I. UPRAVA I JAVNE SLUŽBE Okružna i oblasna uprava Okružni narodni odbor Tuzla Signatura fonda: BiH-ATKT/OKNOT Vremenski raspon građe: 1944 – 1947. Količina građe: 32 knj., 81 kut. (23,5 d/m) Sadržaj fonda: Fond sadrži dokumentaciju o formiranju sreskih komisija za ratnu štetu, poslovanju komisija za oduzimanje ratne dobiti, konstituisanju narodnih odbora, organizovanju kurseva za administrativne službenike, tesare, zidare, zapisnike i zaključke sa sjednica sreskih, mjesnih i gradskih narodnih odbora, dokumentaciju o formiranju matičnih područja sreskih narodnih odbora, postavljanju sudija, sprovođenju izbora u selima, uslovima rada u pojedinim preduzećima, nesretnim slučajevima i povredama na radu, izvještaje o stanju poljoprivrede, pčelarskim zadrugama, pregled površina zasijanog zemljišta, platni spiskovi službenika, putara, nadničara i drugih zaposlenika nekih odjeljenja sreskih narodnih odbora, kao i preduzeća na teritoriji OKNOT-a, rješenja o nastupu na dužnost, premještaju i prestanku rada učitelja, služitelja, putara i referenata raznih odjeljenja sreskih narodnih odbora (i dosijea). U fondu se nalaze i zapisnici i izvještaji o radu na narodnom prosvjećivanju, o radu analfabetskih tečajeva, o stanju školskih zgrada, o zdravstvenom prosvjećivanju stanovništva i organizovanju zdravstvene službe, suzbijanju pjegavca, kretanju zaraznih bolesti u okrugu, o stanju rudnika i industrijskih preduzeća, zanatskih radionica, odobrenja za građevinske radove, podaci o građevinskim preduzećima, odluka o osnivanju okružnih građevinskih preduzeća, dokumentacija za rad na obnovi naselja, mostova, nasipa, bolnica, škola, popisi trgovačkih radnji, podaci o mlinovima, spisi Tehničke baze, Planske komisije i Državnog arbitražnog vijeća. Serije u fondu: 1. Opšte odjeljenje – Sekretarijat 2. Odjeljenje za radne odnose 3. Odjeljenje za poljoprivredu, stočarstvo i šumarstvo 4. Odjeljenje za finansije 5. Personalno odjeljenje 6. Odjeljenje za prosvjetu 7. Odjeljenje za narodno zdravlje i socijalno staranje 8. Odjeljenje za industriju, zanatstvo i rudarstvo 9. Odjeljenje za građevinarstvo i saobraćaj 10. Odjeljenje za trgovinu i snabdijevanje 11. Tehnička baza 12. Planska komisija 13. Državno arbitražno vijeće pri OKNOT-u 14. Knjige 51 Valorizacija fonda: 2 Fond nije cjelovit, dobro je sačuvan i pruža mogućnosti za proučavanje izgradnje aparata državne vlasti u BiH, kao i konstituisanja narodnih odbora na teritoriji okruga Tuzla. Građa sadrži vrijedne podatke za razne istraživačke teme, te može poslužiti za proučavanje razvoja uprave, stanja i razvoja svih privrednih grana (industrije, zanatstva, građevinarstva, saobraćaja), kulturnog života, narodnog prosvjećivanja, obnove i izgradnje porušenih naselja, ali i za rješavanje ličnih prava. Jezik u građi: bosanski, srpski, hrvatski Pismo u građi: latinica, ćirilica Arhivistička informativna pomagala: AI Stepen sređenosti: arhivistički sređen Dostupnost: bez ograničenja Vremenski raspon djelovanja stvaraoca fonda: 1943 – 1947. Historijat stvaraoca fonda: Okružni narodni odbor Tuzla, pod nazivom Inicijativni Okružni narodnooslobodilački odbor Tuzla, formiran je nakon oslobođenja Tuzle, oktobra mjeseca 1943. godine. S obzirom na razvoj vojne situacije i ponovnog zauzimanja Tuzle od strane okupatorskih i kvislinških jedinica, Okružni narodnooslobodilački odbor Tuzla svoju aktivnost razvija tek nakon konačnog oslobođenja Tuzle, septembra 1944. godine, kada su već postojali propisi za područje Bosne i Hercegovine o djelovanju svih organa nove vlasti (Odluka Predsjedništva ZAVNOBiH-a o stvaranju organa javne uprave, donesena 3. septembra 1944. godine). Tako je ovaj odbor djelovao preko šest odsjeka, a najviše je došla do izražaja aktivnost Odsjeka za ishranu, jer je rukovodio cjelokupnim snabdijevanjem vojnih jedinica na području istočne Bosne kao i snabdijevanjem pasivnih i opljačkanih srezova. Godine 1945. Predsjedništvo Narodne skupštine Bosne i Hercegovine donijelo je Zakon o teritorijalnoj podjeli Federalne Bosne i Hercegovine na okruge, srezove i područja mjesnih narodnih odbora, po kome se ista podijelila na sedam okruga, a okruzi su se podijelili na srezove. Ovom podjelom Tuzlanski okrug obuhvatio je 12 srezova. Nadležnost okruga obuhvatala je staranje i nadzor nad sprovođenjem općih zadataka državne uprave i politike Savezne vlade i Vlade Republike, staranje o pravilnoj upotrebi, raspodjeli i podizanju službeničkih kadrova, ostvarenje plana, rukovođenje i kontrola nad industrijom, šumarstvom, građevinarstvom, trgovinom i radnim odnosima, sprovođenje i nadzor nad izborima, podizanje opće kulture, nadzor nad srednjoškolskom nastavom itd., a rad se odvijao u više od deset odjeljenja. Maja mjeseca 1946. godine Narodna skupština FNRJ je donijela Opšti zakon o narodnim odborima kojim su se učvrstili narodni odbori i njihov aparat, jer su postali u pravnom pogledu rukovodeći državni organi na svojoj teritoriji, a decembra mjeseca 1947. godine Vlada NR Bosne i Hercegovine donijela je Uredbu o dopuni uredbe o prenosu poslova koje su vršili okružni narodni odbori na druge državne organe, po kojoj su se svi poslovi prenijeli na sreske i gradske narodne odbore, osim onih koji su se vršili u funkciji višeg državnog organa, jer su se prenijeli u nadležnost odgovarajućih ministarstava na osnovu grana državne uprave kojima su rukovodili. 52 Okružna uprava narodnih dobara Tuzla Signatura fonda: BiH-ATKT/OUNDT Vremenski raspon građe: 1945 – 1947. Količina građe: 13 kut. (3,2 d/m) Sadržaj fonda: Fond sadrži dokumentaciju o pokretnim i nepokretnim dobrima i pravima, zemljišnim posjedima, preduzećima, pravima industrijske svojine i drugim pravima okupatora i njihovih saradnika, stranih i domaćih državljana. Serije u fondu: 1. Sreska uprava narodnih dobara Tuzla 2. Sreska uprava narodnih dobara Brčko 3. Sreska uprava narodnih dobara Zvornik 4. Sreska uprava narodnih dobara Srebrenica 5. Sreska uprava narodnih dobara Zavidovići 6. Sreska uprava narodnih dobara Gradačac 7. Referat narodnih dobara Bosanski Šamac Valorizacija fonda: 2 Fond nije cjelovit, a može poslužiti kao pomoćni izvor za istraživanja o prelasku u državno vlasništvo neprijateljske imovine i imovine koju su neprijateljske vlasti otuđile, ali i za rješavanje ličnih, građanskih prava. Jezik u građi: bosanski, srpski, hrvatski Pismo u građi: latinica, ćirilica Arhivistička informativna pomagala: SAP Stepen sređenosti: arhivistički sređen Dostupnost: bez ograničenja Vremenski raspon djelovanja stvaraoca fonda: 1944 – 1947. Historijat stvaraoca fonda: Na Trećem zasjedanju AVNOJ-a, 21. novembra 1944. godine u Beogradu, donesena je Odluka o prelazu neprijateljske imovine u državnu svojinu, o državnoj upravi nad imovinom neprisutnih lica i o sekvestru nad imovinom koju su okupatorske vlasti prisilno otuđile. U smislu ove odluke smatraju se pokretna i nepokretna dobra i prava, zemljišni posjedi, kuće, namještaji, šume, rudarska prava, preduzeća sa svim postrojenjima i zalihama, hartije od vrijednosti, dragocjenosti, udjeli, akcije, društva, udruženja svake vrste, fondovi, prava uživanja, raznovrsna platežna sredstva, potraživanja, učestvovanja u radnjama i preduzećima, autorska prava, prava industrijske svojine i druga imovinska prava. Sva ova imovina stavljena je pod upravu i nadzor Državne uprave narodnih dobara pri Povjereništvu za trgovinu i industriju. Cilj postavljanja sve podržavljene ili sekvestirane imovine pod udar i nadzor Državne uprave narodnih dobara bilo je maksimalno iskorištavanje te imovine za plansku proizvodnju radi bržeg i uspješnijeg dobijanja pobjede u narodnooslobodilačkom ratu i za 53 stvaranje uslova za uspješnu ekonomsku obnovu i izgradnju Jugoslavije kao cjeline i svih njenih federalnih jedinica. Na osnovu ove odluke 18. avgusta 1945. godine donesen je Pravilnik o organizaciji Državne uprave narodnih dobara (“Sl. list DFJ”, br. 63/45) po kojem je Državna uprava svoje zadatke počela vršiti preko zemaljskih uprava narodnih dobara čija se organizacija u pojedinim federalnim jedinicama dovela u sklad sa odredbama ovog pravilnika. Povjereništvo za industriju NKOJ u Beogradu je proslijedilo raspis Državne uprave narodnih dobara (Privremena uputa federalnih jedinica za organizovanje Državnih uprava narodnih dobara na njihovom području) u kojem se kaže da bi trebalo organizovati, pri okružnim narodnooslobodilačkim odborima, okružne uprave narodnih dobara koje bi bile osnovne jedinice i glavni nosioci u konkretnom sprovođenju općih uputa i planova centralne zemaljske Državne uprave narodnih dobara. To je podrazumijevalo da okružni odbori, prema prilikama i potrebama, sarađuju sa sreskim i mjesnim narodnooslobodilačkim odborima, koji su dužni pružiti punu potporu u vršenju zadataka. Međutim, prije nego što su doneseni propisi i upute, Oblasni NOO za istočnu Bosnu je izdao raspis da se kod okružnih NOO, sreskih i opštinskih odbora osnuje poseban organ narodne vlasti pod nazivom Uprava narodnih dobara, a sve to u cilju da se što više i bolje sačuva imovina koja prelazi u državnu svojinu ili pod državnu upravu. Iako ovakve, sreske ili opštinske, uprave narodnih dobara nisu bile predviđene uputama koje su kasnije date, pokazalo se korisnim posebno u srezovima u kojima je bilo mnogo imovine koja je trebala preći u državnu svojinu (u Brčkom, Bijeljini, Zvorniku i Bosanskom Šamcu). Godine 1946. Prezidijum narodne skupštine FNRJ donio je: Zakon o prelazu u državnu svojinu neprijateljske imovine i o sekvestraciji nad imovinom odsutnih lica (“Sl. list FNRJ” broj 63/46); Zakon o postupanju sa imovinom koju su sopstvenici morali napustiti u toku okupacije