JZ_13•_OKK.indd 147 građe služit ćemo se ovim ojkonomastičkim terminima: astionim terminima: ojkonomastičkim ovim se opisu ćemo i služit prikazu građe U aspekta. semantičkog i tvorbenog morfološkog, s ojkonimiju međimursku suvremenu prikazati 13. od u ovomena radu ćemo stoljeća do danas, ojkonimiko međimurskoga promjena mnogobrojnih od neke samo oprimjerujući oko stanovnika. 120 živi 000 grada, status imaju kojih od tri naselja, 129današnjih njegovih u a površine km² 724 ima Međimurje Dravom. rijekom te vatsko‑mađarskom državnom granicom, hrvatsko‑slovenskom državnom granicom nimiji riječ, ulazi i najsjeverozapadnija Međimurje, pokrajina omeđena hrvatska hr jekad o topo zemljovidu. Među nedovoljnopodručja, toponomastičkom istražena sve je manje onomastičara, bjelina na hrvatskome i inozemnih hrvatskih radovima popisano je i obrađeno podosta toponimijske građe. Zahvaljujući dosad objavljenim Polazeći od najstarijih u povijesnim dokumentima zasvjedočenih potvrda te te potvrda zasvjedočenih dokumentima povijesnim u najstarijih od Polazeći danas do istraživanja, onomastičkih hrvatskih počeci sežu koje17. u Od st., 1. Uvod mantic features of current official Međimurje toponyms. Međimurje official ofcurrent features mantic se (domain) and word‑formative, morphological, the out author sketches the toponyms, of changes historical of examples some and date to toponymy Međimurje of studies of review brief a Following dealt with. still an or county, has not systematically been catalogued Croati northernmost the of Međimurje, ABSTRACT: toponymy The Toponymy Croatian Border into onNorthern the Insight An ojkonimije. medžimurske uradne sodobne značilnosti in pomenske besedotvorne morfološke, ca prikaže v potezah glavnih avtori zgodovino skozi ojkonimov sprememb primerov nekaj kazu pri in ojkonimije medžimurske obravnav dosedanjih orisu kratkem Po obdelana. ustrezno in popisana bila ni še danes do Medžimurje pokrajine hrvaške severozahodne najbolj Toponimija IZVLEČEK: (ime grada), grada), (ime U na sjeverozapadnoj međi vid uhrvatsku toponimijuvid komonim Anđela Frančić(Zagreb) (ime sela), (ime ojkonimija ojkonimija (ukupnost ojkonima nekoga ojkonima (ukupnost ojkonim (ime naselja), (ime ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ 2.8.2007 11:07:52 147 j e z i k o SL o v n i Z AP I S k i 13 • 2 0 0 7 • 1–2 2.8.2007 11:07:52 , ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ Donji Vi Međimurje spojeni su u Male Subotice, (koji (koji se odnosi na danas je ), ), neki su se ojkonimi (Budapest, 1934) Lászla Bistric je u sastavu ojkonimijski Muraköz helynevei Čakovca, Benkovec ), neka), su manja pripojenanaselja većim te im je – najstariji potvrđen međimurski ojkonim Uvid u hrvatsku toponimiju na sjeverozapadnojmeđi , Altarec i Držimurec (koji se odnosi na ojkonim), je je danas je danas u sastavu Anđela Frančić: Črnec, Nova Ves, Kota, Đurđanec, Svetošinec ojkonimski (Frančić 2000). Terra beatiTerra Michaelis Pomorje , Buzovec Usporedbom povijesne i suvremene međimurske ojkonimije zapažamo mno Ojkonimijske potvrde nalazimo u mnogobrojnim, dijelom još nedovoljno pro nedovoljno potvrdeOjkonimijske još nalazimo mnogobrojnim, dijelom u 2.3. Međimurska kroz ojkonimija povijest 2.2. Međi naseljenosti nalazimazasvjedočeniharheološkimtragova najstarijih Od 2. Međimurska ojkonimija Dosadašnja proučavanja 2.1. horonim se izuzmeli uopće, toponimija te ojkonimija Međimurska ime izbrisano iz popisa međimurskih naselja koja imaju statusizbrisanoimajumeđimurskihime popisasamostalnog iz naselja koja naselja (npr. gobrojne gobrojne razlike. Neka su naselja nestala, a njihova imena čuvaju samo povijesni izvori (npr. tijekom vremena sasvim promijenili (npr. nekadašnji dovec jedno imena naselje učenim ispravama iz starijih razdoblja međimurske povijesti. Dragocjene podatke o o podatkeDragocjene međimurske povijesti. razdoblja starijihiz ispravamaučenim popisi najstariji ostalo, uz nam,pružaju vremena prošlog međimurskimojkonimima kanonskevizitacije, shematizmi, urbari, 1501.), i župaZagrebačke(1334. biskupije popisi stanovništva, zemljovidi i drugi povijesni dokumenti. 2006, 22–23) prošlo je više tisuća godina. Najstariji dosad namspoizrijekom prvi put se sadrži međimurskogpoznati naselja kojoj listinaimenanekoga u spomen minje i Međimurje. Riječ je o ispravi iz godine.1203. U njoj se, kao Dravam», et i Muramu «inter mnogim – opisno spominjeMeđimurje nastalimzapisima, poslije a u sintagmi «terra beati Michaelis» prepoznajemo današnje međimursko naselje Mihovljan neka Hadrovicseva tumačenja etimologije ojkonimijskog lika zahtijevaju korekcije, korekcije, zahtijevaju lika ojkonimijskog tumačenjaHadrovicsevaetimologije neka a popisojkonima nadopunu. murja u prapovijesnome do neolitikuprvoga indirektnog (Vidović 1989) spomena nekoga međimurskog lokaliteta u kraljapovelji Stjepana Svetog iz (Kalšan1024. pišući o drugojkojoj temi, dotiču pitanja postanka, etimologije ili preimenovanja nekog naselja. Među malobrojnim dosad objavljenim radovima ojkonimiji o posebno međimurskojmjesto zauzima Hadrovicsa. je prvi To i do danas najopsežniji, najpregledniji i najsustavniji rad o imenima međimurskih naselja. U sedamdesetak godina, međimurskoj ojkonimiji, u koliko promjenamnogih nas do je dijeli stankaHadroviscevarada, došlo od na rijetko su bile predmetom znanstvenog istraživanja. Toponomastička bibliografija međimurskoga područja svodi se na samo nekoliko naslova, i a zapažanjabilješke o pojedinim ojkonimima nalazimo u većem broju radova čiji se autori tek usput, područja), ojkonimiju).

j e z i k o SL o v n i Z AP I S k i 13 • 2 0 0 7 • 1–2 148 JZ_13•_OKK.indd 148 JZ_13•_OKK.indd 149   To 75%ojkonimije. 96 ičine ih ukupne sljedeći Ima su ojkonimi: imena. komonimi. 124 jesu ojkonima ( astionima kategoriji pripadaju nima vVidofci Bil sem Mihaljefce, ce su (izuzetak oblika singularnih gotovo dominacija ojkonimije isključiva međimurske službene suvremene specifičnosti od jedna je te Lopatinec») z ferlofetich Mihal … Mihalewecz maleh z Mezar Andr … nowecz ter z Sgudlin Iuan … Mihelenecz welikeh z Kerznarich «Vid se 1598.spominju iz (npr. listini u singularizirani su vremenom s ojkonima oblici nekih pluralni kad komunikaciju. obavijest inarušava ku a svako višeimenošću, krnji svaka onomastič višeimenost preimenovanje rezultira toga, Osim baštinu. imensku za preimenovatelja nebrizi o svjedočiti promjenama i jesti, a te lik, bi neopravdanim ne imenski poštovati iskonski trebalo nepotrebnim Frketinac Nedjeljište (npr.vijacije» de «dijalektne lišen lik «pravilniji» dobivaju biljegom kajkavskim poznatljivim pre s ojkonimi međimurski neštokavskog svega štokaviziranja nasilnoga vrijeme Bányvár u Orehovica npr. je (tako ojkonima je djelomično (npr.razlikuju nekadašnji ojkonim ojkonimijski sustav,međimurski suvremeni prijašnji i sadašnji ojkonim nerijetko se jeSloveniji (npr. Vidovec Gornji

Drávamagyarad, Vugrišinec Vugrišinec Drávamagyarad, ), a pluralni se likovi mogu i danas čuti u neslužbenoj komunikaciji (npr. komunikaciji uneslužbenoj čuti idanas mogu likovi se ), apluralni lja. hrvatske Listine Pod službenim ojkonimom razumijevamo ime naselja koje ima status samostalnog nase samostalnog kojenaselja status ime ima razumijevamo ojkonimom Pod službenim Mala Domašinec, Dragoslavec, Draškovec, Držimurec, Dunjkovec, Ferketinec, Ferketinec, Dunjkovec, Držimurec, Draškovec, , Dragoslavec, Čukovec, Domašinec, Črečan, Čestijanec, Celine, Čehovec, Bukovec, Čakovec, Brezovec, Cirkovljan, Brezje, Bogdanovec, Belica, Banfi, Badličan, jednorječna dominiraju ojkominiji međimurskoj u riječi, broj na obzirom S znaka ojkonimskog na broj riječi ojkonimija sobzirom 3.1. Međimurska ojkonima Popis međimurskih službenih 3. Uvidusuvremenu međimurskuojkonimiju ne dokumentima, starijim u naselja međimurskih imena zapisima po Sudeći međimurskih mađariziranja tj. aloglotiziranja, nasilnog i bilo je povijesti U , ). Imena naselja nositelji su i jezičnih obavi važnih mnogih izvanjezičnih Knezovec Knezovec , ime ime , je dobila ime Anđela Frančić: Frančić: Anđela Peklenica Peklenica je u sastavu sastavu u je Čakovec , str. 307., str. Veščica, Globoko, Gibina, Razkrižje Veščica,Gibina, Globoko, , Brest Brest je nazvan nazvan je Mala Subotica Mala je Drávadiós mijenja se u mijenja se se dekajkavizira u dekajkavizira se Uvid u hrvatsku toponimiju na sjeverozapadnoj međi međi sjeverozapadnoj na toponimiju uhrvatsku Uvid Podbrest, Dobrava Dobrava Podbrest, ). Ivanovca Gyümolcsfalva u Vargahegy , Stanetinec Stanetinec Čakovec, Prelog, Mursko Središće Mursko Prelog, Čakovec, ), dio naselja uz slovensku granicu pripojen pripojen granicu slovensku uz naselja dio ), Čakovac, Čukovec Čukovec Čakovac, u mađarskoj inačici postala postala inačici mađarskoj u , Paklenicu, Nedelišće Nedelišće Paklenicu,  sadrži 127sadrži ojkonima. Od toga 3 ojko Pribislavec , Zasad Zasad je Donja Dubrava). je preimenovan u Jalšovec Jalšovec danas je danas ) te njihova imena ne ulaze u ulaze ne njihova te ) imena Pušćine je postao postao je u u Zalaujvár Ćukovac Zasadbreg, , Celine Celine Hataros se preimenuje u preimenuje se Erzsebetlak Kis Szabatka Kis , , Ferketinec Peklenica Peklenica i ), a ostala ostala a ), , Trnovec

Slemeni Sobotica Sobotica Idem v Idem ). U ). u u ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑  ,

2.8.2007 11:07:52 149 j e z i k o SL o v n i Z AP I S k i 13 • 2 0 0 7 • 1–2 2.8.2007 11:07:52 ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ). ). ). ). ). U ). Novo Novo ; npr. N ; npr. Brezja e Banfija ‑sklonid G Dragosla a (G (G ) ili srednjeg j‑ ‑sklonidbe (npr. ‑sklonidbe(npr. . a ), svi ostaliimajusvi ), Brezje, Murskog(a) Murskog(a) Središća Sveta Marija G ‑sklonidbe (npr. N ‑sklonidbe(npr. a proširuje osnovu glasom ‑ ) sklanjaju se po singularnoj paradigmi Novo Novo Selo na Dravi, Sveti Juraj u Trnju, a ), ženskog (npr. ), ženskog (npr. ). Ojkonimi). srednjeg roda, završavaju koji Celine, Pušćine, SlemenicePušćine,Celine, Mursko Središće gubi u kosim padežima (nepostojano Banfi e

). ). Dvorječni ojkonimi pridjevno‑imeničke struk Lapšine ec G ). Svi se sklanjaju po singularnojpo sklanjaju se Sviparadigmi ). ). Pridjevna). se sastavnica sklanja po pridjevnoj, a ime Uvid u hrvatsku toponimiju na sjeverozapadnojmeđi Celinama Donji Mihaljevec ), a ), ojkonim Banfi . ). ). Lapšina, , D Knezovca Celina Anđela Frančić: G Mursko Središće te tri četverorječna ojkonima (

, G ) , sklanjaju se po singularnojposklanjaju se , paradigmi Budući da je kraće ime funkcionalnije s gledišta jezične ekonomije, pretkaziva ekonomije, jezičnegledišta funkcionalnijekraćeime s je da Budući u službenoj i sklonidba međimurskih ojkonima 3.2. Rod, broj komunikaciji ojkoni roda, muškog imena %) (76 je međimurskim najviše ojkonimima Među Gornji Kraljevec, Gornji Kuršanec, , Gornji Zebanec,Mala GornjiMihaljevec, Kuršanec,Gornji GornjiKraljevec, Gornji Subotica, Mali Mihaljevec, Mursko Središće, Okrugli Savska Vrh, Sveta Ves, Marija, Sveti Križ, Sveti Urban, Zebanec Selo, Železna Gora jedantrorječni ( je suvremenojsamomeđimurskojojkonim U ojkonimiji Dvorječnihojkonimaznatnojednorječnih. ukuodje manječini 22% 27 Njih Donja Dubrava, Donji Hrašćan, Donji Koncovčak, , Mihaljevec,Donji Donji Pustakovec, , Donji Koncovčak,Zebanec, Gornji Hrašćan, Dragoslavec Gornji Dubrava, Gornja Selo, Dragoslavec Breg, Nedelišće, Novakovec, Oporovec, Orehovica, Otok, Palinovec, Palovec, Pekle Palovec, Palinovec, Otok, Orehovica, Oporovec, Novakovec, Nedelišće, nica,Plešivica,Pleškovec, Podbrest, , Praporčan, Prekopa, Prelog, Preseka,Pretetinec, Prhovec, Pribislavec, Pušćine,Robadje,Selnica, Sivica, Slemenice,Stanetinec,Slakovec,,Šenkovec,Šandorovec, Strelec, Vratišinec, Turčišće, Tupkovec, Trnovec, Totovec, Štrukovec, Štrigova, Štefanec, Zasadbreg,Zaveščak, Vularija, Vukanovec,Vugrišinec, Vučetinec, Vrhovljan, Žabnik, Žiškovec Frkanovec, Gardinovec, Goričan, Grabrovnik, Gradišćak, Grkaveščak, Hemu Grkaveščak, Gradišćak, Grabrovnik, Goričan, Gardinovec, Frkanovec, Kapelščak, Jurovec, Jurovčak, Jalšovec, Ivanovec, Hodošan, Hlapičina, ševec, Knezovec, , Krištanovec, Križovec, Kuršanec, Lapšina, Lopatinec, Miklavec,Martinuševec, Mihovljan, Merhatovec, Marof, Mačkovec,Macinec, e Celine ‑sklonidbe N (npr. nička po imeničkoj N sklonidbi (npr. imeničko‑imeničkim strukturama prva se sastavnica N ne sklanja (npr. e ‑ na Pluralniojkonimi ženskogarodasu teimajupluralnu paradigmu N ture jesu muškog (npr. roda (npr. mi ženskoga roda čine 16 % ojkonimije, a najslabije su zastupljena (8 %) srednjorodna srednjorodna %) (8 zastupljena su najslabije a ojkonimije, % 16 čine roda ženskoga mi pluralnihtrijuimena.Osim( ojkonima na uglavnom završavaju rodasingularni muškog Jednorječnilik.službeniojkonimi suglasnik(izuzetak je be, pri čemu se u imenima na ‑ Knezovec, Ojkonimi ženskog roda (završavaju na ‑ je pretežitostje takvih ojkonima sustavu. u ojkonimijskome Selo Rok Sveti Martin na Muri pnemeđimurske ojkonimije. Riječ o ovim je ojkonimima:

j e z i k o SL o v n i Z AP I S k i 13 • 2 0 0 7 • 1–2 150 JZ_13•_OKK.indd 150 JZ_13•_OKK.indd 151   (tip Križovec šovec, ( (toponimijskog apelativa). sastavnice obavijesne manje izostavljanjem nastalom ojkonimu eliptičnom o riječ ojkonim i ćemo ubrojit skupinu tu U značenjem. (tip osnovama fitonimnim, ponajčešće apelativnim, Dodavanjem značenjem. posvojnim s izvedenice ksalne (tip osnovama antroponimskim pridodaje se Najčešće ( prezimena transonimizacije su rezultat ojkonima morfološke odlike. lektne u kojima će se dijaočitovati paradigmi sklonidbenih različitih biti čitost uzrokom Muri na Martina (npr. N sastavnice dvije prve samo mijenjaju se sklonidbi u a sastavnica, druga određuje vec Breg

Hemuševec, Martinuševec Hemuševec, Banfi (npr. tvorenice skoga s.v. jezika, ili srpskoga antroponimske brezje) ili transonimizacijom (npr. razini apelativnoj na došlo tvorbe do je da tj. tvorenica, ščlanjivati. ščlanjivati. ra tvorbeni opravdano nije ojkonim pa sufiksu, patronimskom mađarskom znatljivome O = osnova, s=sufiks. O =osnova, apelativnih smo onimizacijom da su Za nastali neke pretpostavili ojkonima od navedenih Preteta > Pretetinec, Staneta >Stanetinec Staneta >Pretetinec, Preteta lec Banfi Složenim sufiksom sufiksom Složenim ‑ Sufiks Trnovec, Žiškovec Vukanovec, Tupkovec, Vugrišinec, Vučetinec, Vratišinec, Slakovec, Šandorovec, Stanetinec, Strahoninec, Šenkovec, Pribislavec, Štefanec, Štrukovec, Totovec, Prhovec, Pretetinec, Oporovec, Pleškovec, Palovec, Novakovec, Palinovec, Miklavec, Merhatovec, Martinuševec, Mačkovec, Macinec, Leskovec, Lopatinec, Kuršanec, Križovec, Krištanovec, Knezovec, Dunjkovec, Ivanovec,Hemuševec, Frkanovec, Jalšovec,Gardinovec, Ferketinec, Jurovec, Držimurec, Draškovec, Dragoslavec, Domašinec, Dekanovec, Čukovec, Čestijanec, Čehovec, Čakovec, Bukovec, Brezovec, Bogdanovec, O + O+‑s obrazac: (tvorbeni tvorbe sufiksalne ojkonimi Jednorječni 3.3.2. dva samo a onimizacijom, je nastala skupine nevelike ove ojkonima Većina neizvedeni Jednorječni 3.3.1. 3.3. Tvorbena analizajednorječnih međimurskihojkonima razli će ta neslužbenih, od razlikuju kadšto ojkonimi službeni se da Budući ). U potonjemu primjeru riječ je o današnjim korisnicima toga ojkonima neprepo ojkonima toga korisnicima današnjim o je riječ primjeru potonjemu U ). Novo Selo Rok, Novo Rok, Selo , G ‑ , ec ec Brezje, Celine, Marof, Otok, Prekopa, Prelog, Preseka, Pušćine, Stre Pušćine, Preseka, Prelog, Prekopa, Otok, Marof, Celine, Brezje, Dragoslavec Brega Dragoslavec Anđela Frančić: Frančić: Anđela ec ec (‑ ovec/‑evec, ‑inec ovec/‑evec, ), dok sufiks ‑ ), dok sufiks (‑ ). ovec/‑evec, ‑inec ovec/‑evec, G ‑evec Novog(a) Rok Sela Uvid u hrvatsku toponimiju na sjeverozapadnoj međi međi sjeverozapadnoj na toponimiju uhrvatsku Uvid ), ali i oni u kojima je glas završni osnove ( nepalatal Brezovec inec inec izvode se ojkonimi čija osnova završava na palatal palatal na završava osnovačija ojkonimi se izvode ). Trorječnomu te četverorječnima ojkonimima rod ojkonimima ). Trorječnomu te četverorječnima ) sudjeluje u tvorbi od imena koja završavju na na sudjeluje koja u od imena završavju tvorbi ) najplodniji je sufiks međimurske ojkonimije. međimurske sufiks je najplodniji )  ojkonimi )

nastaju sufiksalne izvedenice s mjesnim mjesnim s izvedenice sufiksalne nastaju ; N ). Sveti Martin na Muri, na Muri, Martin Sveti Banfi Štrigova Štrigova Bogdanovec ) i osobnog imena ( ) iosobnog imena Brezje pretpostavljajući da je da pretpostavljajući ; usp. Rječnik hrvat Rječnik usp. ; ) tvoreći sufi tvoreći ) G Svetog(a) Otok Jal ). ‑a  ) ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑

2.8.2007 11:07:52 151 j e z i k o SL o v n i Z AP I S k i 13 • 2 0 0 7 • 1–2 2.8.2007 11:07:53 ; ‑ ‑ ‑ donji ). Među Među ). (Hadrovics Mali Banfi, Dragoslavec MalaSubotica danas pripadaju ). ). Neki ojkonimi Zazad ). ). (Buturac 1984). Donji Kraljevec Zaveščak. ). Tvorbena analizasastavnica dvorječnihoj Tvorbena ). ), npr. npr. ), Donja Dubrava, Gornja Dubrava Brezth, Thurren – prvotno (1505.) potvrđen likuu prvotno– (1505.) Uvid u hrvatsku toponimiju na sjeverozapadnojmeđi Gradiščak, Grkaveščak, Jurovčak, Kapelščak; Belica, Orehovica, Peklenica, Plešivica, Selnica, Sivica, ): ): ) ): ):  Badličan, Cirkovljan, Črečan, Goričan, Hodošan, Mihovljan, Mihovljan, Hodošan,Goričan, Črečan, Cirkovljan, Badličan, ovec/ ‑evec, inec ): ): Zasadbreg (Sabljar 1866); (Sabljar Grabrovnik, Žabnik; (‑ jest postizanje razlikovnosti. Naime, iste je godine zabilježen i ): ): ec breg Anđela Frančić: ovnik Nedelišće, Turčišće; ‑ščak, ‑ovčak Hlapičina, Lapšina; Gornji Pustakovec, Gornji Vidovec, Veliki Mihaljevec (

(‑ice, ‑ovica (‑ : ‑čan, ‑ljan ‑čan,

: Zasadselo ( ‑ + O

: Vularija. Dragoslavec Selo, ZebanecSelo DragoslavecSelo, nik Većina Većina danas (službeno) dvorječnih ojkonima nije oduvijek bila dvorječne b) prefiksalno‑sufiksalnomb) tvorbom: 3.4. Dvorječni međimurski ojkonimi razlikuju se koji parnjaka ojkonimskih je najviše ojkonimima dvorječnim Među 3.3.4. Jednorječni ojkonimi nastali ostalim tvorbenim načinima srastanjem: a) 3.3.3. Jednorječni ojkonimi prefiksalne tvorbe (tvorbeni obrazac: p‑ + O pod Podbrest, Podturen prefiksalnomprvotnonastalazabilje ojkonimasusu dva Oba tvorbom.Samo ‑an ‑čak ‑ina ‑išće ‑ ‑ija Ostali sufiksi u sudjeluju tvorbi kudikamo manjeg broja imena međimurskih ‑ica ; p = prefiks, O = osnova.

 Breg konimaimeničkepokazujesastavnicesuda najčešćenastalesufiksalnom tvorbom (preteže sufiks ‑ strukture,postiglasastavnicese nastaladiferencijacijske dodavanjembi je da nego sastavnicepridjevne npr. se su Tako istoimenimnaseljima.razlikovnost među koji u današnjoj službenoj ojkonimiji nemaju antonimski parnjak nekad su ga imali. ga antonimskisu parnjaknekadnemaju ojkonimiji službenojdanašnjoj u koji Tako npr. broju dokumenti velikom međimurskojPovijesni svjedočeo ojkonimiji. povijesnoj ojkonima toga tipa danaskoji Slatnjak ne pripadaju Veliki službenoj Slatnjak, ojkonimiji (npr. Mali Kozlovčak, Veliki Kozlovčak, Mali Banfi, Veliki dvorječnimojkonimima pretežu pridjevno‑imeničke sintagme (tip 24 imena). Samo tri ojkonima imaju imeničko‑imeničku strukturu ( u samo jednoj (antonimnoj) sastavnici, sukoje poredane tako da diferencijacijska prethodi identifikacijskoj (npr. žena u neprefigiranome liku – se u javlja tek današnjem1866. 1934), liku. Vjerojatni razlog dodavanja toponim ske imenice ojkonim Praporčan, Vrhovljan; naselja: Slemenice;

j e z i k o SL o v n i Z AP I S k i 13 • 2 0 0 7 • 1–2 152 JZ_13•_OKK.indd 152 JZ_13•_OKK.indd 153 do njegova nastanka. Katkad se iz naoko Katkad do riječi jasnog u njegovaznačenja ne imenu iščitava nastanka. dovele kojesu okolnostima izvanjezičnim o i računa voditi važno je vrlo njenica, či sociolingvistička ime je da Budući zagonetne. su još ojkonima etiologijanekih o zanimanju i službi nekadašnjih stanovnika ( stanovnika nekadašnjih službi i zanimanju o (npr. djelatnošću ljudskom nastalim objektima o informaciju zemljišta i odlikama tla (npr. ljefnim (npr.odlikama Trnovec… Praporčan, Orehovica, Jalšovec, Grabrovnik, Hrašćan, Donji/Gornji Dubrava, Donja/Gornja Bukovec, Brezovec, vec, Žiškovec kovec, Palinovec, Palovec, Štefanec, Šandorovec, Vukano Stanetinec, Pribislavec, Nova Dragoslavec, Ferketinec, Frkanovec, Martinuševec, Draškovec, Držimurec, Vidovec Donji Mihovljan, Urban, Sveti Trnju, u Juraj Sveti Muri, na Martin Sveti Marija, svetaca imenima kojima je posvećena crkva ili kapela u njima (npr.podignuta (13. st.),došu mjestu na naselja današnjega utvrdu podigao st. 14. u Lendave, gospodar Banffy, grof je da Otoka, Bele kralja IV., je da naselje (Csak), Čaku dvorskom i sucu vrhovnome palatinu svojeDmitru grofu duguje ime Tako da zna se npr.dokumentima. u povijesnim pouzdano nalazimo rište osnova upo nekih pojavnost Za postavi. ojkonimskoj u riječi značenja doimenska vanja dijeli višestoljetno razdoblje, danas iz ojkonimskog lika iščitavamo vjerojatna njihovai naselja imeno međimurskih postanka od nas (ojk)onima. Kako funkcije vremenom blijede jer one i nisu bitne za obavljanje identifikacijske i diferencijacijske vanja. Vezanjem imena uz dotično naselje i njegovim ustaljivanjem te s informacije a imenu imenu je (pritom imena prvotna vraćena naseljima su tim stoljeća prošloga godina setih naselje) zvalo i tada se naselje),zvalo – tipa toga ojkonimi međimurski ni pošteđeni sveta/sveti ojkonima: Urban, Sveti Križ, Sveti Marija, Sveta haljevec, (npr. lik umjesto kraći dio pridjevni za ekonomičniji, jezično isključivo rabi komunikaciji se neslužbenoj sastavnicama sa ojkonimima dvorječnim o riječ 1995). je (Frančić Kad znaka ojkonimskog jednoznačnost postigla se bi da naselja i gornji Svakomu imenu, pa tako i imenu naselja, u zna se času povodnastanka nadije sastavnica značenjeojkonimskih nadoimensko Osvrt 3.5. sastavnicom pridjevnom s su tri ojkonimima dvorječnim Među Marija Marija na Muri najvjerojatnije u 16. st. počele dodavati homonimnim imenima međimurskih …). Antroponimsku osnovu nalazimo i u ovim ojkonimima: ojkonimima: ovim u i nalazimo osnovu …).Antroponimsku Križ Dravski Dravski Križ umjesto umjesto Sveti Juraj u Trnjuu Juraj Sveti briše briše se iz hrvatske ojkonimije. Preimenovanja iz ideoloških razloga nisu Anđela Frančić: Frančić: Anđela …). Neki temeljeojkonimi biljnogse na nazivima svijeta (npr. Hemuševec Sveti Martin na Muri na Martin Sveti Gornji Mihaljevec >Mihalovec Mihaljevec Gornji Banfi potonja sastavnica). potonja sastavnica). Goričan, Goričan, Okrugli Vrh, Vrhovljan, Železna Gora… Mala Subotica Mala izostavljen prijedložni izraz koji izostavljen izraz prijedložni nema oslonca u topografiji, Sveti Urban Sveti , po vlastelinu Hemušu… Neka su naselja ime dobila po po dobila ime naselja su Neka Hemušu… vlastelinu po Hodošan Uvid u hrvatsku toponimiju na sjeverozapadnoj međi međi sjeverozapadnoj na toponimiju uhrvatsku Uvid Celine, Črečan, Prelog, Plešivica, Prhovec, Pušćine Otok i Sveti Martin na Muri. na Martin Sveti prvotno (13. prvotno st.)plemića bilo posjed u vlasništvu je nazvan po feudalnome posjednik grofu Ho grofu posjednik feudalnome po nazvan je skraćuju se za sastavnicu sastavnicu za se skraćuju , Sveti Juraj u Trnju, Sveti Križ Dravski Dravski Križ u Trnju, Juraj Sveti Sveti > a istu sastavnicu sadrže i dva četverorječna i dva četverorječna sadrže sastavnicu a istu Sobotica ), neki ojkonimi sadrže podatak o re o podatak sadrže ojkonimi neki ), Sveta Marija na Muri Muri na Marija Sveta Vularija , umjesto , umjesto gornji/donji/mala/mali/mursko ). Sredinom 20. st. sastavnica sastavnica st. 20. Sredinom , Strelci Donji Donji Miljaljevec sveta/sveti Cirkovljan, Marof Cirkovljan, ) itd. Etimologija i Etimologija itd. ) (kako se tada se tada (kako Domašinec, Domašinec, sveta/sveti ), o izgledu . Devede . Čakovec Brezje, Brezje, (kako (kako > Sveta Sveta …), Mi u ), ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ :

2.8.2007 11:07:53 153 j e z i k o SL o v n i Z AP I S k i 13 • 2 0 0 7 • 1–2 2.8.2007 11:07:53 ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ Čako , ); iz pala iz ); tumači kao kao kontinukao o nije nije dobila ime po Hrvatski enciklope Hrvatski Kotoriba Železna GoraŽelezna Kraljevec,Mihaljevec, ); ); suglasničku skupinu ). ( lj ; ali; Savska Ves Črečan ( čr Cirkovljan ( r ). ). – ne po rijeci Savi s kojom nema nikakve ); depalatalizirano ); Križovec,Jalšovec Belica, Podbrest, Preseka, Strelec, Zasadbreg, Hrvatskome enciklopedijskom rječniku Saska Ves XIX. Peklenica, Savska Zavešćak,Ves, Podturen ; Uvid u hrvatsku toponimiju na sjeverozapadnojmeđi ); ); suglasničku skupinu ec na mjestu slogotvornog i poluglasa ( ir jata Anđela Frančić: . U njemu je onomastika «znatno zastupljena jer se je nastojalo pokazati nastojalo je se jer zastupljena «znatno onomastika je njemu U . ili se pak zapada u pučku etimologiju, pa se npr. ); slijed slijed );  Uz ostalo, u Rječnik su uvršteni i neki međimurski ojkonimi. Ukupno su 53 53 su Ukupno ojkonimi. međimurski neki i uvršteni su Rječnik u ostalo, Uz  na mjestu Donji /Gornji Hrašćan, Gradiščak, Grkaveščak, Kapelščak, Mursko Središće, Mursko Kapelščak,Grkaveščak, Gradiščak, Hrašćan, /Gornji Donji Čehovec > Čofce, Hodošan > Fodošene Prije nekoliko godina tiskan je jednojezično‑jednosvezačni jednojezično‑jednosvezačni je tiskan godina nekoliko Prije 4. Međimurski ojkonimi u Dok su službenasu zadržalaimenaDok naselja odliku pokoju idioma,tek zavičajnog 3.6. Dijalektne osobitosti međimurskih ojkonima osobitosti međimurskih 3.6. Dijalektne Ojkonimi nastaju u zavičajnome idiomu te u neslužbenoj komunikaciji nose Službeni međimurski ojkonimi čuvaju ove odlike međimurske kajkavštine: e ( i svi ojkonimi na ‑ «Pravo ime sela moralo bi glasiti veze, nego po Sasima koji su u 16. i 17. stoljećukao naseljeni oružjakovači ovdje oruđai 17. i po16. Sasimaveze,nego suu koji za potrebe čakovečke utvrde i feudalnog posjeda» (Kapun 193). 1982, Hrvatski enciklopedijski rječnik

 stanovnika dotičnog naselja, većinom je tu i etnik za mušku i žensku osobu te ktetik. te osobu žensku i mušku za etnik i tu je većinom naselja, dotičnog stanovnika geni u ojkonima završetaketnika likte nominativnimnožinski i dodaje se Ponekad uvršteni su koji ojkonima međimurskih izbora kriterija nejasnoga Osim jednine. tivu  dijski rječnik dijski bla leksičkog hrvatskoga cjelokupnoga dio neodvojiv hrvatski korpus imenski je da hrvatskoga razvoja jezičnoga faze različite ogledaju bjelodano ujedno se koji kroz ga jezika.» natu ojkonimsku Uz naselja. međimurskog imenom «naslovljena» članka rječnička broju o podaci naselja, smještaju o informacija roda, gramatičkog kratica stoji knicu i drugim promjenama ojkonimi katkad poprime lik vrlo različit od onoga službenog onoga od različit vrlo likpoprimekatkaddrugim ojkonimi promjenama i (npr. u njihovim neslužbenim varijantama do izražaja dolaze odlike pojedinih mjesnih govora međimurskog dijalekta (zatvoreni i otvoreni vokali, dvoglasi, obezvučeni završnišumnici, početnogaizostavljanje nenaglašenog glas vokala, dvosložnihkomunikacijivećina neslužbenoj U stražnjegaantanazalnogvokala…). mnogo na se sastavnicusvodeći (diferencijacijsku) obilježenu manje gubiojkonima Tim pluralnima… zamjenjuju oblici singularni se izraze, jednorječne funkcionalnije Dragoslavec Breg, Nedelišće vec šč/šć Zaveščak Turčišće, Pušćine, Nedelišće, prijeglasado ( taladolazine (uvijek) Hemuševec jezična obilježja toga idioma. Ulaskom u sferu službenesferukomunikacijepo ojkonimu Ulaskom idioma. toga obilježja jezična staje standardnojezičnom činjenicom, do određene se mjere prilagođuje standar dnojezičnoj normi, ali i zadržava dijalektne neke odlike. glas obavijest obavijest o stvarnom poticaju nastanka imena (npr. rijeci Savi) riba»«kut mnogo) (Kolarić 16). 1992, (s

j e z i k o SL o v n i Z AP I S k i 13 • 2 0 0 7 • 1–2 154 JZ_13•_OKK.indd 154 JZ_13•_OKK.indd 155 Frančić, Anđela, Frančić, Frančić, Anđela, Prilog proučavanju međimurske ojkonimije: dvoleksemni ojkonimi Frančić, Anđela, Literatura opsežniji i zahtjevniji, dio posla stoji pred budućim istraživačima. prilogpoznavanju toponimije hrvatske nasjeverozapadnoj međi. Glavni, kudikamo rati i leksikografski obraditi. Prikaz suvremene međimurske ojkonimije samo je mali jeziku kojim su oblikovana. Međimursku toponimiju treba što prije popisati, analizi i sadašnjosti. Ona svjedoče o vremenu u kojem su nastala, o svojim nadjevateljima, o naselja i ulica dajući im «lijepa, suvremena» imena. Imena su svjedoci naše prošlosti baštini svojih predaka te bez imalo osjećaja krivnje odbacujemo stara imena dijelova umjetnim jezerima potopljenih oranica i šuma. Nemarno se odnosimo sudbinaprema čekaimenskoj još tisuće imena danas zapuštenih livada, sjenokoša, gajeva, na šumaraka ni te iscrpno obrađena. Mnogobrojni su mikrotoponimi zauvijek zaboravljeni. Slična pokazujućii ktetik više sluha za likove koje rabe sami stanovnici naselja.tih stiti sve ojkonime pazeći da budu točno zapisani (i naglašeni), uza svaki donijeti Svetomàrijanin etnik < Sveta Marija… ( konstruktima naseljajedinih međimurskih ne bi se prepoznali u ponuđenim kabinetskim etničkim donosi se ktetik odlika koja, prema vrijedećoj normi ne ulazi u standardni jezik), uz ojkonim prema autorima jestRječnika, «Hodošanec» (sufiks ‑ nima (npr. Gornji Kuršanec menovan je u napisano. Npr. umjesto enciklopedijskoga formata), ali neoprostiva je pogreška kad je samo ime naselja svega krivo nabrojenog mogli bismo prijeći (iako takva neusustavljenost ne priliči rječniku osobu),koji u nekima ktetici, a i ima takvih nijednu ne Preko sadrže potvrda. od tih doznaje iz rječničkoga članka – u nekim člancima izostaju etnici (za mušku i čitateljžensku koje informacije su Različite nesustavnost. poprilična se uočavagradova), u Rječnik (uz ostale izostalo je i ime 61–70. str. 25–50. s pridjevima 2001, str. 209–217.Budimpešta Budimu i Pešti Svekolika međimurska ojkonimija (povijesna i suvremena) do danas nije popisa 5. Umjestozaključka Krušánec, Krušánec, Lopatínec, Štefánec Anđela Frančić: Frančić: Anđela Gornji Hraštan Pribislavéčanin < Pribislavec, Malosùbotičanin < Mala Subotica, Subotica, Mala < Malosùbotičanin Pribislavec, < Pribislavéčanin krížovečkī

postao je Hadrovicsev Hadrovicsev prinos proučavanju međimurske ojkonimije,

donji/gornji Prvi spomen Međimurja spomen Prvi , zbornik radova 1997.–2000., Cirkovljan definiran «koji definiran se odnosi na Križovce»… Stanovnici po Uvid u hrvatsku toponimiju na sjeverozapadnoj međi međi sjeverozapadnoj na toponimiju uhrvatsku Uvid Gornji Krušanec (u članku iza etnika stoji «stanovnik Gornjih Hraštana»), , Rasprave Zavoda za jezik Zavoda Rasprave hrvatski ). U (jd.) čitamo Murskog Središća Hrvatski Hrvatski enciklopedijski rječnik krivo su naglašeni). Stanovnik Hodošana, . seKatkad pogriješilo u naglasku ojko , Kaj , Cirkovljani Hrvatska samouprava Budimpešte XXXIII, 1–2, Zagreb 2000, str. str. 2000, Zagreb 1–2, XXXIII, ec , jednog od triju međimurskih u tvorbi dijalektna etnika je (mn.), Gornji Hrašćan 21, Zagreb, 1995, trebalo je uvr Križovec Hrvati Hrvati u prei ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ‑ ,

2.8.2007 11:07:53 155 j e z i k o SL o v n i Z AP I S k i 13 • 2 0 0 7 • 1–2 2.8.2007 11:07:53

‑ ‑ ‑ ‑ 59, 59, ‑ec 48, , Starine ali ali popolnoma

) ). , Rasprave Zavoda za Kratek pregled gesel, ki v ki gesel, pregled Kratek

, Novi Liber, Zagreb. Liber, , Novi ). Dragoslavec Breg, Zaveščak, Gôrnjī Hrâšćan Brest > Podbrest Nyelvtudományi Közlemények , Čakovec.

, nekatere od fonoloških, oblikotvornih fonoloških, od nekatere

tisti, ki so nastali iz apelativov, pa so Nekateri sonasilno bili pomadžarjeni , . ) ) , Zrinski, Čakovec. namesto Donja Dubrava Donja , Zagreb. (2002) obravnavajo medžimurskoobravnavajo ojkonimijo, (2002) Povzetek Ojkonimi antroponimskega izvora so ob nas

). nekateri pa so izgubili svojo kajkavskosvojonekateriizgubili so podobo(npr. pa

Bogdanovec ), Uvid u hrvatsku toponimiju na sjeverozapadnojmeđi Međimurska povijest Najbolj Najbolj pogosti so enobesedni ojkonimi in večina jih je Međimurje 1918. Gôrnjī Hráštan (npr.

Miestopisni riečnik kraljevinah Dalmacije, Hervatske i ). Hrvatski enciklopedijski rječnik Vodič Vodič stalnim postavom Arheološkog odjela Muzeja Međi Povijest KotoribePovijest Medtem ko v neuradni,Medtemv kosvojokrajevni ohranjajoojkonimi rabi , Čakovec. (npr.

. Bistric Vidovec > Donji (1863), izdaje Kukuljević Ivan Sakcinski, Zagreb. (1863), , Zagreb. pogled v hrvaško ojkonimijo na severozahodni meji Vpogled v hrvaško ojkonimijo na severozahodni Anđela Frančić: 14, Zagreb 1988, str. 51–58. str. Zagreb 1988, 14, Severozahodna hrvaška pokrajina Medžimurje meri km²724 in imana 127 Slavonije murja Čakovec 43–108, Zagreb 1984. 43–108, jezik Budapest, 3–34. str. Pribislavec > Zalaujvár > Pribislavec Hrvatskirječnikenciklopedijski Filozofski fakultet, Ivana Lučića 3, Zagreb [email protected] čim bolj natančnobolj čim dokumentiranje, danesše obravnavajo površnoprikazujejoin v izkrivljenih oblikah Anđela Frančić medžimursko kajkavsko podobo, v uradni rabi uradni v podobo, kajkavskomedžimursko in besedotvornih značilnosti niso ohranjene (npr. Črečan; Železna Gora; Križovec tanku izražali svojilnost (npr. površineoznačevaliznačilnosttal, delu njihovo je pomembnokako opozarjanju,neprestanemu kljub imena se da pokazal, je tudi imena, nekateri ojkonimi so bili delno (npr. spremenjeni (npr. (npr. Nedelišće > Nedjeljište moškega spola. Pretežno so tvorjeni s sufiksacijo, med sufiksi pa ‑inec) prevladuje(‑ovec/‑evec, selij, selij, pretežno vasi. Primerjava med historičnim in sodobnim medžimurskimkonimskim oj sistemom kaže veliko razlik. Nekatera naselja so izginila in z njimi Skupina autora (2002), Vidović, Josip (1989), Buturac, Josip, Popis župa zagrebačke godinebiskupije i 1334. 1501. Kalšan, Vladimir (2006), Kapun, Vladimir (1982), Kolarić, Juraj (1992), Listine hrvatske Sabljar, Vinko (1866), Frančić, Frančić, Anđela, Međimurska ojkonimija i književni jezik Hadrovics, László, 1934, Muraköz helynevei

j e z i k o SL o v n i Z AP I S k i 13 • 2 0 0 7 • 1–2 156 JZ_13•_OKK.indd 156 JZ_13•_OKK.indd 157 Anđela Frančić: Frančić: Anđela Uvid u hrvatsku toponimiju na sjeverozapadnoj međi međi sjeverozapadnoj na toponimiju uhrvatsku Uvid 2.8.2007 11:07:54 157 j e z i k o SL o v n i Z AP I S k i 13 • 2 0 0 7 • 1–2