BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Vlada Srednjobosanskog kantona Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA KSB/SBK 2005-2025 GODINA

PROSTORNA OSNOVA (I faza Plana)

IPSA INSTITUT

Sarajevo decembar 2017. godine IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Vlada Srednjobosanskog kantona Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA KSB/SBK 2005-2025 GODINA PROSTORNA OSNOVA (I faza Plana)

Nosilac pripreme:

MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA, GRAĐENJA, ZAŠTITE OKOLIŠA, POVRATKA I STAMBENIH POSLOVA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

Ministar Amer Mrako

Nosilac izrade:

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo

Direktor Enko Hubanić, dipl.ing.građ.

Sarajevo, decembar 2017. godine

PROSTORNA OSNOVA 2

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Nosilac pripreme: MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA, GRAĐENJA, ZAŠTITE OKOLIŠA, POVRATKA I STAMBENIH POSLOVA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

Pomoćnik ministra Lejla Salkić, dipl.ing.arh. Radni tim Vladislav Vavra, dipl.ing.arh. Azra Šehić Irena Čosić Aziz Ćatić

Nosilac izrade: IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo

Voditelj Plana: Mr Lejla Hajro, dipl.ing.arh. Sintezni tim: Jasmin Meškić, dipl.ing.arh. Nina Budim, MA, prost.planer Ajla Sinan, dipl.ing.arh. Andrea Pavlović, dipl.ing.arh. Selma Vidimlić, MA, prost.planer Jasmina Marić, dipl.ing.arh. Elvir Alić, dipl.ing.građ. Hamid Lihić, dipl.ing.el. Ranko Nišandžić, dipl.ing.el. Prof.dr.Nusret Drešković Sejdalija Čolo

Broj ugovora: 03-23-104/2017-8

Direktor IPSA Instituta: Enko Hubanić, dipl.ing.građ.

PROSTORNA OSNOVA 3

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Na osnovu „Odluke o osnivanju Savjeta za stručno praćenje izrade Izmjene i dopune Prostornog plana SBK/KSB 2005-2025“, broj 03-23-144/17 od 06.06.2017. godine, Savjet Plana čine:

Član savjeta Pozicija

Predsjedavajući Skupštinom SBK/KSB Predsjednik Savjeta plana Zamjenik predsjedavajućeg Skupštinom SBK/KSB Član Članovi Vlade SBK/KSB Član Općinski načelnici i predsjedavajući općinskih vijeća Član Predstavnici nevladinih organizacija Član Predstavnici vjerskih zajednica Član Predstavnici javnih preduzeća Član Šefovi resornih službi za prostorno planiranje Član Predstavnici Ministarstva prostornog uređenja, građenja, Član zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova Predstavnici kantonalnog zavoda za prostorno planiranje i Član zaštitu prirodnog i kulturno-historijskog naslijeđa

PROSTORNA OSNOVA 4

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Sadržaj:

I – Tekstualni dio

1. Uvodne napomene 2. Ažuriranje postojećeg stanja i problema u prostoru, njegova analiza i ocjena mogućnosti 3. Opći i posebni ciljevi 4. Osnovna koncepcija razvoja

II – Grafički dio

1. Sintezni prikaz stanja – izvod iz Prostornog plana 1:100.000 2. Analiza i ocjena stanja 1:100.000 3. Osnovna koncepcija prostornog razvoja sistema naselja 1:100.000 4. Osnovna koncepcija prostornog razvoja javne infrastrukture 1:100.000 5. Osnovna koncepcija prostornog razvoja okoline 1:100.000 6. Osnovna koncepcija prostornog razvoja 1:100.000

PROSTORNA OSNOVA 5

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

1. UVODNE NAPOMENE ...... 11 1.1. Priprema i proces izrade izmjena i dopuna prostornog plana ...... 11 1.2. Metodologija izrade izmjena i dopuna prostornog plana ...... 12 1.3. Ciljevi i smjernice za izradu izmjena i dopuna prostornog plana ...... 15 2. AŽURIRANJE POSTOJEĆEG STANJA I PROBLEMA U PROSTORU, NJEGOVA ANALIZA I OCJENA MOGUĆNOSTI ...... 17 2.1. Granice općina i naseljenih mjesta ...... 17 2.2. Stanovništvo ...... 18 2.3. Namjena površina...... 21 2.3.1. Poljoprivredno zemljište ...... 22 2.3.2. Šume i šumsko zemljište...... 25 2.3.3. Izgrađena zemljišta ...... 26 2.4. Karakteristike razvoja naselja ...... 27 2.4.1. Stanovanje i stambena izgradnja ...... 34 2.5. Karakteristike privrednog razvoja ...... 36 2.5.1. Kretanje i struktura BDP – a i indeks razvijenosti ...... 37 2.5.2. Spoljno – trgovinska razmjena ...... 39 2.5.3. Kretanja na tržištu rada ...... 42 2.5.4. Investicije u Srednjobosanski kanton ...... 46 2.5.5. Poduzetništvo i obrti ...... 47 2.5.6. Glavne privredne djelatnosti ...... 49 2.5.6.1. Industrija ...... 49 2.5.6.2. Poljoprivreda (ratarstvo i stočarstvo) ...... 53 2.5.6.3. Trgovina ...... 55 2.5.6.4. Turizam i ugostiteljstvo ...... 56 2.6. Prostorni razmještaj privrede u prostoru ...... 57 2.7. Karakteristike razvoja infrastrukturnih sistema ...... 59 2.7.1. Transportna infrastruktura i saobraćaj ...... 59 2.7.1.1. Magistralne ceste ...... 60 2.7.1.2. Regionalne ceste ...... 60 2.7.1.3. Željeznička infrastruktura ...... 61 2.7.1.4. Analiza stanja u odnosu na Prostorni plan ...... 61 2.7.2. Vodoprivreda ...... 61 2.7.2.1. Zaštita od voda ...... 62 PROSTORNA OSNOVA 6

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

2.7.2.2. Korištenje i upotreba voda ...... 62 2.7.2.3. Zaštita voda ...... 66 2.7.3. Energetska infrastruktura ...... 67 2.7.3.1. Proizvodnja električne energije ...... 68 2.7.3.2. Prenos električne energije ...... 70 2.7.3.3. Potrošnja električne energije ...... 72 2.8. Upravljanje otpadom ...... 73 2.8.1. Komunalni otpad ...... 73 2.8.2. Medicinski otpad ...... 74 2.8.3. Proizvodni otpad ...... 74 2.9. Društvene djelatnosti ...... 74 2.9.1. Visokoškolske ustanove ...... 74 2.10. Prirodno i kulturno historijsko naslijeđe ...... 76 2.10.1. Prirodno naslijeđe ...... 76 2.10.2. Kulturno-historijsko naslijeđe...... 79 2.10.2.1. Nacionalni spomenici ...... 79 2.10.2.2. Ugroženi spomenici Bosne i Hercegovine ...... 83 2.10.2.3. Privremena lista nacionalnih spomenika...... 83 2.10.2.4. UNESCO-va lista svjetske baštine ...... 85 2.10.2.5. Tentativna lista ...... 85 2.11. Objekti i područja posebne namjene ...... 85 2.12. Ugrožena područja ...... 87 2.12.1. Egzogeno-geološki procesi i pojave ...... 87 2.12.2. Zagađenost minama i drugim neeksplodiranim sredstvima ...... 87 3. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA KANTONA ...... 88 3.1. Opći ciljevi...... 88 3.2. Posebni ciljevi prostornog razvoja ...... 88 4. OSNOVNA KONCEPCIJA PROSTORNOG RAZVOJA ...... 92 4.1. Stanovništvo ...... 92 4.2. Osnova prostornog razvoja sistema naselja ...... 93 4.3. Osnovna koncepcija privrednog razvoja ...... 94 4.4. Saobraćajna infrastruktura ...... 96 4.5. Vodoprivreda ...... 98

PROSTORNA OSNOVA 7

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

4.6. Energetska infrastruktura ...... 107 4.6.1. Elektroenergetika ...... 107 4.6.2. Gasifikacija ...... 110 4.7. Upravljanje otpadom – koncept ...... 110 4.7.1. Komunalni i neopasni proizvodni otpad ...... 111 4.7.2. Opasni otpad ...... 113 4.8. Osnovna koncepcija prirodnog i kulturno-historijskog naslijeđa ...... 113 4.8.1. Prirodna dobra predložena za zaštitu ...... 113 4.8.2. Kulturno-historijsko naslijeđe...... 114 4.9. Objekti i područja posebne namjene ...... 117 4.10. Područja posebnog obilježja...... 117 5. Literatura ...... 119

PROSTORNA OSNOVA 8

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

PROSTORNA OSNOVA 9

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

PROSTORNA OSNOVA 10

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

1. UVODNE NAPOMENE

1.1. PRIPREMA I PROCES IZRADE IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA

Izrada izmjena i dopuna Prostornog plana SBK/KSB 2005-2025 uslovljena je prethodnim nizom aktivnosti vezanim za Izradu i praćenje stanja prostornog razvoja: Naime, Prostorni plan SBK/KSB 2005-2025 godina („Sl. novine SBK/KSB“, broj 2/06), uz Odluku o provođenju Prostornog plana SBK/KSB („Sl. novine SBK/KSB“, broj 3/09), je prvi strateški i razvojni planski dokument za područje SBK/KSB, koji kao sintezni dokument objedinjuje dostignuta saznanja o prostoru i generiše njegovo racionalno korištenje. Cilj njegove primjene je obezbjeđivanje privrednog i društvenog razvoja SBK/KSB, optimalne organizacije prostora, harmoničnog korištenja, svrsishodne namjene i maksimalne zaštite prostora. Prostorni plan SBK/KSB je bio dobra osnova za izradu razvojne prostorno – planske dokumentacije općinskog nivoa, te su u periodu njegove desetogodišnje primjene urađeni svi prostorni planovi općinskog nivoa (osim za općinu Bugojno), a većina općina je završila ili započela i njihove izmjene i dopune. Zakonom o prostornom uređenju SBK/KSB, propisana je obaveza izrade četvorogodišnjeg Izvještaja o stanju u prostoru na području SBK/KSB i četvorogodišnjeg Programa mjera unapređenja stanja u prostoru SBK/KSB, a u cilju praćenja realizacije Prostornog plana SBK/KSB i ostale razvojne prostorno – planske dokumentacije općinskog nivoa. Izvještaj o stanju u prostoru za područje SBK/KSB za period 2012-2016.god je podcrtao da je od usvajanja Prostornog plana SBK/KSB došlo do promjena potreba korisnika prostora, definisanje novih strateških razvojnih ciljeva unapređenja prostora SBK/KSB, kao i obavezu usaglašavanja razvojne planske dokumentacije višeg i nižeg nivoa. Skupština SBK/KSB je na XXI sjednici održanoj 20. 03. 2017. god. Usvojila pomenuti Izvještaj o stanju u prostoru za područje SBK/KSB i donijela Program mjera unapređenja stanja u prostoru SBK/KSB za period 2017-2021.god., kojim se osigurava provođenje politike prostornog uređenja zasnovane na zakonskim načelima, a u skladu sa Prostornim planom. Skupština SBK/KSB je, usvojenim Programom, odredila obavezu izrade izmjena i dopuna Prostornog plana, te je na istoj sjednici donijela i Odluku o pristupanju izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana SBK/KSB za period 2005-2025.god., čime je započet postupak izmjene i dopune navedenog planskog dokumenta. Članom 10. ove Odluke za Nosioca pripreme plana je određeno Ministarstvo prostornog uređenja. Na osnovu Ugovora o pružanju usluge izrade „Izmjene i dopune Prostornog plana SBK/KSB 2005-2025“ (broj: 03-23-104/2017-8 od 12.06.2017.godine), IPSA Instituta iz Sarajeva je imenovan Nosiocem izrade izmjena i dopuna prostornog plana, te se pristupilo izradi I faze Izmjena i dopuna Prostornog plana – Prostorne osnove.

PROSTORNA OSNOVA 11

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

1.2. METODOLOGIJA IZRADE IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA

Prostorni plan SBK/KSB 2005-2025 (u daljem tekstu Prostorni plan) je strateško-razvojni dokument koji objedinjava analizu stanja na teritoriji kantona, definiše opšte strateške ciljeve dugoročnog prostornog razvoja, uređenja i zaštite prostora kao i posebne ciljeve operativnog karaktera, te osnovna konkretna planska rješenja zasnovana na definisanim ciljevima. Prilikom izrade izmjena i dopuna, primjenjen je postupak detaljne analize postojećeg dokumenta u svrhu utvrđivanja njegove aktuelnosti i adekvatnosti u posmatranom periodu, ali i postupak izrade potpuno novih dijelova plana koji su posljedica novih prostornih, ekonomskih, socijalnih ili ekoloških okolnosti nastalih od donošenja plana ili iskazanih inicijativa i očekivanih promjena u periodu važenja plana. Analizirajući osnovne elemente važećeg Prostornog plana, iako je od njegovog donošenja proteklo više od 10 godina, može se konstatovati da isti i dalje predstavlja dobre temelje za privredni, društveni i prostorni razvoj Kantona u planskom periodu do 2025. godine, te da je najvećim dijelom provodiv i primjenjiv za izradu ostalih obaveznih planskih dokumenata nižeg reda. Prethodno je naročito primjenjivo kada je riječ o osnovnim konceptualnim postavkama i općim ciljevima prostornog razvoja koji su najvećim dijelom ažurni i primjenjivi. Međutim, u odnosu na period donošenja plana, desile su se izmjene stanja u prostoru Kantona, te su evidentirane inicijative općina i dugih zainteresovanih subjekata za planiranjem novih izmjena u prostoru. Kada su u pitanju planska opredjeljenja iz planova višeg reda, što je u ovom konkretnom slučaju Prostorni plan Federacije BiH 2008-2028. koji je u fazi usvajanja Prijedloga plana, nakon njegovog donošenja obavezno je usaglašavanje Prostornog plana sa istim. Međutim, obzirom da Prostorni plan FBiH 2008-2028. godina još uvijek nije donesen, a zbog odgađanja procesa usvajanja istog, u skladu sa Članom 14. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta, objekti i infrastruktura od značaja za Federaciju BiH, postaju predmetom planiranja u okviru kantonalnih planova. Stoga je, u okviru Izmjena i dopuna Prostornog plana, neophodno preuzeti planska rješenja i projekcije iz Prijedloga Prostornog plana Federacije BiH koja su već usaglašena sa SBK prilikom izrade PPFBiH, shodno članu 28. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, kojim se propisuje obaveza usaglašavanja planskog dokumenta u postupku njegove izrade sa planskim dokumentom višeg reda. U skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata i Odlukom o pristupanju izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana SBK/KBS, postupak izrade plana se realizira u dvije faze: a) Priprema i izrada Prostorne osnove Izmjena i dopuna Prostornog plana. b) Izrada prednacrta, nacrta i prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana. a) Prostorna osnova Izmjena i dopuna Plana obuhvata tekstualni i grafički dio.

Tekstualni dio je podijeljen u četiri dijela:

1. Uvodni dio

PROSTORNA OSNOVA 12

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

2. Aktuelizaciju i analizu stanja i problema u prostoru i uređenju prostora u odnosu na stanje dokumentovano u trenutku donošenja Prostornog plana; 3. Opće i posebne ciljeve prostornog razvoja (provjeru i aktualizaciju); 4. Izradu osnovne koncepcije prostornog razvoja u dijelu u koji se odnosi na izmjene i dopune Prostornog plana u skladu sa utvrđenim smjernicama i Izvještajem o stanju u prostoru;

Grafički dio se formira na način da sadrži 6 karata:

1. Sintezni prikaz stanja – izvod iz Prostornog plana 1:100.000 2. Analiza i ocjena stanja 1:100.000 3. Osnovna koncepcija prostornog razvoja sistema naselja 1:100.000 4. Osnovna koncepcija prostornog razvoja javne infrastrukture 1:100.000 5. Osnovna koncepcija prostornog razvoja okoline 1:100.000 6. Osnovna koncepcija prostornog razvoja 1:100.000 b) Prednacrt, nacrt i prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana obuhvata tekstualni i grafički dio.

Tekstualni dio se formira tako da ima četiri dijela:

1. Opći i posebni ciljevi prostornog razvoja, 2. Projekcija prostornog razvoja, 3. Projekcija razvoja prostornih sistema, 4. Odluka o provođenju Prostornog plana.

Grafički dio prezentira se na odgovarajućem broju tematskih karata, u skladu sa programskim zadatkom i Odlukom o pristupanju izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana SBK/KSB za period 2005- 2025.god.

Dakle, uzimajući u obzir sve gore navedeno i imajući posebno u vidu primjenjivost važećeg Prostornog plana, kroz Izmjene i dopune Plana će se obrađivati samo segmenti Plana za koje je utvrđena neophodnost izmjena i dopuna u skladu sa iskazanim inicijativama, izmjenjenim stanjem u prostoru ili potrebom ažuriranja postojećih podataka, odnosno planskih opredjeljenja iz usvojenih planskih dokumenata. Sve prethodno navedeno je usaglašeno sa važećom Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata i Odlukom o pristupanju izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana SBK/KSB za period 2005-2025.god.

Za gore navedene segmente Plana, Izmjenama i dopunama Plana će se suštinski izvršiti ažuriranje stanja u prostoru, njegova analiza i ocjena, te dati mogućnosti daljnjeg razvoja. Na bazi navedenog će uslijediti provjera usklađenosti i primjenjivosti općih i posebnih ciljeva prostornog razvoja iz važećeg Plana i njihova eventualna modifikacija ili dopuna, te u konačnici, na osnovu ocjene stanja i eventualno izmjenjenih ciljeva prostornog razvoja u segmentima plana na kojima se uoči nužnost izmjene osnovne koncepcije i projekcije prostornog razvoja, izvršiti korekciju iste.

PROSTORNA OSNOVA 13

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Prostorna osnova je urađena u skladu sa slijedećim zakonskim, podzakonskim aktima i dokumentima:

Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, broj 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine uređuje planiranje i korištenje zemljišta na nivou FBiH kroz izradu i donošenje planskih dokumenata i njihovo provođenje, vrsta i sadržaj planskih dokumenata, korištenje zemljišta na nivou Federacije, kao i nadzor nad provođenjem planskih dokumenata od značaja za Federaciju.

Zakon o prostornom uređenju SBK/KSB („Sl. novine SBK/KSB“, broj 11/14)

Zakonom o prostornom uređenju uređuju se načela za plansko uređenje, korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom, organizacija sistema prostornog uređenja, vrste i sadržaj, način izrade i postupak donošenja planskih dokumenata, način provođenja planskih dokumenata i druga pitanja od značaja za prostorno uređenje.

Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata („Službene novine FBiH“, broj 63/04, 50/07, 83/10) Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja donijela Uredbu o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Ovom Uredbom utvrđuje se postupak pripreme, izrade i sadržaj planskih dokumenata na svim nivoima uprave u FBIH.

Odluka o pristupanju izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana SBK/KSB za period 2005-2025.god.

Ovom Odlukom definisane su granice područja za koje se rade Izmjene i dopune, odnos prema planskoj dokumentaciji višeg reda, smjernice za izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana, rokovi za izradu Izmjena i dopuna Plana, sadržaj Izmjena i dopuna Plana, te način uključivanja javnosti u proces izrade plana.

PROSTORNA OSNOVA 14

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

1.3. CILJEVI I SMJERNICE ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA

Smjernice za izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana SBK/KSB za period 2005-2025.god. precizno su definisane Projektnim zadatkom za izradu izmjena i dopuna plana. Osnovni ciljevi izrade Izmjene i dopune Prostornog plana SBK/KSB1 su obezbijediti privredni i društveni razvoj Kantona uz racionalno korištenje i svrhovito upravljanje resursima radi zaštite prostora na principima održivog razvoja kroz: - Ažuriranje i aktuelizaciju stanja prostornog uređenja na području Kantona, - Prilagođavanje primjenama u prostoru i okruženju, - Provjera načina korištenja prirodnih resursa, - Provjera realizacije utvrđenih usmjerenja privrednog i društvenog razvoja, - Provjera utvrđene zaštite prostora, - Unapređenje općih ciljeva prostornog uređenja utvrđenih Prostornim planom SBK/KSB, - Racionalna organizacija, optimalno korištenje i maksimalna zaštita prostora, - Plansko usmjeravanje prostornog razvoja u cilju unapređenja prostornog razvoja Kantona i poboljšanja uslova življenja, - Maksimalno očuvanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta, - Racionalno planiranje i ujednačen stepen prostornog, urbanog i komunalnog razvoja svih urbanih područja i stvaranje uslova za ravnomjeran raspored svih funkcija u prostoru, - Racionalno planiranje i proširenje građevinskih zona izvan urbanih područja, - Obezbijediti organizaciju i razvoj svih vidova saobraćaja i infrastrukturnih sistema magistralnog i regionalnog značaja, - Obezbijediti prostorne i druge uslove za razvoj društvenih djelatnosti, privrede, turizma, itd., - Obezbijediti zaštitu prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti na području Kantona stavljajući ih u funkciju ukupnog razvoja, potreba stanovništva i privrede, - Obezbijediti zaštitu izvorišta, očuvanje svih vodnih tokova na području Kantona, - Obezbijediti realizaciju propisanih i utvrđenih mjera zaštite i unapređenja stanja prirode i okoliša. Konkretno, izmjenama i dopunama plana je bilo neophodno obraditi slijedeće dijelove plana u smislu aktuelizacije stanja za:

- Granice općina i naseljenih mjesta, te izvršiti usaglašavanje istih u općinama u kojima je u periodu od donošenje PP SBK/KSB došlo do izmjena granica (općina Travnik); - Podatke o stanovništvu u skladu sa novim podacima Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. god., te u odnosu na dobivene podatke analizirati projekciju stanovništva za planski period, gustinu naseljenosti i sl.; - Stanje građevinskog, šumskog i poljoprivrednog zemljišta, te analizirati potrebe od strane općina za povećanje građevinskog zemljišta; - Stanje planiranih privrednih zona u smislu realizacije planiranog, te u cilju razvoja poduzetništva razmatrati mogućnost formiranja novih privrednih zona ili proširenja postojećih;

1 Projektni zadatak za izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana SBK/KSB za period 2005-2025.god PROSTORNA OSNOVA 15

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

- Na osnovu popisanih podataka o stanovništvu izvršiti analizu parametara za izračun postojećih i planskih potreba za vodom, te uskladiti planska opredjeljenja sa potrebama; - Postojeću infrastrukturnu vodovodnu mrežu, izvorišta vode sa njihovim sanitarnim zonama zaštite; - Realizovane i planirane projekte korištenja vode, zaštite kvaliteta vode i zaštite od vode i predložiti eventualne koncepte promjene rješenja datih u PP SBK/KSB; - Evidentirane, realizovane i potencijalne buduće zone istraživanja - posebno prikazati nalazišta na kojima se vrši eksploatacija ili postoji zahtjev za proširenje eksploatacionih polja; - Realizaciju planiranih elektroenergetskih objekata identifikovanih strateškim studijama razvoja elektroenergetskog sektora u BiH; - Realizovane lokacije elektroenergetskih objekata obnovljivih izvora energije; - Dopunu u segmentu mogućnosti planiranja novih obnovljivih izvora energije (fotonapanske elektrane, vjetroelektrane, minihidroelektrane itd.); - Preuzimanje trasa planirane saobraćajne mreže definirane PP FBiH; - Saobraćajnice koje su obuhvaćene Odlukom o prekategorizaciji javnih cesta FBiH; - Potrebe realizacije trase autoputa i željezničke pruge planirane Prostornim planom SBK/KSB; - Postojeću univerzitetsku mrežu na području SBK/KSB i analizirati potrebe i mogućnosti razvoja; - Izmjene koje se odnose na zaštitu prirodnog i kulturno-historijskog naslijeđa evidentirane nakon usvajanja Prostornog plana SBK/KSB; - Lokalitete na kojima su u proteklom periodu realizovani ili planirani značajni kapaciteti turističke ponude (sportsko-rekreativne površine, banjska lječilišta, itd.); - Potencijalne lokacije regionalne sanitarne deponije komunalnog i drugog otpada u skladu sa Kantonalnim planom upravljanja otpadom; - Površine kontaminirane minama i NUS-om područja SBK/KSB; - Površine nestabilnog terena – klizišta, te napraviti detaljnu evidenciju zona i lokaliteta gdje postoji mogućnost pomijeranja tla.

PROSTORNA OSNOVA 16

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

2. AŽURIRANJE POSTOJEĆEG STANJA I PROBLEMA U PROSTORU, NJEGOVA ANALIZA I OCJENA MOGUĆNOSTI

2.1. GRANICE OPĆINA I NASELJENIH MJESTA Kroz postupak izrade Izmjene i dopune Prostornog plana izvršeno je detaljno ažuriranje i aktuelizacija površina na području Srednjobosanskog kantona na osnovu niza dokumenata i podataka koji su donešeni u periodu od donešenja važećeg Prostornog plana Srednjobosanskog kantona 2005-2025. godina.

Prilikom aktuelizacije i ažuriranja stanja bilo nužno korigovati podatke iz dostupne dokumentacije, prije svega preciznim utvrđivanjem namjene zemljišta, što je rezultiralo precizno utvrđenim stanjem namjene površina Srednjobosanskog kantona. Takođe, važno je istaći da prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku površina Srednjobosanskog kantona iznosi 318.842,67 ha ili 3.188,42 km². Prostornom osnovom važećeg Prostornog plana Srednjobosanskog kantona 2005-2025. godina kao stanje definisana je površina Kantona koja iznosi 326.505 ha ili 3.265,05 km², dakle površina veća za cca 77 km².

Gore navedeni razlozi značajno utiču na izmjenjenu površinu i strukturu osnovnih namjena površina Srednjobosanskog kantona, odnosno na razlike između stanja evidentiranog Prostornim Planom i stanja evidentiranog ovim Izmjenama i dopunama Prostornog plana.

Granice iz Izmjena i dopuna su dobivene zvaničnim dopisom od strane Federalnog zavoda za statistiku, kao granice iz baze podataka koje je za svoje potrebe pomenuti zavod radio 2012. godine u sklopu pripreme kartografske dokumentacije za Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. godine. Obzirom da su brojčani podaci o naseljima, stanovništvu, te drugi podaci dobiveni Popisom 2013. godine poslužili za ažuriranje stanja u Izmjenama i dopunama plana, korištenjem pripadajuće kartografske podloge se osigurava konzistentnost podataka i metodologije kroz cjelokupan dokument. Združivanjem granica naseljenih mjesta u općine, okonurene su granice općina i u konačnici Kantona.

U odnosu na granice iz prostornog plana, evidentirana je promjena granice Kantona cijelom dužinom, sa najvećim razlikama u jugozapadnom dijelu Kantona, na granici općina Donji Vakuf i Bugojno sa općinom Kupres, odnosno granica između Srednjobosanskog kantona i Kantona 10, u dijelu Kupresa.

Druga značajnija promjena granica jeste u istočnom dijelu Kantona, na granici općina Kiseljak i Kakanj, odnosno Srednjobosanskog kantona i Zeničko-dobojskog kantona, u naseljima Miroševići, Šahinovići, Kazagići, Draževići i Brnjaci.

Do značajnije promjene granice došlo je i između granice Busovača – Zenica, u naseljima Merdani i Solakovići.

PROSTORNA OSNOVA 17

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

2.2. STANOVNIŠTVO Prostorni plan SBK donosi podatke o broju stanovnika u periodu nakon II svjetskog rata, te navodi da je broj stanovnika u periodu od 1943-1991. neprekidno rastao, iako sa opadajućim intenzitetom, te dostigao maksimalnih 341.356 stanovnika u 1991. godini. Ratna dešavanja u periodu 1992-1995. su ostavila veliki negativan uticaj na demografsku sliku kantona, te plan za 1999. godinu barata sa procjenom od 231.170 stanovnika, dakle sa smanjenjem od preko 100.000 stanovnika. Procjena za 2003. godinu se bazira na procjeni iz 1999. godine, te iskazuje povećanje ukupnog broja stanovnika na području kantona od 6,2% do ukupnog broja od 245.504 stanovnika. Od perioda usvajanja plana, 2013. godine je izvršen prvi popis stanovništva nakon rata 1992-1995., te su dobiveni precizniji podaci za analizu stanja i projekcije demografskih kretanja na području kantona. Uporednom analizom podataka iz Preliminarnih rezultata popisa 2013 godine i procjenama iz plana, dolazimo do podatka o stanju za 2013. godinu koje je za 27.645 stanovnika veće od procjene za 2003. godinu. U nastavku je dato stanje prema pomenutim Preliminarnim rezultatima popisa za općine na području kantona.

Dijelovi kantona 1981 1991 Procjena 2003 2013 Lašvanski dio 131.171 (43%) 148.597 (44%) 109.372 (44%) 128.144 (47%) Vrbaski dio 84.697 (28%) 96.442 (28%) 70.812 (29%) 71.602 (26%) Fojnički dio 42.850 (14%) 47.191 (14%) 38.370 (16%) 40.604 (15%) Jajački dio 45.742 (15%) 49.126 (14%) 26.950 (11%) 32.799 (12%) Srednjebosanski kanton 304.461 (100%) 341.356 (100%) 245.504 (100%) 273.149 (100%) TABELA 1 – PRISUTNO STANOVNIŠTVO U SBK/KSB I u odnosu na Preliminarne podatke, evidentno je da je Jajački dio kantona pretrpio najveće demografsko razaranje, ali sa trendom rasta ukoliko se procjena iz 2003 godine uzme kao približno tačna. Procjena za Vrbaski dio sa smanjenjem od 26% je tačna i za stanje 2013., dok Lašvanski i Fojnički dio pokazuju najmanje smanjenje prisutnog broja stanovnika od cca 13%.

Općina 1981 1991 Procjena 2003 2013 Bugojno 39.969 46.889 (+17%)2 37.425 (+14%)3 34.559 (-8%)4 Busovača 16.289 18.879 (+16%) 11.451 (+0,3%) 18.488 (61%) Dobretići 5.424 4.790 (-12%) 3.262 (-0,5%) 2.041 (-37%) Donji Vakuf 22.296 24.372 (+9%) 13.388 (+2%) 14.739 (10%) Fojnica 15.045 16.296 (+8%) 11.111 (+6%) 13.047 (17%) Gornji Vakuf - Uskoplje 22.432 25.181 (+12%) 19.999 (+2%) 22.304 (12%) Jajce 40.318 44.336 (+10%) 23.688 (+25%) 30.758 (30%) Kiseljak 21.039 24.164 (+15%) 21.322 (+4%) 21.919 (3%) Kreševo 6.766 6.731 (-1%) 5.937 (-3%) 5.638 (5%) Novi Travnik 26.154 30.713 (+17%) 25.198 (+3%) 25.107 (0%) Travnik 64.560 71.146 (+10%) 51.369 (+2%) 57.543 (12%) Vitez 24.169 27.859 (+15%) 21.354 (+5%) 27.006 (26%) TABELA 2 – PRISUTNO STANOVNIŠTVO PO OPĆINAMA U SBK/KSB

2 U odnosu na 1981 3 U odnosu na procjenu 1999 4 U odnosu na procjenu 2003 PROSTORNA OSNOVA 18

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Najveći porast u odnosu na procjenu za 2003. godinu bilježe općine Busovača, Jajce i Vitez, dok je smanjenje registrovano jedino za općine Bugojno i Dobretići. Obzirom da nisu dati podaci na osnovu kojih pokazatelja su vršene projekcije za 1999, odnosno 2003 godinu, u ovom trenutku nije moguće zaključiti da li su razlike u odnosu na detektovano stanje 2013 godine rezultat demografskih kretanja stanovništva ili posljedica greške u procjenama.

Naselja 1981 1991 1981-1991 2013 1991 - 2013 Bugojno 16.821 22.641 35% 17.202 -24% Busovača 2.734 3.899 43% 4.072 4% Dobretići 318 336 6% 249 -26% Donji Vakuf 7.224 8.771 21% 7.139 -19% Fojnica 3.411 4.225 24% 3.874 -8% Gornji Vakuf - Uskoplje 3.697 5.344 45% 5.222 -2% Jajce 11.918 13.579 14% 8.087 -40% Kiseljak 2.861 3.412 19% 3.773 11% Kreševo 1.314 1.433 9% 1.078 -25% Novi Travnik 8.473 11.522 36% 9.533 -17% Travnik 15.888 19.041 20% 16.534 -13% Vitez 5.564 7.200 29% 6.633 -8% Kruščica 2.090 2.404 15% 2.615 9% Turbe 3.519 4.549 29% 4.029 -11% TABELA 3 – PRISUTNO STANOVNIŠTVO PO VEĆIM NASELJIMA U SBK/KSB U odnosu na popis iz 1991., od 14 većih naselja u kantonu, samo tri bilježe porast broja stanovnika i to Busovača, Kiseljak i Kruščica. Istovremeno, najveći pad broja stanovnika imaju Bugojno i Jajce. Procentualno posmatrano, veliki pad imaju i Dobretići i Kreševo, ali zbog relativno niskog ukupnog broja stanovnika, taj pad u apsolutnom smislu nije značajan. U nastavku, ni jedno novo naselje u periodu od 1991. nije po broju stanovnika prešlo prag od 2.000 stanovnika, što je prostornim planom definisano kao uslov za promjenu karaktera naselja iz ruralnog u urbano/mješovito.

U kontekstu prirodnog kretanja stanovništva, zabilježen je općenit trend smanjenja prirodnog priraštaja za FBiH. Srednjebosanski kanton nije izuzetak po ovom pitanju, pa je trend smanjenja prirodnog priraštaja nastavljen, da bi prešao u negativan za 2013. godinu. Podaci su dostupni i za 2016 godinu, koja pokazuje nastavak trenda, te bilježi dodatno smanjenje, odnosno povećanje negativnog prirodnog priraštaja za čak -207.

Godina Živorođeni Umrli Prirodni priraštaj 1996. 4.350 1.604 2.746 1997. 4.134 1.786 2.348 1998. 3.765 1.816 1.949 1999. 3.439 1.797 1.642 2003. 2.850 2.048 802 2013. 2.184 2.213 -29 2016. 2.135 2.342 -207 TABELA 4 – PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA U SBK/KSB Izvor: Srednjobosanski kanton u brojkama Federalni zavod za statistiku Federacije BiH

PROSTORNA OSNOVA 19

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Općina Rođeni u 1.000 st Umrli u 1.000 st Prirodni rast (pad) u 1.000 st 2003. 2016. 2003. 2016. 2003. 2016. Bugojno 10,8 6,8 6,9 8,9 3,8 -2,1 Busovača 23,5 8,3 13,4 8,5 10,0 -0,2 Dobretići 1,8 1,0 4,0 4,9 0,0 -3,9 Donji Vakuf 12,0 10,8 9,6 9,6 2,3 1,2 Fojnica 13,5 8,2 14,5 11,2 0,0 -3,0 Gornji Vakuf- 12,6 7,2 7,5 8,6 5,0 -1,3 Uskoplje Jajce 11,1 5,9 7,4 6,5 3,7 -0,7 Kiseljak 8,8 7,7 8,5 8,3 0,3 -0,6 Kreševo 6,9 5,7 9,1 11,5 0,0 -5,9 Novi Travnik 11,0 8,5 6,9 8,0 4,1 0,4 Travnik 10,5 8,4 8,8 9,3 1,7 -0,9 Vitez 14,1 8,9 6,8 7,6 7,4 1,3 Kanton 11,6 7,8 8,3 8,6 3,3 -0,8 TABELA 5 – PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA PO OPĆINAMA U SBK/KSB Izvor: Srednjobosanski kanton u brojkama Federalni zavod za statistiku Federacije BiH

Prosječna Općina Ukupno 0-14 15-64 65+ starost Bugojno 34.559 16,01% 71,71% 12,28% 37,92 Busovača 18.488 17,74% 72,22% 10,04% 36,52 Dobretići 2.041 8,59% 78,58% 12,83% 42,03 Donji Vakuf 14.739 17,87% 72,11% 10,02% 36,44 Fojnica 13.047 15,62% 71,67% 12,71% 39,08 Gornji Vakuf - Uskoplje 22.304 17,45% 71,85% 10,70% 36,69 Jajce 30.758 16,49% 71,23% 12,27% 38,08 Kiseljak 21.919 16,95% 70,66% 12,39% 38,04 Kreševo 5.638 15,25% 69,03% 15,72% 40,29 Novi Travnik 25.107 17,43% 72,56% 10,01% 36,32 Travnik 57.543 17,05% 71,40% 11,55% 37,52 Vitez 27.006 18,10% 71,44% 10,45% 36,45 Kanton 273.149 16,96% 71,62% 11,42% 37,42 TABELA 6 – STAROSNE GRUPACIJE STANOVNIŠTVA PO OPĆINAMA U SBK/KSB

I po pitanju starosti stanovništva, stanje je nepovoljno. Naime, smatra se da stanovništvo počinje stariti, ako koeficijent starosti prelazi 12%. Koeficijentom starosti nazivamo odnos osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika. Prema gornjim procjenama, na području SBK 16,96% stanovništva je do 14 godina, 71,62% je radno sposobno stanovništvo do 64 godine, a čak 11,42% je starije od 65 godina. Ovi podaci upućuju na zaključak da je Srednjebosanski kanton na granici da postane “star”, te da se posebna pažnja mora usmjeriti ka ovom problemu. Indeks starenja, kao još jedan od bitnih demografskih pokazatelja starosne strukture stanovništva i budućeg razvoja, odnos je ukupnog stanovništva starijeg od 65 godina i stanovništva od 0-20 godina, množeno sa 100. Ako taj indeks počne prelaziti 40%, smatra se da počinje proces starenja stanovništva, što sa sobom donosi niz socijalnih problema. I ovaj indeks potvrđuje problem starenja stanovništva za posmatrano područje, budući da on iznosi alarmantnih 46%.

Podaci o obrazovnoj strukturi stanovništva su takođe ažurirani u odnosu na rezultate popisa 2013. godine, obzirom da se Prostorni plan oslanjao na podatke iz Popisa 1991. godine. Zaključak Prostornog

PROSTORNA OSNOVA 20

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

plana o većem procentu stanovništva bez završene srednje škole u svim općinama kantona nije aktuelan, obzirom da je samo u općini Dobretići manje od polovine stanovništva sa završenom srednjom ili višim školama.

Takođe, procent visokoobrazovanog kadra je dosta veći u odnosu na podatke iz Prostornog plana, što se može tumačiti posljedicom razvoja univerziteta na području kantona, o čemu će biti više govora u poglavlju Društvena infrastruktura.

Stanovništ. Bez Nepotpuno Osnovna Srednja i Visoka Općina 15 godina i osnovnog osnovno škola viša škola škola starije obrazov. obrazov. Bugojno 26.431 4,30% 8,57% 24,08% 56,18% 6,87% Busovača 14.733 5,12% 10,13% 23,69% 55,64% 5,42% Dobretići 1.489 11,69% 10,07% 30,29% 44,59% 3,36% Donji Vakuf 11.486 5,49% 11,39% 28,30% 50,28% 4,54% Fojnica 10.426 6,53% 13,13% 23,48% 48,37% 8,49% Gornji Vakuf - Uskoplje 17.280 6,63% 9,42% 23,90% 53,98% 6,08% Jajce 22.762 6,34% 14,46% 21,31% 52,40% 5,49% Kiseljak 17.209 5,00% 10,88% 21,01% 56,52% 6,62% Kreševo 4.469 6,49% 10,67% 19,27% 56,66% 6,91% Novi Travnik 19.678 4,29% 9,47% 21,84% 57,64% 6,76% Travnik 44.364 4,92% 12,14% 26,18% 50,07% 6,71% Vitez 21.159 3,86% 9,17% 20,40% 59,61% 6,96% Kanton 211.486 5,18% 10,90% 23,50% 54,00% 6,43% TABELA 7 – OBRAZOVNE KARAKTERISTIKE STANOVNIŠTVA PO OPĆINAMA U SBK/KSB

2.3. NAMJENA POVRŠINA U procesu ažuriranja namjene površina, analizirani i ažurirani su podaci Prostornog plana dati poglavljem 8. Zemljišta.

Naime, Prostorni plan ja na osnovu podataka iz SGBiH 1992 i 1999. prezentirao podatke o bilansu zemljišta Kantona sa 60% šumskog, 35,5% poljoprivrednog i 4,5% neplodnog (ostalog) zemljišta. Pri tome je građevinsko zemljište tretirano kao neplodno (ostala) zemljišta i nije posebno iskazano. Obzirom na nepreciznost obrade podataka prije upotrebe digitalnih tehnologija, te nedostatka pouzdanih izvora informacija o stanju u prostoru u periodu izrade Prostornog plana, pojavila se potreba za ažuriranjem stanja po pitanju namjene zemljišta u svim osnovnim kategorijama.

Pri tome je stanje ažurirano na način da su:

 izgrađene površine detektovane na osnovu ortofotosnimka iz 2008 godine, gdje su zemljišta ispod postojećih objekata sa pripadajućim parcelama/ okućnicama tretirane kao izgrađena zemljišta pretežne namjene stanovanja ili pretežne poslovno-proizvodne namjene;  poljoprivredna zemljišta sa pripadajućim bonitetnim kategorijama usklađena sa dostavljenom Studijom upotrebne vrijednosti zemljišta i dodatno korigovana na osnovu orto-fotosnimka;  šumska zemljišta evidentirana na osnovu šumsko-privredne osnove i Studije upotrebne vrijednosti zemljišta, te takođe dodatno korigovana na osnovu orto-fotosnimka;

PROSTORNA OSNOVA 21

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

 vodne površine tekućih i stajaćih voda sa ortofotosnimka tretirane kao pologoni I iskazane posebno;  sva ostala zemljišta tretirana kao nerazvrstana u kategoriji ostalih zemljišta.

Analiza je pokazala da stanje evidentirano Izmjenama i dopunama plana rezultira sa smanjenjem ukupnih poljoprivrednih zemljišta na račun izgrađenih (ostalih zemljišta) sa finalnim bilansom od 60% šumskog, 32,1% poljoprivrednog i 7,9% ostalih zemljišta u čemu je sadržano i 5,95% izgrađenih zemljišta učešća u ukupnoj namjeni površina. Na osnovu prezentiranih podataka nije moguće zaključiti da li je iskazano povećanje izgrađenih zemljišta posljedica pretvorbe zemljišta o posljednjem desetljeću ili nepreciznih podataka na osnovu kojih su površine bilansirane u okviru Prostornog plana.

U nastavku je data tabela sa bilansima površina po općinama Kantona:

Općina Poljop. Šumsko Izgrađena Vodne Ostalo Ukupno zemljište zemljište zemljišta površine zemljište

Bugojno 13.090,7 20.567 2.070,15 72,45 282,4 36.082,70 Busovača 4.007,83 10.283,5 1.374,79 20,71 72,97 15.759,80 Dobretići 2.565,11 3.055,24 433,24 1,62 299,02 6.354,23 Donji Vakuf 9.612,58 20.314,8 1.265,33 56,29 821,30 32.070,30 Fojnica 6.418,8 22.634,1 782,80 4,44 286,46 30.126,60 Gornji Vakuf-Uskoplje 15.040,4 23.392,9 937,26 43,15 182,29 39.596 Jajce 11.281,9 19.567,8 2.047,55 257,08 1.090,27 34.245,60 Kiseljak 6.034,5 7.276,81 2.565,69 - 133,30 16.010,30 Kreševo 3.253,71 10.834,6 501,04 - 76,85 14.666,20 Novi Travnik 6.308,27 16.757,2 1.171,33 2,4 7,60 24.246,80 Travnik 21.271 27.971,6 3.811,14 17,24 866,84 53.937,40 VItez 3.600,38 9.963,39 2.125,11 24,18 33,84 15.746,90 UKUPNO 102.485,18 192.619 18.957,79 43,82 4.153,14 318.842,83 TABELA 8 – NAMJENA ZEMLJIŠTA PO OPĆINAMA U SBK/KSB

2.3.1. POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE Bonitetne kategorije poljoprivrednog zemljišta su utvrđene za svo poljoprivredno zemljište, na osnovu dostavljenih agropedoloških karata, obzirom da Prostorni plan nije vršio razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta po bonitetnim kategorijama.

Naime, poljoprivredno zemljište se ocjenjuje na osnovu svojih kvalitativnih svojstava i proizvodne sposobnosti, te se svrstava u bonitetne kategorije, čija se vrijednost izražava u bodovima od 1 do 100., te je dostupnost podataka o stanju istog od velike važnosti kod opredjeljivanja i analize projekcije planskog dokumenta. Ulogu u određivanju bonitetnih kategorija imaju morfološka, hemijska, fizička i biološka svojstva proizvodnih karakteristika terena, što direktno utiče na pogonost namjene zemljišta.

PROSTORNA OSNOVA 22

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

AGROZONA BONITET (M) TLA DUBINA TEKSTURA STRUKTURA PROPUSNOST PLAVLJENJE (%) NAGIB %) SKELETNOST %) KAMENITOST BROJ VEGETAC.PERIODA DANA I I > 120 ilovača zrnasta dobra nikad 0-2 5 0 240 II 90-120 prelazne sitno i srednja rijetko 3-5 5-10 5 200- klase krupno 240 ilovače zrnasta III 60-90 ilovaste orašasta slaba povrem 6-8 10-25 15 160- prelazne mrvičasta eno 200 klase krupno poliedrična IVA 40-60 pjeskuša poliedrična vrlo slaba često 10-12 25-50 30 140- glinuša prizmatična (iva) 160 II IVB 40-60 pjeskuša poliedrična vrlo slaba često 12-15 25-50 30 140- glinuša prizmatična 160 V <40 teška prizmatična nepropus redovn 17-20 50-75 50 100- glinuša stubasta no o 140 VI <25 - - - - 25-30 75-80 60 60-100

III VII <15 - - - - 30-40 >80 80 <60

VIII bez tla i - - - - >40 - >80 - urbane površine TABELA 9 – KARAKTERISTIKE BONITETNIH KATEGORIJA ZEMLJIŠTA Prema bonitetnim kategorijama zastupljenim u Kantonu, poljoprivredno zemljište se javlja u omjeru:

Bonitetne kategorije (ha) I II III IV a IVb V VI VII UKUPNO - 961 4.032 3.031 15.560 35.016 33.913 9.972 102.485 TABELA 10– BONITETNE KATEGORIJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I bonitetna kategorija ( 90 – 100 bodova)

Obuhvata duboka i vrlo duboka zemljišta, dubine više od 120 cm, ilovastog sastava, srednje propusna, dobro drenirana, neutralne reakcije, sa podzemnom vodom ispod 120 cm, na ravnom reljefu sa nagibom do 3%, zaštićena od poplava, bez skeleta i bez kamenitosti, čiji je broj dana vegetacionog perioda veći od 240, sa povoljnim odnosom SET/PET 0,8, laka i pogodna za mehanizovanu obradu i navodnjavanje.

II bonitetna kategorija (80 – 90 bodova)

Obuhvata zemljišta duboka preko 90 cm, po sastavu ilovače i glinuše, propusna do srednje propusna, dobro i umjereno drenirana, neutralne i slabo kisele reakcije, sa podzemnom vodom ispod 100cm, na ravnom i nagnutom reljefu do 8%, izložena površinskoj vrlo slaboj eroziji, kao i vrlo rijetkim i kratkotrajnim poplavama, laka i srednje teška, pogodna za mehanizovanu obradu i navodnjavanje.

III bonitetna kategorija (60 – 80 bodova)

PROSTORNA OSNOVA 23

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Obuhvata zemljišta srednje duboka i duboka preko 60 cm, po teksturi ilovače i glinuše, propustljiva do teže propustljiva, dobro do nepotpuno drenirana, od slabo alkalne do srednje kisele reakcije, sa podzemnom vodom ispod 80 cm, u ravnici i nagibu do 16% (na nagibu izložena blažim oblicima erozije), izložena povremenim i kratkotrajnim poplavama, za obradu laka do teška uz izvjesna ograničenja u pogledu primjene mehanizacije i za koja su potrebne mjere zaštite od erozije, odnosno plavljenja.

IV bonitetna kategorija (40 – 60 bodova)

Obuhvata zemljišta srednje duboka od 40-60 cm, po teksturi ilovače i glinuše koja mogu da imaju 30% skeleta, a kod pjeskuša do 10% gline, alkalne do vrlo kisele reakcije, slabije drenirana, propustljiva do teže propustljiva, sa podzemnom vodom, kratkotrajno prevlažna, u ravnici i na nagibu do 30% (na nagibu-izložena svim oblicima erozije), u ravnici su srednje duboka i redovno kratkotrajno plavna, potrebne su mjere zaštite od erozije i poplava, te melioracione mjere.

V bonitetna kategorija (30 – 40 bodova)

Čine je zemljišta srednje duboka i plitka ispod 40 cm, koja sadrže do 50% skeletoidnih čestica do ekstremno kisele reakcije, srednje dugo prevlažena, redovno i dugotrajno poplavna, u ravnici i na nagibu do 45% (na nagibu-izložena svim oblicima površinske i slabe jaružne erozije), neophodne su mjere zaštite od erozije i izvođenje meliorativnih mjera.

VI bonitetna kategorija (20 – 30 bodova)

Čine je zemljišta uglavnom plitka, koja sadrže i do 70% skeleta, dugotrajno vodoležna, oglejena do površine, redovno i dugotrajno plavljena, u ravnici i na nagibu do 45% (na nagibu-ugrožena svim oblicima površinske i srednje jaružne erozije), alkalne do vrlo kisele reakcije, srednje oštećena i degradirana, dugotrajno prevlažena sa visokim nivoom podzemnih voda, neophodne su mjere zaštite od erozije i poplava.

VII bonitetna kategorija (10 – 20 bodova)

Čine je zemljišta pretežno vrlo plitka, koja sadrže više od 70% skeleta, na nagibu od 60% (na nagibu- ugrožena jakom jaružnom erozijom), jako oštećena i degradirana, alkalna do jako kisela, neophodne su mjere zaštite od erozije, a koja se isključivo mogu koristiti kao livade,pašnjaci i šume.

VIII bonitetna kategorija (do 10 bodova)

Čine urbane zone, eksploataciona područja, saobraćajnice, vodne akumulacije i vrlo plitka zemljišta, koja sadrže i do 90% skeleta, na nagibu i više od 65% ugrožena najjačim oblicima erozije, a koja se koriste kao pašnjaci.

Više bonitetnih kategorija obrazuje agrozonu, a preporuke u smislu pogodnosti zemljišta za različite namjene, način korištenja i sadnje unutar pojedinih agrozona, trebao bi se odvijati na sljedeći način:

Agrozona I: Ukupna površina I agrozone u SBK iznosi 23.584 ha. Uz tehničko - tehnološko uređenje predstavlja potencijal za organizovanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Korištenje zemljišta u ovoj agrozoni bi se usmjerilo na intenzivno ratarstvo, a to su, prije svega, proizvodnja krmnih kultura za proizvodnju mlijeka, intenzivna proizvodnja povrća, te proizvodnja industrijskog bilja.

PROSTORNA OSNOVA 24

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Agrozona II: Ukupna površina II agrozone u SBK iznosi 68.929. Obzirom na prirodni brdsko planinski ambijent otežano je korištenje mehanizacije za intenzivnu ratarsku proizvodnju, tako da je agrozona II namijenjena za poluintenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Na ovim površinama zemljišta organizovala bi se proizvodnja intenzivnih zasada voća visokostablašica i jagodastog voća, zatim uzgoj povrća i to pogotovu za industrijsku preradu. Također, u ovoj agrozoni korištenje zemljišta bi bilo usmjereno i za proizvodnju krme i sijena, kako bi se organizovala proizvodnja mlijeka i mesa.

Agrozona III: Površine III agrozone iznose 9.972. Obzirom da agrozona III zauzima male površine unutar posmatranog područja, njena upotreba u poljoprivredne svrhe je namjenjena gotovo isključivo za ispašu životinja.

2.3.2. ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE Šume i šumska zemljišta SBK zauzimaju površinu od P = 192.619 ha ili 60% od ukupne površine obuhvata. Šumama su obrasli masivi Vranice, Raduše, Vlašića, Koprivnice, Semešnice i Krezluka.

Obrasle površine

Visoke šume Izdanačke šume Ukupno Državno 80,64% 19,36% 175.284 Privatno 50,51% 49,49% 17.335 TABELA 11– ŠUME SBK/KSB U državnom vlasništvu se nalazi P = 175.284 ha ili 91%, dok je u privatnom vlasništvu P = 17.335 ha ili 9%. Državne šume su u većim kontinuiranim kompleksima, dok su privatne usitnjene na manjim površinama.

Prema podacima iz Kantonalnog plana zaštite okoliša za period 2015-2025. godina, drvna masa na području SBK iznosi 27.414.189 m3, što iznosi 19% ukupne drvne zalihe u FBiH. Zapreminski prirast u državnim šumama iznosi 695.369, što opet iznosi 21% u odnosu na šume FBiH. Godišnji mogući obim sječe iznosi 502.179, odnosno 20% u odnosu na FBiH.

Ukupno ostvareni obim sječe u državnim šumama u 2013. godini je iznosio 401.025m3 krupnog drveta. Najveći obim sječe je ostavren na području općina Travnik, Fojnica i Jajce.

Bespravna sječa je česta pojava na području SBK. U 2013 je evidentirana bespravna sječa 27.710 m3 krupnog drveta što narušava strukturu i stabilnost šumskih ekosistema. Najveći obim bespravne sječe je evidentiran u općinama Travnik, Novi Travnik, Vitez i Bugojno.

Državnim šumama i šumskim zemljištem upravlja i gospodari Kantonalna uprava za šumarstvo SBK/KSB i ŠGD Šume središnje Bosne/ ŠPD Srednjobosanske šume na šumsko-gospodarskim područjima Gornjevrbasko, Fojničko, Lašvansko i Srednjevrbasko. Detaljni planovi gospodarenja šumama za desetogodišnji vremenski period, donose se kroz šumsko-gospodarske osnove, gdje se definišu plan sječa, plan šumskouzgojnih radova, zaštite šuma, iskorištavanja šuma, plan investicionih ulaganja, ekonomsko finansijska analiza gospodarenja za svako područje.

Iako šume zahvataju znatan dio prostora Kantona i imaju relativno velike količine drvne mase, one nisu racionalno korištene u proteklom periodu. Eksploatacija se vršila iznad biološkog prirasta, drvo se prodavalo kao sirovina ili sa neznatnom doradom. Uglavnom je orijentacija bila na eksploataciji šuma

PROSTORNA OSNOVA 25

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

bez odgovarajućeg uzgoja šuma i razvoja brojnih funkcija kao što su: ekološke, rekreativne, lovne, prikupljanje korisnih plodova i sl.

Pregled šuma i šumskih zemljišta je načinjen na osnovu dostupnih, te različito ažuriranih, šumsko gospodarskih osnova za privatne i državne šume, Studije upotrebne vrijednosti zemljišta te drugih studija i pregleda stanja šuma, koje su Nosiocu izrade Plana bile na raspolaganju.

U nastavku su ažurirani podaci za šumovitost po općinama, te dat pregled površina privatnih šuma po općinama.

Općina Šumsko Državne šume Privatne šume Ukupno učešće u zemljište površini općine Bugojno 20.567 18.363,97 2.203,03 57,00% Busovača 10.283,5 8.736,27 1.547,23 65,25% Dobretići 3.055,24 2.496,8 558,44 48,08% Donji Vakuf 20.314,8 18.526,45 1.788,35 63,34% Fojnica 22.634,1 21.374,56 1.259,54 75,13% Gornji Vakuf-Uskoplje 23.392,9 22.001,89 1.391,01 59,08% Jajce 19.567,8 17.869,33 1.698,47 57,14% Kiseljak 7.276,81 5.763,1 1.513,1 45,45% Kreševo 10.834,6 10.097,91 736,69 73,87% Novi Travnik 16.757,2 15.611,75 1.145,45 69,11% Travnik 27.971,6 25.387,78 2.583,82 51,86% VItez 9.963,39 9.053,93 909,46 63,27% UKUPNO 192.619 175.284,41 17.334,59 60,41% TABELA 12 – ŠUMOVITOST OPĆINA SBK/KSB

2.3.3. IZGRAĐENA ZEMLJIŠTA Postojeće izgrađeno zemljište podrazumijeva površine izgrađene različitim vrstama objekata namijenjenih stanovanju i privredi, te saobraćajnu. Izgrađeno zemljište je utvrđeno na osnovu prostorno – planske dokumentacije tamo gdje je ista zbog recentnosti izrade i usvajanja smatrana ažurnom, te u odnosu na orto – foto snimke iz 2008 godine. Izgrađene površine zauzimaju cca 6% ukupne površine Kantona, a njihov detaljniji raspored je dat u tabeli bilansa površina..

Općina Izgrađeno zemljište Izgrađ. zemljište Ukupno pretežne namjene privredno-proiz. stanovanje namjene Bugojno 1.977,5 92,65 2.070,15 Busovača 1.339,8 34,99 1.374,79 Dobretići 433,24 - 433,24 Donji Vakuf 1.230,54 34,79 1.265,33 Fojnica 758,06 24,74 782,80 Gornji Vakuf-Uskoplje 872,54 64,72 937,26 Jajce 1.989,64 57,91 2.047,55 Kiseljak 2.486,97 78,72 2.565,69 Kreševo 455 46,04 501,04 Novi Travnik 1.113,57 57,76 1.171,33 Travnik 3.779,71 31,43 3.811,14 VItez 1.975 150,11 2.125,11 UKUPNO SBK 18.411,57 546,22 18.957,79 TABELA 13 – IZGRAĐENA ZEMLJIŠTA OPĆINA SBK/KSB

PROSTORNA OSNOVA 26

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

2.4. KARAKTERISTIKE RAZVOJA NASELJA Prema Preliminarnim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, broj statistički registrovanih naseljenih mjesta na području kantona iznosi 661 naseljeno mjesto. Od toga, njih čak 89 ima 0 prisutnih stanovnika.

Prostorni plan navodi stepen urbanizacije od 31,5% za područje kantona bazirajući se na popisu iz 1991. godine, što predstavlja nizak nivo u odnosu na prosjek za FBiH. Rezultati popisa iz 2013. godine, sa stepenom urbaniteta od 33%, ne odstupaju značajno u odnosu na gore navedeno, što govori u prilog tome da je globalno posmatrano, depopulacija zahvatila približno jednako i urbane i ruralne sredine.

Gustina naseljenosti i veličinska struktura pojedinih naselja je ažurirana u odnosu na podatke iz 2013. godine, te data pojedinačno za općine i definisane prostorno-funkcionalne grupacije Vrbaska, Lašvanska i Fojnička. Kod veličinske strukture je zadržana postojeća kategorizacija. U nastavku je data ažurna veličinska struktura naselja po općinama SBK.

OPĆINA BUGOJNO Stanje popis 1991 Stanje popis 2013 Ukupan broj Ukupan broj Veličinska struktura Broj naselja Broj naselja stanovnika stanovnika 0-200 38 2.849 46 1.9945 200-500 23 7.804 20 6.119 500-1.000 12 8.509 8 5.677 1.000-1.500 3 3.379 3 3.572 1.500-2.000 1 1.578 0 0 2.000-3.000 0 0 0 0 3.000-5.000 0 0 0 0 5.000-10.000 0 0 0 0 10.000-20.000 0 0 1 17.202 Preko 20.000 1 22.724 0 0 Ukupno 78 46.843 78 34.564 TABELA 14 – VELIČINSKA STRUKTURA NASELJA U OPĆINI BUGOJNO Veličinski posmatrano, u sistemu naselja u općini Bugojno dominiraju kategorije malih sela (do 200 stanovnika), dok najveći broj stanovnika, s izuzetkom općinskog centra, sada živi u srednjim selima 200- 500 stanovnika. Potpuno odsustvo naselja većih od 1.500 stanovnika i morfologija terena općine, otežavaju uspostavljanje strategije policentričnog razvoja sistema naselja, a polarizacija je prisutna u značajnoj mjeri obzirom da gotovo 50% stanovništva živi u općinskom centru. Od ukupno 78 naselja, njih čak 25 je u potpunosti napušteno.

OPĆINA BUSOVAČA Stanje popis 1991 Stanje popis 2013 Ukupan broj Ukupan broj Veličinska struktura Broj naselja Broj naselja stanovnika stanovnika 0-200 16 1.804 19 1.9206 200-500 23 7.947 21 7.389 500-1.000 6 4.002 5 3.501 1.000-1.500 1 1.192 0 0 1.500-2.000 0 0 1 1.611

5 Za naselja sa brojem stanovnika 1-10 zaokruživanje izvršeno na 10 stanovnika 6 Za naselja sa brojem stanovnika 1-10 zaokruživanje izvršeno na 10 stanovnika PROSTORNA OSNOVA 27

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

2.000-3.000 0 0 0 0 3.000-5.000 1 3.938 1 4.072 5.000-10.000 0 0 0 0 10.000-20.000 0 0 0 0 Preko 20.000 0 0 0 0 Ukupno 47 18.883 47 18.493 TABELA 15 – VELIČINSKA STRUKTURA NASELJA U OPĆINI BUSOVAČA U općini Busovača dominira grupacija srednjih sela 200-500 stanovnika u kojima i živi najviše stanovnika. Razmještaj i veličinska struktura naselja daje teoretski dobre predispozicije za uspostavljanje policentričnog sistema naselja.

OPĆINA DOBRETIĆI Stanje popis 1991 Stanje popis 2013 Ukupan broj Ukupan broj Veličinska struktura Broj naselja Broj naselja stanovnika stanovnika 0-200 6 867 15 1.219 200-500 12 3.934 3 822 500-1.000 0 0 0 0 1.000-1.500 0 0 0 0 1.500-2.000 0 0 0 0 2.000-3.000 0 0 0 0 3.000-5.000 0 0 0 0 5.000-10.000 0 0 0 0 10.000-20.000 0 0 0 0 Preko 20.000 0 0 0 0 Ukupno 18 4.801 18 2.041 TABELA 16 – VELIČINSKA STRUKTURA NASELJA U OPĆINI DOBRETIĆI U strukturi općinskih centara Dobretići se izdvajaju kao centar sa izazito malim brojem stanovnika ruralnog karaktera. Posebna pažnja se mora posvetiti infrastrukturnom povezivanju centra sa drugim općinskim centrima kako bi se nadomjestio nedostatak funkcija centraliteta.

OPĆINA DONJI VAKUF Stanje popis 1991 Stanje popis 2013 Ukupan broj Ukupan broj Veličinska struktura Broj naselja Broj naselja stanovnika stanovnika 0-200 38 3.882 55 2.4257 200-500 23 6.892 9 2.563 500-1.000 4 2.756 2 1.277 1.000-1.500 0 0 1 1.353 1.500-2.000 1 1.758 0 0 2.000-3.000 0 0 0 0 3.000-5.000 0 0 0 0 5.000-10.000 1 8.764 1 7.139 10.000-20.000 0 0 0 0 Preko 20.000 0 0 0 0 Ukupno 67 24.052 68 14.757 TABELA 17 – VELIČINSKA STRUKTURA NASELJA U OPĆINI DONJI VAKUF

7 Za naselja sa brojem stanovnika 1-10 zaokruživanje izvršeno na 10 stanovnika PROSTORNA OSNOVA 28

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

U općini je statistički registrovano 68 naselja od kojih je čak 20 napušteno, odnosno bez prisutnog stanovništva, te dodatna 4 naselja u kojima je registrovano manje od 10 stanovnika. Općinski centar dominira sa blizu 50% ukupnog stanovništva općine.

OPĆINA FOJNICA Stanje popis 1991 Stanje popis 2013 Ukupan broj Ukupan broj Veličinska struktura Broj naselja Broj naselja stanovnika stanovnika 0-200 35 3.118 41 2.5738 200-500 13 4.039 8 2.636 500-1.000 6 4.818 4 2.929 1.000-1.500 0 0 1 1.072 1.500-2.000 0 0 0 0 2.000-3.000 0 0 0 0 3.000-5.000 1 4.252 1 3.874 5.000-10.000 0 0 0 0 10.000-20.000 0 0 0 0 Preko 20.000 0 0 0 0 Ukupno 55 16.227 55 13.084 TABELA 18 – VELIČINSKA STRUKTURA NASELJA U OPĆINI FOJNICA Veličinski posmatrano, od stanja 1991, jedno naselje (Šavnik) je prešlo u kategoriju velikih sela preko 1.000 stanovnika, što uz dobru brojnost sela srednje veličine osigurava solidne predispozicije za uspostavljanje idealnog sistema policentričnog razvoja za prostor općine.

OPĆINA GORNJI VAKUF - Stanje popis 1991 Stanje popis 2013 USKOPLJE Ukupan broj Ukupan broj Veličinska struktura Broj naselja Broj naselja stanovnika stanovnika 0-200 18 1.602 25 2.1179 200-500 17 5.702 13 4.187 500-1.000 12 8.418 10 7.206 1.000-1.500 2 2.346 3 3.581 1.500-2.000 1 1.713 0 0 2.000-3.000 0 0 0 0 3.000-5.000 0 0 0 0 5.000-10.000 1 5.349 1 5.222 10.000-20.000 0 0 0 0 Preko 20.000 0 0 0 0 Ukupno 51 25.130 52 22.313 TABELA 19 – VELIČINSKA STRUKTURA NASELJA U OPĆINI GORNJI VAKUF - USKOPLJE U sistemu dominira kategorija sredjnih sela što je izrazito povoljno sa aspekta mogućnosti ruralnog razvoja. Obzirom da je općinski centar zastupljen u stanovništvu općine sa manje od 25 %, očekuje se snaženje pozicije ovog centra u planskom periodu.

OPĆINA JAJCE Stanje popis 1991 Stanje popis 2013

8 Za naselja sa brojem stanovnika 1-10 zaokruživanje izvršeno na 10 stanovnika 9 Za naselja sa brojem stanovnika 1-10 zaokruživanje izvršeno na 10 stanovnika

PROSTORNA OSNOVA 29

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Ukupan broj Ukupan broj Veličinska struktura Broj naselja Broj naselja stanovnika stanovnika 0-200 12 1.402 22 1.18810 200-500 21 7.019 18 5.987 500-1.000 12 9.001 10 7.473 1.000-1.500 7 8.621 7 8.047 1.500-2.000 2 3.468 0 0 2.000-3.000 0 0 0 0 3.000-5.000 0 0 0 0 5.000-10.000 0 0 1 8.087 10.000-20.000 1 13.585 0 0 Preko 20.000 0 0 0 0 Ukupno 55 43.096 58 30.782 TABELA 20 – VELIČINSKA STRUKTURA NASELJA U OPĆINI JAJCE Teritorij općine Jajce karatkerizira veliki gubitak stanovništva, što je posebno naglašeno za urbane centre i centre koji su imali predispozicije prerastanja u urbane iz ruralnih. Ukupan broj stanovnika, u urbanim centrima i naseljima koja su po popisu 1991. godine imala više od 1.500 stanovnika, je smanjen za 8.966 stanovnika, ili drugim riječima rečeno, 73% izgubljenog stanovništva na teritoriji Jajca je iz urbanih naselja ili naselja koja su pretendovala da prerastu u urbana.

OPĆINA KISELJAK Stanje popis 1991 Stanje popis 2013 Ukupan broj Ukupan broj Veličinska struktura Broj naselja Broj naselja stanovnika stanovnika 0-200 44 3.845 49 3.01711 200-500 29 10.154 22 7.136 500-1.000 7 5.115 8 5.823 1.000-1.500 1 1.225 2 2.222 1.500-2.000 0 0 0 0 2.000-3.000 0 0 0 0 3.000-5.000 1 3.742 1 3.773 5.000-10.000 0 0 0 0 10.000-20.000 0 0 0 0 Preko 20.000 0 0 0 0 Ukupno 82 24.081 82 21.971 TABELA 21 – VELIČINSKA STRUKTURA NASELJA U OPĆINI KISELJAK Za razliku od općine Jajce, općina Kiseljak bilježi blagi porast broja stanovnika u urbanim i mješovitim naseljima, ali i broja naselja koja pretenduju da u planskom periodu poprime karakter urbanih ili mješovitih. Od relativno velikog broja malih sela do 200 stanovnika, njih čak 16 je napušteno ili u fazi odumiranja.

OPĆINA KREŠEVO Stanje popis 1991 Stanje popis 2013 Ukupan broj Ukupan broj Veličinska struktura Broj naselja Broj naselja stanovnika stanovnika 0-200 16 1.720 19 1.50612 200-500 9 2.994 6 2.221 500-1.000 1 557 1 836

10 Za naselja sa brojem stanovnika 1-10 zaokruživanje izvršeno na 10 stanovnika 11 Za naselja sa brojem stanovnika 1-10 zaokruživanje izvršeno na 10 stanovnika 12 Za naselja sa brojem stanovnika 1-10 zaokruživanje izvršeno na 10 stanovnika PROSTORNA OSNOVA 30

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

1.000-1.500 1 1.428 1 1.078 1.500-2.000 0 0 0 0 2.000-3.000 0 0 0 0 3.000-5.000 0 0 0 0 5.000-10.000 0 0 0 0 10.000-20.000 0 0 0 0 Preko 20.000 0 0 0 0 Ukupno 27 6.699 27 5.641 TABELA 22 – VELIČINSKA STRUKTURA NASELJA U OPĆINI KREŠEVO Općinski centar Kreševo, iako ima manje od 2.000 stanovnika, pokazuje odlike urbaniteta i po pitanju prisutnih centralnih funkcija, i po pitanju privrednih djelatnosti kojima se bavi stanovništvo. Dobra saobraćajna povezanost sa većim centrima u okruženju, dodatno postavlja općinski centar u povoljnu poziciju, te je realno za očekivati njegovo snaženje u planskom periodu.

OPĆINA NOVI TRAVNIK Stanje popis 1991 Stanje popis 2013 Ukupan broj Ukupan broj Veličinska struktura Broj naselja Broj naselja stanovnika stanovnika 0-200 9 1.250 19 2.068 200-500 28 8.708 23 7.117 500-1.000 13 8.101 9 6.389 1.000-1.500 1 1.045 0 0 1.500-2.000 0 0 0 0 2.000-3.000 0 0 0 0 3.000-5.000 0 0 0 0 5.000-10.000 0 0 0 0 10.000-20.000 1 11.520 1 9.533 Preko 20.000 0 0 0 0 Ukupno 52 30.624 52 25.107 TABELA 23 – VELIČINSKA STRUKTURA NASELJA U OPĆINI NOVI TRAVNIK Veličinski posmatrano, u općini Novi Travnik dominiraju srednja sela, i po pitanju brojnosti i po pitanju zastupljenog stanovništva. Velika sela potpuno izostaju u kategorizaciji, te sve funkcije centraliteta u općini preuzima općinski centar.

OPĆINA TRAVNIK Stanje popis 1991 Stanje popis 2013 Ukupan broj Ukupan broj Veličinska struktura Broj naselja Broj naselja stanovnika stanovnika 0-200 12 1.452 30 2.690 200-500 33 11.052 25 8.495 500-1.000 31 21.905 26 17.156 1.000-1.500 9 11.166 6 6.984 1.500-2.000 1 1.511 1 1.655 2.000-3.000 0 0 0 0 3.000-5.000 1 4.467 1 4.029 5.000-10.000 0 0 0 0 10.000-20.000 1 18.849 1 16.534 Preko 20.000 0 0 0 0 Ukupno 88 70.402 90 57.543 TABELA 24 – VELIČINSKA STRUKTURA NASELJA U OPĆINI TRAVNIK Na području općine Travnik, najbrojnija je kategorija srednjih sela. Općinski centar je veličinski posmatrano veličine koja je srazmjerna populaciji općine, ali u kontekstu regionalnog centra je izrazito podkapacitiran u veličinskom smislu. PROSTORNA OSNOVA 31

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

OPĆINA VITEZ Stanje popis 1991 Stanje popis 2013 Ukupan broj Ukupan broj Veličinska struktura Broj naselja Broj naselja stanovnika stanovnika 0-200 4 420 9 889 200-500 14 4920 10 3.947 500-1.000 8 5487 7 5.130 1.000-1.500 5 5798 5 6.208 1.500-2.000 1 1515 1 1.584 2.000-3.000 1 2403 1 2.615 3.000-5.000 0 0 0 0 5.000-10.000 1 7185 1 6.633 10.000-20.000 0 0 0 0 Preko 20.000 0 0 0 0 Ukupno 34 27.728 34 27.006 TABELA 25 – VELIČINSKA STRUKTURA NASELJA U OPĆINI VITEZ Na području općine Vitez, velika sela i mješovita naselja pokazuju tendeciju rasta, dok su u strukturi i po broju stanovnika najzastupljenija srednja sela. Postojanje sekundarnog urbanog centra sa tendencijom snaženja, ide u prilog policentričnom razvoju teritorije općine.

SREDNJEBOSANSKI Stanje popis 1991 Stanje popis 2013 KANTON Ukupan Procentual Ukupan Procentual Broj Broj Veličinska struktura broj no učešće broj no učešće naselja naselja stanovnika stanovnika 0-200 248 24.211 7,15% 349 23.453 8,58% 200-500 245 81.165 23,97% 178 58.619 21,45% 500-1.000 112 78.669 23,24% 90 63.397 23,20% 1.000-1.500 30 36.200 10,69% 29 34.117 12,48% 1.500-2.000 7 11.543 3,41% 3 4.850 1,77% 2.000-3.000 2 6.870 2,03% 1 2.615 0,96% 3.000-5.000 3 11.932 3,52% 4 15.748 5,76% 5.000-10.000 3 21.298 6,29% 4 27.081 9,91% 10.000-20.000 3 43.954 12,98% 3 43.269 15,83% Preko 20.000 1 22.724 6,71% 0 0 0,00% Ukupno 654 338.566 100,00% 661 273.149 100,00% TABELA 26 – VELIČINSKA STRUKTURA NASELJA U SBK Pokazatelji o veličinskoj strukturi naselja upućuju na nedovoljnu urbanizovanost i dosta neravnomjerno naseljavanje područja kantona, koje je u periodu između dva popisa još dodatno pogoršano. Svega trećina populacije kantona živi u urbanim sredinama što je daleko ispod prosjeka razvijenih zemalja, te u ukupnoj strukturi nedostaju veća naselja. Pri tome je situacija najnepovoljnija po pitanju položaja Travnika kao regionalnog centra, koji učestvuje sa samo 6% ukupne populacije kantona, te nema ostvarene preduslove za promjenu statusa u gradsko područje.

Veličinska struktura regionalne konurbacije Travnik, Novi Travnik i Vitez pokazuje znake snaženja, ali je i dalje daleko od teoretski preferiranog kapaciteta.

Uspostavljeni model prostornog razvoja grupacija u sistemu naselja je dobro postavljen kroz tri grupacije i u odnosu na ažurirane podatke, te su zaključci Prostornog plana aktuelni i za projekciju razvoja Izmjena i dopuna plana.

PROSTORNA OSNOVA 32

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Rang Naziv SBK Normalna Binarna Trinarna

1. Bugojno 100,00 100,0 100,0 100,0 2. Travnik 96,12 50,0 66,7 83,3 3. Novi Travnik 55,42 33,3 44,4 75,0 4. Jajce 47,01 25,0 33,3 56,3 5. Donji Vakuf 41,50 20,0 26,7 45,0 6. Vitez 38,56 16,7 22,2 37,5 7. Gornji Vakuf - Uskoplje 30,36 14,3 19,0 32,1 8. Busovača 23,67 12,5 16,7 28,1 9. Fojnica 22,52 11,1 14,8 25,0 10. Kiseljak 21,93 10,0 13,3 22,5 11. Kreševo 6,27 12. Dobretići 1,45

TABELA 27 – VELIČINSKI RANG OPĆINSKIH CENTARA

Sistem naselja - veličinski rang općinskih centara 120

100

80

60

40

20

0

Sred. SBK Normalna Binarna Trinarna

GRAFIKON 1 – VELIČINSKI RANG OPĆINSKIH CENTARA

PROSTORNA OSNOVA 33

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Grupacija Vrbas Grupacija Lašva Grupacija Fojnica

20.000 20.000 17.202 18.000 16534 18.000 16.000 16.000 14.000 14.000 12.000 12.000 10.000 8601 8267 10.000 8.000 8.000 5728 5456 6.000 4300 4133 6.000 3440 3874 4.000 1937 4.000 1278 2.000 2.000 0 0

br. st teor.

TABELA 28 – PROSTORNE GRUPACIJE CENTARA; RANG VELIČINSKE STRUKTURE Po pitanju položaja naselja u sklopu sistema naselja i koncentracija funkcija, određenja Prostornog plana su aktuelna i primjenjiva, te se zadržava uspostavljena rang lista naselja:

Rang 1 - Travnik Rang 2 - Novi Travnik, Vitez, Bugojno i Jajce Rang 3 - Ostala općinska središta Rang 4 - Dobretići i ostala naselja.

2.4.1. STANOVANJE I STAMBENA IZGRADNJA Plan navodi da je po popisu 1991. godine došlo do izjednačavanja broja stanova i domaćinstava, ali da tehnički i prostorni standard stanova nije bio zadovoljavajući. Neadekvatna stambena politika je proizvela niz problema u proteklom periodu, od kojih je najznačajnija masovna pojava neplanske izgradnje u gotovo svim općinama Bosne i Hercegovine. Naročito se ovo odnosilo na individualnu stambenu izgradnju koja je u prethodnom periodu činila gotovo 80% ukupne stambene izgradnje. Dodatni problem je stvorila činjenica da se neplanska gradnja najčešće vršila na račun najplodnijeg poljoprivrednog zemljišta u blizini postojećih saobraćajnica.

Obzirom da je sve prethodno navedeno još uvijek aktuelno i za područje SBK i predstavlja nedovoljno riješenu problematiku, kroz Izmjene i dopune plana je izvršena identifikacija izgrađenog zemljišta na osnovu orto-foto snimaka iz 2008. godine, kako bi se u grafičkom smislu identifikovale izgrađene površine u okviru svake od općina. Takođe je, na osnovu popisa iz 2013 godine, izvršena analiza veličine postojećeg stambenog fonda u odnosu na prisutno stanovništvo po općinama, kako bi se utvrdila dostatnost istog u planskom periodu. Dobiveni bilansi trebaju poslužiti kao podloga za izradu projekcije razvoja, u smislu planiranja površina namijenjenih pretežno stambenoj izgradnji, a kako bi se planski pristupilo održivom korištenju zemljišta na područu kantona.

U tabelama u nastavku su prezentirani dobiveni podaci po općinama.

PROSTORNA OSNOVA 34

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Stanje popis 1991 Stanje popis 2013 Stanje ortofoto 2008

Općina Izgrađene površine broj broj stanovi bilans stanovi bilans pretežne namjene domać. domać. stanovanja

Bugojno 11.877 11.744 +133 12.653 9.546 +3.107 1.977,5 Općinski centar 4.140 - - 6.729 5.132 +1.597 - Busovača 5.889 4.857 +1.032 7.865 5.657 +2.208 1.339,8 Općinski centar 709 - - 1.685 1.328 +357 - Dobretići 953 879 +74 597 555 +42 433,24 Općinski centar 58 - - 77 71 +6 - Donji Vakuf 6.115 6.057 +58 5.582 4.221 +1.361 1.230,54 Općinski centar 1.737 - - 2.841 2.178 +663 - Fojnica 4.152 3.960 +192 6.185 3.945 +2.240 758,06 Općinski centar 834 - - 1.840 1.299 +541 - Gornji Vakuf - 872,54 5.711 5.495 +216 7.227 5.754 +1.473 Uskoplje Općinski centar 958 - - 1.850 1.517 +333 - Jajce 12.263 11.403 +860 11.561 8.388 +3.173 1.989,64 Općinski centar 3.447 - - 3.870 2.627 +1.243 - Kiseljak 6.965 6.354 +611 9.688 6.789 +2.899 2.486,97 Općinski centar 833 - - 1.781 1.294 +487 - Kreševo 1.998 1.919 +79 2.632 1.881 +751 455 Općinski centar 403 - - 544 379 +165 - Novi Travnik 7.964 7.899 +65 8.870 7.295 +1.575 1.113,57 Općinski centar 2.361 - - 3.775 3.142 +633 - Travnik 19.850 17.994 +1856 23.139 16.641 +6.498 3.779,71 Općinski centar 4.478 - - 6.962 5.524 +1.438 - Vitez 8.087 7.481 +606 10.176 8.266 +1.910 1.975 Općinski centar 1.481 - - 2.641 2.198 +443 - TABELA 29 – STANOVI I DOMAĆINSTVA PO OPĆINAMA SBK/KSB Ukupan broj stanova na području kantona iznosi 106.175 stanova, a prosječna veličina domaćinstva broji 3,46 članova.

U odnosu na prethodne podatke, može se utvrditi da raspoloživi stambeni fond iznosi cca 1,35 stambenih jedinica po domaćinstvu, tj. da je u svim općinama došlo do suficita stambenog fonda, što je i očekivano obzirom na broj prisutnog stanovništva po općinama. Međutim, za precizno utvrđivanje pomenutog suficita, potrebno je izvršiti detaljno istraživanje obzirom da u ukupnom broju stanova nisu izdvojeni objekti sekundarnog stanovanja.

PROSTORNA OSNOVA 35

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

2.5. KARAKTERISTIKE PRIVREDNOG RAZVOJA

Po veličini peti kanton u Federaciji BiH, Srednjebosanski kanton očekivano generiše znatne ljudske i prirodne potencijale, koji se, u odnosu na iskorištenost i adekvatno upravljanje istima, koriste u razvoju i održivom kreiranju privredne politike na visokom nivou.

Svaka od 12 općina u sastavu Kantona igra važnu ulogu u ovom procesu, a zahvaljujući raznolikosti svojih prirodnih, stvorenih i stečenih potencijala, koji se kreću od geografskih raznolikosti i dobrog geostrateškog položaja u mikro okvirima, pa sve do makroekonomskih atributa koji se osjećaju i van granica samog administrativnog sklopa o kojem je ovdje riječ.

Prema podacima koji se izlažu u recentno usvojenom dokumentu Strategija razvoja Srednjobosanskog kantona za period 2016 – 2020.godine (mart 2016.), a koji se u izlaganju ovog poglavlja uzima kao „strateško – planski dokument, koji treba poticati i usmjeravati budući rast i razvoj Kantona“, te „u najširem smislu obuhvata ekonomski i društveni razvoj, kroz korištenje i apsorpciju raspoloživih prirodnih resursa“13, na ovom prostoru se susreće diverzitet prirodnih potencijala, koji su ključni za trenutni, ali i budući razvoj privrede.

Govoreći o prirodnim potencijalima kao preduslovu za privredni razvoj, a imajući u vidu trenutne kapacitete, ne smije se zanemariti činjenica da je Srednjobosanski kanton prostor na kojem se nalaze značajne rezerve uglja, koje su raspoređene u tri ugljena bazena: Bugojanski, Jajački i Sarajevsko – zenički ugljeni bazen. Također, ležišta crnih metala i nemetala, kao i obojenih metala, od kojih je bitno izdvojiti rudu boksita, cinka, olova, srebra, žive i zlata, prisutna su u manjem ili većem obimu na ovom području, o čemu je više govora bilo i u tematskom poglavlju. Nadalje, industrijske mineralne sirovine, poput rude aluminija – boksit, rude željeza – magnetit, hematit i limonit, potom rude gipsa, rude kvarcita, žive, balra, olova i cinka, ali i građevinski materijali kao što su tehnički i arhitektonsko – građevinski kamen (dolomit, krečnjak, kvarc – diorit, riolit, mramor, tufo, sedra i glina), važni su elementi razvoja industrije, a posljedično i same privrede Kantona.

Naravno, drugi prirodni potencijali, kao što su poljoprivredno zemljište, šumska prostranstva, bogatstvo pitke vode, zajedno sa mineralnim resursima imaju nemjerljiv značaj za privredni razvoj, a znajući da stanovništvo ovog Kantona ima pozitivnu stopu rasta i u odnosu na prijašnje analize i procjene date u Planu čije se izmjene i dopune rade, ima značajan skok, u samom uvodnom izlaganju se može s pravom govoriti o pozitivnim i perspektivnim projekcijama za planski period, naravno, uz pravilno i održivo planiranje, koje je u skladu sa ekološkim i održivim ekonomskim principima u kojima se ravnomjerno razvijaju urbana i ruralna područja, u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama.

Razvojni problemi / potencijali Razvojne perspektive Niska stopa rasta BDP-a i ispodprosječni nivo BDP-a Planiranje, podržavanje i provođenje mjera za po stanovniku u Kantonu, u odnosu na Federaciju podršku privrednih aktivnosti i stvaranju finalnog proizvoda unutar Kantona, te podršku investicija u Kantonu

13 Strategija razvoja Srednjobosanskog kantona za period 2016 – 2020.godine PROSTORNA OSNOVA 36

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Razvojni problemi / potencijali Razvojne perspektive Velike razlike između nivoa razvijenosti općina u Razvijanje politike i programa za balansirani razvoj Kantonu regije i smanjenje razlika u razvijenosti među općinama Kantona, posebno općinama koje značajno zaostaju u razvoju Podržavanje međuopćinske saradnje razvijanjem zajedničkih projekata od interesa za dvije općine ili za više općina Nedostatak infrastrukture i podrške za nove biznise, Razvijanje preduzetničke vještine i unapređivanje tzv. "start-up" podrške za "start-up" firme, uz razvoj infrastrukture gdje je to opravdano (poslovni inkubatori, "start-up" centri i sl.) Nizak udio poslovnih zona opremljenih Razvijanje projekata izgradnje infrastrukture za infrastrukturom i neriješeni imovinsko-pravni odnosi poslovne zone i njihova promocija za privlačenje u poslovnim zonama domaćih i stranih investitora te rješavanje imovinsko- pravnih pitanja za poslovne zone za koje je to potrebno Povećanje mjera podrške i "grant sheme" za poslovne zone Niska primjena novih tehnologija i inovacija u Unapređenje podrške preduzetnicima za inovacije i industriji uvođenje novih tehnologija u industriji Izgradnja kapaciteta i umrežavanje s partnerima izvan Bosne i Hercegovine radi korištenja mogućnosti koje pruža EU program Horizon 2020 za istraživanje i inovacije Nerazvijen zanatski sektor Unapređenje podrške zanatstvu i poticanje samozapošljavanja zanatlija Prisutnost sive ekonomije u privrednim aktivnostima Jačanje provođenja mjera prevencije i suzbijanja sive ekonomije u privrednim aktivnostima Mjere podrške za preduzetnike, olakšice, subvencije i sl. TABELA 30 – RAZVOJNI PROBLEMI I POTENCIJALI PREMA STRATEGIJI RAZVOJA SBK 2016 – 2020.GODINE

2.5.1. KRETANJE I STRUKTURA BDP – A I INDEKS RAZVIJENOSTI Dokument „Makroekonomski pokazatelji po kantonima za 2016. godinu“, koji je izradio Federalni zavod za programiranje razvoja, najrecentniji je po pitanju podataka i pokazatelja ekonomskog razvoja. Stoga će se prikaz pojedinih segmenata karakteristika privrednog razvoja Srednjobosanskog kantona uvelike oslanjati njegove podatke i zaključke, kao i na podatke usvojene Strategije razvoja Srednjobosanskog kantona za period 2016 – 2020.godine.

Privreda Srednjobosanskog kantona, za razliku od drugih kantona u FBiH, posljednjih nekoliko godina ima pozitivnu stopu rasta. U periodu od 2009 – 2013.godine, prema podacima Strategije razvoja Srednjobosanskog kantona za period 2016 – 2020.godine, Kanton bilježi kontinuiran rast BDP-a.

PROSTORNA OSNOVA 37

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

BDP na području Srednjobosanskog kantona je u 201414. godini iznosio 1.304 mil. KM, čime je Kanton učestvovao sa 7,6% u ostvarenom BDP – u na području F BiH. BDP po glavi stanovnika, u 2014. godini iznosio je 5163 KM/st ili 70,3% od prosjeka Federacije BiH.

Općine Stanovništvo GDP u hilj. KM GDP/PC u KM (po GDP/PC u KM (po glavi (prisutno) glavi stan.) stan.) FBiH = 100 Bugojno 37.146 137.278 3.696 50,3 Busovača 1.597 6.864 4.298 58,5 Dobretići 628 0 0 0,0 Donji Vakuf 13.805 51.479 3.729 50,8 Fojnica 11.621 102.959 .886 120,6 Gornji Vakuf – 18.648 6.864 3.681 50,1 Uskoplje Jajce 2.407 120.119 499 68,0 Kiseljak 20.545 102.959 5.011 68,2 Kreševo 5.456 3.432 629 85,7 Novi Travnik 24.942 120.119 4.816 65,6 Travnik 54.452 360.356 6.618 90,1 Vitez 2.529 137.278 5.428 73,9 Srednjobosanski 252.573 1.304.147 5.163 70,3 Kanton Federacija BiH 2.336.722 17.159.815 7.344 100,0 TABELA 31 – BDP POJEDINIH OPĆINA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 2014.GODINE Sa učešćem od 7,6% u ukupno generisanom BDP – u Federacije BiH, Srednjobosanski kanton se nalazi na petom mjestu u odnosu na ostale kantone, a ako se posmatra u odnosu na površinu koju zauzima, poredeći taj podatak sa približno jednakim kantonima po svojoj veličini, tada bi zauzimao visoko drugo mjesto.

Međutim, u 2016.godini, prema izračunu indeksa razvijenosti Federalnog zavoda za programiranje razvoja, Srednjobosanski kanton je na sedmom mjestu u odnosu na Federaciju BiH, sa indeksom od 83,7.

Federacija BiH = 100

Step. Step. Br.uče. Prihodi Odsut.

Zap. Nez. na po stan.

1000 glavi

Kanton Step. zaposlenosti u % Step. nezaposlenosti u % Broj (osn+sred) na 1000 stanovnika učenika Prihodi po stanovnika glavi Indeks odsut. stan. st. st. Indeks razvijenosti Rang SBK 24,3 47,1 128 102 -25,7 82,6 94,9 104 66 71,8 83,7 7 TABELA 12 – INDEKS RAZVIJENOSTI 2016. GODINE

14 Podaci o bruto domaćem proizvodu (GDP) za kasnije godine nisu date u dokumentima koji se mogu naći na stranicama Federalnog zavoda za programiranje razvoja, kao ni Federalnog zavoda za statistiku, stoga se komentari ovog segmenta odnose na posljednje poznate podatke, što se može naknadno dopuniti, po pristizanju novih podataka

PROSTORNA OSNOVA 38

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Prema dokumentu Socioekonomski pokazatelji po općinama, posmatrano u periodu 2016.godine, općina Vitez je imala je najveći indeks razvijenosti u Kantonu sa 109,7 indeksom razvijenosti. Razvijene općine u odnosu na indeks razvijenosti FBiH smatraju se i općine Kreševo, Travnik, Novi Travnik, Kiseljak, Fojnica i Busovača, dok se nedovoljno razvijenim općinama u tom poretku i odnosu smatraju općine Bugojno i Gornji Vakuf – Uskoplje, a izrazito nerazvijenim se smatraju općine Jajce, Donji Vakuf i Dobretići.15

Federacija BiH = 100

lenosti

Step. Step. Br.uče. Prihodi Odsut.

Zap. Nez. na po stan.

1000 glavi

Općina Step. zaposlenosti u % Step. nezapos u % Broj (osn+sred) na 1000 stanovnika učenika Prihodi po stanovnika glavi Indeks odsut. stan. st. st. Indeks razvijenosti Rang u Kantonu Bugojno 19,3 57,3 127 80 - 65,5 72,3 103,7 51,3 33,1 65,2 9 33,4 Busovača 15,8 59,4 119 104 -5,9 53,7 67,5 96,8 66,7 170,7 91,1 5 Dobretići 2,7 73,4 0 18 - 9,1 36,2 0,0 11,4 -132,7 -15,2 12 66,6 Donji 16,9 63,1 124 62 - 57,5 59,3 100,8 39,5 -16,1 48,2 11 Vakuf 43,3 Fojnica 23,0 50,1 120 92 - 78,2 88,4 97,9 58,8 67,7 78,2 8 26,5 G.Vakuf 18,3 52,6 113 85 - 62,3 82,7 91,7 54,2 107,5 79,7 7 – 18,5 Uskoplje Jajce 16,5 54,3 107 67 - 56,1 78,8 87,0 42,9 12,5 55,5 10 37,5 Kiseljak 26,4 39,7 141 114 - 89,7 111,5 114,5 72,7 123,3 102,3 3 15,4 Kreševo 33,4 33,6 133 108 - 113,4 125,2 107,9 69,2 82,6 99,6 4 23,5 Novi 20,0 51,7 125 132 - 67,8 84,8 101,3 84,4 87,0 85,1 6 Travnik 22,6 Travnik 35,1 36,3 150 139 - 119,4 119,0 122,3 89,3 78,6 105,7 2 24,3 Vitez 33,7 40,5 124 96 -7,5 114,5 109,6 100,7 61,2 162,4 109,7 1 TABELA 33 – INDEKS RAZVIJENOSTI PO OPĆINAMA U 2016.GODINI

2.5.2. SPOLJNO – TRGOVINSKA RAZMJENA Prostorni plan SBK donosi podatke o trgovačkoj bilanski koji se temelje na Statističkom godišnjaku iz 2000. godine, a čija je važnost u dinamičnim okvirima ekonomskog i privrednog razvoja zastarjela. Ažuriranje podataka u cilju sagledavanja trenutne slike je nužno, ne samo kako bi se razumjela trenutna kretanja, već i zbog projekcija razvoja koje se zasnivaju na tim ulaznim podacima, kao i na drugim

15 Prema Federalnom zavodu za programiranje razvoja, sve općine koje imaju indeks razvijenosti između 50 – 75 %, smatraju se nedovoljno razvijenim. PROSTORNA OSNOVA 39

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

izvorima podataka, poput već pomenutih i korištenih Strategije razvoja SBK i Makroekonomskih pokazatelja po kantonima.

U 2016.godini u Federaciji BiH je ostvaren izvoz u ukupnom iznosu od 6.260 mil. KM, što je rast od 1,9% u odnosu na 2015.godinu. U Srednjobosanskom kantonu, izvoz je u istom periodu (2016.g) iznosio 702 mil. KM, što je rast od 6,7% u odnosu na prethodnu godinu. Time izvoz SBK-a učestvuje u ukupnom izvozu Federacije BiH sa 11,2%.

Povećanje izvoza bilježi većina općina Kantona, sa naglaskom na Kreševo, koje je u 2016. godini povećalo izvoz za rekordnih 46,5%, potom Gornji Vakuf – Uskoplje sa povećanjem od 20,2%, dok je smanjenje izvoza zabilježeno u općini Fojnica za 34,8%.

Kada je riječ o uvozu u 2016. godini, u Federaciji BiH je ostvaren uvoz od ukupno 10.925 mil. KM, što je povećanje od 2,3% u odnosu na prethodnu godinu. U Srednjobosanskom kantonu, uvoz je iznosio u istom periodu 932 mil. KM, što je povećanje od 1,9% u odnosu na 2015. godinu. Time uvoz SBK-a učestvuje sa 8,5% u ukupnom federacijskom uvozu.

Povećanje uvoza bilježi nekoliko općina Kantona, a najviše općina Donji Vakuf, za 41,0%, te Jajce za 13,5%.

Procenat pokrivenosti uvoza izvozom u 2016-godini u FBiH je iznosio 57,3%, a u SBK je bio 75,4%.

Naziv općine Uvoz u hilj. Učešće u Izvoz u hilj. Učešće u Pokrivenost Saldo robne KM uvozu % KM izvozu % uvoza razmjene u izvozom KM Bugojno 34.607 0,32 53,296 0,85 154,00 18.689 Busovača 22.004 0,20 41.182 0,66 187,16 19.178 Dobretići 4 0 4 0 0 0 Donji Vakuf 6.041 0,06 10.978 0,18 181,72 4.937 Fojnica 2.479 0,02 1.578 0,03 63,65 -901 Gornji Vakuf 23.128 0,21 37.865 0,60 163,72 14.737 – Uskoplje Jajce 63.084 0,58 127.553 2,04 202,20 64.469 Kiseljak 106.714 0,98 39.380 0,63 36,90 -67.334 Kreševo 80.059 0,73 10.332 0,17 12,91 -69.727 Novi Travnik 33.408 0,31 56.303 0,90 168,53 22.895 Travnik 247.678 2,27 298.213 4,76 120,40 50.535 Vitez 312.836 2,86 25.666 0,41 8,20 -287.170 SBK 932.042 8,53 702.350 11,22 75,36 -229.692 FBiH 10.925.411 99,45 6.259.782 99,95 57,30 -4.665.629 TABELA 34 – VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA U 2016.GODINI PO OPĆINAMA SBK; IZVOR: SOCIOEKONOMSKI POKAZATELJI PO OPĆINAMA 2016.GODINE Ukoliko se govori o vanjskotrgovinskoj razmjeni po stanovniku, u Srednjbosanskom kantonu je u 2016. godini uvoz + izvoz po glavi stanovnika iznosio 6.486 KM.

Kako bi se dobila jasnija slika o kretanjima u proteklih nekoliko godina u ovom domenu, data je i uporedna tabela uvoza i izvoza za 2014 – 2015. godinu:

Izvoz Uvoz Saldo trgovinskog Pokrivenost uvoza bilansa izvozom % 2014 2015 2014 2015 2014 2015 2014 2015

PROSTORNA OSNOVA 40

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Izvoz Uvoz Saldo trgovinskog Pokrivenost uvoza bilansa izvozom % 579.077 658.339 815.694 914.282 -236.536 -255.944 71,0 72,0 TABELA 35 – IZVOZ I UVOU U HILJ. KM; IZVOR: SREDNOBOSANSKI KANTON U BROJKAMA 2016.GODINE, STATISTIČKI GODIŠNJAK FZS Pokrivenost uvoza izvozom ima tendenciju rasta u trogodišnjem periodu posmatranja.

U strukturi ostvarenog izvoza, približno 97% izvoza s područja Srednjobosanskog kantona su činile robe iz djelatnosti prerađivačke industrije, i to u najvećoj mjeri razni gotovi proizvodi, potom mašine i transportna sredstva.

Djelatnost Izvoz, 000 KM Uvoz, 000 KM 2014 2015 2014 2015 Poljoprivreda, šumarstvo, 7.485 2.985 44.683 68.694 ribarstvo Vađenje ruda i kamena 1.163 1.231 12.335 15.291 Prerađivačka industrija 559.135 646.853 756.443 828.646 Proizvodnja i snabdijevanje - - - - el.energijom, plinom, parom i klim. Ostalo 11.294 7.269 2.234 1.651 Nerazvrstano po kategorijama 11.294 7.269 2.234 1.651 UKUPNO 579.077 658.339 815.694 914.282 TABELA 36 – IZVOZ PO PODRUČJIMA KLASIFIKACIJE DJELATNOSTI; IZVOR: SREDNJOBOSANSKI KANTON U BROJKAMA 2016.GODINE FZS

Djelatnost Izvoz, 000 KM Uvoz, 000 KM 2014 2015 2014 2015 Hrana i žive životinje 24.315 54.016 114.006 145.808 Pića i duhan 15.068 15.184 67.101 69.063 Sirove materije nejestive, osim 64.934 55.115 14.294 17.325 goriva Mineralna goriva, maziva i srodni 226 61 10.079 9.607 proizvodi Masti i ulja životinjskog i biljnog - 1 5.048 4.588 porijekla Kemijski proizvodi 73.462 81.703 63.442 66.504 Proizvodi razvrstani prema 64.844 76.459 258.976 277.803 materijalu Mašine/strojevi i transportna 91.358 99.754 151.391 187.096 sredstva Razni gotovi proizvodi 243.845 275.988 131.276 136.488 Proizvodi i transakcije d.n. 1.025 58 - - UKUPNO 579.077 658.339 815.694 914.282 TABELA 37 – IZVOZ I UVOZ PO SEKTORIMA STANDARDNE MEĐUNARODNE TRGOVINSKE KLASIFIKACIJE; IZVOR: SREDNJOBOSANSKI KANTON U BROJKAMA 2016.GODINE FZS U Kantonu je u 2013. godini zabilježeno smanjenje negativnog trgovinskog bilansa u odnosu na 2012. godinu, ali je iznos veći za oko 10% od vanjskotrgovinskog bilansa zabilježenog u 2011. godini kada je zabilježen najmanji negativni vanjskotrgovinski bilans u Kantonu u periodu 2009. – 2013. godine.

PROSTORNA OSNOVA 41

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Najznačajnije zemlje u vanjskotrgovinskoj razmjeni su Italija, Njemačka i Slovenija (izvoz) te Italija, Hrvatska i Kina (uvoz).16

Prema zemlji porijekla, najviše se u 2014 i 2015. godini uvozilo iz Italije, Njemačke, Hrvatske i Njemačke, a izvozilo u Italiju, Njemačku, Sloveniju, Hrvatsku i Luksemburg.

2.5.3. KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA Prema Prostornom planu SBK, u 2000. godini je bilo zaposleno cca 10.000 manje osoba, a prosječna neto plata je iznosila tek 323 KM, što su velika odstupanja od postojećeg stanja koje se prikazuje u recentnim dokumentima, a na osnovu kojih će se ažurirati ovo poglavlje.17

Broj zaposlenih osoba u Srednjobosanskom kantonu u 2016. godini je bio 43.474 osobe što čini 9,5% ukupnog broja zaposlenih osoba na području Federacije BiH, a povećanje je od 1.859 ili 4,5% u odnosu na prethodnu godinu.

Povećanje broja zaposlenih bilježi većina općina Kantona, a najviše općina Busovača za 8,0%, Gornji Vakuf – Uskoplje za 7,3%, a najveći pad je u 2016. godini zabilježen u općini Dobretići za 12,8%.

Najveći broj zaposlenih osoba u periodu 2013 – 2016. godine (trenutni period posmatranja prema dostupnim podacima i njihovoj relevantnosti za analizu i ocjenu stanja), bio je u prerađivačkoj industriji sa cca 26%, zatim u trgovini sa cca 22%, obrazovanju sa cca 10%, zdravstvenoj zaštiti i socijalnom radu sa cca 8%, te javnoj upravi sa cca 10%.

Stopa zaposlenosti uvelike varira u odnosu na općine Kantona, a u 2016. godini, kretanja su bila kako slijedi:

Općina Stanovništvo Broj Radno Aktivno Stepen zaposlenosti u % zaposlenih sposobno stanovništvo Stanovništ Radno Aktivno stanovništvo sposobno Bugojno 31.220 4.305 22.328 10.073 13,8 19,3 42,7 Busovača 17.773 2.008 12.699 4.948 11,3 15,8 40,6 Dobretići 1.600 34 1.263 128 2,1 2,7 26,6 Donji 13.828 1.670 9.863 4.524 12,1 16,9 36,9 Vakuf Fojnica 11.979 1.959 8.514 3.922 16,4 23,0 49,9 Gornji 20.519 2.679 14.607 5.650 13,1 18,3 47,4 Vakuf – Uskoplje Jajce 26.867 3.146 19.075 6.890 11,7 16,5 45,7 Kiseljak 20.454 3.785 14.340 6.277 18,5 26,4 60,3 Kreševo 5.149 1.188 3.562 1.788 23,1 33,4 66,4 Novi 23.767 3.395 17.013 7.024 14,3 20,0 48,3 Travnik Travnik 53.054 13.183 37.538 20.702 24.8 35,1 63,7

16 Strategija razvoja SBK 2016 – 2020.godine 17 Statistički godišnjaci, podaci Federalnog zavoda za programiranje razvoja, Strategija razvoja SBK itd. PROSTORNA OSNOVA 42

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Općina Stanovništvo Broj Radno Aktivno Stepen zaposlenosti u % zaposlenih sposobno stanovništvo Stanovništ Radno Aktivno stanovništvo sposobno Vitez 25.763 6.122 18.176 10.296 23,8 33,7 59,5 SBK 251.973 43.474 178.978 82.222 17,3 24,3 52,9 TABELA 38 – STOPA ZAPOSLENOSTI SREDNJOBOSANSKOG KANTONA ZA 2016.GODINU; IZVOR: SOCIOEKONOMSKI POKAZATELJI PO OPĆINAMA 2016.GODINE, FZPR Ukupni broj registrovanih nezaposlenih osoba na području Kantona u periodu 2010 – 2013. godine neprekidno se povećavao, te je na kraju 2013. godine dostigao broj od 41.711 nezaposlenih osoba, što je više za 3,4% u odnosu na prethodnu godinu. Najveći udio u ukupnom broju nezaposlenih u Kantonu imaju općine Travnik, 19,49%, i Bugojno, 14,26%, a najmanji udio ima općina Dobretići, 0,27%. Ukupni broj nezaposlenih osoba u Kantonu učestvuje u ukupnom broju nezaposlenih u Federaciji sa 10,6%. Od ukupnog broja nezaposlenih osoba u Kantonu u 2013. godini najzastupljenije su osobe sa KV spremom, 38,06%, NKV spremom, 31,81%, i srednjom stručnom spremom, 22,48%. Stepen nezaposlenosti u Kantonu u 2013. godini je povećan za 9,09% u odnosu na stanje iz 2010. godine, dok je povećanje stepena nezaposlenosti u Federaciji u istom periodu bilo manje, 7,40%.18

Broj nezaposlenih osoba u 2016. godini iznosio je 38.748 osoba na nivou Kantona. Ako se posmatra petogodišnji period, broj nezaposlenih osoba ima tendenciju blagog pada:

NEZAPOSLENOST U PETOGODIŠNJEM PERIODU 42500 41711 41804 42000 41500 40848 41000 40356 40500 40000 39500 39030 38748 39000 38500

38000 BROJ NEZAPOSLENIH OSOBA NEZAPOSLENIH BROJ 37500 37000 2011 2012 2013 2014 2015 2016 PERIOD POSMATRANJA

GRAFIKON 2 - NEZAPOSLENOST U PETOGODIŠNJEM PERIODU Stepen nezaposlenosti u 2016. godini je iznosio 47,1%, a stanje u pojedinim općinama je bilo kako slijedi:

Općina Nezaposleni Broj Aktivno Radno aktivno Stepen zaposlenih stanovništvo stanovništvo nezaposlenih u % Bugojno 5.768 4.305 10.073 22.328 57,3

18 Strategija razvoja SBK za period 2016 – 2020.godine PROSTORNA OSNOVA 43

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Općina Nezaposleni Broj Aktivno Radno aktivno Stepen zaposlenih stanovništvo stanovništvo nezaposlenih u % Busovača 2.940 2.008 4.948 12.699 59,4 Dobretići 94 34 128 1.263 73,4 Donji Vakuf 2.854 1.670 4.524 9.863 73,4 Fojnica 1.963 1.959 3.922 8.514 50,1 Gornji 2.971 2.679 5.650 14.607 52,6 Vakuf – Uskoplje Jajce 3.744 3.146 6.890 19.075 54,3 Kiseljak 2.492 3.785 6.277 14.340 39,7 Kreševo 600 1.188 1.788 3.562 33,6 Novi 3.629 3.395 7.024 17.013 51,7 Travnik Travnik 7.519 13.183 20.702 37.538 36,3 Vitez 4.174 6.122 10.296 18.176 40,5 SBK 38.748 43.474 82.222 178.978 47,1 TABELA 39 – STOPA NEZAPOSLENOSTI SREDNJOBOSANSKOG KANTONA ZA 2016.GODINU; IZVOR: SOCIOEKONOMSKI POKAZATELJI PO OPĆINAMA 2016.GODINE, FZPR Podaci o broju nezaposlenih osoba prema starosnim strukturama nisu poznati.

Prosječna neto plata u Srednjobosanskom kantonu u 2016. godini iznosi 678 KM, što je za 1,1% više u odnosu na prethodnu godinu, a učestvuje sa 81,1% u odnosu na prosječnu platu u FBiH. Povećanje prosječne mjesečne plate je zabilježeno u većem broju općina Kantona, najviše u Dobretićima, za 4,6% i Novom Travniku za 3,4%, dok je najveće smanjenje zabilježeno u Busovači, za 2,1%.

Općina Prosječna neto plata u KM 2014 2015 2016 Bugojno 670 642 642 Busovača 708 724 709 Dobretići 878 872 913 Donji Vakuf 701 688 687 Fojnica 756 747 735 Gornji Vakuf – Uskoplje 682 681 688 Jajce 845 826 827 Kiseljak 645 630 625 Kreševo 656 659 658 Novi Travnik 746 748 773 Travnik 659 652 661 Vitez 587 600 607 SBK 678 673 678 TABELA 40 – PREGLED PLATA PO OPINAMA ZA PERIOD 2014 – 2016.GODINE; IZVOR: KOMBINACIJA PODATAKA MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA PO KANTONIMA ZA 2016.GODINU I STATISTIČKOG GODIŠNJAKA SREDNJOBOSANSKI KANTON U BROJKAMA 2016.GODINE Prema klasifikaciji djelatnosni, najveće prosječne plate su ostvarene u Proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom (1603 KM), slijede Informacije i telekomunikacije (1393 KM), Finansijske djelatnosti i osiguranja (1083 KM), dok su najniže plate u djelatnostima Ugostiteljstva, Umjetnosti zabave i rekreacije sa prosječnih 370 KM, a što je zabrinjavajuće, u Prerađivačkoj industriji, koja je najzastupljenija u Kantonu i broji i najveći broj zaposlenih osoba, plate iznose prosječnih 469 KM.

PROSTORNA OSNOVA 44

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Ukupan broj penzionera na području Kantona je u 2013. godini bio veći za 0,5% u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 36.998 osoba ili 14,6% od ukupnog broja penzionera u FBiH, a podaci iz 2016. godine govore da je broj penzionera tek neznatno opao i iznosi 38.916 ili 11,25% od broja penzionera na nivou FBiH.

Prosječna isplaćena penzija u decembru 2016. godine je u SBK iznosila 361 KM, što je za 0,6% više u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje prosječne isplaćene penzije zabilježeno je u svim općinama, najviše u Gornjem Vakufu – Uskoplju, za 1,4%, a najmanje u Jajcu, za 0,1%.

TABELA 41 – BROJ PENZIONERA I IZNOS PENZIJA PO OPĆINAMA SBK U 2016.GODINI; IZVOR: MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI PO KANTONIMA 2016.GODINE, FZPR

Općine Broj penzionera Ukupan iznos isplaćenih Prosječna penzija u KM penzija Bugojno 4.944 1.725.209 348,9 Busovača 2.693 1.010.426 375,2 Dobretići 0,0 0,0 0,0 Donji Vakuf 2.120 732.832 345,7 Fojnica 2.329 827.796 355,4 Gornji Vakuf – Uskoplje 2.601 860.532 330,8 Jajce 3.240 1.081.386 333,8 Kiseljak 3.285 1.214.090 369,6 Kreševo 1.067 375.985 352,4 Novi Travnik 3.821 1.419.733 371,6 Travnik 8.419 3.154.122 374,6 Vitez 4.397 1.661.340 377,8 SBK 38.916 14.063.451 361,4

Kretanja na tržištu rada, odnosno, razvojni problemi i potencijali, kao i razvojne perspektive na tržištu rada, veoma dobro su sumirani u Strategiji razvoja Srednjobosanskog kantona 2016 – 2020. godine, te mogu dati konkretan uvid u probleme i moguća rješenja, što je bitno za kreiranje buduće politike razvoja i osnovnu koncepciju razvoja koju će dati ovaj dokument.

TABELA 42 – RAZVOJNI PROBLEMI/POTENCIJALI NA TRŽIŠTU RADA; IZVOR: STRATEGIJA RAZVOJA SBK 2016 – 2020.GODINE

Razvojni problemi/potencijali Razvojne perspektive Smanjenje broja zaposlenih osoba i povećanje broja Intenziviranje podrški i povećanje izdvajanja za nezaposlenih osoba u SBK Kantonu podršku zapošljavanju (poticaji, subvencije, obuke i sl.) Promocija i podsticanje samozapošljavanja, naročito u sektoru poljoprivrede, podsticanje poduzetničkog duha kod mladih osoba itd. Visok udio niskoobrazovane radne snage (KV i NKV) u Razvijanje i implementiranje programa jačanja ukupnom broju nezaposlenih osoba kvalifikacija i stručnog osposobljavanja niskoobrazovane radne snage. Trend rasta broja nezaposlenih žena i mladih osoba Intenziviranje projekata zapošljavanja i samozapošljavanja žena i mladih osoba Nedovoljne usklađenosti programa obrazovnih Unapređenje usklađenosti programa obrazovnih institucija i potreba tržišta rada i pojava deficitarnih institucija s potrebama tržišta rada, uz uvođenje zanimanja novih obrazovnih modula / zanimanja u škole i ukidanje (ili privremeno ukidanje) obrazovnih ciklusa za struke u kojima je očita hiperprodukcija kadra koje tržište rada nije u stanju apsorbovati PROSTORNA OSNOVA 45

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Razvojni problemi/potencijali Razvojne perspektive Prisutnost rada nacrno i nedovoljna koordinacija Intenziviranje inspekcijskoga nadzora na tržištu rada i institucija u vođenju evidencije i sprječavanju rada saradnje institucija za evidenciju i provođenje mjera nacrno sprečavanja rada nacrno Poticanje poslodavaca na prijavljivanje radnika kroz subvencije za doprinose i smanjenje doprinosa Nedovoljna saradnja službi za zapošljavanje i Jačanje saradnje službi za zapošljavanje, obrazovnih privrednoga sektora institucija i privrednoga sektora

2.5.4. INVESTICIJE U SREDNJOBOSANSKI KANTON Ostvarene investicije u nova stalna sredstva po namjeni ulaganja i tehničkoj strukturi (princip čistih djelatnosti) u 2014.19 godini su iznosile 214.540.000 KM, dok su isplate za investicije po osnovnim izvorima finansiranje i djelatnosti investitora (organizacioni pristup) u istom periodu bile 171.568.000 KM.

Prema izvoru financiranja, oko 68,40% investicija u Kantinu je isplaćeno iz vlastitih sredstava investitora, 21,50% investicija financirano je iz kredita, a ostatak od približno 10% financiran je iz ostalih izvora (udružena sredstva, financijski lizing, sredstva fondova i budžeta itd.).

U 2014. godini, ukupne investicije su iznosile 214.540.000 KM od čega 138.658.000 KM ili 64,63% sredstava je uloženo u građevinske radove, a 70.395.000 KM ili 32,81% u nabavku strojeva, opreme i transportnih sredstava.

Najveća ulaganja u 2014. godini ostvarena su u građevinarstvu, a potom djelatnosti trgovine na veliko i malo; popravka motornih vozila i motocikala.

TABELA 23 – OSTVARENE INVESTICIJE U NOVA STALNA SREDSTVA PO NAMJENI ULAGANJA I TEHNIČKOJ STRUKTURI (PRINCIP ČISTIH DJELATNOSTI) U 2014.GODINI; IZVOR: SREDNJOBOSANSKI KANTON U BROJKAMA 2016.GODINE, STATISTIČKI GODIŠNJAK, FZS

Namjena ulaganja ∑ Materijalna sredstva Nemater. Troškovi Građ. Strojevi,oprema Ostala sredstva prijenosa radovi i transportna mater. vlasništva sredstva sredstva Ukupno (mil KM) 214.540 138.65 71.330 2.271 1.929 351 8 Pravna lica 210.269 137.53 70.395 58 1.929 351 5 Poljoprivreda, lov i 1.729 269 1.375 22 61 2 šumarstvo Vađenje ruda i kamena 7.510 4.839 2.610 - 52 9 Prerađivačka industrija 43.135 17.475 25.102 8 534 46 Proizvodnja i opskrba 10.781 4.756 5.971 - 40 13 električnom energijom, plinom i vodom Snabdijevanje vodom; 1.583 1.196 333 - 54 - uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom, te djelatnosti sanacije okoliša

19 Podaci su poznati za 2014.godinu i predstavljeni su u publikaciji Srednjobosanski kanton u brojkama 2016.godine, FZS PROSTORNA OSNOVA 46

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Namjena ulaganja ∑ Materijalna sredstva Nemater. Troškovi Građ. Strojevi,oprema Ostala sredstva prijenosa radovi i transportna mater. vlasništva sredstva sredstva Građevinarstvo 70.971 68.150 2.345 - 476 - Trgovina na veliko i malo i 36.791 21.683 14.556 22 252 278 održavanje Prijevoz i skladištenje 8.006 942 7.059 - 4 - Djelatnost pružanja 3.130 2.745 385 - 1 - smještaja te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) Informacije i komunikacije 7.212 4.762 2.388 - 62 - Finansijske djelatnosti i 2.938 2.516 413 - 8 - osiguranje Poslovanje nekretninama 146 109 37 - - - Stručne, naučne i tehničke 544 91 421 - 32 1 djelatnosti Administrativne i pomoćne 976 771 197 - 7 - uslužne djelatnosti Javna uprava i odrbana, 2.720 1.596 966 7 152 - obavezno socijalno osiguranje Obrazovanje 5.277 3.887 1.389 - 1 - Djelatnosti zdravstvene i 3.134 1.336 1.789 - 1 - socijalne zaštite Umjetnost, zabava i 3.521 380 2.956 - 182 3 rekreacija Ostale uslužne djelatnosti 136 33 102 - 1 - Poljoprivredna gazdinstva 4.271 1.123 935 2.213 - -

2.5.5. PODUZETNIŠTVO I OBRTI Na području Kantona u 2013. godini privredne aktivnosti je obavljalo ukupno 12.885 poslovnih subjekata, što je 10,01% od ukupnoga broja registrovanih poslovnih subjekata u Federaciji. U periodu 2009 – 2013. godine u Kantonu je zabilježen trend stalnoga rasta broja registrovanih poslovnih subjekata. Posmatrano po strukturi poslovnih subjekata, u periodu 2009. – 2013. godine broj pravnih lica i jedinica u sastavu Kantona je rastao, dok se broj obrta smanjivao.

Broj registrovanih pravnih lica je u 2013. godini bio veći za 7,3%, dok je broj registrovanih obrtnika bio manji za 1,8% u odnosu na 2011. godinu. U 2013. godini na području Kantona je registrovano 12,15% svih obrta na području Federacije.20

U 2016. godini, ukupan broj poslovnih subjekata u SBK iznosi 10.225 i manji je za 2.660 subjekata ili 20% u odnosu na period pd prije tri godine. Broj poslovnih subjekata u SBK učestvuje u ukupnom broj poslovnih subjekata Federacije BiH sa 9,7%.

20 Strategija razvoja SBK 2016 – 2020.godine PROSTORNA OSNOVA 47

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Registrovan broj pravnih lica u 2016. godini u FBiH iznosi 55.487, što je više za 3,8% u odnosu na prethodnu godinu. U SBK broj pravnih lica iznosi 4.821, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 162 ili 3,5%. Broj registrovanih pravnih osoba u SBK učestvuje u ukupnom broju registrovanih pravnih osoba u Federaciji BiH sa 8,7%.

Broj registrovanih fizičkih lica – obrtnika u FBiH sa stanjem na dan 31.12.2016. godine iznosio je 49.596, što je manje za 0,1% u odnosu na prethodnu godinu, dok u SBK broj registrovanih obrtnika iznosi 5.404 što je manje za 845 ili 13,5% u odnosu na 2015. godinu. Broj registrovanih fizičkih lica - obrtnika u SBK učestvuje u ukupnom broju registrovanih fizičkih lica-obrtnika u Federaciji BiH sa 13,7%.21

Trend smanjenja broja obrta prisutan je generalno na nivou Federacije, što je posljedica nepovoljnog poslovnog okruženja za poslovanje obrta.

Kanton je područje na kojem postoji potencijal za ukupno 46 poslovnih zona, od čega 56% čine smeđe, a 44% zelene poslovne zone.

Prema područjima klasifikacije djelatnosti, registrovani poslovni subjekti su u proteklom periodu imali sljedeću strukturu:

TABELA 44 – REGISTRIRANI POSLOVNI SUBJEKTI PREMA PODRUČJIMA KD BIH 2010, STANJE 31.12.2015.; IZVOR: SREDNJOBOSANSKI KANTON U BROJKAMA 2016.GODINE, FZS

Pravne osobe Dijelovi Obrt pravnih osoba Ukupno 4659 2487 6249 Poljoprivreda, lov i šumarstvo 121 15 755 Vađenje ruda i kamena 27 3 - Prerađivačka industrija 728 75 746 Proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom i 41 26 24 vodom Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, 51 2 16 upravljanje otpadom, te djelatnosti sanacije okoliša Građevinarstvo 159 8 164 Trgovina na veliko i malo i održavanje 996 953 1646 Prijevoz i skladištenje 230 85 411 Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja 69 138 1580 hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) Informacije i komunikacije 49 23 34 Finansijske djelatnosti i osiguranje 6 200 6 Poslovanje nekretninama 16 9 5 Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 128 21 200 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 44 27 64 Javna uprava i odrbana, obavezno socijalno osiguranje 255 91 - Obrazovanje 135 73 48 Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite 140 15 67 Umjetnost, zabava i rekreacija 436 436 32 Ostale uslužne djelatnosti 1028 287 445 Djelatnosti domaćinstava kao poslodavaca - - 3

21 Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2016.godine PROSTORNA OSNOVA 48

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

2.5.6. GLAVNE PRIVREDNE DJELATNOSTI U Prostornom planu SBK se navodi da su resursni i privredni potencijali Srednjobosanskog kantona:

 Metaloprerađivačka industrija  Tekstilna industrija  Drvna industrija  Industrija građevinskog materijala  Građevinarstvo  Trgovina  Turizam i ugostiteljstvo  Poljoprivreda  Šumarstvo.

Kako je od usvajanja Prostornog plana SBK, pa do danas došlo do većih izmjena u socioekonomskim prilikama, tako će i ovo poglavlje biti usaglašeno sa novim podacima i izmjenama u strukturi privrede, kako u funkcionalnom, tako i prostornom pogledu.

2.5.6.1. INDUSTRIJA Industrija je u prošlosti bila dominirajuća djelatnost na području Kantona, sa općinskim centrima kao nosiocima privrednog razvoja, što je već detaljno objašnjeno u postojećem Prostornom planu. Osnovne negativne konotacije vezane za industriju u prošlosti su se odnosile na monocentričnu industrijsku proizvodnju, odnosno, na opredjeljenje za razvoj samo jedne industrijske grane, što je primjerice bilo prisutno u Jajcu i Novom Travniku, a u pojedinim općinama Kantona industrija nije bila uopće razvijana.

Industrijsku proizvodnju u Kantonu je u 2013. godini obavljalo 708 privrednih društava te 711 obrtnika koji su zapošljavali približno 11.400 osoba.

Najznačajnije vrste djelatnosti zastupljenih u Kantonu su: proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića, proizvodnja tekstila, prerada drveta i proizvodnja proizvoda od drveta, osim namještaja, proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda, proizvodnja baznih metala, proizvodnja metalnih proizvoda.

Ukupna proizvodnja mineralnih sirovina u Kantonu bilježi cikličan trend u periodu 2010–2013. godine i nije moguće izvući generalni zaključak o razlozima koji izazivaju spomenuti trend, s obzirom na to da su u spomenutom periodu prisutni različiti trendovi kretanja proizvodnje pojedinih mineralnih sirovina.22

Učešće Kantona u ukupnoj industrijskoj proizvodnji u Federaciji u periodu 2009 – 2013. godine povećalo se, a u 2013. godini je iznosilo 7,5%. Prema tome, Kanton se nalazi na petom mjestu rang- liste kantona prema učešću u industrijskoj proizvodnji u Federaciji.

U 2016.godini stvaren je rast fizičkog obima industrijske proizvodnje po stopi od 4,6%, a najveći doprinos rastu na nivou Kantona ima prerađivačka industrija sa 6,1%.

22 Strategija razvoja SBK 2016 – 2020.godine PROSTORNA OSNOVA 49

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

TABELA 45 – INDEKSI INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE SBK 2016; IZVOR: MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI PO KANTONIMA 2016.GODINE, FZPR

2016/2015 Federacija BiH Srednjobosanski kanton INDUSTRIJA – UKUPNO 102,6 104,6 Prema glavnim industrijskim grupacijama Intermedijarni proizvodi 102,3 98,7 Energija 102,3 97,5 Kapitalni proizvodi 103,4 125,3 Trajni proizvodi za široku potrošnju 117,1 151,5 Netrajni proizvodi za široku potrošnju 101,7 99,7 Prema područjima i oblastima klasifikacije djelatnosti Vađenje ruda i kamena 105,7 97,5 Prerađivačka industrija 102,8 106,1 Proizvodnja i snabdijevanje el.energijom i plinom 100,4 97,7

Ukupno posmatrano za period od 2012 – 2016 godine, indeks industrijske proizvodnje imao je sljedeća kretanja:

INDEKS INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE

Indeks industrijske proizvodnje

140 123,3 120 104,9 106,2 104,6 100 80 2 0 1 2 / 2 0 1 3 2 0 1 4 / 2 0 1 3 2 0 1 5 / 2 0 1 4 2 0 1 6 / 2 0 1 5

GRAFIKON 3 – INDEKS INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U petogodišnjem periodu je došlo do evidentnog pada indeksa industrijske proizvodnje, a prema glavnim industrijskim grupacijama, najveće promjene je pretrpjela prerađivačka industrija, u kojoj je i najveći broj zaposlenih osoba ovog Kantona.

RUDARSTVO Rudarstvo je grana koja ima veliku razvojnu mogućnost na ovom području, obzirom na dostupnost i visok kvalitet mineralnih sirovina. Međutim, produktivnost i poslovanje većine privrednih subjekata koji se bave ovom granom privrede je imanjena, jer tehnologija kojom se obavljaju procesi eksploatacije i ekstrakcije ruda i mineralna je zastarjela, a dodatni problem pričinjava i manjak adekvatne stručne radne snage.

Privredna društva koja se bave vađenjem ruda i kamena na području Katona, gotovo sve svoje proizvode plasiraju na domaćem tržištu. U oblasti proizvodnje mineralnih sirovina u SBK, najznačajnija je proizvodnja dolomita, koja se obavlja u više površinskih kopova, potom uglja lignita (Rudnici Gračanica i Han Bila), koja obuhvata 71% ukupne proizvodnje mineralnih sirovina u SBK.

PROSTORNA OSNOVA 50

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

ŠUMARSTVO I DRVNA INDUSTRIJA Proizvodnja šumskih sortimenata u Kantonu u periodu 2009.–2013. godine zasniva se na proizvodnji trupaca četinara, koji podrazumijevaju drvne sortimente odgovarajućih fizičkih i mehaničkih svojstava, namijenjenih za daljnju mehaničku preradu, proizvodnju ogrjevnog drveta lišćara koje podrazumijeva drvo namijenjeno za ogrjev ili proizvodnju drvenog ugljena.

Proizvodnja tih dviju vrsta sortimenata u posmatranom petogodišnjem periodu je imala prosječan udio od 65,7% u ukupnoj proizvodnji šumskih sortimenata u Kantonu. Bez obzira na veliko bogatstvo šumama, Kanton još uvijek nije uspio izgraditi veće kapacitete za obradu te sirovine i kreiranje polugotovih i gotovih proizvoda u ukupnom lancu vrijednosti.

Prodaja šumskih sortimenata je također najvećim dijelom zasnovana na prodaji dviju spomenutih vrsta sortimenata. Proizvodnja trupaca lišćara u odnosu na proizvodnju ogrjevnog drveta lišćara u Kantonu je u odnosu 70% : 30% u korist proizvodnje ogrjevnog drveta.23

Proizvodnja i prodaja šumskih sortimenata u petogodišnjem periodu posmatranjaostvaruje blagi pad:

TABELA 46 – PROIZVODNJA I PRODAJA ŠUMSKIH SORTIMENATA; IZVOR: SREDNJOBOSANSKI KANTON U BROJKAMA 2016.GODINE, FZS

Proizvodnja (hilj m3) Prodaja (hilj m3) 2011 2012 2013 2014 2015 2011 2012 2013 2014 352 UKUPNO 352 327 345 319 319 355 325 338 323 326 Trupci četinara 121 109 110 106 107 121 108 107 104 109 Jamsko drvo četinara 14 12 12 13 11 15 13 12 12 12 Ostalo dugo drvo 1 1 0 1 0 1 1 0 1 0 četinara Prostorno drvo četinara 44 41 49 50 51 44 42 49 50 52 Trupci lišćara 57 53 57 56 56 58 53 55 56 57 Jamsko drvo lišćara 3 2 1 2 0 3 2 1 2 0 Ostalo dugo drvo lišćara - 0 0 - - - 1 0 - - Ogrjevno drvo četinara 1 1 0 1 0 1 1 0 1 2 Ogrjevno drvo lišćara 112 108 115 91 93 111 104 112 97 94 Ostalo grubo obr. drvo - - - 0 - 0 0 0 0 0

I dalje se ne može govoriti o dovoljno razvijenoj drvnoj industriji, o čemu svjedoče podaci prikazani u gornjoj tabeli, što je negativan tred u cijeloj BiH, u odnosu na stvarne potencijale ovog sektora. Djelomično je razvijena proizvodnja pločastog namještaja, kao i tapaciranog namještaja, ali primarnu ulogu i dalje imaju preduzeća sa niskom fazom prerade, odnosno, pilane, gdje se stvaraju velike količine drvnog otpada. U BiH još uvijek nije razvijen cjelovit koncept iskorištenja svih otpadaka, ali se postepeno povećava broj subjekata koji se odlučuju na iskorištenje sirovine do njenih krajnjih mogućnosti, te se drvni otpad koristi kao energent za vlastite potrebe ili proizvodnju briketa i peleta.

METALOPRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA I KEMIJSKA INDUSTRIJA Privredni subjekti koji posluju u domenu metaloprerađivačke industrije, uglavnom se baziraju na proizvode različitih vrsta uslužnih obrada strojevima i uređajima, hidraulične cilindre i komponente, kovane i presovane proizvode i alate za razne namjene, fleksibilne cijevi, rezervoare za goriva i posude

23 Strategija razvoja SBK 2016 – 2020.godine PROSTORNA OSNOVA 51

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

pod pritiskom, aluminijske felge, opruge, proizvodnju odlivaka, metalnih konstrukcija, strojeva i opreme za šumarstvo, drvnu i metalnu industriju, rudarstvo itd.

Značajan dio proizvoda metaloprerađivačke industrije se plasira na tržišta izvan BiH, a nedostatak ove grane industrije se ogleda u vrlo zastarjeloj tehnologiji, za koju je nedostupna stručna radna snaga i ekonomični izvori finansiranja.

U 2012. godini, metaloprerađivačka industrija je u Kantonu zapošljavala 1.231 osobu, a u ukupno ostvarenim prihodima je učestvovala sa 40 – 50%.

U okviru metaloprerađivačke industrije, prisutna je i proizvodnja baznih metala, koja podrazumijeva proizvodnju sirovog željeta, primarnu preradu čelika, plemenitih i obojenih metala, te lijevanje metala. Proizvodi ove grane se također uglavnom plasiraju na inostrana tržišta, a u 2012. godini je u ukupnim ostvarenim prihodima učestvovala sa 70 – 75%.

Kemijska industrija je prisutna u vrlo malom obimu, učestvuje sa svega 2 – 6% u ukupnim ostvarenim prihodima, a svoje proizvode gotovo u cjelosti plasira na inostrana tržišta.24

TEKSTILNA INDUSTRIJA Tekstilna industrija se uglavnom fokusira na proizvodnju baznih materijala za proizvodnju odjeće, tepiha, tkanina i užadi, a proizvodi se uglavnom plasiraju na domaće tržište.

Proizvodnja odjeće i obuće je dominantna industrijska grana na području Kantona, a uglavnom se nude proizvodi vlastite konfekcije i „loan“ usluge, odnosno, proizvodnja odjeće za razne modne kuće uz primjenu unaprijed određenih standarda i materijala, i to za renomirane proizvođače, a također se vrši i prerada kože i izrada obuće vlastitih kreacija.

Negativni aspekti razvoja ove industrijske grane se ogledaju u nedostatku kvalitetne sirovine na domaćem tržištu, što uslovljava da se sirovina uvozi, čime se povećava cijena proizvoda i konkurentnost preduzeća na tržištu. Proizvodnja odjeće i obuće se smatra perspektivnom industrijskom granom, koja je značajna sa aspekta zapošljavanja u Kantonu.25

PREHRAMBENA INDUSTRIJA Privredna društva koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda i pića, uglavnom plasiraju svoje proizvode na domaćem tržištu.

Najznačajnija privredna društva u Kantonu se bave proizvodnjom:

 Prerada hrane, voćni sokovi, gazirani sokovi, marmelade,  Proizvodnja mlinskih i pekarskih proizvoda,  Proizvodnja i prerada mlijeka i mliječnih proizvoda,  Punjenje prirodne i mineralne vode,  Proizvodnja i prerada mesa i peradi,

24 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015 – 2025.godina, HEIS 25 Ibidem PROSTORNA OSNOVA 52

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

 Proizvodnja kruha, peciva tjestenine i kolača.

U Prostornom planu SBK, poglavlje 5.2. Proizvodnja hrane, donosi detaljnu analizu mogućnosti, uslova i ograničenja vezanih za ovu tematsku oblast, koja se, u skladu sa stanjem na terenu i promjenama koje su nastupile u proteklom periodu, može i dalje primjenjivati na prostor SBK.

GRAĐEVINARSTVO I GRAĐEVINSKA INDUSTRIJA Građevinarstvom se prema Statističkom godišnjaku Srednjobosanski kanton u brojkama 2016. godine, bavilo 159 pravnih subjekata, te 164 obrta, čime je u samom vrhu registrovanih poslovnih subjekata. Prateći i prethodne godine, građevinarstvo ima stabilno mjesto u privredi Kantona. Ipak, u građevinarstvu se kontinuirano ostvaruju niske plate, koje iznose tek cca 60% od prosječne plate u Kantonu.

Privredna društva na području Kantona koja se bave građevinskom djelatnošću u svom poslovanju se suočavaju s problemom likvidnosti i zaduženosti. U odnosu na rashode po jedinici prihoda može se zaključiti da građevinska preduzeća u Kantonu posluju na nivou prosjeka privrednih društva sa područja Federacije i Bosne i Hercegovine.26

2.5.6.2. POLJOPRIVREDA (RATARSTVO I STOČARSTVO) Poljoprivrednu djelatnost u Kantonu su u 2013. godini obavljala 104 privredna društva i 692 obrtnika, u kojima je bilo zaposleno približno 1.300 osoba. Razlozi nedovoljne zastupljenosti i razvijenosti poljoprivredne proizvodnje u Kantonu u vezi su s nedovoljnim stepenom edukacije poljoprivrednika kada je u pitanju odabir odgovarajućih sorti biljaka i životinja te primjena savremenih agrotehničkih mjera što bi u značajnoj mjeri poboljšalo produktivnost i profitabilnost u poljoprivrednoj proizvodnji.

U Kantonu je u periodu 2011–2013. godine, uzimajući u obzir požnjevenu površinu, najrasprostranjenija bila proizvodnja krompira, djeteline i pšenice, dok je najmanje zastupljena proizvodnja zelene paprike, graška i mrkve. Imajući u vidu potencijale koje naprijed navedeni usjevi pružaju, Kanton bi u narednim godinama trebao nastaviti sa ulaganjem u širenje njihove proizvodnje. Osim krompira, ratarska kultura koja se tradicionalno uzgaja na većim površinama u Kantonu, prvenstveno u općinama Gornji Vakuf – Uskoplje, Bugojno, Travnik i Donji Vakuf, jeste kupus. Uzgoj kupusa je sa spomenutog aspekta veoma bitan za poljoprivrednu proizvodnju na području Kantona, iako se proizvodnja te kulture u 2013. godini nalazi tek na 10. mjestu uzimajući u obzir požnjevenu površinu.

Najznačajnije voćne kulture u Kantonu su šljive i jabuke, posmatrano po ukupnom prinosu svih voćnih kultura u periodu 2011 – 2013. godine. U periodu 2009 –2013. godine, u Kantonu je zabilježen rast uzgoja bobičastog voća i širenje površina zasijanih bobičastim voćem. Najviše se uzgajala malina (oko 162 ha), zatim jagoda (oko 27 ha) i kupina (oko 4,5 ha). Jedan od najvažnijih razloga velikog povećanja površina zasađenim malinama je osiguran plasman toga voća kapacitetima za smrzavanje na području Kantona i cijele Bosne i Hercegovine. Prodaja zamrznute maline je namijenjena izvozu u zemlje

26 Strategija razvoja SBK 2016 – 2020.godine

PROSTORNA OSNOVA 53

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Evropske unije i u druge zemlje. Očekivan je napredak i u proizvodnji maline za tržište u svježem stanju, za koje postoji veliki interes u Evropskoj uniji.27

Poljoprivredna proizvodnja je pod teretom neplanskog i neadekvatnog širenja drugih namjena zemljišta i korištenja, kao što su naselja, industrija, saobraćajnice, rudnici itd. Stanje opisano u Prostornom planu SBK se nije značajnije mijenjalo, te se može reći i da je na postojeće stanje iz perioda u kojem je tumačena predmetna tematika, došlo i do veće degradacije poljoprivrednog i šumskog zemljišta.

Iako su poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda najveći korisnici zemljišnog prostora, njihov tretman i zaštita, pa i planovi korištenja, nisu usklađeni sa razvojnim mogućnostima i potrebama, što za posljedicu ima i neravnomjernosti u proizvodnji poljoprivrednih dobara, njihovoj distribuciji na domaće tržište, te naposljetku i povećanom uvozu onih proizvoda koji bi mogli se proizvoditi od domaćih sirovina, u domaćim proizvodnim pogonima.

Bilans poljoprivrednog zemljišta prikazan u Prostornom planu SBK daje pregled ukupnog poljoprivrednog zemljišta u odnosu na 1991.godinu, te procjenu ukupnog poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika, a prema procjeni broja stanovnika iz 1998.godine.

Neminovno je da se ti podaci moraju uporediti sa trenutnim stanjem i sa najnovijim saznanjima o broju stanovnika Kantona, a prema Popisu iz 2013. godine.

TABELA 47 – BILANS POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U SBK PREMA PPSBK, UPOREDNO SA PODACIMA IZMJENA I DOPUNA PPSBK; IZVOR: NOSILAC IZRADE PLANA (PPSBK I SOCIOEKONOMSKI POKAZATELJI PO OPĆINAMA 2016.GODINE)

Opis Površina PPSBK ha po osobi na bazi Površina PPSBK ha po osobi na stanovnika PPSBK bazi stanovnika (Popis 2013.g.)28 ha % 1991.g. 1998.g. ha % 2013.g. Poljoprivredno 116.083 100 0,34 0,46 113.630 100 0,45 zemljište ukupno Obradivo zemljište 55.871 48,1 0,16 0,22 51.866 45,64 0,20 Obradivo + livade 87.814 75,6 0,26 0,35 88.335 77,73 0,35 Korišteno obradivo u 39.893 38,1 0,11 - - 1991.godini Korišteno obradivo u 78.916 21,2 - 0,115 - 1998.godini Korišteno obradivo u - - - - 17.321 15,24 0,06 2016.godini

Prema PPSBK, minimalne potrebe zemljišta za ishranu i smještaj po osobi, na ovoj geografskoj širini, iznose:

27 Strategija razvoja SBK 2016 – 2020.godine 28 Broj stanovnika prema Popisu 2013.godine iznosi 251.973 stanovnika PROSTORNA OSNOVA 54

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

 0,48 ha obradive površine za ishranu,  0,08 – 0,174 ha za stambenu izgradnju i infrastrukturu.

Prema iznesenim podacima, obradivo zemljište SBK ne zadovoljava potrebe broja stanovnika, obzirom da tek 0,20 ha/st obradivog zemljišta je moguće koristiti za poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, podatak da od tih mogućih 0,20 ha/st tek se 0,06 ha/st koristilo u 2016.godini za poljoprivrednu proizvodnju, dodatno obeshrabruje i podcrtava problematiku moderne, organizovane poljoprivredne proizvodnje u SBK i BiH uopće.

Stoga se zaključci i saznanja Prostornog plana SBK u poglavlju Bilans poljoprivrednog zemljišta, a u kojem se dolazi do istih zaključaka, i sa ovim vremenskim odmakom mogu smatrati relevantnim, a ponuđena rješenja za poboljšanje prilika u poljoprivredi aktualna.

Posmatrajući po ukupnom broju stočnog fonda u Kantonu, za period 2009–2013. godine, najzastupljenije su govedarstvo, ovčarstvo, peradarstvo i pčelarstvo. Ukupna proizvodnja mlijeka, jaja i meda u Kantonu povećala se u periodu 2009–2013. godine, dok proizvodnja vune bilježi cikličan trend.29 Stočni fond Kantona u posmatranom petogodišnjem periodu ima tendenciju rasta/pada/rasta:

2011 2012 2013 2014 2015 Goveda 29.695 31.634 32.865 32.602 32.853 Ovce 87.090 31.183 96.010 93.290 93.068 Svinje 14.210 15.182 16.315 16.040 15.393 Konji 1.465 1.401 1.365 1.348 1.297 Perad (hilj.grla) 202 227 235 275 229 Koze 3.449 3.535 3.807 3.767 4.141 Košnice pčela 19.393 19.855 21.140 21.235 21.660 TABELA 48 – BROJNO STANJE STOKE I STOČNA PROIZVODNJA; IZVOR: SREDNJOBOSANSKI KANTON U BROJKAMA 2016,GODINE, FZS Kada je riječ o proizvodnji mlijeka, vune, jaja i meda, stanje je u istom periodu bilo:

TABELA 49 – PROIZVODNJA; IZVOR: SREDNJOBOSANSKI KANTON U BROJKAMA 2016,GODINE, FZS

2011 2012 2013 2014 2015 Broj muženih krava 20.185 21.635 21.978 21.666 21.170 Kravlje mlijeko (hilj.litara) 35.951 38.207 39.611 40.709 41.311 Broj muženih ovaca 63.500 65.187 65.310 63.771 63.415 Ovčije mlijeko (hilj.litara) 4.064 4.172 3.890 4.566 4.051 Broj muženih koza 2.394 2.338 2.682 2.513 2.782 Kozije mlijeko (hilj.litara) 383 367 425 412 474 Vuna (tona) 151 128 141 152 139 Broj kokoši nosilica (hilj.) 154 163 172 174 175 Jaja (hilj.kom.) 25.042 25.828 28.691 30.079 29.975 Med (tona) 160 163 195 162 241

2.5.6.3. TRGOVINA

UNUTRAŠNJA TRGOVINA

29 Strategija razvoja SBK 2016 – 2020.godine, str.16 PROSTORNA OSNOVA 55

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Trgovinska djelatnost je zaključno sa 2015. godinom zapošljavala 8.607 osoba u Kantonu, što tu djelatnost svrstava na drugo mjesto po broju zaposlenih u Kantonu, i to odmah iza prerađivačke djelatnosti.

Ukupni promet u unutrašnjoj trgovini u Kantonu se povećava u periodu 2009 –2013. godine, što je znak povećanja privrednih aktivnosti u toj oblasti. Najveći promet se ostvaruje u trgovini na veliko, i to 76,57% ukupnoga prometa koji je ostvaren u 2013. godini u toj djelatnosti.30

U Srednjobosanskom kantonu posluje veliki broj društava za trgovinu na veliko i malo, a Poslovno investicijski vodič iz 2016.godine, koji je pripremilo Ministarstvo privrede/gospodarstva SBK/KSB, navodi 20 –ak najvećih privrednih subjekata ove grane, čija je djelatnost vrlo različita, te se kreće od bankarskih usluga, trgovine na veliko i malo građevinskim materijalima, cestovni prijevoz robe itd. (http://www.mgpsbk-ksb.com.ba/pvodic/pdf/pgrane/TRGOVINA.pdf).

2.5.6.4. TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Kanton raspolaže bogatim kulturno-historijskim naslijeđem, planinama pogodnim za razvoj planinskog turizma, kvalitetnim termalnim i mineralnim vodama pogodnim za razvoj banjskolječilišnog turizma, kao i potencijalima za razvoj vjerskog turizma.

Međutim, do većine potencijalnih turističkih destinacija nije dovedena potrebna infrastruktura, kao što su putna infrastruktura, električna infrastruktura i vodovodna infrastruktura, što dodatno usporava razvoj turizma na području Kantona.

Također, nedostatak, odnosno manjak smještajnih kapaciteta, značajne sezonske oscilacije (pretežna baziranost na planinski turizam), kao i siva ekonomija, usporavaju razvoj jedne od najperspektivnijih djelatnosti Kantona.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u toku 2013. godine na području Kantona je registrovano 1.746 ležaja, ali, prema nezvaničnim podacima o smještajnim kapacitetima, procjenjuje se da je ukupni broj ležaja neuporedivo veći, jer se posljednjih godina smještajem turista koji dolaze na ovo područje bavi veliki broj fizičkih lica koji svoje vikend-kuće ili namjenski izgrađene stambene objekte stavljaju u funkciju smještaja, bez zvaničnoga prijavljivanja i kategorizacije smještajnih kapaciteta. Ovo je čest slučaj na Vlašiću, Rostovu, Busovačkim stajama, Plivskom jezeru i Prokoškom jezeru.

U periodu 2009 –2013. godine u Kantonu je prisutan blagi trend rasta registrovanoga broja dolazaka i noćenja turista. U tom periodu, Kanton su najviše posjećivali turisti iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke, koji su se u prosjeku zadržavali 2 – 3 dana. U Kantonu su 2013. godine djelatnost ugostiteljstva i hotelijerstva obavljala 63 privredna društva i 1.597 registrovanih ugostitelja, koji su ukupno zapošljavali 1.733 osobe.

U toj djelatnosti su u 2013. godini ostvarene najniže prosječne netoplaće u Kantonu, koje iznose 58,17% od prosječne netoplaće u Kantonu u toj godini. Pojava neregistrovanih ugostitelja i hotelijera predstavlja jedan on najvećih problema u toj oblasti, što znatno otežava poslovanje privrednih

30 Strategija razvoja SBK 2016 – 2020.godine, str.18 PROSTORNA OSNOVA 56

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

društava koja su se registrovali za obavljanje tih djelatnosti, odnosno, čini ih nekonkurentnijim, a samim tim usporava razvoj ugostiteljstva i hotelijerstva na području Kantona i utječe na nivo kvaliteta pruženih usluga. Ukupni promet u ugostiteljstvu Kantona u periodu 2011 – 2013. godine bilježi trend rasta, a promet u 2013. godini je iznosio 8.461.700 KM.31

Period/ Smještaj Dolasci turista Noćenja turista Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani 2013 36.922 25.468 11.454 71.039 48.540 22.499 Hoteli i sličan 35.185 24.109 11.076 67.040 45.626 21.414 smještaj Odmarališta i sl. 211 211 - 321 321 - Ostali objekti 1.526 1.148 378 3.678 2.593 1.085 Broj ležaja 1.746 - - - - - 2014 36.137 24.569 11.568 68.057 47.832 20.225 2015 42.280 27.409 14.871 78.782 51.703 27.079 TABELA 50 – PREGLED DOLAZAKA I NOĆENJA TURISTA PREMA VRSTAMA OBJEKATA I PERIODU; IZVOR: SREDNJOBOSANSKI KANTON U BROJKAMA 2016.GODINE, FZS Najviše stranih turista dolazi iz zemalja u okruženju: Hrvatske, Slovenije i Srbije, potom Italije, Austrije, Njemačke, Turske, Francuske itd.

Dostupne informacije Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona govore o potencijalima i tipologiji turističke ponude, a to su:

 Planinski turizam (Vlašić, masiv Vranice, Prokoško jezero, Vran kamen, Zabrđe, Pridolci, Busovačke staje, Rostovo, Nadkrstac, Ugar, Kraljica, Paljenik, Kruščica, Semešnica, Koprivnica, Bitovnja, Inače, Ranče itd.),  Vjerski i tradicionalni turizam (Ajvatovica, Sv.Ivo u Podmilačju, stećci),  Zdravstveni turizam (Fojnica, Kiseljak),  Lovni turizam (Vlašić, Vranica, Pavlovica, Busovačka planina, Gola planina, Semešnica, Raduša),  Ribolovni turizam (Pliva, Lašva, Fojnica, Ugar, Bila, Jasenica, Kozica...),  Shoping turizam (Vitez, Kiseljak),  Ruralni turizam.

2.6. PROSTORNI RAZMJEŠTAJ PRIVREDE U PROSTORU Prostorni razmještaj privrede u prostoru je dat prema Strategiji razvoja Srednjobosanskog kantona 2016 – 2020.godine, ali i u odnosu na podatke pojeidnačnih općinskih prostornih planova, gdje su oni bili poznati i dostupni.

Uporedne analize prostornih kapaciteta iz Strategije i općinskih planova su potrebne, kako bi se u potpunosti sagledala prostorna komponenta, odnosno, kapaciteti pojedinih općina za razvoj i smještaj privrede.

31 Strategija razvoja SBK 2016 – 2020.godine, str.17-18 PROSTORNA OSNOVA 57

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Općina Zona Podaci zoni Površina Površina (ha) Iskorištena Broj prema površina (%) poslovnih općinskim subjekata planovima i drugim podacima Bugojno Bugojno 1 37 80 25 92,65 UKUPNO 37 25 Busovača Kaonik 20 0 0 42,12 UKUPNO 20 0 Donji Vakuf Donji Vakuf 39 81 28 34,79 UKUPNO 39 28 Fojnica Vranica 13 10 3 24,74 UKUPNO 13 3 Gornji Vakuf Batuški lug 30 60 7 65,27 – Uskoplje Kamenice 50 100 10 UKUPNO 80 10 Jajce Lendići 19,8 5 1 58,84 Ekonomija 83,4 1,8 2 Lučina 6,7 70 10 Tehnička škola 2 0 0 Elektrobosna + Vaganj 12,8 80 6 Rika – Skela 25,7 60 8 Kamenice 14,8 45 3 Bravnice 2,8 20 1 Vinac 3 10 1 Krezluk 2,7 0 0 Podmilačje 7,3 60 2 Vlasinje 14,8 0 0 UKUPNO 195,8 34 Kiseljak Dugo polje 27,5 69 1 78,72 UKUPNO 27,5 1 Kreševo Alagići 0,35 80 1 46,04 Bjelovići 1 100 1 Deževice 4,6 70 2 Gunjani 2,3 50 3 Komari 0,7 100 2 Kreševo 1,95 100 3 Rakova noga 2,7 80 3 Stojčići 14,4 50 8 Volujak 2,8 30 1 Vranci 2,5 30 2 Resnik 12,9 50 8 Polje 23,4 10 1 UKUPNO 69,6 33 Novi Travnik Neobarj 55,4 0 0 57,77 BNT 64 80 28 Stojkovići 45 10 2 UKUPNO 164,4 30 Travnik Radno – poslovna zona Polje 80 5 5 31,81 Industrijsko – poslovna zona 14 30 7 Nova Bila Industrijsko – poslovna zona 19,2 70 12 Turbe

PROSTORNA OSNOVA 58

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Općina Zona Podaci zoni Površina Površina (ha) Iskorištena Broj prema površina (%) poslovnih općinskim subjekata planovima i drugim podacima Industrijsko – poslovna zona 17,9 80 9 Borac Industrijsko – poslovna zona 6,7 10 3 Han Bila Industrijsko – poslovna zona 2 0 0 Vitovlje Industrijsko – poslovna zona 7,2 0 0 Mudrike UKUPNO 147 36 Vitez PC 96 90 100 80 153,04 Počuljica – Šljivčica 20 0 20 PS Vitezit 220 100 UKUPNO 330 100 SBK 1123,3 300 683,80 TABELA 51 – INDUSTRIJSKE I PODUZETNIČKE ZONE NA PODRUČJU SBK; IZVOR: STRATEGIJA RAZVOJA SBK 2016 – 2020.GODINE I OPĆINSKI PLANOVI Evidentne su razlike u podacima koji su prikazani u prethodnoj tabeli. Razlog tomu se može tražiti u različitim vremenskim periodima u kojima su pojedini općinski planovi rađeni, kao i klasifikaciji onoga što se smatra privrednom zonom. U grafičkim prilozima ovih izmjena i dopuna će biti evidentirani svi prostori koji su općinskim planovima navedeni kao privredne ili poslovne zone, a u kasnijim fazama (Prednacrt i Nacrt) će se objediniti podaci Strategije razvoja i općinskih planova, te detaljnije utvdrditi obim i obuhvat pojedinih privrednih zona u Kantonu.

Sa aspekta popunjenosti industrijskih zona, može se zaključiti da su smeđe industrijske zone, u prosjeku, popunjenje do 50%. To navodi na zaključak da unutar svih identifikovanih industrijskih zona postoji prostor za proširenje djelatnosti postojećih preduzeća i ulazak novih preduzeća.

2.7. KARAKTERISTIKE RAZVOJA INFRASTRUKTURNIH SISTEMA

2.7.1. TRANSPORTNA INFRASTRUKTURA I SAOBRAĆAJ Srednjobosanski kanton smješten je u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine i ima dijagonalno tranzitnu poziciju koja je obilježena pravcima sjeverozapad-jugoistok (veza sa Unsko -sanskim kantonom i Kantonom Sarajevo) i sjeveroistok-jugozapad (veza sa Zeničko-dobojskim kantonom i dalje prema Tuzlanskom kantonu). Zahvaljujući svom geostrateškom položaju Srednjobosanski kanton zauzima veoma značajnu ulogu u transportnoj mreži Bosne i Hercegovine. Grad Travnik, kao sjedište Srednjobosanskog kantona, dobija potpuno nove atribute regionalnog, privrednog, trgovačkog, kulturnog i obrazovnog sjedišta.

Navedeni aspekti bitno utiču na daljnji razvoj saobraćaja i saobraćajne infrastrukture. Ažuriranjem stanja cestovne infrastrukture na području Srednjobosanskog kantona, konstatovana je izgrađenost cesta prikazana u nastavku.

PROSTORNA OSNOVA 59

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

TABELA 52 – PREGLED STANJA IZGRAĐENOSTI NA PODRUČJU SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

Kategorija Srednjobosanski Bosna i Hercegovina Učešće SBK (%) kanton (km') (km') Autoceste 8,16 128,00 6,37 Magistralne ceste 258,84 3.842,00 6,73 Regionalne ceste 276,12 4.611,00 5,98 Ukupno 543,12 8.581,00 6,32 Izvor: Okvirna strategija prometa BiH do 2030. godine, Transportna strategija FBiH 2016-2030. godina/ Donesena prostorno planska dokumentacija na području Kantona/Interpretacija nosioca izrade

2.7.1.1. MAGISTRALNE CESTE Ukupna dužina magistralnih cesta u Federaciji BiH iznosi 2.137,00 km, od čega na području Srednjobosanskog kantona je izgrađeno 258,84 km, što predstavlja 12,11% od ukupne dužine magistralnih cesta u Federaciji BiH. Tabela u nastavku daje pregled ovih cesta na području Srednjobosanskog kantona.

TABELA 53 – PREGLED STANJA IZGRAĐENOSTI MAGISTRALNIH CESTA NA PODRUČJU SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

Oznaka Dužina (km) Dionica M-16 14,63 Donji vakuf - Bugojno M-16 19,30 (Crna Rijeka R.S.)- Jajce M-16 18,25 Bugojno - Kupres M-16.2 8,81 Gornji Vakuf-Prozor M-16.2 16,97 Bugojno-Gornji Vakuf M-16.4 5,87 Nević Polje-Novi Travnik M-16.4 32,69 Novi Travnik-Bugojno M-5 9.25 (R.S. Jezero) - Jajce M-5 32.99 Jajce - Donji Vakuf M-5 7.52 Turbe - Travnik M-5 26.43 Donji Vakuf - Turbe M-5 4.78 Travnik - Nević polje M-5 6.79 Vitez - Kaonik M-5 10.56 Nević polje - Vitez M-5 3.82 Kaonik - Lašva M-5.1 40.18 Kaonik - Mostarsko raskršće Ukupno 258,84 Izvor: Donesena prostorno-planska dokumentacija na području kantona

Mreža magistralnih cesta ažurirana je u skladu sa konsolidiranim pregledom za kategorizaciju cesta u F BiH. Ovom mrežom upravlja J.P. Ceste FBiH d.o.o. Pojedine dionice magistralnih cesta (M-5, M-5.1 i M-16.4) spadaju među najopterećenije u BiH uopšte, sa registrovanim obimom saobraćaja preko 10.000 vozila u PGDS-u.

2.7.1.2. REGIONALNE CESTE Ukupna dužina regionalnih cesta u Federaciji BiH iznosi 2.547,0 km, od čega je na području Srednjobosanskog kantona izgrađeno 276,12 km, što prestavlja 10,84% od ukupne dužine regionalnih cesta u Federaciji BiH. Tabela u nastavku daje pregled regionalnih cesta na području Srednjobosanskog kantona.

TABELA 54 – PREGLED STANJA IZGRAĐENOSTI REGIONALNIH CESTA NA PODRUČJU SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

PROSTORNA OSNOVA 60

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Oznaka Dužina (km) Dionica R-413 11,45 Turbe-Vitovlje R-413 10,28 Vitovlje-Granica kantona R-413a 15,37 Čajdraš- gr kantona-Dolac n/L R-413a 27,74 Travnik-Vitovlje R-413b 31,31 Gostilj-Jajce R-418b 0,61 Prozor - Parsovići R-437 19,62 Buturović Polje-gr. kantona-Fojnica R-438 12,72 Gromiljak-Fojnica R-438 31,28 Fojnica-Prokos-Pavlovica R-439 36,49 N.Travnik-G.Vakuf R-440 27,99 Stara Bila-Ovnak-gr. kantona R-441 4,90 Zenica-gr. kantona-Vitez R-443 9,83 Kiseljak - Kreševo R-443 13,97 Kreševo-gr. kantona-Tarčin R-443 2,14 Visoko-gr. kantona-Kiseljak R-443a 10,53 Kreševo-Han Ploča R-481 9,89 Donji Vakuf-Prusac-Bugojno Ukupno 258,84 Izvor: Donesena prostorno-planska dokumentacija na području kantona

2.7.1.3. ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA Do kraja sedamdesetih godina egzistirale su uzane pruge na pravcima Lašva-Travnik-Donji vakuf-Jajce i Donji Vakuf-Bugojno-Gornji Vakuf-Uskoplje u ukupnoj dužini od 103,50 km. Danas na području Srednjobosanskog kantona ne egzistira željeznički saobraćaj.

2.7.1.4. ANALIZA STANJA U ODNOSU NA PROSTORNI PLAN U odnosu na važeći Prostorni plan za područje Srednjobosanskog kantona, u oblasti saobraćaja uopće, došlo je do manjih promjena.

U segmentu cesta izgrađena je dionica autoceste na koridoru Vc (Vlakovo-Lepenica-Tarčin) sa priključkom u Lepenici (Kuliješ) na regionalnu cestu R-443a Kreševo – Han Ploča, kojom se Srednjobosanski kanton veže na koridor Vc pravac jug. Izvršena je rekonstrukcija magistralne ceste M-16.4 Novi –travnik – Bugojno (preko Rostova), dok su ostalo bile sitnije intervencije karaktera rehabilitacije ili rekonstrukcije u manjim dužinama sa rješenjem priključaka i raskršća. Važno je napomenuti da je prvac Lašva-Vitez-Nević polje-Donji vakuf-Jajce planiran kao saobraćajnica visokog ranga ''Brza cesta'' i za dio od Lašve do Nević polja urađena je projektna dokumentacija na nivou glavnog projekta. Takođe u toku je izrada projektne dokumentacije za dio trase od Nević polja do Jajca, kao i dopuna projektne dokumentacije (privremeni spoj) na dijelu prolaza kroz Vitez.

Takođe potrebno je napomenuti da je još uvijek u postupku usvajanje nove kategorizacije cesta u FBiH, s obzirom da je prethodna odluka o kategorizaciji cesta u F BiH odgođena za implementaciju do 2018. godine.

2.7.2. VODOPRIVREDA PROSTORNA OSNOVA 61

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

2.7.2.1. ZAŠTITA OD VODA Nakon većih oborina u slivovima vodotoka kod kojih nema uvjeta za značajniju retardaciju - zadržavanje voda (strm nagib površine terena, slabo propustan površinski sloj tla, slab vegetacijski pokrivač, nepovoljni antropogeni utjecaji i drugo), nastaje naglo otjecanje voda ka dolinama rijeka i formiranje valova velikih voda. Mnoga riječna korita slabo su razvijena i ne mogu prihvatiti veće protoke. Zbog toga, dolazi do izlijevanja voda iz riječnih korita na priobalne površine i plavljenja veoma vrijednih prostora uz vodotoke. Apsolutna zaštita od poplave ne može se postići. Uobičajeni kriterij za zaštitu naselja od velikih voda je sigurnost u odnosu na maksimalne protoke vjerovatnosti pojave 0,01 (jednom u 100 godina). U izuzetnim slučajevima, kada je potrebna zaštita izvanredno vrijednih objekata, ako se ne vrše posebne ekonometrijske analize rizika, predviđa se zaštita od velikih voda vjerovatnosti pojave 0,002 (jednom u 500 godina). Za čisto poljoprivredno područje, bez naselja, u ovisnosti od intenziteta poljoprivredne proizvodnje i veličine potencijalnih šteta, projektira se zaštita od voda vjerovatnoće pojave 0,10 do 0,02. Na temelju navedenih kriterija, može se zaključiti da je rizik od poplava veoma veliki u priobaljima mnogih vodotoka u Kantonu. Zadnjih dvadesetak godina u Bosni i Hercegovini nisu registrirani veći valovi velikih voda, što je dovelo do ohrabrenja za prilazak rijekama, pa čak i izgradnju objekata u inundacijama vodotoka. Gledajući u cjelini dosadašnji radovi na zaštiti od poplava u Kantonu bili su parcijalni i usmjereni prevashodno na zaštitu samo centralnih dijelova nekih naselja (Travnika, Gornjeg Vakufa-Uskoplja, Donjeg Vakufa, Kiseljaka, Fojnice, Kreševa, Busovače i druga). Postignuti su relativno mali rezultati, tako da ni jedno od naselja nema osiguran potreban stupanj zaštite od poplava. Rizik od poplava je veoma velik i zato što postojeća regulaciona korita nisu održavana već više od desetak godina. Stanje je veoma nepovoljno - mogu se očekivati velike materijalne štete, pa i veći gubici ljudskih života.

U maju 2014 godine procjene ugroženosti područja od poplava su bile značajne naročito područja uz rijeke Vrbas i Lašva.

Poplave u maju 2014. godine su napravile značajne štete na području SBK koje su procjenjene na više od 9 miliona maraka. Nakon poplava donesene su i sljedeće odluke:

- Odluka o odobravanju jednokratne novčane pomoći za saniranje šteta nastalig od poplava u općine Travnik: 120.000,00 - Odluka o odobravanju jednokratne novčane pomoći za saniranje štate nastalih od poplava općina Jajce, Dobretići i Gornji Vakuf – Uskoplje: 18.000,00 - Odluke o izdvajanju novčanih sredstava za pomoć za saniranje šteta nastalih od poplava Posavskom kantonu: 20.000,00

Srednjobosanski kanton je u augustu 2017.godine izdvojio sredstva za „Izradu karti poplavnih područja uz vodotoke II kategorije, na području općine Bugojno“.

2.7.2.2. KORIŠTENJE I UPOTREBA VODA Kako je već napisano, vodno bogatstvo Kantona je veoma značajno - iznad prosjeka u slivu rijeke Save na teritoriji Bosne i Hercegovine. U prosječno vodnoj godini Kanton raspolaže sa oko 3,00 milijarde m3 vode. Ovo impozantno vodno bogatstvo do sada se vrlo malo koristi.

VODOOPSKRBA STANOVNIŠTVA I PRIVREDE

PROSTORNA OSNOVA 62

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Na području Kantona izgrađeno je ukupno 11 značajnijih vodovodnih sistema, uglavnom za veća naselja (Travnik, Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Fojnica, Kreševo i Kiseljak). Pored toga, izgrađeno je i više manjih seoskih vodovoda koji pružaju relativno nizak standard vodoopskrbe.

Pored određenih napora koji su bili zadnjih godina na obnovi vodovoda, današnja situacija vodoopskrbe stanovništva, skoro u svim dijelovima Kantona nije zadovoljavajuća. Zbog ratnih dejstava i višegodišnjeg prekida rada na redovnom održavanju vodovodnih cijevovoda i objekata, gubici vode su još uvijek dosta veliki i u većini vodovodnih sistema iznose i preko 50%. Pored toga, posljednjih godina malo je rađeno na povećanju kapaciteta izvorišta, tako da kod većine vodovodnih sistema nisu osigurani uvjeti za razvoj. Zbog nesigurne procjene gubitaka iz vodovodnih mreža, kao i potrošnje privrede, ne raspolaže se ni sa orijentacionim podacima o specifičnoj potrošnji u pojedinim naseljima. Veoma mali procenat proizvedene i isporučene vode se naplaćuje, tako da kod većine sistema nema stimulansa za štednju vode. Gotovo kod svih izvorišta zaštita nije osigurana. Samo kod nekoliko njih definisane su zaštitne zone i to uglavnom na temelju administrativnih odluka, a bez odgovarajućih istraživanja. U pogledu vodoopskrbe najteža je situacija u Kiseljaku gdje se koristi veći broj izvorišta veoma malog kapaciteta za vrijeme ljetnog sušnog razdoblja. Zbog usputne potrošnje, sa nekih izvorišta do grada dolazi zanemarljivo mala količina vode. Poseban problem predstavlja osiguranje potrebne razine zaštite velikog broja disperziranih malih izvorišta.

TABELA 55 – BILANS VODA NA PODRUČJU SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

Općina 2013 q spec [L/s] Q [L/s] kh kd Qmax [L/s] Bugojno 34.559 170,00 68,00 1,4 1,4 113,28 Busovača 18.488 150,00 32,10 1,3 1,6 66,76 Dobretići 2.041 150,00 3,54 1,3 1,6 7,37 Donji Vakuf 14.739 150,00 25,59 1,3 1,6 53,22 Fojnica 13.047 150,00 22,65 1,3 1,6 47,11 Gornji Vakuf - 22.304 150,00 38,72 1,3 1,6 80,54 Uskoplje Jajce 30.758 170,00 60,52 1,4 1,4 118,62 Kiseljak 21.919 150,00 38,05 1,3 1,6 79,15 Kreševo 5.638 150,00 9,79 1,3 1,6 20,36 Novi Travnik 25.107 170,00 49,40 1,4 1,4 96,82 Travnik 57.543 170,00 113,252 1,4 1,4 221,91 Vitez 27.006 170,00 53,14 1,4 1,4 104,15 UKUPNO 273.149,00 514,72 1.029,30

Kao postojeća izvorišta za snabdijevanje vodom stanovništva koriste se sljedeći izvori.

TABELA 56 – IZVORI ZA VODOSNABDIJEVANJE STANOVNIŠTVA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Mjesto Izvorište Kapacitet [L/s] Bugojno Vrelo Kruščica 370 Donji Vakuf Prusačka vrela 80 Gornji Vakuf – Uskoplje Crno vrelo 37 Jajce Plivsko jezero 100

PROSTORNA OSNOVA 63

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Travnik Baš bunar 60 Novi Travnik Grupa vrela 35 Vitez Kruščica 420 Kremenik 120 Busovača Duboki Potok - Topalovića potok - Fojnica Tocili 70 Požarna 30 Bježanija 23 Kreševo Grupa vrela 27 Kiseljak Grupa vrela 35

Na osnovu prethodnih tabela možemo zaključiti da na prostoru Srednjobosanskog kantona deficite u vodosnabdijevanju imaju sljedeće općine: Busovača, Gornji Vakuf – Uskoplje, Kiseljak, Novi Travnik i Travnik. Već su preduzete mjere i prvi koraci za rješavanje problema deficita u vodosnabdijevanju i urađena je inveesticiono-tehnička dokumentacija za regionalni koncept vodosnabdijevanja Plava voda. Ovim sistemom općine Busovača, Travnik i Novi Travnik će riješiti problem vodosnabdijevanja. Više o planiranim konceptima i uvođenju dodatnih količina vode u Osnovnoj koncepciji razvoja ovog plana.

NAVODNJAVANJE POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA Na području Kantona do sada nije izgrađen ni jedan sistem za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Bili su izrađeni projekti za navodnjavanje priobalja Vrbasa između Gornjeg i Donjeg Vakufa (za oko 3500 ha); priobalja Lašve između Doca i Bile (oko 600 ha) i oko 200 ha površine uz rijeku Lepenicu uzvodno od Kiseljaka. Do realizovanja tih sistema nije došlo, a do danas su na navedenim područjima poljoprivredne površine znatno smanjene, zbog izgradnje mnogih stambenih i drugih objekata.

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA

Na području Kantona su u pogonu samo dvije hidroelektrane sa slijedećim glavnim karakteristikama:

TABELA 57 – VELIKE HE SBK/KSB Naziv postrojenja Jajce I Jajce II Vodotok Pliva Vrbas Tip Derivaciono Derivaciono Srednji protok (m3/s) 38,20 64,70 Korisna zapremina akumulacije (hm3) 4,20 1,70 Instalirani protok (m3/s) 60,00 79,80 Instalirana snaga (MW) 48,00 30,00 Godišnja proizvodnja (GWh) 232,00 175,00

Kod Bugojna u slivu vodotoka Vesele bila je u pogonu mala hidroelektrana koja je prestala sa radom prije više desetljeća.

Još 1905. godine u Jajcu je bila izgrađena derivaciona hidroelektrana sa zahvatom vode iz Plivskog jezera snage oko 10 MW koja je radila do puštanja u pogon hidroelektrane Jajce I.

RIBNJIČARSTVO I RIBARSTVO PROSTORNA OSNOVA 64

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Na području Kantona nalazi se samo jedan veći pastrmski ribnjak na Okašnici u Bugojnu koji ima površinu od 0,4 ha. Pored toga, izgrađeni su i mali ribnjaci u Fojnici i u Travniku na Plavoj vodi. Komercijalnog ulova ribe iz vodotoka nema u Kantonu. Za sportski ribolov najznačajnije je Plivsko jezero kod Jajca.

KARAKTERISTIKE AMBIJENTA RIJEČNIH DOLINA I REKREACIJA NA VODI

Svi vodotoci u Kantonu predstavljaju najistaknutiju karakteristiku krajolika riječnih dolina. U tom pogledu posebnu atrakciju predstavlja donji tok rijeke Plive sa koritom formiranim u sedri i nizom jezera od kojih je najveće i najznačajnije najuzvodnije, koje se nalazi neposredno uzvodno od granice Kantona, kao i vodopad visine oko 18,0 m na ušću u Vrbas. Već oko 100 godina uočava se destrukcija sedre, tako da se povremeno preduzimaju sanacioni radovi. Do destrukcije-raspadanja sedre dolazi u slučaju presušenja korita, a mnogo brže erozijom za vrijeme trajanja velikih brzina (preko 4,0 do 5,0 m/s), to jest za vrijeme maksimalnih protoka. Za stabiliziranje korita, kao i samog vodopada, vršeni su vrlo značajni radovi. Zbog destrukcije sedre vodopad se pomjera uzvodno i njega danas formira relativno tanak sloj kompaktne sedre. U zaleđu vodopada nalazi se raspadnuta sedra (krupnoće pijeska sa nevezanim krupnim komadima). Eventualnim rušenjem relativno tanke strukture vodopada može doći do velikog pokreta materijala iz zaleđa, što bi dovelo do velikog sniženja dna korita Plive i vjerojatno izazivanja nestabilnosti – klizanja priobalnih terena (padina dolina). To bi moglo imati katastrofalne posljedice. Proces destrukcije bio je usporen odvođenjem 60,0 m3/s (72,0 m3/s) iz Velikog jezera za hidroelektranu Jajce I, tako da su smanjeni protoci i brzina vode u koritu Plive, kao i količina vode koja se preliva na vodopadu. Za vrijeme rata, hidroelektrana nije radila, pa je proces destrukcije bio ubrzan. Do posebno velikih oštećenja došlo je pri pojavi velike vode Plive 1996. godine, to jest, prije ponovnog puštanja hidroelektrane u pogon. Tada je teško oštećen vodopad, srušena stabilizaciona pregrada koja je bila izgrađena oko 350 m uzvodno od vodopada i srušena dva mosta. Nastale su i velike promjene morfoloških karakteristika Plive na dužini od oko 1900 m (na nekim dijelovima produbljenje korita i do 6,0 m). Na desnoj obali, kod vodopada, nastalo je veliko klizište. Nakon velike vode iz 1996. drastično su narušene atraktivne karakteristike krajolika doline Plive na dužini od skoro 2,0 km. Za rekreaciju na vodi u čitavom Kantonu najviše su korištena jezera na Plivi kod Jajca (kupanje i veslanje). Na velikom jezeru održavaju se i takmičenja u veslanju.

Prije više desetljeća vodotoci u Kantonu korišteni su veoma mnogo za rekreativne aktivnosti. Tada su pružali dosta dobre uvjete za kupanje, veslanje, ribarenje i rekreaciju. Posljednjih desetljeća situacija je pogoršana, uglavnom iz sljedećih razloga:

 Značajnog pogoršanja karakteristika kvaliteta vode u vodotocima i to posebno tokom ljeta kada je zbog minimalnih protoka koncentracija otpadnih materija u vodi najveća, a najveći interes za rekreaciju na vodi;  Zadržavanja velikih količina otpada na obalama rijeka nakon većih protoka;  Smanjenja protoka tijekom ljetnih mjeseci zbog povećanja potrošnje vode za sve potrebe (drastično smanjenje vodoprivrednog minimuma u vodotocima);  Smanjenja slobodnog prostora neposredno uz korita vodotoka radi izgradnje stambenih i privrednih objekata;  Blizine intenzivnog prometa (putevi i željeznice), neposredno uz korita vodotoka, što izaziva zagađenje zraka i buku;

PROSTORNA OSNOVA 65

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

 Nekontroliranog iskopa pijeska i šljunka iz korita vodotoka i u priobalju.

Navedeni, kao i drugi uzroci, doprinijeli su da se znatno pogoršavaju, ne samo uvjeti za rekreativne aktivnosti, već i ambijentalne karakteristike korita mnogih vodotoka.

2.7.2.3. ZAŠTITA VODA Produkcija otpadnih voda na području Kantona je dosta mala u poređenju sa drugim područjima u Bosni i Hercegovini. Pored toga, zbog toga što se u Kantonu nalaze samo relativno mali vodotoci (gornji dijelovi slivova), stanje kvaliteta vode u vodotocima nije bilo zadovoljavajuće. Prema programu zaštite kvaliteta vode u Bosni i Hercegovini (1991. god.), bila je sljedeća emisija zagađenja iz koncentriranih izvora na području Kantona:

Otpadne vode (ES - ekvivalentnih stanovnika) Vodotok Naselje Komunalne Industrijske Ukupno Vrbas G.Vakuf/Uskoplje 5.667 50 5.717 Vrbas Bugojno 30.167 15.125 45.292 Vrbas Donji Vakuf 11.367 8.375 19.742 Vrbas Jajce 20.483 2.475 22.958 Lepenica Kiseljak 11.450 - 11.450 Fojnica Fojnica 7.883 - 7.883 Kreševica Kreševo 5.050 - 5.050 Lašva Travnik 27.877 50 27.867 Grovnica Novi Travnik 13.450 425 13.875 Lašva Vitez 11.767 1.700 13.467 Kozica Busovača 5.333 - 5.333 Ukupno 150.434 28.200 178.634 TABELA 57 – ZAGAĐENJE VODOTOKA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Sve otpadne vode na području Kantona davale su ukupno 1,9% od ukupne produkcije u cijeloj Bosni i Hercegovini. Istaknutiji izvor toksičkog zagađenja bila je jedino “Elektrobosna” u Jajcu sa 15,7 m3/s potrebne vode za razblaženje. Ona je davala 24,1% toksičkog zagađenja u slivu Vrbasa, odnosno 2,3% u odnosu na ukupno toksičko zagađenje u cijeloj BiH 1991. godine.

Prema izvršenim ispitivanjima kvaliteta vode u razdoblju 1985.-1989. (RHMZ Sarajevo), konstatovano je sljedeće stanje:

Broj godina (od pet) Rijeka Profil Propisana klasa Nije zadovoljena klasa Vrbas Bugojno 2 1 Vrbas Bugojno nizv. (Daljan) 2 3 Vrbas Jajce uzv. (Han Skela) 2 5 Vrbas Jajce nizv. (Kozluk) 2 5 Fojnica ušće 2 1 Lašva ušće 2 2 TABELA 58 – KVALITET VODOTOKA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

PROSTORNA OSNOVA 66

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Kako se vidi, stanje prije 1990. godine bilo je veoma loše. U 2001. godini mnoge tvornice rade sa smanjenim kapacitetima, pa bi to moglo utjecati na smanjenje zagađenja vode. Nasuprot tome, prestala su sa radom postrojenja za pročišćavanje tvorničkih otpadnih voda, a i više godina čvrsti otpad se nekontrolisano odlaže u slivovima rijeka, što može utjecati na povećanje stupnja zagađenja. Danas u koritima vodotoka ima velikih količina odloženih otpadnih materija koje pogoršavaju kvalitet vode i drastično narušavaju karakteristike ambijenta riječnih dolina. Korita vodotoka već desetak godina nisu sistematski čišćena. U čitavom Kantonu ni jedno naselje nema izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda stanovništva. Kod mnogih tvornica postrojenja nisu održavana, tako da su u veoma lošem stanju, te ne mogu dati očekivane efekte. Zbog toga je pri manjim protocima u vodotocima, u zonama kanalizacionih ispusta, stanje vodotoka vrlo nepovoljno. U svim većim naseljima (općinskim centrima) izgrađeni su glavni kanalizacioni kolektori sa direktnim ispustima u vodne tokove. Vrlo je malo rađeno na izgradnji detaljnih kanalizacionih mreža. Zbog višegodišnjeg prekida održavanja, stanje kolektora je skoro svuda vrlo loše. Stanovništvo Kantona koje živi izvan središnjih dijelova općinskih centara nije obuhvaćeno kanalizacionim sistemima. Jedan dio tog stanovništva svoje otpadne vode ispušta najčešće u septičke jame, koje nisu propisno izvedene. Znatan dio stanovništva u prigradskim naseljima i selima nema ni kućnu kanalizaciju. Mnogi industrijski pogoni na području Kantona svoje otpadne vode, bez tretmana ili sa nedovoljnim stupnjem prečišćavanja, direktno ispuštaju u vodotoke. Tek zadnjeg desetljeća počelo je projektiranje sanitarnih deponija čvrstog otpada. Prije 1992. godine izgrađena je samo u Travniku. Gledajući u cjelini, stanje zaštite kvaliteta vode u cijelom Kantonu je veoma loše i ukoliko se ne budu preduzimale neophodne mjere za zaštitu kvaliteta i kvantiteta voda u vodotocima, situacija može postati i nepovoljnija od one koja je bila prije 1992. godine. Preduzimaju se minimalne tehničke mjere, a pogrešno se misli da se samo proklamacijama o potrebi zaštite okoliša i restrikcijama, može poboljšati stanje.

2.7.3. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA U ovom dijelu dokumenta date su izmjene i dopune prostornog plana Kantona Središnja Bosna/ Srednjebosanskog kantona (u nastavku SBK), urađenog 2005. godine za poglavlje 6.2. Energetika. Sagledavajući stanje opisano Prostornim planom, evidentna je potreba ažuriranja organizacije elektroenergetske djelatnosti, obzirom na izmjene koje su se desile u proteklom periodu.

Naime, tržište električne energije BIH karakterizira dominacija 3 vertikalno integrisana subjekta: Elektroprivreda BIH, Elektroprivreda RS te Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Na području Federaciji BIH proizvodnja električne energije se dominantno obavlja putem dva javna preduzeća: Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo (JP EP BiH) i Javno preduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar (JP EP HZ HB). Pored toga, na području F BiH proizvodnja se odvija i u privatnim postrojenjima, pa je tako u 2015. godini u FBIH djelovalo 109 proizvodnih objekata, koja su u vlasništvu 69 kvalifikovanih proizvođača i u 3 proizvodna objekta u vlasništvu tri nezavisna proizvođača (industrijske elektrane). U segmentu snabdijevanja električnom energijom, tržište je otvoreno. Međutim, zbog niskih cijena, naročito za kategoriju domaćinstva, elektroprivrede i dalje ne gube značajno svoj tržišni dio. Kupci se i dalje dominantno snabdijevaju od elektroprivreda, koje osim tržišnog snabdijevanja imaju i obavezu javnog snabdjevača i pružatelja univerzalne usluge. Distribuciju električne energije obavljaju JP EP BiH i JP EP HZ HB. Djelatnost prenosa električne energije obavlja Elektroprenos BiH a.d. Banja Luka (Elektroprenos BiH) koji se sastoji od četiri operativna područja (Banja Luka, Sarajevo, Tuzla i Mostar) i zadužen je za

PROSTORNA OSNOVA 67

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

prijenos, održavanje i izgradnju, a NOSBIH upravlja radom VN mreže i balansira tržište el. energije. Elektroprenos BiH je zadužen za izradu Dugoročnog plana razvoja prenosne mreže, a NOSBiH za izradu Indikativnog plana razvoja proizvodnje te za reviziju i objavljivanje Dugoročnog plana razvoja prenosne mreže.

U skladu sa organizacijom energetskog sektora na nivou BiH i F BiH, na području SBK elektroenergetsku djelatnost obavljaju:

 Elektroprenos BiH (prenos električne energije),  JP EP BiH (proizvodnja, distribucija i snabdijevanje električnom energijom),  JP EP HZ HB (proizvodnja, distribucija i snabdijevanje električnom energijom),  Treća lica (proizvodnja, snabdijevanje).

2.7.3.1. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

U postojećem Prostornom planu iz 2005. godine, pomenuta je proizvodnja u dvije hidroelektrane – „Jajce I“ i „Jajce II“ , sa ukupnom godišnjom proizvodnjom od 395,132 GWh/a.

Obzirom da prostorni plan nije tretirao sve obnovljive izvore električne energije, u nastavku je dat pregled istih.

Na distributivnu mrežu JP EP BiH i JP EP HZHB na području SBK je priključeno ukupno 30 malih hidroelektrana ukupne instalisane snage 24,41 MW. Ukupna planirana godišnja proizvodnja iz ovih malih hidroelektrana iznosi 102.133 MWh.

Osim MHE, prisutne su i fotonaponske elektrane, koje koriste energiju sunčevog zračenja i pretvaraju je u električnu energiju, a koje su priključene na distributivnu mrežu JP EP BiH i JP EP HZHB. Ukupna instalisana snaga ovih elektrana iznosi 0,67 MW, a planirana godišnja proizvodnja iznosi 804,6 MWh.

Uzimajući u obzir navedeno, može se zaključiti da su na području SBK evidentirani značajni izvori električne energije iz obnovljivih izvora. Treba istaći činjenicu da na području SBK nije instalisana niti jedna elektrana koja proizvodi električnu energiju iz neobnovljivih izvora energije.

U nastavku su date tabele mHE i FNE koje su priključene na distributivnu mrežu.

Planirana Instalisana Redni Općina lokacije godišnja Investitor snaga broj mhe proizvodnja (mw) (mwh) 1 COMPREX d.o.o.Sarajevo Donji Vakuf 0.72 4801 INTER-ENERGO d.o.o. (ROSE-WOOD 2 Gornji Vakuf 1.30 6290 d.o.o.) INTER-ENERGO d.o.o. (ROSE-WOOD 3 Gornji Vakuf 0.99 3600 d.o.o.) 4 ESKIMO S2 D.O.O. Travnik Travnik 0.42 1674 PROSTORNA OSNOVA 68

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Planirana Instalisana Redni Općina lokacije godišnja Investitor snaga broj mhe proizvodnja (mw) (mwh) 5 ESKIMO S2 D.O.O. Travnik Travnik 0.34 1929 6 INTRADE-energija d.o.o. Sarajevo Fojnica 1.54 8181 7 INTRADE-energija d.o.o. Sarajevo Fojnica 2.64 11124 8 INTRADE-energija d.o.o. Sarajevo Fojnica 1.04 3381 9 INTRADE-energija d.o.o. Sarajevo Fojnica 1.29 4092 10 COMPREX d.o.o.Sarajevo Travnik 0.95 4575 "IEP ENERGIJA" d.o.o. Gornji Vcakuf- 11 Uskoplje (stari "PALOČ" d.o.o. Gornji Vakuf 0.71 3150 G.Vakuf) "IEP ENERGIJA" d.o.o. Gornji Vcakuf- 12 Uskoplje (stari "PALOČ" d.o.o. Gornji Vakuf 0.82 4058 G.Vakuf) 13 VLAŠIĆ II d.o.o. Travnik Donji Vakuf 0.47 2200 14 VESNA-S d.o.o. Bugojno Bugojno 0.20 1245 15 VESNA-S d.o.o. Bugojno Bugojno 0.35 3060 16 "KARA-DRVO" d.o.o. Fojnica Fojnica 0.69 3148 17 "KARA-DRVO" d.o.o. Fojnica Fojnica 0.35 3060 18 "ELGRAD" doo Jajce Jajce 0.11 702 19 "ELGRAD" doo Jajce Jajce 0.06 251 20 "MHE V-1" doo Vitez Vitez 1.21 5200 21 "GRID BH" doo Sarajevo Donji Vakuf 1.28 6800 INTER-ENERGO d.o.o. (ROSE-WOOD 22 Donji Vakuf 0.23 2000 d.o.o.) Gornji Vakuf-Uskoplje 23 "ELGRAD" doo Jajce Jajce 0.06 350 24 ESKIMO S2 d.o.o. Travnik Travnik 0.65 3210 25 ELGRAD d.o.o. Jajce Jajce 0.06 383 26 ESKIMO S2 d.o.o. Travnik Novi Travnik 0.47 2789 27 EKO-ELEKTRON d.o.o. Gornji Vakuf 3.15 1378 28 PRO-EL d.o.o. Bugojno 0.76 3780 29 MINIWAT d.o.o. Travnik Travnik 0.59 2272 Gornji Vakuf- 30 TURBINA d.o.o. Jajce 0.98 3450 Uskoplje TABELA 59: PREGLED MHE PRIKLJUČENIH NA DISTRIBUTIVNU MREŽU JP EP BIH I EP HZHB NA PODRUČJU SBK

Planirana Instalisana Redni godišnja Investitor Općina lokacije fne snaga broj proizvodnja (mw) (mwh) 1 D.D.BRATSTVO Gornji-Vakuf Uskoplje 0.12314 131.017 2 ESPRO d.o.o. Donji Vakuf Bugojno Kopčić 0.06 69.743 3 GRAND 99 d.o.o. Travnik Travnik 0.03 35.354 4 ENERXIA d.o.o. Bugojno 0.135 181.032 5 ECO-KW d.o.o. Kiseljak Kiseljak 0.15 193.3

PROSTORNA OSNOVA 69

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

PLIVA d.o.o. za graditeljstvo i 6 industriju graditeljskih materijala Jajce 0.15 170 JAJCE 7 GSL AUTO CENTAR d.o.o. G. Vakuf-Uskoplje 0.023 24.2 TABELA 60: PREGLED FNE PRIKLJUČENIH NA DISTRIBUTIVNU MREŽU JP EP BIH I EP HZHB NA PODRUČJU SBK

2.7.3.2. PRENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE

U prostornom planu iz 2005. godine nije tretirana prenosna i distributivna električna mreža, pa se ovim Izmjenama i dopunama plan dopunjuje za navedeno.

Elektroprenos BiH na području SBK za obavljanje djelatnosti prenosa električne energije koristi ukupno 400 km dalekovoda (od čega 230 km je dužina 110 kV dalekovoda 170 km dužina 220 kV, a nema dalekovoda 400 kV naponskog nivoa), jednu transformatorsku stanicu 220/110 kV instalisane snage 150 MVA, te 12 transformatorskih stanica 110/x kV ukupne instalisane snage 525 MVA. Jedan od zadataka Elektroprenosa BiH je i izrada Dugoročnog plana razvoja prenosne mreže čiji je cilj da na osnovu Indikativnog plana razvoja proizvodnje (bazni scenario) i drugih relevantnih dokumenata, definiše potrebna pojačanja postojećih i izgradnju novih objekata prenosne mreže kako bi se pravovremeno pokrenule procedure vezane za njihovo projektovanje, osiguranje sredstava, izgradnju i puštanje u pogon. Elektroprenos BiH prilikom izrade Dugoročnog plana razvoja prenosne mreže voditi računa i o razvojnim planovima Distributera. Na ovaj način Elektroprenos BiH osigurava da se pravovremeno pokrenu procedure za izgradnju novih objekata ili rekonstrukciju postojećih kako bi se zadovljile potrebe za električnom energijom postojećih kupaca, a i novih kupaca. Prenosna mreža se planira tako da zadovoljava (n-1) kriterij, a što znači da ispadom bilo kojeg elementa nakon jednostrukog ispada jednog od elemenata: voda, mrežnog transformatora, interkonektivnog voda, kao i generatora priključenog na prenosnu mrežu:

 naponi u svim čvorištima ostanu u dozvoljenim granicama,  opterećenje prenosnih vodova i mrežnih transformatora nije veće od dozvoljene vrijednosti termičkog opterećenja vodiča, odnosno instalisane snage transformatora,  nema prekida snabdijevanja električnom energijom.

Prenosna mreža na području SBK je planirana i izgrađena da na siguran i pouzdan način obezbijedi kvalitetno napajanje svih korisnika koji su priključeni na prenosnu mrežu kao i distributivne mreže preko koje se napaja industrija i široka potrošnja. Treba istaći da je na području SBK kantona u 2015. godini izgrađena nova TS 110/35/10 kV Fojnica (instalisane snage 20 MVA) i DV 110 kV Visoko – Fojnica. Također, treba istaći da su: TS Kiseljak, TS Uskoplje/Gornji Vakuf i TS Fojnica jednostrano napojene transformatorske stanice i da Elektroprenos u narednom periodu planira izgraditi nove objekte čime će se riješiti ovaj problem.

JP EP BiH i JP EP HZHB su javna preduzeća za proizvodnju, distribuciju i prodaju električne energije. U Federaciji BIH nije izvršeno izdvajanje Operatora distribucijskog sustava (ODS) iz postojećih elektroprivreda u zasebnu pravnu osobu, već se ova djelatnosti obavlja integrirano kroz EP BIH (DP Bihać, Mostar, Sarajevo, Tuzla i Zenica) i EP HZHB (DP Jug, Centar i Sjever). U segmentu snabdijevanja električnom energijom, tržište je otvoreno. Međutim, zbog niskih cijena, naročito za kategoriju PROSTORNA OSNOVA 70

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

domaćinstva, elektroprivrede i dalje ne gube značajno svoj tržišni dio. Kupci se i dalje dominantno snabdijevaju od elektroprivreda, koje osim tržišnog snabdijevanja imaju i obavezu javnog snabdjevača i pružatelja univerzalne usluge.

Djelatnost distribucije električne energije i djelatnost javnog snadbjevača na području SBK vrše obje elektroprivrede (JP EP BiH i JP EP HZHB). U skladu sa Zakonom o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine elektroprivrede imaju prava i obaveze za obavljanje aktivnosti:

a. upravljanja radom distributivne mreže 35, 20, 10 i 0,4 kV na područjima koja su u nadležnosti Javnog poduzeća direktnim nalozima operativnom kadru, odnosno upravljanjem prekidnim elementima srednjonaponskih odvoda u trafostanicama 110/x kV, koji su u vlasništvu Elektroprenosa BiH, b. priključivanja pod istim uslovima na distributivnu mrežu svakoga krajnjeg kupca/proizvođača koji ispunjava tehničke i druge uslove, c. vršenja usluga distribucije i prenosa električne energije preko svoje distributivne mreže svim korisnicima sistema, osim u slučajevima u kojima može dokazati da navedena upotreba neće biti moguća zbog operativnih ili drugih tehničkih razloga. Upotreba distributivne mreže ne smije ugroziti operativnu sigurnost distributivnog sistema kao ni odgovarajuću sigurnost usluga, d. operativnoga upravljanja prekidačem za odvajanje (uključenje) elektrana priključenih na distributivnu mrežu, e. daljinske kontrole uređajima koji su neophodni za upravljanje radom distributivne mreže u realnomu vremenu, f. davanja uputstava kupcima i proizvođačima koji su priključeni na njegovu distributivnu mrežu u cilju postizanja planiranih tokova energije, g. usklađivanja i odobravanja planiranih isključenja elemenata distributivne mreže sa proizvodnim objektima i trafostanice 110/x kV prenosne mreže ako utiču na distributivnu mrežu, h. odobravanja i kontrole prenosa električne energije preko distributivne mreže uvažavajući tehnička ograničenja, i. osiguranja pristupa treće strane distributivnoj mreži na nediskriminirajući način, j. komuniciranja i koordinacija aktivnosti sa operatorima susjednih elektroenergetskih sistema i distributivnih mreža, k. izrade planova redovnog održavanja i njihovo usklađivanje sa Elektroprenosom BiH i krajnjim kupcima/proizvođačima, l. praćenja, nadzora ponašanja i djelovanja svih krajnjih kupaca/proizvođača sa aspekta pridržavanja propisa, Opštih uslova za isporuku električne energije i uslova iz ugovora potpisanih sa JP EP BiH ili sa JP EP HZHB, a u slučaju da JP EP BiH ili JP EP HZHB praćenjem utvrdi da se neki od krajnjih kupaca/prozvođača ne pridržava navedenih dokumenata pokrenut će odgovarajući postupak predviđen u potpisanim ugovorima, m. pripremanja kratkoročnih i dugoročnih planova razvoja i izgradnje distributivne mreže, usklađene sa prostornim, regulatornim i urbanističkim planovima, te promjenama u konzumu, n. praćenja kvaliteta isporučene/preuzete električne energije,

PROSTORNA OSNOVA 71

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

o. davanja prednosti u rješavanju zahtjeva za priključenje na distributivnu mrežu proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora energije i davanja prednosti u dispečiranju za kvalifikovane proizvođače, a u skladu sa važećim zakonima i podzakonskim aktima, p. praćenja nivoa dozvoljenog povratnog djelovanja na distributivnu mrežu, q. informisanja korisnika sistema o planiranim radovima i obustavama isporuke električne energije na način propisan u Opštim uslovima za isporuku električne energije, r. vođenja uredne evidencije o ograničenjima i prekidima napajanja električnom energijom iz koje se mogu utvrditi razlozi i trajanje ograničenja ili prekida i s. propisivanja načina predviđanja proizvodnje.

Prilikom vršenja djelatnosti distribucije električne energije na području SBK JP EP BiH i JP EP HZHB koriste infrastrukturu (mreža naponskog nivoa zaključno sa 35 kV). U sledećoj tabeli prikazani su podaci o objektima koji se koriste u funkciji distribucije električne energije.

Ukupna Broj TS Broj TS Ukupno Dužina 35 kV Dužina 10 kV dužina DV 35/x kV 10(20)/0,4 kV TS mreže [km] mreže [km] [km] JP EP BiH 5 739 744 44,42 833,43 877,85 JP EP HZHB 3 743 746 61 701 762 Ukupno 8 1482 1490 105,42 1534,43 1639,85 TABELA 61: PREGLED OBJEKATA KOJI SE KORISTE ZA DJELATNOST DISTRIBUCIJE

2.7.3.3. POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U Prostornom planu je dosta detaljno data struktura potrošača po kategorijama potrošača i mjernim mjestima. Također je data tabela sa pregledom potrošnje električne energije po općinama SBK do 2004. godine.

Izmjena i dopuna se odnosi na inoviranu tabelu sa prikazom pregleda broja kupaca po naponskim nivoima za cijeli Kanton.

Redni broj Kategorija potrošnje EP BiH EP HZ HB Ukupno

1 Krajnji kupci 35 kV 4 0 4 2 Krajnji kupci 10 kV 82 24 106 3 Krajnji kupci 0,4 kV 56276 48460 104736 3.1. Domaćinstva 51402 44750 96152 I tarifna grupa 29483 30410 59893 II tarifna grupa 21919 14340 36259 3.2. Ostala potrošnja 4874 3710 8584 I tarifna grupa 276 355 631 II tarifna grupa 3929 1800 5729 III tarifna grupa 229 1210 1439 IV tarifna grupa 109 109 javna rasvjeta 331 345 676 4 Direktno priključeni kupac na 110 kV 1 Ukupno (1+2+3+4) 56362 48484 104847

PROSTORNA OSNOVA 72

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

TABELA 62: PREGLED KUPACA PO NAPONSKOM NIVOU NA PODRUČJU SBK

2.8. UPRAVLJANJE OTPADOM Federalnim planom upravljanja otpadom 2012-2017 godina, definisanja je izrada Kantonalnih planova upravljanja otpadom, čija je ključna uloga uspostavljanje održivog sistema upravljanja otpadom, kao dijela jedinstvenog integralnog sistema upravljanja otpadom na području Federacije BiH.

U skladu sa prethodnim, u periodu od donošenja Prostornog plana, izrađen je Plan upravljanja otpadom za područje SBK/KSB 2015-2025 godina, koji predstavlja operativni plan sa opisima postojećeg sistema za upravljanje otpadom na nivou kantona, te mjerama koje teže unapređenju postojećeg sistema u cilju dostizanja strateških ciljeva iz dokumenata višeg reda (Federalne strategije zaštite okoliša, Federalnog sistema upravljanja otpadom).

U skladu sa projektnim zadatkom, kroz Izmjene i dopune Prostornog plana SBK/KSB, izvršeno je usaglašavanje ovog segmenta planskog dokumenta sa usvojenim Planom upravljanja otpadom, te su zaključci o stanju na području Kantona dati u nastavku.

2.8.1. KOMUNALNI OTPAD Komunalni otpad čini otpad iz domaćinstava ili njemu sličan otpad iz administrativnih objekata, trgovine i uslužnjih djelatnosti, te kabasti otpad. Komunalni otpad skupljaju i odvoze komunalna preduzeća u 11 općina SBK, dok općina Dobretići ne pruža ovu uslugu svojim stanovnicima. Prosječna pokrivenost stanovništva uslugama prikupljanja i odvoza komunalnog otpada iznosi 62%. Pri tome, najveću pokrivenost imaju općine Bugojno i Gornji Vakuf – Uskoplje, dok najmanju pokrivenost bilježe Kiseljak i Busovača.

Prema podacima iz Plana upravljanja otpadom za područje SBK/KSB 2015-2025 godina, procijenjena količina komunalnog otpada iznosi 258 kg/st/god, odnosno 0,71 kg/st/dan. U odnosu na ažurirane podatke o broju stanovnika za 2013. godinu, ukupna količina komunalnog otpada na godišnjem nivou za područje SBK iznosi 70.472 t. Za istu godinu, komunalna preduzeća u SBK su prikupila 44.053t.

Komunalni otpad se odlaže na deponije. Jedanaest općina sa područja Kantona ima svoju lokalnu deponiju, dok općina Dobretići nema lokalnu deponiju na svom području. Za sve općinske deponije u SBK/KSB urađeni su planovi prilagođavanja upravljanja otpadom i dobivena su rješenja od FMOiT o njihovom odobravanju. Također, FMOIT je donijelo rješenja o zatvaranju i transformaciji općinskih deponija u općinama Travnik, Novi Travnik, Vitez i Busovača. Za općinske deponije u Bugojnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu, Jajcu, Vitezu i Busovači trenutno je u pripremi ili je završena projektno-tehnička i okolinske dokumentacija, koja je uslov za dobivanje urbanističke saglasnosti, a u postupku njihovih sanacija. Planirano vrijeme za sanaciju svih općinskih deponija u SBK/KSB po trenutno raspoloživoj projektno-tehničkoj i okolinskoj dokumentaciji je od 2011-2018.

Na području Kantona nije registrovana ni jedna deponija građevinskog otpada.

Prema podacima iz pomenutog Plana upravljanja, na teritoriji SBK ima cca 473 lokacije divljih deponija na kojim se odlaže komunalni, građevinski i kabasti otpad. Divlje deponije predstavljaju veliku opasnost po okoliš i zdravlje. Šest općina iz SBK, Bugojno, Busovača, Fojnica, Kiseljak, Novi Travnik i Travnik su

PROSTORNA OSNOVA 73

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

izradili programe uklanjanja divljih deponija na svom području, dok Busovača, Fojnica, Kreševo, Kiseljak, Novi Travnik i Travnik redovno svake godine izdvajaju sredstva za uklanjanje divljih deponija.

Općine Vitez, Travnik, Novi Travnik i Busovača, potpisnice su Sporazuma o pristupanju projektu gospodarenja čvrstim otpadom i korištenju deponije Mošćanica u Zenici. Općine Travnik, Vitez i Busovača već u cijelosti koriste usluge Regionalne deponije Mošćanica, dok općina Novi Travnik, zbog previsoke cijene usluga još uvijek nije pristupila korištenju iste.

2.8.2. MEDICINSKI OTPAD Ne postoje pouzdani podaci o proizvodnji medicinskog otpada za SBK. Prema Strategiji zaštite okoliša FBiH 2008-2018. godina, ukupna proizvodnja otpada iz zdravstvenih ustanova iznosi 2,2 kg/osoba/godina od čega se procjenjuje da je cca 50% opasni medicinski otpad.

Broj bolesnika u 2012. godini u SBK je iznosio 32.173 bolesnika. U odnosu na prethodno iznesene podatke, dolazi se do procijenjene količine od 70.780 kg medicinskog otpada proizvedenog u zdravstvenim ustanovama na području SBK. Isti se zbrinjava na različite načine. Jedan broj privatnih i javnih zdravstvenih ustanova ima sklopljene ugovore sa Zavodom za javno zdravstvo ili sa nekim od ovlaštenih operatera po pitanju zbrinjavanja infektivnog otpada. Prema podacima iz Kantonalnog plana upravljanja otpadom, cca 83% zdravstvenih ustanova ima sklopljen ugovor na osnovu koga odlažu medicinski otpad. U tri općine na području Kantona, medicinski otpad se miješa i odlaže skupa sa komunalnim otpadom.

Apoteke iz Bugojna, Fojnice, Novog Travnika, Jajca, Travnika i Viteza farmaceutski otpad zbrinjavaju putem ugovora sa nekim od ovlaštenih operatera za zbrinjavanje otpada. U ostalim općinama se farmaceutski otpad miješa i odlaže sa komunalnim ili samoinicijativno spaljuje.

2.8.3. PROIZVODNI OTPAD Ne postoji jedinstvena i precizna evidencija privrednih subjekata kao proizvođača otpada niti o količinama proizvedenih vrsta otpadaod strane istih. Prema podacima Plana upravljanja otpadom za područje SBK/KSB 2015-2025, 27 industrijskih postrojenja sa područja SBK ima važeću okolinsku dozvolu izdatu od FMOIT, od kojih samo 3 redovno izvještavaju za BH PRTR. Slično, 21 industrijsko postrojenje ima važeću okolinsku dozvolu izdatu od Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB, od kojih samo 6 izvještavaju za BH PRTR. Obzirom na praksu nedostavljanja predviđenih izvještaja, nije moguće izračunati količine industrijskog otpada koji se proizvede na područje SBK.

2.9. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

2.9.1. VISOKOŠKOLSKE USTANOVE

Mrežu visokoškolskih ustanova u Srednjobosanskom kantonu čini pet univerziteta i jedna visoka škola.

Univerzitet u Travniku je prvi privatni univerzitet, a ujedno i prva visokoškolska ustanova u ovom kantonu. Osnovan je 2007. godine odlukom resornog Ministrastva za obrazovanje, nauku, kulturu i PROSTORNA OSNOVA 74

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

sport Srednjobosanskog kantona, dok je potpunu integraciju doživio 2010. godine, te je registrovan u Općinskom sudu u Travniku. U okviru ovog univerziteta djeluje pet fakulteta i to Pravni fakultet, Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju, Edukacijski fakultet, Fakultet za tehničke studije i Farmaceutsko – zdravstveni fakultet. Također, pri Univerzitetu djeluju dva instituta: Institut za ekonomska i druga istraživanje i Institut za biomedicinska istraživanja i Ured za naučno – istraživački rad.

Neposredno nakon osnivanja Univerziteta u Travniku, osnovane su jos dvije visokoškolske ustanove, to su Internacionalni Univerzitet u Travniku i Visoka škola ''CEPS – Centar za poslovne studije''. Internacionalni Univerzitet u Travniku čini skup od sedam fakulteta koji su nastajali u različito vrijeme. Osnivanje prvog fakulteta tj. Fakulteta za privredu i tehničku logistiku desilo se 2006. godine, dok je univerzitet registrovan 2010. godine. Danas pri ovom univerzitetu djeluje Ekološki fakultet, Fakultet za medije i komunikaciju, Pravni fakultet, Fakultet informacionih tehnologija, Ekonomski fakultet, Saobraćajni fakultet i Fakultet politehničkih nauka. Pri Saobraćajnom fakultetu djeluje i Institut Saobraćajnog fakulteta.

Visoka škola ''CEPS – Centar za poslovne studije'' djeluje od 2010. godine i također je priznata visokoškolska ustanova. U sklopu CEPS-a djeluju visoke škole za promet, energetiku, studij sigurnosti, poslovnu ekonomiju, zdravstvene studije, informacijske tehnologije, te visoka škola za zaštitu od požara i zaštitu na radu.

Četvrta visokoškolaska ustanova u Srednjobosanskom kantonu sa aktivnim akademskim djelovanjem je Sveučilište/Univerzitet ''Vitez''. Ovaj univerzitet je od 2008. do 2010. godine postajao pod imenom Otvoreni univerzitet ''Apeiron'' Travnik. Danas u okviru univerziteta postoje četiri fakulteta: Fakultet poslovne ekonomije, Fakultet informacionih tehnologija, Fakultet pravnih nauka i Fakultet zdravstvenih studija.

U Srednjobosanskom kantonu postoje još dvije registrovane visokoškolske ustanove, Sveučilište/Univerzitet ''ITC-INTERLOGOS CENTAR'' i Vrhbosansko Sveučilište, međutim ove ustanove ne obavljaju aktivnu akademsku djelatnost. Vrhbosansko sveučilište nema oficijelnu web stranicu, kao ni kontakt telefon, dok Univerzitet '' ITC – INTERLOGOS CENTAR'' 2012. godine je registrovan kao visokoškolska ustanova, međutim već 2015. godine ne obavlja akademsku djelatnost.

TABELA 63 - VISOKOŠKOLSKE USTANOVE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

Visokoškolska Općina Fakulteti/akademije ustanova

Vlasništvo Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju Univerzitet u Pravni fakultet

1. Travnik Travniku Edukacijski fakultet Travnik Fakultet za tehničke studije Farmaceutsko – zdravstveni fakultet

Privatno Ekološki fakultet 2. Travnik Fakultet za medije i komunikacije

Privat no

PROSTORNA OSNOVA 75

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Pravni fakultet Internacionalni Fakultet informacionih tehnologija Univerzitet u Ekonomski fakultet Travniku Saobraćajni fakultet Fakultet politehničkih nauka Fakultet poslovne ekonomije Sveučilište/Univerzit Fakultet informacionih tehnologija 3. Travnik et ''Vitez'' Fakultet pravnih nauka Fakultet zdravstvenih studija

Privatno Studij na engleskom jeziku Promet Energetika Visoka škola ''CEPS – Studij sigurnosti 4. Kiseljak Centar za poslovne Poslovna ekonomija

studije'' Zdravstvene studije Informacijske tehnologije Zaštita na radu i zaštita od požara

Privatno Informatika i organizacija Sveučilište/Univerzit Promet i komunikacije 5. Kiseljak et ''ITC-INTERLOGOS Međunarodni odnosi i diplomacija CENTAR'' Kriminalistika i sigurnosne studije Humanističke znanosti

Privatno

Vrhbosansko 6. Travnik - sveučilište

Privatno

2.10. PRIRODNO I KULTURNO HISTORIJSKO NASLIJEĐE

2.10.1. PRIRODNO NASLIJEĐE

Prema prirodno-geografskom položaju, područje Bosne i Hercegovine obuhvata regije: Prelazne zone, Planinsku regiju te dio Panonske nizije, a što je uslovilo raznolikost pejzaža. Prirodno naslijeđe Bosne i Hercegovine podrazumijeva dijelove prirodnog okoliša koji su izdvojeni i prepoznati kao područja od visokog značaja, te kao takvi zaštićeni zakonskim aktima.

Prostorni plan Kantona središnje Bosne/Srednjobosanskog kantona 2005.-2025. godine, obradio je oblast Prirodnog naslijeđa i na sveobuhvatan način osvrnuo se na planirane spomenike prirode i zaštićene krajolike, detaljno opisujući njihove vrijednosti i značaj. Prostornim planom je predloženo pokretanje postupka zaštite za tri spomenika prirode i trinaest zaštićenih krajolika. Od toga, dva prirodna dobra su, u međuvremenu, uvrštena na listu spomenika prirode, a to su: Spomenik prirode „Slap rijeke Plive“ (Sedreno područje oko vodopada u Jajcu) i „Prokoško jezero“, dok je Zaštićeni krajolik „Kruščica“ stavljen pod zaštitu kao Rezervat prirodnih predjela. Za zaštićeni krajolik „Kruščica“ je izrađen Prostorni plan posebnog obilježja zaštićenog pejzaža/krajolika planine Kruščice za period od 2013-2023. godine koji je tretirao ovu tematiku i izradio koncepciju prostornog razvoja. Ostali prirodni

PROSTORNA OSNOVA 76

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

predjeli, predloženi za zaštitu u sklopu Prostornog plana Srednjobosanskog kantona, će biti planirani ovim Izmjenama i dopunama.

Izmjene i dopune prostornog plana Srednjobosanskog kantona se odnose na ažuriranje trenutnog stanja prirodnog naslijeđa na području Kantona, te evidentiranje planiranog u skladu sa Prostornim planom Srednjobosanskog kantona i općinskim planovima koji su doneseni u prethodnom periodu ili su u fazi izrade.

U smislu prirodnog naslijeđa, a u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode („Službeni list SR BiH“ broj: 4/65, od 5.februara 1965.godine), prostor Srednjobosanskog kantona se dijeli u slijedeće kategorije prirodnog naslijeđa koje se stavljaju pod zaštitu:  Rezervati prirodnih predjela  Pojedinačne životinjske vrste  Spomenici prirode (geološki i geomorfološki)  Posebno vrijedni tiplovi pejzaža na području Federacije BiH

Mjere zaštite prirodnog naslijeđa na području Federacije Bosne i Hercegovine, propisane su Zakonom o zaštiti prirode („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj 66/13 od 28.8.2013.)

Ovim dokumentom kao stanje su preuzeti svi spomenici prirode koje je evidentiralo Federalno ministarstvo okoliša i turizma 32 te su isti evidentirani grafički i tekstualno, ažurirano s datumom 13.12.2017. godine. U nastavku teksta je dat ažuran spisak prirodnog naslijeđa pod zaštitom.

REZERVATI PRIRODNIH PREDJELA:

1. Kanjon Vrbasa od Jajca do Banja Luke (Prema Prostornom planu Srednjobosanskog kantona, obuhvata predjel Zaštićenog krajolika „Srednji Vrbas“) 1. Predjel Kruščica u Kruščici planini kod Viteza 2. Predjel Tisovac kod Busovače (Potrebno utvrditi granice zona zaštite ovog predjela)

POJEDINAČNE ŽIVOTINJSKE VRSTE

1. Planinski triton (Triturus alpestris Reiseri) u Prokoškom jezeru na planini Vranici

SPOMENICI PRIRODE

a) Geološki 1. Sedreno područje oko vodopada u Jajcu („Slap rijeke Plive“)

b) Geomorfološki

1. Prokoško jezero na planini Vranici 2. Ždrimačka jezera kod Gornjeg Vakufa 3. Dva vodopada na rijeci Plačkovac kod Travnika 4. Vodopadi na rijeci Kozici kod Crvenih Stijena – Fojnica

32 http://www.fmoit.gov.ba/images/stories/Zasticeni%20objekti%20prirode%20u%20BiH.doc PROSTORNA OSNOVA 77

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

5. Pećina Dusina kod Fojnice 6. Vilinska pećina na Sebešić planini kod Travnika 7. Pećina pod Vrtoč planinom kod Fojnice 8. Oberske pećine – Vranci kod Kreševa 9. Pećina Veliki Oklop kod Kreševa 10. Pećina Mali Oklop kod Kreševa

c) Stabla 1. Carski hrast kod Novog Travnika 2. Bijela topola u Turbetu 3. Tisa kod Vranjske – Vitez 4. Tisa kod Travnika 5. Stari bor u Pruscu kod Donjeg Vakufa 6. Veliki glog u Pruscu kod Donjeg Vakufa 7. Hrast u Zabrđu kod Kiseljaka 8. Velika topola u Duhrima kod Kiseljaka

d) Skupine stabla 1. Travnička lipa u Travniku

PROSTORNA OSNOVA 78

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

2.10.2. KULTURNO-HISTORIJSKO NASLIJEĐE Kulturno-historijsko naslijeđe predstavlja skup različitih oblika materijalne i duhovne kulture jednog naroda koji su se, neovisno o tome da li su izgubili svoju primarnu funkciju ili ne, sačuvali u svom izvornom obliku ili manifestaciji.

Kulturna ili nacionalna baština je naslijeđe fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili društva koje čini ostavštinu prošlih generacija te se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za dobrobit budućim generacijama. Fizička, opipljiva ili „materijalna kulturna baština“ uključuje građevine i historijske lokalitete, spomenike, artefakte i sve ono što se smatra vrijednim očuvanja za nadolazeće generacije i njihovu budućnost.

Prostorni plan Kantona središnje Bosne/Srednjobosanskog kantona 2005.-2025. godine, obradio je oblast kulturno-historijskog naslijeđa i evidentirao kulturno povijesne vrijednosti na području Kantona.

Kulturno – historijsko naslijeđe u Srednjobosanskom kantonu je veoma raznovrsno i obuhvata širok spektar raznovrsnog spomeničkog inventara kojeg su na ovom prostoru ostavljale razne civilizacije, kroz različite historijske periode: Antika, Rimsko doba, Srednji vijek, Osmansko carstvo, Austrougarski period te period 20.stoljeća. U tom kontekstu se mogu razmatrati: arheološka naslijeđa iz prahistorijskog, antičkog i srednjovjekovnog perioda, srednovjekovni gradovi, stećci, građevine sakralne arhitekture itd.

Ove Izmjene i dopune se odnose na ažuriranje konačne Liste nacionalnih spomenika i Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, gdje je prema podacima sa web stranice Komisije za očuvanje nacionanih spomenika, evidentirano 84 (osamdeset i četiri) nacionalna spomenika Bosne i Hercegovine, od kojih se jedanaest nalazi na Listi ugroženih spomenika BiH, jedan na UNESCO-voj Listi svjetske baštine te jedan na Tentativnoj listi UNECO-a. Na privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH, evidentirano je 20 (dvadeset) spomenika koji su raspoređeni na području šest općina ovog Kantona (Bugojno, Donji Vakuf, Fojnica, Jajce, Kiseljak i Travnik).

Ovim Izmjenama i dopunama Plana, dat je ažuriran pregled trenutnog stanja kulturno -historijskog naslijeđa i dobara na području Kantona kako slijedi: - lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na području Srednjobosanskog kantona, - lista ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine na području Srednjobosanskog kantona, - kulturno – historijsko naslijeđe sa privremne liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na području Srednjobosanskog kantona - lista spomenika koji su uvršteni na UNESCO-vu Listu svjetske baštine - lista spomenika koji se nalaze na Tentativnoj listi UNESCO-a

Ostalo kulturno-historijsko naslijeđe na području Srednjobosanskog kantona predstavlja spomenike od lokalnog značaja za općine te isti neće biti tretirani ovim Planom.

2.10.2.1. NACIONALNI SPOMENICI Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na osnovu ovlaštenja iz Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH donosi odluke o proglašenju pokretnih i nepokretnih dobara nacionalnim spomenikom, primjenjujući Kriterije o proglašenju dobara nacionalnim spomenikom. U skladu sa

PROSTORNA OSNOVA 79

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

članom 9. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, objekti i područja graditeljskog ili prirodnog naslijeđa, koje kao nacionalne spomenike utvrdi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, postaju predmetom planiranja na nivou FBiH. Pri tome, mjere zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa iz Odluka o proglašenju nacionalnih spomenika, koje imaju prostornu komponentu, se obavezno ugrađuju u planske dokumente federalnog nivoa, i potom preuzimaju planovima nižeg reda.

Ovim dokumentom kao stanje su preuzeti svi spomenici koje je svojom odlukom proglasila Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH u kontekstu kulturno-historijskog naslijeđa, te su isti evidentirani grafički i tekstualno, ažurirano s datumom 07.12.2017.godine. Tada je na području Srednjobosanskog kantona bilo ukupno 84 (osamdeset i četiri) evidentirana nacionalna spomenika.

U nastavku teksta je dat ažuran spisak nacionalnih spomenika, sa vezom na Odluke o proglašenju gdje su propisane i mjere zaštite.

BUGOJNO

1. Crkvina (Grudine) u Čipuljiću, arheološko područje 2. Pod, prahistorijsko gradinsko naselje, arheološko područje 3. Rustempašića kula u Odžaku, historijska građevina 4. Stari grad Vesela straža, historijsko područje 5. Sulejmanpašića kula u Odžaku, mjesto i ostaci historijske građevine 6. Turbe Malkoča i Skenderpašića u Kopčiću

BUSOVAČA

1. Crkva sv. Ante Padovanskog, historijska građevina

DONJI VAKUF

1. Handanija džamija (Handan-begova, Hajdar Čehajina ili Čaršijska džamija) u Pruscu, graditeljska cjelina 2. Kasnoantička bazilika u Oborcima, arheološko područje 3. Kasnoantička grobnica i ostaci sakralnog objekta na lokalitetu Studena česma, arheološko područje 4. Pruščakova (Hasana Kjafije) džamija u Pruscu, graditeljska cjelina 5. Sahat-kula, historijski spomenik 6. Stari grad Prusac, historijsko područje

FOJNICA

1. Crkva svetoga Duha i Franjevački samostan, prirodno graditeljska cjelina 2. Musafirhana (Salihagića kuća), historijski spomenik 3. Muzejska zbirka i bibliotečki fond franjevačkog samostana Duha svetoga, pokretno dobro 4. Nakšibendijska tekija u Živčićima sa pokretnim naslijeđem, graditeljska cjelina 5. Stari grad Kozograd, arheološko područje

PROSTORNA OSNOVA 80

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

GORNJI VAKUF – USKOPLJE

1. Ljubunčića (Teskeredžića) kula u Voljicama, mjesto i ostaci historijskog spomenika 2. Sahat-kula, historijski spomenik

JAJCE

1. Bedemi i tabije starog grada Jajca, historijsko područje 2. Burića kuća u Jajcu, mjesto i ostaci historijske građevine 3. Čaršijska (Esme Sultanije) džamija sa pratećim objektima: Šadrvanom, stambenim objektom, mektebom i haremom, područje i ostaci graditeljske cjeline 4. Crkva Presvete Bogorodice, sa pokretnim naslijeđem, mjesto i ostaci povijesne građevine 5. Crkva sv. Ive u Podmilačju, graditeljska cjelina 6. Crkva sv. Marije (pretvorena u Fethija, odnosno Sultan Sulejmanovu džamiju, 1528. godine) sa zvonikom sv. Luke, graditeljska cjelina 7. Dizdareva ili Ženska džamija, historijska građevina 8. Dom AVNOJ-a u Jajcu sa pokretnom imovinom 9. Historijski spomenik zvani Kraljev grob u Zastinju 10. Jajce, historijsko gradsko područje 11. Jevrejsko groblje 12. Katakombe u Jajcu, historijski spomenik 13. Kršlakova kuća (Kapetanovića kuća, Kršlakova kuća broj 2), historijska građevina 14. Mitrej u Jajcu, historijski (antički sakralni) spomenik 15. Kršlakova stara kuća, mjesto i ostaci historijske građevine 16. Musafirhana u Jajcu, mjesto historijske građevine 17. Nekropola sa stećcima u Vincu, historijsko područje 18. Omerbegova kuća, graditeljska cjelina 19. Parna lokomotiva, dio postavke Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a, historijski spomenik 20. Plivska jezera sa kompleksom mlinova na Plivi, kulturni krajolik 21. Rimokatoličko groblje Hrast, grobljanska cjelina 22. Saračeva kuća, zgrada Financija (Niža stručna škola) i Stara osnovna škola (Niža muzička škola), graditeljska cjelina 23. Sinan-begova ili Okića džamija, historijska građevina 24. Stara ili Hafizadića česma, historijski spomenik 25. Stari grad Komotin, historijsko područje 26. Stari grad Vinac, historijsko područje 27. Tvrđava u Jajcu, graditeljska cjelina 28. Zgrada u ul. Varoš 11, historijski spomenik 29. Zgrada željezničke stanice Šipad (Zgrada bivše željezničke stanice Steinbeiss), historijski spomenik

KISELJAK

1. Prahistorijska gradina, kasnoantička utvrda – refugij, ostaci kasnoantičke crkve posvećene sv. Luciji i nekropole sa stećcima u Podastinju 2. Srednjovjekovna nekropola između sela Zabrđe i Toplice, historijsko područje

PROSTORNA OSNOVA 81

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

KREŠEVO

1. Franjevački samostan sa pokretnom imovinom, graditeljska cjelina 2. Kreševo, historijsko gradsko područje 3. Most poznat kao "Rimski most" u selu Vranci, historijski spomenik 4. Nekropola sa stećcima na lokalitetu Brdo (Križ) u Deževicama, historijsko područje 5. Nekropola sa stećcima na lokalitetu Klupe i nekropola sa stećcima lokalitetu Crkvenjak u Komarima, historijsko područje 6. Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kose u Crnićima, historijsko područje 7. Sedam kuća u selu Vranci – selu srednjovjekovnih rudara i kovača, grupa građevina 8. Stari grad u Kreševu, historijsko područje

NOVI TRAVNIK

1. Grob sa stećkom u selu Bistro, povijesni spomenik 2. Nekropola Kaurlaš u Zagrlju, historijsko područje 3. Nekropola kod sela Oračac, historijsko područje 4. Nekropola sa stećcima Bistro, povijesno područje 5. Nekropola sa stećcima Maculje, povijesno područje 6. Nekropola sa stećcima Opara, povijesno područje 7. Nekropola Sebešić sa stećcima, antropomorfnim nadgrobnicima koji podsjećaju na križ i tumulusom, povijesno područje 8. Nekropola žrtvama fašizma, kulturni pejzaž 9. Stara džamija u selu Šenkovići, historijska građevina

TRAVNIK

1. Ostaci rimskog naselja, kasnoantičke bazilike i grobnice na Crkvini u Varosluku, Turbe, arheološko područje 2. Crkva sv. Mihovila u Ovčarevu, historijska građevina 3. Džamija u Gornjoj Čaršiji (džamija Mehmed-paše Kukavice, Hadži-Alibegova džamija) i sahat kula, graditeljska cjelina 4. Jeni (Hasan-agina) džamija, graditeljska cjelina 5. Sahat kula na Musali, historijski spomenik 6. Stari grad u Travniku, graditeljska cjelina 7. Turbeta pod lipom ili turbe Abdulah-paše, dželal-paše i Perisan Mustafa-paše sa česmom, graditeljska cjelina 8. Šarena (Sulejmanija) džamija, graditeljska cjelina 9. Batalova grobnica u Turbetu kod Travnika, arheološko područje 10. Zgrada nekadašnjeg Samostana i škole časnih sestara Milosrdnica, historijska građevina 11. Crkva Uspenja Presvete Bogorodice sa pokretnom imovinom i zgrada nekadašnje Prve Srpske Škole, graditeljska cjelina 12. Muzička škola, historijska građevina 13. Zgrada Oficirskog doma, historijska građevina 14. Kulturni pejzaž na Plavoj vodi 15. Nebo, Han Bila, arheološko područje (neolitsko naselje)

PROSTORNA OSNOVA 82

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

VITEZ

1. Memorijalni kompleks Crna kuća – spomenik žrtvama fašističkog terora u Kruščici, historijsko područje

2.10.2.2. UGROŽENI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE Lista ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine, predstavlja listu nacionalnih spomenika koji su ugroženi nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili su ugroženi nekim drugim vidom destrukcije, a čije stanje prati i razmatra Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Ovim dokumentom su preuzeti svi ugroženi spomenici na području Srednjobosanskog kantona koje je proglasila Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, te su isti evidentirani grafički i tekstualno, ažurirano s datumom 07.12.2017. godine. U nastavku teksta je dat ažuran spisak ugroženih spomenika.

TABELA 64 – SPISAK UGROŽENIH SPOMENIKA NA PODRUČJU SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

R.b Naziv Status OPSTINA r Sulejmanpašića kula u Odžaku, mjesto i ostaci historijske Nacionalni 1 Bugojno građevine spomenik BiH Nacionalni 2 Stari grad Prusac, historijsko područje Donji Vakuf spomenik BiH Nacionalni 3 Musafirhana (Salihagića kuća), historijski spomenik Fojnica spomenik BiH Nacionalni 4 Stari grad Kozograd, arheološko područje Fojnica spomenik BiH Ljubunčića (Teskeredžića) kula u Voljicama, mjesto i ostaci Nacionalni Gornji Vakuf 5 historijskog spomenika spomenik BiH - Uskoplje Nacionalni 6 Kreševo, historijsko gradsko područje Kreševo spomenik BiH Nacionalni 7 Nekropola sa stećcima Opara, historijsko područje Novi Travnik spomenik BiH Nacionalni 8 Tvrđava u Jajcu, graditeljska cjelina Jajce spomenik BiH Nacionalni 9 Zgrada u ul. Varoš 11, historijski spomenik Jajce spomenik BiH Zgrada željezničke stanice Šipad (Zgrada bivše željezničke Nacionalni 10 Jajce stanice Steinbeiss), historijski spomenik spomenik BiH Zgrada nekadašnjeg Samostana i škole časnih sestara Nacionalni 11 Travnik Milosrdnica, historijska građevina spomenik BiH

2.10.2.3. PRIVREMENA LISTA NACIONALNIH SPOMENIKA Na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, zaključno sa 07.12.2017.godine, registrovano je 20 (dvadeset) spomenika na području Srednjobosanskog

PROSTORNA OSNOVA 83

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

kantona. Odlukom Komisije33 i spomenici s privremene liste smatraju se nacionalnim spomenicima do donošenja definitivne odluke. Shodno tome, zaštita i korištenje spomenika se podjednako odnosi i na nacionalne spomenike BiH i na spomenike sa Privremene liste.

TABELA 65 – SPOMENICI NA PRIVREMENOJ LISTI NACIONALNIH SPOMENIKA BIH NA PODRUČJU SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

R.br. Naziv Status Općina Privremena 1 Stećci lista Bugojno Privremena 2 Turbe Ajvaz dede - Prusac lista Donji Vakuf Privremena 3 Crkva Uspenja Bogorodice lista Donji Vakuf Privremena 4 Nakšibendijska tekija - Oglavak lista Fojnica Privremena 5 Turbe Šejh Abdurahmana Sirje i Šejha Abdullatifa - Oglavak lista Fojnica Privremena 6 Turbe Šejh Huseina - Oglavak lista Fojnica Privremena 7 Franjevački samostan i crkva sv. Luke lista Jajce Privremena 8 Ibrahim-begova džamija lista Jajce Privremena 9 Samica džamija (Hadži Muharemova) lista Jajce Privremena 10 Kamensko - Srednjevjekovna nekropola Kamensko lista Kiseljak Privremena 11 Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije lista Travnik Privremena 12 Franjevački samostan Guča Gora lista Travnik Privremena 13 Groblje Guča Gora lista Travnik Privremena 14 Medresa Travnik lista Travnik Privremena 15 Turbe Ibrahim dede - Dolac lista Travnik Privremena 16 Isusovačka gimnazija lista Travnik Privremena 17 Lukačka džamija lista Travnik Privremena 18 Varoška džamija lista Travnik Privremena 19 Crkva sv. Ivana Krstitelja Travnik lista Travnik Privremena 20 Vlašić - Prirodno dobro lista Travnik

33 Odluka o privremenoj listi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika broj: 01-94/02 od 03. rujna 2002. godine http://kons.gov.ba/Zakonski_okvir/Odluka_o_privremenoj_listi/Default.aspx?id=5542&langTag=bs-BA PROSTORNA OSNOVA 84

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

2.10.2.4. UNESCO-VA LISTA SVJETSKE BAŠTINE UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine. Na UNESCO-voj listi svjetske baštine, a kada je u pitanju područje ovog Kantona, od 15.11.2015. godine nalazi se jedan spomenik i to Nekropola sa stećcima Maculje, historijsko područje, u općini Novi Travnik (UNESCO Decision: 40 COM 8B.24, str.219).

Također, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je do sada donijela odluku o nominaciji četiri nacionalna spomenika za upis na Listu svjetske baštine, od kojih je jedan sa područja ovog Kantona: Historijsko gradsko područje Jajca (Nominacioni fajl dostavljen Centru za svjetsku baštinu 2007. godine).

2.10.2.5. TENTATIVNA LISTA Tentativna ili privremena lista predstavlja popis dobara koja se nalaze na teritoriji države koja ih smatra podobnim za upis na Listu svjetske baštine. Države članice u svoje Tentativne liste uključuju ona dobra koja smatraju kulturnom i/ili prirodnom baštinom od izuzetne univerzalne vrijednosti. Sa područja Srednjobosanskog kantona, na Tentativnoj listi se nalazi Prirodno graditeljska cjelina Jajce od 10.03.2006.godine.

2.11. OBJEKTI I PODRUČJA POSEBNE NAMJENE Područja i objekti posebne namjene obuhvataju objekte i prostore od značaja za odbranu koji se koriste za vojne potrebe i imaju utvrđene režime zaštite u skladu sa postojećim zakonskim aktima koji tretiraju ovu oblast. Nadležni organi na svim nivoima vlasti su dužne obezbijediti distribuciju svih vrsta podatka i dati iscrpne informacije Ministarstvu odbrane za prostore i objekte u okruženju lokacija posebne namjene, a u cilju lakše i brže realizacije planiranih aktivnosti na objektima i prostorima od značaja za odbranu, mogućnosti usaglašavanja vojnih i civilnih strkutura i dobivanja odobrenja Ministarstva odbrane BiH za površine u neposrednom okruženju.

U sljedećem tabelarnom prikazu dat je spisak perspektivnih lokacija Ministarstva odbrane BiH i Oružanih snaga BiH za područje SBK.

Pregled perspektivnih lokacija MO BiH i OS BiH Pov. Pov. zemljišta objekata R br. Naziv Vrsta Mjesto [ha] [ha] 8 Ovčarevo Strelište Travnik 6,20 12 Stojkovići Skladište N. Travnik 24,70 0,20 16 Mato Lučić-Maturica Kasarna Kiseljak 10,80 1,10 26 Travnik Kasarna Travnik 14,00 2,20 33 RR Opaljenik RR čvorište Travnik 0,30 0,02 35 RR Ćubren RR čvorište Kiseljak 0,30 0,05 TABELA 66 - SPISAK PERSPEKTIVNIH LOKACIJA MINISTARSTVA ODBRANE BIH I ORUŽANIH SNAGA BIH U nastavku je dat pregled neperspektivnih lokacija Ministarstva odbrane BiH i Oružanih snaga BiH predatih Vladi Federaije BiH i civilnim strukturama.

PROSTORNA OSNOVA 85

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Na tim lokacijama je moguće izvršiti prenamjenu prostora i planirati korištenje u druge svrhe. Za određene lokacije je već izvršena prenamjena, što je vidljivo u tabelarnim prikazima.

Pregled predatih lokacija civilnihm strukturama do 01.01.2006. godine R. Naziv lokacije Vrsta Mjesto Entitet. Br Napomena br (kateg.) MO obj. 32 Kasarna „Fojnica,, Kasarna Fojnica FMO Predato Odlukom općini Fojnica. 38 Kasama „Pišoe,, Kasarna Vitez FMO 1 Napuštena lokacija. Pregled predatih lokacija civilnihm strukturama poslije 01.01.2006. godine

Re Naziv lokacije Vrsta Mjesto Entitet. Br Napomena dbr (kateg.) MO obj. 4 Dom VF Dom Travnik FMO 1 Odluka Vlade FBiH V br 749/05 od 08 12.2005 I Zaključak V br 74/2006. Od 09 03 2006 Predato 06. 07. 2006 Općini Travnik 12 Skladište Kamenica Skladišta Jajce FMO 14 Odluka Vlade F BiH V br 739/05 od 15.12.2005 l Zaključka V br 74/2006 od 09. 03. 2006. Predato 21.07.2006. .Srednjobosanske šume,,d o o Donji Vakuf 28 Skladište ,,Brizjak" Skladišta Vitez FMO Predato 30.07. 2009. 31 Kasarna „Slimena,, Kasama Travnik FMO 24 Predato odlukom V br 182/2012 od 22.02.2012, predato Vladi F BiH 18.06.2012. Pregled neperspektivnih lokacija za OS BiH (za predaju civilnim strukturama) R. Naziv lokacije Vrsta Mjesto Entitet. Broj Napomena br. (kategorija) MO obj. 11 Skladište ,,Kaćuni,, Skladišta Busovača FMO 5 12 Kasama ,,Kaonik,, Kasarna Busovača FMO 6 15 Kasama „Dragan Akrap- Kasarna i Busovača FMO 24 Mance,, skl Draga skladište 27 Kasama "A.U. Šutak" Kasarna Bugojno FMO 13 30 Strelište Čizma Strelište Kiseljak FMO 2 TABELA 67 - PREGLED PREDATIH LOKACIJA CIVILNIM STRUKTURAMA U slijedećem tabelarnom prikazu dat je pregled nezaposjednutih kolacija od strane OS BiH, na području Federacije BiH, koje su bile u posjedu oružanih snaga, ali nikad nisu bile korištene od strane OS. Na ovim površinama se takođe može izvršti prenamjena i planirati korišttenje u druge svrhe.

TABELA 68 - PREGLED NEZAPOSJEDNUTIH LOKACIJA OD STRANE OS BIH

Pregeled nezaposjednutih lokacija od strane OS BiH R.. Naziv lokacije Vrsta (kategorija) Mjesto Entitet. MO Broj Napomen broj objekata a 2 Dom VF Administracija Kiseljak FMO 14 Objekat ,,KZR 139 Spbr,, Kasarna Gornji Vakuf- FMO Uskoplje 15 Kasarna ,,Pirota„ Kasarna Travnik FMO 16 Kasarna „Baš Bunar,, Kasarna Travnik FMO 20 „Ostružnica,, Podzemni objekat Fojnica FMO 21 „Višnjica,, Podzemni objekat Kiseljak FMO

PROSTORNA OSNOVA 86

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

25 „Stražbenica,, Podzemni objekat Kiseljak FMO 34 Mrzine Zemljište Travnik FMO 35 Lendići Zemljište Jajce FMO 36 Vinac Zemljište Jajce FMO 37 KO Mile Brezina Grabež Zemljište Jajce FMO 38 Privori Zemljište Kiseljak FMO

2.12. UGROŽENA PODRUČJA

2.12.1. EGZOGENO-GEOLOŠKI PROCESI I POJAVE

U skladu sa podacima Federalne uprave civilne zaštite iz 2012. godine, na području SBK su registrovana klizišta u slijedećim općinama i unesena u GIS bazu podataka ovog plana:

Općina Lista klizišta Mjere za sprečavanje i ublažavanje od očekivanih poplava i klizišta 1. Bugojno Utvrđena lista klizišta U toku priprema programa mjera 2. Busovača Utvrđena lista klizišta Utvrđene mjere preventive.

3. Dobretići - - 4. Donji Vakuf Utvrđena lista klizišta Utvrđene mjere preventive. 5. Fojnica - - 6. Gornji Vakuf- Utvrđena lista potencijalnih Poduzimaju se adekvatne mjere. Uskoplje klizišta. 7. Jajce Utvrđena lista klizišta. Utvrđene mjere preeventive. 8. Kiseljak Utvrđena lista klizišta. Poduzimaju se preventivne mjere. 9. Kreševo Utvrđena lista klizišta. Poduzete mjere preventive. 10. Novi Travnik Nema aktivnih klizišta. - 11. Travnik Utvrđena lista klizišta. Utvrđen plan preventive. 12. Vitez Utvrđena lista klizišta. Utvrđen plan preventive

Općine Dobretići i Fojnica nisu dostavili podatke o registrovanim klizištima.

2.12.2. ZAGAĐENOST MINAMA I DRUGIM NEEKSPLODIRANIM SREDSTVIMA Prema procjenama, minski sumnjive površine u obuhvatu Plana zauzimaju P = 12.580 ha. Pretežno se nalaze na sjeverozapadnom i jugozapadnom dijelu Kantona. Posebno su zabrinjavajuće minski sumnjive površine u granicama naseljenih mjesta Vukovići, Vitovlje Malo, Barevo, Prisoje, Seferi, Šešići, Đelilovac, Podkraj, Šišava, Goleš, Sultanovići, Prusac, Brdo, Košćani, Poriče, Mrčaj, Vesela, Ploča, Šugine Bare, Voljice, Dobrošin, Voljevac, Pridvorci i Podstijena. Površine pokrivene minama su prema namjeni uglavnom šumsko i poljoprivredno zemljište, od čega je P = 2.971,37 ha poljoprivrednog zemljišta, a P = 9.164,12 ha šumskog zemljišta.

Minirane površine vrše ogroman uticaj na okoliš, u smislu nemogućnosti korištenja površina i potencijalne opasnosti za korisnike prostora.

PROSTORNA OSNOVA 87

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

3. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA KANTONA

3.1. OPĆI CILJEVI Analizirajući ciljeve važećeg Prostornog plana, a obzirom na univerzalnost vrijednosti zacrtanih istim, može se konstatovati da su definisani ciljevi i danas najvećim dijelom ažurni i primjenjivi. Opći ciljevi se stoga preuzimaju u potpunosti, dok se posebni ciljevi mijenjaju i dopunjuju za pojedine sektore, imajući u vidu da je od donošenja plana proteklo više od 10 godina. Polazna osnova Plana su evropske vrijednosti sa regionalnim specifičnostima koje karakterišu Bosnu i Hercegovinu i Kanton Središnja Bosna-Srednjobosanski kanton.

Zadovoljenje potreba stanovništva Kantona spada u najviše ciljeve, a to su:

- Ljudska prava u multietničkoj sredini - Kvalitetna okolina i prepoznatljiv ambijent - Dostupnost materijalnih sredstava - Dostupnost obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite.

3.2. POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA U odnosu na ciljeve definisane prostornim planom, poglavlje posebnih ciljeva se dopunjuje za slijedeće:

Stanovništvo

 rast broja stanovnika po prosječnoj godišnjoj stopi od oko 0,02%  povećanje kvaliteta života stanovnika  unaprijediti obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu te sigurnost građana  Poboljšati kvalitet postojećih zdravstvenih usluga  Ojačati kapacitete, unaprijediti kvalitet socijalnih usluga i poboljšati status korisnika usluga  Smanjiti opasnost od kažnjivih i devijantnih ponašanja i povećati stepen sigurnosti građana Kantona  Usklađivanje predškolskog, osnovnog, srednjeg (srednjeg stručnog) odgoja i obrazovanja, kao i obrazovanja odraslih s društvenim i privrednim potrebama Kantona  Obnoviti (izgraditi) i opremiti odgojno-obrazovne ustanove  ustanovljivati, razvijati, štititi i prenositi znanje i sposobnosti kroz nastavu i naučno-istraživački rad, te time doprinositi razvoju sposobnosti pojedinca i društva,  pružati mogućnost građanima da, u skladu s propisima, pod jednakim uvjetima cijeli život uživaju korist visokog obrazovanja,  unapređivanje oblasti kulture i sporta  Obnoviti i opremiti kulturne institucije i podići svijest mladih o značaju kulture  Obnoviti i opremiti sportske institucije i podići svijest mladih osoba o značaju bavljenja sportskim aktivnostima  unapređivanje umjetničkog stvaralaštva.

Namjena površina

PROSTORNA OSNOVA 88

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

 očuvanje poljoprivrednih površina u postojećem obimu, prioritetno za površine I agro zone  unapređenje politike i kapaciteta za podršku poljoprivredi  deminiranje i saniranje poljoprivrednih i šumskih površina  efikasnija zaštita i čuvanje šuma u cilju smanjivanja i eliminiranja bespravne sječe  pošumljavanje šumskih goleti  otkrivanje i efikasnije rješavanje uzurpacija šumskog zemljišta i šuma  intenziviranje rekultivacije šuma  stvaranje uslova za iskorištavanje sporednih proizvoda šume  sanacija klizišta, odrona i pozajmišta pošumljavanjem

Privreda

 donošenje programa upravljanja poljoprivrednim zemljištem na nivou lokalnih zajednica (davanje u zakup neiskorištenog državnog zemljišta za uzgoj poljoprivrednih kultura),  razvijanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje perspektivnih biljnih kultura,  podrška poljoprivrednim proizvođačima za podizanje zasada jagodičastog / bobičastog voća,  podrška razvoju organske proizvodnje,  jačanje kapaciteta postojećih i podrška kreiranju novih poljoprivrednih udruženja i zadruga,  podrška izgradnji otkupnih kapaciteta za poljoprivredne proizvode (hladnjače, sušare),  podrška za stočarsku proizvodnju i uvezivanje farmi s prerađivačima,  povećati podršku msp-ima za rast poslovanja i kreiranje novih radnih mjesta,  podrška finalizaciji proizvoda u drvoprerađivačkoj industriji,  podrška jačanju kapaciteta za proizvodnju domaćih kožarskotekstilnih brendova,  proširenje kapaciteta preduzeća u metalnom sektoru, kroz nove investicije za uvođenje novih tehnologija,  podrška preradi biomase za proizvodnju okolišno prihvatljivog i obnovljivog energenta,  izrada studije istraživanja i / ili opravdanosti eksploatacije za mineralne sirovine,  modernizacija eksploatacije mineralnih sirovina,  restauracija kulturno-historijskih objekata, s turističkom namjenom i njihovo stavljanje u kontekst turističke ponude,  modernizacija vertikalnog transporta u ski-centrima na području kantona,  modernizacija i povećanje kapaciteta zdravstveno-lječilišnog turizma,  regionalno povezivanje turističkih aktera / klubova (rafting, lov, ribolov),  podrška poduzetništvu u turizmu,  povećati kapacitete poslovne infrastrukture i kvalitet usluga za podršku msp-ima na području sbk,  izgradnja novih i povećanje kapaciteta postojećih poslovnih zona,  izgradnja poslovnog inkubatora.

Saobraćajna infrastruktura i transport

 izgradnja Brze ceste Lašva-Travnik-Jajce, veza sa Unsko-Sanskim kantonom,  izgradnja Brze ceste Travnik-Bugojno, veza sa Kantonom 10,  Izgradnja magistralne ceste na dionici Vitez – M.Mošunj

PROSTORNA OSNOVA 89

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

 Izgradnja obilaznice M-16.4, Bugojna  Izgradnja obilaznice M-5, Donji Vakuf  Izgradnja obilaznice M-16.4, Novi Travnik  Izgradnja obilaznice M-5, Kiseljak  modernizacija pojedinih postojećih cesta u zavisnosti od nivoa nadležnosti, odnosno upravljanja,  usklađivanje zahtjevanih standarda za ceste nakon nove kategorizacije cesta u F BiH, od autocesta do regionalnih cesta,  poboljšanje saobraćajne povezanosti između pojedinih opština unutar kantona (nove dionice regionalnih cesta)  poboljšanje stanja na postojećim cestama za prigradski saobraćaj (prateći objekti, autobuska stajališta isl.)  poboljšanje bezbjednosti pojedinih učesnika u saobraćaju (pješaci, djeca, invalidi i starije osobe),  poboljšanje dostupnosti sistema javnog gradskog saobraćaja,  poboljšanje zaštite okoliša od štetnih uticaja cestovnog saobraćaja (zvučne zaštite i barijere, kontrolisana odvodnja sa tretmanim i sl.)

Vodoprivreda, korištenje voda i zaštita od voda

 pokrivanje područja cijelog srednjobosanskog kantona vodovodom i kanalizacijom,  smanjenje gubitaka u vodovodnim sistemima,  izgradnja regionalnih sistema vodosnabdijevanja  povećanje korištenja voda i vodnih resursa uz primjenu pozitivnih propisa i osiguranje ekoloških parametara  rekonstrukcija i sanacija postojećih sistema,  povećanje rezervoarskog prostora,  zaštita i monitoring kvaliteta vode na izvorištima,  separacija mješovitog kanalizacionog sistema na sisteme za prikupljanje oborinskih voda,  izgradnja separatora i uređaja za tretman oborinskih voda,  obezbjeđenje vode propisanog kvaliteta za sve korisnike,  integrisano upravljanje vodovodnim i kanalizacionim sistemima.

Energetika

 povećanje korištenja obnovljivih izvora do kraja planskog perioda do: o 50% ukupno proizvedene električne energije iz vode o 5% ukupno proizvedene električne energije iz biomase o 5% ukupno proizvedene električne energije iz energije vjetra  primjereno dimenzionisanje elemenata distributivne mreže za pouzdan rad, u skladu sa tehničkim propisima na optimalan način,  održavanje parametara kvalitete električne energije u skladu sa pravilima,  usklađen razvoj distributivne mreže sa prenosnom mrežom i priključenim postrojenjima korisnika distributivne mreže,  učinkovito korištenje prostora i usklađenu izgradnju infrastrukturnih projekata.  zaustavljanje daljeg razvoja 35 kV mreže, PROSTORNA OSNOVA 90

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

 realizacija kapitalnih projekata iz programa prelaska na 20 kV naponski nivo, odnosno postepenu zamjenu naponskih nivoa 35 i 10 kV jedinstvenim SN nivoom 20 kV,  izgradnja novih RP 10(20) kV,  izgradnja novih 10(20) kV vodova za zadovoljenje (n-1) kriterija sigurnosti,  interpolacija novih TS 10(20)/0,4 kV,  provođenje mjera za unapređenje i razvoj gasne infrastrukture  provođenje mjera za povećanje eergetske-efikasnosti javnih i privrednih objekata, te modernizaciju proizvodnje i iskorištenja toplotne energije.

Upravljanje otpadom

 povećanje broja stanovnika obuhvaćenog organiziranim skupljanjem i odvozom otpada, tako da do kraja planskog perioda prosječna obuhvatnost organiziranim skupljanjem i odvozom komunalnog otpada iznosi oko 95%;  povećanje učešća odvojeno skupljenih korisnih komponenti komunalnog otpada po prosječnoj godišnjoj stopi od oko 2%, tako da se u 2025. godini dostigne količina odvojeno skupljenog komunalnog otpada (korisnih komponenti) od oko 20% od ukupnih količina komunalnog otpada;  izgraditi i početi sa radom RCUO na području općina SBK/KSB sa svim potrebnim sadržajima.

PROSTORNA OSNOVA 91

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

4. OSNOVNA KONCEPCIJA PROSTORNOG RAZVOJA

4.1. STANOVNIŠTVO Prostorni plan je segmentu projekcije rasta stanovništva predviđao dvije faze:

 I faza Demografskog oporavka stanovništva u okviru koje se očekivao intenzivan povratak stanovništva koje je u periodu 1992-1996. napustilo područje Kantona sa godišnjom stopom rasta preko 6%,  II faza Demografskog rasta koje je posljedica reproduktivne sposobnosti, stepena očekivane demografske tranzicije i rezultata demografskog oporavka sa procjenjenom stopom rasta od 0,5-0,6%.

Nažalost, analiza podataka u poglavlju 2.2. Stanovništvo, za periodu u polovini planskog perioda dokazuje da su postavke Prostornog plana u ovom segmentu bile izrazito optimistične. I faza Demografskog oporavka je imala neočekivano male rezultate, te nijedna općina nije dostigla stepen svog demografskog razvoja iz 1991. godine. Prethodno, kao i zabilježeni trend smanjenja prirodnog priraštaja, kao osnove za projekciju II faze Demografskog rasta, opravdava izmjenu prospekcija datih prostornim planom, te se one Izmjenama i dopunama plana koriguju i procjenjuju na 0,2% do kraja planskog perioda.

Prethodna projekcija rezultira slijedećom projekcijom stanovništva po općinama i gustinama naseljenosti do kraja planskog perioda, što će biti u planskom smislu osnova za projekciju planiranih kapaciteta:

TABELA 69 – PROJEKCIJA BROJA STANOVNIKA PO OPĆINAMA DO KRAJA PLANSKOG PERIODA

Broj stanovnika Broj stanovnika Površina (km) Gustina Općina 2013 2025 naseljenosti Bugojno 34.559 35.387 342,45 103,33 Busovača 18.488 18.932 63,542 297,94 Dobretići 2.041 2.089 539,37 3,87 Donji Vakuf 14.739 15.093 320,70 47,06 Fojnica 13.047 13.359 242,47 55,10 Gornji Vakuf - Uskoplje 22.304 22.838 360,83 63,29 Jajce 30.758 31.496 395,96 79,54 Kiseljak 21.919 22.447 157,47 142,55 Kreševo 5.638 5.770 157,59 36,61 Novi Travnik 25.107 25.707 146,66 175,28 Travnik 57.543 58.923 301,26 195,59 Vitez 27.006 27.654 160,1 172,73 Ukupno 273.149 279.695 3.188,40 87,72

PROSTORNA OSNOVA 92

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

4.2. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA SISTEMA NASELJA Obzirom da općinskim planovima nisu iskazane inicijative za izmjenama broja ili naziva naseljenih mjesta, ista se zadržavaju u skladu sa podacima o stanju, iskazanim na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku, te se projekcija plana zasniva na 661 naseljenom mjestu sa pripadajućim granicama naseljenih mjesta definisanim 2012. godine, u sklopu pripreme kartografske dokumentacije za Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. godine. Združivanjem granica naseljenih mjesta u pripadajuće općine, okonturene se površine općina i prikazane na garfičkom prilogu 3. Osnovna koncepcija prostornog razvoja sistema naselja.

Gustina naseljenosti i veličinska struktura pojedinih naselja se prilagođava projekciji broja stanovnika iz Poglavlja 4.1., raspoređeno u definisane prostorno-funkcionalne grupacije Vrbaska, Lašvanska i Fojnička, što je takođe prikazano na istom grafičkom prilogu.

Sva naseljena mjesta sa prisutnih manje od 10 stanovnika, projekcijom se planiraju kao rezerve građevinskog fonda, odnosno kao područja za razvoj turizma, rezort naselja ili vikend naselja. Obzirom na suficit izgrađenog zemljišta i stambenog fonda u odnosu na projekciju broja stanovnika, dodatna uzurpacija poljoprivrednog i šumskog zemljišta za izgradnju pretežne namjene stanovanja, ovim Izmjenama i dopunama nije predviđena, izuzev u vidu interpolacija u urbanim područjima.

Prostornim planom uspostavljeni sistem centara u četiri nivoa, koga čine općinski centri, se zadržava osnovnom koncepcijom izmjena i dopuna plana, zajedno sa opredjeljenjima u pogledu jačanja pojedinih funkcija za svaki od tih centara.

TABELA 70 – HIJERARHIJA SISTEMA CENTARA

Prvi nivo Drugi nivo Treći nivo Četvrti nivo Bugojno Gornji Vakuf/Uskoplje Dobretići Travnik, Vitez Donji Vakuf centar i pol razvoja Jajce Fojnica Kantona Novi Travnik Busovača Kiseljak Kreševo

Veze između pojedinih centara su prikazane na shematskom prilogu i identične su vezama iz Prostornog plana.

PROSTORNA OSNOVA 93

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

4.3. OSNOVNA KONCEPCIJA PRIVREDNOG RAZVOJA U uvodnom izlaganju je naglašeno da su, iako je od njegovog usvajanja prošlo više od 10 godina, postavke Prostornog plana SBK i dalje primjenjive, posebno kada je riječ o osnovnim konceptualnim postavkama i općim ciljevima prostornog razvoja.

Osnovna koncepcija razvoja privrede stoga zadržava svoj opći oblik, a mijenja se onoliko koliko su ulazni podaci (BDP, rast industrijske proizvodnje, zaposlenost, povećanje plata i penzija itd.) ažurirani i to samo onda kada je za projekciju budućeg razvoja neophodan neki od tih navedenih parametara.

Za prostorno planiranje je, s druge strane, veoma važan prostorni aspekt razvoja privrede, odnosno, njen smještaj i obim u odnosu na druge namjene zemljišta. Kako je u međuvremenu došlo do usvajanja općinskih prostornih planova, koji su hijerarhijom planiranja preuzeli odredbe Prostornog plana SBK, to se i ovaj dio ažurira u odnosu na planska opredjeljenja planova nižeg reda, kada je riječ o razmještaju privrede u prostoru.

Sva druga razmatranja i zaključci Prostornog plana SBK, u poglavlju 5.Privreda, mogu se smatrati i dalje relevantnim i primjenjivim, izuzimajući dijelove koji su posebno naglašeni i izmijenjeni u ovim izmjenama i dopunama, a ne tiču se samo privredne, već i druge i javne infrastrukture (saobraćaj, vodoprivreda, komunalna infrastruktura itd.).

Već je Prostornim planom SBK utvrđeno da projiciranu dinamiku razvoja (koja je posmatrala dva perioda: do 2007.godine i do 2015.godine), mora pratiti i određen prostorni koncept, koji će adekvatno odgovoriti na potrebe širenja privrede na nove površine, kao i revitalizaciju postojećih kapaciteta, gdje se očekivalo da industrijska proizvodnja poraste za 40%.

Cjelokupna projekcija razvoja Prostornog plana SBK po sektorima (šumarstvo, poljoprivreda, proizvodnja hrane, prehrambena industrija) su i dalje primjenjivi i aktuelni, jer zadani ciljevi nisu još uvijek dosegnuti, a formirani su na način da odolijevaju vremenskom odmaku koji je prisutan, te se mogu smatrati aktualnim.

Međutim, za potrebe razvoja svih privrednih grana, potrebno je prihvatiti proširenja kapaciteta koja su data općinskim planovima, posebno ako se uzme u obzir da Prostorni plan SBK nije utvrdio obuhvate postojećih privrednih zona, niti obuhvate potrebnih površina za planski period.

U nastavku su date planirane površine za povećanje privrednih kapaciteta za svaku pojedinu općinu Kantona.

TABELA 71 – PLANIRANE PRIVREDNE ZONE; IZVOR: PROJEKCIJA RAZVOJA PREMA OPĆINSKIM PROSTORNIM PLANOVIMA Općina Planirana Ukupna postojeća površina Povećanje u odnosu na površina (ha) namijenjena privrednim zonama postojeće kapacitete (%) (ha) Strategija Općinski Strategija Općinski planovi planovi Bugojno 1,24 37,0 92,65 35,54 14,19 0,36 1,11 0,08

PROSTORNA OSNOVA 94

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Općina Planirana Ukupna postojeća površina Povećanje u odnosu na površina (ha) namijenjena privrednim zonama postojeće kapacitete (%) (ha) Strategija Općinski Strategija Općinski planovi planovi 0,32 1,96 8,06 Σ 13,15 Busovača 14,1 20,0 42,12 295,2 140,17 0,16 3,26 14,52 18,03 0,96 2,35 2,86 1,81 0,94 Σ 59,04 Dobretići Σ 14,19 - - 100 100 Gornji Vakuf 31,55 80,0 65,27 55,1 67,53 – Uskoplje 12,53 Σ 44,08 Jajce 4,63 195,8 58,84 79,80 265,58 14,84 2,57 4,05 2,71 18,20 77,85 11,72 11,4 2,4 3,29 2,57 Σ 156,27 Kiseljak 27,14 27,5 78,72 107,74 37,63 2,49 Σ 29,63 Kreševo Σ 25,67 69,6 46,04 36,88 55,75 Novi Travnik 57,05 164,4 57,77 47,63 135,55 21,25 Σ 78,31 Travnik 30,43 147,0 31,81 407,6 1793,9 52,74 27,64 19,05 76,79

PROSTORNA OSNOVA 95

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Općina Planirana Ukupna postojeća površina Povećanje u odnosu na površina (ha) namijenjena privrednim zonama postojeće kapacitete (%) (ha) Strategija Općinski Strategija Općinski planovi planovi 314,88 9,17 24,14 15,76 Σ 570,64 Vitez 4,56 330,0 153,04 18,79 40,53 13,2 4,00 40,24 Σ 62,03 SBK Σ 1053,07 ha 1123,3 ha 683,80 ha 93,74 % 154,0 %

Neovisno o ulaznim podacima o postojećim površinama privrednih zona (strategija ili općinski prostorni planovi), povećanje površina za smještaj privrede je značajno. U narednim fazama Plana će se analizirati mogućnosti revitalizacije postojećih privrednih zona i kapaciteta, te uslovi za izgradnju novih privrednih zona, kako bi svaka zona odgovorila na utvrđene opće i posebne ciljeve.

4.4. SAOBRAĆAJNA INFRASTRUKTURA Osnovnom koncepcijom je planiramo sljedće:

. izgradnja Brze ceste Lašva-Travnik-Jajce, veza sa Unsko-Sanskim kantonom, . izgradnja Brze ceste Travnik-Bugojno, veza sa Kantonom 10, . Izgradnja magistralne ceste na dionici Vitez – M.Mošunj . Izgradnja obilaznice M-16.4, Bugojna . Izgradnja obilaznice M-5, Donji Vakuf . Izgradnja obilaznice M-16.4, Novi Travnik . Izgradnja obilaznice M-5, Kiseljak . modernizacija pojedinih postojećih cesta u zavisnosti od nivoa nadležnosti, odnosno upravljanja, . usklađivanje zahtjevanih standarda za ceste nakon nove kategorizacije cesta u F BiH, od autocesta do regionalnih cesta, . poboljšanje saobraćajne povezanosti između pojedinih opština unutar kantona (nove dionice regionalnih cesta) . poboljšanje stanja na postojećim cestama za prigradski saobraćaj (prateći objekti, autobuska stajališta isl.) . poboljšanje bezbjednosti pojedinih učesnika u saobraćaju (pješaci, djeca, invalidi i starije osobe), . poboljšanje dostupnosti sistema javnog gradskog saobraćaja, . poboljšanje zaštite okoliša od štetnih uticaja cestovnog saobraćaja (zvučne zaštite i barijere, kontrolisana odvodnja sa tretmanim i sl.)

PROSTORNA OSNOVA 96

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Brza cesta Lašva-Travnik-Jajce-Bihać (B1) – Navedeni projekat se smatra bitnim za povezivanje Srednjobosanskog kantona sa susjednim kantonima u FBiH, odnosno veza na koridor Vc te dalje prema jugu u Ploče i na sjever izlaz u Svilaju. Ova saobraćajnica je neophodna sa aspekta rasterećenja saobraćaja na postojećoj magistralnoj cesti . Obzirom da postoje urađeni glavni projekti za očekivati je da će dionica od Lašve do Travnika biti vrlo brzo aktueliziranai ići u izvođenje, dok se za preostali dio od Travnika do Jajca i dalje trenutno radi projektna dokumentacija.

Brza cesta Travnik-Bugojno (B2) – je takođe važan pravac za povezivanje Srednjobosanskog kantona sa Kantonom 10 i izlaz prema Hrvatskoj. U odnosu na prethodno navedeni koridor projektna dokumentacija je u početnoj fazi.

Od strane JP Cesta FBiH u narednom periodu se očekuje realizacija izgradnje obilaznica oko gradova u Srednjobosanskom kantonu. Obilaznice će rješiti zagušenja uže gradske zone gradova, a planirane su sljedeće obilaznice:

. M-16.4 obilaznica oko Bugojna . M-5 obilaznica oko Donjeg Vakufa . M-16.4 obilaznica Novi Travnik . M-5 obilaznica Kiseljak

Pored navedenih obilaznica planirane su i rekonstrukcije magistralnih cesta sa dogradnjom traka za spora vozila u FBiH:

. Izgradnja trake za spora vozila M-5, dionica 10 Donji Vakuf 1 – Turbe . Rekonstrukcija ceste i kolovozne konstrukcije, korekcije osovine na dionicama M-5, Jajce jug-Donji Vakuf 1 i Kaonik - Gromiljak

Sa atanovišta nove kategorizacije cesta u FBiH, a prema ''Kriterijumima za kategorizaciju javnih puteva'' u nastavku je dat pregled novih kategorija cesta koje se predlažu na području ovog kantona.

TABELA 72 – PREGLED PREDLOŽENIH NOVIH KATEGORIJA CESTA NA PODRUČJU SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

Oznake Stare oznake Dionica E_ROUTE Dužina km magistralne ceste ceste

M 100(MC I reda) M 103 M5 (R.S. JEZERO) - JAJCE E-761 9.25 M 106 DONJI VAKUF - BUGOJNO 14.63 M 106 M16, M5, M15 i JAJCE - DONJI VAKUF E-661 32.99 M 106 M6.1 (CRNA RIJEKA R.S.) - JAJCE 19.30 M 106 BUGOJNO - KUPRES 14.98 M 109 KAONIK-LAŠVA E-661 3.82

M 109 TURBE - TRAVNIK E-661 8.42

M 109 M5 DONJI VAKUF - TURBE E-661 25.52 M 109 TRAVNIK - NEVIĆ POLJE E-661 4.78 M 109 VITEZ - KAONIK E-661 6.79 M 109 NEVIĆ POLJE - VITEZ E-661 10.56

PROSTORNA OSNOVA 97

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

M 114 M17.3 KAONIK - MOSTARSKO RASKRŠĆE 40.21

M 200(MC I reda) M 216 R441 Zenica-gr. kantona-Vitez 4.71 M 217 Turbe-Vitovlje 11.40 R413 M 217 Vitovlje-Granica kantona 10.26 M 218 NEVIĆ POLJE - NOVI TRAVNIK 5.87 M16.4 M 218 NOVI TRAVNIK - BUGOJNO 32.64 M 219 GORNJI VAKUF - PROZOR 8.81 M 219 M16.2 BUGOJNO - GORNJI VAKUF 16.96 M 219 BUGOJNO 1 - BUGOJNO 2 3.27 M 220 R439 N.Travnik-G.Vakuf 35.72 M 221 Kiseljak - Kreševo 9.65 R443 M 221 Visoko-gr. kantona-Kiseljak 2.14 M 222 Kreševo-Han Ploča 3.35 R443a M 222 Kreševo-Han Ploča 7.23 R100(RC I reda) R 126 R413b Gostilj-Jajce 31.01 R 127 R440 Stara Bila-Ovnak-gr. kantona 27.46 R 128 R413a Čajdraš- gr kantona-Dolac n/L 15.11 R 129 R443a Kreševo-gr. kantona-Tarčin 12.54 Buturović Polje-gr. kantona- R 130 R437 i R438 Fojnica 18.36 R 130 Gromiljak-Fojnica 12.61 R 138 R439 Prozor - Parsovići 0.43 R200(RC II reda) R 252 LC Brezovik-Bilalovac 4.23 R 256 LC Kaćuni-Brezovik 6.25 R 257 R413a Travnik-Vitovlje 27.50 R 258 R481 Donji Vakuf-Prusac-Bugojno 9.77 R 259 LC Lepenica-Sastavci 8.23 R 260 LC Kaćuni-Fojnica 18.71 R 261 R438 Fojnica-Prokos-Pavlovica 28.87 R 262 LC Karamustafići-Mejnik 12.72

Iz navedene tabele vidljivo je da je pet regionalnih pravaca prekategorisano u magistralne pravce, dok je pet lokalnih pravaca prekategorisano u regionalne pravce II reda.

4.5. VODOPRIVREDA U što kraćem roku treba izraditi projektnu dokumentaciju za zaštitu od poplava svih većih naselja i postupno, prema raspoloživim sredstvima, fazno realizirati radove. Na temelju raspoloživih podataka može se zaključiti da treba prioritetno izvršiti radove u sljedećim mjestima:

PROSTORNA OSNOVA 98

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

a) Za zaštitu Donjeg Vakufa od poplava izrađena je projektna dokumentacija za reguliranje korita Vrbasa na dužini od oko 3,00 km. Do sada su izvedeni radovi na dužini od oko 1,00 km na dionici uzvodno od mosta na putu prema Bugojnu. Treba obaviti radove na čitavoj dionici od 3,00 km (uzvodno i nizvodno od regulirane dionice Vrbasa). b) U Gornjem Vakufu-Uskoplju je izvršena regulacija Vrbasa na dužini od oko 700 m. Treba nastaviti radove na dužini od još oko 1000 m. c) U Travniku je izvršena regulacija korita rijeke Lašve. Radovi su izvođeni u različitim vremenskim razdobljima i prema neujednačenim kriterijima, koji na većem dijelu ne osiguravaju potreban rang zaštite. Zbog toga je u gradu rizik od poplava veoma visok. Treba izvršiti detaljnu analizu i izvršiti temeljitu rekonstrukciju kojom bi se osigurao odgovarajući stupanj zaštite u svim dijelovima grada. d) Na području Viteza korito Lašve nije uređeno i ima nedovoljan kapacitet za provođenje velikih voda. Neophodna je regulacija na dužini od oko 2,5 km, za što je izrađena projektna dokumentacija. Pored toga treba urediti i donje tokove pritoka Lupnice i Talovskog potoka. e) Na dijelu od Doca do Stare Bile, rijeka Lašva plavi velike priobalne površine na kojima se zbog plavljenja vrlo ekstenzivno koriste poljoprivredne površine. U cilju osiguranja uvjeta za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje, kao i omogućavanja urbanizovanja priobalnih površina, trebalo bi izvesti radove na reguliranju korita Lašve na dužini od oko 4,5 km. Neophodni su radovi i na zaštiti od poplava priobalnih površina rijeke Bile na dijelu kod naselja Han Bila, koje je ugroženo poplavama. f) Na području Kiseljaka poplavama su izložene relativno velike površine uz rijeku Fojnicu, posebno u zoni ušća Lepenice. Do sada nisu vršeni nikakvi organiziraniji radovi na zaštiti od poplava, a oni bi morali biti preduzeti na dionici dužine oko 2,5 km uzvodno od mosta preko rijeke Fojnice na putu Kiseljak-Visoko. Na tom prostoru koje je ugroženo poplavama uočava se izgradnja stambenih i drugih objekata. g) Radi zaštite poplava priobalnih površina i osiguranja stabilnosti obale neophodno je reguliranje korita rijeke Kreševke na dužini od oko 2,07 km. h) Na Fojničkoj rijeci uzvodno od ušća rijeke Željeznice, na dionici od oko 2,0 km treba izvršiti uređenje korita da bi se osiguralo sigurno provođenje velike vode vjerovatnosti pojave 0,01 (jednom u 100 godina). i) U domenu zaštite od voda u Kantonu je najkritičnija situacija u Jajcu. Već oko sto godina dolazi do postupne destrukcije vodopada na ušću rijeke Plive u Vrbas. Povremeno su vršeni sanacioni radovi, a zbog nedostatka novca nije završen najnoviji program stabilizacije vodopada. Stanje je veoma kritično. Ako dođe do rušenja relativno slabe sedrene strukture vodopada, može doći do pokretanja velikih količina sitnozrnog materijala (raspadnuta sedra i pijesak) koji se nalazi u zaleđu. Time bi nastalo veliko sniženje dna korita Plive, koje bi moglo izazvati velika klizišta terena na kojima su izgrađeni brojni objekti. Hitno treba izgraditi relativno kratak (oko 150 m) zaobilazni tunel za odvođenje velikih voda Plive, kako bi se ograničile količine vode koje se preljevaju preko vodopada.

Na području Kantona, na rubnim područjima naselja postoji opasnost od izljevanja vode iz većeg broja manjih vodotoka koji nemaju u potpunosti regulirana korita. Poplave su kratkotrajne, ali mogu izazvati veoma velike štete zbog naglog porasta protoka. Hitno bi trebalo izvršiti stručnu detaljnu analizu (hidrološko-hidrauličku) stanja svih manjih vodotoka u gradskim i prigradskim zonama i predložiti

PROSTORNA OSNOVA 99

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

koncepte tehničkih rješenja i dinamiku realizacije uređenja, vodeći računa o veličini mogućih šteta od plavljenja. U rubnim zonama naselja treba u koritima većine malih vodotoka predvidjeti taložnice za zadržavanje nanosa (kratke dionice korita sa nepovoljnim elementima za transport nanosa), iz kojih će se vršiti organizirani iskop pijeska i šljunka za potrebe građenja. Na temelju podataka o morfološkim i pedološkim karakteristikama terena, može se ocijeniti da će nakon završetka izgradnje sistema za zaštitu od poplava biti neophodna izgradnja odvodnih (drenažnih) sistema samo na poljoprivrednoj površini u priobalju rijeke Lašve nizvodno od mjesta Dolac. U uzvodnim dijelovima slivova Vrbasa, Lepenice i Bile razmatrane su mogućnosti izgradnje većih akumulacija koje bi mogle utjecati i na znatno smanjenje potrebnih radova na zaštiti od poplava Gornjeg Vakufa, Donjeg Vakufa, Kiseljaka i Viteza. Budući da do izgradnje tih akumulacija neće doći u kraćem vremenskom razdoblju, a da se problemi zaštite od poplava trebaju rješavati žurno, ne treba računati sa smanjenjem maksimalnih mjerodavnih protoka.

Koncept zaštite od poplava treba posmatrati prema savremenim tendencijama izrade studijske, projektne dokumentacije i izvođenja radova sa aspekta „život s poplavama“.

KORIŠTENJE I UPOTREBA VODA

Prema podacima iz dostupne dokumentacije, u narednih oko 30 godina vodoopskrba bi bila orijentirana na korištenje voda iz sljedećih većih izvorišta (kapacitet u l/s - minimalni protok vjerovatnosti pojave 0,05).

TABELA 73 - BILANS VODA

Općina 2025 q spec [L/s] Q [L/s] kh kd Qmax [L/s] Bugojno 35.387 170,00 69,63 1,4 1,4 136,47 Busovača 18.932 150,00 32,87 1,3 1,6 68,37 Dobretići 2.089 150,00 3,63 1,3 1,6 7,54 Donji Vakuf 15.093 150,00 26,20 1,3 1,6 54,50 Fojnica 13.359 150,00 223,19 1,3 1,6 48,24 Gornji Vakuf - 22.838 150,00 39,65 1,3 1,6 82,47 Uskoplje Jajce 31.496 170,00 61,97 1,4 1,4 121,46 Kiseljak 22.447 150,00 38,97 1,3 1,6 81,06 Kreševo 5.770 150,00 10,02 1,3 1,6 20,84 Novi Travnik 25.707 170,00 50,58 1,4 1,4 99,14 Travnik 58.923 170,00 115,94 1,4 1,4 227,24 Vitez 27.654 170,00 54,41 1,4 1,4 106,65 UKUPNO 279.695 527,06 1.053,94

TABELA 74 - IZVORIŠTA

Izdašnost Izdašnost [L/s] Mjesto Postojeće izvorište Planirano izvorište [L/s] Bugojno Vrelo Kruščica 370 Vrelo Okošnica 280 Donji Vakuf Prusačka vrela 80 Vrelo Slatine 80 Vrelo Semešnice 20 Gornji Vakuf- Crno Vrelo 37 Vrelo Lanište 100 Uskoplje Vrelo Bistrica 230 Vrelo Kozica 100 PROSTORNA OSNOVA 100

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Jajce Plivsko jezero 100 Plivsko jezero 200 Travnik Baš Bunar 60 Plava voda 700 Novi Travnik Grupa vrela 35 Plava voda 700 Vitez Kruščica 420 Plava voda 700 Kremenik 120 Busovača Duboki potok - Plava voda 700 Topalovića potok - Fojnica Tocili 70 Požarna 30 Bježanija 23 Kreševo Grupa vrela 27 Kiseljak Grupa vrela 35 Fojnica Toplica (akumulacija)

Uočava se da sve više raste interes za osiguranje suvremene vodoopskrbe i za manja naselja koja se razvijaju duž značajnijih puteva (Gornji Vakuf-Uskoplje- Bugojno-Donji Vakuf; Travnik-Bila-Vitez- Busovača i drugi). To upućuje na nužnost formiranja većih općinskih, međuopćinskih, pa i regionalnih vodovodnih sistema. Veći vodovodni sistemi za transport značajnijih količina vode, i to za veće udaljenosti, postaju sve nužniji, kako zbog neravnomjernog rasporeda raspoloživih količina vode u prostoru, tako i radi potrebe obuhvatanja i svih manjih naselja u dolinama svih glavnih vodotoka. Opća konačna orijentacija na korištenje manjeg broja većih izvorišta omogućuje osiguranje efikasnije kontrole kvaliteta voda i mnogo jeftiniju zaštitu izvorišnih područja. Kod svih izvorišta treba hitno definisati (na temelju odgovarajućih studija), zaštitne zone i preduzeti sve neophodne tehničke i institucionalne mjere za zaštitu kvaliteta vode. U odnosu na stupanj ugroženosti slivova izvorišta hitne mjere zaštite treba organizovati za Prusačko vrelo kod Donjeg Vakufa i bunarski vodozahvat u parku u Kiseljaku pored korita Lepenice. Na pojedinim dijelovima Kantona nalaze se relativno visoke kraške visoravni (obronci Vlašića, Rostovo, lijeva obala Ugra). To su dosta bezvodni krajevi, gdje su zbog nedostatka vode ograničene mogućnosti korištenja pašnjaka, kao i druge privredne aktivnosti. Za aktiviranje tih područja neophodna je izgradnja posebnih specifičnih vodovodnih sistema uz primjenu koncepata koji se danas u svijetu primjenjuju za razvoj poljoprivrede u bezvodnim područjima (prihvatanje, deponiranje i distribucija oborinskih voda i drugo). Na području Kantona ne planira se u kraćem vremenskom razdoblju izgradnja većih privrednih postrojenja koja bi zahtjevala veće količine vode.

Koncept regionalnog vodosnabdijevanja na području Srednjobosanskog kantona je izuzetno važan. Najznačajniji korak u cilju rješavanja vodosnabdijevanja ovim konceptom je izrada investiciono- tehničke dokumentacije za regionalni sistem vodosnabdijevanja Plava voda.

Trasa regionalnog vodovoda Plava voda počinje na izvorištu Plava odvojci oda u općini Travnik i prolazi kroz dijelove općine Travnik, Vitez, Busovaču i Zenicu. Ukupna dužina glavnog transportnog voda je 32.878,94m, prečnika DN700, DN600 i DN500, nazivnih pritisaka od NP25 do NP10.

Na trasi se nalaze sljedeći objekti:

- Rezervoari: Dolac, Kula, Pribilovići, Gradina, Hrastova Glavica, Kula, Putovići - Pumpne stanice: Dolac, Kula, Novi Travnik, Kula.

PROSTORNA OSNOVA 101

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

NAVODNJAVANJE POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA

Na području Kantona nije izgrađen niti jedan sistem za navodnjavanje. Karakteristično je da vodotoci u dolinama sa nešto većim poljoprivrednim površinama raspolažu sa relativno malim ljetnim protokama:

- Vrbas između Gornjeg Vakufa-Uskoplja i Donjeg Vakufa 0,45 do 6,50 m3/s - Dolina Lašve 3,49 m3/s (čitav sliv) - Dolina Fojnice 1,55 m3/s - Dolina Lepenice 0,50 m3/s

U vodoprivrednoj osnovi Vrbasa (1989. god) predviđeno je u dolini Vrbasa navodnjavanje 2650 ha poljoprivredne površine i zahvatanje 2,68 m3/s iz korita rijeke, to jest 41% od minimalnih protoka u Donjem Vakufu. Budući da bi se voda trebala zahvatiti uzvodnije i od Bugojna, udar na bilans vode bi bio drastičan. Zbog toga je bilo predviđeno da se zahvatanje vode za navodnjavanje realizira nakon izgradnje akumulacije “Gornji Vakuf-Uskoplje” na Vrbasu uzvodno od Gornjeg Vakufa-Uskoplja, koja bi značajno povećala protoke Vrbasa za vrijeme sušnog ljetnog razdoblja.

Zbog veoma malih raspoloživih protoka u toku ljeta i u dolinama Lašve, Fojnice i Lepenice moglo bi se pristupiti navodnjavanju značajnijih površina tek nakon izgradnje akumulacionih bazena sa odgovarajućim stupnjem izravnanja protoka. Ocjenjuje se da bi u dolinama Lašve, Fojnice i Lepenice trebalo izgraditi irigacione sisteme na ukupnoj površini od oko 1000 ha. Eventualno neorganizirano - spontano uvođenje navodnjavanja izazvalo bi nekontrolisano zahvatanje značajnih količina vode (“non point abstraction”), koje bi moglo imati za posljedicu drastično smanjenje minimalnih protoka u vodotocima. Prema tome, zahvatanje vode za navodnjavanje mora biti kompenzirano ispuštanjem odgovarajućih količina vode iz akumulacija. Postojale su ideje o navodnjavanju manjih poljoprivrednih površina i na višim, uglavnom kraškim ravnima, u cilju intenziviranja i stabiliziranja poljoprivredne proizvodnje i stvaranja uvjeta za komplementarno intenzivnije korištenje većih površina na tim područjima. Zbog relativno nepovoljnih uvjeta za osiguranje potrebnih količina vode (u nekim slučajevima neophodno pumpanje vode i više stotina metara) i ograničenih drugih uvjeta za značajnije unapređenje poljoprivredne proizvodnje (klima, nadmorske visine), ne očekuje se da će do tih investicijskih poduhvata doći u kraćem vremenskom razdoblju (za desetak do petnaest godina).

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA

U tabelama br. 72 i 73 prikazani su osnovni podaci o svim hidroelektranama koje se mogu izgraditi na području Kantona (u slivovima Vrbasa, Lašve i Fojnice), a čija je izgradnja razmatrana u ranije rađenoj projektnoj i studijskoj dokumentaciji. Kako se vidi, radi se o velikom broju relativno malih postrojenja. Većina tih postrojenja mogla bi biti izgrađena u koritima vodotoka, bez plavljenja značajnijih priobalnih površina. Budući da se radi o malim postrojenjima i potrebnim relativno malim investicijskim sredstvima, neka od navedenih mogu privući pažnju privatnih investitora zainteresiranih za dobijanje koncesije. Većina postrojenja formira veoma mala jezera u koritima rijeka, tako da ne čini značajnije utjecaje na okoliš. Samo mali broj hidroelektrana iz priloženih tabela može imati utjecaj na poboljšanje prirodnog nepovoljnog hidrološkog režima. Zbog toga sa općeg vodoprivrednog gledišta interesantno je samo nekoliko postrojenja. Velika većina drugih može eventualno samo olakšati rješenje nekog lokalnog problema u sektoru voda. U slivu rijeke Lašve veći vodoprivredni značaj može imati samo

PROSTORNA OSNOVA 102

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

hidroelektrana “Karahodže” sa akumulacijom od 93,0 hm3. Treba preispitati koncept (i veličinu izgradnje), kao i ekonomičnost izgradnje tog postrojenja zbog relativno velikih troškova otkupa i oštete. U posljeratnom periodu, nastavljena je izgradnja stambenih i drugih sadržaja, tako da se dovodi u pitanje ekonomičnost izgradnje ove hidroelektrane.

Na teritoriji Kantona, u slivu Vrbasa značajniji utjecaj na reguliranje režima voda može imati samo akumulacija “Gornji Vakuf-Uskoplje” sa akumulacijom od 52,5 hm3. Uvjeti za realiziranje te akumulacije nisu povoljni zbog potrebe izmještanja puta Gornji Vakuf-Uskoplje - Jablanica na dužini od oko 4,0 km, kao i oko 3 km lokalnog puta. U cilju iznalaženja prihvatljivog rješenja treba analizirati alternative parametara tog postrojenja. U slivu rijeke Fojnice od svih postrojenja za vodoprivredu može imati značaj jedino analizirana akumulacija “Toplica” na Lepenici sa akumulacijom od 21,5x106 m3 koja se nalazi na rubu Kantona. Za korištenje vode iz akumulacije zainteresiran je i Kanton Sarajevo zato što bi ona trebala osigurati potrebne količine vode za neke daljnje faze razvoja Sarajevskog vodovodnog sistema. Rijeka Ugar čini sjevernu granicu Kantona. Na njoj je predviđena izgradnja ukupno 4 hidroenergetska postrojenja čiji su podaci dati u priloženoj tabeli. Kantonu pripada polovina tog potencijala. Radi se o relativno ekonomičnim postrojenjima, posebno zato što su troškovi otkupa i oštete minimalni. Veliki broj postrojenja ima relativno male brane i manje bazene u kojima neće biti velike oscilacije vodostaja. Zbog toga, mnoga bi postrojenja mogla stvoriti veoma povoljne uvjete i za rekreaciju na vodi i poboljšati karakteristike ambijenta. Kod postrojenja derivacionog tipa, vrlo je važno dobro odrediti veličinu vodoprivrednog minimuma - protok koji mora ostati u koritu rijeke nakon zahvata vode. Realizirane su neke mini hidro-elektrane na rijeci Fojnici, a neke će biti realizovane u narednom periodu.

RIBARSTVO I RIBNJIČARSTVO

Za pastrmske ribnjake neophodne su relativno velike količine vode i u najsušnijim razdoblju. Pored toga, voda mora imati visok kvalitet (I klase), a i povremeno mućenje vode ne smije se dozvoliti. Zbog toga nema mogućnosti za izgradnju novih pastrmskih ribogojilišta u Kantonu koji bi osigurali značajniju proizvodnju ribe. Budući da pastrmski ribnjaci angažuju vodu najvišeg kvaliteta, a utječu na pogoršanje karakteristika kakvoće vode, njihova je izgradnja vrlo često u koliziji sa zahvatima vode za vodoopskrbu stanovništva. Na području Kantona nema povoljnih mjesta ni za izgradnju većih toplovodnih šaranskih ribogojilišta. Ekonomičan kavezni uzgoj riba moguć je jedino u onim dijelovima akumulacionih bazena u kojima i pri najnižim vodostajima dubina vode nije manja od 8 do 10 m. Taj uvjet nije zadovoljen u bazenu postojeće hidroelektrane Jajce II. Proračunato je da u bazenu hidroelektrane Jajce II osnovni fond riba iznosi oko 1400 kg, a da prosječan godišnji prirodni prirast iznosi oko 280 kg (površina bazena iznosi oko 47,0 ha).

KARAKTERISTIKE AMBIJENTA I MOGUĆNOST RJEŠENJA

U mnogim razvijenim zemljama i pored mogućnosti i prakse odlaska na godišnje odmore čak i na vrlo udaljena mora, radi osiguranja uvjeta za svakodnevnu i vikend rekreaciju, posvećuje se velika pažnja i lokalnim vodotocima. Vrlo je vjerovatno da će taj interes i kod nas u narednim godinama biti veći i da u okviru svih prostornih i vodoprivrednih planiranja, treba posebno voditi računa o osiguranju odgovarajućih uvjeta za korištenje vodnih tokova i za rekreaciju. U cilju obnove i poboljšanja rekreacionih funkcija vodotoka, neophodne su aktivnosti, kao:

PROSTORNA OSNOVA 103

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

- određivanje u svim prostornim planovima lokaliteta-dionica vodotoka, gdje postoji interes za razvoj pojedinih vidova rekreacije na vodi; - osiguranje uvjeta za održavanje vodoprivrednog minimuma (propisanih minimalnih protoka) na svim vodotocima; - izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u cilju održavanja ili eventualne popravke propisane kategorije kvaliteta vode u vodotocima; - povećanje minimalnih protoka u vodotocima, izgradnjom vodnih akumulacija, u cilju osiguranja potrebnih gabarita za rekreativne aktivnosti, razblaženja koncentracije otpadnih materija u vodi, i to posebno u toku ljeta, kada je najveći interes za rekreaciju; - uređenje prilaza do vode koji treba da odgovaraju režimu vodostaja u vodotoku (uređenje pokosa akvatorije na dijelu gdje se predviđa rekreacija); - uređenje teritorije, odnosno dijela priobalja rijeke u zoni gdje se predviđaju rekreativne aktivnosti sa rješenjem objekata infrastrukture.

Sve navedene akcije nisu neophodne samo za osiguranje uvjeta za rekreaciju na vodi, već se one moraju preduzimati i u cilju poboljšanja kvantitativnog i kvalitativnog režima voda, za potrebe svih drugih vodoprivrednih grana. Njima se ujedno utječe na značajno poboljšanje karakteristika krajolika riječnih dolina. Za rekreativne aktivnosti treba osigurati I ili II klasu kvaliteta vode. Uz relativno mala dodatna finansijska sredstva, mogu se ostvariti vrlo uspješni koncepti rekreacije na vodama, ako se projekti realiziraju u okviru kompleksnih višenamjenskih vodoprivrednih poduhvata ili bar u kombinaciji sa nekom drugom vodoprivrednom granom.

Na temelju iskustva u drugim zemljama, može se zaključiti da se vrlo uspješno za rekreaciju mogu koristiti vodne akumulacije, čak i one u kojima u toku godine dolazi i do većih oscilacija nivoa voda. Posebno je važno da se još u toku projektovanja akumulacije izaberu elementi, koji odgovaraju potrebama rekreacije, a naročito:

- podešavanje plana pogona akumulacije u mjesecima kada su najveće rekreativne aktivnosti - uređenje prilaza do vode koji treba da odgovaraju režimu vodostaja u akumulaciji - odgovarajuće uređenje pokosa akvatorija na mjestima gdje se predviđaju rekreativne aktivnosti - odgovarajuće uređenje teritorije - dijela neposrednog priobalja akumulacije, kao i drugih površina koje pripadaju rekreativnom objektu - rješenja za objekte infrastrukture (vodovod, kanalizacija, tretman otpada, električna energija, putevi, parkirališta i drugo) - organizacija i kontrola korištenja kompletne akumulacije i teritorije na rekreacionom području.

O naprijed nabrojanim elementima posebno treba voditi računa kod izbora parametara za veće akumulacije, ako dođe do njihove izgradnje na teritoriji Kantona (“Gornji Vakuf” i “Han Skele” na Vrbasu, “Karahodže” na Biloj i “Toplice” na Lepenici). Treba istaći da su se na obalama akumulacije “Modrac” na Spreči i “Jablanica” na Neretvi razvili značajni turistički kapaciteti, iako one nisu bile planirane za tu aktivnost - nije izgrađena odgovarajuća infrastruktura akvatorija i teritorija turističkih

(rekreacionih) zona. Kao veoma dobri rekreacioni objekti mogu se koristiti i bazeni koji nastaju uz vodotoke, nakon iskopa pijeska i šljunka u priobalju. Troškovi iskopa se pokrivaju prodajom materijala. Dodatni investicioni troškovi su vrlo mali, zato što nije potrebno oblaganje, ukoliko se podesi da u

PROSTORNA OSNOVA 104

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

bazenu vodostaji budu približno isti kao u rijeci. Bazeni se izgrađuju pored rijeke (“by pass” sistem), tako da je moguće kontrolisati dotjecanje i tako spriječiti punjenje bazena, kada u rijeci nije odgovarajući kvalitet vode (velika mutnoća).

Do sada je izgrađeno u svijetu mnogo rekreacionih objekata ovoga tipa. Investicioni troškovi su relativno mali, a održavanje dosta jednostavno. Na području Kantona ima veći broj lokacija pogodnih za izgradnju takvih bazena (pored Vrbasa, Lašve, Bile, Fojnice, Lepenice i drugih manjih vodotoka). Realizacija može biti veoma jeftina ako se kombinira sa organiziranom eksploatacijom pijeska i šljunka. Sedreni pragovi u koritu rijeke Plive predstavljaju posebnu veoma atraktivnu karakteristiku pejsaža doline. Njihovo održavanje je veoma važan zadatak. Da bi se spriječili procesi destrukcije, mora se osigurati kontinuirani tok preko cijele širine korita (stalno kvašenje dna) i da brzina vode ne prelazi 4,0 m3/s. To jest, treba povećati minimalne, a smanjiti maksimalne protoke.

ZAŠTITA VODA

Ugroženost kvaliteta voda u Kantonu je veoma velika zato što je preduzimanje tehničkih mjera za zaštitu vode u velikom zaostatku u odnosu na nepovoljne procese u slivovima Vrbasa, Lašve i Fojnice. Sigurno je da se hitno moraju vršiti pripreme za temeljitu rekonstrukciju i završetak izgradnje kanalizacionih sistema, kao i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u svim većim urbanim područjima. Prema dosadašnjim istraživanjima i analizama smatra se da bi u Kantonu trebalo izgraditi i nekoliko većih regionalnih kanalizacionih sistema. Oni bi prihvatili otpadne vode i iz naselja između općinskih centara. Pri tome, na čitavom području Kantona trebaju biti izgrađeni separatni kanalizacioni sistemi. Treba realizovati slijedeće sisteme za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda:

a. Regionalni sistem Donji Vakuf-Bugojno-Gornji Vakuf-Uskoplje b. Regionalni sistem Turbe-Travnik-Novi Travnik-Bila-Vitez c. Područje Jajca d. Područje Fojnice e. Područje Kreševa f. Šire područje Kiseljaka.

To znači da bi na području čitavog Kantona bilo neophodno izgraditi ukupno 6 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda stanovništva, uključujući i manjih tvornica za koje ne bi trebalo graditi posebna postrojenja. Za skoro sve nabrojane sisteme, još prije više od desetak godina, vršene su pripreme za realiziranje (razne faze projektiranja, revizije projekata, osiguranje prostora i drugo), ali tek predstoje aktivnosti većeg intenziteta, koje bi trebalo otpočeti što prije. Poseban problem predstavlja i činjenica da je u nekim mjestima počela izgradnja mješovitog sistema kanalizacije (zajednički sistem za odvođenje otpadnih i oborinskih voda). Zadnjih desetljeća u svijetu se, zbog nesumljivih prednosti, prihvatila orijentacija na realiziranje separatnih sistema. Zbog toga se u mnogim gradovima vrši izmjena ranijih rješenja i radi razdvajanja transporta otpadnih i oborinskih voda (slučaj i u Sarajevu). Na temelju ovoga jasno se može zaključiti da prije nastanka većih radova na razvoju kanalizacionih sistema na području Kantona, treba obavezno izvršiti provjeru ranije usvojenih koncepata i nakon toga eventualno izvršiti i temeljitu promjenu projektne dokumentacije. Taj posao zahtjeva dosta vremena i aktivnosti i treba ga što prije početi, da bi se zaustavila daljnja degradacija stanja u riječnim koritima.

PROSTORNA OSNOVA 105

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

IZVORIŠTA MINERALNIH, TERMALNIH I TERMOMINERALNIH VODA

Za izvorišta mineralnih, termalnih i termomineralnih voda uspostavlja se samo I zaštitna zona – zona najstrožeg režima zaštite. Granica zaštitne zone mora biti udaljena najmanje 50 metara od vodozahvatnog objekta. Na području I zaštitne zone mogu se, uz primjenu potrebnih mjera zaštite, nalaziti vodozahvatni objekti, rezervoari, pumpne stanice, trafo stanice, administrativni objekti, prilazni unutrašnji putevi i drugi objekti koji su neophodni za rad sistema za vodosnabdijevanje. Područje mora biti zaštićeno od neovlaštenog pristupa ogradom, kao i drugim mjerama fizičke zaštite i osiguranja. Pristup je dozvoljen samo zaposlenicima koje odredi vlasnik, odnosno korisnik vodozahvatnog objekta i nadležnim inspekcijskim organima. Vodozaštitna zona se mora na odgovarajući način obilježiti i istaći upozorenje o zabrani neovlaštenog pristupa. Aktivnosti koje se sprovode u cilju normalnog rada i održavanja vodozahvatnog objekta ne smiju djelovati na izvorište.

REGULISANJE REŽIMA VODA

Sve dosadašnje studije vodoprivredne problematike Kantona ukazuju da je za rješenje svih najznačajnijih problema neophodno regulisanje režima voda - povećanje minimalnih protoka u sušnom razdoblju i smanjenje vrhova valova velikih voda. Jedino je na taj način moguće uspješno izvršiti zaštitu od voda i osigurati vodu za sve današnje i očekivane potrebe, bez narušavanja stabilnosti i ugrožavanja prirodnih ambijentalnih karakteristika riječnih korita. Regulisanje vodnog režima je neophodno i za zaštitu kvaliteta i kvantiteta voda, posebno u dugotrajnim ljetnim razdobljima. Da bi se spriječili današnji negativni procesi destrukcije riječnih korita neophodno je regulisanje hidrološkog režima. Pri tome, da bi se zaustavili negativni trendovi na velikim dužinama vodnih tokova, neophodno je da se na pojedinim kraćim dionicama riječnih dolina izgrade vodne akumulacije za korekciju - djelimično izravnanje režima voda. One moraju imati planove pogona koji omogućavaju i njihovo korištenje i za rekreativne djelatnosti prema kriterijima koji se danas primjenjuju u svijetu. Sve akumulacije trebaju biti višenamjenski vodoprivredni objekti, a proizvodnja energije mora imati sekundarni značaj sa jednim ciljem - poboljšanja cjelovitih ekonomskih efekata.

Na području Kantona predlagana je izgradnja sljedećih većih akumulacija, koje bi u značajnijoj mjeri morale regulisati hidrološki režim:

- “Gornji Vakuf” na Vrbasu korisne zapremine 57,2 hm3 - “Han Skela” na Vrbasu korisne zapremine 270,0 hm3 - “Karahodže” na Biloj korisne zapemine 93,0 hm3 - “Toplica” na Lepenici korisne zapremine 21,5 hm3

Akumulacija Han Skela bila bi izgrađena na Vrbasu između Donjeg Vakufa i Jajca, tako da bi mogla poboljšati hidrološki režim samo na maloj površini Kantona. Zbog toga nema veći opći vodoprivredni značaj za Kanton.

U fazi rasprave o postavkama plana, dogovoreno je da se ne predviđa izgradnja hidroelektrane Han Skela (ne označava se u planu), nego samo kao zaštitno područje, odnosno kao područje daljeg istraživanja. Predloženi koncepti za akumulacije “Gornji Vakuf” i “Karahodže” zahtjevaju dosta velike troškove otkupa i izmještanja puteva, te su dosta skupe. Treba proučiti mogućnost izmjene parametara u cilju povećanja stupnja ekonomičnosti. One su veoma važne za uređenje režima voda u slivovima Vrbasa i Lašve. Međutim, postojeći veoma visok stepen izgrađenosti prostora, kod elektrane PROSTORNA OSNOVA 106

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

"Konhodže" dovodi se u pitanje realizacija zahvata. Akumulacija “Toplice” na Lepenici ima izvanredan značaj za rješavanje vodoprivredne problematike na širem području Kiseljaka, pa i za region Sarajeva. Treba rezervisati prostor za njenu izgradnju i pristupiti izradi narednih faza projektne dokumentacije. Obzirom na dilemu oko izgradnje akumulacije "Karahodže" izrađen je idejni projekat regulacije rijeke Bile, kako bi se ublažile negativne pojave uslovljene ne regulisanim koritom rijeke. Regulacija rijeke Bile ima poseban značaj u oblasti regulisanja režima voda na području općine Travnik, zbog toga je izrađen Idejni projekat regulacije rijeke Bile za dvije dionice:

Realizovanje Idejnog rješenja, koje obuhvata dio vodotoka Bila od ušća do naselja Mehurići, u dužini od oko 14 km bi doprinijelo znatnom poboljšanju režima proticaja, spriječilo izlijevanje vode iz korita, erozivno djelovanje i degradiranje poljoprivrednih površina i ugrožavanje objekata.

Na slici br. 52 ilustrirane su ugrožene površine, prioritetne dionice i predviđene retenzije koje bi znatno smanjile količine nanosa i smanjile troškove održavanja. Moguće je realizovati ovaj zahvat u fazama, u skladu sa raspoloživim sredstvima. Druga dionica obuhvata regulaciju Bile kroz naselje Bukovicu (Slika br. 53), te izgradnju retenzija na potezu Gluha Bukovica-Krna. Trasa regulacije korita uklapa se u postojeću morfologiju toka rijeke, što smanjuje radove na regulaciji. Vođeno je računa o korištenju postojećih obaloutvrda.

Na rijeci Ugar, planirana je izgradnja tri akumulacije: Ugar ušće, Ivik i Vrletna skela. Prema. Za navedene akumulacije potrebno je ostvariti međuentitetsku saradnju, obzirom da su akumulacije interesantne za RS sa aspekta vodosnabdijevanja. Prostorni plan FBiH kandiduje kanjon rijeke Ugar za područje posebnog obilježja FBiH u sklopu intergralnog područja izuzetnih prirodnih vrijednosti planine Vlašić sa slivom rijeke Ugar.

4.6. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

4.6.1. ELEKTROENERGETIKA

POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U narednom periodu se očekuje nastavak rasta potrošnje električne energije na području SBK, pri čemu se ne očekuje značajni porast jer se očekuje da će primjena efekata energetske efikasnosti imati značajniji uticaj na smanjenje potrošnje. Pored toga, procjenjuje se da će potrošnja na godišnjem nivou rasti sa porastom od 1,1% godišnje.

PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE Kao osnovni cilj za naredni period, za područje SBK, u sferi proizvodnje električne energije, treba navesti korištenje obnovljivih izvora energije. SBK u tom segmentu ima značajne resurse.

Takva proizvodnja podrazumijeva električnu energiju proizvedenu u elektranama koje koriste isključivo obnovljive izvore energije. Pored toga treba uzeti u obzir i električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije u hibridnim postrojenjima koja koriste i konvencionalne izvore energije.

Ovdje se prije svega misli na sljedeće elektrane:

 mini hidroelektrane

PROSTORNA OSNOVA 107

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

 vjetroelektrane  elektrane sa solarnim panelima

Prema do sada izdatim koncesijama za izgradnju malih hidroelektrana u narednom periodu se očekuje da se priključi još 37 mHE na distributivnu mrežu. U skladu sa važećim procedurama mHE koje su u fazi izgradnje su navedene u tabeli u nastavku, pri čemu na ovom spisku nisu sve mHE koje su dobile koncesiju. Usvojenom Strategijom razvoja elektroenergetskog sektora Federacije Bosne i Hercegovine, bila je planirana izgradnja velikih hidroenergetskih objekata na rijeci Vrbas. Prema opredjeljenju lokalne zajednice u općini Jajce velike hidroelektrane će biti zamijenjene sa više manjih hidroelektrana, protočnog tipa, max snage do 5 mw. Pored kapaciteta u hidroenergiji na području SBK postoji mogućnost za proizvodnju električne energije iz energije vjetra i sunčeve energije. Područje Vlašića je označeno kao područje od interesa za izgradnju vjetroelektrana i u toku su ispitivanja na više lokacija.

TABELA 75: PREGLED MHE U FAZI IZGRADNJE NA PODRUČJU SBK

Redni Nazivna snaga Plan proizvodnja Podnosilac zahtjeva Općina lokacije broj (mw) (mwh)

ROSE-wud d.o.o./Inter- 1 G.Vakuf-Uskoplje 0.41 2000 Energo d.o.o.

2 "MLINPEK-ŽITAR" d.d., Jajce Jajce 0.45 2085 "COMPANY PEEB" dd, 3 1.57 9331 Travnik 4 "GRID BH" d.o.o Sarajevo Travnik 2.80 13142

5 "HE GRABLJE" doo, Busovača Busovača 2.22 11516

6 G-TANK d.o.o. Vitez Vitez 0.98 5560

ELEKTRO GRUPA d.o.o. Gornji Vakuf- 7 0.95 4700 Gornji Vakuf - Uskoplje Uskoplje

8 HIGRACON d.o.o. Sarajevo Vitez 0.48 2200

TABELA 76 - PREGLED FNE U FAZI IZGRADNJE NA PODRUČJU SBK

Redni Općina lokacije Nazivna snaga Planirana godišnja Investitor broj fne (mw) proizvodnja (mwh)

1 MORINA TAHIR Bugojno Bugojno 0.006 7.53 2 JESS d.o.o. Busovača Busovača 0.00875 10.69

3 BIOTECH d.o.o. Busovača Busovača 0.009 11

4 "ELUR" doo Kiseljak Kiseljak 0.1497 168 EOSE-WOOD d.o.o. gornji Vakuf- Gornji Vakuf- 5 0.15 235.4 Uskoplje Uskoplje

PROSTORNA OSNOVA 108

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Redni Općina lokacije Nazivna snaga Planirana godišnja Investitor broj fne (mw) proizvodnja (mwh)

6 TAMEX d.o.o. Kaćuni Busovača Busovača 0.149 263 PALOČ doo, Gornji-Vakuf Gornji Vakuf- 7 0.15 236.3 Uskoplje Uskoplje Gornji Vakuf- 8 PODOVI doo 0.15 229.17 Uskoplje 9 STARNET doo Bugojno Bugojno 0.95904 1170 SARAJ-KOMERC d.o.o. Gornji Gornji Vakuf- 10 0.15 203.6 Vakuf-Uskoplje Uskoplje PERKON ENERGIJA d.o.o. 11 Kiseljak 0.14994 183 Kiseljak 12 ELEKTROSAN d.o.o. Bihać Kiseljak 0.15 192

13 ENERGOKUL d.o.o. Travnik Travnik 0.149 150

14 ESKIMO S2 d.o.o. Travnik Travnik 0.149 150

15 BAS d.o.o. Sarajevo Travnik 0.149 150

16 ELEKTROVOLT d.o.o. Travnik Travnik 0.149 150

17 ALFA COMMERCE d.o.o., Vitez Busovača 0.03 29.2

18 BIČAKČIĆ doo, Sarajevo Kiseljak 0.01 12 INTERNACIONALNI UNIVERZITET 19 Travnik 0.0736 98.54 Travnik 20 MLIN PRODUKT doo, Kiseljak Kiseljak 0.0294 39.69 Rauševac, 21 ELEKTROSAN d.o.o. Brestovsko, 0.15 204.282 Kiseljak SUNČANA LIVADA vl. Stipo 22 Jajce 0.023 31.095 Leovac SUNČANA LIVADA vl. Stipo 23 Jajce 0.023 31.095 Leovac

Iz navedenog možemo zaključiti da se narednom periodu može očekivati priključenje značajnog broja novih elektrana iz obnovljivih izvora energije.

PRENOS I DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE Glavni ciljevi daljeg razvoja prenosne i distributivne mreže jesu sigurnije i pouzdanije napajanje krajnjih potrošača, kao i smanjenje gubitaka na mreži. Pored toga, jedan od prioritetnih ciljeva jeste obezbjeđenje prenosa energije od mjesta planiraniranih novih objekata proizvodnje do elektrodistributivnih područja ili velikih industrijskih potrošača.

PROSTORNA OSNOVA 109

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

U narednom periodu planirana je izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih elektroenergetskih objekata nazivnog napona 110 kV i 220 kV, a u skladu sa Planom razvoja Elektroprenosa BiH.

4.6.2. GASIFIKACIJA Planovi razvoja gasnog sektora se, prema karakteru i ciljevima koji se žele postići njihovom realizacijom, načelno svrstavaju u dvije grupe:

 projekti proširenja postojećeg transportnog sistema i  projekti pridobivanja novih potrošača na postojećem pravcu ili u neposrednoj blizini postojećeg pravca.

S ciljem povećanja stepena iskorištenosti postojećeg transportnog sistema, prepoznat je i predložen za realizaciju projekat izgradnje priključnog gasovoda i gasifikacija područja obuhvaćenog općinama Kreševo, Kiseljak i Fojnica;

Prema Strateškom planu i programu razvoja energetskog sektora Federacije BiH i planovima BH-Gasa, kao okosnica širenja gasne transportne mreže je prepoznat projekat gasifikacija Srednjobosanskog kantona pravcima Travnik – Gornji Vakuf i Travnik – Jajce, što će omogućit gasifikaciju područja obuhvaćenog općinama Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Gornji Vakuf, Bugojno, Jajce i Donji Vakuf.

U grafičkom prilogu broj 4. prikazani su okvirni koridori buduće gasne transportne mreže. Na karti su prikazani planirani gasovodi u planskom periodu. Napominje se da ovo nisu konačne trase koje će se definirati prilikom izrade tehničke dokumentacije, te se u kontekstu tumačenja plana trebaju uzmitai kao okvirne trase i koridori.

4.7. UPRAVLJANJE OTPADOM – KONCEPT Koncept upravljanja otpadom je preuzet iz usvojenog Plana upravljanja otpadom u potpunosti, a imajući u vidu njegovu recentnost i raspolaganje sa ažurnim podacima. U skladu sa istim, u nastavku su navedena određenja navedenog plana koja imaju prostornu komponentu, te koja postaju sastavnim dijelom Prostornog plana.

Jedno od temeljnih načina upravljanja otpadom prema odredbama Člana 5. Federalnog Zakona o upravljanju otpadom je ono po kome razvoj tretmana otpada i izgradnja objekata za njegovo odlaganje treba da se vrši na način da pokriva potrebe regiona i omogućava samoodrživost izgrađenih objekata. Navedenim načelom Zakon o upravljanju otpadom je preuzeo postavke Strategije upravljanja čvrstim otpadom u BiH iz 2000. godine, kojom je definiran regionalni pristup izgradnje odlagališta otpada.

Pomenuta Strategija je predvidjela i mogućnost regionalnog odlaganja otpada na međuentitetskom nivou. Za područje SBK/KSB katnona, planirano je da se otpad odlaže na tri različita regionalna odlagališta, kako je prikazano u narednoj tabeli.

TABELA 77 - REGIONALNO ODLAGANJE OTPADA IZ OPĆINA SBK/KSB NA MEĐUENTITETSKOM NIVOU

RSD 1 RSD 2 RSD 3 PROSTORNA OSNOVA 110

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Busovača Fojnica Bugojno Novi Travnik Kiseljak Donji Vakuf Travnik Kreševo Gornji Vakuf - Uskoplje Vitez - Jajce - - Dobretići Naslanjajući se na određenja iz dokumenata višeg reda, Planom upravljanja otpadom za područje Kantona, organizira se i uspostavlja integralni sistem, uz uključivanje svih subjekata planiranja upravljanja otpadom na kantonalnom i općinskom nivou u skladu s regionalnim konceptom utvrđenim zakonskim, strateško – planskim i drugim dokumentima BIH, FBIH I SBK/KSB, uz puno uvažavanje i primjenu odgovarajućih direktira EU.

4.7.1. KOMUNALNI I NEOPASNI PROIZVODNI OTPAD

Osnovne tehničke komponente upravljanja, odnosno zbrinjavanja komunalnog otpada čine:

 Mreža lokalnih prostora (punktova) za kupljanje miješanog komunalnog otpada opremljenim posudama u koje se odlaže miješani komunalni otpad;  Mreža lokalnih prostora (punktova) za odvojeno skupljanje korisnih komponenti komunalnog otpada (papir i karton, plastična ambalaža, Al – limenke, staklena ambalaža i dr.), opremljenim posudama u koje se odlaže taj otpad;  Reciklažna dvorišta – prostori za privremeno skladištenje odvojeno skupljenih komponenti komunalnog otpada (RD);  Centri za upravljanje otpadom (CUO), koji mogu biti uspostavljeni na nivou jedne ili nekoliko općina, ukoliko se procijeni isplativost takve investicije. CUO sastoji se od RD, opremljenog za prihvat odvojeno skupljenog komunalnog otpada, glomaznog otpada iz domaćinstva, električnog i elektroničkog otpada, guma, ulja, baterija i akumulatora i bio otpada iz vrtova i parkova, te sortirnice otpada koja može imati dvostruku ulogu: da vrši primarno sortiranje miješanog komunalnog otpada, odnosno da vrši sekundarno sortiranje odvojeno skupljenog otpada;  Pretovarne stanice (PS), za općine za koje se procijeni isplativost takve investicije:  Regionalni centar za Upravljanje otpadom (RCUO) sa odlagalištem komunalnog i neopasnog otpada.

Jedan od glavnih prioriteta u implementaciji integralnog sistema upravljanja otpadom je odvojeno skupljanje korisnih komponenti komunalnog otpada na mjestu nastanka. To je ujedno i osnovni preduvjet za efikasno smanjenje količine otpada za finalno odlaganje na odlagalište otpada, što je jedan od strateških ciljeva upravljanja otpadom.

Reciklažni (zeleni) otoci predstavljaju specifične prostore za skupljanje korisnih komponenti komunalnog otpada na javnim površinama, na kojima su mješteni kontejneri za smještaj različitih, na mjestu nastanka, izdvojenih korisnih komponenti komunalnog otpada.

Lokacije reciklažnih (zelenih) otoka i reciklažnih dvorišta detaljnije se mora utvrditi prostornim planovima općina i urbanističkim planovima.

PROSTORNA OSNOVA 111

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Reciklažna dvorišta (RD) su objekti namijenjeni razvrstavanju i privremenom skladištenju odvojeno skupljenih korisnih komponenti komunalnog otpada, ali i drugih posebnih vrsta otpada.

Reciklažna dvorišta imaju značajnu ulogu u ukupnom sistemu integralnog upravljanja otpadom, jer služe kao veza između građana i pravnih lica – proizvođača otpada, ovlaštenih skupljača ili obrađivača pojedinih vrsta otpada i/ili RCUO. Kapacitet reciklažnih dvorišta se planira na osnovu očekivanih količina komponenti komunalnog otpada i drugih vrsta optada namijenjenih reciklaži i ponovnoj upotrebi. Uređenje prostora za pojedine odvojeno skupljene vrste i komponente otpada, kao i nabavka potrebne opreme može se postepeno uraditi, odnosno nabaviti, zavisno od odvojenog skupljanja pojedinih vrsta otpada. Na nivou općina potrebno je izraditi studije izvodljivosti reciklažnih dvorišta da bi se utvrdila njihova isplativost. Studije izvodljivosti će obraditi i mogućnost uspostave jednog reciklažnog dvorišta za više općina. Na osnovu Studije izvodljivosti i postavki FPUO, lokacije reciklažnih dvorišta deponija će se regulirati općinskim prostornim planovima.

Centri za upravljanje otpadom (CUO) se mogu uspostaviti na nivou jedne ili nekoliko općina, ukoliko se ocijeni opravdanost i rentabilnost ovakve investicije. Oni se organizuju za manja naseljena mjesta u kojima nije isplativo graditi samostalna reciklažna dvorišta za prihvat i privremeno skladištenje odvojeno skupljenih korisnih komponenti komunalnog otpada do njihovog plasmana na tržište.

Koncept upravljanja otpadom na području FBIH I SBK/KSB pretpostavlja i mogućnost prolaska toka otpada kroz pretovarne stanice (PS). Pretovarna stanica je objekat koji služi za istovar, privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema RCUO, odnosno regionalnom anitarnom odlagalištu otpada.

Ovim planom se postojeće općinske deponije planiraju kao lokacije za uspostavu Centara za upravljanje otpadom, odnosno Pretovarnih stanica.

Konačnu odluku o izgradnji pretovarnih stanica u tokovima transporta otpada na relaciji: općina – regionalna sanitarna deponija, donijet će zainteresirane općine nakon urađene analize troškova transporta otpada sa ili bez pretovarnih stanica i donošenja općinskog plana upravljanja otpadom.

Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO) je centar u okviru koga se odvijaju različite aktivnosti obrade otpada prije njegovog konačnog odlaganja, a u cilju smanjivanja količina otpada za konačno odlaganje, ali i njegovog ponovnog korištenja.

Aktivnosti koje se obavljaju u okviru RCUO odnose se na:

 Prihvat i obradu sortiranog i nesortiranog otpada,  Prihvat i uskladištenje otpada koji se može ponovno upotrijebiti ili reciklirati,  Prihvat, privremeno skladištenje i daljnja predaja opasnog otpada iz domaćinstva,  Prihvat, privremeno skladištenje i distribucija otpada koji se može koristiti u druge svrhe i  Odlaganje obrađenog otpada.

U septembru 2012. godine urađena je Studija o odabiru lokacije regionalne deponije za SBK/KSB, regija 1. Prema rezultatima studije najbolje rangirana lokacija je bila lokacija Gračanice (Općina Gornji Vakuf – Uskoplje), drugorangirana Dubočine Bugojno i trećerangirana Ornice Donji Vakuf.

PROSTORNA OSNOVA 112

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

Lokalno stanovništvo iz mjesnih zajednica Gračanica, Odžak i Bunta kod Bugojna protivili su se izgradnji Regionalne sanitarne deponije Gračanica, te su se u više navrata obraćali općini Gornji Vakuf – Uskoplje, kao i Vladi SBK/KSB sa zahtjevom da se sve aktivnosti obustave.

Obzirom na prethodno, sve tri razmatrane lokacije su varijantno planirane Osnovnom koncepcijom plana, te će u narednim fazama plana biti usvojena jedna lokacija u skladu sa analizama i rezultatima provedenih javnih rasprava.

4.7.2. OPASNI OTPAD

Prema Zakonu o upravljanju otpadom SBK/KSB (Sl.novine SBK br. 04/05), opasni otpad je svaki otpad koj je utvrđen posebnim propisima i koji ima jednu ili više značajki koje uzrokuju opasnost za zdravlje ljudi i okoliš po svom podrijetlu, sastavu ili koncentraciji i otpad koji je naveden u listi otpada kao opasan i reguliran posebnim propisom.

Sistem upravljanja opasnim otpadom obuhvata slijedeće osnovne komponente:

 Prevenciju nastanka opasnog otpada,  Odgovornost za opasni otpad,  Skladištenje opasnog otpada,  Postrojenja za tratman opasnog otpada,  Spaljivanje opasnog otpada,  Konačno odlaganje opasnog otpada.

Mjesta za privremeni prihvat i skladištenje opasnog otpada trebaju biti locirana i uspostavljana što bliže izvorima opasmog otpada, odnosno:

 U budućim reciklažnim dvorištima (RD) u gradovima za opasni otpad iz domaćinstava,  U budućem Regionalnom centru za upravljanje otpadom (RCUO),  U okviru skladišta za opasni otpad ovlaštenih operatora za skladištenje opasnog otpada.

Federalnim planom upravljanja otpadom je predviđen početak izgradnje dva odlagališta opasnog otpada (CUOO), od kojih bi jedno bilo smješteno na području između Sarajeva i Zenice. Po uspostavljanju planiranog CUOO, opasni otpad sa područja SBK će se preusmjeravati u isti.

4.8. OSNOVNA KONCEPCIJA PRIRODNOG I KULTURNO-HISTORIJSKOG NASLIJEĐA

4.8.1. PRIRODNA DOBRA PREDLOŽENA ZA ZAŠTITU Na osnovu evidentiranja i preliminarne kategorizacije na području Srednjobosanskog kantona, kao područja od posebne važnosti i sadržaji neponovljivog fenomena prirodnog naslijeđa izdvajaju se i planiraju za zaštitu područja, kako slijedi:

SPOMENICI PRIRODE:

PROSTORNA OSNOVA 113

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

1. Spomenik prirode „Vranica“

ZAŠTIĆENI KRAJOLIK:

1. Zaštićeni krajolik „Vlašić“ 2. Zaštićeni krajolik „Pogorelica-Bitovnja“ 3. Zaštićeni krajolik „Semešnica-Plazenica“ 4. Zaštićeni krajolik „Raduša“ 5. Zaštićeni krajolik „Fojnica – Fojnička rijeka“ 6. Zaštićeni krajolik „Rostovo“ 7. Zaštićeni krajolik „Gornji Vrbas“ 8. Zaštićeni krajolik „Vesela“ 9. Zaštićeni krajolik „Ranča“ 10. Zaštićeni krajolik „Ravno Rostovo“ 11. Zaštićeni krajolik „Kozica“ - (planiran prema Prostornom planu općine Fojnica za period od 2011. – 2031.g.)

Obuhvat, mjere korištenja i zaštite zaštićenog područja, detaljno se utvrđuju izradom prostornog plana područja posebnih obilježja u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. Mjere zaštite pri formiranju zaštićenog područja, se propisuju dokumentacionom osnovom zaštićenog područja koje proglašava nadležno društveno-političko tijelo (zakonodavac), a provođenje mjera kontrološu nadležne inspekcije i stručnjaci nadležnog Zavoda. Mjerama zaštite se zabranjuju sve djelatnosti koje su u suprotnosti sa osnovnom namjenom zaštićenog područja i koje mogu da nanesu štetu bilo koje vrste osnovnom i neponovljivom fenomenu prirodnog naslijeđa.

4.8.2. KULTURNO-HISTORIJSKO NASLIJEĐE U projekciji Izmjena i dopuna preuzimaju se sve Odluke Komisije za zaštitu spomenika i mjere zaštite utvrđene istim, koje postaju sastavni dio Izmjena i dopuna prostornog plana.

BUGOJNO

7. Crkvina (Grudine) u Čipuljiću, arheološko područje 8. Pod, prahistorijsko gradinsko naselje, arheološko područje 9. Rustempašića kula u Odžaku, historijska građevina 10. Stari grad Vesela straža, historijsko područje 11. Sulejmanpašića kula u Odžaku, mjesto i ostaci historijske građevine 12. Turbe Malkoča i Skenderpašića u Kopčiću

BUSOVAČA

2. Crkva sv. Ante Padovanskog, historijska građevina

DONJI VAKUF

7. Handanija džamija (Handan-begova, Hajdar Čehajina ili Čaršijska džamija) u Pruscu, graditeljska cjelina PROSTORNA OSNOVA 114

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

8. Kasnoantička bazilika u Oborcima, arheološko područje 9. Kasnoantička grobnica i ostaci sakralnog objekta na lokalitetu Studena česma, arheološko područje 10. Pruščakova (Hasana Kjafije) džamija u Pruscu, graditeljska cjelina 11. Sahat-kula, historijski spomenik 12. Stari grad Prusac, historijsko područje

FOJNICA

6. Crkva svetoga Duha i Franjevački samostan, prirodno graditeljska cjelina 7. Musafirhana (Salihagića kuća), historijski spomenik 8. Muzejska zbirka i bibliotečki fond franjevačkog samostana Duha svetoga, pokretno dobro 9. Nakšibendijska tekija u Živčićima sa pokretnim naslijeđem, graditeljska cjelina 10. Stari grad Kozograd, arheološko područje

GORNJI VAKUF – USKOPLJE

3. Ljubunčića (Teskeredžića) kula u Voljicama, mjesto i ostaci historijskog spomenika 4. Sahat-kula, historijski spomenik

JAJCE

30. Bedemi i tabije starog grada Jajca, historijsko područje 31. Burića kuća u Jajcu, mjesto i ostaci historijske građevine 32. Čaršijska (Esme Sultanije) džamija sa pratećim objektima: Šadrvanom, stambenim objektom, mektebom i haremom, područje i ostaci graditeljske cjeline 33. Crkva Presvete Bogorodice, sa pokretnim naslijeđem, mjesto i ostaci povijesne građevine 34. Crkva sv. Ive u Podmilačju, graditeljska cjelina 35. Crkva sv. Marije (pretvorena u Fethija, odnosno Sultan Sulejmanovu džamiju, 1528. godine) sa zvonikom sv. Luke, graditeljska cjelina 36. Dizdareva ili Ženska džamija, historijska građevina 37. Dom AVNOJ-a u Jajcu sa pokretnom imovinom 38. Historijski spomenik zvani Kraljev grob u Zastinju 39. Jajce, historijsko gradsko područje 40. Jevrejsko groblje 41. Katakombe u Jajcu, historijski spomenik 42. Kršlakova kuća (Kapetanovića kuća, Kršlakova kuća broj 2), historijska građevina 43. Mitrej u Jajcu, historijski (antički sakralni) spomenik 44. Kršlakova stara kuća, mjesto i ostaci historijske građevine 45. Musafirhana u Jajcu, mjesto historijske građevine 46. Nekropola sa stećcima u Vincu, historijsko područje 47. Omerbegova kuća, graditeljska cjelina 48. Parna lokomotiva, dio postavke Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a, historijski spomenik 49. Plivska jezera sa kompleksom mlinova na Plivi, kulturni krajolik 50. Rimokatoličko groblje Hrast, grobljanska cjelina

PROSTORNA OSNOVA 115

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

51. Saračeva kuća, zgrada Financija (Niža stručna škola) i Stara osnovna škola (Niža muzička škola), graditeljska cjelina 52. Sinan-begova ili Okića džamija, historijska građevina 53. Stara ili Hafizadića česma, historijski spomenik 54. Stari grad Komotin, historijsko područje 55. Stari grad Vinac, historijsko područje 56. Tvrđava u Jajcu, graditeljska cjelina 57. Zgrada u ul. Varoš 11, historijski spomenik 58. Zgrada željezničke stanice Šipad (Zgrada bivše željezničke stanice Steinbeiss), historijski spomenik

KISELJAK

3. Prahistorijska gradina, kasnoantička utvrda – refugij, ostaci kasnoantičke crkve posvećene sv. Luciji i nekropole sa stećcima u Podastinju 4. Srednjovjekovna nekropola između sela Zabrđe i Toplice, historijsko područje

KREŠEVO

9. Franjevački samostan sa pokretnom imovinom, graditeljska cjelina 10. Kreševo, historijsko gradsko područje 11. Most poznat kao "Rimski most" u selu Vranci, historijski spomenik 12. Nekropola sa stećcima na lokalitetu Brdo (Križ) u Deževicama, historijsko područje 13. Nekropola sa stećcima na lokalitetu Klupe i nekropola sa stećcima lokalitetu Crkvenjak u Komarima, historijsko područje 14. Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kose u Crnićima, historijsko područje 15. Sedam kuća u selu Vranci – selu srednjovjekovnih rudara i kovača, grupa građevina 16. Stari grad u Kreševu, historijsko područje

NOVI TRAVNIK

10. Grob sa stećkom u selu Bistro, povijesni spomenik 11. Nekropola Kaurlaš u Zagrlju, historijsko područje 12. Nekropola kod sela Oračac, historijsko područje 13. Nekropola sa stećcima Bistro, povijesno područje 14. Nekropola sa stećcima Maculje, povijesno područje 15. Nekropola sa stećcima Opara, povijesno područje 16. Nekropola Sebešić sa stećcima, antropomorfnim nadgrobnicima koji podsjećaju na križ i tumulusom, povijesno područje 17. Nekropola žrtvama fašizma, kulturni pejzaž 18. Stara džamija u selu Šenkovići, historijska građevina

TRAVNIK

16. Ostaci rimskog naselja, kasnoantičke bazilike i grobnice na Crkvini u Varosluku, Turbe, arheološko područje 17. Crkva sv. Mihovila u Ovčarevu, historijska građevina

PROSTORNA OSNOVA 116

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

18. Džamija u Gornjoj Čaršiji (džamija Mehmed-paše Kukavice, Hadži-Alibegova džamija) i sahat kula, graditeljska cjelina 19. Jeni (Hasan-agina) džamija, graditeljska cjelina 20. Sahat kula na Musali, historijski spomenik 21. Stari grad u Travniku, graditeljska cjelina 22. Turbeta pod lipom ili turbe Abdulah-paše, dželal-paše i Perisan Mustafa-paše sa česmom, graditeljska cjelina 23. Šarena (Sulejmanija) džamija, graditeljska cjelina 24. Batalova grobnica u Turbetu kod Travnika, arheološko područje 25. Zgrada nekadašnjeg Samostana i škole časnih sestara Milosrdnica, historijska građevina 26. Crkva Uspenja Presvete Bogorodice sa pokretnom imovinom i zgrada nekadašnje Prve Srpske Škole, graditeljska cjelina 27. Muzička škola, historijska građevina 28. Zgrada Oficirskog doma, historijska građevina 29. Kulturni pejzaž na Plavoj vodi 30. Nebo, Han Bila, arheološko područje (neolitsko naselje)

VITEZ

2. Memorijalni kompleks Crna kuća – spomenik žrtvama fašističkog terora u Kruščici, historijsko područje

4.9. OBJEKTI I PODRUČJA POSEBNE NAMJENE U planskom periodu se kao objekti posebne namjene na teritoriji SBK/KSB planiraju objekti označeni kao perspekitve vojne lokacije. Na ove objekte se primjenjuju sve zakonske odredbe vezane za ovu vrstu objekata.

TABELA 78 - PREGLED PERSPEKTIVNIH LOKACIJA MO BIH I OS BIH

Pov. zemljišta Pov. objekata R br. Naziv Vrsta Mjesto [ha] [ha] 8 Ovčarevo Strelište Travnik 6,20 12 Stojkovići Skladište N. Travnik 24,70 0,20 16 Mato Lučić-Maturica Kasarna Kiseljak 10,80 1,10 26 Travnik Kasarna Travnik 14,00 2,20 33 RR Opaljenik RR čvorište Travnik 0,30 0,02 35 RR Ćubren RR čvorište Kiseljak 0,30 0,05

4.10. PODRUČJA POSEBNOG OBILJEŽJA Planom se utvrđuju područja posebnog obilježja koja kao takva uživaju posebnu zaštitu, te se za iste izrađuju planski dokumenri posebnog obilježja. Osnovnom koncepcijom se predlažu slijedeća područja posebnog obilježja:

1. Područje posebnog obilježja od značaja za FBiH Kanjon rijeke Ugar

PROSTORNA OSNOVA 117

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

2. Područje posebnog obilježja od značaja za FBiH NP Vranica sa područjima SRC Sebešići i SRC Vranica 3. Područje posebnog obilježja od značaja za SBK/KSB Zaštićeni krajolik Vlašić

PROSTORNA OSNOVA 118

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SBK/KSB 2005-2025 GODINA

5. LITERATURA

 Strategija razvoja Srednjobosanskog kantona za period 2016 – 2020.godine, mart 2016., Kantonalni odbor za razvoj Srednjobosanskog kantona,  Srednjobosanski kanton u brojkama, juni 2016., Federalni zavod za statistiku  Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH u 2016., maj 2017., Federalni zavod za programiranje razvoja,  Makroekonomski pokazatelji po kantonima FBiH 2016, juni 2017., Federalni zavod za programiranje razvoja,  Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015 – 2025.godina, Izvještaj o stanju okoliša, decembar 2014.godine, Institut za hidrotehniku G.F. u Sarajevu.  Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2013., Federalni zavod za statistiku  Okvirna strategija prometa BiH do 2030. godine  Transportna strategija FBiH 2016-2030. godina  Plan razvoja prenosne mreže Elektroprivreda BiH a.d. Banja Luka  Dugoročni plan razvoja distributivne mreže JP EP BiH  Zahtjev za tarifni postupak JP EP BiH (www.ferk.ba)  Registar projekata obnovljivih izvora energije OIEIEK (www.oieiek.ba)  Podaci o licencama za obavljanje funkcije prenosa (www.derk.ba)  Glavni projekat regionalni sistem vodosnabdijevanja Plava voda, Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, 2010-2011.  http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici  UNESCO Decision: 40 COM 8B.24  http://kons.gov.ba/Zakonski_okvir/Odluka_o_privremenoj_listi/Default.aspx?id=5542&langTag=bs-BA  http://www.mgpsbk-ksb.com.ba/pvodic/pdf/pgrane/TRGOVINA.pdf).

PROSTORNA OSNOVA 119