Ekomuzej Međimurje Kao Društveno Odgovoran Turistički Proizvod

Ekomuzej Međimurje kao društveno odgovoran turistički proizvod

Grula, Rudi

Master's thesis / Diplomski rad

2017

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University North / Sveučilište Sjever

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:884097

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-09

Repository / Repozitorij:

University North Digital Repository

SVEU ČILIŠTE SJEVER SVEU ČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN

DIPLOMSKI RAD br. 65/OJ/2016

EKOMUZEJ ME ĐIMURJE KAO DRUŠTVENO ODGOVORAN TURISTI ČKI PROIZVOD

Rudi Grula

Varaždin, Ožujak 2017.

SVEU ČILIŠTE SJEVER SVEU ČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN Studij KOMUNIKOLOGIJA I ODNOSI S JAVNOSTIMA

DIPLOMSKI RAD br. 65/OJ/2016

EKOMUZEJ ME ĐIMURJE KAO DRUŠTVENO ODGOVORAN TURISTI ČKI PROIZVOD

Student: Mentor: Rudi Grula,0211/336D dr. sc. Majda Tafra-Vlahovi ć, izv.prof.

Varaždin, Ožujak 2017.

Sažetak

Turizam kao splet razli čitih gospodarskih djelatnosti, konvertiranjem prirodnih, kulturnih, materijalnih i nematerijalnih resursa u dodanu ekonomsku vrijednost, trenutno ima presudni zna čaj za sveukupan razvoj Republike Hrvatske. Hrvatski turizam, kao i međimurski kontinentalni, ovisni su o trendovima na globalnom tržištu na kojem, kako bi dugoro čno bili konkurentni i održivi, moraju u njegovu razvoju i poslovanju primjenjivati najbolje svjetske prakse. Neke od takvih praksi su društveno odgovorno poslovanje i ekomuzeologija. Koncept turisti čkog proizvoda koji po čiva na na čelima društveno odgovornog poslovanje jest i budu ći Ekomuzej Me đimurje koji će valorizacijom, zaštitom i turistifikacijom prirodne, kulturne materijalne i nematerijalne baštine, etnografske baštine, kao i uklju čivanjem lokalne zajednice snažno doprinijeti turisti čkoj reputaciji, a time i ukupnom boljitku Me đimurske županije. Ovaj rad je orijentiran na utvr đivanje stavova dionika o razvoju novog ekomuzeja na podru čju Me đimurske županije. U istraživanju provedenom za potrebe izrade ovog rada sudjelovalo je ukupno 109 ispitanika.

Klju čne rije či: društveno odgovorno poslovanje, turizam, ekomuzej, Me đimurska županija

Abstract

As a combination of different economic activities that converting natural, cultural – tangible and intangible resources into a added economic value, tourism currently has a crucial importance for the total development of a Republic of Croatia. Tourism in Croatia, as well as the one in Medjimurje County, is depending on trends in the global market in which, in order to be long-term competitive and sustainable, one should apply the best global practices in its development and business activities. Some of such practices are Corporate Social Responsibility and eco museology.

The concept of a tourism product that is based on principles of corporate social responsibility is prospective Ecomuseum Medjimurje that will through valorization, protection, and touristification of natural, cultural - tangible and intangible, ethnographical heritage, as well as with involvement of the local community, strongly contribute to the tourism reputation, and overall prosperity of Medjimurje county.

This thesis is focused on determining stakeholder attitudes regarding the development of the new Ecomuseum in Medjimurje County. In research conducted a total of 109 respondents were involved.

Key Words: Corporate Social Suistanbility, tourism, ecomuseum, Medjimurje County

Popis korištenih kratica

DOP Društveno odgovorno poslovanje DZS Državni zavod za statistiku EARTH European Alliance for Responsible Tourism and Hospitality EDEN European Destinations of Excellence Engl. Engleski jezik ICOM Internacionalno vije će za muzeje RH Republika Hrvatska Tzv. Takozvani

iii

SADRŽAJ

Sažetak ...... i Abstract ...... ii Popis korištenih kratica ...... iii 1. Uvod ...... 1 2. Teorijski dio ...... 3

2.1. Pojmovi „Društveno odgovorno poslovanje“ i „Reptuacija“ ...... 3 2.2. Primjena na čela društveno odgovornog poslovanja u turizmu ...... 6

3. Muzej i Ekomuzej ...... 8

3.1. Definicija muzeja ...... 8 3.2. Klasifikacija muzeja ...... 8 3.3. Uloga muzeja u turizmu ...... 8 3.4. Uloga muzeja kao kulturno-turisti čke destinacije ...... 9 3.5. Razvoj koncepta ekomuzeja ...... 11 3.6. Definicija ekomuzeja ...... 12 3.7. Ekomuzeji i turizam ...... 14 3.8. Primjeri dobre prakse ekomuzeja ...... 14 3.8.1. Ecomusee D'Alzace ...... 15 3.8.2. Ecomuseo del Cansentino ...... 16 3.8.3. Okomuseum Grenseland ...... 16 3.8.4. Kilmartinhouse museum ...... 17 3.8.5. Ekomuzeum Ruže ...... 18 3.8.6. Ekomuzej hmeljarstva in pivarstva...... 18 3.8.7. Ekomuzej Ku ća o Batani ...... 19 3.8.8. Ekomuzej Mura ...... 20

4. Me đimurska županija kao turisti čka destinacija ...... 21

4.1. Op ći podaci o Me đimurskoj županiji ...... 21 4.2. Turisti čka suprastruktura ...... 22 4.3. Turisti čka atrakcijska osnova ...... 23 4.4. Performanse turisti čkog sektora u Me đimurskoj županiji ...... 24 4.5. Uspostava Ekomuzeja Me đimurja ...... 24 4.6. Ekomuzej Me đimurje: Korisnost po lokalnu zajednicu ...... 25 iv

5. Metodologija istraživanja ...... 27

5.1. Cilj istraživanja ...... 27 5.2. Istraživa čko pitanje ...... 27 5.3. Hipoteza ...... 28 5.4. Populacija i uzorak obuhva ćen istraživanjem ...... 28 5.5. Metodologija prikupljanja podataka ...... 29

6. Analiza rezultata ...... 30

6.1. Istraživanje stavova predstavnika udruga u Me đimurskoj županiji ...... 30 6.2. Istraživanje stavova predstavnika javnog sektora u Me đimurskoj županiji .. 37 6.3. Istraživanje stavova predstavnika poslovnih subjekata koji djeluju na podru čju Me đimurske županije ...... 44

7. DISKUSIJA REZULTATA ...... 52 8. ZAKLJU ČAK ...... 55 9. Popis literature ...... 58 10. Popis slika ...... 61 11. Popis tablica ...... 62 12. Popis grafikona ...... 64 13. Prilozi...... 65

13.1. Upitnici korišteni u istraživanju ...... 65 13.2. Deskriptivna statistika ...... 74

1. Uvod

Turizam kao splet razli čitih gospodarskih djelatnosti može uvelike pridonijeti razvoju neke regije ili države konvertiranjem prirodnih te kulturnih materijalnih i nematerijalnih resursa u dodanu ekonomsku vrijednost. Na primjeru Hrvatske može se govoriti o snažnoj uslužnoj industriji u kojoj sinergija prije spomenutih bogatstava te ljudskog potencijala komunicira privla čne poruke prema turistima iz cijelog svijeta. Turizam u Republici Hrvatskoj, baš kao i turizam vode ćih zemalja konkurenata, svakodnevno je izložen globalnoj tržišnoj utakmici, a ako je namjera neke turisti čke destinacije biti dugoro čno konkurentan i održiv, nužno je u poslovanju primjenjivati najbolje svjetske prakse. Jedna od takvih praksa jest i poslovanje prema na čelima društveno odgovornog poslovanja.

Brojni turisti čki aranžmani koje karakterizira činjenica da su dostupni na globalnom tržištu, omogu ćili su suvremenom putniku upoznavanje razli čitih kultura te uživanje u ponudi koja je karakteristi čna za odre đeno podneblje. Dijeljenje iskustva putem društvenih platformi pružilo je mogu ćnost potroša čima da prilikom odabira turisti čkih destinacija za odmor eliminiraju sve one lokacije koje po njihovom sudu ne pružaju doživljaj nekog novog, jedinstvenog iskustva ili su u suprotnosti s njihovim eti čkim na čelima. Reputacija turisti čke destinacije kod suvremenog, osviještenog turista tako postaje jedan od glavnih faktora pri donošenju odluke o kupnji nekog turisti čkog paketa.

Kao jedan od primjera dobre prakse u turizmu koje po čiva na na čelima društveno odgovornog poslovanja jest koncept ekomuzeja. Njegov su nastanak obilježila brojna kulturna i socijalna previranja koja su dominirala svijetom u 20. stolje ću, ali i pokret poznatiji pod imenom ekologizam i environmentalizam koji se javio kao odgovor na sve učestalije pojave one čiš ćenja okoliša, ekoloških katastrofa, nestajanja prirodnih i ruralnih baština.

Jedan od najpoznatijih modela ekomuzeja razvijen je 60-ih godina 20.stolje ća u Francuskoj i od tamo globalno proširen te danas u svijetu djeluje preko tri stotine ekomuzeja razli čitih tematika i tipova.

Kako bi dodatno oplemenili turisti čku ponudu, uz primjenu na čela društveno odgovornog poslovanja vidljivih kroz uklju čivanje cijele zajednice u projekt, doprinos

stvaranju novih radnih mjesta, ali i o čuvanje prirodnih resursa, jedinice lokalne samouprave i turisti čke zajednice u Hrvatskoj uvi đaju prednosti koncepta ekomuzeja te sve više kre ću u njegovu implementaciju. Neki od poznatijih primjera su ekomuzej Batana u Rovinju koji svojim posjetiteljima nudi uvid u maritimnu baštinu, ali isto tako i ekomuzej Mura na podru čju Me đimurske županije koji turistima pruža upoznavanje s prirodnim i socijalnim fenomenima na prostoru uz rijeku Muru.

U Masterplanu razvoja turizma Me đimurske županije do 2020. godine planira se širenje koncepta ekomuzeja na cijeli prostor Me đimurske pod nazivom „Ekomuzej Me đimurje“ koji bi objedinjavao prirodnu, arheološku, etnografsku i industrijsku baštinu, odnosno promociju i o čuvanje me đimurske tradicije uklju čivanjem u projekt svih zainteresiranih dionika.

Ovaj diplomski rad orijentiran je na analizu ekomuzeja kao koncepta turisti čkog proizvoda koji se razvija primjenjuju ći na čela društvenog odgovornog poslovanja. U drugom poglavlju donose se definicije društveno odgovornog poslovanja te analizira primjena na čela društveno odgovornog poslovanja u turizmu. U tre ćem poglavlju opisuje se razvoj muzeja i ekomuzeja, dok se u četvrtom poglavlju analizira potencijal Me đimurske županije u podru čju razvoju novog ekomuzeja. U petom poglavlju donosi se prikaz metodologije istraživanja, te opisuje uzorak koji je bio obuhva ćen istraživanjem. Na temelju postavljenih hipoteza, za potrebu istraživanja su oblikovana pitanja koja su se koristila kako bi se dobio uvid u stavove ispitanika. U šestom poglavlju se analiziraju podaci dobiveni istraživanjem korištenjem metoda upitnika, a u sedmom poglavlju diskutiraju prikupljeni podaci. U zaklju čku se iznose ograni čenja istraživanja, kao i preporuke za budu ća istraživanja.

2. Teorijski dio

2.1. Pojmovi „Društveno odgovorno poslovanje“ i „Reptuacija“

Kao jedan od odgovora na bespoštednu utrku globalnog potroša čkog društva za što ve ćim i bržim ekonomskim rastom, koji svjesno ne preza ni pred dugoro čno štetnim posljedicama po lokalnu ili globalnu zajednicu i prirodni okoliš, pojavio se koncept društveno odgovornog poslovanja (u daljnjem tekstu: DOP). Diljem svijeta bilježi se trend konstantnog porasta broja organizacija koje kroz svoje poslovanje promoviraju koncept društveno odgovornog poslovanja. Na to ih poti ču razli čiti ekonomski i društveni izazovi, a korisnosti ovakvog na čina poslovanja po organizaciju mogu biti višestruki. Tako osim što odgovornim na činom poslovanja dugoro čno investiraju u svoju budu ćnost, ali i budu ćnost svojih zaposlenika, naglasak se stavlja i na interese svih dionika poput dioni čara, potroša ča, odnosno zainteresiranih javnosti. Povrh spomenutog, ovaj na čin poslovanja može doprinijeti i pove ćanju prihoda koji neka organizacija ostvaruje, te samim time poboljšanju i u čvrš ćivanju pozicije na konkurentskom tržištu. Ono što je važno istaknuti jest kako organizacije u svom radu moraju poštovati propisane zakone i pravilnike, a kroz socijalnu odgovornost i dobrovoljnost „pove ćati standarde društvenog razvoja, zaštite okoliša i poštovanje ljudskih prava“ [1, stranica: 1].

Dobrim i transparentnim poslovanjem promoviraju se interesi brojnih i razli čitih dionika, te se pove ćava kvaliteta i održivost istog. Kad se primjena načela društveno odgovornog poslovanja promatra na globalnoj razini, može se slobodno re ći kako takav na čin poslovanja izme đu ostalog pridonosi poštovanju temeljnih ljudskih prava i zaštiti okoliša. Iako je uvriježeno mišljenje da društveno odgovorno poslovanje prevladava isklju čivo kod velikih organizacija, sve se češ će može primijetiti primjena na čela i kod malih i srednjih poslovnih subjekata, nevladinih udruga, ali isto tako i predstavnika javnog sektora.

Društveno odgovorno poslovanje definirano je kao „na čin poslovanja u kojem poslodavac dobrovoljno odlu čuje doprinijeti boljem društvu i čiš ćem okolišu kroz interakciju s ostalim dionicima. Odgovornost se može vidjeti kroz odnos prema zaposlenicima i prema svim ostalima koji su na neki na čin povezani s njima. Ovakav na čin poslovanja podrazumijeva investiranje u ljudski kapital, okoliš i odnose sa svim 3

dionicima. Tako đer, investiranje u tehnologiju koja je prihvatljiva za okoliš doprinosi napretku. Produktivnost se pove ćava kroz educirane zaposlenike, poboljšane radne uvjete te dobre me đuljudske odnose. U zemljama koje nemaju razvijeno zakonodavstvo ovakva praksa može dovesti do velikih pozitivnih pomaka, na kraju i do usvajanja zakonskih okvira za socijalno odgovornu praksu“ [2, stranica: 2].

Definicije korporacijske društvene odgovornosti prolazile su svoju evoluciju, pa se sada pojam koristi naizmjeni čno s pojmovima “društvene odgovornosti”, “održivoga razvoja”, “korporacijskoga gra đanstva” [3, stranica: 164]. Tako đer, pojam se dovodi u korelaciju i sa srodnim podru čjem poslovnog ugleda, pri čemu je nerazvijena korporacijska društvena odgovornost velika opasnost za ugled, a razvijena korporacijska društvena odgovornost jest osiguranje od štete po ugled, a što se može vidjeti u dokazano najboljim praksama poslovnog upravljanja u svijetu. „Takvo se pak upravljanje odražava u izvješ ćivanju o trostrukom u činku - na ekonomskom, ekološkom i društvenom planu“ [4, stranica: 166]. Tafra dalje naglašava kako „unutar globalnog biznisa sintagme kao korporacijska odgovornost, pošteno upravljanje i održiv razvoj postali su dio svakodnevnog poslovanja“ [5, stranice 181-182], a kako su o čekivanja društva sve ve ća. Turisti čki proizvod se, pogotovo u fazi kupovanja, može opisati kao neopipljiv. Stoga ne treba čuditi činjenica kako se prilikom odabira turisti čke destinacije za odmor turisti nerijetko odlu čuju za ona mjesta koja prati dobar glas, odnosno dobra reputacija, a koja se viralno širi brojnim društvenim platformama specijaliziranim za putovanja.

Razmatraju ći pojam reputacije Tafra-Vlahovi ć navodi kako zbog činjenice da se sama percepcija reputacije nalazi „u o čima promatra ča“’ vrlo ju je teško definirati [5, stranice 181-182]. Iz mnogobrojnih definicija stru čnjaka može se zaklju čiti kako je reputacija neopipljiva vrijednost poduze ća koja stvara barijere konkurentima. Upravo je neopipljiva imovina vrlo zna čajna za postizanje konkurentske prednosti jer ju je zbog njezine vrijednosti teško ili skupo imitirati, nadomjestiti ili zamijeniti. Dobra reputacija upu ćuje na to da su proizvod i/ili usluga koju neka organizacija nudi na tržištu visoke kvalitete [6, stranice 13-30.]. Drugim rije čima, organizacija koja posluje po na čelima društveno odgovornog poslovanja vrlo vjerojatno će u činiti sve kako bi udovoljila potrebama svojih dionika grade ći s time svoju reputaciju [6, stranice 13-30.] .

U današnje vrijeme, kada se svaka informacija širi enormnom brzinom, dostupna je javnosti u realnom vremenu te je teško nešto lažno prikazati, zadržavanje reputacije jedna je od primarnih zada ća lokalne ili globalne organizacije.

Kada se objedine sve ponuđene definicije, može se re ći kako postoje dvije temeljne definicije reputacije – jedna gledana kroz prizmu organizacija, a druga kroz prizmu dionika. Reputacija za organizaciju predstavlja nematerijalnu, neopipljivu imovinu koja omogu ćava organizaciji da upozna svoje dionike kroz njihove potrebe i zadovoljavanje istih. S druge pak strane, dionici i interesne grupe op ćenito poimaju reputaciju kao „intelektualni, emocionalni i bihevioristi čki odgovor na to da li su komunikacija i akcije odre đene organizacije u skladu s njihovim potrebama i interesima“ [7, stranica: 23.]. Sve dok je primarni fokus organizacije da zadovolji potrebe svojih dionika na razini koju konkurencija teže može posti ći, dionici će svoju zahvalnost pokazivati kroz lojalnost brandu vidljivu kroz daljnje korištenje usluga i/ili proizvoda. Tafra dalje navodi kako „na čin na koji se korporacija ponaša unutar društvenih okvira mora biti test odgovornosti“, a „gra đanska korporacija mora potpuno iskoristiti prilike za u čenje i djelovanje ugra đuju ći društvene i ekološke ciljeve u svoju osnovnu djelatnost tako da svoje interne vrijednosti i sposobnosti koristi na u činkovit na čin“ [8, stranica: 151.] .

Kod vrednovanja reputacije važno je i voditi brigu o tome da se organizacijska tržišna vrijednost sve više temelji na nematerijalnoj imovini. Stoga reputaciju valja promatrati i kao društveno kompleksan nematerijalan izvor koji se odražava na samo poslovanje organizacije. U prilog tome govori i nekolicina autora. Primjerice, rezultati odgovornog poslovanja mogu doprinijeti vrijednosti dionica, no ono što je još važnije za naglasiti jest činjenica da s porastom vrijednosti dionica raste i vrijednost branda i ugleda [9, stranica: 144.]. Stoga se može re ći da na čin na koji organizacije posluju te kako komuniciraju poruke vezano uz samo poslovanje prema dionicima od strateške je važnosti, budu ći da se samim tim činom gradi i percepcija dionika. No, ako je reputacija neopipljiva vrijednost, ono što se samo po sebi name će kao pitanje jest kako mjeriti istu? Fombrun je u svom istraživanju 20 atributa vezanih uz reputaciju svrstao u šest kategorija: „(1) emocionalnu privla čnost, proizvode i usluge, (3) financijski u činak, (4) viziju i vodstvo, (5) radno okruženje i (6) društvenu odgovornost“ [10, stranica: 203.] te je oblikovo tzv.“reputacijski kvocijent“ za potrebe mjerenja reputacije [10, stranica: 203.]. 5

Fombrun i Van Riel u radu spominju i kako je trend me đu organizacijama investiranje u „izgradnju branda, edukaciju i istraživanja“ [11, stranica: 9] što u kona čnosti dovodi do toga kako se ta investicija treba promatrati kao doprinos porastu vrijednosti organizacije [12, stranica: 10].

2.2. Primjena na čela društveno odgovornog poslovanja u turizmu

Primjenu na čela društveno odgovornog poslovanja u turizmu treba sagledati kroz ekonomsku, društvenu i okolišnu komponentu. S obzirom na to da je ve ć u nekoliko navrata u ovom radu stavljen naglasak na turiste koji biraju destinacije za odmor ili op ćenito putovanja na temelju reputacije, u turizmu je važno orijentirati se na doprinos zajednici vidljiv kroz zapošljavanje stanovništva, ekonomsku korisnost koja je produkt turisti čke djelatnosti, ali isto tako i o čuvanje okoliša. „Konkretnije, organizacije koje se bave turisti čkom djelatnoš ću trebaju voditi ra čuna o vlastitim odlukama i posljedicama kojima utje ču na ljude, društvo i okoliš. Zapravo, održivost mora postati imperativ svih dionika u turizmu“ [13, stranica: 16].

Budu ći da se usluga u turizmu odvija na relaciji pružatelj usluge-konzument usluge, prilikom sagledavanja primjene na čela društveno odgovornog poslovanja u turizmu valja uzeti u obzir sve one varijable koje utje ču na poimanje turizma kao društveno odgovornog. „DOP u turizmu propituje na čin na koji se koriste prirodna i kulturna dobra, štiti okoliš, radi na o čuvanju krajolika, bioraznolikosti i kulturnog naslje đa. U odnosu prema zaposlenicima poti če se pravednost i odgovornost, jednako kao i u odnosu prema dobavlja čima i gostima. Poti če se pravedno korištenje lokalnih proizvoda i usluga, kao i što veća suradnja s lokalnom zajednicom u svrhu poboljšanja kvalitete života lokalnog stanovništva“ [14, stranica: 17].

Deklaracijom iz Cape Towna o odgovornom turizmu iz 2002. godine definirana su obilježja društveno odgovornog poslovanja u turizmu vidljiva kroz [15, stranica: 18]:

° umanjivanje negativnih u činaka na gospodarstvo, okoliš i zajednicu ° ostvarivanje ve će gospodarske koristi po lokalno stanovništvo, a samim time i pove ćanje korisnosti po zajednicu ° poboljšanje uvjeta rada i dostupnost turizma

° uklju čivanje lokalnog stanovništva u turizam te donošenje odluka vezanih uz isti, a koji u kona čnosti utje če i na kvalitetu njihovog života ° očuvanje prirodne i kulturne baštine, uz prihva ćanje raznolikosti ° pružanje ugodnijeg iskustva turistima kroz suvislije kontakte s lokalnim stanovništvom, ve će razumijevanje lokalne kulture, društva i okoliša ° omogu ćavanje pristupa osoba s poteško ćama u kretanju ° poticanje stvaranja uzajamnog poštovanja izme đu turista i doma ćina, a što u kona čnosti doprinosi ja čanju „lokalnog ponosa i izgradnji pouzdanja“ [15, stranica: 18].

Kako bi se olakšala primjena na čela društveno odgovornog poslovanja u turizmu Europsko udruženje za društveno odgovoran turizam i hotelijerstvo (engl. European Alliance for Responsible Tourism and Hospitality – EARTH) definiralo je niz smjernica, odnosno na čine na koji se DOP može primjenjivati u praksi. Rije č je o: (1) putovanju na ekološki prihvatljiv na čin, (2) odabir smještaja na temelju okolišnih i društvenih standarda, (3) odabir turisti čkih destinacija koje djeluju na principu održivog razvoja, (4) poštovanje kulture lokalnog stanovništva te uklju čivanje ljudi iz zajednice u razvoj turizma, (5) pla ćanje odgovaraju će cijene koja pokriva sve troškove, osigurava pla ću zaposlenicima te razvoj zajednice, (6) poštovanju zakona o radu, (7) gospodarskoj suradnji te (8) transparentnom u poslovanju prema klijentima [16].

3. Muzej i Ekomuzej

3.1. Definicija muzeja

Prema Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020.godine, jedna od najzna čajnijih nišnih turisti čkih proizvoda je kulturni turizam. U okviru razvoja kulturnog turizma institucija muzeja je nezaobilazna. Muzeji kao institucije imaju višestruku zada ću. Osim što su primarno orijentirani na zaštitu kulturne baštine, zbirki i predmeta koji daju uvid u povijest odre đenog podru čja, muzeji su orijentirani i na komuniciranje poruka s javnostima kroz „prezentiranje i interpretiranje predmeta, zbirki, tema, povijesnih doga đaja, umjetnosti“ [17, stranica: 5]. Osim spomenutog, muzeji svoj doprinos daju i u oblikovanju, kompletiranju kulturne ponude nekog mjesta, grada ili regije [17, stranica: 5]. Prva ICOM-ova (Internacionalno vije će za muzeje pri UNESCO-u) definicija muzeja iz 1946. godine glasila je: „Muzej je svaka javna ustanova koju čine zbirke umjetni čkog, tehni čkog, nau čnog, historijskog ili arheološkog materijala“ [18]. Kroz godine koje će uslijediti, s razvojem društva razvijala se i mijenjala uloga muzeja, a što je u kona čnosti dovelo i do potrebe za stvaranjem nove definicije muzeja. Prema najnovijoj definiciji sadržanoj u Statutu ICOM-a usvojenog na 21. Generalnoj konferenciji u Be ču 2007. godine muzejem se smatra „nekomercijalna, svaka javna ustanova u službi društva i njegova razvoja, koja je otvorena javnosti, i koja u svrhu prou čavanja, obrazovanja i zadovoljstva, nabavlja, čuva istražuje, komunicira s publikom i izlaže materijalna svjedo čanstva o ljudima i njihovoj okolini“ [18].

3.2. Klasifikacija muzeja

Prema Maroevi ću (1993e) u skladu s muzeološkom strukom, muzeji se klasificiraju prema: „(1) vrsti predmeta koje posjeduju, (2) muzeološkim funkcijama, (3) smještaju, (4) teritorijalnom principu, (5) komunikaciji s publikom, (6) populaciji i (7) vlasništvu“[18].

3.3. Uloga muzeja u turizmu

U današnje vrijeme kada je turistima na raspolaganju široka ponuda turisti čkih proizvoda, muzeji su sve više prisiljeni boriti se za svakoga posjetitelja. Stoga i ne treba 8

čuditi da ono što se tradicionalno podrazumijeva pod pojmom „muzej“ se mijenja i postaje novi turisti čki proizvod koji ide u korak sa sve zahtjevnijim turistima, ali i inovativnom tehnologijom. Tako muzej i dalje čuva, interpretira i izlaže predmete zbirki, što je njegova tradicionalna uloga, ali uz to postaje svojevrstan kulturni i edukativni centar, pa i mjesto provoda i zabave, gdje se osim razgledavanja izložbi pije kava, jede, gledaju filmovi i surfa po internetu, sluša koncert ili gleda kazališna predstava. Muzej postaje i mjesto informiranja i to ne samo o muzeju nego i o drugim događajima i atrakcijama, a posebno o kulturnim dobrima [19, stranica: 6].

Muzej je često klju čna to čka u razgledavanju nekoga grada ili regije i tako postaje dio mreže turisti čkih atrakcija, a ponekad i fokus kulturno turisti čke destinacije. Klari ć i suradnici [20, stranica: 8] navode kako se muzejske institucije u odnosu na turizam mogu promatrati s nekoliko gledišta:

1. Muzeji kao primarni interes turisti čkog posjetitelja - ukoliko su muzeji mjesta primarnog interesa turisti čkog posjetitelja, onda se o njima razmišlja kao kulturno turisti čkim destinacijama 2. Muzeji kao generatori novih turisti čkih posjetitelja - muzeji mogu imati važnu ulogu u kreiranju novih proizvoda razli čitih specijalisti čkih/ selektivnih turisti čkih niša 3. Muzeji kao scena - muzeji postaju scensko okruženje za razli čita okupljanja (edukativne radionice, kongresni turizam i sl.) [20, stranica: 8].

3.4. Uloga muzeja kao kulturno-turisti čke destinacije

Ono što se podrazumijeva pod sintagmom „kulturni turizam“ doživjelo je brojne promjene u posljednjih nekoliko godina. U najširem zna čenju, kulturni se turizam odnosi na „sve oblike putovanja izvan mjesta stalnog boravka, motivirane potpuno ili samo djelomice zanimanjem za povijesnu, umjetni čku, znanstvenu, tradicijsku ili suvremenu baštinu neke zajednice, regije, grupe ili ustanove, pri čemu posjetitelji dobivaju uvid u novi i druk čiji na čin materijalnog i duhovnog življenja. Upravo to novo iskustvo razlog je uspjeha te vrste turizma“ [21].

U Strategiji razvoja kulturnog turizma Vlade RH, isti se definira kao „turizam specijalnih interesa koji podrazumijeva posjete osoba izvan njihovog stalnog mjesta 9

boravka motiviranih u cijelosti ili djelomi čno interesom za povijest, umjetnost, naslje đe ili stil života podru čja, pri čemu kultura obuhva ća i opipljivu i neopipljivu baštinu“ [22]. Kulturni turizam bavi se cijelim rasponom ljudskoga stvaralaštva, obi čajima, naslje đem, kulturnim aktivnostima. Takav turizam ujedno stvara partnerstvo izme đu razli čitih sadržaja, ali se ujedno uklapa i u na čin života lokalne zajednice. „Turizmu su potrebne destinacije, a muzeji ne bi trebali biti samo odredišta unutar itinerara, nego i žarišta u mreži atrakcija, informativna i edukativna ishodišta“ [23, stranica: 7]. Kušen naglašava kako muzeji mogu biti integralni dio prirodnih, povijesnih i/ili kulturnih lokaliteta [24].

Muzeji su dugo služili kao zamjena za putovanja sve do pojave masovnog turizma. Stoga ne treba čuditi da su muzeji od svojih po četaka, me đu ostalim predmetima, skupljali i čuvali suvenire s putovanja, trude ći se do čarati lokacije i povijest vezanu uz istu [23, stranica: 7]. Klari ć i suradnici navode kako se danas dešava promjena i u tom segmentu. „Od trenutka kada neka destinacija postane turisti čki zanimljiva, ona se po činje transformirati u muzej kroz interpretiranje, prezentiranja, ali i čuvanje resursa“ [23, stranica: 7]. Turisti čka industrija na svijet gleda kao na muzej, instalaciju „in situ“, koja nudi doživljaj, neposrednost i pustolovinu. Muzeji svojim postavama nude doživljaj putovanja kroz prostor, vrijeme ili ideje [23, stranica: 7]. Može se re ći kako se „svijet muzealizira, dok se muzej profanira“ [23, stranica: 7]. No, ono što Klari ć i suradnici isti ču jest činjenica da muzeji nude ono „najbolje od najboljeg, u komprimiranom prostoru i vremenu“ [25, stranice: 7-8].

Ako se uzme u obzir činjenica da turisti traže kvalitetan omjer izme đu pla ćenog i dobivenog, slobodno se može konstatirati kako ono što muzeji nude ponekad nije dovoljno. Stoga ne treba čuditi pojava novih oblika muzeja koji preuzimaju ulogu multimedijskih, edukativnih centara, radionica, suvenirnica, zabavnih parkova, a samim time i kreiranje novih turisti čkih tematskih aranžmana. Klari ć i suradnici naglašavaju kako je rije č o putovanjima „s posebnom svrhom, koje vode povjesni čari umjetnosti, kustosi, stru čnjaci. Fokusirana na ekoturizam i umjetni čku baštinu, tematske ture omogu ćavaju da turisti čki aranžmani budu nešto više od standardnog odmora. Ispreplitanje uloga navodi na jednostavno rješenje partnerskog odnosa, koji vodi zadovoljstvu posjetitelja, ali i lokalnog stanovništva“ [25, stranice: 7-8].

3.5. Razvoj koncepta ekomuzeja

Ekomuzeji i snažan muzeološki pokret koji se razvio s njihovom pojavom, poznatiji pod nazivima ekomuzeologija ili nova muzeologija, nastao je u specifi čnom trenutku povijesti, uslijed burnih socijalnih, ekonomskih politi čkih i ekoloških promjena koje su obilježile šezdesete godine 20. stolje ća. Me đutim, i prije no što će se pojaviti prvi ekomuzej, prethodit će mu muzejski oblici koji će kasnije izmijeniti pogled na tradicionalnu ulogu muzeja u svijetu. To su bili muzeji na otvorenom i tzv. Heimat ili zavi čajni muzeji. Model muzeja na otvorenom razvio je švedski muzeolog Arthur Hazelius krajem 19. stolje ća u Švedskoj otvaranjem muzeja Skansen 1891.godine koji se, smješten na istoimenom brežuljku grada Stockholma, sastojao od tradicijskih ku ća prenesenih iz raznih dijelova Švedske. U njima su svi predmeti korišteni u opremi izvornog ambijenta bili ambijentalno kontekstualizirani i dodatno oživljeni kostimiranim vodičima [26, stranica: 47]. Heimat muzeji nastali su u Njema čkoj u 19. stolje ću, a njihov razvoj se dešava izme đu dva svjetska rata s naglaskom na svijest o važnosti društvene uloge muzeja [26, stranica: 47].

Nastanak ekomuzeja, kao što je ve ć spomenuto, obilježila su brojna kulturna i socijalna previranja koja su dominirala svijetom, ali i pokret znan pod imenom ekologizam i environmentalizam koji se javio kao odgovor na one čiš ćenje okoliša, ekološke katastrofe, nestajanje prirodne i ruralne baštine, utrke za naoružanjem.

Ovaj su koncept razvili istaknuti francuski muzeolozi George Henri Rivere (1897- 1985.) i Hugues de Varine, koji je upravo tih godina (1964-1974.) bio na čelu ICOM-a. Spomenuti dvojac je godine 1971. stvorio i kovanicu „ecomusue“. Sam pojam „eco“ predstavlja skra ćenicu od „ecologie“ i prvenstveno se odnosila na novu ideju holisti čke interpretacije baštine, a prema kojoj muzej može ispuniti svoje poslanje koje mu name će novo post-industrijsko doba, samo ako djeluje unutar, a ne izoliran od svog prirodnog i socijalnog okruženja. Svoj su koncept razvijali u Francuskoj koriste ći tadašnji uzlet osnivanja regionalnih parkova u sklopu procesa regionalnih razvojnih planiranja, a potaknuti naglom urbanizacijom, napuštanjem i zapuštanjem ruralnih dijelova zemlje. George Henri Riviere je u ovom trendu vidio priliku za ukupnu zaštitu i interpretaciju ruralne baštine. Tako u po četku nastaju tzv. „muzeji ku će“ koji se razvijaju oko autenti čne ku će koja je

središte oko kojeg se interpretacija širi na cijeli krajolik. Tu prvu faza razvoja ekomuzeja karakterizira, navodi Babi ć, povezanost s parkovima prirode [27, stranica: 227]. Prvi ekomuzej koji je osmislio ovaj dvojac nastao je 1972.godine u središnjoj Francuskoj, na teritoriju od približno 500 kvadratnih kilometara oko gradova Le Creusot i Montceau-les-Mines, a nazvan je „Muzej čovjeka i industrije“ [27, stranica: 227]. Iako je interpretacija rasprostrta po cijelom teritoriju ekomuzeja, glavni izložbeni postav nalazi se u obližnjem dvorcu, a stalni postav je samo polazna to čka za upoznavanje sa slojevitoš ću baštine cijelog kraja i ono što je najvažnije, ljudima koji su glavni baštinici i čuvatelji baštine [27, stranica: 227].

3.6. Definicija ekomuzeja

Definiranje ekomuzeja kao da se protivi samoj svojoj prirodi, u srži koje je činjenica da je svaki ekomuzej izrastao iz lokalnih okolnosti i da je razli čit od svih drugih. Ovdje se donose definicije koje su se pojavljivale u dugom vremenskom razdoblju od samih po četaka pa sve do danas, čime se dodatno naglašava evolutivnost kao suštinska kategorija ekomuzeja koja se simboli čki ogledala i u „razvijenosti“ njegove definicije. Temeljne definicije iznjedrio je glavni idejni za četnik ekomuzeja i dugo vremena vode ći akter ekomuzeologije, Francuz George Henri Riviere. Godine 1973. ekomuzej se definira kao „muzej novog žanra“ koji po čiva na interdisciplinarnosti (posebice ekologiji), organskoj povezanosti sa zajednicom u kojoj djeluje i sudjelovanju te zajednice u njegovom konstituiranju i funkcioniranju, dok je u drugom dijelu definirana sama struktura ekomuzeja. Kao musee eclate , fragmentarni muzej, on je sastavljen od primarnog koordinacijskog tijela i sekundarnih organa, odnosno ispostava ili antena. Godine 1976. G.H.Riviere predložio je definiciju koja glasi: „ On je zrcalo u kojem lokalno stanovništvo promatra sebe kako bi otkrilo svoj vlastiti lik... On je zrcalo koje lokalno stanovništvo pokazuje svojim posjetiteljima kako bi bilo bolje shva ćeno i kako bi njegove djelatnosti, obi čaji i identitet izazivali poštovanje. On je laboratorij, utoliko što doprinosi prou čavanju prošlosti,sadašnjosti i okoliša doti čne populacije te pomaže obrazovanju stru čnjaka u tim poljima, u suradnji s vanjskim istraživa čkim institucijama. On je škola, utoliko što angažira stanovništvo u svoju zada ću prou čavanja i zaštite te ga ohrabruje da razvije jasniju predodžbu o svojoj budu ćnosti” [28].

Netom prije smrti, 1985.godine, Riviere je donio još jednu važnu dimenziju definiciji ekomuzeja: “Ekomuzej je instrument zajedni čki osmišljen, oblikovan i vo đen od strane javnog sektora i lokalnog stanovništva. Uloga javnog sektora jest da osigura stru čnjake, objekte i sredstva; uloga lokalnog stanovništva ovisi o njegovim težnjama, znanju i individualnom pristupu“ [27, stranica: 227].

Patric Boylan, heritolog i emeritus sa „City University of London“ te dugogodišnji suradnik UNESCO-a, predložio je jednostavnu listu koja pokazuje razlike izme đu ekomuzeja i tradicionalnih muzeja.

KRITERIJ MUZEJ EKOMUZEJ

Reference obuhvata Zgrada Mjesto, teritorij

Fokus interpretacije Kolekcija Baština u holisti čkom smislu

Organizacijski prioritet Disciplinarnost Interdiscilinarnost

Benchmark publika Posjetitelji Zajednica

Politika upravljanja Muzej i njegova tijela Zajednica i njezina tijela

Tablica 3-1 Komparacija tradicionalnog muzeja i ekomuzeja, prema Patric Boylan

Peter Davis, danas jedan od vode ćih europskih muzeologa, u svojoj kultnoj knjizi „Ecomuseums: A Sense of Place“ zaklju čuje: “Jedna karakteristika pojavljuje se kao zajedni čka karakteristika svim ekomuzejima, ponos koji imaju za mjesto koje predstavljaju. …ekomuzeji nastoje uhvatiti duh mjesta – i po mom mišljenju ovo je ono što ih čini posebnim“ [28]. Davis nadalje predlaže pet osnovnih kriterija koji bi, prema njegovom mišljenju, trebali odre đivati ekomuzej:

• pokrivanje podru čja koje se pruža van okvira zidova muzeja • fragmentiranost lokacija i interpretacija na licu mjesta • suradnja i partnerstvo nasuprot vlasništvu nad izložbama ili kolekcijama • uklju čenost lokalne zajednice i njezinih stanovnika u aktivnostima muzeja • holisti čki i interdisciplinarni tip interpretacije [29].

3.7. Ekomuzeji i turizam

Danas su sve popularniji turisti čki aranžmani koji nude uvijek ono nešto više - nešto inovativno, nešto neistraženo. Naglasak se stavlja i na na čin života koji su živjeli naši preci. Upravo ekomuzeji kao inovativni turisti čki proizvodi pružaju mogu ćnost da posjetitelji neke turisti čke destinacije dožive prošlost kroz vlastito iskustvo doživljaja proizvodnje organskih proizvoda, zlatarenja ili pak degustiranjem autohtonih jela na gastronomskim cestama. Ekomuzeji kao takvi, osim što doprinose razvoju zajednice, osiguravaju i da tradicija nikada ne izumre. Naime, promicanje baštinskih vrijednosti odre đenog podru čja i njegova stanovništva može se odraziti i na ekonomske u činke kroz razvoj turizma. Pove ćana društvena i ekonomska vrijednost destinacije na tržištu rezultat je ja čanja ukupnog baštinskog identiteta njezina teritorija.

Turizam predstavlja važan resurs, no ono što je klju čno jest da turisti čka podru čja posjeduju prepoznatljivu kulturnu karakterizaciju, autenti čni kulturni identitet koji djeluju na pove ćanje kvalitete svakodnevnog života svojih stanovnika, a potom privla či i posjetitelje. Naravno, važno je i da lokalno stanovništvo percipira ovaj proces ne kao suvišan, ve ć kao nešto što im je blisko i služi njihovim interesima. Ako nema tog čimbenika, čitava premisa za stvaranje destinacije koja će svojom baštinom i kulturnim identitetom privu ći tzv. „istraživa čki turizam“ pada u vodu [18]. Održivi razvoj izlazi iz okvira turizma, a cijeli koncept ovisi o tri elementa: (1) potražnji za posjetiteljima, (2) baštini te (3) lokalnoj zajednici [30, stranica: 137]. Ako nema harmoni čne ravnoteže izme đu ovih elemenata, podru čja namijenjena za održivi turizam izumiru [30, stranica: 137].

3.8. Primjeri dobre prakse ekomuzeja

Pretpostavlja se kako u svijetu egzistira preko tristotinjak ekomuzeja koje karakterizira koncepcijska raznolikost. U nastavku ovog rada donosi se pregled onih ekomuzeja koji djeluju na podru čju Europe, odnosno koji svojim konceptom mogu poslužiti kao primjer za razvoj novog ekomuzeja na podru čju Me đimurske županije.

3.8.1. Ecomusee D'Alzace

Ecomusee D'Alzace smješten je na podru čju regije Alzas u Francuskoj, a sastoji se od izvornog alzaškog seoskog naselja sa 72 stambena objekta te nekoliko stotina razli čitih gospodarskih zgrada. Ono što ovaj ekomuzej čini posebnim jest činjenica kako originalni stambeni objekti datiraju iz 15.stolje ća [31]. Ono što čini razliku izme đu klasi čnog muzeja na otvorenom i ovog ekomuzeja je to što se u njemu živi „normalan“ (kustosi-animatori stanuju u selu) seoski život s kraja 19. stolje ća. Velik se naglasak stavlja i na kulturnu multietni čnost s obzirom na to da je Alzas „mješovito“ francusko-njema čko kulturno-etni čko podru čje. Ecomusee D'Alzace obuhva ća i poljoprivredna zemljišta namijenjena organskom uzgoju proizvoda koji su dio turisti čke ponude. To je jedan od najstarijih i najprestižnijih muzej takve vrste u Francuskoj i Europi. Ekomuzej je zapo čeo s radom 1984.godine, a godišnje ga posjeti preko 6,5 milijuna turista [21].

Slika 3-1 Prikaz alzaško seoskog naselja, fotografije preuzete sa www.ecomusee-alsace.fr

3.8.2. Ecomuseo del Cansentino

Slika 3-2. Prikaz ponude Ecomuseo del Cansentino, fotografije preuzete sa www.ecomuseodelcansentino.it

U planinskoj dolini uz rijeku Arno u regiji Toskana smješten je koncept ekomuzeja Cansetino koji se sastoji od šest sustava, odnosno arheologije, civlizacije-dvoraca, voda, šuma, poljoprivredno-pastirskog sustava te industrije. Ono što ovaj ekomuzej čini posebnim jest činjenica da njime upravlja neprofitna nevladina udruga gra đana te da je udružen u mrežu ekomuzeja Italije koja okuplja stotinjak ekomuzeja [32].

3.8.3. Okomuseum Grenseland

Prioritetni cilj ovog ekomuzeja smještenog na velikom podru čju uz norveško-švedsku granicu jest prikazati kako državna granica djeluje na dva susjedna naroda i do kojih razlika i drugih utjecaja u životu i kulturi stanovnika zbog nje dolazi. Kroz ekomuzej se prezentiraju razli čite teme od prirode, srednjovjekovne povijesti, razvoja trgovine, pa sve do industrijskog razvoja te razvoja telekomunikacija [33].

Slika 3-3 Prikaz detalja iz ekomuzeja Grenseland, fotografije preuzete sa www.okomuseum- grenseland.org

3.8.4. Kilmartinhouse museum

U dolini Kilmartin u Škotskoj smješten je ekomuzej istoimenog naziva koji u radijusu od 10 kilometara obuhva ća preko 350 spomenika i važnih povijesnih artefakata: rezbarenih stijena, grobnih humaka i drugih prahistorijskih objekata. Stalni postav smješten je u elegantnoj staroj zgradi u centru sela, a preko svojih pet zbirki prikazuje tragove 10.000 godina evolucije ovog podru čja koji se smatra jednim od najzna čajnijih arheoloških podru čja na britanskom oto čju [34].

Slika 3-4 Prikaz logotipa i detalja ekomuzeja Kilmartinhouse i menhiri, preuzeto sa www.kilmartin.org

3.8.5. Ekomuzeum Ruže

Na jugozapadu Češke u 2011.godini osnovan je ekomuzej koji obuhva ća ruralno podru čje oko zavi čajnog muzeja Kojakovice smještenog u istoimenom naselju. Tematskim stazama koje se granaju od zavi čajnog muzeja kao centralne informacijske i dokumentacijske to čke povezane su atrakcije prirodne baštine, ruralne graditeljske baštine, tehni čke i obrtni čke baštine, sakralni spomenici, spomenici o povijesti rudarstva, a na pojedinim to čkama prezentiraju se tradicijski folklorni obi čaji te regije [35].

Slika 3-5 Prikaz mape ekomuzeja, preuzeto sa http://www.ruze.ekomuzeum.cz

3.8.6. Ekomuzej hmeljarstva in pivarstva

Kao što mu samo ime govori, ovaj ekomuzej fokusiran je na temu uzgoja hmelja i proizvodnje piva. Prezentacija je organizirana kroz posje ćivanje polja hmelja, te pogona

pivovara koje na tradicionalan i suvremen na čin proizvode pivo te kroz manifestacije posve ćene temi hmelja i piva. Ekomuzej obuhva ća naselje Žalec i okolna mjesta u blizini Celja [36].

Slika 3-6 Logotip ekomuzeja Hmeljarstva i fotografija berbe hemlja, preuzeto sa www.ekomuzej-hmelj.si

3.8.7. Ekomuzej Ku ća o Batani

Ku ća o Batani prvi je hrvatski ekomuzej osnovan 2004. godine u Rovinju. Rije č je o ekomuzeju koji „istražuje, vrednuje, štiti, intrepretira, re-kreira, prezentira i komunicira materijalnu i nematerijalnu maritimnu baštinu“ [37]. Drugim rije čima, jedan od glavnih zadataka ekomuzeja je pokazati batanu kao živu nositeljicu maritimne tradicije, ali i kao sponu koja svakodnevno povezuje lokalne žitelje raznih etniciteta, prvenstveno danas manjinskog talijanskog i ve ćinskog hrvatskog.

Slika 3-7 Prikaz logotipa i detalja iz ekomuzeja Kuća o batani, preuzeto sa www.batana.org

3.8.8. Ekomuzej Mura

Ekomuzej Mura prostire se na podru čju veli čine od 286,67 km², a ono što ga čini zanimljivim jest činjenica da je politi čki gledaju ći, organiziran kroz šest jedinica lokalne samouprave [38], odnosno: ° u Me đimurskoj županiji: Op ćinu Sveti Martin na Muri, Op ćinu Podturen i Grad Mursko Središ će Me đimurju, ° u Prekmurju (Sloveniija): Op ćinu Beltinci, Grad Lendava i Op ćinu Razkrižje

Bogatstvu i raznolikosti kulturno-povijesnog nasljeđa podru čja Ekomuzeju Mura svakako doprinose artefakti u kontinuitetu od prapovijesnog razdoblja do objekata iz feudalnog razdoblja, baroknih sakralnih objekata (crkve, raspela,) privatne etnološke zbirke, objekti ruralne tradicijske graditeljske baštine (mlinovi, ku će, kleti), a tu su i očuvane tradicijske djelatnosti (izrade slamnatog krova, pletenja cekera, tkala čke vještine, lon čarstvo, ciglarstvo, burjaštvo, skelarstvo, mlinarstvo) te bogata folklorna baština [38]. Najvredniji dio prirodnog okoliša je zašti ćeni krajolik rijeke Mure kojeg obilježava raznolika vegetacija. „Dinamika u rije čnoj nizini stvara veliki broj biotopa kratkog vijeka. Na rubovima murske vegetacije razvija se kulturni krajolik sa zanimljivim uzorcima orani čne razdiobe i rasporedom naselja usporedno s rije čnim tokom“ [38].

Slika 3-8 Prikaz Ekomuzeja Mura, fotografija preuzeta sa http://www.ekomuzejmura.com/?l=h

4. Me đimurska županija kao turisti čka destinacija

4.1. Op ći podaci o Me đimurskoj županiji

Me đimurska županija kao najsjevernija županija Republike Hrvatske na sjeveru i zapadu grani či s Republikom Slovenijom, na istoku s Republikom Ma đarskom, na jugu s Varaždinskom županijom, a na jugoistoku s Koprivni čko-križeva čkom županijom. Granice županije su u ve ćoj mjeri odre đene prirodnim tokovima rijeke Mure na sjeveru i istoku te rijeke Drave na jugu [39].

Slika 4-1 Zemljopisna karta Me đimurske županije, preuzeto sa http://medjimurska- zupanija.hr/dokumenti/UO%20za%20gospodarske%20djelatnosti/Masterplan_razvoja_turizma_ Medjimurske_zupanije_2020.pdf

„Prema prirodno-geografskim osobinama, jasno se diferenciraju dvije osnovne mikroregionalne cjeline: brežuljkasto Gornje i nizinsko Donje Me đimurje. Reljef donjeg Me đimurja prvenstveno je odre đen aluvijalnim dolinama Mure i Drave, dok je Gornje Me đimurje prijelazna kontaktna zona izme đu Panonske nizine i isto čnih Alpi. Najviši vrhovi su Mohokos s 344,5 (podru čje Gornjeg Me đimurja u blizini naselja Lopatinec) i Cimernov brijeg s 345 metara nadmorske visine (podru čje Gornjeg Me đimurja u blizini naselja Dragoslavec)“ [40, stranica: 9]. 21

Podru čje Me đimurja odre đeno je rijekama Murom i Dravom, te najve ćim pritokom rijeke Mure - Trnavom. Važno je spomenuti i kako se na rijeci Dravi nalaze i dva akumulacijska jezera [41, stranica: 10]. „Me đimurje je reljefno otvoren prostor prema Panonskoj nizini, pa su panonski utjecaji snažniji od alpskih. To se o čituje u relativno vru ćim ljetima i hladnim zimama. Me đimurje karakterizira umjerena topla vlažna klima s toplim ljetom (Cfb) (Šegota, Filip čić, 2003) . Prosje čna srpanjska temperatura iznosi 19°C, a prosje čna sije čanjska temperatura -1°C, pri čemu su rijetke nagle izmjene temperature. Godišnji hod koli čine oborina je kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine (travanj do rujan) i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen. Ukupne godišnje koli čine oborina iznose oko 900mm te nema zna čajnijih sušnih razdoblja“ [42, stranica: 11]. Me đimurska županija prostire se na površini od 730km 2, te se sastoji od 22 op ćine i tri grada – Čakovca, Preloga i Murskog Središ ća [42, stranica: 11].

4.2. Turisti čka suprastruktura

Prema podacima Državnog zavoda za Statistiku, na podru čju Me đimurske županije u 2015. godini poslovala su 22 smještajna objekta s ukupno 544 smještajne jedinice (sobe ili apartmana) i 1392 ležaja, a usluge smještaja pružalo je i 11 ku ćanstava od kojih jedno u selja čkom turizmu (31 smještajna jedinica sa 72 ležaja). U strukturi kapaciteta prema vrsti objekata dominiraju hoteli s 308 smještajnih jedinica i 630 ležaja, a slijede sobe za iznajmljivanje, apartmani i ku će za odmor u skupini odmarališta i sli čnih objekata sa 164 smještajne jedinice i 606 ležajeva [43].

Grafikon 4-1 Prikaz komercijalnih smještajnih kapaciteta u Me đimurskoj županiji tijekom 2014. i 2015.godine, prema DZS 22

Prema dostupnim podacima iz kolovoza 2015.godine,kompleks Sveti Martin na Muri bio je vode ći po broju smještajnih jedinica i postelja. U datom trenutku raspolagali su s 297 smještajnih jedinica i 626 osnovna ležaja [43].

Dominantni oblik smještaja u toj destinaciji čini kompleks s hotelom od 151 sobe i 6 apartmana te dodatnim 101 apartmanom, a smještaj je organiziran i u 5 ku ćanstava s ukupno 15 smještajnih jedinica. Čakovec je u 2015.godini imao u ponudi 122 smještajne jedinice i 231 ležaj, a grad Prelog 45 smještajnih jedinica i 85 osnovnih ležajeva. Osim u te tri destinacije, hotelski je smještaj organiziran i u Donjem Kraljevcu. Sukladno podacima Turisti čke zajednice Me đimurske županije od pet hotela, jedan hotel ima kategoriju 4 zvjezdice (Hotel Golfer, Toplice Sveti Martin), tri hotela imaju kategoriju 3 zvjezdice (Hotel Kralj, Donji Kraljevec; Hotel Panorama, Prelog; Hotel Prelog, Prelog) te jedan hotel kategoriju 2 zvjezdice (Hotel Park, Čakovec). Terme Sv. Martin, kao pojedina čno najve ći smještajni kompleks u Županiji (hotel Spa Golfer i Apartmani Regina), dio su Life Class grupacije te se na tržištu pozicionirao kroz projekte 'Pokreni se', 'Napuni se pozitivnom energijom', 'Doživi Me đimurje' '100% prirodan odmor, s orijentacijom ponudu turisti čkih proizvoda vezanih uz zdravi na čin života te aktivan odmor. Tako spomenuti kompleks svojim posjetiteljima nudi uz termomineralne bazene, saune, Lumbalis centar zdravlja, ali i mogu ćnost odvijanja konferencijskog turizma [44].

4.3. Turisti čka atrakcijska osnova

Analiziraju ći dostupne podatke u Masterplanu razvoja turizma Međimurske županije, može se ustvrditi kako spomenuta regija ima velik potencijal u domeni kontinentalnog turizma. U prilog tome govore i brojne osvojene nagrade poput onih u natjecanju izvrsnosti kontinentalnog turizma (Zeleni cvijet Hrvatske turisti čke zajednice). Grad Čakovec se može pohvaliti i najvišim ocjenama u kategoriji ure đenosti gradova srednje veli čine u razdoblju od 2008.pa sve do 2010.godine, a grad Prelog kao najure đenije mjesto do 5.000 stanovnika u 2012.godini. Tako đer, valja naglasiti i kako je Me đimurska županija jedina hrvatska županija koja je na natjecanju European Destinations of Excellence (EDEN) u razdoblju od 2007. do 2015. godine dobila dva nacionalna pobjednika - Gornje Me đimurje u 2015. i Sveti Martin na Muri u 2007. godini [45, stranica: 34].

Osim spomenutih nagrada, Sveti Martin na Muri je dobio je srebrni cvijet europske asocijacije Entente Florale Europe u 2010.godini, dok je naselje na natjecanju Zeleni cvijet „višestruko bilo izdvojeno kao jedno od najljepše ure đenih malih mjesta kontinentalne Hrvatske“ [46, stranica: 24]. Na temelju navedenih podataka, može se ustvrditi kako razvojni potencijal turizma u Me đimurskoj županiji se bazira na prirodnoj, materijalnoj i nematerijalnoj baštini, te etnografskoj i industrijskoj baštini. Masterplan razvoja turizma Me đimurske županije otkriva i status resursa odnosno atrakcija po pitanju tržišne spremnosti. I dok ve ćina reljefnih resursa i kulturnih ustanova uživa status tržišne spremnosti ili poluspremnosti, zašti ćena materijalna kulturno- povijesna baština još uvijek nosi status ili tržišne poluspremnosti ili nespremnosti [47, stranice: 25-30.]. Potonje spomenuto otkriva i potencijal za razvoj novih turisti čkih proizvoda koji bi bili okrenuti o čuvanju tradicionalnih obi čaja i prirodnih resursa.

4.4. Performanse turisti čkog sektora u Me đimurskoj županiji

Prema dostupnim podacima, tijekom 2015.godine na podru čju Me đimurske županije ostvareno je 127,2 tisu ća no ćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima. Od spomenutog broja, 72,7 tisu ća je ostvareno u hotelima i sli čnim smještajnim jedinicama, a 54,5 tisu ća no ćenja u odmaralištima i sli čnim smještajnim kapacitetima [44]. Iz dostupnih podataka se tako đer može iš čitati kako su tijekom 2015.godine najpopularniji oblici smještaja me đu turistima bili hoteli (53.6%), apartmani, sobe i ku će za odmor (37.5%)[45].

4.5. Uspostava Ekomuzeja Me đimurja

Uspostava Ekomuzeja jedna je od šest klju čnih mjera za razvoj turizma u Me đimurskoj županiji do 2020.godine [44]. Namjera je cijelog projekta poja čati prepoznatljivost imidža Me đimurske županije kao kontinentalne turisti čke destinacije te pobuditi interes kod turista za prirodne, materijalne, nematerijalne, etnografske i industrijske baštine na podru čju Me đimurske županije [44]. Pri tome bi, kao posebne atrakcije, muzej uklju čivao i tzv. Me đimursko selo, odnosno zaokružen tradicijski ure đen prostor na kojem bi se u funkciji što vjernijeg prenošenja 24

„duha“ života, ali i uz osiguranje dinami čnog obilaska te korištenje suvremenih interaktivnih tehnologija, predstavio autenti čan izgled sela s po četka prošlog stolje ća te prikazali razli čiti elementi življenja i rada (uklju čuju ći i razli čite obrte) seljaka i njihovih obitelji [44]. Svjedo čeći o kulturi života i rada na podru čju Me đimurja, osim ruralne baštine, veliki potencijal za razvoj inovativne turisti čke ponude predstavlja i industrijska baština. Nafta (Peklenica), rudarstvo (Mursko Središ će i Dragoslavec) i željeznica (Kotoriba, Donji Mihaljevec, Dunjkovec) tri su snažne teme čija turisti čka valorizacija podrazumijeva dostupnost/ure đenost u fizi čkom, ali i marketinškom smislu [44].

4.6. Ekomuzej Me đimurje: Korisnost po lokalnu zajednicu

Koncept turisti čkog proizvoda Ekomuzeja Me đimurje trebao bi objediniti prirodnu, materijalnu i nematerijalnu, etnografsku i industrijsku baštinu. Kada se ovom pridoda ljudski potencijal koji će biti angažiran, može se govoriti o turisti čkom proizvodu koji će prema turistima odašiljati snažnu poruku o gospodarskom turizmu na krajnjem sjevernom dijelu Republike Hrvatske.

Osim što su kroz ovaj turisti čki proces devastiranja prirodnih bogatstava svedena na minimalnu razinu, ekomuzej je orijentiran na to da prihode direktno ubiru oni koji su partneri u projektu – vlasnici prirodne, materijalne, nematerijalne, etnografske i industrijske baštine. Nadalje, ve ća kontrola prihoda omogu ćuje i ve ću kontrolu troškova koji su sastavni dio svakog poslovanja, a u kona čnosti i mogu ćnost planiranja zapošljavanje stanovništva s podru čja Me đimurske županije. Turisti čka zajednica Me đimurske županije za potrebe razvoja cijelog koncepta namjerava podržati partnere u projektu kroz brojne savjetodavne usluge, ali isto tako i kroz brojne specijalizirane radionice koje bi trebale doprinijeti podizanju kvalitete cijelog koncepta, o čuvanju me đimurske tradicije, pove ćanju vrijednosti baštine koja je obuhva ćena ekomuzejom, a u kona čnosti i porastom prihoda Me đimurske županije u ovoj grani gospodarstva.

Slika 4-2 Prikaz društveno odgovornog poslovanja na primjeru koncepta turisti čkog proizvoda Ekomuzej Me đimurje, Izvor: vlastiti rad

5. Metodologija istraživanja

5.1. Cilj istraživanja

Na temelju analiziranih podataka, postavljen je cilj istraživanja ovog diplomskog rada:

° determinirati korelaciju izme đu stavova predstavnika javnog sektora na podru čju Me đimurske županije i njihove spremnosti na sudjelovanje u razvoju ekomuzeja Me đimurje kao koncepta turisti čkog proizvoda ° determinirati korelaciju izme đu stavova predstavnika nevladinih udruga na podru čju Me đimurske županije i njihove spremnosti na sudjelovanje u razvoju ekomuzeja Me đimurje turisti čkog proizvoda ° determinirati korelaciju izme đu stavova predstavnika poslovnih subjekata u podru čju razvoja turizma na podru čju Me đimurske županije i njihove spremnosti na sudjelovanje u razvoju ekomuzeja Me đimurje turisti čkog proizvoda

5.2. Istraživa čko pitanje

Postoji li povezanost izme đu stavova predstavnika javnog sektora koji djeluju na podru čju Me đimurske županije i njihove spremnosti na sudjelovanje u razvoju ekomuzeja Me đimurja kao koncepta turisti čkog proizvoda? Postoji li povezanost izme đu stavova predstavnika nevladinih udruga koji djeluju na podru čju Me đimurske županije i njihove spremnosti na sudjelovanje u razvoju ekomuzeja Međimurja kao koncepta turisti čkog proizvoda? Postoji li povezanost izme đu stavova predstavnika poslovnih subjekata koji djeluju na podru čju Me đimurske županije u podru čju razvoja turizma i njihove spremnosti na sudjelovanje u razvoju ekomuzeja Me đimurja kao koncepta turisti čkog proizvoda?

5.3. Hipoteza

Na temelju utvr đenih istraživa čkih ciljeva, postavljene su hipoteze pomo ću kojih su se utvr đivali stavovi ispitanika o osnivanju novog ekomuzeja Me đimurje:

H1: Predstavnici javnog sektora imaju pozitivan stav o razvoju ekomuzeja Me đimurje kao koncepta turisti čkog proizvoda. H2: Predstavnici udruga imaju pozitivan stav o razvoju ekomuzeja Me đimurje kao koncepta turisti čkog proizvoda. H3: Predstavnici poslovnih subjekata imaju pozitivan stav o razvoju ekomuzeja Me đimurje kao koncepta turisti čkog proizvoda. H4: Ispitanici koji u svom poslovanju primjenjuju na čela društvenog poslovanja imaju pozitivniji stav o uklju čivanju u projekt razvoja ekomuzeja Me đimurje.

5.4. Populacija i uzorak obuhva ćen istraživanjem

Istraživanjem je bio obuhva ćen sljede ći uzorak s podru čja Me đimurske županije:

° Predstavnici javnog sektora ° Predstavnici nevladinih udruga ° Predstavnici poslovnih subjekata koji imaju registriranu turisti čku djelatnost

Iz podru čja javnog sektora, istraživanjem su obuhva ćeni:

° Jedinice lokalne samouprave – op ćine i gradovi ° Javne institucije – muzeji, razvojne agencije, centri za kulturu, osnovne škole i javne ustanove za zaštitu prirode i kulture ° Turisti čke zajednice op ćina i gradova

Istraživanjem su bili obuhva ćeni i predstavnici nevladinih udruga, odnosno:

° Kulturno-umjetni čke udruge ° Ekološke udruge

U podru čju privatnog sektora naglasak je stavljen na poslovne subjekte koji u svojoj ponudi obuhva ćaju prirodnu ili kulturnu baštinu, odnosno:

° Obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva koji imaju registriranu turisti čku djelatnost

° Poslovni subjekti koji imaju registriranu turisti čku djelatnost ° Fizi čke osobe koji su u posjedu etnografskih i ostale zbirke koje mogu pridonijeti razvoju ekomuzeja Me đimurje

5.5. Metodologija prikupljanja podataka

Za potrebe izrade ovog diplomskog rada provela su se tri istraživanja kojima se dobio uvid u stavove predstavnika javnog sektora, nevladinih udruga, poslovnih subjekta i fizi čkih osoba koji obavljaju turisti čku djelatnost na podru čju Me đimurske županije.

Na samom po četku istraživanja ispitanici su upoznati s ciljevima istraživanja. Za potrebu prikupljanja podataka korišteni su upitnici koji su putem platforme Esurvey Creator poslani ispitanicima. Za svaku grupu ispitanika je oblikovan jedan upitnik.

Sam upitnik je dao uvid u razumijevanje pojma društveno-odgovornog poslovanja, ali isto tako i spremnost ispitanika na uklju čivanje u razvoj Ekomuzeja Me đimurje. Upitnik je se sastojao od pitanja otvorenog i zatvorenog tipa, te pitanja oblikovana na principu Likertove ljestvice ocjene stavova ispitanika od 5 stupnjeva. Vrijednost 1 (jedan) je ozna čavalo potpuno neslaganje, a vrijednost 5 (pet) potpuno slaganje ispitanika s tvrdnjom.

Prikupljanje podataka odvijalo se u periodu od 20.velja če 2017.godine pa sve do 25.velja če 2017.godine.

6. Analiza rezultata

Istraživanjem stavovima predstavnika javne uprave, udruga i poslovnih subjekata s podru čja Me đimurske županije o razvoju novog ekomuzeja bilo je obuhva ćeno sveukupno 109 ispitanika.

Ispitanici Broj ispitanika Postotak (%) Predstavnici udruga koje djeluju na podru čju 35 32,11 Me đimurske županije Predstavnici javne uprave s podru čja Me đimurske 35 32,11 županije Predstavnici poslovnih subjekata koji posluju na 39 35,78 podru čju Me đimurske županije UKUPNO 109 100,00 Tablica 6-1 Prikaz broja ispitanika obuhva ćenih istraživanjem po grupama

6.1. Istraživanje stavova predstavnika udruga u Me đimurskoj županiji

U provedenom istraživanju sudjelovalo je 35 predstavnika udruga koji djeluju na podru čju Me đimurske županije.

Oblik udruge Broj ispitanika Postotak(%) Kulturno-umjetni čka udruga 28 80,00 Udruga za o čuvanje i promicanje tradicijskih zanata i 3 8,57 ruralne graditeljske baštine Udruga za promicanje kvalitete života 1 2,86 Udruga za promicanje tradicionalne poljoprivrede i 1 2,86 kulinarike Ekološka udruga 2 5,71 UKUPNO 35 100,00 Tablica 6-2 Prikaz oblika udruga obuhva ćenih istraživanjem

Analizom podataka dobivenih istraživanjem utvr đeno je kako su u istom sudjelovale udruge koje svoje sjedište imaju registrirano na podru čju grada Čakovca (14,29%), grada Preloga (11,43%), grada Mursko Središće (8,56%) i op ćine Nedeliš će (8,56%). U istraživanju nisu sudjelovale udruge sa podru čja op ćina Belica, Orehovec i Vratišinec.

Č 3% 3% Grad akovec 3% 14% ć 3% Grad Mursko Središ e 3% Grad Prelog 3% Op ćina Dekanovec 3% 9% Op ćina Domašinec 3% Op ćina Donja Dubrava Op ćina Donji Kraljevec 6% Op ćina Donji Vidovec 11% Op ćina Gori čan 9% Op ćina Gornji Mihaljevec 3% Op ćina Kotoriba 3% 3% 3% Op ćina Mala Subotica 3% 6% 3% 3% 3% Op ćina Nedeliš će

Grafikon 6-1 Prikaz ispitanika obuhva ćenih istraživanjem prema geografskoj rasprostranjenosti

Na samom po četku istraživanja pokušalo se utvrditi da li su ispitanici upoznati s pojmom društveno odgovorno poslovanje. Analiza rezultata je pokazala kako je od ukupnog broja njih 13 (37,14%) upoznato s pojmom društveno odgovorno poslovanje, a 7 ispitanika (20,00%) nije. Od ukupnog broja ispitanika, 15 (42,86%) je izjavilo kako nisu sigurni da li su upoznati s pojmom društveno odgovornog poslovanja.

Upoznatost ispitanika s zna čenjem pojma Postotak Broj ispitanika društveno odgovorno poslovanje (%) Da 13 37,14 Ne 7 20,00 Nisam siguran/sigurna 15 42,86 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-3 Upoznatost ispitanika s zna čenjem pojma DOP

Naj češ će asocijacije koje se stvaraju kod ispitanika prilikom spomena ovog pojma su uklju čivanje u razvoj zajednice kroz razli čite projekte (54,29%), zaštita okoliša (25,71%), poštovanje ljudskih prava (11,43%) te edukacija članova udruge (8,57%).

Asoci jacija pri spomenu pojma društveno Postotak Broj ispitanika odgovorno poslovanje (%) Uklju čivanje u razvoj zajednice kroz razli čite projekte 19 54,29 Zaštita okoliša 9 25,71 Poštovanje ljudskih prava 4 11,43 Edukacija članova udruge 3 8,57 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-4 Prikaz rezultata istraživanja o asocijacijama ispitanika pri spomenu pojma DOP 31

Analizom rezultata je utvr đeno kako 18 ispitanika (51,43%) u svom radu primjenjuje na čela društveno odgovornog poslovanja, 7 ispitanika (20,00%) ne primjenjuje, dok 10 ispitanika (28,57%) nije moglo sa sigurnoš ću tvrditi da li njihova udruga u svom radu primjenjuje na čela društveno odgovornog poslovanja.

Od ukupnog broja ispitanika, 19 udruga poti če vo đenje, odnosno sudjelovanje u projektima koji su od interesa po zajednicu u kojoj djeluju, a njih 12 poti če razvoj programa vezanih uz promociju me đimurske baštine. Istraživanjem je utvr đeno kako nitko do ispitanika ne poti če razvoj programa obuke članova zajednice kroz radionice i seminare.

Prikaz aktivnosti udruga u podru čju društveno Postotak Broj ispitanika odgovornog poslovanja (%) Razvoj, širenje i primjenu na čela koji pridonose zaštiti 3 8,56 okoliša Programi obuke članova udruga kroz radionice i 1 2,86 seminare Programi obuke članova zajednice kroz radionice i 0 00,00 seminare Vo đenje/sudjelovanje u projektima koji su od interesa 19 54,29 po zajednicu u kojoj djeluju Programi vezani uz promociju me đimurske baštine 12 34,29 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-5 Prikaz odgovora na pitanje vezano uz aktivnosti ispitanika u podru čju DOP-a

Ispitanici su u istraživanju trebali ocijeniti svoje slaganje s tvrdnjom „Me đimurska županija koristi inovativan pristup u kreiranju turisti čke ponude za turiste. Analizom rezultata dobivenih u istraživanju utvr đeno je kako se s ovom tvrdnjom složilo 17 ispitanika (48,57%).

3% 0%

Potpuno se slažem Slažem se 43% Nemam mišljenje 54% Ne slažem se Uop će se ne slažem

Grafikon 6-2 Prikaz ocjene tvrdnje „Me đimurska županija koristi inovativan pristup u kreiranju turisti čke ponude za turiste“

Od ukupnog broja ispitanika, njih 22 (62,86%) je upoznato s radom postoje ćeg ekomuzeja Mura, dok njih 7 nije (20,00%). Šestero ispitanika nije bilo sigurno da li su upoznati s radom postoje ćeg ekomuzeja Mura (17,14%).

17% da

ne 20% 63% Nisam siguran/nisam sigurna

Grafikon 6-3 Prikaz upoznatosti ispitanika s radom postoje ćeg ekomuzeja Mura

Ispitanici su u istraživanju trebali ocijeniti svoje slaganje s tvrdnjom „Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju kontinentalnog turizma Me đimurske županije“. Analizom rezultata dobivenih u istraživanju utvr đeno je kako je 19 ispitanika (54,28%) vrednovalo ovu tvrdnju ocjenom odli čan, a 15 ispitanika (42,86%) ocjenom vrlo dobar. Od ukupnog broja ispitanika samo jedan (2,86%) je ocijenio ovu tvrdnju ocjenom dobar.

„Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može Postotak pridonijeti daljnjem razvoju kontinentalnog turizma Broj ispitanika (%) Me đimurske županije“ Potpuno se slažem 19 54,28 Slažem se 15 42,86 Nemam mišljenje 1 2,86 Ne slažem se 0 00,00 Uop će se ne slažem 0 00,00 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-6 Prikaz ocjene tvrdnje „Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju kontinentalnog turizma Me đimurske županije“

Ispitanici su u istraživanju trebali ocjeniti svoje slaganje s tvrdnjom „Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju imidža Me đimurske županije“. Analizom rezultata dobivenih u istraživanju utvr đeno je kako je 19 ispitanika (54,28%) vrednovalo ovu tvrdnju ocjenom odli čan, a 15 ispitanika (42,86%) ocjenom vrlo dobar. Od ukupnog broja ispitanika samo jedan (2,86%) je ocijenio ovu tvrdnju ocjenom dobar.

„Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja Postotak može pridonijeti daljnjem razvoju imidža Broj ispitanika (%) Me đimurske županije“. Potpuno se slažem 19 54,28 Slažem se 15 42,86 Nemam mišljenje 1 2,86 Ne slažem se 0 00,00 Uop će se ne slažem 0 00,00 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-7 Prikaz ocjene tvrdnje „Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju imidža Me đimurske županije“

Analizom rezultata je utvr đeno kako od ukupnog broja ispitanika, njih 25 (71,43%) posjeduje neki oblik baštine na podru čju Me đimurske županije. Nadalje, analizom je utvr đeno kako dvoje ispitanika posjeduje materijalnu pokretnu kulturnu baštinu, a 11 ispitanika (44,00%) nematerijalnu kulturnu baštinu, odnosno baštinu koja se prenosi

predajom ili na neki drugi na čin unutar zajednice. Rije č je o folklornom stvaralaštvu u podru čju glazbe, plesa i obi čaja (40,00%) te tradicijskim umije ćima i obrtima (4%). Od ukupnog broja ispitanika, njih 12 (48,00%) posjeduje ili upravlja etnografskom baštinom. Rije č je o opisima izvora narodne nošnje (28%), lon čarskim predmetima (12,00%) te slikama i fotografijama (8,00%). Nitko od ispitanika u ovoj grupi ne posjeduje prirodnu ili industrijsku baštinu.

Baština koju ispitanici posjeduju ili kojom Postotak Broj ispitanika upravljaju (%) Prirodna baština 0 00,00 Materijalna baština 2 8,00 Nematerijalna baština 11 44,00 Etnografska baština 12 48,00 Industrijska baština 0 00,00 UKUPNO: 25 100,00 Tablica 6-8 Prikaz vrsta baština koju ispitanici posjeduju ili kojom upravljaju

Ispitanici su izrazili svoju spremnost na uklju čivanje u razvoj novog ekomuzeja Me đimurje (85,71%) te smatraju kako je najvažniji faktor za uklju čivanje u projekt financijska održivost istog (65,71%), mogu ćnost otvaranja novih radnih mjesta (20,00%) i edukacije osoba obuhva ćenih projektom (11,43%) te benefiti koji proizlaze iz same promocije projekta (2,86%).

Faktori koji utje ču na odluku o uklju čivanju u Postotak Broj ispitanika razvoj ekomuzeja Me đimurje (%) Stupanj doprinosa razvoju zajednice 0 00,00 Mogu ćnost povezivanja s ostalim partnerima na 0 00,00 projektu Financijska održivost projekta 23 65,71 Mogu ćnost ostvarivanja prava na poticaj za 0 00,00 sudjelovanje u projektu Ekomuzej Me đimurje Mogu ćnost otvaranja novih radnih mjesta 7 20,00 Mogu ćnost obrazovanja osoba obuhva ćenih projektom 4 11,43 Ekomuzej Me đimurje Korisnost koja proizlazi iz promocije projekta Ekomuzej 1 2,86 Me đimurje Nešto drugo 0 00,00 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-9 Prikaz elemenata koji utje ču na odluku o uklju čivanju u projekt Ekomuzej Me đimurje

Na pitanje „Na koji bi na čin Vaša udruga mogla sudjelovati u razvoju Ekomuzeja Me đimurje“ ispitanici su odgovorili izvo đenjem narodnih obi čaja (60,00%),

organizacijom etno-manifestacija (25,71%), interpretacijom baštine (11,43%) i prezentacijom starih obrta (2,86%). Najprihvatljiviji organizacijski oblik Ekomuzeja Međimurje po ispitanike bio bi udruga (48,57%), a potom i mreža partnera, a ispitanici su tako đer izrazili spremnost i na sudjelovanje u radionicama vezanim uz razvoj Ekomuzeja Me đimurje.

Potencijalan organizacijski oblik Ekomuzeja Postotak Broj ispitanika Me đimurje (%) Udruga 17 48,57 Mreža partnera 13 37,14 Institucija 2 5,72 Nešto drugo - tvrtka 3 8,57 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-10 Prikaz strukture odgovora na pitanje o organizacijskom obliku Ekomuzeja Me đimurje

Spremnost ispitanika na sudjelovanje u Postotak edukativnim radionicama vezanim uz razvoj Broj ispitanika (%) Ekomuzeja Me đimurje Da 33 94,28 Ne 1 2,86 Nisam siguran/Nisam sigurna 1 2,86 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-11 Prikaz strukture odgovora na pitanje o spremnosti na sudjelovanje u edukativnim radionicama vezanim uz razvoj Ekomuzeja Me đimurje

6.2. Istraživanje stavova predstavnika javnog sektora u Me đimurskoj županiji

Provedenim istraživanjem je bilo obuhva ćeno 35 predstavnika javnog sektora koji djeluju na podru čju Me đimurske županije, a koji bi svojom baštinom te infrastrukturom mogli pridonijeti razvoju Ekomuzeja Me đimurje.

Institucije javnog sektora obuhva ćeni Postotak Broj ispitanika istraživanjem (%) Predstavnici grada u Me đimurskoj županiji 1 2,86 Predstavnici op ćina u Me đimurskoj županiji 16 45,71 Predstavnici turisti čkih zajednica koje djeluju na 3 8,57 podru čju Me đimurske županije Predstavnici razvojnih agencija 1 2,86 Predstavnici javne ustanove parkova prirode 0 00,00 Predstavnici javnih ustanova za upravljanje zašti ćenim 0 00,00 vrijednostima županija Predstavnici obrazovnih institucija 12 34,29 Predstavnici muzeja 0 00,00 Ostali 2 5,71 UKUPNO 35 100,00 Tablica 6-12 Prikaz ispitanika obuhva ćenih istraživanjem radi dobivanja uvida u stavove predstavnika javnog sektora

U istraživanju su sudjelovali predstavnici op ćina i gradova u Me đimurskoj županiji (45,71%), predstavnici obrazovnih institucija (34,29%), predstavnici turisti čkih zajednica koje djeluju na podru čju Me đimurske županije (8,57%). Uz spomenute, u istraživanju su sudjelovali i centri za kulturu koji djeluju na podru čju Me đimurske županije (5,71%).

22% Č 28% Grad akovec Grad Mursko Središ će Grad Prelog 3% Op ćina Donji Kraljevec Op ćina Nedeliš će 3% 8% Op ćina Štrigova Op ćina Sveti Juraj na Bregu 3% Op ćina Sveti Martin na Muri 5% 28%

Grafikon 6-4 Prikaz ispitanika po geografskoj rasprostranjenosti u Me đimurskoj županiji

Analiziraju ći ispitanike u domeni sektora poslovanja utvr đeno je kako je u istraživanju sudjelovalo 17 jedinica lokalne samouprave (48,57%), 12 predstavnika javnih ustanova (34,29%), razvojna agencija (2,86%), dva predstavnika centra za kulturu (5,71%) te tri predstavnika turisti čke zajednice (8,57%).

Nadalje, od ukupnog broja ispitanika, njih 19 (54,29%) ima od 1 do 5 zaposlenika, a 11 (31,43%) zapošljava od 11-49 zaposlenika.

Veli čina institucije prema broju zaposlenih Broj ispitanika Postotak (%) 1-5 zaposlenika 19 54,29 6-10 zaposlenika 2 5,71 11-49 zaposlenika 11 31,43 >50 zaposlenika 3 8,57 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-13 Prikaz veli čine ispitanika prema broju zaposlenih

Na samom po četku istraživanja pokušalo se utvrditi da li su ispitanici upoznati s pojmom društveno odgovorno poslovanje. Analiza rezultata je pokazala kako je od ukupnog broja ispitanika, njih 27 (77,14%) upoznato s pojmom društveno odgovorno poslovanje, dok 8 ispitanika (22,86%) nisu sigurni da li su upoznati s pojmom društveno odgovornog poslovanja.

Naj češ će asocijacije koje se stvaraju kod ove grupe ispitanika kod spomena pojma društveno odgovorno poslovanje su uklju čivanje u razvoj zajednice kroz razli čite projekte (60,00%), zaštita okoliša (25,71%), poštovanje ljudskih prava (8,57%) te edukacija zaposlenika (5,71%).

Asocijacija pri spomenu pojma društveno Postotak Broj ispitanika odgovorno poslovanje (%) Uklju čivanje u razvoj zajednice kroz razli čite projekte 21 60,00 Zaštita okoliša 9 25,72 Poštovanje ljudskih prava 3 8,57 Edukacija zaposlenika 2 5,71 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-14 Prikaz rezultata istraživanja o asocijacijama ispitanika pri spomenu pojma DOP

Analizom rezultata je utvr đeno kako 31 ispitanika (88,57%) u svom radu primjenjuje na čela društveno odgovornog poslovanja, dok 4 ispitanika (11,43%) nije moglo sa

sigurnoš ću tvrditi da li njihova institucija u svom radu primjenjuje na čela društveno odgovornog poslovanja.

Od ukupnog broja ispitanika, njih 25 (71,43%) ima iskustva u vo đenju odnosno sudjelovanju u projektima koji su od interesa po zajednicu u kojoj djeluju, četvero ispitanika ima iskustva u promicanju ve će odgovornosti prema okolišu kroz vlastiti primjer djelovanja. Osim spomenutog, ispitanici su naveli i kako u poslovanju primjenjuju sve od spomenutog (2.86%).

Prikaz aktivnosti institucija u podru čju društveno Postotak Broj ispitanika odgovornog poslovanja (%) Razvoj, širenje i primjenu tehnologija u poslovanju 2 5,71 prihvatljivih po okoliš Promicanje ve će odgovornosti prema okolišu kroz 4 11,43 vlastiti primjer djelovanja Programi obuke zaposlenika kroz edukativne radionice 2 5,71 i seminare Programi obuke članova zajednice kroz edukativne 1 2,86 radionice i seminare Vo đenje/sudjelovanje u projektima koji su od interesa 25 71,43 po zajednicu u kojoj djeluju Ostalo 1 2,86 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-15 Prikaz odgovora na pitanje vezano uz aktivnosti ispitanika u podru čju DOP-a

Ispitanici su u istraživanju trebali ocijeniti svoje slaganje s tvrdnjom „Me đimurska županija koristi inovativan pristup u kreiranju turisti čke ponude za turiste“. Analizom rezultata dobivenih u istraživanju utvr đeno je kako se s ovom tvrdnjom u potpunosti složilo 8 ispitanika (22,86%) dodjeljuju ći joj ocjenu odli čan. Od ukupnog broja ispitanika njih 20 (57,14%) ovu je tvrdnju vrednovalo ocjenom vrlo dobar, 5 ispitanika (14,29%) ocjenom dobar, a dvoje ispitanika (5,71%) ocjenom dovoljan.

14% 23%

U potpunosti se slažem Slažem se Nemam mišljenje Ne slažem se Uop će se ne slažem

57%

Grafikon 6-5 Prikaz ocjene tvrdnje „Me đimurska županija koristi inovativan pristup u kreiranju turisti čke ponude za turiste“

Od ukupnog broja ispitanika, njih 18 (51,43%) je upoznato s radom postoje ćeg ekomuzeja Mura, dok njih 9 nije (25,71%). Osmero ispitanika nije bilo sigurno da li su upoznati s radom postoje ćeg ekomuzeja Mura (22,86%).

22,86%

Upoznati s radom

51,43% Nisu upoznati s radom Nisu sigurni

25,71%

Grafikon 6-6 Prikaz upoznatosti ispitanika s radom postoje ćeg ekomuzeja Mura

Ispitanici su u istraživanju trebali ocijeniti svoje slaganje s tvrdnjom „Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju kontinentalnog turizma Me đimurske županije“. Analizom rezultata dobivenih u istraživanju utvr đeno je kako je 13 ispitanika (37,14%) vrednovalo ovu tvrdnju ocjenom odli čan, a 20 ispitanika (57,14%) ocjenom vrlo dobar. Od ukupnog broja ispitanika njih dvoje (5,72%) je ocijenio ovu tvrdnju ocjenom dobar.

„Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može Postotak pridonijeti daljnjem razvoju kontinentalnog turizma Broj ispitanika (%) Me đimurske županije“ Potpuno se slažem 13 37,14 Slažem se 20 57,14 Nemam mišljenje 2 5,72 Ne slažem se 0 00,00 Uop će se ne slažem 0 00,00 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-16 Prikaz ocjene tvrdnje „Razvoj turisti čkih proizvoda-ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju kontinentalnog turizma Me đimurske županije“

Ispitanici su u istraživanju trebali ocijeniti svoje slaganje s tvrdnjom „Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju imidža Me đimurske županije“. Analizom rezultata dobivenih istraživanjem utvr đeno je kako je 15 ispitanika (42,86%) vrednovalo ovu tvrdnju ocjenom odli čan, a 18 ispitanika (51,43%) ocjenom vrlo dobar. Od ukupnog broja ispitanika njih dvoje (5,72%) je ocijenilo ovu tvrdnju ocjenom dobar.

„Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja Postotak može pridonijeti daljnjem razvoju imidža Broj ispitanika (%) Me đimurske županije“. Potpuno se slažem 15 42,86 Slažem se 18 51,43 Nemam mišljenje 2 5,71 Ne slažem se 0 00,00 Uop će se ne slažem 0 00,00 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-17 Prikaz ocjene tvrdnje „Razvoj turisti čkih proizvoda-ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju imidža Me đimurske županije“

Analizom rezultata je utvr đeno kako od svi ispitanici posjeduju neki oblik baštine na podru čju Me đimurske županije. Od ukupnog broja ispitanika, njih 7 (20,00%) posjeduje ili upravlja prirodnom baštinom, 5 ispitanika (14,29%) materijalnom kulturnom baštinom,

18 ispitanika (51,43%) nematerijalnom kulturnom baštinom te troje ispitanika (8,57%) etnografskom baštinom. Četvero ispitanika (11,43%) je kao odgovor navelo nešto drugo Nadalje, daljnjom analizom je utvr đeno kako 1 ispitanik (20,00%) posjeduje materijalnu pokretnu kulturnu baštinu, a četiri ispitanika (80,00%) nepokretnu kulturnu baštinu.

Od ukupnog broja ispitanika, njih 19 posjeduje ili upravlja nematerijalnom baštinom, odnosno baštinom koja se prenosi predajom ili na neki drugi na čin unutar zajednice. Rije č je o folklornom stvaralaštvu u podru čju glazbe, plesa i obi čaja (42,11%), tradicijskim umije ćima i obrtima (26,32%), jeziku i dijalektima (21,05%), te ostalo (10,53%). Od ukupnog broja ispitanika, njih 3 (8,57%) posjeduje ili upravlja etnografskom baštinom. Rije č je o njegovanju starih obi čaja (2,86%), predmetima iz prošlosti koji su prikupljeni kroz projekt „Kak se negda delalo“ (2,86%) te svetomarskoj čipki (2,86%). Nitko od ispitanika u ovoj grupi ne posjeduje industrijsku baštinu.

Vrsta baštine koju ispitanici posjeduju ili kojom Postotak Broj ispitanika upravljaju (%) Prirodna baština 7 20,00 Materijalna baština 5 14,29 Nematerijalna baština 18 51,43 Etnografska baština 3 8,57 Industrijska baština 0 00,00 Nešto drugo 2 5,71 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-18 Prikaz vrsta baština koju posjeduju ili kojom upravljaju ispitanici

Ispitanici su izrazili svoju spremnost na uklju čivanje u razvoj novog ekomuzeja Me đimurje (68,57%), te smatraju kako je najvažniji faktor za uklju čivanje u projekt stupanj doprinosa razvoju zajednice (62,86%), benefiti koji proizlaze iz same promocije projekta (14,29%) te mogu ćnost otvaranja novih radnih mjesta (5,71%).

Faktori koji utje ču na odluku o uklju čivanje u Postotak Broj ispitanika razvoj ekomuzeja Me đimurje (%) Stupanj doprinosa razvoju zajednice 22 62,86 Mogu ćnost povezivanja s ostalim partnerima na 1 2,86 projektu Financijska održivost projekta 1 2,86 Mogu ćnost ostvarivanja prava na poticaj za 0 00,00 sudjelovanje u projektu Ekomuzej Me đimurje Mogu ćnost otvaranja novih radnih mjesta 2 5,71 Mogu ćnost obrazovanja osoba obuhva ćenih projektom 4 11,43 Ekomuzej Me đimurje Korisnost koja proizlazi iz promocije projekta Ekomuzej 5 14,29 Me đimurje Nešto drugo 0 00,00 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-19 Prikaz elemenata koji utje ču na odluku o uklju čivanju u projekt Ekomuzej Me đimurje

Na pitanje „Na koji bi na čin Vaša institucija mogla sudjelovati u razvoju Ekomuzeja Me đimurje“ ispitanici su izrazili spremnost na uklju čivanje u projekt kroz prezentaciju baštine (7), edukacijom (6), kroz organizacijsku i tehni čku pomo ć u osmišljavanju i provedbi projekta (10). Osim spomenutog, ispitanici su kao odgovor naveli organizaciju evenata (3), stavljanje infrastrukture na raspolaganje (4), promociju (3), organizaciju prodaje eko proizvoda (1). Od ukupnog broja ispitanika jedan je naveo kako nije siguran na koji bi na čin mogao sudjelovati u projektu.

Na čin na koji bi ispitanici mogli doprinijeti radu Postotak Broj ispitanika ekomuzeja Me đimurje (%) Prezentacijom baštine 7 20,00 Edukacijom 6 17,14 Organizacija i tehni čka pomo ć u osmišljavanju i 10 28,57 provedbi projekta Organizacija evenata 3 8,57 Infrastruktura 4 11,43 Promocija 3 8,57 Organizacija prodaje eko-proizvoda 1 2,86 Ostalo 1 2,86 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-20 Prikaz mogu ćnosti ispitanika da doprinesu radu ekomuzeja Me đimurje

Najprihvatljiviji organizacijski oblik Ekomuzeja Međimurje po ispitanike bila bi institucija (40,00%),mreža partnera (42,85%) i udruge (17,14%).

Potencijalan organizacijski oblik Ekomuzeja Postotak Broj ispitanika Me đimurje (%) Udruga 6 17,15 Mreža partnera 15 42,85 Institucija 14 40,00 Nešto drugo 2 5,71 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-21 Prikaz strukture odgovora na pitanje o organizacijskom obliku Ekomuzeja Me đimurje

Spremnost ispitanika na sudjelovanje u Postotak edukativnim radionicama vezanim uz razvoj Broj ispitanika (%) Ekomuzeja Me đimurje Da 29 82,86 Ne 00 00,00 Nisam siguran/Nisam sigurna 6 17,14 UKUPNO: 35 100,00 Tablica 6-22 Prikaz strukture odgovora na pitanje o spremnosti na sudjelovanje u edukativnim radionicama vezanim uz razvoj Ekomuzeja Me đimurje

6.3. Istraživanje stavova predstavnika poslovnih subjekata koji djeluju na podru čju Me đimurske županije

Provedenim istraživanjem je obuhva ćeno 39 poslovnih subjekata koji imaju registriranu djelatnost u domeni turizma, a koji djeluju na podru čju Me đimurske županije.

Postotak Oblik poslovnih subjekata Broj ispitanika (%) Jednostavno društvo ograni čene odgovornosti 2 5,13 Društvo s ograni čenom odgovornoš ću 8 20,51 Dioni čko društvo 2 5,13 Subjekt u obrtu i slobodnim zanimanjima 8 20,51 Obiteljsko poljoprivredna gospodarstva 9 23,08 Objekti u doma ćinstvu 10 25,64 UKUPNO 39 100,00 Tablica 6-23 Prikaz oblika poslovnih subjekata obuhva ćenih istraživanjem

Istraživanjem su bili obuhva ćeni jednostavna društva ograni čene odgovornosti (5,13%), društva s ograni čenom odgovornoš ću (20,51%) te dioni čka društva (5,13%). Uz spomenute, u istraživanju su sudjelovali subjekti u obrtu i slobodnim zanimanjima 44

(20,51%), obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva (23,08%) i objekti u doma ćinstvu (25,64%).

20% Č 28% Grad akovec Grad Mursko Središ će Grad Prelog 3% Op ćina Donji Kraljevec Op ćina Nedeliš će 10% 3% Op ćina Štrigova Op ćina Sveti Juraj na Bregu 3% Op ćina Sveti Martin na Muri 5% 28%

Grafikon 6-7 Prikaz ispitanika po geografskoj rasprostranjenosti u Me đimurskoj županiji

Od ukupnog broja ispitanika, njih 38 (97,45%) zapošljava 1-49 zaposlenika, dok je jedan ispitanik (2,56%) naveo kako ima više od 200 zaposlenih osoba.

Broj ljudi zaposlenih Postotak Broj ispitanika kod ispitanika (%) 1-5 zaposlenika 00 00 6-10 zaposlenika 00 00,00 11-49 zaposlenika 38 97,44 >50 zaposlenika 1 2,56 UKUPNO: 39 100,00 Tablica 6-24 Prikaz veli čine ispitanika prema broju zaposlenih

Kao primarnu djelatnost ispitanici su naveli tvrtku ili obrt s pretežito uslugom smještaja (51,28%), tvrtka ili obrt s pretežito uslugom usluživanja hrane i pi ća (25,65%), tvrtka ili obrt s uslugom smještaja i usluživanja hrane i pi ća (7,69%), turisti čko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo sa smještajem (7,69%) i turisti čko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo sa smještajem i usluživanjem hrane i pi ća (7,69%).

Primarna djelatnost ispitanika obuhva ćenih Postotak Broj ispitanika istraživanjem (%) 45

Tvrtka ili obrt s pretežito uslugom smještaja 20 51,28 Tvrtka ili obrt s pretežito uslugom usluživanja hrane i 10 25,65 pi ća Tvrtka ili obrt s uslugom smještaja i usluživanja hrane i 3 7,69 pi ća Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo za proizvodnju 0 00,00 vina ili drugih pi ća Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo za proizvodnju 0 00,00 hrane Turisti čko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo za 0 00,00 usluživanje hrane i pi ća Turisti čko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo sa 3 7,69 smještajem Turisti čko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo sa 3 7,69 smještajem i usluživanjem hrane i pi ća UKUPNO: 39 100,00 Tablica 6-25 Prikaz primarnih djelatnosti ispitanika

Na samom po četku istraživanja pokušalo se utvrditi da li su ispitanici upoznati s pojmom društveno odgovorno poslovanje. Analiza rezultata je pokazala kako je od ukupnog broja ispitanika, njih 35 (89,74%) upoznato s pojmom društveno odgovorno poslovanje, dok 4 ispitanika (10,26%) nisu bili sigurni da li su upoznati s pojmom društveno odgovornog poslovanja.

Naj češ će asocijacije koje se stvaraju kod ove grupe ispitanika kod spomena pojma društveno odgovorno poslovanje su zaštita okoliša (58,97%), uklju čivanje u razvoj zajednice kroz razli čite projekte (25,64%), poštovanje ljudskih prava (12,82%) te edukacija zaposlenika (2,57%).

Asocijacija pri spomenu pojma društveno Postotak Broj ispitanika odgovorno poslovanje (%) Uklju čivanje u razvoj zajednice kroz razli čite projekte 10 58,97 Zaštita okoliša 23 25,64 Poštovanje ljudskih prava 5 12,82 Edukacija zaposlenika 1 2,57 UKUPNO: 39 100,00 Tablica 6-26 Prikaz rezultata istraživanja o asocijacijama ispitanika pri spomenu pojma društveno odgovorno poslovanje

Analizom rezultata je utvr đeno kako 30 ispitanika (76,92%) u svom radu primjenjuje na čela društveno odgovornog poslovanja, dok 9 ispitanika (23,08%) nije moglo sa sigurnoš ću tvrditi da li njihov poslovni subjekt u svom radu primjenjuje na čela društveno odgovornog poslovanja.

Od ukupnog broja ispitanika, njih 11 (28,11%) je izjavilo kako njihov poslovni subjekt poti če razvoj, širenje i primjenu tehnologija u poslovanju prihvatljivih za okoliš, 10 ispitanika (25,64%) programe obuke za zaposlenike kroz edukativne radionice i seminare, a 10 ispitanika (25,64%) vo đenje, odnosno sudjelovanje u projektima koji su od interesa po zajednicu u kojoj djeluju. Od ukupnog broja zaposlenika, njih 8 (20,51%) je izjavilo kako promi ču ve ću odgovornost prema okolišu kroz vlastiti primjer djelovanja.

Prikaz aktivno sti institucija u podru čju društveno Postotak Broj ispitanika odgovornog poslovanja (%) Razvoj, širenje i primjenu tehnologija u poslovanju 11 28,21 prihvatljivih po okoliš Promicanje ve će odgovornosti prema okolišu kroz 8 20,51 vlastiti primjer djelovanja Programi obuke zaposlenika kroz edukativne radionice 10 25,64 i seminare Vo đenje/sudjelovanje u projektima koji su od interesa 10 25,64 po zajednicu u kojoj djeluju Ostalo 0 00,00 UKUPNO: 39 100,00 Tablica 6-27 Prikaz odgovora na pitanje vezano uz poticanje društveno odgovornog poslovanja

Ispitanici su u istraživanju trebali ocijeniti svoje slaganje s tvrdnjom „Me đimurska županija koristi inovativan pristup u kreiranju turisti čke ponude za turiste“. Analizom rezultata dobivenih u istraživanju utvr đeno je kako se s ovom tvrdnjom u potpunosti složilo 5 ispitanika (12,82%) dodjeljuju ći joj ocjenu odli čan. Od ukupnog broja ispitanika njih 30 (76,92%) ovu je tvrdnju vrednovalo ocjenom vrlo dobar, 4 ispitanika (10,26%) ocjenom dobar. Nitko od ispitanika ovu tvrdnju nije vrednovao ocjenama dovoljan i nedovoljan.

10,26% 12,82%

U potpunosti se slažem Slažem se Nemam mišljenje

76,92%

Grafikon 6-8 Prikaz ocjene tvrdnje „Me đimurska županija koristi inovativan pristup u kreiranju turisti čke ponude za turiste."

Od ukupnog broja ispitanika, njih 16 (41,03%) je upoznato s radom postoje ćeg ekomuzeja Mura, dok njih 14 nije (35,90%). Devet ispitanika nije bilo sigurno da li su upoznati s radom postoje ćeg ekomuzeja Mura (23,07%).

23% da 41% ne

Nisam siguran/nisam sigurna 36%

Grafikon 6-9 Prikaz upoznatosti ispitanika s radom postoje ćeg ekomuzeja Mura

Ispitanici su u istraživanju trebali ocjeniti svoje slaganje s tvrdnjom „Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju kontinentalnog turizma

Me đimurske županije“. Analizom rezultata dobivenih u istraživanju utvr đeno je kako je 15 ispitanika (38,46%) vrednovalo ovu tvrdnju ocjenom odli čan, a 19 ispitanika (48,72%) ocjenom vrlo dobar. Od ukupnog broja ispitanika njih 5 (12,82%) je ocijenio ovu tvrdnju ocjenom dobar.

„Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju kontinentalnog turizma Broj ispitanika Postotak (%) Me đimurske županije“ Potpuno se slažem 15 38,46 Slažem se 19 48,72 Nemam mišljenje 5 12,82 Ne slažem se 0 00,00 Uop će se ne slažem 0 00,00 UKUPNO: 39 100,00 Tablica 6-28 Prikaz ocjene tvrdnje „Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju kontinentalnog turizma Me đimurske županije“.

Ispitanici su u istraživanju trebali ocjeniti svoje slaganje s tvrdnjom „Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju imidža Me đimurske županije“. Analizom rezultata dobivenih u istraživanju utvr đeno je kako je 15 ispitanika (38,46%) vrednovalo ovu tvrdnju ocjenom odli čan, a 24 ispitanika (61,54%) ocjenom vrlo dobar.

„Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja Postotak može pridonijeti daljnjem razvoju imidža Broj ispitanika (%) Me đimurske županije“. Potpuno se slažem 15 38,46 Slažem se 24 61,54 Nemam mišljenje 0 00,00 Ne slažem se 0 00,00 Uop će se ne slažem 0 00,00 UKUPNO: 39 100,00 Tablica 6-29 Prikaz ocjene tvrdnje „Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju imidža Me đimurske županije“.

Analizom rezultata je utvr đeno kako od ukupnog broja ispitanika, njih 35 (89,74%). Od ukupnog broja ispitanika, njih 15 (42,86%) posjeduje ili upravlja prirodnom baštinom, 1 ispitanik (2,86%) materijalnom kulturnom baštinom, a 19 ispitanika (54,28%)ne čim drugim, a što ulazi u baštinu.

Vrsta baštine koju ispitanici posjeduju ili kojom Postotak Broj ispitanika upravljaju (%) Prirodna baština 15 42,86 Materijalna baština 1 2,86 Nematerijalna baština 0 00,00 Etnografska baština 0 00,00 Industrijska baština 0 00,00 Nešto drugo 19 54,28 UKUPNO: 25 100,00 Tablica 6-30 Prikaz vrsta baština koju posjeduju ili kojom upravljaju ispitanici

Nadalje, jedan ispitanik (2,86%) posjeduje nepokretnu kulturnu baštinu, odnosno staru ku ću koja datira s po četka 20.stolje ća, a 19 ispitanika (54,28%) posjeduje razne predmete iz ku ćanstva kao što su grn čarija, slike i fotografije koji opisuju život predaka na podru čju Me đimurske županije.

Oblici prirodne baštine koju posjeduju ili kojom Broj ispitanika Postotak (%) upravljaju ispitanici Vo ćnjak starih sorti vo ća 5 33,33 Stari vinograd 7 46,67 Tradicijski vrt 3 20,00 UKUPNO: 15 100,00 Tablica 6-31 Prikaz prirodne baštine koju posjeduju ispitanici

Ispitanici su izrazili spremnost na uklju čivanje u razvoj novog ekomuzeja Me đimurje (87,18%), te smatraju kako je najvažniji faktor za uklju čivanje u projekt mogu ćnost otvaranja novih radnih mjesta (25,64%), mogu ćnost povezivanja s ostalim partnerima na projektu ekomuzeja (25,64%) te stupanj doprinosa razvoju zajednice (12,82%).

Faktori koji utje ču na odluku o uklju čivanju u Broj ispitanika Postotak (%) razvoj ekomuzeja Me đimurje Stupanj doprinosa razvoju zajednice 5 12,82 Mogu ćnost povezivanja s ostalim partnerima na 10 25,64 projektu Financijska održivost projekta 5 12,82 Mogu ćnost ostvarivanja prava na poticaj za 0 00,00 sudjelovanje u projektu Ekomuzej Me đimurje Mogu ćnost otvaranja novih radnih mjesta 10 25,64 Mogu ćnost obrazovanja osoba obuhva ćenih projektom 5 12,82 Ekomuzej Me đimurje Korisnost koja proizlazi iz promocije projekta 4 10,26 Ekomuzej Me đimurje Nešto drugo 0 00,00 UKUPNO: 39 100,00 Tablica 6-32 Prikaz elemenata koji utje ču na odluku o uklju čivanju u projekt Ekomuzej Me đimurje

Potencijalan organizacijski oblik Ekomuzeja Broj ispitanika Postotak (%) Me đimurje Udruga 0 00,00 Mreža partnera 29 74,36 Institucija 5 12,82 Nešto drugo - tvrtka 5 12,82 UKUPNO: 39 100,00 Tablica 6-33 Prikaz strukture odgovora na pitanje o organizacijskom obliku Ekomuzeja Me đimurje

Spremnost ispitanika na sudjelovanje u edukativnim radionicama vezanim uz razvoj Broj ispitanika Postotak (%) Ekomuzeja Me đimurje Da 33 84,62 Ne 00 00,00 Nisam siguran/Nisam sigurna 6 15,38 UKUPNO: 39 100,00 Tablica 6-34 Prikaz strukture odgovora na pitanje o spremnosti na sudjelovanje u edukativnim radionicama vezanim uz razvoj Ekomuzeja Me đimurje

7. DISKUSIJA REZULTATA

Namjera istraživanja provedenog bila je utvrditi postoji li povezanost izme đu stavova ispitanika s podru čja Me đimurske županije i njihove spremnosti da se uklju če u razvoj projekta Ekomuzej Me đimurje.

Istraživanje provedeno izme đu predstavnika udruga koje djeluju na podru čju Me đimurske županije pokazalo je kako je ova grupa ispitanika izrazila spremnost na uklju čivanje u razvoj novog ekomuzeja Me đimurje (85,71%). Na pitanje „Na koji bi na čin Vaša udruga mogla sudjelovati u razvoju Ekomuzeja Me đimurje“ ispitanici su odgovorili izvo đenjem narodnih obi čaja (60,00%), organizacijom etno-manifestacija (25,71%) te interpretacijom baštine (11,43%) i prezentacijom starih obrta (2,86). Kao najprihvatljiviji organizacijski oblik Ekomuzeja Me đimurje ispitanici su naveli udrugu (48,57%), a potom i mreža partnera, a ispitanici su tako đer izrazili spremnost i na sudjelovanje u radionicama vezanim uz razvoj Ekomuzeja Me đimurje. Hipoteza postavljena na samom po četku istraživanja (H1 - Predstavnici javnog sektora imaju pozitivan stav o razvoju ekomuzeja Međimurje kao koncepta turisti čkog proizvoda) je potvr đena.

Druga grupa ispitanika – predstavnici javne uprave s podru čja Me đimurske županije – tako đer je izrazila spremnost na uklju čivanje u razvoj novog ekomuzeja Me đimurje (68,57%), te smatraju kako je najvažniji faktor za uklju čivanje u projekt stupanj doprinosa razvoju zajednice (62,86%), benefiti koji proizlaze iz same promocije projekta (14,29%) te mogu ćnost otvaranja novih radnih mjesta (5,71%). Na pitanje „Na koji bi na čin Vaša institucija mogla sudjelovati u razvoju Ekomuzeja Me đimurje“ ispitanici su izrazili spremnost na uklju čivanje u projekt kroz prezentaciju baštine (7), edukacijom (6), kroz organizacijsku i tehni čku pomo ć u osmišljavanju i provedbi projekta (10). Osim spomenutog, ispitanici su kao odgovor naveli organizaciju evenata (3), stavljanje infrastrukture na raspolaganje (4), promociju (3), organizaciju prodaje eko proizvoda (1). Od ukupnog broja ispitanika jedan je naveo kako odgovor nisam siguran/sigurna. Najprihvatljiviji organizacijski oblik Ekomuzeja Međimurje po ispitanike bila bi institucija (40,00%),mreža partnera (42,85%) i udruga (17,14%). Od ukupnog broja ispitanika njih dvoje je navelo nešto drugo (5,71%).

Hipoteza postavljena na samom po četku istraživanja (H2 - Predstavnici udruga imaju pozitivan stav o razvoju ekomuzeja Me đimurje kao koncepta turisti čkog proizvoda) vezana uz ovu grupu ispitanika je potvr đena.

Tre ća grupa ispitanika – poslovni subjekti koji svoju primarnu djelatnost obavljaju u domeni turisti čkih djelatnosti tako đer su izrazili spremnost na uklju čivanje u razvoj novog ekomuzeja Me đimurje (87,18%), te smatraju kako je najvažniji faktor za uklju čivanje u projekt mogu ćnost otvaranja novih radnih mjesta (25,64%), mogu ćnost povezivanja s ostalim partnerima na projektu ekomuzeja (25,64%) te stupanj doprinosa razvoju zajednice (12,82%).

Na pitanje „Na koji bi na čin Vaš poslovni subjekt mogao sudjelovati u razvoju Ekomuzeja Me đimurje“ ispitanici su odgovorili pružanjem smještajnih (76,92%) te ugostiteljskih usluga (23,08%). Kao najprihvatljiviji organizacijski oblik Ekomuzeja Me đimurje ispitanici su naveli mrežu partnera (74,36%), institucija (12,82%) te poslovni subjekt (12,82%). Hipoteza postavljena na samom po četku istraživanja (H3 - Predstavnici poslovnih subjekata imaju pozitivan stav o razvoju ekomuzeja Me đimurje kao koncepta turisti čkog proizvoda) time je potvr đena.

Za dokazivanje četvrte hipoteze (H4 -Ispitanici koji u svom poslovanju primjenjuju na čela društvenog poslovanja imaju pozitivniji stav o uklju čivanju u projekt razvoja ekomuzeja Me đimurje), potrebno je bilo uzeti u obzir varijable vezano uz primjenu na čela društveno odgovornog poslovanja te varijablu spremnosti na sudjelovanje u razvoju projekta ekomuzej Me đimurje. Analizom rezultata je utvr đeno kako od ukupnog broja ispitanika (109) njih 93,6% u svojem poslovanju primjenjuje na čela društveno odgovornog poslovanja. Od ukupnog broja ispitanika, njih 80,73% izrazilo je spremnost na uklju čivanje u razvoj Ekomuzeja Me đimurje.

Analiziraju ći rezultate svake grupe ispitanika utvr đeno je kako je od ukupnog broja predstavnika udruga koji su bili obuhva ćeni ovim istraživanjem, njih 28 (80,00%) u svom radu primjenjuje na čela DOP-a, a sedam ispitanika (20,00%) je navelo kako u svom radu ne primjenjuju na čela DOP-a. Ono što je zanimljivo jest činjenica kako je upravo tih 7 ispitanika navelo aktivnosti koje upu ćuju na primjenu na čela DOP-a, a što u 53

kona čnosti što može upućivati i na nedovoljnu upoznatost sa zna čenjem pojma društveno odgovorno poslovanje. Predstavnici javne uprave koji su sudjelovali u istraživanju u svom poslovanju primjenjuju na čela društveno odgovornog poslovanja (100,00%), a svega 24 (68,57%) ih je spremno sudjelovati u razvoju ekomuzeja. Preostali broj ispitanika u ovoj grupi, njih 11 (31,43%) odgovorilo je kako nisu sigurni da li žele sudjelovati u razvoju ekomuzeja Me đimurje. Poslovni subjekti obuhva ćeni ovim istraživanjem u svom radu primjenjuju na čela društveno odgovornog poslovanja (100,00%), te su izrazili spremnost na sudjelovanje u razvoju Ekomuzeja Me đimurje (87,18%) kroz usluge u domeni turizma i ugostiteljstva, odnosno prezentiranjem prirodne, materijalne, nematerijalne i etnografske baštine. Uspore đuju ći upoznatost ispitanika s pojmom društveno odgovorno testom ANOVA i post hoc testovima Turkey HSD i Scheffe utvr đeno je kako postoji statisti čki zna čajnija razlika izme đu udruga i javne uprave (p<0.0010053) te udruge i poslovnih subjekata (p<0.0010053) u upoznatosti s pojmom društveno odgovorno poslovanje. Tako đer, pomo ću istih testova utvr đeno je i kako postoji statisti čki zna čajnija razlika u primjeni na čela DOP-a u poslovanju izme đu udruga i javnih uprava (p<0.0150564), dok ne postoji izme đu udruga i poslovnih subjekata (p>0.2252086) i javne uprave i poslovnih subjekata (p>0.4290735). Sve ovo upu ćuje na potrebu informiranja udruga o tome što društvena odgovornost jest i kako se može primijeniti u poslovanju.

8. ZAKLJU ČAK

Turizam je u posljednjih nekoliko desetlje ća doživio brojne promjene zahvaljuju ći promjenama u životnim navikama ljudi, ali i razvoju društvenih platformi. Tiskane kataloge s destinacijama za odmor tijekom ljetnih ili zimskih mjeseci zamijenile su web platforme orijentirane na razmjenu iskustava, a standardne turisti čke sedmodnevne aranžmane putovanja po mjeri svake osobe. Aktivni odmor u planinama, vikend wellness paketi, mini ture samo su dio ponude koje se može prona ći na tržištu, a koje putniku omogu ćavaju upoznavanje razli čitih kultura i na čina života karakteristi čno za odre đeno podneblje.

Turizam u Me đimurskoj županiji orijentiran je na stvaranje turisti čkog okruženja i koncepata za putnike koji pružaju mogu ćnost autenti čnog doživljaja, uživanje u autohtonim jelima, ljepoti etnografske baštine, ali i prirodnim bogatstvima. Tako đer, regija se želi pozicionirati kao destinacija visoke kvalitativne reputacije. Jedan od takvih budu ćih koncepata koji je opisan kroz Masterplan razvoja za Me đimursku županiju jest i Ekomuzej Me đimurje.

Kroz istraživanje provedeno za potrebe izrade ovog diplomskog rada pokušalo se dobiti uvid u stavove ispitanika koji su kao javnost klju čni za razvoj spomenutog koncepta. Istraživanjem su bili obuhva ćeni ispitanici koji posluju u domeni turisti čkih djelatnosti, odnosno oni koji imaju doticaja s ovom granom gospodarstva. Istraživanjem je bilo obuhva ćeno 109 ispitanika, odnosno predstavnika udruga, javne uprave i poslovnih subjekata. Istraživanjem je utvr đeno kako ve ćina ispitanika primjenjuje na čela društveno odgovornog poslovanja, a što je vidljivo kroz doprinos u zaštiti okoliša, poštivanju ljudskih prava, edukaciji zaposlenika, ali i razvoju projekata za dobrobit zajednice. Osim spomenutog, ve ćina ispitanika izrazilo je spremnost na sudjelovanje u razvoju Ekomuzeja Me đimurje, što upu ćuje na svjesnost potrebe za ulaganjem u turizam uz minimalna devastiranja prirodnih bogatstava. Uzimaju ći u obzir da partneri u projektu imaju kontrolu nad vlastitim prihodima, otvara se i mogu ćnost lakše kontrole prihoda i troškova, a samim time i prilika za otvaranje novih radnih mjesta te stvaranja pozitivnijeg poduzetni čkog okruženja.

Istraživanje je otvorilo i neka nova pitanja vezana uz upoznatost ispitanika, ali i javnosti op ćenito, s pojmom društveno odgovornog poslovanja. Stoga se na temelju provedenog istraživanja i analiziranih podataka mogu dati sljede će preporuke:

- Održati interaktivnu radionicu o društveno odgovornom poslovanju na primjeru razvoja Ekomuzeja Me đimurje, a sve kako bi se ciljnoj javnosti približio sam pojam - Provesti fokus intervju s protekom vremena, a sve kako bi se dobio uvid u stavove ispitanika nakon završetka interaktivne radionice.

Ovim radom utvr đeno je da postoje svi nužni preduvjeti za implementiranje koncepta Ekomuzeja Me đimurje koji će kroz objedinjavanje prirodne, materijalne i nematerijalne, etnografske te industrijsku baštine, kao i uklju čivanjem postoje ćeg ljudskog potencijala lokalne zajednice, biti društveno odgovoran turistički proizvod te Me đimursku županiju pozicionirati kao destinaciju visoke reputacije.

U Varaždinu, 12. svibnja 2017.

IZJAVA O AUTORSTVU I SUGLASNOST ZA JAVNU OBJAVU

Završni/diplomski rad isklju čivo je autorsko djelo studenta koji je isti izradio te student odgovara za istinitost, izvornost i ispravnost teksta rada. U radu se ne smiju koristiti dijelovi tu đih radova (knjiga, članaka, doktorskih disertacija, magistarskih radova, izvora s interneta, i drugih izvora) bez navo đenja izvora i autora navedenih radova. Svi dijelovi tu đih radova moraju biti pravilno navedeni i citirani. Dijelovi tu đih radova koji nisu pravilno citirani, smatraju se plagijatom, odnosno nezakonitim prisvajanjem tu đeg znanstvenog ili stru čnoga rada. Sukladno navedenom studenti su dužni potpisati izjavu o autorstvu rada.

Ja, Rudi Grula pod punom moralnom, materijalnom i kaznenom odgovornoš ću, izjavljujem da sam isklju čivi autor/ica diplomskog rada pod naslovom Ekomuzej Me đimurje kao društveno odgovoran turisti čki proizvod te da u navedenom radu nisu na nedozvoljeni na čin (bez pravilnog citiranja) korišteni dijelovi tu đih radova.

Student/ica: Rudi Grula ______(vlastoru čni potpis )

Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnost i visokom obrazovanju završne/diplomske radove sveu čilišta su dužna trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveu čilišne knjižnice u sastavu sveu čilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih/diplomskih radova Nacionalne i sveu čilišne knjižnice. Završni radovi istovrsnih umjetničkih studija koji se realiziraju kroz umjetni čka ostvarenja objavljuju se na odgovaraju ći na čin.

Ja, Rudi Grula neopozivo izjavljujem da sam suglasan/na s javnom objavom diplomskog rada pod naslovom Ekomuzej Me đimurje kao društveno odgovoran turisti čki proizvod čiji sam autor/ica. Student/ica: Rudi Grula

______(vlastoru čni potpis) 57

9. Popis literature

[1] Pavi ć-Rogoši ć, L., Društveno odgovorno poslovanje, Odraz, stranica: 1 URL: http://www.odraz.hr/media/21845/dop.pdf, dokumentu pristupano dana 5.prosinca 2016.godine [2] IBID: stranica: 2 [3] Tafra Vlahovi ć M. (2009.): Konceptualni okvir društveno odgovornog poslovanja, stranica: 164., URL: http://hrcak.srce.hr/file/61695, dokumentu pristupano dana 5.prosinca 2016.godine [4] IBID: stranica: 166 [5] IBID, stranica: 181.-182. [6] Carmeli, A., Tishler, A. (2005.): Perceived Organizational Reputation and Organizational Performance: An Empirical Investigation of Industrial Enterprises, Corporate Reputation Review, Vol. 8, No. 1, stranice: 13-30. [7] Đurin, M: Izgradnja reputacije i društveno odgovorno poslovanje“, stranica:23 [8] Tafra-Vlahovi ć, M.(): Održivo poslovanje, stranica:151 [9] IBID, stranica: 144 [10] IBID, stranica: 203 [11] Fombrun , CJ .and van Riel , C . B . M .( 1997 ) ‘ The reputational landscape ’ , Corporate Reputation Review, 1 (1/2) , 5 – 13 ., str.10 [12] IBID, stranica: 10 [13] Petri čevi ć, T., 2012: Društveno odgovorno poslovanje i društveno poduzetni čki pothvati u turizmu, stranica: 16. , URL: http://www.britishcouncil.hr/sites/default/files/prirucnik_dop_i_dpp_u_turizmu, pristupano dokumentu dana 5.prosinca 2016.godine [14] IBID, stranica: 17 [15] IBID, stranica: 18 [16] Guidelines CSR-Reporting in Tourism: 8 steps To Sustainability Reporting, https://earthresponsible.files.wordpress.com/2013/03/csr-leitfaden_eng_ger- kate.pdf, dokumentu pristupano dana 5.prosinca 2016.godine, stranica: 5 [17] Klari ć V., Laszlo Ž., Nevida R. (2011.): Muzeji i turizam, Turisti čki posjeti muzeju: Upravljanje posjetiteljima, Globtour Event, Zagreb, stranica:5 [18] Maroevi ć I.(1993.): Uvod u Muzeologiju, Zavod za informacijske studije, Zagreb [19] Klari ć V., Laszlo Ž., Nevida R. (2011.): Muzeji i turizam, Turisti čki posjeti muzeju: Upravljanje posjetiteljima, Globtour Event, Zagreb, stranica: 6 [20] IBID, stranica: 8 [21] R. Franji ć(2009.): Kulturni turizam, ZŠM, Zagreb

[22] Tomljenovi ć R.(2003.): Strategija razvoja kulturnog turizma Vlade RH i Ministarstva turizma, Od turizma i kulture do kulturnog turizma, Institut za turizam, Zagreb [23] Klari ć V., Laszlo Ž., Nevida R. (2011.): Muzeji i turizam, Turisti čki posjeti muzeju: Upravljanje posjetiteljima, Globtour Event, Zagreb, stranica: 7 [24] Kušen E.(2002.): Osnovna funkcionalna klasifikacija turisti čkih atrakcija, Institut za turizam , Zagreb [25] Klari ć V., Laszlo Ž., Nevida R. (2011.): Muzeji i turizam, Turisti čki posjeti muzeju: Upravljanje posjetiteljima, Globtour Event, Zagreb, stranice: 7-8 [26] Davis P.(2011.): Ecomuseums; A Sense of Place, 2nd Edition, Continuum International Publishing Group, London, stranica: 47 [27] Babi ć D.(2009.): Iskustva i (skrivene) vrijednosti ekomuzeja, Etnološka istraživanja, Zagreb, stranica: 227 [28] Rivière, G. H.(1985.): ‘The ecomuseum: an evolutive definition’, Mu-seum, 37(4): 182-3. [29] Davis P.(2011.): Ecomuseums; A Sense of Place, 2nd Edition, Continuum International Publishing Group, London [30] Maggi, Falletti (2000.): Ecomuseums in Europe, Working paper, stranica: 137. [31] Ecomusee D'Alzace, http://www.ecomusee.alsace/en/exploring-the- ecomusee/presentation, pristupano stranici dana 5.prosinca 2016.godine [32] Ecomuseo del Cansentino, www.ecomuseodelcansentino.it, stranici pristupano dana 5.prosinca 2016.godine [33] Okomuseum Grenseland, grenseland.org, stranici pristupano dana 5.prosinca 2016.godine [34] Kilmartinhouse Museum, www.kilmartin.org, dokumenu pristupano dana 5.prosinca 2016.godine [35] Ekomuzej ruže, www.ruze.ekomuzeum.cz, dokumentu pristupano dana 5.prosinca 2016.godine [36] Ekomuzej hmeljarstva in pivarstva, www.ekomuzej-hmelj.si, dokumentu pristupano dana 5.prosinca 2016.godine [37] Ekomuzej Ku ća o Batani, http://batana.org/hr/ekomuzej-batana/info-tocka-o- ekomuzeju/, dokumentu pristupano dana 5.prosinca 2016.godine [38] Prostorni plan Me đimurske županije (Službeni glasnik Me đimurske županije 7/01; 8/01), dokumentu pristupano dana 5.prosinca 2016.godine [39] Me đimurska županija: Masterplan razvoja turizma Me đimurske županije do 2020., 2015. Institut za turizam, Zagreb [40] IBID: stranica 9. [41] IBID: stranica 10. 59

[42] IBID: stranica 11. [43] http://www.dzs.hr/, pristupano podacima dana 5.prosinca 2016.godine [44] Me đimurska županija: Masterplan razvoja turizma Me đimurske županije do 2020., 2015. Institut za turizam, Zagreb, stranica: 31 [45] IBID: stranica 34. [46] IBID: stranica 24. [47] IBID: stranice: 25.-30. [48] IBID: stranica 35.

10. Popis slika

Slika 3-1 Prikaz alzaško seoskog naselja, fotografije preuzete sa www.ecomusee- alsace.fr ...... 15 Slika 3-2. Prikaz ponude Ecomuseo del Cansentino, fotografije preuzete sa www.ecomuseodelcansentino.it ...... 16 Slika 3-3 Prikaz detalja iz ekomuzeja Grenseland, fotografije preuzete sa www.okomuseum-grenseland.org ...... 17 Slika 3-4 Prikaz logotipa i detalja ekomuzeja Kilmartinhouse i menhiri, preuzeto sa www.kilmartin.org ...... 17 Slika 3-5 Prikaz mape ekomuzeja, preuzeto sa http://www.ruze.ekomuzeum.cz ...... 18 Slika 3-6 Logotip ekomuzeja Hmeljarstva i fotografija berbe hemlja, preuzeto sa www.ekomuzej-hmelj.si ...... 19 Slika 3-7 Prikaz logotipa i detalja iz ekomuzeja Kuća o batani, preuzeto sa www.batana.org ...... 19 Slika 3-8 Prikaz Ekomuzeja Mura, fotografija preuzeta sa http://www.ekomuzejmura.com/?l=h ...... 20 Slika 4-1 Zemljopisna karta Me đimurske županije, preuzeto sa http://medjimurska- zupanija.hr/dokumenti/UO%20za%20gospodarske%20djelatnosti/Masterplan_razv oja_turizma_Medjimurske_zupanije_2020.pdf ...... 21 Slika 4-2 Prikaz društveno odgovornog poslovanja na primjeru koncepta turisti čkog proizvoda Ekomuzej Me đimurje, Izvor: vlastiti rad ...... 26

11. Popis tablica

Tablica 3-1 Komparacija tradicionalnog muzeja i ekomuzeja, prema Patric Boylan ...... 13 Tablica 6-1 Prikaz broja ispitanika obuhva ćenih istraživanjem po grupama ...... 30 Tablica 6-2 Prikaz oblika udruga obuhva ćenih istraživanjem ...... 30 Tablica 6-3 Upoznatost ispitanika s zna čenjem pojma DOP ...... 31 Tablica 6-4 Prikaz rezultata istraživanja o asocijacijama ispitanika pri spomenu pojma DOP ...... 31 Tablica 6-5 Prikaz odgovora na pitanje vezano uz aktivnosti ispitanika u podru čju DOP- a ...... 32 Tablica 6-6 Prikaz ocjene tvrdnje „Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju kontinentalnog turizma Me đimurske županije“ ...... 34 Tablica 6-7 Prikaz ocjene tvrdnje „Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju imidža Me đimurske županije“ ...... 34 Tablica 6-8 Prikaz vrsta baština koju ispitanici posjeduju ili kojom upravljaju ...... 35 Tablica 6-9 Prikaz elemenata koji utje ču na odluku o uklju čivanju u projekt Ekomuzej Me đimurje ...... 35 Tablica 6-10 Prikaz strukture odgovora na pitanje o organizacijskom obliku Ekomuzeja Me đimurje ...... 36 Tablica 6-11 Prikaz strukture odgovora na pitanje o spremnosti na sudjelovanje u edukativnim radionicama vezanim uz razvoj Ekomuzeja Me đimurje ...... 36 Tablica 6-12 Prikaz ispitanika obuhva ćenih istraživanjem radi dobivanja uvida u stavove predstavnika javnog sektora ...... 37 Tablica 6-13 Prikaz veli čine ispitanika prema broju zaposlenih ...... 38 Tablica 6-14 Prikaz rezultata istraživanja o asocijacijama ispitanika pri spomenu pojma DOP ...... 38 Tablica 6-15 Prikaz odgovora na pitanje vezano uz aktivnosti ispitanika u podru čju DOP-a ...... 39 Tablica 6-16 Prikaz ocjene tvrdnje „Razvoj turisti čkih proizvoda-ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju kontinentalnog turizma Me đimurske županije“ ...... 41 Tablica 6-17 Prikaz ocjene tvrdnje „Razvoj turisti čkih proizvoda-ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju imidža Me đimurske županije“ ...... 41 Tablica 6-18 Prikaz vrsta baština koju posjeduju ili kojom upravljaju ispitanici ...... 42 Tablica 6-19 Prikaz elemenata koji utje ču na odluku o uklju čivanju u projekt Ekomuzej Me đimurje ...... 43

Tablica 6-20 Prikaz mogu ćnosti ispitanika da doprinesu radu ekomuzeja Me đimurje ... 43 Tablica 6-21 Prikaz strukture odgovora na pitanje o organizacijskom obliku Ekomuzeja Me đimurje ...... 44 Tablica 6-22 Prikaz strukture odgovora na pitanje o spremnosti na sudjelovanje u edukativnim radionicama vezanim uz razvoj Ekomuzeja Me đimurje ...... 44 Tablica 6-23 Prikaz oblika poslovnih subjekata obuhva ćenih istraživanjem ...... 44 Tablica 6-24 Prikaz veli čine ispitanika prema broju zaposlenih ...... 45 Tablica 6-25 Prikaz primarnih djelatnosti ispitanika ...... 46 Tablica 6-26 Prikaz rezultata istraživanja o asocijacijama ispitanika pri spomenu pojma društveno odgovorno poslovanje ...... 46 Tablica 6-27 Prikaz odgovora na pitanje vezano uz poticanje društveno odgovornog poslovanja ...... 47 Tablica 6-28 Prikaz ocjene tvrdnje „Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju kontinentalnog turizma Me đimurske županije“...... 49 Tablica 6-29 Prikaz ocjene tvrdnje „Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može pridonijeti daljnjem razvoju imidža Me đimurske županije“...... 49 Tablica 6-30 Prikaz vrsta baština koju posjeduju ili kojom upravljaju ispitanici ...... 50 Tablica 6-31 Prikaz prirodne baštine koju posjeduju ispitanici ...... 50 Tablica 6-32 Prikaz elemenata koji utje ču na odluku o uklju čivanju u projekt Ekomuzej Me đimurje ...... 50 Tablica 6-33 Prikaz strukture odgovora na pitanje o organizacijskom obliku Ekomuzeja Me đimurje ...... 51 Tablica 6-34 Prikaz strukture odgovora na pitanje o spremnosti na sudjelovanje u edukativnim radionicama vezanim uz razvoj Ekomuzeja Me đimurje ...... 51 Tablica 13-1 Prikaz pitanja koja će se koristiti za potrebe istraživanja stavova me đu predstavnicima javnog sektora u Me đimurskoj županiji ...... 68 Tablica 13-2 Prikaz pitanja koja će se koristiti za potrebe ustraživanja stavova me đu predstavnicima nevladinih udruga ...... 71 Tablica 13-3 Prikaz pitanja koja će se koristiti za potrebe istraživanja stavova - javni sektor ...... 74

12. Popis grafikona

Grafikon 4-1 Prikaz komercijalnih smještajnih kapaciteta u Me đimurskoj županiji tijekom 2014. i 2015.godine, prema DZS ...... 22 Grafikon 6-1 Prikaz ispitanika obuhva ćenih istraživanjem prema geografskoj rasprostranjenosti ...... 31 Grafikon 6-2 Prikaz ocjene tvrdnje „Me đimurska županija koristi inovativan pristup u kreiranju turisti čke ponude za turiste“ ...... 33 Grafikon 6-3 Prikaz upoznatosti ispitanika s radom postoje ćeg ekomuzeja Mura ...... 33 Grafikon 6-4 Prikaz ispitanika po geografskoj rasprostranjenosti u Me đimurskoj županiji ...... 37 Grafikon 6-5 Prikaz ocjene tvrdnje „Me đimurska županija koristi inovativan pristup u kreiranju turisti čke ponude za turiste“ ...... 40 Grafikon 6-6 Prikaz upoznatosti ispitanika s radom postoje ćeg ekomuzeja Mura ...... 40 Grafikon 6-7 Prikaz ispitanika po geografskoj rasprostranjenosti u Me đimurskoj županiji ...... 45 Grafikon 6-8 Prikaz ocjene tvrdnje „Me đimurska županija koristi inovativan pristup u kreiranju turisti čke ponude za turiste." ...... 48 Grafikon 6-9 Prikaz upoznatosti ispitanika s radom postoje ćeg ekomuzeja Mura ...... 48

13. Prilozi

13.1. Upitnici korišteni u istraživanju

01. Vi ste: A Predstavnik grada u Me đimurskoj županiji B Predstavnik op ćine u Me đimurskoj županiji C Predstavnik Turisti čke zajednice koja na djeluje na podru čju Me đimurske županije D Predstavnik razvojne agencije E Predstavnik javne ustanove parkova prirode F Predstavnik javne ustanove za upravljanje zašti ćenim prirodnim vrijednostima županija G Predstavnik obrazovne institucije (osnovna, srednja škola) H Predstavnik muzeja I Ostalo-navedite što 02. U kojem gradu, odnosno op ćini se nalazi sjedište Vaše institucije: Padaju ći izbornik s mjestima i gradovima u Me đimurskoj županiji 03. Koliko ljudi je zaposleno u Vašoj instituciji? A 1-5 B 6-10 C 11-49 D >50 04. Koja je djelatnost Vaše institucije? Padaju ći izbornik sa ponu đenim djelatnostima koje su definirane službenom nacionalnom A klasifikacijom djelatnosti 05. Da li ste upoznati s pojmom društveno odgovorno poslovanje? A DA B NE C NISAM SIGURAN/NISAM SIGURNA 06. Koja je Vaša prva asocijacija pri spomenu pojma društveno odgovorno ponašanje: A Zaštita okoliša B Poštovanje ljudskih prava C Edukacija zaposlenika D Uklju čivanje u razvoj zajednice kroz razli čite projeke E Nešto drugo – navedite što 07. Da li Vaša institucija posluje po na čelima društveno odgovornog poslovanja? A DA B NE B NISAM SIGURAN/NISAM SIGURNA 08. Da li vaša institucija poti če: A Razvoj, širenje i primjenu tehnologija u poslovanju prihvatljivih za okoliš Promicanje ve će odgovornosti prema okolišu kroz vlastiti primjer djelovanja (npr. Nabava B ekološki prihvatljivijih vozila) C Programe obuke članova udruge kroz radionice i seminare 65

D Programe obuke članova zajednice kroz radionice i seminare Vo đenje/sudjelovanje u projektima koji su od interesa po zajednicu u kojoj djeluju (npr. E njegovanje tradicije i sl.) F Nešto drugo-navedite što: Kako biste ocijenili tvrdnju: Me đimurska županija koristi inovativan pristup u 09. kreiranju turisti čke ponude za turiste. A Potpuno se slažem B Slažem se C Nemam mišljenje D Ne slažem se E Uop će se ne slažem 10. Da li ste upoznati s turisti čkim proizvodom Ekomuzej Mura? A DA B NE C NISAM SIGURAN/NISAM SIGURNA Kako biste ocijenili sljede ću tvrdnju: Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može 11. pridonijeti daljnjem razvoju kontinentalnog turizma Me đimurske županije. A Potpuno se slažem B Slažem se C Nemam mišljenje D Ne slažem se E Uop će se ne slažem Kako biste ocijenili sljede ću tvrdnju: Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može 12. pridonijeti daljnjem razvoju imidža Me đimurske županije. A Potpuno se slažem B Slažem se C Nemam mišljenje D Ne slažem se E Uop će se ne slažem 13. Da li Vaša institucija posjeduje ili upravlja nekim od navedenih baština: A Prirodna baština B Materijalna kulturna baština Nematerijalna kulturna baština – razni oblici i pojave što se prenose predajom ili na neki C drugi na čin D Etnografska baština E Industrijska baština F Nešto drugo- navedite što: (ako je odgovor prirodna baština) Naveli ste kako vaša institucija posjeduje ili upravlja prirodnom baštinom na podru čju Me đimurske županije. Da li nam možete 14. navesti o kojoj je prirodnoj baštini rije č? Opis (ako je odgovor materijalna kulturna baština). Naveli ste kako vaša institucija posjeduje ili upravlja materijalnom baštinom na podru čju Me đimurske županije. Vaša 15. institucija posjeduje ili upravlja A Pokretnom kulturnom baštinom B Nepokretnom kulturnom baštinom 16. Molimo vas da navedete o kakvoj je materijalnoj baštini rije č:

Opis (ako je odgovor nematerijalna baština) Naveli ste kako vaša institucija posjeduje ili upravlja nematerijalnom baštinom na podru čju Me đimurske županije. O kakvoj je 17. baštini rije č A Jezik, dijalekti B Usmena književnost svih vrsta C Folklorno stvaralaštvo u podru čju glazbe, plesa, obi čaja D Tradicijska umije ća i obrti E Nešto drugo -navedite što (ako je odgovor etnografska baština). Naveli ste kako vaša institucija posjeduje ili upravlja etnografskom baštinom na podru čju Me đimurske županije. O kakvoj je 18. etnografskoj baštini rije č: Opis (ako je odgovor industrijska baština). Naveli ste kako vaša institucija posjeduje ili upravlja industrijskom baštinom na podru čju Me đimurske županije. O kakvoj je 19. industrijskoj baštini rije č: Opis Da li bi vaša institucija bila spremna uklju čiti se kao partner u razvoj novog ekomuzeja koji bi pridonio razvoju kontinentalnog turizma podru čju Me đimurske 20. županije? A DA B NE C NE ZNAM Po Vašem mišljenju, koji bi presudni faktor bio da se uklju čite u razvoj novog eko 21. muzeja na podru čju Me đimurske županije? A Stupanj doprinosa razvoju zajednice B Mogu ćnost povezivanja s ostalim partnerima na projektu ekomuzeja C Financijska održivost projekta D Mogu ćnost ostvarivanja prava na poticaj za sudjelovanje u projektu ekomuzej Me đimurje E Mogu ćnost otvaranja novih radnih mjesta F Mogu ćnost obrazovanja osoba obuhva ćenih projektom ekomuzej Me đimurje G Korisnost koja proizlazi iz promocije projekta ekomuzej Me đimurje H Nešto drugo – navedite što: 22. Na koji na čin bi vaša institucija mogala sudjelovati u razvoju ekomuzeja Me đimurje: Opis Koji bi organizacijski oblik Ekomuzeja Me đimurje bio prihvatljiv po vas,a kako biste 23. se uklju čili u sam projekt? A Udruga B Mreža partnera C Institucija D Nešto drugo – navedite što: (Ako je odgovor na pitanje broj 20 bio “NE”) Da li nam možete re ći da li bi postojala mogu ćnost da se Vaša udruga naknadno uklju či u projekt Ekomuzej Me đimurje kada 24. isti po čne raditi? A Da, postojala bi mogu ćnost B Ne, ne bi postojala mogu ćnost C Nisam siguran/sigurna Da li biste bili spremni sudjelovati na radionici vezano uz razvoj ekomuzeja 25. Me đimurje? 67

A DA B NE C NISAM SIGURAN/NISAM SIGURNA

Tablica 13-1 Prikaz pitanja koja će se koristiti za potrebe istraživanja stavova me đu predstavnicima javnog sektora u Me đimurskoj županiji

01. Vi ste: Kulturno-umjetni čka udruga (pjeva čki zbor, instrumentalni sastav, udruga za njegovanje folklorne glazbe, plesa i tradicionalnih obi čaja, udruga za o čuvanje pokladnih/fašni čkih A obi čaja, književna udruga, likovna udruga) B Udruga za o čuvanje i promicanje tradicijskih zanata i ruralne graditeljske baštine C Udruga za promicanje kvalitete života D Udruga za promicanje tradicionalne poljoprivrede i kulinarike E Ekološka udruga F Nešto drugo – navedite što: 02. U kojem gradu, odnosno op ćini se nalazi sjedište Vaše udruge: Padaju ći izbornik s mjestima i gradovima u Me đimurskoj županiji 03. Da li ste upoznati s pojmom društveno odgovorno poslovanje? A DA B NE B NISAM SIGURAN/NISAM SIGURNA 04. Koja je Vaša prva asocijacija pri spomenu pojma društveno odgovorno ponašanje: A Zaštita okoliša B Poštovanje ljudskih prava C Edukacija članova udruge D Uklju čivanje u razvoj zajednice kroz razli čite projeke E Nešto drugo – navedite što Da li Vaša udruga u svom radu primjenjuje na čela društveno odgovornog 05. poslovanja? A DA B NE B NISAM SIGURAN/NISAM SIGURNA 06. Da li vaša udruga poti če: A Razvoj, širenje i primjenu na čela koji pridonose zaštiti okoliša B Programe obuke članova udruge kroz radionice i seminare C Programe obuke članova zajednice kroz radionice i seminare Vo đenje/sudjelovanje u projektima koji su od interesa po zajednicu u kojoj djeluju (npr. D njegovanje tradicije i sl.) E Programe vezane uz promociju me đimurske baštine Kako biste ocijenili tvrdnju: Me đimurska županija koristi inovativan pristup u 07. kreiranju turisti čke ponude za turiste. A Potpuno se slažem 68

B Slažem se C Nemam mišljenje D Ne slažem se E Uop će se ne slažem 08. Da li ste upoznati s turisti čkim proizvodom Ekomuzej Mura? A DA B NE C NISAM SIGURAN/NISAM SIGURNA Kako biste ocijenili sljede ću tvrdnju: Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može 09. pridonijeti daljnjem razvoju kontinentalnog turizma Me đimurske županije. A Potpuno se slažem B Slažem se C Nemam mišljenje D Ne slažem se E Uop će se ne slažem Kako biste ocijenili sljede ću tvrdnju: Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može 10. pridonijeti daljnjem razvoju imidža Me đimurske županije. A Potpuno se slažem B Slažem se C Nemam mišljenje D Ne slažem se E Uop će se ne slažem 11. Da li Vaša udruga posjeduje ili upravlja nekim od navedenih baština: A Prirodna baština B Materijalna kulturna baština Nematerijalna kulturna baština – razni oblici i pojave što se prenose predajom ili na neki C drugi na čin D Etnografska baština E Industrijska baština F Nešto drugo- navedite što: (ako je odgovor prirodna baština) Naveli ste kako vaša udruga posjeduje ili upravlja prirodnom baštinom na podru čju Me đimurske županije. Da li nam možete navesti o 12. kojoj je prirodnoj baštini rije č? Opis (ako je odgovor materijalna kulturna baština). Naveli ste kako vaša udruga posjeduje ili upravlja materijalnom baštinom na podru čju Me đimurske županije. Vaša udruga 13. posjeduje ili upravlja: A Pokretnom kulturnom baštinom B Nepokretnom kulturnom baštinom 14. Molimo vas da opišete o kakvoj je materijalnoj baštini rije č: Opis (ako je odgovor nematerijalna baština) Naveli ste kako vaša udruga posjeduje ili upravlja nematerijalnom baštinom na podru čju Me đimurske županije. O kakvoj je 15. baštini rije č? A Jezik, dijalekti

B Usmena književnost svih vrsta C Folklorno stvaralaštvo u podru čju glazbe, plesa, obi čaja D Tradicijska umije ća i obrti E Nešto drugo -navedite što (ako je odgovor etnografska baština). Naveli ste kako vaša udruga posjeduje ili upravlja etnografskom baštinom na podru čju Me đimurske županije. O kakvoj je 16. etnografskoj baštini rije č? Opis (ako je odgovor industrijska baština). Naveli ste kako vaša udruga posjeduje ili upravlja industrijskom baštinom na podru čju Me đimurske županije. O kakvoj je 17. industrijskoj baštini rije č: Opis Da li bi vaša udruga bila spremna uklju čiti se kao partner u razvoj novog ekomuzeja 18. koji bi pridonio razvoju kontinentalnog turizma podru čju Me đimurske županije? A DA B NE C NE ZNAM Po Vašem mišljenju, koji bi presudni faktor bio da se uklju čite u razvoj novog eko 19. muzeja na podru čju Me đimurske županije? A Stupanj doprinosa razvoju zajednice B Mogu ćnost povezivanja s ostalim partnerima na projektu ekomuzeja C Financijska održivost projekta D Mogu ćnost ostvarivanja prava na poticaj za sudjelovanje u projektu ekomuzej Me đimurje E Mogu ćnost otvaranja novih radnih mjesta F Mogu ćnost obrazovanja osoba obuhva ćenih projektom ekomuzej Me đimurje G Korisnost koja proizlazi iz promocije projekta ekomuzej Me đimurje H Nešto drugo – navedite što: 20. Na koji na čin bi vaša udruga mogla sudjelovati u razvoju ekomuzeja Me đimurje: Opis Koji bi organizacijski oblik Ekomuzeja Me đimurje bio prihvatljiv po vas,a kako biste 21. se uklju čili u sam projekt? A Udruga B Mreža partnera C Institucija D Nešto drugo – navedite što: (Ako je odgovor na pitanje broj 18 bio “NE”) Da li nam možete re ći da li bi postojala mogu ćnost da se Vaša udruga naknadno uklju či u projekt Ekomuzej Me đimurje kada isti 22. po čne raditi? A Da, postojala bi mogu ćnost B Ne, ne bi postojala mogu ćnost C Nisam siguran/sigurna Da li biste bili spremni sudjelovati na radionici vezano uz razvoj ekomuzeja 23. Me đimurje? DA NE NISAM SIGURAN/NISAM SIGURNA 70

Tablica 13-2 Prikaz pitanja koja će se koristiti za potrebe ustraživanja stavova me đu predstavnicima nevladinih udruga

01. Vaš poslovni subjekt je: A Jednostavno društvo ograni čene odgovornosti B Društvo s ograni čenom odgovornoš ću C Dioni čko društvo D Subjekt u obrtu i slobodnim zanimanjima E Ostalo-navedite što 02. U kojem gradu, odnosno op ćini se nalazi sjedište Vaše institucije: Padaju ći izbornik s mjestima i gradovima u Me đimurskoj županiji 03. Koliko ljudi zapošljava poslovni subjekt? A 1-49 B 50-99 C 100-199 D >200 04. Koja je primarna djelatnost Vašeg poslovnog subjekta? Padaju ći izbornik sa ponu đenim djelatnostima koje su definirane službenom nacionalnom A klasifikacijom djelatnosti 05. Da li ste upoznati s pojmom društveno odgovorno poslovanje? A DA B NE B NISAM SIGURAN/NISAM SIGURNA 06. Koja je Vaša prva asocijacija pri spomenu pojma društveno odgovorno ponašanje: A Zaštita okoliša B Poštovanje ljudskih prava C Edukacija zaposlenika D Uklju čivanje u razvoj zajednice kroz razli čite projeke E Nešto drugo – navedite što 07. Da li Vaš poslovni subjekt posluje po na čelima društveno odgovornog poslovanja? A DA B NE B NISAM SIGURAN/NISAM SIGURNA 08. Da li vaš poslovni subjekt poti če: A Razvoj, širenje i primjenu tehnologija u poslovanju prihvatljivih za okoliš Promicanje ve će odgovornosti prema okolišu kroz vlastiti primjer djelovanja (npr. Nabava B ekološki prihvatljivijih vozila) C Programe obuke za zaposlenike kroz radionice i seminare Vo đenje/sudjelovanje u projektima koji su od interesa po zajednicu u kojoj djeluju (npr. D njegovanje tradicije i sl.) E Nešto drugo – navedite što: 71

Kako biste ocijenili tvrdnju: Me đimurska županija koristi inovativan pristup u 09. kreiranju turisti čke ponude za turiste. A Potpuno se slažem B Slažem se C Nemam mišljenje D Ne slažem se E Uop će se ne slažem 10. Da li ste upoznati s turisti čkim proizvodom Ekomuzej Mura? A DA B NE C NISAM SIGURAN/NISAM SIGURNA Kako biste ocijenili sljede ću tvrdnju: Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može 11. pridonijeti daljnjem razvoju kontinentalnog turizma Me đimurske županije. A Potpuno se slažem B Slažem se C Nemam mišljenje D Ne slažem se E Uop će se ne slažem Kako biste ocijenili sljede ću tvrdnju: Razvoj turisti čkih proizvoda – ekomuzeja može 12. pridonijeti daljnjem razvoju kontinentalnog imidža Me đimurske županije. A Potpuno se slažem B Slažem se C Nemam mišljenje D Ne slažem se E Uop će se ne slažem 13. Da li Vaša poslovni subjekt posjeduje ili upravlja nekim od navedenih baština: A Prirodna baština B Materijalna kulturna baština Nematerijalna kulturna baština – razni oblici i pojave što se prenose predajom ili na neki C drugi na čin D Etnografska baština E Industrijska baština F Nešto drugo- navedite što: (ako je odgovor prirodna baština) Naveli ste kako vaš poslovni subjekt posjeduje ili upravlja prirodnom baštinom na podru čju Me đimurske županije. Da li nam možete 14. navesti o kojoj je prirodnoj baštini rije č? Opis (ako je odgovor materijalna kulturna baština). Naveli ste kako vaš poslovni subjekt posjeduje ili upravlja materijalnom baštinom na podru čju Me đimurske županije. Da li 15. nam možete navesti o kojoj je baštini rije č? A Pokretnom kulturnom baštinom B Nepokretnom kulturnom baštinom 16. Molimo vas da navedete o kakvoj je materijalnoj baštini rije č: Opis 17. (ako je odgovor nematerijalna baština) Naveli ste kako vaš poslovni subjekt 72

posjeduje ili upravlja nematerijalnom baštinom na podru čju Me đimurske županije. Da li nam možete navesti o kojoj je baštini rije č? A Jezik, dijalekti B Usmena književnost svih vrsta C Folklorno stvaralaštvo u podru čju glazbe, plesa, obi čaja D Tradicijska umije ća i obrti E Nešto drugo -navedite što (ako je odgovor etnografska baština). Naveli ste kako vaš poslovni subjekt posjeduje ili upravlja etnografskom baštinom na podru čju Me đimurske županije. O kakvoj je 18. etnografskoj baštini rije č: Opis (ako je odgovor industrijska baština). Naveli ste kako vaš poslovni subjekt posjeduje ili upravlja industrijskom baštinom na podru čju Me đimurske županije. O kakvoj je 19. industrijskoj baštini rije č: Opis Da li bi vaš poslovni subjekt bila spremna uklju čiti se kao partner u razvoj novog ekomuzeja koji bi pridonio razvoju kontinentalnog turizma podru čju Me đimurske 20. županije? A DA B NE C NE ZNAM Po Vašem mišljenju, koji bi presudni faktor bio da se uklju čite u razvoj novog eko 21. muzeja na podru čju Me đimurske županije? A Stupanj doprinosa razvoju zajednice B Mogu ćnost povezivanja s ostalim partnerima na projektu ekomuzeja C Financijska održivost projekta D Mogu ćnost ostvarivanja prava na poticaj za sudjelovanje u projektu ekomuzej Me đimurje E Mogu ćnost otvaranja novih radnih mjesta F Mogu ćnost obrazovanja osoba obuhva ćenih projektom ekomuzej Me đimurje G Korisnost koja proizlazi iz promocije projekta ekomuzej Me đimurje H Nešto drugo – navedite što: Na koji na čin vaš poslovni subjekt mogao sudjelovati u razvoju ekomuzeja 22. Me đimurje: A Smještajnim uslugama B Ugostiteljskim uslugama C Nešto drugo – navedite što: Koji bi organizacijski oblik Ekomuzeja Me đimurje bio prihvatljiv po vas,a kako biste 23. se uklju čili u sam projekt? A Udruga B Mreža partnera C Institucija D Nešto drugo – navedite što: (Ako je odgovor na pitanje broj 18 bio “NE”) Da li nam možete re ći da li bi postojala mogu ćnost da se Vaša udruga naknadno uklju či u projekt Ekomuzej Me đimurje kada 24. isti po čne raditi? A Da, postojala bi mogu ćnost B Ne, ne bi postojala mogu ćnost 73

C Nisam siguran/sigurna Da li biste bili spremni sudjelovati na radionici vezano uz razvoj ekomuzeja 25. Me đimurje? A DA B NE C NISAM SIGURAN/NISAM SIGURNA

Tablica 13-3 Prikaz pitanja koja će se koristiti za potrebe istraživanja stavova - javni sektor

13.2. Deskriptivna statistika

Da li ste upoznati s pojmom društveno odgovorno poslovanje?

Udruge

Mean 2,057142857 Standard Error 0,153079631 Median 2 Mode 3 Standard Deviation 0,905631309 Sample Variance 0,820168067 Kurtosis -1,81861557 Skewness -0,117043778 Range 2 Minimum 1 Maximum 3 Sum 72 Count 35 Largest(1) 3 Smallest(1) 1 Confidence Level(95,0%) 0,311095239

Javna uprava

Mean 1,457142857 Standard Error 0,144028809 Median 1 Mode 1 Standard Deviation 0,852085923 Sample Variance 0,72605042 Kurtosis -0,187815657 Skewness 1,351407318 Range 2 Minimum 1 Maximum 3 74

Sum 51 Count 35 Largest(1) 3 Smallest(1) 1 Confidence Level(95,0%) 0,292701756

upoznatost s pojmom dop - poslovni subjekti

Mean 1,205128205 Standard Error 0,098432294 Median 1 Mode 1 Standard Deviation 0,614709481 Sample Variance 0,377867746 Kurtosis 5,722007722 Skewness 2,725963609 Range 2 Minimum 1 Maximum 3 Sum 47 Count 39 Largest(1) 3 Smallest(1) 1 Confidence Level(95,0%) 0,199265762

Anova: Single Factor

SUMMARY Groups Count Sum Average Variance Udruge 35 72 2,057143 0,820168 Javna uprava 35 51 1,457143 0,72605 Poslovni subjekti 39 47 1,205128 0,377868

ANOVA Source of Variation SS df MS F P-value F crit Between Groups 13,93198 2 6,965991 11,03228 4,44E-05 3,082015 Within Groups 66,9304 106 0,631419

Total 80,86239 108

Turkey HSD Test

SUMMARY Turkey HSD Q Turkey HSD Treatments pair statistic Turkey HSD p-value inferfence Udruge vs Javna uprava 6.7192 0.0010053 **p<0.01 Udruge vs Poslovni subjekti 7.0936 0.0010053 **p<0.01 Javna uprava vs Poslovni subjekti 1.1952 0.8999947 insignificant

Scheffe multiple comparison

SUMMARY Treatments pair Scheffe T- statistic Scheffe p-value Scheffe inferfence Udruge vs Javna uprava 4.7512 3.5989e-05 **p<0.01 Udruge vs Poslovni subjekti 5.0159 1.25228e-05 **p<0.01 Javna uprava vs Poslovni subjekti 0.1380 0.9905223 insignificant

Primjenjujete li u svom radu na čela DOP-a?

Udruge

Mean 1,771428571 Standard Error 0,148299687 Median 1 Mode 1 Standard Deviation 0,877352779 Sample Variance 0,769747899 Kurtosis -1,556025191 Skewness 0,478721843 Range 2 Minimum 1 Maximum 3 Sum 62 Count 35 Largest(1) 3 Smallest(1) 1 Confidence Level(95,0%) 0,301381224

Javna uprava

Mean 1,228571429 Standard Error 0,109127281 Median 1 Mode 1 Standard Deviation 0,645605702 Sample Variance 0,416806723 Kurtosis 4,689332845 Skewness 2,534617694 Range 2 Minimum 1 Maximum 3 Sum 43 Count 35 Largest(1) 3 Smallest(1) 1 Confidence Level(95,0%) 0,221773318

Poslovni subjekti

Mean 1,461538462 Standard Error 0,136695895 Median 1 Mode 1 Standard Deviation 0,85366559 Sample Variance 0,728744939 Kurtosis -0,247247247 Skewness 1,329718743 Range 2 Minimum 1 Maximum 3 Sum 57 Count 39 Largest(1) 3 Smallest(1) 1 Confidence Level(95,0%) 0,276726372

Anova: Single Factor

SUMMARY Groups Count Sum Average Variance Udruge 35 62 1,771429 0,769748 Javna uprava 35 43 1,228571 0,416807 Poslovni subjekti 39 57 1,461538 0,728745

ANOVA Source of Variation SS df MS F P-value F crit Between Groups 5,194193 2 2,597096 4,046323 0,020256 3,082015 Within Groups 68,03516 106 0,641841

Total 73,22936 108

Turkey HSD Test

SUMMARY Turkey HSD Q Turkey HSD Treatments pair statistic Turkey HSD p-value inferfence Udruge vs Javna uprava 4.0087 0.0150564 **p<0.05 Udruge vs Poslovni subjekti 2.3494 0.2252086 insignificant Javna uprava vs Poslovni subjekti 1.7662 0.4290735 insignificant

Scheffe multiple comparison

SUMMARY Treatments pair Scheffe T- statistic Scheffe p-value Scheffe inferfence Udruge vs Javna uprava 2.8346 0.0208067 **p<0.05 Udruge vs Poslovni subjekti 1.6613 0.2560770 insignificant Javna uprava vs Poslovni subjekti 1.2489 0.4610698 insignificant

Da li bi bili spremni uklju čiti se kao partner u razvoj novog ekomuzeja koji bi pridonio razvoju kontinentalnog turizma podru čju Me đimurske županije?

Udruge

Mean 1,257142857 Standard Error 0,111089767 Median 1 Mode 1 Standard Deviation 0,657215926 Sample Variance 0,431932773 Kurtosis 3,740150219 Skewness 2,315994154 Range 2 Minimum 1 Maximum 3 Sum 44 Count 35 Largest(1) 3 Smallest(1) 1 Confidence Level(95,0%) 0,225761569

Javna uprava

Mean 1,628571429 Standard Error 0,159229839 Median 1 Mode 1 Standard Deviation 0,942016432 Sample Variance 0,887394958 Kurtosis -1,383006198 Skewness 0,836374782 Range 2 Minimum 1 Maximum 3 Sum 57 Count 35 Largest(1) 3 Smallest(1) 1 Confidence Level(95,0%) 0,323593966

Poslovni subjekti

Mean 1,256410256 Standard Error 0,108467106 Median 1 Mode 1 Standard Deviation 0,677376857 Sample Variance 0,458839406 Kurtosis 3,53418124 Skewness 2,314173494 Range 2 Minimum 1 Maximum 3 Sum 49 Count 39 Largest(1) 3 Smallest(1) 1 Confidence Level(95,0%) 0,219580175

Anova: Single Factor

SUMMARY Groups Count Sum Average Variance Udruge 35 44 1,257143 0,431933 Javna uprava 35 57 1,628571 0,887395 Poslovni subjekti 39 49 1,25641 0,458839

ANOVA Source of Variation SS df MS F P-value F crit Between Groups 3,284941 2 1,642471 2,794885 0,065632 3,082015 Within Groups 62,29304 106 0,58767

Total 65,57798 108

Turkey HSD Test

SUMMARY Turkey HSD Q Turkey HSD Treatments pair statistic Turkey HSD p-value inferfence Udruge vs Javna uprava 2.8664 0.1108417 insignificant Udruge vs Poslovni subjekti 0.0058 0.8999947 insignificant Javna uprava vs Poslovni subjekti 2.9487 0.0978131 insignificant

Scheffe multiple comparison

SUMMARY Treatments pair Scheffe T- statistic Scheffe p-value Scheffe inferfence Udruge vs Javna uprava 2.0269 0.1332791 insignificant Udruge vs Poslovni subjekti 0.0041 0.9999916 insignificant Javna uprava vs Poslovni subjekti 2.0850 0.1188009 insignificant