve, od igle do ponašaju, imaju iste frizure i sretni su. Ne želim lokomotive. biti takav, želim biti drugačiji, ali sretan. Ako se budem oblačio drugačije od ostalih, smijat će mi se.Ako se budem drugačije ponašao, vrijeđat će me. Ako ne ispunim nečije želje, svađat će se. Svi se trude uklopiti u društvo i zaboravljaju svoje želje i ciljeve. Da bi bili prihvaćeni, radimo stvari koje ne želimo. Tko se danas usudi biti svoj, živjeti Društvene mreže poput Facebooka, Tweetera, My bez glume i pretvaranja? Mali broj nas mladih će Spacea, Youtubea.. internetski su servisi koji nagla- reći: „Ja sam drugačiji, ja želim biti drugačiji!“ sak stavljaju na korisnika i njegovu komunikaciju s Prilagođavamo se većini, onome što je trenutno ostalim korisnicima. Svaki korisnik može otvoriti popularno i zaboravljamo na sebe. svoj profil pod nekim nadimkom, pisati, objavljivati Zašto bismo bili svi isti? Ne želim biti kao vlastite videozapise i fotografije te slično. Društvene neki moji prijatelji, ne želim glumiti. Svatko od mreže neprestano rastu, a populacija koja ih koristi nas je drugačiji, jedino što većina glumi i pretvara je sve mlađa, a samim time vrlo često nesvjesna svih se da nešto nije. Ne sviđa mi se to. opasnosti koje iste nude. „Da biste bili nezamjenjivi, uvijek morate biti drugačiji.“ Letci su preuzeti s portala www.carnet.hr, i Darko Levačić 7.b ww.hrabri-telefon.hr, koji pružaju pregršt korisnih informacija za učenike. Martina Jalšovec, pedagoginja Rezultati ankete o korištenju Interneta 2017. Tijekom travnja provedena je anketa o korištenju 5. Imaš li svoj profil na Facebooku? Interneta i poznavanju opasnosti i mjera sigurn- osti među učenicima 5. i 7. razreda. Anketu je izradila pedagoginja, a evaluirale su je Jana Furdi, Edita Strnad, Lara Fodor i Sabina Balent,Izdvojeni su najznačajniji rezultati. 1. Imaš li kod kuće računalo?

6. Znaju li tvoji roditelji lozinku tvog profila?

2. Imaš li kod kuće pristup Internetu?

7. Internet koristim za:

3. Ako nemaš, koristiš li Internet u školi?

4. Polaziš li informatiku kao izborni predmet?

DA NE 8. Prihaćaš li prijateljstvo nepoznate osobe? 13. Kome bi se obratio kad bi te neko vrijeđao ili zlostavljao na Internetu?

9. Bi li prihvatio poziv nepoznate osobe da se nađete? 14. Uzvraćaš li uvrede na Facebooku?

10 Koriste li tvoji roditelji Internet za shopping? 15. Treba li kazniti one koji zlostavljaju druge na Internetu?

11. Skrivaš li sadržaj koji 16. Znaš li za takav slučaj u razredu ili školi?? pretražuješ pred roditeljima?

12. Jesi li imao neugodna iskustva na Internetu? Rezultati ankete pokazuju kako učenici na Inter- netu provode veliki dio svog slobodnog vremena, najčešće bez nadzora odraslih. Većina učenika sedmih razreda ima profil na društveni mrežama čija lozinka nije poznata roditeljima. Zabrinjava činjenica da gotovo svi sedmaši znaju za slučajeve zlostavljanja na Internetu u našoj školi, a koji se - prema komentarima- vrlo rijetko prijavljuju. INTEGRIRANI DANI I PROJEKTI „ UHVATI RITAM “ TRENING ŽIVOTNIH VJEŠTINA - MEĐUNARODNI DAN PLESA Učenici 3. razreda PŠ SIVICA odlučili su Trening životnih vještina je univerzalni preven- hvatati ritam u razdoblju od od 24.4. do 29.4. te tivni program, koji se u Međimurskoj županiji tako obilježiti Međunarodni dan plesa. Pod ovim provodi od ove školske godine. Provodi se u geslom krije se projekt udruge Zvono i e - Twin- školskom okruženju, a u našoj školi je namijenjen ning portala ČIJI JE CILJ kroz niz aktivnosti učenicima 4. razreda. utjecati na senzibilaciju javnog mišljenja o plesu kao načinu svakodnevnog vježbanja, ali i umjetničkog Radi se o programu nove generacije temeljenom izražavanja. Projekt se provodio kroz satove Ina- na znanosti čiji je cilj umanjiti rizične te ojačati i,SR-a,TZK-e, a učenici su plesne pokrete izvodili zaštitne faktore u podlozi niza rizičnih ponašanja uz glazbene igre Ram Sam Sam Song .Učili su se i i nepovoljnih razvojnih ishoda. Učenici razvijaju tradicionalni plesovi Raca plava po Dravi,Klinčec niz vještina koje ih čine kompetentnijim i sprem- stoji pod oblokom, Međimurje malo, a zabavljali su nijim za djelotvorno suočavanje sa životnim se uz učenje Zumbe,Menueta i Ungaresce. Bilo je izazovima (osobne vještine samoregulacije, tu i modernih koreografija učenica koje pohađaju komunikacijske i socijalne vještine te vještine plesnu školu, ali jedan od plesova vodili su i učenici odupiranja). 5. i 6. razreda članovi Glazbeno-scenske skupine. U 4. razredima realizirat će se tijekom školske Jasna Posavi, učiteljica godine 8 radionica sa sljedećim temama: samopoštovanje, odlučivanje, pušenje, suočavanje sa stresom, reklamiranje, komunikacijske vještine, socijalne vještine, asertivnost. Radionice provode razrednici i pedagoginja.

Dijana Bedi-Šela, učiteljica

Plakat učenika PŠ Sivica, uč. Dijana Bedi Šela Leci učenika iz Podturna, uč. Ljiljana Ovčar Radovi s pedagoginjom Martinom Jalšovec i uč Sanjom Vaser, PŠ Miklavec. SVJETSKI DAN ROMA KUM KUSTE ANTUN TUN

Em žeši sat kuste Antuntun Em jel ej pucn neobičan firi. Jel lukru tot p aluj firi faši: Ov p koši jel em gard samne. Knd ej tari rkori jl nopči kptlje ku da. Zdrubit ov jl faši kum oca. Dake ej mnkare okne jl aje ku ureče auđi. A peščilje s knči enuace. P jurbe mne rota s lukri. Š s ej šudik apuši, jl enkuje pork. Gsk ku šrot rnješči Pripadnici romske nacionalne manjine diljem svijeta A kus supada srešči biršilje. 08.04. proslavili su svoj dan. Svjetski dan Roma slavi se A samne puj s ej fake banj. od 1971., a ova etnička skupina priznata je nacionalna Knd pšči jarbe merži, jl šađi em brod. manjina u Republici Hrvatskoj od 1974. Kungod p aluj način kuste Antuntun.

Osnovnu školu Podturen godišnje polazi 15-20 % Prevela: Andreja Kalanjoš, 8.a Roma iz obližnjeg Lončareva naselja ili konstitu- Što bi mami mogla dati itivnih mjesta Općine. Da bismo ojačali toleranciju i međusobno razumijevanje svih učenika (te podigli Što bi mami mogla dati? Za par dana joj je međukulturalnu kompetenciju) uz pomoć rođendan, a ja još nisam pripremila dar. Moja braća pedagoginje i romskog pomagača održavaju se radi- kupit će joj cvijet, a ja sam odlučila prirediti joj onice, prevode se bajke, izrađuju slikovni dvojezični jedno iznenađenje. Napisala sam joj pismo. rječnici i pojmovnici. Posebno je zanimljivo u nižim „ Draga mama, ti si najbolja mama na svijetu. razredima matične škole, u kojima se nalazi najveći Tvoje su ruke tople i meke, imaš dobro srce. broj romskih učenika. U petak, 07.04., za učenike 2. i Ti si poput dobre vile koja djecu uplakanu tješi. 3. razreda održane su integrirane aktivnosti uz igru, Ti si poput sunca koje se vraća poslije kiše. Puna ples i sliku - a učenici su samostalno preveli Crven- si ljubavi za mene. Moja si desna ruka, brišeš mije kapicu (Rošij špku) i uživali u bajkama na hrvatskom i bolne suze. romskom jeziku (Snjeguljica, Kako živi Antuntun itd). Draga majko, zato ti želim sve najbolje i sretan U svim preostalim razrednim odjelima koje polaze rođendan od kćerke Dore!“ učenici romske nacionalnosti na satu razrednika u Dora Balog 5.a narednom tjednu učilo se o kulturi Roma, učio ples i bajaški jezik. Školski panoi ukrašeni su dvojezičnim slikovnim rječnicima i slikama iz života i kulture Što očekujem od budućnosti ? Roma. Martina Jalšovec, pedagoginja Od budućnosti očekujem završiti školu, a za- tim naći posao gdje ću za stalno raditi! Želim se upisati na vozački ispit i imati svoj auto.Kad bi mi bilo dosadno, povela bih svoje frendice na neko piće ili tako nešto... da nam dan ugodno prođe. Želim imati svoj dom, obitelj, ali ne prije nego što ostvarim svoje želje i snove o kojima davno maštam.Ako moji roditelji nisu mogli ostvariti svoje snove, onda ću ja sve to nadoknaditi. Ipak, najbitnija je škola jer bez škole nema ništa i ničega. Zato bih prvo željela završiti školu i tek onda ići svojim životom dalje, sama u budućnost.

Andreja Kalanjoš 8.a. Integrirani dan: KOMUNIKACIJA I SPRETNOST NA DRUGAČIJI NAČIN Učenici i učitelji Osnovne škole Podturen posljed- nji su dan nastave proslavili integriranim danom na temu ‘’Komunikacije i spretnosti na drugačiji način’’ i prigodnom božićnom priredbom za sve mještane.

Integrirani dan za učenike viših razreda osmislile su pedagoginja Martina Jalšovec i učiteljica matematike Milena Mikulčić.

Na spomenutim je radionicama nastalo puno ra- dova koji su izloženi na školskim panioma i hod- nicima škole u mjesecu siječnju 2017.

U radionici češkog i madžarskog jezika učenici su učili o kulturi navedenih zemalja, učili osnovni govoreni vokabular i povezivali riječi na hrvatskom s riječima iz navedenih jezika. Upoznali su se s glavnim obilježjima zemalja i Učenici 5.ab, 6.ab, 7.ab i 8. ab sudjelovali su u radion- naučili temeljne riječi potrebne za stvaranje prvih ici znakovnog jezika (vodile članice Udruga gluhih i kontakata u tim zemljama. nagluhih osoba Međimurske županije, Vlado Pavičić, Voditeljice su bile: Ivona Vegh i Anamarija Novak. Snježana Vuković), šivanja čestitki (Milena Mikulčić, Irena Tot), popločavanja ravnine i matematičkog lega (Ružica Murk, Alen Sambolec), ruskog i francuskog jezika (Svetlana Jezernik, Terna Radovan), češkog i madžarskog jezika (Ivona Vegh, Anamarija Novak), pitalice - ‘’trivia’’ (Ivan Vuk, Tajana Gašparić) i moz- galice - optičke iluzije, umjetnost šibica, pitalice, IQ test (Martina Jalšovec, Željka Podgorelec Sirc).

Cilj integriranog dana je ojačati kod učenika međukulturalnu kompetenciju i toleranciju za nove kulture i svjetonazore s kojima će se susretati u suvre- menom multikulturalnom svijetu.

U radionici Mozgalice učenici sedmih i osmih razreda su se okušali u natjecateljskom kvizu sas- tavljenom od nekoliko aktivnosti: brojanje osoba na fotografijama-optičkim iluzijama, snalažljivost u aktivnosti pomicanja šibica, odgovaranje na pitalice i kratki IQ test. Najuspješnija grupa u svakom je raz- redu nagrađena slatkim nagradama! Voditeljice su bile Željka Podgorelec Sirc i Martina Jalšovec. U radionici pitalice sudjelovali su učenici petih i Na zanimljivijoj radionici o ruskoj i francuskoj šestih razreda pod vodstvom Ivana Vuka i Tajane kulturi i jeziku učenicima se pridružila i ravnateljica Gašparić. Tom su se prigodom natjecali u grupama Marijana Cerovec. i iskušali svoje znanje hrvatskog jezika i zanimljivih Radionice su vodile Terna Radovan i Svetlana povijesnih činjenica. Jezernik.

U radionicama matematičkog lega i popločavanja Posebno zahvaljujemo gospođama Nadi Igrec, ravnine učenici su izrađivali dvodimenzionalne Mireli Igrec i Martini Vrbanec iz Udruge gluhih i i trodimenzionalne raznobojne strukture prema nagluhih osoba Međimurske županije na zanim- zadanih uzorcima. ljivom druženju i poučavanju znakovnog jezika, Radionice su vodili Ružica Murk i Alen Sambolec. kojim se koriste gluhe i nagluhe osobe. Tijekom radionica učenike je posjetio i nezaobilaz- ni gost predblagdanskih dana u OŠ Podturen- Djed Božićnjak, s vrećom punom darova koje je i ove godine osigurala Općina Podturen.

Prigodni program božićne priredbe pripremile su učiteljice Vera Pongrac, Ksenija Zadravec, Tajana Gašparić, Vesna Zadravec, Ljubica Horvat, Ljubica Mikac, Ljiljana Ovčar i Jasna Posavi. Za prekrasnu scenu pobrinule su se Natalija Dvanajščak i Monika Kuzma. Sve detalje zabilježila je Marta Trstenjak. VEČER MATEMATIKE

Prvi dani prosinca i 2016. su godine u OŠ Podturen obilježeni u duhu zabavne matematike za velike i male.

Večer matematike održana je po treći puta u večernjim satima 02.12.2016. za učenike od prvog do osmog razreda i njihove roditelje.

Organizaciju su preuzele učiteljice matematike Milena Mikulčić i Svetlana Jezernik uz pomagače iz redova učitelja (ravnateljica, učiteljice: Ružica Murk, Monika Kuzma, Terna Radovan, Ljiljana Ovčar, Martina Jalšovec, Marta Trstenjak, Monika Drk, Irena Tot, Ana- marija Novak, Jelena Krhač,Kristina Žganjar) te sadašnjih i bivših učenika Škole.

U pregršt zanimljivih aktivnosti uključilo se ukupno 245 sudionika ( 112 učenika, 95 roditelja, 15 učitelja i 13 volontera), a zadovoljstvo sudionika i izmamljeni osmijesi vidljivi su i na mnogobrojnim fotografijama! MALA NOĆNA MUZIKA

Glazbena večer „Mala noćna muzika“

Prelijepe svibanjske večeri u OŠ Podturen održan je program pod nazivom „Mala noćna muzika“. Uz svjetlost svijeća, barokno uređenu scenografiju svojim glazbeno- instrumentalnim točkama pred- stavili su se nadareni učenici naše škole: Domagoj Posavi (gitara), Eva Martinjaš (sintIsajzer), Ema Šela (klavir), Lana Hatlek i Augustina Petrović (klarinet), Edita Strnad i Karlo Beličanec (truba), Lana Polanec i Stela Strnad (flauta). Njih je pripremala učiteljica Ksenija Zadravec, a s učiteljicom Dijanom Bedi- Šela otpjevala je pjesmu „Koli jedne hiže“. Nadahnuto i vrlo emotivno učiteljice su krasnoslovile stihove pjesama, Svetlana Jezernik Jesenjinovo „Pismo maj- Tomislav Sklepić 8.b ci“ (na ruskom jeziku), a Vera Pongrac Domjanićeve „Bele rože“. Sve je točke u cjelinu splela Blaženka Križan govoreći vlastite stihove, male lirske haiku minijature. Tako se ideja ravnateljice Marijane Cerovec zakotrljala kao kamenčić u more neizmjerne radosti. Jer „Muzika je kao more… velika i beskrajna, dopire do naših duša. Kad se tome pridruže i stihovi, granica je nebo…“

Vera Pongrac, učiteljica hrvatskoga jezika SPASIMO KREKETAVE ŽABE Zebra za žabe

U proljeće se žabe bude iz zimskog sna i kreću na put prema vodenim staništima kako bi ondje osta- vile i razvile svoje potomstvo. Taj put često je dug i posjeduje niz prepreka, kao što su prometnice. Pri prijelazu preko prometnica žabe često stradavaju pod kotačima automobila, a mjesta gdje dolazi do masovnog stradavanja žaba na prometnicama na- zivaju se crne točke. Kako bi se žabama pomoglo da sigurno prijeđu prometnice, uz njih se postavljaju niske ogradice i kante ukopane u zemlju kao zamke za vodozemce. Volonteri tada dolaze u jutarnjim i večernjim satima i rukama prenose žabe iz kanti na Vrhunac je bilo sudjelovanje u akciji spašavanja drugu stranu prometnice. vodozemaca na crnoj točki u Selnici, 28. ožujka 2017. O svemu što su saznali, doživjeli Učenici petih i šestih razreda koji pohađaju grupu i naučili, na kraju su izvijestili svoje školske kolege Ekologija životinja, ove su se godine uključili u zanimljivim predavanjem i „rega rega kvizom“ u jedan takav projekt pod nazivom „Zaštita vodoz- maloj dvorani OŠ Podturen, održanim 24. svibnja emaca od stradavanja na prometnicama“. Učenici 2017. su provodili niz aktivnosti: proučavali su život, Voditeljica aktivnosti je učiteljica prirode Sara važnost i ugroženost vodozemaca, s posebnim Janković. naglaskom na žabe kao pripadnike ove skupine, saznali su koje vrste vodozemaca žive u našim kra- jevima, što su crne točke, kako razlikovati pojedine vrste žaba te su izrađivali modele žaba u različitim tehnikama (npr. origami žabe).

Da sam zlatna ribica

U ovih tisuću godina mog rada Bilo je puno raznih želja i jada. Ostvariti želju svaku Nije ni meni bilo lako. Ljudi i bića razna Želje su sipali svakojake. Prvo su htjeli kuće, njive, srebrnjake, A danas aute, tehnologije i zarade lake.

Kakvih sam se sve želja naslušala: Pekar više pecivo ne bi peko, Mljekar više ne bi dostavljao mlijeko. Zubar više ne želi zube popravljati, A nogometaši loptu gubiti.

Što ja želim Nikoga nije briga. Eh, da je zlatna ribica biti lako, Zlatna ribica bi bi bio svatko. Marta Poljaković 5.b PROJEKTI

PRIČA JEDNOG JUNAKA Svoje znanje o prošlosti Međimurja i njihovim vladarima najbolje je ponoviti u kulturno-povijesnoj ustanovi koja na vjerodostojan način prikazuje život nekad i čuva dokaze o prošlom vremenu. S tim ciljem su učenici 3. razreda PŠ Sivica, 7.4.2017. posjetili našu najznačajniju ustanovu Muzej Međimurja gdje su sudjelovali u kreativnoj radionici pod nazivom „Priča jednog junaka“ o Nikoli IV. Zrinskom. Osim glavnog junaka i njegove herojske sudbine upoznali su obitelj Zrinski u Međimurju,njihovo rodoslovno stablo, obiteljski grb te usvojili osnovna Dominik Jalšovec i Luka Palir izradili su znanja o heraldici, pomoćnoj povijesnoj znanosti svoje obiteljske grbove koja proučava pravila za sastavljanje grbova te njihov postanak i razvoj. Upoznali su i grbove drugih vladara Međimurja kao što su Lackovići, Feštetići, Celjski, Kanižaj, a zanimljiv detalj je bio kada su učenici dobili detektivski zadatak pronaći grb grofova Althan koji se nalazi unutar zidina starog grada. Izravan doticaj s pozlaćenim pečatom i ispra- vom na kojoj se nalaze vlastoručni potpisi velikaša iz prošlosti, izazvalo je posebno oduševljenje. Radionica je završila tako da je svaki učenik nacrtao svoj vlastiti obiteljski grb. Na kraju posjeta, učenici su uz stručno vodstvo kustosice Ane Šestak vidjeli i stalni postav Muzeja, Legenda o Fiolini upoznali su tradiciju Međimurja, naučili su mnogo o Josipu Štolceru Slavenskom te su svoje znanje obo- Ovo je legenda o djevojčici Fiolini koja je od gatili za još jedno nezaboravno iskustvo terenske Međimurja stvorila raj u kojem su ljudi bili sretni, nastave. dobri i bezbrižni. Fiolina se zapravo zvala Marija i Jasna Posavi, učiteljica u svemu je vidjela dobro. Vraćajući se iz trgovine gdje su joj roditelji ku- pili violinu, djevojčica je vidjela kako mnogo ljudi Legenda o mom selu Celine i djece živi u siromaštvu. Svaku večer svirala je na svojoj violini. U davno doba dok je na području Podturna Jednog dana vukla je vedro iz bunara kako bi vladao grof, seljaci su bili u teškom stanju. popila vodu, ali vedro je bilo puno novčića. Iako i Grof ih nije volio pa ih je odlučio otjerati u njezina obitelj nije bila bogata, ona je sve novčiće područje današnjeg Celina. Grof je znao da je odnijela siromašnima. Tako je trajalo sve dok nije to područje močvarno i neplodno tlo. Pomis- nestalo siromašnih u Međimurju. Međutim Marija lio je kako će u njemu seljaci umrijeti od gladi. nije znala da su prolaznici slušajući je kako svira Seljaci su ipak bili vrlo marljivi i mudri te violinu, bacali novčiće u bunar. Ona je mislila isušili močvaru. Tlo je postalo plodno i seljaci da su od Boga. I tako je u Međimurju nastao raj. su ga obrađivali. Tako je selo dobilo ime Ce- Počele su kružiti legende o djevojčici koja je živjela line što znači neplodno tlo. na brdu gdje rastu fijolice i koja svira violinu. Dali Ema Šela,5.b su joj ime Fiolina. Marta Poljaković 5.b INTEGRIRANI DAN: Dan kravate Čvor kravate veže nas u zajedništvu

Učenici Osnovne škole Podturen obilježili su u utorak 18. listopada Dan kravate. Potaknuti po- datkom iz enciklopedija da se ove 2016. godine (pored 450. obljetnice Sigetske bitke) obilježava i 360. obljetnica od prve službene uporabe kravate, u cilju građanskog odgoja osmislili su međupredmetni projekt. Mnogi su iznenađeni činjenicom da je Hrvatska domovina kravate i da su maramu- preteču kravate svojim momcima vezivale djevojke oko vrata kad su odlazili na bojište. Bio je to već u 17. stoljeću stari hrvatski običaj, znak ljubavi i vjernosti. Ubrzo se kao modni detalj proširila Europom i postala simbol kul- ture i elegancije, te zajedništva. Istražujući povijesne podatke učenici su doznali još mnogo zanimljivih Učenici i dio izloženih radova u hodniku škole. činjenica, izrađivali plakate, prezentacije, uređivali zidne novine, vezali lijepe stihove na satovima hrvatskog jezika s učiteljicom Tajanom Gašparić. U zanimljivom projektu sudjelovali su učenici predmetne nastave izrađujući i dizajnirajući na likovnoj kulturi kravate svih veličina i dezena. S učiteljicom Blaženkom Križan priredili su izložbu likovnih radova na panoima , a na sam Dan kravate uz prigodan program s prozora učionice na prvom katu školske zgrade spustili su šarenu kravatu dugu pet metara. Učenici cijele škole sa svojim učiteljima podržali su projekt i okitili se na taj dan kravatom vezujući je u čvor, noseći je ponosno poštujući kulturni identitet naše lijepe Hrvatske.

Marta Mesarek 7.b KODEKS OBLAČENJA

- uz bijelu košulju - kravate različitih šara, boja i dezena - uz plavu košulju - kravate tamnih šara te narančaste, žute, crvene ili zelene boje - uz roza košulju - kravate ljubičaste, svijetlo žute, zelene ili plave boje - uz prugaste košulje - košulja na veće pruge ide uz tanju kravatu, a košulja na uže pruge uz širu - uz košulju na kockice - kravate moraju biti de- blje, a boja tamnija od košulje - kravatom i žene naglašavaju ženstvenost - ženska kravata treba biti šira i kraća - niskim muškarcima pristaju svjetlije kravate - kravata je prva stvar koju ljudi primijete na vama INTEGRIRANI DAN: Dan kravate

Kravata potječe od Hrvata DAN 18. listopad

Hrvati su već u 17. stoljeću na sebi svojst- Koji je danas dan? ven način vezivali oko vrata slikovite vrpce. Taj Radostan i ponosan! „hrvatski stil“ osvojio je probirljive Parižane i oni Aleja kravata su usvojili novi modni predmet koji se nosio „a la Vani izložena, Croate“! Tako je kravata ušla u tadašnju gradsku A oko vrata modu, osvojila Europu i ostatak svijeta. Osim u Tijesno je vezana ona… francuskom i njemačkom riječ kravata spominje se Europska simbolika, simbolika Hrvata. i u nekim drugim europskim jezicima. Kravata se kao izraz pojavljuje u 17. stoljeću. Značenje pojma Marta Mesarek 7. b je u početku bilo raznoliko, od izraza za hrvatskog konjanika pa sve do modnog detalja. Stalne borbe protiv Turaka, učinile su od Hrvata vrlo cijenjene vojnike. Novačeni hrvatski vojnici imali su jedin- stvenu vojnu odoru, koristeći jedan prepoznatljivi detalj- maramu oko vrata, preteču današnje kravate. Taj isprva vojni predmet počinje se ubrzo upotre- bljavati u modi druge polovine 17. stoljeća. Fran- cuski kralj Luj XIV. počinje je nositi zbog njezine jednostavnosti u odnosu na visoke ovratnike te čak zapošljava osobnog kravatara. Iz Francuske se širi Europom. Mnogi su iznenađeni saznanjem da je Hrvatska domovina kravate, a najveći distributeri kravate: Croate, Michelle i Stephen Crocker, dodaju: „Što je kava za Brazil, a satovi za Švicarsku, to je kravata za Hrvatsku.“

Jana Furdi 5.a KRAVATA

Još od 17. stoljeća u Hrvata, najljepši ukras oko vrata bila je kravata. Danas ih ima svih boja i oblika. Kad ju nosiš, lijep si kao slika. Svake godine njezin dan se slavi, oko vrata tad ju nose veliki i mali. Tužna ili sretna prigoda bila, ona se uvijek oko vrata svila. Širom svijeta danas se nosi, svaki se muškarac njome ponosi.

Ivan Salaj, 5.a BOJE MATEMATIKE U NAŠOJ ŠKOLI Matematika u Osnovnoj školi Podturen zauzima STEM LIGA posebno mjesto te je i ove godine održana Večer Ove školske godine po prvi puta uključili smo se matematike, školsko i županijsko natjecanje, ak- u Stem ligu pod organizacijom Centra za razvoj tivnosti popločavanja ravnine i matematičkog lega u obrazovanja Split. U Stem ligi u kategoriji Lastavice integriranom danu. ( 5.-6.r), natjecanju u paru, sudjelovali su Hanna Lovrinović (5.b) i Dino Rozinkranc(5.b) pod men- I ove smo se godine uključili na međunarodno torstvom učiteljice matematike Milene Mikulčić. natjecanje iz matematike Klokan bez granica 23. Sudjelovali su u 12 kola natjecanja, rješavali tri zadatka ožujka 2017. sudjelovalo je 72 sudionika naše škole. svaka dva tjedna te bili pohvaljeni i pozvani na završno Među 10 % najbolje plasiranih u Hrvatskoj su Petar natjecanje u Split predstavljanjem svoje Power point Furdi (2.r-PŠ Novakovec), Leo Dragović (2.r-PŠ prezentacije. Učenici su nagrađeni izletom. Sivica), Vanesa Jalušić(4.r-PŠ Sivica), Lucija Hutinec ( 7.a) Ivor Trstenjak ( 5.b), Fabian Posedi (5.a) te Jana Furdi (5.a) s osvojenim izvrsnim 1.mjestom u Hrvatskoj.(mentor Milena Mikulčić)

Na slici s lijeva na desno: Lucija Hutinec, Ivor Trstenjak, Fabian Posedi i Jana Furdi.

MATHEMA

Na Festivalu matematike –Mathema u Koprivnici 19.svibnja 2017. naša je škola sudjelovala s 5 ekipa (1.-Fabian Posedi, Ema Šela, Jana Furdi; 2.-Augus- tina Petrović, Lana Polanec, Lea Blažon; 3.-Marta Mesarek, Lucija Hutinec, Mateja Novaković, 4.-Paola Poljaković, Petra Nediljko, Nino Varga 5.-Toni Levačić, Mihaela Vrtarić, Paula Zorčec) te osvojila re- zultate u prvoj trećini na ljestvici. Mentorice učenika bile su učiteljice matematike Svetlana Vitaljevna Jezernik i Milena Mikulčić. Sudionici Matheme s mentoricama. Milena Mikulčić, učiteljica matematike U školi djeluje i grupa mladih robotičara koja je ROBOTIKA U OŠ PODTUREN sudjelovala u svim kolima Croatian Makers lige što je ove školske godine izazvalo veliki interes u cijeloj Hrvatskoj, naime organizirana su 32 regionalna centra, odnosno oko 8.000 učenika iz 360 škola.

OŠ Podturen spada u regionalni centar Čakovec unutar kojeg su učenici mlađe dobne skupine ekipno osvojili odlično 2. mjesto, dok je najbolji pojedinačni rezultat ostvario Martin Strojko sa 7. mjestom. Mlađu dobnu skupinu čine Jana Furdi, Martin Strojko, Noa Levačić, Ivan Salaj, a stariju dobnu skupinu čine Slavko Jalšovec, Karlo Beličanec i Dino Mesarek. Učenici OŠ Podturen pokazali su izvrsno znanje u robotici, automatici i Mladi robotičari s mentoricama Milenom Mikulčić i programiranju. Ružicom Murk.

MEĐUNARODNE SURADNJE U OŠ PODTUREN

„eTwinning meets Erasmus+“ Boosting the Quality PROFESSIONAL DEVELOPMENT WORKSHOP: of eTwinning and Erasmus+ projects. CREATIVE AND CULTURAL EDUCATION Agencija za mobilnost i programe EU organizirala je U Münchenu, glavnom gradu njemačke pokrajine u Ljubljani TCA aktivnost pod nazivom „eTwinning Bavarske, u vremenu od 04. do 06. svibnja 2017. meets Erasmus+ Boosting the Quality of eTwinning održana je međunarodna radionica profesionalno and Erasmus+ projekts u vremenu od 18. do 20. usavršavanje na temu Interkulturalnog i inkluzivnog svibnja 2017. na kojem je sudjelovala ravnateljica pristupa odgoju i obrazovanju na engleskom jeziku OŠ Podturen Marijana Cerovec. Vrijednost ovog za ukupno 130 sudionika iz 25 zemalja članica Eu- skupa međunarodnog karaktera je velika jer se ropske unije. Organizator međunarodnog susreta je seminar bavio prednostima korištenja platforme Kultur Ministerium Konferenz iz Njemačke, a indi- eTwinning za podizanje kvalitete školskih projekata vidualne mobilnosti za hrvatske sudionike realizirane u kojem sudjeluju učenici i učitelji svih europ- su posredstvom Agencije za mobilnost i programe skih zemalja. Na skupu je radni jezik bio engleski, Europske unije. Osnovnu školu Podturen na ovom je a sudjelovalo je nešto više od sto sudionika iz susretu (kao jedna od 5 sudionika iz RH) predstavlja- 21 zemlje EU. Iz Hrvatske je participiralo petero la Martina Jalšovec, pedagoginja mentor. Za Osnovnu osoba, tri iz osnovnih škola i dvije iz srednjih škola. školu Podturen planiran je idejni projekt ArTwinning Poseban naglasak u radionicama bio je na podršci Inclusion međunarodne suradnje u domeni Etwin- KA1 i KA2 Erasmus+ projektima, kroz praktične ninga i Erasmus + programa uz partnere iz Hrvatske, radionice vršilo se profesionalno usavršavanje te su Njemačke, Grčke, Slovenije, Malte i Slovačke koji bi prezentirani primjeri dobre prakse i razmjenjivalo trebao početi s realizacijom u narednim mjesecima. se iskustvo u provođenju europskih projekta. IZ KULTURE Prometna priča

Svjetski dan kazališta (27.03.) OŠ Podturen obilježila je uz Produkciju Z iz Splita poučnim lutkarskim mjuziklom za djecu - Prometna priča!

U Prometnoj priči koja govori o ponašanju u prome- tu uživali su učenici od 1. do 4. razreda. Učenici su kroz poučne songove i pitke dijaloge naučili sve o prometnoj kulturi.

Predstavu Prometna priča pogledali su svi učenici PROMETNA PRIČA govori o ponašanju u prometu. razredne nastave područnih škola u Miklavcu, Slavica i Jurica kasne u školu i pretrčavaju cestu Novakovcu i Sivici te matične škole u Podturnu sa na nedopuštenom mjestu, prelaze i preko crvenog svojim razrednicama. svjetla na semaforu… Policajac Mate to vidi i poduči ih kako se trebaju ponašati u prometu.

Filmska bajka „Anka“ Jako mi se svidjela predstava. Bila je poučna i za- nimljiva. Na predstavi su bili učenici od prvog do Prema romanu Mate Lovraka „Anka Bra- četvrtog razreda i bila su djeca iz vrtića. Predstava zilijanka“ redatelj Dejan Aćimović snimio je započinje kako djeca trče preko ceste i policajac dugometražni igrani film u boji, a prvi je to hrvatski ih je zaustavio i objasnio kako se trebaju pravilno vilinski film. ponašati u prometu. Kroz predstavu su nas vo- dili: policajac, djeca, zebra i semafor koji su pričali Mi kao učenici petog razreda (vezano uz i pjevali pjesmice o prometu. U predstavi smo hrvatski jezik) gledali smo ovaj film u Cinestaru u sudjelovali i mi gledatelji tako što smo trebali pravil- Varaždinu. Film govori o djevojčici Anki koja je bila no posložiti boje na semaforu. siroče, a posvojila ju je njezina teta. Zaplet počinje Zebru, policajca, semafor i djecu na kraju smo na- kad Anka pobjegne u šumu i završi na ciglani. gradili velikim pljeskom.

Film govori o prijateljstvu, zajedništvu i snazi Karla Posavec, 3. razred Podturen ljubavi- to je nešto što svi osjećaju u svojoj obitelji i između prijatelja. Ljubav je uvijek jača od straha i zla. Tako je Anka otopila led u srcu surovog radnika Brazilijanca koji je takav postao zbog nesretnog djetnjstva. Njega je u filmu glumio francuski glumac Eric Cantora (bivši nogometaš). U glavnoj ulozi (djevojčice Anke) pojavila se 10-godišnja Cvita Vil- jac ( kćerka naše glumice Ecije Ojdarić).

Film nas je oduševio, svi smo suosjećali s Ankom koja je bez roditelja. Obradovao nas je kraj kad je ona našla svoju pravu obitelj. Neobičan je bio i čudesan svijet čarobne šume u kojoj se Anka izgubi- la. Pojavljuju se vile i vilenjaci iz hrvatske mitologije (Veliki Ved,Jagor i Jagorica).

Svima koji se osjećaju djecom preporučujemo ovaj novi filmski hit hrvatske kinematografije. Martin Jalšovec, 2.r Vanesa Jalušić, 4.r. PŠ Edita Strnad 5.a Sivica IZ KULTURE

„Postoje opere i postoji Zrinjski“ Nismo mogli natrag ući u lože zato jer smo je za- tvorili, a za ponovno otvaranje potreban je ključ. U povijesti Hrvatske postoje brojni primjeri Morali smo ponovno tražiti službenike, a meni je rodoljubnog herojstva. U godini 2016. obilježili to bila prava muka. Početkom drugog čina sve se smo 450. godišnjicu bitke kod Sigeta. Nikola utišalo. Glumci su bili puno bolji i osjećajniji. Sve Zrinjski branio je malu utvrdu sa 2500 vojnika od je bilo spremno za zadnji juriš, ali on se nije do- Osmanlija koji su mali 100 000 vojnika, a bili su godio pa je opera izgledala nekako nedovršeno. pod vodstvom nemilosrdnoga sultana Sulejmana Svjetla su se upalila i ponovno je počela java. Veličanstvenog koji je tijekom bitke i umro. Glumce i orkestar nagradili smo gromoglasnim pljeskom. Par puta su izlazili natrag na pozor- Osnovna Škola Podturen, dana 25.4.2017. nicu. Na izlasku smo se fotografirali , a ja kao godine otišla je pogledati glazbeno - scensko djelo., najniži stao sam u zadnji red da se ne vidim. operu Nikola Šubić Zrinski”. HNK u Zagrebu Na operu bih ponovno išao samo u dobrom izgrađen je davne 1895. godine. Izvana izgleda društvu. Nije da mi se nije svidjelo, ali nisam predivno. Sve je bilo puno detalja i kipova. Na ja čovjek za to. Radije bih sjeo i pogledao neku ulazu je bilo mnoštvo djece koja su jedva čekala da dobru nogometnu utakmicu. opera počne. Na ulasku su nas dočekali službenici u crnim odijelima i upućivali nas na naša mjesta. Vinko Blažon 7.b Naime, bio sam presretan zato jer sam bio u loži sa učiteljicama i nekolicinom učenika. Drugi su bili na parketu i to u posljednjim redovima. Na ZANIMLJIVOSTI: početku opere glumce i orkestar nije baš dočekao gromoglasan pljesak. Glumce nisam ništa razumio Opera je doživjela praizvedbu 1876. godine osim „za dom“ i „u boj“ pa sam čitao tekst projek- cije. Naravno, glumce baš i nisam vidio zato jer su *Završnu pjesmu “U boj u boj” u Japanu izvodi pregrade poprilično visoke. Morao sam se naginjati muški zbor od 1000 članova na hrvatskom da ih vidim. Tada sam uhvatio bubnjara na djelu. jeziku Bio je na mobitelu, a nama je bio zabranjen. To nam je postala glavna atrakcija. Kada je završio *Završnu pjesmu Zajčeve opere “U boj u boj” prvi čin bila je pauza od petnaestak minuta. Jedva ratna mornarica Čilea izabrala je za svoju sam pronašao WC od silnih hodnika i stuba, te službenu himnu vratiju i dvorana. U jednoj dvorani sjeli smo na „kraljevski kauč“. Imao sam osjećaj kao da lebdim. Na najstarijem japanskom fakultete Gakuinu Bio je mekan kao pero. To je bilo pravo vrijeme za arija “U boj,u boj” je himna fakulteta. slastice. LITERARNI I LIKOVNI KUTAK

I I mene so nafčili kajkavski govoriti

I mene so nafčili kajkavski govoriti, z kupice vodu piti. Hraniti krave i kositi trave, hraniti pajceke i paziti racike.

Čim so me nafčili par domačih reči, počeli so me rano buditi, nafčili so me kuruzo kopati i z bakom graha brati. Pamet na pašo, ali mi neje bilo lefko… Ema Tkalec, 8.a.( rad s natječaja) Kuruzna zlevanjka No ve več v školo idem i ovak si mislim: „Bolje mi bode kaj se knjige primem Jesenski dnevi se so duži i duži, i vekše škole zvučim! moji mami kaj da speče po glavi kruži. Po gradskim bom čitala i pisala, Nekaj bi zavordati štela, i vredno diplomo za život si narisala.“ makar nam veli: „Si ste debeli, ne bi baš smela, Lea Horvat,5.a ali bi si i ja nekaj slatkoga pojela.“ I kaj pak… kuruzna mela se već važe, pećnica dela i zlevanjka se zdiže… V topli kuhnji se već deši! Još samo mleko kaj se stopi dok se zlevanjka speče…

Nek onda nešči reče da ju vročo slatko domočo neče! Luka Andrašec 7.b

I mene so nafčili kajkavski govoriti

i mene so nafčili kajkavski govoriti, neje bilo teško par slova složiti.

Saki den nova reč se najde i nigdar se nebre pozabiti. Toga lepoga narječja se ne smeti sramiti!

Kajkavska reč baš se lepo čuje i po celome svetu srečna ona putuje.

Moj materinji jezik tam nišči ne razme. Mi v tuđini moramo stranjski govoriti, ali domaču reč z srca nigdar ne pustiti. Vanesa Jalušić, 4.r. PŠ Sivica Fabian Posedi 5.a LIKOVNI I LITERARNI KUTAK Jesen v Novakovcu

Dišlo nam je leto, došla nam je jesen, črlene jabuke so se po sod. V Novakovcu se nekša deca vuni igrajo, druga nutri za YouTube videe uređivajo, a tretja pak po seli Pokemone iščejo. I moram reči ka se nekši z beciklinima peljajo. Odrasli pak kostaje pečejo, z užitkom ih jejo. Megla se zdiže po celi seli, a žoto listje močki su si za igro zeli. V hiži pak beba puza, vidi joj se velika guza. Ftič v šumi popevle pesmice lepe, vesele. V jadni vulici auti jurijo, v drugi pak pesi lajajo. Dežđ po autobusni stanici tapka, Josipa Balog 2.r. a ja već o zimi sejam. Lovro Blažon, 5.a ZIMA

Došla zima, pada snijeg, Lete sanjke niz naš brijeg. Raduju se djeca sva, Grade snješka strašnoga.

Hladno vrijeme stvara led, Klizaju se svi pored. Odrasli su ljuti, Kuće treba grijati. Lara Zorčec 2.r. PŠ Novakovec

Opasno se voziti, Proljeće je. Mogu s ceste sletjeti. Nebom lete Staze treba čistiti šareni cvjetovi. H Da bi mogli hodati. A Marta Poljaković 5.b 3. i 4. r. PŠ Novakovec I K U Noć prije Božića U travi jutros pauk spleo mrežu. Ta topla peć koja pucketa, Umio se s kapi rose. P mekana deka u koju sam se ušuškala O s toplim čajem u rukama koji miriši na slatki cimet… Leona Posavi 5.b E medeni kolači koji su upravo izvađeni iz pećnice… Z lampice na boru svijetle i osvjetljavaju knjigu Bijeli lopoči I koju čitam, preplavili jezero. J to je moje omiljeno veče. Male jasne oči. A Katja Hranilović, 5.a Dino Rozinkranc, 5.b LIKOVNI I LITERARNI KUTAK Valentinovo

Kad sam s tobom, ljepši mi je dan, kad te sanjam, slađi mi je san. Kad te volim, mirišu mi jutra, kad si ti kraj mene, ne mislim na sutra. Lara Zorčec, 2.r. PŠ Novakovec

Lara Zorčec, 2.r. PŠ Novakovec

Ines Balog, 4.r.

LJUBAV DVIJU RODA Ela Škvorc, 4.r. PŠ Sivica

Jednog kišnog jutra, Moja ljubav u dubokoj jesenskoj magli, otišao je on Ljubav za mene predstavlja proljetno cvijeće na dalek put, jer srce mi tada treperi od sreće. a ona ostala sama … ranjena… Pogledam ja te stalno pratim, A sada, nakon duge zime, želim u snove svoje da te vratim. vratio se samo da joj kaže San mi zbog tebe dolazi kasno, da je voli. s tobom nije mi sve posve jasno. A ona od sreće zaklepeče Ja te volim jako, na krovu stare kuće. nadam se da i ti mene tako. Sofija Modlic, 5.b Ti si, ljubavi, pola moje duše, i šećeš mojim mislima najviše. Uistinu volim te ludo i slijepo. (Nadam se da će nam uvijek biti lijepo.)

Ivor Trstenjak 5.b

Vratile se rode Klepetan. Malena. Opet zajedno.

Sofija Modlic 5.b Domagoj Posavi, 3.r. PŠ Sivica LIKOVNI I LITERARNI KUTAK MOJ UČITELJ Vidite li sličnost ?

MOJ JE UČITELJ DOBAR, STROG, PRAVEDAN I ZNA SE VRLO DOBRO NAŠALITI! IMA SIJEDU KOSU, DAREŽLJIV JE I RADO POMAŽE DRU- GIMA. NARAVNO, I DOMIŠLJAT JE. ŽIVI U DEKANOVCU I HOBI MU JE TRAŽENJE STARIH STVARI. SVI GA UČENICI VOLE. ZNA SE NA- LJUTITI KADA SE NETKO GLUPIRA. KAD SVI DOBIJEMO DOBRE OCJENE, ON JE JAKO PONO- SAN I SRETAN. ČAK ZNA I PRIČATI RUSKI. BIO JE RAVNATELJ ŠKOLE U PODTURNU. I TAMO SU GA SVI VOLJELI. JA MU DAJEM PET ZVJEZDICA! Elena Drvoderić, 3. r PŠ Novakovec Janja Blažon 3.r. PŠ Novakovec

Jabuke božićnice

Svaki Božić smo dočekali gotovo isto. Ovaj je Božić moja baka učinila posebnim i čarobnim. Božić kakav dosad nismo imali. Na Badnjak baka je ustala sva snena. Pripremila je veliku gusku i mlince za božićni ručak. Probudi i nas te zajedno idemo na zor- nicu. Vani vjetar šušti, jadne jelke njiše, muči, a snijeg sjaji i sve jače bijeli. Jedva se probiješ kroz taj vjetar i snijeg. Polagano koračamo i već u tren oka dođeš do crkvice koja se sjaji kao najsjajnija zvijezda. Uđemo u crkvicu te čujemo glasan zvuk crkvenog zvona kako zvoni ding-dong. Nakon zornice požurili smo doma te krenuli s priprema- ma za Božić. Mama, sestra i ja počele smo peći božićne kolače. Miris božićnih kolača privukao je mog tatu u kuhinju. Podsjetih tatu da mora ići po jelku. Za to (kad je tata otišao po jelku) sestra i ja smo otrčale na stari tavan po kutiju s ukrasima. Ukrasa je bilo raznih boja Petar Furdi, 2.r. PŠ Novakovec i oblika. Tata je ubrzo donio veliku i zelenu jelku u kuću koja je bila visoka skoro do stropa. Postavili smo svjećice i okitili je ukrasima. Baka je donijela božićne čarape koje je sašila prije tjedan dana. Obje- sili smo ih na drvce. Ponosno i umorno sjeli smo na kauč i gledali omiljene, božićne filmove. Kada je zvonilo 11 sati baka nas je pod- sjetila da moramo na polnoćku. Svi smo se spremili i otišli u auto, jedino je djed ostao u kući kako bi pazio na ogrijev. Baka je u kući nešto uporno tražila. U autu je bila vrlo tajnovita. Nakon polnoćke svi smo umorni otišli na spavanje. Baš kad legnem, čujem šum iz vrta. To je bila baka. Tiho se šuljala do bunara. U njega je bacila ja- buku te otišla u kuću. Od umora sam zaspala razmišljajući o baki. Došlo je božićno jutro. Svi smo otvarali svoje darove. Još me mučila baka i njezina jabuka. Znatiželjno sam pitala baku o tome. Baka se nasmijala i objasnila da je to stara tradicija u njezinoj obitelji. Svake godine baca jabuku u bunar bez našeg znanja. Ta jabuka donosi blagoslov, zdravlje i mir u našu kuću. Takvu tradiciju ću i ja, nadam se, nastaviti. Gabrijel Režonja, 2.r. Ema Šela 5.b ŠKOLSKI IZLETI Osmaši smo postali Četvrtog smo dana uz kratku vožnju brodom stigli - na maturalcu na susjedni otok Korčulu. Također smo posjetili kuću Marka Pola – slavnog moreplovca. Ostatak Dane prije maturalca svi smo bili vrlo uzbuđeni dana proveli smo kupajući se i sunčajući. Na i uznemireni, spremajući u kovčege odjeću, novac, posljednjoj šetnji gradom kupovali smo suvenire obuću, grickalice. Ne znaš više jesi li što zaboravio ili i razglednice te tužno slušali posljednji šum mora ne. lijepog Jadrana. U ranim jutarnjim satima 29.8.2016. krenuli Svima nam je bilo vrlo lijepo, uzbudljivo, prava smo na nezaboravno putovanje. Na početku vožnje avantura i da mogu opet bih ponovila taj maturalac smo međusobno pričali, smijali se i zaspali na sa svojim prijateljima. prilično neudobnim sjedalima. Uz puno stajanja de- setosatna vožnja činila se kao vječnost. Napokon smo Paola Poljaković, 8.a se počeli približavati našem odredištu Dubrovniku. Uz pomoć stručnog vodiča uspjeli smo razgledati taj veličanstven grad. Šetnjom po glavnoj ulici Stradun razgledavali smo male crkvice, pili iz kamene fon- tane te pozdravljali mnogobrojne turiste iz stranih zemalja.

U večernjim satima stigli smo u hotel „Bel- levue“ u Orebiću na poluotoku Pelješcu. Umorni od puta samo smo brzo zaspali u svojim super sobama. Drugog dana poslije obilnog doručka lađom smo plovili po rijeci Neretvi te posjetili muzej Narona u mjestu Vid, gdje su bili izloženi ostaci rimskih kipova te starog novca i posuđa. U prijepodne trećeg dana obišli smo Pomorski muzej u Orebiću prepun starih maketa brodova mornarskih kapetana. Nakon vrućeg sunčanog dana imali smo kupanje u rashlađujućem moru na privatnoj plaži hotela. Mislim da nam je kupanje i skakanje preko mola u more bilo nešto najljepše na ovom putovanju.

Navečer poslije šetnje gradom uz more imali smo organiziranu disco večer u nekom klubu. Tamo Detalji s nezaboravnog izleta.... je nama djeci bilo prilično dosadno, ali nakon nekog vremena uz zabavljanje naših dečki svatko je proveo ugodnu večer. VUKOVARU

U gradu palih anđela, svaka kuća nepravednost je doživjela. Na njem još se vidi tuga Što usmrtiše moga druga. Vukovar je poseban grad, grad heroja! Ne smijemo dozvoliti da ga se ikada zaboravi. Kao osmaši dorasli smo Ti, Vukovare, heroju moj izazovu da se suočimo s posljedicama Domovinskog rata i Nekoć pun cvijeća, naučimo nešto više o njemu. A sad na tvom grobu gori puno svijeća.

Naše putovanje započelo je rano ujutro u petak. Nakon Devedeset dana borbe nije te srušilo, duže vožnje autobusom stigli smo u Vukovar. Po dolasku u Tvoj se plamen još uvijek nije ugasio. grad prvo smo posjetili Dvorac obitelji Eltz u kojem je od Makar bombardiran i jedva stoji, 1968. smješten Gradski muzej Vukovar na obali Dunava. Vodotoranj još nebu prkosi. Tijekom agresije dvorac Eltz postao je prva građevina u Vukovaru koja je bombardirana iz zraka. Nakon posjeta Snage ni približno brojčane dvorcu otišli smo pogledati križ na rijeci Vuki podignut u Bez pomoći očajne, čast i slavu svim poginulima za slobodu Hrvatske. Posjetili Oružja što ruše nebo i masovni grobovi smo i Muzej vučedolske kulture u kojem smo čuli i vidjeli Izazvaše silni neprijateljski grobovi. puno toga o prošlosti ljudi koji su živjeli na području Vu- kovara. Imali smo čast upoznati hrvatskog branitelja koji Stojim na Dunavu, sjećanja prolaze nam je ispričao kako su se hrvatski branitelji borili protiv na žrtve čije urlike još mogu čuti s Ovčare. velikosrpskih snaga i Jugoslavenske narodne armije, No iako si razrušen bio, mnogobrojnijeg neprijatelja. Svatko se tobom ponosio.

Drugog dana našeg putovanja imali smo priliku razgle- Ti, Vukovaru, heroju moj, dati muzej na otvorenom u kojem smo vidjeli avione, Nad tobom je sada mirno nebo u noći, tenkove, kamione kojima su se naši branitelji hrabro Nadam se da tebi više nikakav rat neće doći. borili žrtvujući svoje živote.Posjetili smo i Spomen dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti koji je sagrađen u Paola Poljaković, 8.a obliku čvrsto stisnute šake, koja predstavlja snagu kojom se branio Vukovar od agresije. Ispred njega nalazi se izložen uništeni tenk i kip Blage Zadre – vođe naših branitelja. Na Vukovarsku bolnicu svakodnevno je padalo oko 700 granata, unatoč tome što su u njoj ležali brojni ranjenici. Na ulazu u bolnicu nalazi se veliki crveni križ pun rupa, koji je upozoravao da se tu nalazi bolnica. Iz te bolnice oko 260 ranjenika prevezno je na obližnje polje zvano Ovčara te ubijeno u jednoj noći. Na tom mjestu danas se nalazi spomenik svim znanim i neznanim žrtvama, jer su ubi- jeni ekshumirani i pokopani na groblju. Tamo je ubijen i poznati novinar Siniša Glavašević. Posjetili smo i Spomen dom Ovčara u kojem se nalazi spirala s imenima poginu- lih branitelja. Vukovarski vodotoranj bio je pogođen više oko 600 puta i danas je on simbol Vukovara. Za kraj dana sudjelovali smo u kvizu o Domovinskom ratu.

Iz ovog izleta puno smo naučili te itekako moramo spomenuti kako je Vukovar posebno mjesto pijeteta.

Viktoria Cipot i Paola Poljaković 8.a. NAŠI OSMAŠI 8.a

Razrednica: Dubravka Ovčar

Bakač Lucija Bistrović Luka Blažon Roberto Balog Davor Bujan Anamarija Cipot Viktoria Marinković Simona Nedeljko Petra Kalanjoš Andreja

Stanić Paula Poljaković Paola Tot Josip

Varga Nino Tkalec Ema NAŠI OSMAŠI 8.b

Razrednik: Vlado Pavičić (Lea Valkaj, do 11/2016.) Anderlin Valentino Balog Antonio Drk Marko Bogdan Ana Kržak Kristina Koščak Lovro Bukal Valentino Levačić Toni Novak Mihael Orehov Matija Telebuh Stjepana Vrtarić Mihaela Sklepić Tomislav Tomašić Josip Zorčec Paula ODLASCI U MIROVINU Duša se liječi kad si među djecom

Svoj radni vijek s 45 godina radnog iskustva ove školske godine završava učiteljica razredne nastave Ljubica Mikac.

„Duša se liječi kada si među djecom“ rekao je veliki Fjodor Dostojevski. Ne samo da je liječila svoju dušu radeći s djecom sve ove godine, već je i hranila te male dječje duše svojom toplinom i ljubavlju. Sve svoje znanje ugradila je u mnoge generacije đaka, danas već odraslih ljudi, koji o njoj govore s osobitim uvažavanjem i zahvalnošću.

Rođena je u Bjelovarskoj županiji i nakon gim- Nastup folklorne grupe pod mentorstvom nazije u Bjelovaru upisala je Pedagošku akademiju u Ljubice Mikac, Božić 2016. Čakovcu. Diplomirajući 1972. godine zaposlila se u PŠ Križovec, a već sljedeću godinu prešla u PŠ Sivica gdje je radila 10 godina i vodila dramsko- recitator- sku grupu. Prihvativši radno mjesto u matičnoj školi u Podturnu, ona je kao zaljubljenik u međimurske narodne običaje i i plesove preuzela folklornu grupu i bila njen vrsni voditelj i mentor. Nije bilo pri- redbe u školi ili na općinskim svečanostima gdje mali folkloraši nisu bili zapaženi u međimurskoj nošnji pod budnim okom učiteljice Ljubice. Nadarenim učenicima matematičarima uvijek se dodatno posvećivala i postizala zapažene rezultate na Punih 35 godina uspješno je vodila folkornu županijskim i međuopćinskim natjecanjima. Učenik grupu te ljubav prema zavičajnoj nematerijalnoj 4. r. Stjepan Hranilović 1993. godine sudjelovao je u baštini prenosila na mnoga pokoljenja mještana Stubičkim Toplicama na državnom natjecanju i bio Podturna. visoko rangiran. Barbara Sklepić 2002. na državnom natjecanju matematičara osvojila je treće mjesto. Učiteljica Ljubica Mikac dugo je godina članica gradske skupštine Crvenog križa Čakovec. Dobitnica je zlatnika i priznanja za 30 godina rada. Čestitamo našoj učiteljici na predanom radu, zahvaljujemo na doprinosu identitetu škole želeći joj ugodne dane u zasluženoj mirovini.

UČITELJSKA

Tu sem započel, tu bum i ostal, Tum su mi dečica, kam pem od nji? Učiteljica Ljubica sa učenicima svoje posljednje Morti su drugdi deca i bolja, generacije- 3. r, šk.god. 2016./17. Al’ meni su moja Najbolja od si.

(autor poznat uredništvu) Tajana Gašparić, učiteljica HJ OKUS NJIHOVIH JELA NEĆE BITI ZABORAVLJEN!

U mirovinu je otišla i miklavska kuharica Ana Naša dugogodišnja kuharica, Marija Drk, teta Mari- Furdi. Vedra, vesela i uvijek nasmijana. ca, ove je školske godine za Božić otišla u zasluženu Vrijedno je radila i kuhala učenicima od 2006. mirovinu. do 2016. godine. Osim što je brinula o preh- rani učenika, bila je zaslužna i za čistoću i Razgovarajući s njom otkrili smo mnogo toga iz njezinog održavanje prostora škole kao spremačica. privatnog i profesionalng života. Njezin radni vijek tra- jao je četrdesetčetiri godine! Najprije je pet godina radila Uz široki osmijeh svakog bi jutra na školskom u Zagrebu, dvadeset i pet godina u MTČ-u, u Čakovcu, pragu dočekivala učenike i brinula da njihov a godine do mirovine u našoj školi. Godine provedene u boravak u školi bude udoban, siguran i čist. našoj školi bile su joj najljepše. Njen zvonki smijeh nedostajat će svima u Područnoj školi Miklavec. Teta Marica odrasla je u siromašnoj obitelji i školu za kuhare, koju je završila u Zagrebu, upisala je zbog toga što su stan i hrana bili besplatni, a dobivala je i stipendi- ju. U početku nije htjela biti kuharica, ali je s vremenom zavoljela taj posao. Uspješno je završila Ugostiteljsko- kuharsku školu te je kuhanje postalo njezin život koji je do mirovine s veseljem radila. U privatnom je životu doživjela veliku tragediju. Kada je imala trideset i pet go- dina umro joj je muž, a ona je ostala sama s dvije kćeri. Rekla je da se tada zaista puno mučila i bilo joj je jako teško. Radila je nekoliko poslova istovremeno (privatno i u poduzeću) samo da bi školovala kćeri koje su uspješno završile fakultete. K tome je kod kuće radila poljoprivre- du i vodila cijelo gospodarstvo! Ta izvanredna i hrabra žena, uvijek vesela i vedra, nikada nije pokazivala svoje probleme koje imamo svi mi. Pitali smo je, u šali, je li joj ikada zagorio ručak. U šali nam je postavila pitanje:,, Jeste li ikada primjetile da je išta zagorilo i nije bilo ukusno?“. Rekla je da taj posao zaista radi s veseljem i Našim vrijednim kuharicama na njihovm ljubavlju te da joj je najljepši kompliment kada djeca dol- marljivom radu i doprinosu školi u ime aze po repete i kažu: ,, Teta kuharica, kak je ovo fino!“. Osnovne škole Podturen zahvalila je Paola Poljaković i Viktoria Cipot, 8.a ravnateljica Marijana Cerovec. ODLAZE NAM PRIJATELJI Prije par mjeseci u županijskim novinama „Međimurje“ osvanula je vijest o mladoj obitelji koja iz Čakovca seli u daleki svijet, na Novi Ze- land. To nije osamljen slučaj u našem kraju jer mnogi su zadnjih godina napustili domovinu u potrazi za boljim životom. I iz naše škole zbog preseljenja s roditeljima u inozemstvo ispisano je šestero djece. Jedna od njih je i Iva Glavina iz Sivice, sad već bivša učenica 5.b razreda koja je tek započela polaziti školu Podturen, a onda se (iznenada i na žalost svih iz razreda) ispisala iz škole i otišla živjeti u Austriju (Salzburg). Njezini prijatelji iz Iva (u sredini prvog reda) ostat će zauvijek razreda često se dopisuju s njom preko Skypea u srcu svojih prijatelja iz Sivice i 5.b ili Facebooka . Veseli su što se Iva dobro snašla i sretna je u novoj okolini, ali jako tužni jer nije lako izgubiti dragu prijateljicu i vrijednu učenicu.

Zbog preseljenja u inozemstvo još petero učenika ispisalo se iz naše škole: Troje djece iz obitelji Ignac (Klaudija 7. r., David 5. r., Fabi- jan2. r.) odselilo je s roditeljima u njemački grad Koln, a u Rosenheim Hana Krnjak iz 4. razreda. U Beč, glavni grad Austrije, otišao je živjeti Vinko Kranjčec iz 5. razreda.

Škola u prirodi za Ivu nek ostane u lijepom sjećanju

Lijepa je moja Hrvatska

Hrvatska je moj dom, moja ljubav i moj život. Kad sunce obasja njena polja i livade, sve se zlati. Hana sa svojim 4.razredom na oproštajnom Posvuda odjekuje veseli glas djece druženju prije odlaska u Njemačku koja trčkaraju bezbrižno. Moja Hrvatska je u letu ptica pod nebom. Moja je Hrvatska more. Majka koja ne zatvara vrata nikome.

Tu se osjećam slobodno i sretno. Kamo god odem, moje srce će uvijek ostati u domovini i kucati za nju.

Hana Krnjak 4.r. Jalšovec Danijel 5.a BISERI IZ ŠKOLSKIH KLUPA …….In der Deutschstunde…… 7. Klasse Lehrerin: Kako se piše pismo? David Š.: der Fußweg – oštro stopalo (pješačka staza) Nino (8.r.): … s početkom i krajom. übrig bleiben – pričati bez prestanka (preostati) Lehrerin: Hast du die Hausaufgabe? – Kakvo das Altbauhaus – kućica na drvetu (starogradnja) je to pitanje? das Plumpsklo – pumpa za vodu (vanjski WC) Anamarija (8.r.): Ha-Frage! Mark: erfolgreich – erfolgliran (uspješan) beim Essen sein – biti prilično gladan (biti pri Lehrerin: Wer unterrichtet Mathe? jelu) David (5.r.): Mathe unterrichtet Frau Milena Leo.: das Plumpsklo – tikva ili bundeva (vanjski WC) Miklavčić. Roko: blinzeln – blinzati (treptati) Hanna (5.r): Učiteljice, ja sam si memorizira- Anica: loben – lokati (hvaliti) la oblike glagola sein u imperativu. Antonija: dickköpfig – diskopija (tvrdoglav) David K.: der Fußweg – rad s nogama (pješačka staza) Lehrerin:Što znači riječ Klassenzimmer? Andrej: der Fußweg – paučina /lisica (pješačka staza) Marko Đ. (3.r.): Spavaća soba. Izabela: der Fußweg – planina (pješačka staza) Lehrerin: Što znači riječ Klasse? Luka (3.r.): Siv.

Lehrerin: Kakva ti je to bilježnica, Leo? Brojalica Antonio (7.r.): Učiteljice, to je stranojezična bilježnica! Zeme miš karto z žepa dene si jo na vrh repa. Močke oču peljat točke, iti ž njima na vrh voćke. Vu vrtu je velka repa, šleper miše v Malto šlepa. Ostali su samo močki, dobili so čuda točki.

A što bo ve pod moj prst došel, te bo odma v krug of pošel!

čudovište Lovro Blažon 5.a

Andi Turk, 6.a Matija Novak 4.r. , PŠ Sivica BISERI IZ MEDIJSKE KULTURE RASPJEVANA KRAVA Raspjevana krava Prvu knjigu tiskao je J. Granburger (E.Š., 5.b) Postoji jedna raspjevana krava, Pvu knjigu je natukao J. Guttenberg. (D.H., 5.b) Svi znaju da je umjetnica prava. Prve tiskane knjige su prepisivali svećenici. (M.P., 7.a) Popularna kao Ivan Zak, Charlie Chaplin- to je crno-bijeli film bez zvuka. (D.I., 7.b) Bolja je od njega onak. Igrani film je crtić za djecu. (A.V.,7.b) Ima kreštavi glas, Pri snimanju filma je glavni rezažit. (M.N., 7.b) Zato u selo nema mnogo nas. Krimić je kremenalistički film. (A.B., 7.a) Pjeva iz svega glasa, Prvi filmovi su gluhi. (R.K., 7.a) Jao, za nas nema spasa. Prvi film se zvao Izlazak radnika iz rudnika. (A.K.,7.a) Jana Furdi 5.a MALI VELIKI PJESNICI

Naš mali kaj- trinaesti, a vrlo uspješan

Učenik petog razreda Lovro Blažon predstav- ljao je 22. studenog 2016. Osnovnu školu Pod- turen na manifestaciji “Naš mali kaj” u Murskom Središću. Već trinaestu godinu uključujemo se u literarni natječaj “Zviraju reči” i time promičemo kajkavsko dječje stvaralaštvo.

Lovro je svojim uratkom “Kak sam se ja nafčil kajkavski govoriti” ostavio publiku bez daha jer je osim što je napisao pjesmu, na svečanom predstavljanju svoj rad vrhunski interpretirao. Pohvaljen je i od voditeljice dramske radion- ice Jelene Dokleje koja je odmah zamijetila da je Lovro prirodno talentiran za glumu, ima smisla za dramski pokret i izražavanje, a sve kroz igru i maštu. Tako je petaš Lovro sjajno predstavljao našu školu (na Međunarodni dječji dan) i učinio ponosnom svoju učiteljicu Tajanu Dino Rozinkranc 5.b (rad s natječaja) Gašparić.

DOMOVINO MOJA MOJA DOMOVINA Domovina su rijeke, jezera, brda, nizine, hrvatski narod, potok i planine. Najljepša je moja zemlja Hrvatska U njoj se pruža blistavo more nizinska, gorska, brežuljkasta i a u daljini se dižu visoke gore. primorska. Moja sveta, rodna Domovino, meni si draga i mila, kojoj sva su polja plodna. u tebi se osjeća ljudska idila. Za tebe je crvena krv tekla Slobodna si, domovino moja, da bi tvoja djeca slobodu stekla. branjena si s puno znoja. Mnogi životi za tebe su pali Ljubav se širi zelenim krajem da bi nama slobodu dali. obasjana jutarnjim sunčevim sjajem. Hrvat ili Hrvatica nije teško biti Branili te s mora i zraka, samo se time treba ponositi. bila je teška borba svaka. Hvala svima koji su svoje živote dali Vanesa Jalušić 4.R. PŠ Sivica da bi te, predivna domovino, imali.

Literarni uradak Vanese Jalušić na književnom Prošlo je već dvadeset pet godina natječaju u velikoj konkurenciji radova djece iz kako si mi domovino slobodna. čitave Hrvatske dobio je nagradu. Samostalna, predivna i neovisna Učenica je sa svojom mentoricom Dijanom najljepša, suverena i ponosna. Bedi -Šela primila svoje priznanje u Zagrebu. Ela Škvorc 4.r. PŠ Sivica VIZUALNI INDENTITET ŠKOLE Vizualni identitet škole je sustav vizualne prezentacije škole kojom se postiže njezina prepoznatljivost. U tu svrhu ja sam 2014. odlučila s učenicima oslikati nekoliko zidova, tj. murala (španjolski, muro-zid, mural - slika na zidu) te ostaviti unikatni trag vizualnog identiteta škole. Naravno, kroz brojne aktivnosti učitelji likovne kulture s učenicima izgrađuju prepoznatljivi identitet kako bi škola postigla svoju diferencijaciju u odnosu na duge škole. Vizualni identitet se gradi polako i kontinuirano, s jasnim ciljem i načinima ostvarivanja tog cilja te koordinacijom vizualnih elemenata. Vizualni identitet nastaje planiranim, koordiniranim i profesionalnim djelovanjem u oblikovanju likovnih elementa, a koji su usklađeni s čitavom koncepcijom predmeta likovne kulture. Proces kreće s izradom skica, a učenici su uključeni u svaki segment rada te svojim doprinosom i velikim entuzijazmom sudjeluju u neobičnoj čaroliji „rađanja murala“. Tako naši murali doprinose ukupnom dojmu kojim se škola predstavlja te imaju svoju težinu i eduka- tivni značaj. Uživajte! Blaženka Križan, učiteljica LK

Učenici 5.b sa učiteljicom B. Križan izrađuju vrlo kreativne modne dodatke, trodimenzionalne perike od šarenog kolaža... za neke nove modne piste... NATJECANJA UČENIKA U ŠKOLSKOJ 2016./17. GODINI ISTAKNUTI USPJESI NA NATJECANJIMA

DRŽAVNO NATJECANJE ČITANJEM DO ZVIJEZDA

Ekipa Osnovne škole Podturen pod vodstvom knjižničarke Marte Trstenjak osvojila je odlično 8. mjesto na Državnom natjecanju ‘Čitanjem do zvijezda’ održanom u Čakovcu, dana 05.05.2017. Ekipu su činile učenice Marta Mesarek,7.b; Paola Poljaković,8.a; Anamarija Bujan, 8.a.

SIGURNO U PROMETU DRŽAVNO NATJECANJE IZ NJEMAČKOG JEZIKA Učenik ANDI TURK, 6.a osvojio je drugo mjesto u muškoj kategorji i plasirao se na Državno natjecanje Učenik Valentino Bukal, 8.b, pokazao je izuzetno u Zadru gdje je osvojio odlično 2. mjesto! Mentor znanje njemačkog jezika te osvojio 2. mjesto na učenika je učiteljica Ružica Murk. Županijskom natjecanju iz njemačkog jezika. Našu školu predstavljao je na 24. Državnom natjecanju iz njemačkog jezika, održanom u OŠ Sveti Martin na Muri , gdje pokazao je zav- idno znanje i osvojio 12. mjesto u poznavanju njemačkog jezika na državnoj razini! Mentor učenika je učiteljica Dubravka Ovčar.

KLOKAN BEZ GRANICA Na Međunarodnom natjecanju Klokan bez granica 2017. nastupili su i učenici Osnovne škole Podturen. Najuspješniji među njima bili su učenici. FABIAN POSEDI,5.A, IVOR TRSTENJAK,5.B, VANESA JALUŠIĆ,4. R PŠ SIVICA,JANA FURDI,5.A i LUCIJA HUTINEC,7.A.koji su se odličnim rezultatima plasirali u Učenica Marta Mesarek, 7.b, osvojila je prvo 10% najuspješnijih učenika.U skupini pčelice u 10 % na- mjesto na Županijskom natjecanju iz povijesti jboljih plasirali su se: Petar Furdi, 2. r PŠ Novakovec i Leo pod mentorstvom učitelja Ivana Vuka. Dragović, 2. r PŠ Sivica. Zbog organizacijskih razloga nije joj omogućeno sudjelovanje na Državnom Učenica JANA FURDI, 5.A ostvarila je izuzetan rezultat natjecanju. OSVOJIVŠI ODLIČNO PRVO MJESTO u skupini Ecolier!!! ...JOŠ USPJEHA NA NATJECANJIMA

NE DVOJI, NEGO SMEĆE ODVOJI!

Dana 05.06.2017. uz sudjelovanje 11 osnovnih škola donjeg i gornjeg Međimurja završio je treći eko kviz o gospodarenju otpadom “NE DVOJI NEGO SMEĆE ODVOJI !” na kojem je ukupni pobjednik Osnovna škola Podturen koja je osvojila nagradu u iznosu od 6.000,00 kuna.Specifičnost eko kviza je da se uz teoretska znanja (60%) boduje i brzina i kvaliteta odvajanja korisnog otpada (40%). Dvije druge nagrade u iznosu od 3.000,00 kuna osvojile su Osnovna škola Donji Kraljevec (sa područja gdje PRE-KOM sakuplja otpad) i Osnovna škola Dr. 12. FESTIVAL BAJKI U OGULINU Vinka Žganca Vratišinec (sa područja gdje Murs- Dramska družina vođena učiteljicom Jasnom Posavi iz Ekom sakuplja otpad).Čestitamo našoj ekipi: Marta Osnovne škole Podturen nastupala je na 12. festivalu Mesarek, Marta Kostanjević, Lucija Hutinec i Mateja bajki u Ogulinu nazivom Bajka u novom ruhu koji se Novaković te mentorici Terni Radovan, tradicionalno organizira u rodnom gradu Ivane Brlić učiteljici kemije i biologije! Mažuranić sa mnoštvo tematski povezanih događanja ,a ove godine održao se u tri dana od 9. do 11. lipnja 2017. pa se tako moglo odgledati uprizorenih bajki, kazališnih i lutkarskih predstava, odslušati koncerata, sudjelovati u kreativnim radionicama i sl. Naziv glaz- beno-scenske igre OŠ Podturen, odabrane između ve- likog broja prijava je Snjeguljica-Knjiguljica , autorski tekst učiteljice Jasne Posavi u kojem se u formatu bajke susreću upečatljive ličnosti iz stvarne ljudske povijesti i maštoviti likovi iz bajke Snjeguljica u suvremenim zbivanjima s prepoznatljivim brigama i problemima Nagrađene učenice OŠ Podturen s predstavnicima osnovnoškolskih učenika. Uvjerljivom glumom i Murs Ekoma i Pre Koma. interpretacijom teksta učenici su plijenili pozornost gledaoca te zavrijedili oduševljeni i buran pljesak. USPJEH NA NATJEČAJU Najviše veselja izazvali su, naravno, kod najmlađe HRVATSKE publike. U ulogama Snjeguljice, kraljice, kompjutora, KULTURNE ZAJEDNICE U Kleopatre, Indijanke, prahistorijske žene, Ivane Or- ŠVICARSKOJ leanske, Hitlera, prijateljica i prijatelja pojavili su se slijedeći učenici:Andrijana Marija Bobičanec, Marta Hrvatska kulturna zajed- Polajković, Ema Šela, Dora Hutinec, Ema Šalamon, nica u Švicarskoj raspisala je Karlo Beličanec, Bernarda Kinderić, Larisa Varga, natječaj na temu “25 godina Dolores Varga i Domagoj Posavi. Nakon održane neovisne, suverene, slobodne predstave učenici su posjetili novootvoreni multimedi- i samostalne Hrvatske“ za jalni centar, Ivaninu kuću bajki u kojoj su upoznali likovne i činjenice iz života naše najpoznatije spisateljice i nje- literarne radove. Učenica 4. zine bajke te pogledali jednu predstavu zagrebačkog razreda PŠ Sivica, Vanesa kazališta Smiješak na otvorenoj pozornici unutar Jalušić osvojila je svojom Kaštela. Svi punktovi na kojima su se održavale pjesmom 1. mjesto u kat- predstave, koncerti, radionice i slične aktivnosti imale egoriji poezije te dana su nazive iz bajki Ivane Brlić Mažuranić: Potjeh, Neva 20.svibnja u Zagrebu primila Nevičica, Stribor, Jagor, Regoč, Kosjenka i sl. Boravak nagradu i priznanje za svoj Vanesa Jalušić dramske družine i pratitelja te čitava manifestacija u rad. Mentorica učenice je s priznanjem! Ogulinu bila je vrlo ugodna i zanimljiva. učiteljica Dijana Bedi Šela. DAN ŠKOLE 2017. Dan škole proslavili smo 26. svibnja svečanom pri- redbom na kojoj su bili prisutni učenici, sadašnji i bivši djelatnici škole te mnogobrojna publika.

Učenici su pripremili bogat i raznolik program, a u izvedbu programa uključila se i KUD Podturen. Saša Dodlek, 4. r Podturen Najuspješniji učenici u školskoj godini 2016./2017. te njihovi mentori primili su nagrade i cvijeće koje im je uručila ravnateljica Marijana Cerovec. NAŠA RAZMIŠLJANJA: Odjeća (ne) čini čovjeka Možda odijelo ne čini čovjeka, ali svakako ima veze s prvim utiskom o osobi koju po prvi puta vidimo. Možemo pretpostaviti kojoj društvenoj skupini pripada, koji posao radi. U svakoj prigodi moramo se prikladno obući. Neke države ili vjere imaju stroga pravila o načinu odijevanja. Ponovno je u školama aktualna tema o školskim uniformama. Ta ideja započela je u Zagre- bu, a došla je i do moje škole u Podturnu. Uniforme će se uvesti u tridesetak zagrebačkih škola i smanjiti razliku između djece. Hoće li se zaista smanjiti raz- lika zbog jedne uniforme? Da li odjeća čini čovjeka? Bitna je odjeća ili osobine čovjeka? Ima pregršt takvih pitanja. Hoće li se đaci promijeniti? Načinom SRETNO PREDŠKOLCI! odijevanja šaljemo poruke o sebi. Imamo li odijelo i kravatu ljudi će pomisliti da si uspješan, poslovan Razigranom priredbom punom pjesme i plesa, mali čovjek, a ako nosiš odrpance da si seljak. Djeca se su predškolci proslavili završetak svoje pripreme rađe igraju s drugom djecom koja su na višoj nozi. za školu u trajanju od 4 mjeseca. Svojim roditelji- Uniforme bi smanjile vanjske razlike, ali duša i ma, budućoj razrednici, ravnateljici, pedagoginji i srce će ostati iste. Dobrota i ljubav su puno važnije knjižničarki prezentirali su najuspješnije točke koje su od odijela s kravatom. Nažalost, danas ljudi često naučili na hrvatskom jeziku. Svih 12 polaznika male prosuđuju jedni druge na temelju odjeće. To je velika škole za pripadnike romske nacionalne manjine pri pogreška. Uniforme imaju prednost, ali puno više OŠ Podturen uspješno je završilo program predškole, nedostataka. U školama bi trebala vrijediti nekakva koji je vodila učiteljica Vlatka Žganec, i pripremilo općenita pravila o odijevanju zato jer, najčešće cure, se za upis u prvi razred u školskoj godini 2017./18. više otkrivaju neko pokrivaju. Ako bi se one uvele Predškola pri OŠ Podturen s posebnim naglaskom u našu školu više nećemo imati slobodu odijevanja, na učenje hrvatskoga kao inoga jezika provodi se od izgledali bismo čudno, smiješno, kao klonovi različita 2016./17. prema programu koji su izradile pedagogin- lica i visine. Uniforme bi trebalo ponekad i oprati, a ja Martina Jalšovec i ravnateljica Marijana Cerovec, a vremena bi bilo samo preko vikenda. Od smrada bi verificiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. se već pojavila plijesan i možda ne bismo par dana morali doći u školu. To je vjerojatno jedina pred- nost. Neka se uniforme uvedu u školu, svi ćemo biti sretniji i zadovoljniji! Samo se šalim, nitko neće biti sretniji i zadovoljniji. Neka se malo i učitelji zapitaju što će biti ako će ih i oni morati nositi. Odjeća nije bitna, ali naše unutarnje osobine jesu. Novcem možemo kupiti stil, ali osobine ne. Umjesto vanjskog izgleda, neka cijene osobine zato jer su osobine jedino važne. Vinko Blažon 7.b UČIMO ZA ŽIVOT Lucija Andrašec, 7.b, šk.god. 2013./14. S raznih natjecanja Učimo za život kući nosimo medalje, to je geslo naše škole, s ponosom pokazujemo mjesto gdje se svi poštuju i vole! naše sjajno znanje. Marljivi smo mi i vrijedni đaci, znanje nam je u malom prstu, Humani i tolerantni u šaci. postajemo mi, dobrota je u našoj školi mana Svojim uspjehom i radom od koje bolujemo svi. često to dokazujemo, Naša škola nije mučenje svakom novom izazovu već mjesto za životno učenje. mi se opet radujemo. Ako želiš postat čovjek pravi, u OŠ Podturen ti se javi!