tièkih organizacija, zapoèela izgradnju socija- Jelica Vujoviæ lizma u zemlji. Socijalizam je trebalo izgraditi kroz plansku privredu, koja je kao polaznu os- novu podrazumevala izgradnju baziène, teške Vaspitno-obrazovna indrustrije, velikih saobraæajnica i elektrifikaciju zemlje i kroz dugotrajan proces vaspitanja i obra- politika Komunistièke zovanja graðana u duhu ideologije marksizma- -lenjinizma. Meðutim, socijalizam se, kao novi partije Jugoslavije prema društveni poredak koji je pretendovao da bude tehnološki napredan i human, nije mogao graditi omladini na primeru ukoliko su njegovi graditelji bili nepismeni i ne- obrazovani. Zato je KPJ zapoèela poduhvat kraljevaèke opštine prosveæivanja širokih slojeva stanovništva preko razlièitih organizacija koje su bile sastavni deo (1945–1950) Narodnog fronta i preko obrazovno-vaspitnih us- tanova, eleæi da izgradi profil novog èoveka – „graditelja i branioca socijalizma”. Trebalo bi pomenuti i to, da svaka društvena zajednica, kakvog god oblika i ureðenja ona bila, Rad se bavi prikazom vaspitno-obrazovne poli- tike Komunistièke partije Jugoslavije (KPJ) pre- nastoji da vaspitava i obrazuje svoj podmladak u ma omladini, na primeru grada i opštine Kra- skladu sa sopstvenim osnovnim idejama i vred- ljevo posle Drugog svetskog rata, u vreme tzv. nostima. Podmladak nekog društva je taj koji æe obnove i izgradnje zemlje i Prvog petogodišnjeg te osnovne ideje i vrednosti nadograðivati i pre- plana (1947-1951). KPJ je ideologizaciju omla- nositi potonjim generacijama (Hofman 2009: dine sprovodila kroz razlièite forme vaspitno- 68). Deca i omladina su liènosti u formiranju, te -obrazovnog rada sa njom, a ovaj rad nastojao su samim tim pogodni za prihvatanje raznih ideja je ilustrovati manifestovanje te politike na lokal- i ideologija. U tom svetlu, odnos KPJ i omladine nom nivou, na primeru opštine i grada Kraljeva, moe se posmatrati dvojako. Omladina je, isto- kao jednom tipiènom uzorku. Znaèaj sprovedene vremeno, bila objekat izgradnje socijalizma, koji analize, a u kontekstu prethodnih istraivanja, je je KPJ nastojala da oblikuje kroz prosvetne i kul- u tome što nam omoguæuje da razumemo delo- turne ustanove, ali i subjekat izgradnje socija- vanje ove politike, koja je poèivala na dogmatski lizma, onaj deo društva koji je najviše doprineo i površno shvaæenoj teoriji marksizma-lenji- pobedi KPJ u Drugom svetskom ratu i koji je naj- nizma i koja je u radu sa omladinom Kraljeva u više napora uloio u izgradnju socijalizma u ze- najveæoj meri dosledno sprovoðena. mlji nakon rata, što se najbolje moe videti kroz njihovo uèešæe na radnim akcijama, posebno u vreme sprovoðenja zadataka Prvog petogodi- šnjeg plana (1947-1951). Èitava kulturna poli- Uvod tika KPJ u tom periodu sastojala se u unošenju „napredne, revolucionarne kulture i socijalis- Specifièna odlika Drugog svetskog rata u Ju- tièke teorije” u sadraj rada svih kulturnih i goslaviji bila je ta što se, istovremeno, radilo o društveno-politièkih organizacija (V Kongres oslobodilaèkom ratu voðenom protiv okupatora, o graðanskom ratu i o revoluciji koja je imala za cilj uništenje graðanskog, tzv. buroaskog po- retka i uspostavljanje novih društvenih i ekono- mskih odnosa, èija bi osnova bila ideologija Jelica Vujoviæ (1996), , Zelena Gora marksizma-lenjinizma. Komunistièka partija Ju- 48/12, uèenica 4. razreda Gimnazije u Kraljevu goslavije (u daljem tekstu KPJ), izašla je iz rata kao pobednik i pod okriljem Narodnog fronta, MENTOR: Ivan Hofman, Arhiv Jugoslavije, sastavljenog uglavnom od raznolikih antifašis- Beograd

ZBORNIK RADOVA 2014 ISTORIJA • 511 KPJ 1948: 257). Vaspitanje jugoslovenske omla- osloboðenju organizuje i razvija skojevska i om- dine trebalo je razvijati u „duhu meðunarodne ladinska organizacija. Brojni aktivisti grada i proleterske solidarnosti i slovenstva, novog, so- okolnih sela bili su nosioci organizovanja prvih cijalistièkog odnosa prema radu i narodnoj imo- posleratnih organizacija. Tako je Mesni komitet vini”, uz uverenje da je rad u ,,funkciji izgradnje SKOJ-a u Kraljevu obnovljen odmah nakon socijalizma, socijalistièke domovine i blagosta- osloboðenja, poèetkom decembra 1944. godine. nja svih graðana” (Hofman 2009: 69). Mesni komitet SKOJ-a osnovao je Sreski ko- Posebno mesto u ideologizaciji i politizaciji mitet, koji je bio formiran nešto ranije od strane kulture koju je proklamovala KPJ zauzimao je Okrunog komiteta SKOJ-a (Maletiæ 1966: odnos KPJ prema verskim zajednicama, jer Par- 451-452). tija, koja je u to vreme predstavljala i drave, Ovo istraivanje je zasnovano na neobjavlje- nije elela da u obrazovanju i vaspitanju svog po- noj arhivskoj graði iz Arhiva Srbije i Istorijskog dmlatka, koji æe u buduænosti širiti i nadograði- arhiva grada Kraljeva. Iz Arhiva Srbije korišæeni vati socijalizam u zemlji, deli mesto sa nosiocima su fondovi Ministarstvo prosvete Narodne Repu- drugaèijih pogleda. Partija je smatrala da je blike Srbije (1944-1951), u kome se nalaze godi- ,,religija jedan u nizu proizvoda ljudskog uma i šnji školski izveštaji Gimnazije u Kraljevu (od da je, u uslovima klasnog društva, ona ideološko 1950. godine Rankoviæevo, a potom opet Kra- oruðe vladajuæe društvene klase, koja svojim ljevo), kao i fondovi – Centralni komitet Saveza sadrajima obmanjuje potlaèene društvene slo- komunistièke omladine Jugoslavije za Srbiju – jeve i dri ih u neznanju i pokornosti” (Hofman CK SKOJ-a za Srbiju (1919-1948) i Centralni 2009: 85). KPJ je imala nešto tolerantniji i prag- komitet Saveza socijalistièke omladine Srbije – matièniji odnos prema religiji i verskim zajed- CK SOS (1944-1990), koji sadre godišnje izve- nicama u vreme rata i revolucije, jer je u „borbi štaje, zapisnike i razne referate gradskih, sreskih protiv fašizma trebalo okupiti sve slobodoumne i oblasnih odbora omladinskih organizacija, pojedince i grupe” (Ibid.). Ideološku borbu Par- meðu njima i grada Kraljeva i ièkog sreza, kao i tija je ostavila za docnije, nakon ostvarene po- izveštaje komisija koje su obilazile ove organi- bede u ratu i revoluciji. Nakon pobedonosnog zacije u gradovima širom zemlje i deonice na radnim akcijama. Tu bi trebalo istaæi dokumente ishoda, ona je znatno promenila odnos prema koji spadaju u prepisku lokalnih slubi i Partije, religiji i crkvi. ,,U nastojanju da stvori sasvim kao i to da su analizirani i odgovori koje je Partija drugaèiji, socijalistièki društveni poredak i so- slala na poslate zahteve i pitanja lokalnih omla- cijalistièkog èoveka, prihvatila je veru u boga dinskih organizacija. Iz Istorijskog arhiva grada kao lièni èin pojedinca, raèunajuæi uostalom da Kraljeva korišæen je fond Opštinske konferencije æe u redove graditelja socijalizma privuæi i religi- Saveza socijalistièke omladine Srbije – Kraljevo ozne ljude, ali nije mogla da toleriše da vaspitno- 1945-1989, koji obuhvata pohvale i uverenja do- -obrazovnu ulogu deli sa verskim zajednicama” bijene na radnim akcijama. Pored ovih izvora, (Hofman 2009: 85-86). Vano mesto u vaspi- korišæen je i list 29. novembar, koji je izlazio u tanju i obrazovanju zauzela je borba protiv crkve, Kraljevu od 1947. do 1949. godine. kroz mere uperene protiv njenog uticaja. Analizom izvora nastojala se prikazati jasna slika celokupnog vaspitno-obrazovnog rada sa Omladina kao objekat i omladinom kraljevaèke opštine, kroz škole i subjekat izgradnje socijalizma razlièite oblike narodnog prosveæivanja, potom odnosa prema crkvi i merama uperenim protiv Analfabetski teèajevi njenog uticaja. Takoðe, elela se locirati i uloga omladine kraljevaèke opštine u izgradnji socija- Pošto je Jugoslaviju opetereæivao veoma vi- lizma u Jugoslaviji, kroz njeno uèešæe na lokal- sok nivo nepismenosti stanovništva, KPJ je nim i saveznim radnim akcijama. nastojala da to prevaziðe kako bi mogla zapoèeti Rad i razvoj Saveza komunistièke omladine izgradnju socijalizma u zemlji. Kultura i pro- Jugoslavije u Kraljevu za vreme rata stvorio je sveta morale su se nadovezivati na ekonomiju, uslove koji su omoguæili da se neposredno po jer se privredni razvitak nije mogao ni zamisliti, a

512 • PETNIÈKE SVESKE 73 DEO III naroèito ne ostvariti, bez obrazovanih i struèno 1948, 3). Odatle se moe uvideti da se trailo da osposobljenih radnika (Dimiæ 1988: 29). Opis- pored posedovanja tehnièkih sposobnosti, jugo- menjavanje stanovništva zapoèeto je organizo- slovenska omladina bude i dobro ideološki pot- vanjem analfabetskih teèajeva, koji su osnivani u kovana. gradovima, fabrikama, selima. Predstavljali su osnovni vid pedagoškog rada sa stanovništvom Predavanja (Hofman 2013: 205). Takvi teèajevi postojali su u i gradu Kraljevu, fabrikama i svim selima iè- Pored analfabetskih i struènih teèajeva bili su kog sreza i kao glavni zadatak postavljalo se da pokrenuti i drugi oblici narodnog prosveæivanja. ,,nijedan omladinac ili omladinka ne ostanu ne- U prvom redu misli se na predavanja, koja su pismeni” (29. novembar, br. 8, 10. februar 1948, predstavljala osnovni vid ideološko-politièkog 2). Takoðe, moe se pronaæi podatak da u selu vaspitanja omladine, a delila su se na politièka, Drlupi nije postojala ni škola ni uèitelj, te da je nauèno-popularna i struèna (Hofman 2013: 212). jedan itelj ustupio svoju kuæu kao prostor u Neke od najèešæih tema bile su: „Kako gradimo kome bi se odravao analfabetski teèaj, a grupu socijalizam u našoj zemlji”, „Osnovi Lenjiniz- je vodila jedna omladinka (29. novembar, br. 5, ma”, „Lenjin i Staljin – organizatori Oktobarske 10. januar 1948, 2). Moe se naslutiti da je i u socijalistièke revolucije”, „O Petogodišnjem drugim selima bila slièna situacija, te da su tra- planu, „Referati Josipa Broza Tita”, „Program ena alternativna mesta koja bi zamenila školski KPJ u izgradnji socijalizma na selu”, „O zemljo- prostor. radnièkom zadrugarstvu”, „Petogodišnji plan i poljoprivreda”, „O unapreðenju poljoprivrede i Struèni kursevi zadrugarstva”, „Kako organizacija NO treba da uèestvuje u rekonstrukciji poljoprivrede” (AS, Prvi petogodišnji plan podrazmevao je iz- CKSOS, Zapisnici). Ovim temama mogu se gradnju teške industrije i velikih saobraæajnica, dodati i teme koje su srednjoškolskoj omladini kao i elektrifikaciju zemlje, a ukupan broj indu- zadavane u pisanim zadacima. Neke od strijskih radnika nije bio zadovoljavajuæi, te su najupeèatljivijih i najviše ideološki obojenih su: osnivani su i razlièiti struèni kursevi (Hofman „Uloga omladine u narodnooslobodilaèkoj 2009: 70). Jedan od najznaèajnijih ciljeva ovih borbi”, „Èime sam doprineo zajednici od oslo- kurseva bio je da omladina izuèi neki zanat, kako boðenja do danas”, „Manje kiæenih fraza više bi se osposobila za rad u industriji, kojoj je nedo- svakodnevnih obiènih radova”, „Samo onda stajala kvalifikovana radna snaga. Neki od kur- kada rad za opšte dobro uðe u krv i meso èove- seva koje su pohaðali omladinci i omladinke kovo, postane njegova navika, moguæ je istinski Kraljeva bili su zidarski i trgovaèko-pomoænièki napredak (Lenjin)”, „Moja buduænost zavisi od (AS, CKSKOJzS, Izveštaj, 27. mart 1948, 2). Ta- moga rada”, „Jesam li kao omladinac pravilno koðe, u Fabrici teretnih vagona bili su organizo- shvatio svoje dunosti”, „Nasledili smo prošlost, vani kursevi za bravare, metalostrugare i stolare, stvaramo sadašnjost, kujemo buduænost”, èijim su pohaðanjem omladinci mogli struèno da „Mladost bez ideala slaba je nada svom narodu”, se osposobe za polukvalifikovane i kvalifiko- „Kakvu spremu od nas trai današnje doba”, vane radnike (29. novembar, br. 5, 10. januar „Samo svesnim i portvovanim radom krèimo 1948, 2). Iz istog razloga, vršena je i agitacija za put koji vodi svestranom uzdizanju naših na- upis uèenika u srednje struène škole. U školskom roda”, „Uloga liènosti u istoriji po Plehanovu”, izveštaju Dravne realne gimnazije za 1946/47. „Radnièki pokret krajem XX veka u Srbiji” (AS, godinu nalazi podatak da je odran sastanak sa MPNRS, GŠI 1945/46, 15-16; 1946/47, 24-27; uèenicima V razreda i njihovim roditeljima u 1947/48, 24-26; 1950/51, 17). cilju agitovanja za prelaz u struène škole (AS, MPNRS, GŠI 1946/47, 19). S druge strane, u je- Štampa dnom izvoru navodi se i to da su omladinke koje su pohaðale domaæièko-krojaèki kurs u selu Go- Kao još jedno moæno sredstvo u ideološkom daèici upoznate i sa društveno-politièkim ure- vaspitanju i uzdizanju omladine trebalo bi po- ðenjem FNRJ (29. novembar, br. 11, 7. mart menuti štampu, zidne novine i razne dopise.

ZBORNIK RADOVA 2014 ISTORIJA • 513 Traeno je da se prati omladinska štampa, kako te da imaju dva èlanka puna „fraziranja i nepra- bi omladina i omladinske organizacije iz jednog vilnih misli i da to ide na štetu organizacije (AS, kraja zemlje mogle da se upoznaju sa radom CKSKOJZS, Izveštaj, 26. mart 1946, 2). svojih vršnjaka i kolega iz nekog drugog, kako bi razmenili iskustva, koja æe, moda, nekome pos- Dopisi luiti kao primer u daljem radu (AS, CKSKOJzS, Zapisnik, 1. oktobar 1947, 3). Bilo je predviðeno Treæe mesto, kada je u pitanju štampa, pripa- da se štampa èita kolektivno, u tzv. èitalaèkim dalo je dopisima, koji je, isto kao i omladinski grupama, što je bila posledica i slabe pismenosti listovi, trebalo da doprinesu razmenama isku- omladine, ali i nedovoljnog broja primeraka stava meðu organizacijama. U srezu ièkom po- novina (Hofman 2013: 214). U jednom zapis- stojalo je i 40 seoskih knjinica, koje su postojale niku moe se uoèiti da se u kraljevaèkoj opštini u skoro svakom selu (29. novembar, br. 22, 7. jul štampa ,,redovno èitala i da je omladina poka- 1948, 3). Inicijativom nastavnika srpskog jezika zivala dovoljno interesovanja za èitanje omla- u Dravnoj realnoj gimnaziji u Kraljevu, raz- dinske štampe” (AS, CKSKOJzS, Zapisnik, 5. redne knjinice osnovane preko godine po ode- jun 1947, 3). Meðutim, navodi se i to, da se ona ljenjima postale su knjinice omladinske pruge nije koristila pravilno, jer se èitala pojedinaèno, a Šamac-Sarajevo (AS, MPNRS, GŠI 1946/47, ne u èitalaèkim grupama i da se samo u 15 sela 21). koristila pravilno (AS, CKSKOJzS, Izveštaj, 27. mart 1948, 3). Tamo gde su odravane èitalaèke Film grupe, uglavnom su se proraðivali materijali o Film je kao izrazito sugestivna umetnost Petogodišnjem planu, govor Josipa Broza Tita sa dobio veoma vano mesto u ideologizaciji u tota- II Kongresa Narodnog Fronta Jugoslavije, litarnim dravama, ali i u parlamentarnim demo- brošura Zemljoradnièko zadrugarstvo u planskoj kratijama, posebno za vreme i nakon Drugog privredi (AS, CKSKOJzS, Zapisnici, 28. maj svetskog rata. U tom pogledu, KPJ sledila je pri- 1947, 3; 5. jun 1947, 3; 1. mart 1948, 3). Traeno mer SSSR-a, pa su filmske projekcije bile jedno je da se kroz štampu i sva agitaciona sredstva po- od vanijih sredstava za ideološko uzdizanje om- pularišu najbolji omladinci i omladinke, udarnici ladine (Hofman 2013: 226). Prilikom ekskurzije i borci za visoku produktivnost u radu. Omladina u Beograd, omladina kraljevaèke gimnazije gle- Kraljeva najviše je èitala èasopise Omladina i dala je u pozorištu na Vraèaru pozorišni komad Mladi borac (AS, CKSKOJzS, Zapisnik, 28. maj „Roditeljski dom Valentina Katajeva”, a u bios- 1947, 3). kopu Jadran film iz sovjetskog tzv. otadbinskog rata „Veliki preokret Ermrela Fridriha Marko- Zidne novine vièa” (AS, MPNRS, GŠI 1946/47, 22). U Skoplju su, takoðe, posetili jedan moderni bio- Posebna vrsta štampe bile su zidne novine. skop, gde su gledali sovjetski film „Katovski” Bilo je planirano da svaki aktiv izdaje meseèno (Ibid., 23). po jedan broj zidnih novina (AS, CKSKOJzS, Zapisnik, 28. maj 1947, 3). Èlanci zidnih novina Priredbe koje je izdavala kraljevaèka omladina govorili su, uglavnom, o „omladinskoj pruzi”, pretkon- Priredbe su bile sastavni deo kulturno-pros- gresnom takmièenju i o razvoju takmièenja (AS, vetnih aktivnosti omladine. Bile su formirane CKSKOJzS, Zapisnik, 26. april 1947, 2). kulturne ekipe u svim ,,boljim” selima ièkog Meðutim, moe se zapaziti da ovi èlanci nisu sreza (AS, CKSKOJZS, Izveštaj, 27. mart 1948, govorili uvek o onome o èemu je trebalo. Naime, 3). Izvoðene su priredbe sa pesmama, igrama i u jednom dokumentu moe se primetiti da u komadima iz partizanskog ivota (AS, CK SKOJ zidnim novinama nije bilo ,,ni pomena o radu zS, Zapisnik, 26. april 1947, 2). U školskom iz- jedinica, niti o onima koji su se istakli na radu”. veštaju Dravne realne gimnazije u Kraljevu za Takoðe, u istom dokumentu nalazi se podatak da 1947/48. godinu moe se pronaæi podatak da je su centralne zidne novine u hodniku Dravne omladina gimnazije davala priredbe za radnièku realne gimnazije u Kraljevu izdate bez kontrole, omladinu i graðanstvo. Izvodili su taèke na pri-

514 • PETNIÈKE SVESKE 73 DEO III redbama koje su organizovali Narodni Front i njima” (AS, MPNRS, GŠI 1947/48, 18-19). U gradska omladinska organizacija, kao i knjie- jednom dokumentu, moe se zapaziti podatak da vne veèeri, od kojih jednu u Èaèku (AS, MP su se profesori angaovali i van škole, u antifa- NRS, GŠI 1947/48, 18-19). Omladina grada je, šistièkim i kulturno-prosvetnim organizacijama takoðe, uèestvovala u radu KUD „Abraševiæ” iz (AS, MPNRS, GŠI 1945/46, 57). Kraljeva. (AS, CKSOS, GI NO, 19. februar Osim kroz institucije prosvete i kulture, ideo- 1949, 3). Takoðe, moemo pronaæi podatak da se loški obojeno vaspitanje i obrazovanje omladine kulturno-prosvetni rad u kraljevaèkoj omla- sprovoðeno je i na druge naèine. Govoreno im je dinskoj organizaciji širio i uèvršæivao kroz rad da manje vode raèuna o liènim, a više o opštim kulturnih ekipa, èitalaèkih grupa, knjinica, interesima. Trebalo ih je ,,drugarski vaspitavati kupovinom novih knjiga i poveæanjem broja pre- kroz stalan i sistematski rad omladinske organ- tplaæenih za omladinsku štampu (AS, CK SKOJ izacije” (AS, CKSOS, Zapisnik, 26. februar zS, Zapisnik, 5. decembar 1947, 3). 1950, 2). U jednom zapisniku moemo da proèi- tamo kako je aktiv NO sela Gornja na Narodna srednjoškolska omladina svojim sastancima uvek tretirao pitanje kakav treba da bude jedan èlan NO, da ne pije, ne puši i Srednjoškolska omladina bila je okupljena u bude ,,disciplinovan u izvršenju zadataka koji se organizaciji Narodne srednjoškolske omladine pred njega postavljaju” (Ibid, 3). (u daljem tekstu NSO), koju su èinili skoro svi ,,Popularisanje SSSR-a i Crvene Armije, kao uèenici od IV do VIII razreda. Ona je nastojala da i razvijanje ljubavi prema njima, bili su jedna od preko svojih odeljenskih sekretarijata i aktiva ra- glavnih odlika agitaciono-propagandne akti- zreda vaspitava omladinu u duhu revolucionar- vnosti KPJ do polovine 1948. godine” (V Kon- nih vrednosti. Bile su stvorene nauène grupe i gres KPJ 1948: 273). Tako su u Dravnoj realnoj diskusioni i debatni sastanci, na kojima su preda- gimnaziji u Kraljevu odrane ,,sveèane akade- vaèi bili ,,najbolji i najspremniji nastavnici”, a mije” posveæene uspomeni na ,,velikog proleter- ,,da bi se omladini pruilo što više struènosti i skog knjievnika Maksima Gorkog i povodom znanja, bili su pozivani istaknuti intelektualci obeleavanja godišnjica Oktobarske revolucije” grada, inenjeri, pravnici, lekari i apotekari, kako (AS, MPNRS, GŠI 1945/46, 14; 1946/47, 15). bi iz domena svojih struka upotpunili znanje om- Povodom odnosa KPJ prema crkvi u toku ladine” (AS, MPNRS, GŠI 1946/47, 20-21). Ne izgradnje socijalizma u zemlji, mogu se pronaæi moe se taèno reæi da li su oni bili istaknuti ili ne, podaci da je iz omladinske organizacije u gradu ali su svakako u partijskom i ideološkom smislu Kraljevu veliki broj omladinaca iskljuèen zbog bili pouzdani. Diskusioni i debatni sastanci tre- venèavanja u crkvi (AS, CKSKOJzS, Zapisnik, balo je da daju „moguænost uèenicima da razvi- 21. april 1948, 2). Izvori pišu da se dešavalo i da jaju svoje sposobnosti u oblasti za koju su imali su sveštenici agitovali kod roditelja da ne puštaju najviše sklonosti i da na taj naèin uðu pravilno i svoju decu na radne akcije, na mestima gde je neposredno u nauku” (Ibid.). Takoðe, kroz de- politièki rad partijskih organizacija bio slab (AS, batne sastanke i društveno-politièku grupu, om- CKSOS, Zapisnik, 26. februar 1950, 4). ladina se upoznavala sa ekonomskim razvitkom, Interesantan je još jedan podatak da je itelj je- uèila je da piše referate i diskutuje. U jednom go- dnog sela, preko jednog socijalnog odseka dao dišnjem školskom izveštaju stoji da je Narodna deèjem prihvatilištu 1000 dinara, umesto para- srednjoškolska omladina Dravne realne gimna- stosa koji bi dao bratu. Dalje piše da ,,ovaj primer zije u Kraljevu umnogome doprinela opštem treba da poslui svim rodoljubima te da se izbe- zadatku gimnazije ,,da se od njenih èlanova gavaju nazadni obièaji vezani za sujeverje, para- formiraju dobri graðani FNRJ sa širokim kultur- stose” (29. novembar, br. 11, 7. mart 1948, 2). nim obrazovanjem i solidnim znanjem, da bi bili spremni da se ukljuèe u izgradnju socijalizma”. „Omladinske radne akcije – škola Dalje se navodi da je ova srednjoškolska organi- socijalizma” zacija dala veliki udeo u vaspitanju uèenika, u ,,uzdizanju njihove politièke svesti, koja im Svrha omladinskih radnih akcija u Jugo- omoguæuje shvatanje zadataka koji stoje pred slaviji, naroèito onih u toku sprovoðenja Prvog

ZBORNIK RADOVA 2014 ISTORIJA • 515 petogodišnjeg plana, bila je izgradnja velikih daleko od radilišta, te je ,,gubila” tri sata na dola- fabrika i saobraæajnica, koje su bile neophodan zak i odlazak, a to je za brigadire bilo vrlo preduslov za pokretanje planske privrede i po- zamorno i posle povratka sa rada teško je bilo èetka izgradnje socijalizma u zemlji. Pored toga, sprovoditi bilo kakav vaspitno-ideološki ili ku- kroz teak fizièki rad na njima, koji je imao svoju turno-umetnièki rad (AS, CK SOS, Izveštaj sa vaspitno-obrazovnu funkciju, oblikovan je i pro- Autoputa, 1948, 3-4). fil novog mladog èoveka, koji æe ,,svesno i odlu- Dve kraljevaèke srednjoškolske omladinske èno graditi i braniti socijalizam” (Hofman 2013: radne brigade uèestvovale su na izgradnji Auto- 203). puta „Bratstvo-Jedinstvo” 1949. godine i, Omladina kraljevaèke opštine masovno je navodno, bile jedne od najboljih na svojim de- uèestvovala na lokalnim, republièkim i saveznim onicama, te stoga tri puta proglašene udarnim. radnim akcijama. Neke od najznaèajnijih omla- Bio je proglašen 31 udarnik, a 42 brigadira bila dinskih radnih brigada kraljevaèke oštine koje su su pohvaljena. Kako su omladinci, navodno, uèestovovale na radnim akcijama bile su: „Alek- doivljavali radne akcije moe se videti iz zapisa sandar Rankoviæ, „Olga Jovièiæ”, „Mirko Lu- jednog od brigadira: ,,Rad je ispunjen pesmom, koviæ”, „Aca Banoviæ”, „Goèki partizan”, „I” i drugi deo dana posveæen je kulturnom uzdizanju, „IV kraljevaèka”, „IV kraljevaèki bataljon”, na pruzi je omladina videla najbolje sovjetske „VII”, „XI” i „XIV ièka” (IAK, OKSSOS Kra- filmove” (AS, CK SOS, Zapisnik sa Plenuma ljevo, Pohvale i uverenja). Kao najveæi uspesi MO NOS u Kraljevu, 1948). kraljevaèke omladine u 1947. godini navode se Omladinci i omladinke Kraljeva pohaðali su i izgradnja pruge Šamac-Sarajevo i puta Ušæe-e- kurseve za nepismene, kao i baštovanski kurs, za ljin, na kojima je uèestvovalo 860 omladinaca i koji se moe reæi da je odravan u skladu sa omladinki iz Kraljeva. Od toga je proglašeno tadašnjim sprovoðenjem kolektivizacije poljo- udarnicima 83 brigadira, bilo je osam dvostrukih privrede (IAK, OKSSOS Kraljevo, Pohvale i udarnika i 143 ukupno pohvaljenih (29. novem- uverenja). bar, br. 8, 10. februar 1948, 5). U Kraljevu je „Socijalistièko takmièenje” bilo je zastup- odran i miting povodom završetka pruge Ša- ljeno kako na radnim akcijama širom Jugosla- mac-Sarajevo (AS, CKSKOJzS, Zapisnik, 13. vije, tako i u svim mestima, selima i gradovima, novembar 1947, 1-2). naroèito pred neke vane dogaðaje u zemlji. Jedna kraljevaèka omladinska radna brigada Tako se u jednom zapisniku nalazi podatak da je sastavljena samo od maturanata uèestvovala je u takmièenju za Drugi Kongres Narodne omla- na izgradnji Autoputa „Bratstvo-Jedinstvo” dine Srbije sreza ièkog ,,premašila obaveze” i 1948. godine. Navodno je prebacivala normu za da je dodeljena kongresna zastavica organizaciji 150% (AS, CK SOS, Izveštaj sa Autoputa, 1948, koja je pokazala najbolje rezultate u pretkongre- 2). Trebalo bi istaæi da se ovakvi brojèani podaci snom takmièenju (AS, CKSKOJzS, Zapisnici, 5. moraju uzimati sa rezervom, jer se mora poæi od april 1947, 2; 28. maj 1947, 3). Omladina ovog toga da je osnovni metod rada na radnim akci- sreza slièno se spremala i za Treæi Kongres NOS. jama bio tzv. ,,socijalistièko takmièenje”, koje je Naime, omladinske organizacije sastavile su pet predstavljalo stalnu borbu i nadmetanje u brzini brigada i pruile pomoæ Šumskom preduzeæu izvršavanja i kolièini izvršenih zadataka (Hof- ,,Goè prilikom seèe graðe i ogrevnog drveta, a man 2013: 205). Usled toga se i kvalitet uraðe- takoðe su zakazali takmièenje Sreskom odboru nog moe dovesti u pitanje, kao i to da je moda Narodne omladine sreza gruanskog ,,po svim kriterijum bio nisko postavljen, te da nije bilo sektorima rada” omladinske organizacije (29. teško prebaciti normu. S druge strane, navodi se novembar, br. 8, 10. februar 1948, 5). Izvor da je ova brigada bila meðu onima koje su još pre navodi da je proklamovano da omladinu u pret- polaska na akciju napravile plan vaspitnog rada i kongresnom takmièenju treba vaspitavati u pripremile materijal koji im je bio potreban, kako ,,duhu tradicija za vreme mira i Narodnooslo- bi im politièki i vaspitni rad bio mnogo širi. Ova bodilaèke borbe” (AS, CKSOS, Zapisnik, 25. brigada je organizovala literarnu sekciju. Prob- septembar 1948, 3). I na dan Kongresa SKOJ-a i lem s njom je bio u tome što joj je smeštaj bio NO 1948., omladina Kraljeva i ièkog sreza

516 • PETNIÈKE SVESKE 73 DEO III masovno je uèestvovala na raznim lokalnim ak- omladinke bili izbaèeni iz organizacije zbog ven- cijama u svojim selima u zajednici sa ,,Frontom” èavanja u crkvi. (AS, CKSKOJzS, Zapisnik, 6. avgust 1948, 1-2). Kulturna politika KPJ je uprkos pozivanju na Spajanje dve organizacije u jednu, što je bila i dogmatski shvaæen marksizam-lenjinizam, ipak glavna tema ovog Kongresa, predstavljeno je kao omoguæila da se mladi ljudi iz Kraljeva, ali i cele korak napred u radu omladinske organizacije, a drave, moda po prvi put, ukljuèe u kulturni kao jedan od najosnovnijih zadataka koje je ivot svoga mesta, kao i da pohaðajuæi neki stru- postavio ovaj Kongres bio je ,,vaspitavanje om- èni kurs dobiju priliku da se zaposle u industriji, ladine u duhu jugoslovenskog socijalistièkog koja je, Prvim petogodišnjim planom, kako u patriotizma u bezgraniènoj ljubavi prema svojoj Kraljevu, tako i u èitavoj zemlji, dobijala pods- domovini” (Ibid.). U jednom dokumentu moe trek u razvoju. Takoðe, razlièite omladinske se zapaziti podatak da su najbolji omladinski radne brigade iz Kraljeva uèestvovale su na rad- aktivi bili sela Godaèica, Kovanluk, , nim akcijama i u srezu i širom zemlje, a najzna- Drakèiæi i Mrsaæ, gde se omladina najbolje èajniji uspesi su postignuti na ,,omladinskoj pokazala u svim akcijama koje su sprovodile pruzi Šamac-Sarajevo” i autoputu ,,Bratstvo-Je- Narodne vlasti, kao i slanjem brigadira na dinstvo”. Omladinske radne akcije u Kraljevu ,,omladinsku prugu” (AS, CKSKOJzS, Zapisnik, sprovoðene su i pred vane dogaðaje u zemlji, 5. jun 1947, 3). obièno pred kongrese. Izvori Zakljuèak V Kongres KPJ. Izveštaji i referati. 1948. Beograd Iz dobijenih rezultata koji su se odnosili na kraljevaèku opštinu, moe se uvideti da je kroz V Kongres KPJ. Stenografske beleške. 1949. celokupan rad sa omladinom posle Drugog Beograd svetskog rata, KPJ traila i elela da izgradi i oblikuje mladog èoveka u, kako se to èesto moe Dokniæ B. Petroviæ M. Hofman I. 2009. Kulturna politika Jugoslavije 1945-1952. 1-2, proèitati, ,,graditelja i branioca socijalizma”. Beograd Takav omladinac izgraðivao se sistematskim va- spitanjem i obrazovanjem, kao i fizièkim radom Arhiv Srbije (AS), Beograd, Ministarstvo na radnim akcijama, stalno eleæi da premaši prosvete Narodne Republike Srbije normu, bude proglašen udarnikom i pobedi u (1944-1951), Godišnji školski izveštaj Dravne ,,socijalistièkom takmièenju”, a prilagoðavanje realne gimnazije u Kraljevu 1945/46. te politike lokalnim uslovima prikazano je na primeru omladine iz Kraljeva. Veliki broj se AS, Ministasrstvo prosvete NRS (1944-1951), opismenio pohaðajuæi analfabetske teèajeve, a Godišnji školski izveštaj Dravne realne radnici i zanatlije obuèavali su se na razlièitim gimnazije u Kraljevu 1946/47. struènim kursevima. Vršena i agitacija za upisi- AS, Ministarstvo prosvete NRS (1944-1951), vanje uèenika u srednje struène škole. Godišnji školski izveštaj Dravne realne Meðutim, moe se primetiti i da su sve aktiv- gimnazije u Kraljevu 1947/48. nosti omladine poèivale na krajnje površno i iskljuèivo shvaæenoj ideologiji marksizma-lenji- AS, Ministarstvo prosvete NRS (1944-1951), nizma, koju je nametala Partija. Omladina je na Godišnji školski izveštaj Dravne muške razne naèine bila primoravana na vernost i oda- gimnazije u Rankoviæevu 1950/51. nost Partiji, a svi oni koji su na bilo koji naèin po- AS, Ministarstvo prosvete NRS (1944-1951), kušali da protivureèe postavljenim zadacima ili Godišnji školski izveštaj Dravne potpune obavezama, kanjavani su tako što su bili odstra- enske gimnazije u Rankoviæevu 1950/51. njivani iz organizacije Narodne omladine, što je pojedincima moglo da predstavlja smetnju u ka- Arhiv Srbije, Centralni komitet Saveza rijeri. Najèešæi primer bio je da su omladinci i komunistièke omladine Jugoslavije za Srbiju –

ZBORNIK RADOVA 2014 ISTORIJA • 517 CK SKOJ-a za Srbiju (1919-1948), Izveštaj sa Gradskog odbora Narodne omladine u obilaska terena u srezu ièkom, 26. mart 1946. Kraljevu, 30. oktobar 1948. AS, CK SKOJ-a za Srbiju (1919-1948), AS, CK SOS (1944-1990), Godišnji izveštaj za Zapisnici sa sastanaka Sreskog komiteta 1948.godinu omladine grada Kraljeva, 15. SKOJ-a sreza ièkog u Kraljevu, 5. april 1947. novembar 1948. AS, CK SKOJ-a za Srbiju (1919-1948), AS, CK SOS (1944-1990), Godišnji izveštaj o Zapisnik sa sastanka SK SKOJ-a za srez ièki, radu organizacije Narodne omladine na terenu 26. april 1947. sreza ièkog, 26. novembar 1948. AS, CK SKOJ-a za Srbiju (1919-1948), AS, CK SOS (1944-1990), Godišnji izveštaj Zapisnik sa sastanka SK SKOJ-a za srez ièki, Narodne omladine, 19. februar 1949. 28. maj 1947. AS, CK SOS (1944-1990), Izveštaj komisije sa AS, CK SKOJ-a za Srbiju (1919-1948), obilaska Autoputa, 1948. Zapisnik sa sastanka SK SKOJ-a za srez ièki, AS, CK SOS (1944-1990), Zapisnik sa godišnje 5. jun 1947. konferencije Narodne omladine sreza ièkog u Rankoviæevu, 26. februar 1950. AS, CK SKOJ-a za Srbiju (1919-1948), Zapisnik sa sastanka SK SKOJ-a za srez ièki, Istorijski arhiv Kraljevo, Opštinske 27. jun 1947. konferencije Saveza socijalistièke omladine Srbije – Kraljevo 1945-1989, pohvale i AS, CK SKOJ-a za Srbiju (1919-1948), uverenja 1945-1951 Zapisnik sa sastanka SK SKOJ-a za srez ièki, 1. oktobar 1947. 29. novembar, br. 5, 10. januar 1948. AS, CK SKOJ-a za Srbiju (1919-1948), 29. novembar, br. 8, 10. februar 1948. Zapisnik sa sastanka SK SKOJ-a za srez ièki, 29. novembar, br. 11, 7. mart 1948. 5. decembar 1947. 29. novembar, br. 19, 1. jun 1948 AS, CK SKOJ-a za Srbiju (1919-1948), Zapisnik sa sastanka SK SKOJ-a za srez ièki, 29. novembar, br. 22, 7. jul 1948. 1. mart 1948. AS, CK SKOJ-a za Srbiju (1919-1948), Zapisnik sa sastanka SK SKOJ-a za srez ièki, Literatura 29. jun 1948. Petranoviæ B. 1988. Istorija Jugoslavije III. AS, CK SKOJ-a za Srbiju (1919-1948), Beograd: Nolit Zapisnik sa sastanka SK SKOJ-a za srez ièki, Dimiæ Lj. 1988. Agitprop kultura. 6. avgust 1948. Agitpropovska faza kulturne politike u Srbiji AS, CK SKOJ-a za Srbiju (1919-1948), 1945-1952. Beograd: Rad Zapisnik sa gradske konferencije SKOJ-a u Hofman I. 2013. Škola socijalizma – Kraljevu, za izbor delegata za IV Kongres obrazovanje i vaspitanje jugoslovenske SKOJ-a, 25. septembar 1948. omladine na radnim akcijama 1946–1951. Tokovi istorije, 1/2013: 203. AS, CK SKOJ-a za Srbiju (1919-1948), Izveštaj o radu Sreskog sekretarijata i aktiva Narodne Hofman I. 2009. Osnovno i srednje obrazovanje omladine iz ièkog sreza za prvo tromeseèje u Jugoslaviji 1945-1952. U Kulturna politika 1948. godine, 27. mart 1948. Jugoslavije 1945-1952. (ur. B. Dokniæ et al.). Beograd: Arhiv Jugoslavije, str. 68-92. Arhiv Srbije, Centralni komitet Saveza socijalistièke omladine Srbije – CK SOS Maletiæ M. (ur.) 1966. Kraljevo i okolina. (1944-1990), Zapisnik sa sastanka sekretarijata Beograd: Knjievne novine

518 • PETNIÈKE SVESKE 73 DEO III cade after the Second World War. The paper Jelica Vujoviæ shows that the youth from this town were edu- cated through schools, and youth organizations, Upbringing and Education Politics and that their work and education were based on of Communist Party of Yugoslavia cursory understanding of the theory of Marxism. On the other hand, the “profile of the new young for Youth in the case of Kraljevo person” was built through manual work and the Municipality (1945–1950) youth from Kraljevo had shown that through their participation in the volunter youth work ac- tions, in their town or in their country. Young people from Kraljevo took part in cultural life in This paper researches how the ideology and their hometown in many ways. They also at- the entire cultural politics of the Communist tended different skill courses, because the new Party of Yugoslavia influenced the life and work young country demanded aware and resolute of young people in Kraljevo during the first de- “constructors and defenders of socialism”.

ZBORNIK RADOVA 2014 ISTORIJA • 519