Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA

PROSTORNI PLAN UREĐENJA

OPĆINE VLADISLAVCI KNJIGA 1.- Tekstualni dio

Osijek, ožujak 2007.

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Nositelj izrade plana: OSJEČKO BARANJSKA ŽUPANIJA OPĆINA VLADISLAVCI Plan izradio: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a PROSTORNI PLAN UREĐENJA Naziv prostornog plana: OPĆINE VLADISLAVCI

Knjiga: I TEKSTUALNI DIO

Direktor:

______Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh. Koordinator plana: Marta Paunović dipl. ecc.

Stručni tim: Marta Paunović,dipl. ecc. Sanda Milas,dipl.ing.arh. Vlado Sudar, dipl.ing. građ. Stjepan Stakor, dipl.ing. kult. tehn. Ivica Bugarić, dipl.ing. građ Mirko Strahinić, dipl.ing. stroj. Ljubica Majcan- Korkutović, dipl turizm.

Tehnička obrada: Tehničari Aleksandra Knežević,građ.teh.vis. Asmir Bašić,građ.teh.vis.

Datum izrade: ožujak 2007. godine Popis knjiga: KNJIGA 1. - TEKSTUALNI DIO KNJIGA 2. - GRAFIČKI DIO

______0. Opći dio Stranica 2 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

SURADNJA I KONZULTACIJE U IZRADI PLANA

Suradnja u izradi plana : 1. Zavod za prostorno uređenje Osječko- baranjske županije, Osijek 2. Ured državne uprave u Osječko- baranjskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, Osijek 3. HP-Hrvatska pošta,d.d.-Područna uprava Slavonija, Osijek 4. HT-Hrvatske telekomunikacije,d.d.- Regija 4-Istok, Osijek 5. T-Mobilne Hrvatska,d.o.o.-Sektor planiranja i razvoj, Zagreb 6. VIP-net,d.o.o.-Odjel izgradnje, Osijek 7. HEP-Plin,d.o.o., Osijek 8. HEP-Distribucija,d.o.o.-DP ''Elektroslavonija''-Služba za tehničke poslove, Osijek 9. HEP-Prijenos,d.o.o.-Prijenosno područje Osijek 10. Hrvatske ceste,d.o.o.-Odjel za studije i projekte, Zagreb 11. Uprava za ceste Osječko-baranjske županije, Osijek 12. Hrvatske željeznice-Komisija za pregled tehničke dokumentacije, Zagreb 13. ''Plinacro'',d.o.o., Zagreb 14. Hrvatske vode-VGO sliva Drava-Dunav, Osijek 15. Hrvatske šume-Uprava šuma Osijek 16. Ministarstvo kulture-Uprava za zaštitu prirode, Zagreb 17. Ministarstvo kulture-Uprava za zaštitu kulturne baštine-Konzervatorski odjel u Osijeku 18. Općina Vladislavci

______0. Opći dio Stranica 3 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

S A D R Ž A J Stranica 0. Opći dio 2-26 1. Naslovna stranica 1 2. Potpisni list 2 3. Suradnja i konzultacije 3 4. Sadržaj 4-12 5. Izvod iz sudskog registra 13-15 6. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva 16 7. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore 17-18 arhitekata i inženjera u graditeljstvu 8. Suglasnost i mišljenja propisana zakonima i propisima 19-26

I OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE 1 ŽUPANIJE I DRŽAVE 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1 1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj 1

1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost 2

1.1.1.3. Naselja i građevinska područja 6 a) Naselja 6 b) Građevinska područja 7

1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora 7

1.1.1.5. Prirodna obilježja 8 a) Reljef 8 b) Klima 8 c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja 11 d) Pedološka i biovegetacijska obilježja 13 e) Geološka i tektonska obilježja 14

1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra 15 a) Zaštićeni dijelovi prirode 15 b) Kulturna dobra 15

1.1.1.7. Osobitosti krajobraza 16

______0. Opći dio Stranica 4 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 16 1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa 16 a) Poljoprivredne površine 16 b) Šumske površine 17 c) Lovišta i lovna divljač 19 d) Mineralne sirovine 20

1.1.2.2. Gospodarski potencijal 20 a) Gospodarska struktura 20 b) Proizvodne djelatnosti 21 c) Turizam 21 d) Eksploatacija mineralnih sirovina 22

1.1.2.3. Društvene djelatnosti 22 a) Uprava 22 b) Odgoj i obrazovanje 22 c) Zdravstvo 23 d) Kultura 23 e) Vjerski objekti 23

1.1.2.4. Sport i rekreacija 24

1.1.2.5. Komunalne djelatnosti 24

1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav 24 a) Cestovni promet 24 b) Željeznički promet 25 c) Poštanski promet 25 e) Telekomunikacije i RTV sustav veza 27

1.1.2.7. Energetski sustav 29 a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina 29 b) Elektroenergetika 30

1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav 31 a) Vodoopskrba 31 b) Odvodnja otpadnih voda 31 c) Uređenje vodotoka i drugih voda i obrana od poplava 32 d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 32

1.1.2.9. Postupanje s otpadom 33

______0. Opći dio Stranica 5 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

1.1.2.10. Stanje okoliša 33 a) Onečišćenje voda 33 b) Onečišćenje zraka 34 c) Onečišćenje tla 34 d) Opterećenje bukom 34

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih 34 planova 1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjska županije 34 a) Stanovništvo 34 b) Naselja 35 c) Građevinska područja 36 d) Gospodarstvo 39 e) Društvene djelatnosti 40 f) Promet 41 g) Energetika 42 h) Vodnogospodarstvo 42 i) Poljoprivredno i šumsko zemljište 43

1.1.3.2. Prostorni plan (bivše) općine Osijek 45

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne 45 pokazatelje 1.1.4.1. Demografski potencijal 45

1.1.4.2. Naselja 45

1.1.4.3. Građevinska područja 45

1.1.4.4. Gospodarski potencijal 46

1.1.4.5. Promet 46 a) Cestovni i željeznički promet 46 b) Pošta, telekomunikacije i RTV sustav veza 46

1.1.4.6. Energetika 47 a) Plinoopskrba 47 b) Elektroenergetika 47

1.1.4.7. Vodnogospodarstvo 48

______0. Opći dio Stranica 6 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

a) Vodoopskrba 48 b) Odvodnja otpadnih voda 48 c) Uređenje vodotoka 48 d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 48

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 50

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG 50 ZNAČAJA 2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i 50 infrastrukturnih sustava 2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija 50

2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava 50

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 52 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih 53 dijelova okoliša 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG 54 ZNAČAJA 2.2.1. Demografski razvoj 54 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 55 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i 56 komunalne infrastrukture 2.2.3.1. Naselja 56

2.2.3.2. Društvena infrastruktura 57

2.2.3.3. Prometna infrastruktura 57 a) Cestovni promet 57 b) Pošta i telekomunikacije 57

2.2.3.4. Energetska infrastruktura 58 a) Plinoopskrba 58 b) Elektroenergetika 58

2.2.3.5. Vodnogospodarstvo 58 a) Vodoopskrba 58 b) Odvodnja otpadnih voda 58 c) Uređenje vodotoka i voda 58 d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 59

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara 59

______0. Opći dio Stranica 7 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti 59 b) Kulturna dobra 59

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA 59 PODRUČJU OPĆINE 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 59 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja 60 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i 60 komunalne infrastrukture 3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA 62 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I 62 GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA 62 NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu 63 površina 3.2.1.1. Struktura površina 64

3.2.1.2. Građevinska područja 64

3.2.1.3. Poljoprivredne površine 66

3.2.1.4. Šumske površine 67

3.3. NASELJA 68 3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH 69 DJELATNOSTI 3.4.1. Gospodarske djelatnosti 69 3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti 69

3.4.1.2. Turizam 70

3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina 71

3.4.2. Društvene djelatnosti 71 3.5. ŠPORT I REKREACIJA 72 3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI 76 3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE 76 PROSTORA 3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje 76 prostora za smještaj djelatnosti 3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje 77 građevinskog područja 3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite 78 poljoprivrednog zemljišta ______0. Opći dio Stranica 8 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma 78 3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja 79 3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 81 3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav 81 3.8.1.1. Cestovni promet 81

3.8.1.2. Željeznički promet 81

3.8.1.3. Poštanski promet 82

3.8.1.4. Telekomunikacije i RTV sustav veza 82

3.8.2. Energetski sustav 83 3.8.2.1. Cijevni transport plina i plinoopskrba 83

3.8.2.2. Elektroenergetika 84

3.8.3. Vodnogospodarski sustav 85 3.8.3.1. Vodoopskrba 85

3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda 86

3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda 87

3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 88

3.9. POSTUPANJE S OTPADOM 88 3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA 89 OKOLIŠ 3.10.1. Mjere zaštite voda 89 3.10.2. Mjere zaštite tla 90 3.10.3. Mjere zaštite zraka 90 3.10.4. Mjere zaštite od buke 90 3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH 90 OPASNOSTI

______0. Opći dio Stranica 9 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

II ODREDBE ZA PROVOÐENJE

1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA POVRŠINA 92 NA PODRUČJU OPĆINE 1.1. NAMJENA POVRŠINA 92 1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U 93 KORIŠTENJU 1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU 94 PROSTORA 2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA 94 2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I 94 ŽUPANIJU 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 96 2.2.1. Namjena građevina u građevinskom 96 području naselja 2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora 96 2.2.2.1. Građevne čestice 96

2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina 97

2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica 99

2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu 100 površinu i komunalnu infrastrukturu 2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina 100 2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine 100

2.2.3.2. Višestambene građevine 101

2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i 102 društvenih djelatnosti 2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih 103 djelatnosti 2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine 103 PPUT djelatnosti) 2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina 106

2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih 107 građevina 2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina 108 2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina 109

______0. Opći dio Stranica 10 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na 109 javnim površinama 2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite 109 namjene 2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina 110 2.2.12. Uvjeti uređenja naselja 110 2.3. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA 110 2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima 110 van naselja stalnog stanovanja 2.3.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja 110 2.3.2.1. Stambene građevine van građevinskog 111 područja 2.3.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog 112 područja 2.3.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog 115 područja 2.3.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju 115 mineralnih sirovina 2.3.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog 115 područja 2.3.2.6. Komunalne građevine van građevinskog 116 područja 2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne 116 građevine 2.3.2.8. Ostale građevine van građevinskog 116 područja 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH 116 DJELATNOSTI 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 117 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH 118 INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. PROMETNI SUSTAV 118 5.2. ELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA 121 5.3. TELEKTROENERGETSKA MREŽA 122 5.4. CIJEVNI TRANSPORT PLINA I PLINOOPSKRBA 123 5.5. VODOOPSKRBA 124 5.6. ODVODNJA 124 5.7. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA 125

______0. Opći dio Stranica 11 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH 125 VRIJEDNOSTI I KULTURNIH DOBARA 6.1. KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI 125 6.2. KULTURNA DOBRA 126 7. POSTUPANJE S OTPADOM 126 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA 127 NA OKOLIŠ 9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I 129 ELEMENTARNIH NEPOGODA 9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI 129 9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA 129 10. MJERE PROVEDBE PLANA 130 10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA 130 10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH 130 MJERA 10.3. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JE 130 NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 10.4. POSTUPANJE S GRAÐEVINAMA IZGRAÐENIM 131 SUPROTNO UVJETIMA UTVRÐENIM U PPUO

______0. Opći dio Stranica 12 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

______0. Opći dio Stranica 13 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

______0. Opći dio Stranica 14 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

______0. Opći dio Stranica 15 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

______0. Opći dio Stranica 16 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

______0. Opći dio Stranica 17 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

______0. Opći dio Stranica 18 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

______0. Opći dio Stranica 19 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

______0. Opći dio Stranica 20 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

______0. Opći dio Stranica 21 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

______0. Opći dio Stranica 22 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

______0. Opći dio Stranica 23 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

______0. Opći dio Stranica 24 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

______0. Opći dio Stranica 25 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

______0. Opći dio Stranica 26 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

I OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj

Geografski položaj

Područje općine Vladislavci pripada širem prirodno-geografskom prostoru Istočne Hrvatske, koje zauzima sjeveroistočni dio Republike Hrvatske.

Kao dio šireg nizinskog prostora i općina Vladislavci, kao dio tog područja, pripada nizinskom prostoru.

Općina Vladislavci u okviru Osječko-baranjske županije, koja pripada krajnjem sjeveroistočnom dijelu Istočne Hrvatske, zauzima jugoistočni dio Županije, s udjelom od 0,77% županijskog prostora.

Prostor općine Vladislavci je na sjeveru okružen prostorom općine Čepin, zapadno općinom Vuka, južno općinom Semeljci, te istočno prostorom općine Šodolovci.

Geoprometni položaj

Zapadnim rubom općine Vladislavci prolazi trasa državne ceste D7 u okviru paneuropskog prometnog koridora V grana ''C'', koji je značajan za povezivanje srednje Europe s Jadranskim morem. Navedeni koridor definiran je 1997. godine na konferenciji europskih ministara prometa, i s proširenjem Europske Unije dobiva sve više na značenju.

U okviru navedenog koridora u postojećem stanju položene su dvije prometnice:

- državna cesta D7 (Beli Manastir-Osijek-Đakovo), - magistralna pomoćna željeznička pruga MP13 (Osijek-Vrpolje).

Obje navedene prometnice položene su paralelno i tvore tzv. ''složeni'' prometni koridor u okviru kojeg se objedinjuju i nadopunjuje više vrsta prometnica.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 1 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost

Površina

Za površinu Općine postoje 3 podatka, a svi su iz službenih izvora:

1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije 36,74 km² 2. Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Služba za gospodarstvo-Odsjek za statistiku (2003. g.) na osnovi podataka Državne geodetske uprave-Područnog ureda Osijek iz 2001. godine 20,29 km² 3. Državna geodetska uprava-Služba evidencija prostornih jedinica 32,13 km²

Razlika proizlazi iz činjenice da granica Općine u jednom dijelu nije utvrđena po granici katastarske općine Dopsin, tako da dio te k.o. pripada općini Vuka.

U Planu će se koristiti površina Općine od 32,13 km², a samo u manjem dijelu površina iz izvora pod 2.

Udio površine općine Vladislavci u ukupnoj površini Županije iznosi 0,77%.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 2 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva 2001. godine na području općine Vladislavci je živjelo 2.124 stanovnika.

Tablica br. 1.

KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINE I ŽUPANIJE

Broj stanovnika po popisnim Indeksi Područje godinama 1981. 1991. 2001. 1991/1981. 2001/1991. Osječko-baranjska županija 356.286 367.193 330.506 103,0 90,0 Općina Vladislavci 2.409 2.360 2.124 97,9 90,0 Udio Općine, % 0,67 0,64 0,64 - - Izvor podataka: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.

Kretanje stanovništva Općine je za razliku od Županije u cijelom promatranom razdoblju bilo negativno.

Kretanje stanovništva u razdoblju 1991.-2001. godine imalo je obilježja tipa E4 izumiranje.

Tablica br. 2.

SASTAVNICE KRETANJA STANOVNIŠTVA 1991.-2001. GOD.

Razlika po Prirodni Broj Broj stanovnika Broj popisnim priraštaj Migracijski stanovnika 1991.g.+prirodni stanovnika godinama Tip kretanja 1991.- saldo 1991. g. priraštaj 2001. g. 1991.- 2000. g. 2000. g. 2.360 - 33 2.327 2.124 - 236 - 203 E4 izumiranje Izvor podataka: Državni zavod za statistiku

Stanovništvo se smanjivalo prirodnim odumiranjem i mehaničkim odlivom.

Stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo raspoređeno u 3 naselja.

Tablica br. 3.

KRETANJE STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA

Broj stanovnika po popisnim Red. Indeksi Naselje godinama broj 1981. g. 1991. g. 2001. g. 1991/1981. 2001/1991. 1. Dopsin 678 647 545 95,4 84,4 2. Hrastin 466 395 340 84,7 86,0 3. Vladislavci 1.265 1.318 1.239 104,2 94,0 Izvor podataka: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.

Stanovništvo naselja Dopsin i Hrastin smanjuje se ne samo u promatranom razdoblju, već i od 1961. godine. Dakle u ova dva naselja je već desetljećima prisutna depopulacija.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 3 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Stanovništvo općinskog središta Vladislavci se smanjilo nakon 1991. godine i nije dosegnulo broj iz 1981. godine.

Tablica br. 4.

OBILJEŽJA DOBNE STRUKTURE STANOVNIŠTVA 2001. GOD.

Udio Udio starih Red. Indeks Naselje mladih 60 i više Dobni tip broj starosti (0-19. g.) % 1. Dopsin 24,6 25,3 103 izrazito duboka starost 2. Hrastin 24,7 27,0 109 izrazito duboka starost 3. Vladislavci 24,0 21,9 91 duboka starost UKUPNO Općina: 24,3 23,6 97 duboka starost Izvor podataka: Popis stanovništva 2001. god.

Iz pokazatelja dobne strukture stanovništva je vidljivo da u Dopsinu i Hrastinu stanovništvo ima obilježja izrazito duboke starosti što dokazuje da je u tim naseljima prisutan proces demografske erozije.

Situacija u općinskom središtu također nije povoljna, ali je malo bolja nego u ostalim naseljima, jer još uvijek ima malo više mladog nego starog stanovništva.

Prosječna starost stanovnika Općine je 2001. godine iznosila 39,5 godina i ono je starije od prosjeka Županije (36,7 godina).

Stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo u 714 kućanstava prosječne veličine 2,9 članova.

Tablica br. 5.

KRETANJE I VELIČINA KUĆANSTAVA PO NASELJIMA 2001. GOD.

Broj kućanstava po popisnim Prosječne veličine (broj Red. Indeksi Naselja godinama članova) broj 1981. 1991. 2001. 1991/1981. 2001/1991. 1981. 1991. 2001. 1. Dopsin 207 211 180 101,9 85,3 3,2 3,0 3,0 2. Hrastin 152 151 129 99 85,4 3,0 2,6 2,6 3. Vladislavci 360 431 405 119,7 93,9 3,5 3,0 3,0 UKUPNO Općina: 719 797 714 110,8 89,6 3,3 2,9 2,9 Izvor podataka: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001.g.

Ukupni broj kućanstava se u razdoblju 1991.-2001. godine smanjio, međutim je prosječna veličina kućanstava ostala ista kao 2001. godine.

Naseljenost

Prosječna gustoća naseljenosti prostora Općine je 2001. godine iznosila 66,11 stan/km², što je znatno manje od Županije (79,59 st/km²).

Prosječnu gustoću naseljenosti prostora Općine po statističkim područjima naselja prikazuje sljedeća tablica:

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 4 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Tablica br. 6.

GUSTOĆA NASELJENOSTI PO STATISTIČKIH PODRUČJIMA NASELJA 2001. GOD.

Površina statističkog Gustoća Red. Statističko područje Broj stanovnika područja naseljenosti broj naselja 2001. g. km² st/km² 1. Dopsin 11,65 340 46,8 2. Hrastin 11,57 545 29,4 3. Vladislavci 8,91 1.239 139,0 Izvor podataka: ZPO-OSIJEK i Popis stanovništva 2001. g.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 5 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Tablica br. 7.

OSNOVNI PODACI U PROSTORU

STANOVNICI** STANOVI** KUĆANSTVA** GUSTOĆA POVRŠINA* Popis Popis NASELJENOSTI Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. 1991. 2001. 2001.*** (broj st/km2) km2 % broj % broj % broj % broj % broj broj

ŽUPANIJA 4152,41 100 367193 100 330506 100 128896 100 129922 100 123336 113583 79,59

OPĆINA 32,13 0,77 2360 0,64 2124 0,64 756 0,59 781 0,60 797 714 66,11

Izvor podataka: *Pregledni kartografski prikaz službene evidencije prostornih jedinica, Državna geodetska uprava **Popis stanovništva 1991. i 2001. ***Zavod za prostorno planiranje d.d.

1.1.1.3. Naselja i građevinska područja a) Naselja

U općini Vladislavci danas se nalazi tri samostalna naselja: Dopsin, Hrastin i Vladislavci. Sjedište Općine je u naselju Vladislavci.

Tipizacija naselja Županije temelji se na kategorizaciji utvrđenoj u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske u kojoj su naselja razvrstana u 4 osnovne kategorije. Prema navedenoj kategorizaciji na području općine Vladislavci nalazi se jedno prijelazno – slabije urbanizirano naselje – Vladislavci. Kod svih naselja su procesi urbanizacije u samom začetku.

Naselja u Općini su longitudinalna, izgrađena uz cestovne pravce niskom stambenom izgradnjom. Parcele su uglavnom uske i dugačke, većim dijelom u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 6 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

b) Građevinska područja

Tablica br. 8.

PREGLED GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I IZGRAĐENOST

POVRŠINA NASELJA UNUTAR GRANICA GRAĐEVINSKOG POVRŠINA PODRUČJA NASELJA IZGRAĐENOG DIJELA NASELJA NASELJE IZGRAĐENI DIO NEIZGRAĐENI DIO IZVAN GRANICA GRAĐEVINSKO GRAĐEVINSKOG PODRUČJE PODRUČJA NASELJA UKUPNO (ha) POVRŠINA POVRŠINA % % (ha) (ha) (ha)

DOPSIN 117,36 54,78 46,68 62,58 53,32

HRASTIN 89,89 39,57 44,02 50,32 55,98

VLADISLAVCI 235,79 102,33 43,40 133,46 56,60 9,83*

UKUPNO 443,04 196,68 44,39 246,36 55,61

Izvor podataka: ZPO-Osijek *Postojeće gospodarske građevine koje su u važećem Prostornom planu ostale izvan građevinskog područja Vladislavaca

Ukupna površina svih građevinskih područja u Općini je 443,04ha, a to je 13,79% ukupne površine Općine.

U tablici su prikazane površine građevinskih područja s površinama i postotcima izgrađenih i neizgrađenih dijelova. Vidljivo je da su vrlo veliki postotci građevinskog područja neizgrađeni, za sva naselja ispod 50% .

1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora

Prema podacima Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Ured za gospodarstvo-Odsjeka za statistiku iz 2003. godine, a na temelju podataka Katastra, struktura površina Općine po namjeni bila je sljedeća:

Tablica br. 9.

OSNOVNE KATEGORIJE KORIŠTENJA PROSTORA

Površina Struktura Kategorija korištenja (ha) % - Ukupne poljoprivredne površine 1.583 78,0 - Šume i šumska zemljišta 155 7,6 - Trstici i bare 19 0,9 - Neplodno tlo 272 13,5 UKUPNO: 2.029 100,0

Građevinska područja nisu katastarska kategorija i u njima je sadržan i dio poljoprivrednih površina. Ukupna građevinska područja naselja imaju površinu 443,04 ha.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 7 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

1.1.1.5. Prirodna obilježja a) Reljef

Prostor općine Vladislavci je dio šireg, nizinskog i ravničarskog područja Osječko-baranjske županije, odnosno šireg prostora Istočne Hrvatske.

Nizinski prostor je nastao modeliranjem riječnih tokova Drave, Save i Dunava i njihovih pritoka i pripada tipu akumulacijskog reljefa. Dio tog akumulacijskog reljefa pripada prostoru općine Vladislavci u okviru kojeg se mogu izdvojiti dvije manje reljefne cjeline i terase Drave i aluvijalna ravan Vuke.

Terasa Drave je nastala kao naplavna ravan u toku pleistocena (mlađeg holocena). To je prostor male dubine temeljnice i velike vlažnosti prostora.

Eolskom akumulacijom nataložene su naslage prapora i gline na površini naplavnih ravni, debljine kojih se povećavaju od zapada prema istoku. Ispod ovih naslaga su vodonosni riječni sedimenti, zastupljeni uglavnom, pijescima i šljuncima.

Duž čitavog riječnog toka Drave, s južne strane, usporedo s riječnim tokom se prostire blaga depresija ispunjena holocenskim nanosima rijeke Vuke, prema kojoj je i cijela terasa blago nagnuta. U sastavu ove tipične aluvijalne ravni prevladavaju muljevite gline sa sastojcima pijeska i pretaloženog prapora.

Nešto viša reljefna područja, iznad naplavnih ravni su terase Drave i njenih pritoka, nastale neotektonskim pokretima u pleistocenu.

U sastavu terasnih nizina nataložene su naslage lesa i lesu sličnih naslaga, nataloženih eolskom akumulacijom. Prema geološkom postanku razlikuju se starija i mlađa terasa Drave. Prostor općine Vladislavci pripada starijom virmskoj terasi Drave, odnosno njenom južnom, većem dijelu, koji je na jugu omeđen aluvijalnom ravni rijeke Vuke. Naslage prapora koje prekrivaju riječne sedimente na ovom području dostižu debljine i do 20 m.

U skladu s reljefnim osobinama kreću se nadmorske visine, koje opadaju od sjevera i sjeveroistoka prema jugu.

Prosječne nadmorske visine naselja na prostoru Općine kreću se od 87 m.n.v. do 93 m.n.v.

Tablica br. 10.

PROSJEČNE NADMORSKE VISINE NASELJA

Prosječna nadmorska visina Naselje (m) 1. Dopsin 87 2. Hrastin 89 3. Vladislavci 93 Izvor podataka: M. Korenčić: Naselja i stanovništvo SRH, 1857.-1971., Zagreb, 1979. b) Klima

Klimatološke osobine prostora općine Vladislavci dio su klimatskih osobina šireg prostora Istočne Hrvatske. Budući da je općina Vladislavci nizinski prostor neznatne reljefne dinamike,

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 8 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

to se i klimatske osobine prostora odlikuju homogenošću. Cijelo područje, kao i širi prostor, ima sve odlike umjereno kontinentalne klime, koje karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena.

Klima ovog područja označava se prema Köppenovoj klasifikaciji klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina.1

Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10ºC, tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22ºC, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između -3ºC i +18ºC. Obilježje ove klime je nepostojanje izrazito suhih mjeseci, oborina je više u toplom dijelu godine, a prosječne godišnje količine se kreću od 700 do 800 mm. Od vjetrova najčešći su slabi vjetrovi i tišine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi.

Za ilustraciju klimatskih prilika prostora općine Vladislavci korišteni su podaci meteorološke postaje Osijek, kao najbliže postaje, koja se u odnosu na prostor Općine nalazi sjeveroistočno, ali u istom reljefnom okruženju.

Prosječna temperatura zraka prema izvršenim mjerenjima u razdoblju od 1978. do 1998. godine iznosila je 11,0ºC. Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (21,4ºC), a zatim opadaju da bi minimum dostigle u siječnju (-0,4ºC).

Ovakav raspored temperatura zraka ukazuje na postojanje jednog para ekstrema u godišnjem hodu temperature zraka (jedan maksimum i jedan minimum).

U promatranom razdoblju, srednje temperature zraka, zabilježen je maksimum od 23,9ºC (u srpnju 1994. godine), kada je srednja godišnja temperatura bila viša od prosjeka razdoblja (1978.-1998.) i iznosila je 12,2ºC. Najniža srednja mjesečna temperatura zraka u promatranom razdoblju, zabilježena je u siječnju 1985. godine i iznosila je –6,0ºC.

Apsolutni maksimum temperature zraka zabilježen u Osijeku iznosio je 38,6ºC, a apsolutni minimum zabilježen je također u razdoblju od 1959. do 1978. godine, iznosio je –25,4ºC.

Prosječna godišnja količina oborine zabilježena u razdoblju od 1978. do 1998. godine iznosila je 653,9 mm, što ukazuje na sušnost područja u odnosu na okolna kontinentalna područja, gdje prosječna godišnja količina oborine iznosi od 700 do 800 mm.

U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (najčešće u VI. mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI. mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II. i III. mjesecu.

Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima.

U promatranom razdoblju (1978.-1998.) glavni maksimum oborine zabilježen je u lipnju (79,9 mm), a sporedni u studenom (57,1 mm).

1 Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 9 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Glavni minimum oborine u navedenom razdoblju zabilježen je sredinom jeseni, u listopadu (51,6 mm), dok je sporedni zabilježen u veljači (36,5 mm).

Tablica br. 11.

SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA (ºC) I KOLIČINE OBORINE (mm) IZMJERENE NA METEOROLOŠKOJ POSTAJI OSIJEK U RAZDOBLJU 1978.-1998. GOD.

TEMPERATURA OBORINA MJESECI ZRAKA (ºC) (mm) I. - 0,4 46,2 II. 1,2 36,5 III. 6,3 45,0 IV. 11,1 52,2 V. 16,5 61,2 VI. 19,7 79,9 VII. 21,4 54,6 VIII. 20,9 60,5 IX. 16,7 56,1 X. 11,3 51,6 XI. 4,8 57,1 XII. 1,4 52,9 GOD. 11,0 653,9 Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod – Određeni meteorološki podaci postaje Osijek, Zagreb, 2002.

U promatranom nizu od 1978. do 1998. godine maksimum oborine zabilježen je u listopadu 1992. godine s ukupno 155,3 mm oborina.

Maksimalne dnevne količine oborine ukazuju na veliku varijabilnost oborina koja varira iz godine u godinu.

Oborine u obliku snijega javljaju se prosječno 26 dana u godini, ali se ne zadržavaju dugo. Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka.

Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s režimom oborina. Srednja godišnja naoblaka za meteorološku postaju Osijek iznosila je 5,7 desetina, u razdoblju od 1959. do 1978. godine. Najveće vrijednosti naoblake zabilježene su u jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja Sunca najmanje (najmanje registrirana insolacija je u prosincu), dok je najduže vrijeme sijanja Sunca zabilježeno u srpnju. Ukupna godišnja količina insolacije u dvadesetgodišnjem razdoblju (1959.-1978.) na meteorološkoj postaji Osijek iznosila je 1.904,6 sati.

Broj dana s maglom javlja se u prosjeku 30-50 dana godišnje. Najveći broj magli u nizinama su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju ižaravanjem tla u vedrim noćima. U razdoblju od 1959. do 1978. godine na meteorološkoj postaji Osijek zabilježeno je ukupno 29,5 dana s maglom, dok je najveći broj dana s maglom u navedenom razdoblju iznosio 42 dana. U godišnjem hodu ove pojave, najveći broj dana s maglom javlja se u jesen i zimi.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 10 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Prema godišnjoj ruži vjetra za područje Osijeka u razdoblju od 1978. do 1998. godine najučestaliji su vjetrovi iz jugoistočnog smjera, a zatim slijede strujanja iz pravca zapada, te sjevera, sjeverozapada, istoka, sjeveroistoka, juga i jugozapada.

Prema jačini vjetra, u većini slučajeva se javljaju slabi vjetrovi jačine 1-2 bofora, dok je učestalost jakih i olujnih vjetrova mala. U promatranom razdoblju (1978.-1998.) u Osijeku je zabilježeno 15,5 dana s jakim vjetrom, dok je u istom razdoblju broj dana s olujnim vjetrom iznosio 1,9 dana. c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja

Hidrološka obilježja

Prostor općine Vladislavci pripada, u hidrološkom smislu, dunavskom slivnom području, odnosno hidrografskom slivu rijeka: Vuke i Dunava. Obzirom na malu površinu i položaj, prostor Općine nema nikakav utjecaj na hidrološke osobine i režimske karakteristike ovih rijeka. Glavno prihranjivanje Vuke čine oborine pa je i režim ovisan o njima. Maksimum otjecanja javlja se u lipnju. Rijeka Dunav s ukupnom površinom sliva od 816.950 km² i dužinom od 2.857 km druga je po veličini rijeka u Europi. Dunav izvire u Njemačkoj u južnom dijelu Schwartzwalda, a ulijeva se u Crno more u Rumunjskoj, kod mjesta Sulina.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 11 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Dužina rijeke Dunav u Republici Hrvatskoj je 137,55 km i proteže se od rkm 1433+060 (granica s Republikom Mađarskom uzvodno od mjesta Batina) do rkm 1295+510 kod Iloka. Na dionici kroz Republiku Hrvatsku, Dunav ima karakteristike nizinske rijeke. Širina korita kreće se u rasponu od 500-800 metara, prosječna brzina toka je 0,9 m/s, dok se srednji godišnji protoci kreću od 2.443 m³/s kod Batine do 3.144 m³s kod Erduta. Visoke vode Dunava najčešće se javljaju u travnju, svibnju i lipnju kao posljedica topljenja snijega u Alpama, no pojava velikih voda Dunava također je vezana uz intenzivne i dugotrajne kiše u gornjem dijelu sliva. Općina Vladislavci prema ustrojstvu vodnoga gospodarstva pripada vodnom području sliva Drave i Dunava, odnosno Slivnom području "Vuka". Slivno područje "Vuka" ukupne je površine 1.793,28 km². Površina sliva koja pripada Osječko-baranjskoj županiji (veličine 1.117,96 km²) može se podijeliti na direktni sliv rijeke Drave s glavnim recipijentima Poganovačko-Kravičkim kanalom, kanalom Crni Fok i kanalom Palčić; direktni sliv rijeke Dunav s glavnim recipijentom Glavni Daljski kanal i sliv rijeke Vuke s najvećim pritokom Bobotskim kanalom. Područje općine Vladislavci u cijelosti svoje površine pripada slivu rijeke Vuke i slivu Bobotskog kanala.

Hidrogeološka obilježja

U geografsko regionalnoj podjeli Hrvatske Osječko-baranjska županija smještena je u Istočnoj Hrvatskoj, u subregiji poznatoj kao Istočnohrvatska Ravnica čiju sjevernu granicu definira kopnena granica prema Mađarskoj, južnu vododjelnice gorskih masiva Papuka i Krndije te pribrežja Dilja i Ðakovačko-vinkovačke grede dok je na istoku omeđena tokom Dunava. Glavninu prostora istočne Hrvatske čine mlađe naslage koje pokrivaju stare blokove u većim dubinama. Spuštanje blokova podloge uvjetovalo je okupljanje mreže tekućica, a izdizanje pojedinih dijelova prouzrokovalo je njihova skretanja. Na prostoru Osječko-Baranjske županije, u dijelu koje je i općina Vladislavci, može se izdvojiti nekoliko hidrogeoloških cjelina. Po vertikali razlikuju se dvije zone. Prvu zonu čine naslage s vodama čije fizičko-kemijske osobine odgovaraju normama za opskrbu vodom, a drugu naslage čija temperatura prelazi 20ºC, a mineralizacija im je veća od 2.000 mg/l. Unutar prve zone može se izdvojiti velika hidrogeološka cjelina i to: - ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara. Hidrogeološka cjelina "ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara" proteže se uz rijeku: Savu, Dravu, Vuku i druge vodotoke koji pripadaju slivovima ovih vodotoka. Izgrađena je od starijih i mlađih nanosa spomenutih vodotoka. Geološku podlogu središnjeg nizinskog dijela slivnog područja "Vuka", a kojem pripada i područje Općine, sačinjavaju fluvijalne naslage na koje se nadovezuju praporne prašinaste gline i kontinentalni prapor koji znatno mijenja svojstva pod djelovanjem vode i smrzavanja. Sondiranjem terena utvrđeno je da se na dubini od 2-4 m nalazi sporoprocjedna padina, koja gotovo uvijek slijedi vanjsku morfologiju terena. Razine podzemne vode prate površinu tla i isključivo su vertikalnih tendencija. Na razinu podzemnih voda u površinskom sloju zemljišta utjecaj vodotoka nema većeg značaja. Kada oborine procjeđivanjem dostignu sporoprocjednu padinu, nastaje procjeđivanje u niža područja gdje dolazi do dizanja razine podzemne vode, te se javlja prevlaživanje tla.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 12 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

d) Pedološka i biovegetacijska obilježja

Pedološka obilježja područja općine Vladislavci dio su pedoloških obilježja šireg prostora. Na postanak i rasprostranjenost različitih pedoloških jedinica utjecale su osobine reljefa i klime, te vodne prilike.

Pedološke jedinice zastupljene na području općine Vladislavci izdvojene su na temelju Pedološke karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.), te prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izrađenoj u Zavodu za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996. godine.

Od ukupno 58 vrsta pedoloških jedinica na području Slavonije i Baranje (prema A. Škorić i suradnici), na području općine Vladislavci zastupljene su 3 pedološke jedinice, navedene u sljedećoj tablici:

Tablica br. 12.

PEDOLOŠKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE NA PODRUČJU OPĆINE VLADISLAVCI

Broj Matični Nagib Nadmorska Način kartograf. Naziv kartografske jedinice Rasprostranjenost supstrat % visina upotrebe jedinice 24 LESIVIRANO I LESIVIRANO les 0-2 90-95 oranice Područje Povučja i SEMIGLEJNO TLO-na lesu Pobsučja pretežno antropogenizirana tla - Najveći dio Općine od NW do S i SE 43 PSEUDOGLEJNO les Podravina-linija SEMIGLEJNO I EUTRIČNO oranice Valpovo-Osijek 0-3 90-95 SMEĐE SEMIGLEJNO TLO- šume - mali dijelovi pretežno antropogenizirana tla Općine na NE i SE 51 MOČVARNO AMFIGLEJNO I holocenske Podravina šume MOČVARNO HIPOGLEJNO- gline i - mali dijelovi 0-2 85-90 travnjaci dijelom nepotpuno zamočvareni Općine na N, E i S oranice hidromeliorirano les Izvor podataka: A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977.

Među navedenim pedološkim jedinicama, zastupljene su pojedine vrste tala iz grupe automorfnih i hidromorfnih tala.

Grupi automorfnih tala pripadaju tla koja čine prijelaz od tipično oraničnih tala prema livadskim tlima, a toj grupi pripada i lesivirano i lesivirano semiglejno tlo (kartografska jedinica 24).

Pseudoglejna tla na zaravni u nizinama nalaze se na terenima ispod 100 m.n.v., a velikim dijelom su nastala na lesu, te čine prijelaz u nizinska hidromorfna tla.

Zasebna kartografska jedinica 51. izdvojena je na težim holocenskim sedimentima (glinama i ilovačama), gdje prevladavaju amfiglejna tla nad hipoglejnim.

Prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000 (Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu) od ukupno 65 pedoloških jedinica na prostoru RH, na području Osječko-baranjske županije izdvojeno je ukupno 26 pedoloških jedinica, dok su na području općine Vladislavci izdvojene tri različite pedološke jedinice, navedene u sljedećoj tablici: ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 13 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Tablica br. 13.

POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE PEDOLOŠKE KARTE 1:300.000 ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU OPĆINE VLADISLAVCI

Broj Procjena Način kartirane Sistemske jedinice tala pogodnosti za korištenja (* jedinice obradu 9 RENDZINA NA LAPORU oranice P-2 voćnjaci 44 LESIVIRANO NA VAPNENCU I DOLOMITU šume oranice N-1 travnjaci 45 SMEĐE PODZOLASTO travnjaci šume i N-1 oranice Izvor podataka: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju - Namjenska pedološka karta, mjerilo 1:300.000, Zagreb, 1996. god.

(* P-2 umjereno ograničeno obradiva tla N-1 privremeno nepogodna tla za obradu

Ovako definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama (kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu izvršena na temelju dominantne jedinice.

Pedološka jedinica rendzine na laporu najzastupljenija je na području Općine pružajući se od sjevera i sjeverozapada Općine, prema jugu i jugoistoku.

Lesivirano tlo na vapnencu i dolomitu zastupljeno je na sjeveroistoku Općine, te u manjim područjima sjeverozapadnog i središnjeg dijela Općine.

Smeđe podzolasto tlo je zastupljeno tek malim područjem na jugoistoku područja.

Na području općine Vladislavci, od prirodne vegetacije zastupljena je tek tipična travna vegetacija, dok je manji dio pod šumskom vegetacijom, u zapadnom i južnom dijelu Općine, koji pripada nizinskim mješovitim šumama hrasta lužnjaka, jasena i graba, a dijelom i euroameričkih topola. Međutim, najveći dio Općine je pod poljoprivrednim kulturama. e) Geološka i tektonska obilježja

Područje općine Vladislavci izgrađeno je od naslaga kvartarne starosti. Pretežito se radi o jezersko-barskom lesu pleistocenske starosti koji je predstavljen siltom, pjeskovitim siltom, glinovitim i sitnozrnim pijeskom. Ostatak čine barske i organogeno-barske tvorevine holocenske starosti predstavljene muljem, glinama, pjeksovitim siltom, siltom te organogenim glinovito-jeskovitim siltom.

Osnovna je značajka građe kvartarnih naslaga osječke Podravine alternacija slojeva gruboklastičnih i sitnoklastičnih taložina. Gruboklastični materijali su pretežno predstavljeni jednoličnim pijescima srednjeg do sitnog zrna. To su pretežno zrnca kvarca udjel kojeg doseže do 85%. U mineralnom sastavu pijesaka pojavljuju se tinjci, odlomci karbonatnih stijena, feldspati, amfiboli, epidot i granati. Sitnoklastični materijali predstavljeni su prahom,

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 14 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

pjeskovitim prahom te prašinastim do masnim glinama. U mineralnom sastavu prevladavaju zrnca kvarca, a nešto su podređeni tinjčasti minerali, zatim dolaze feldspati.

U tektonskom smislu, ovo se područje nalazi u poručju istočnog dijela Dravske potoline. To je područje od Đakovačko-vinkovačkog timora odijeljeno dubokim ''dravskim potolinskim rasjedom'' i njemu paralelnim rasjedima. Uz ovaj lom koji je bio aktivan kroz cijeli neogen i kvartar, u geološkoj prošlosti vršilo se stepeničasto spuštanje i produbljivanje potoline. Na sjeveru su očiti tektonski kontakti sa strukturama Baranje, a na istoku sa složenim strukturama Bačke.

U tektonskom smislu potolina predstavlja složeni sinklinorij s brojnim uleknućima i timorskim uzvišenjima.

Smjer pružanja ovih struktura je od zapada/sjeverozapada prema istoku/jugoistoku, a takav smjer imaju i najvažniji uzdužni rasjedi. Središnja potolinska zona proteže se od Beničanaca, preko Ernestinova do tektonskih struktura u području Vere i Vukovara.

Na okolnom području najbliži pokriveni rasjed pruža se na sjeveru koritom Drave, a na jugu pravcem Tomašanci-Semeljci-Kešinci.

Područje općine Vladislavci prema seizmičkoj makrorajonizaciji spada u zonu seizmičnosti VII° MCS ljestvice.

1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra a) Zaštićeni dijelovi prirode

Na području općine Vladislavci nema zaštićenih dijelova prirode. b) Kulturna dobra

Prilikom pristupanja izradi ovog plana od Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku, temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99.), zatraženo je utvrđivanje Konzervatorske podloge ili utvrđivanje sustava mjera zaštite nepokretnih dobara na području obuhvata Plana.

Prema podacima Ministarsva kulture- Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Osijeku od 16.12.2002. na području općine Vladislavci postoje dvije pojedinačno zaštićene sakralne građevine. Reformirana kršćanska crkva u Hrastinu je preventivno zaštićena, a parohijska crkva u Dopsinu registrirano kulturno dobro.

Od tradicijskog graditeljstva preostale su jedino kuća u Hrastinu u Petefijevoj 3, te zgrada bivše općine u Vladislavcima koju odlikuje mješavina urbanog i ruralnog.

Na području općine Vladislavci nalaze se dva evidentirana arheološka lokaliteta iz prapovijesnog i antičkog razdoblja.

1. VLADISLAVCI, oko 200m jugoistočno od željezničke stanice, antičko nalazište 2. HRASTIN, „Gradac“, prapovijesno nalazište

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 15 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

1.1.1.7. Osobitosti krajobraza

Krajolik, krajobraz, pejzaž (eng. landscape, franc. paysage, njem. Landschaft), definira prvenstveno prirodni ili od čovjekova djelovanja (ili potpuno) obrađenu i oblikovanu cjelinu određenog predjela (ili prostora), koja se očituje svojstvenim fizionomsko-oblikovnim osobinama (lik određenog kraja). U bio-ekološkom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajolik) odražava uz oblikovnu komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamični kompleksni sustav raznolikih ekoloških odnosa i međuutjecaja. Na području općine Vladislavci prevladava karakterističan ravničarski kultivirani krajobraz. Na području Općine nema područja koja bi bilo potrebno posebno štititi kao posebno vrijedan krajobraz.

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa

a) Poljoprivredne površine

Poljoprivredne površine su vrijedan i neobnovljiv prirodni resurs, te kao takav predstavljaju prirodno bogatstvo koje je stoga i od osobitog državnog interesa.

Poljoprivredne površine na području općine Vladislavci zastupljene su sa 1.583 ha, što čini 78% površina Općine, a što je udio koji je znatno veći od županijskog prosjeka, a koji iznosi 64%. Obradive površine čine ukupno 1.563 ha, a što čini 77,1% ukupnog teritorija Općine, što također iznosi znatno više od prosjeka Županije, a koji iznosi 58%.

Obradive površine čine 98,7% ukupnih poljoprivrednih površina Općine.

U strukturi obradivih površina 99,5% čine oranice, a ostalih 0,5% pripada voćnjacima.

U okviru ostalih poljoprivrednih površina na području Općine, 20 ha pripada pašnjacima, a što čini 1,3% ukupnih poljoprivrednih površina.

Ukupne poljoprivredne površine općine Vladislavci čine udio od 0,6% ukupnih poljoprivrednih površina Županije, dok je udio obradivih poljoprivrednih površina Općine također 0,6% (0,64%).

U strukturi zemljišta, a u okviru ostalih površina zastupljeni su trstici i bare sa 0,9% površine Općine, šume 7,6%, što sve čine plodna tla u okviru kategorija poljoprivrednog zemljišta. Na ukupno neplodno tlo otpada 13,5% površine Općine.

Prema navedenim podacima i iskazima površina, najzastupljenija kategorija su poljoprivredne površine sa 78% ukupnog teritorija, te neplodno tlo 13,5% i šume 7,6%.

U sljedećoj tablici prikazana je struktura zemljišta po kategorijama korištenja, a prema podacima Državne uprave baziranih na podacima Državne geodetske uprave iz 2001. godine.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 16 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Tablica br. 14.

STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA NA PODRUČJU OPĆINE VLADISLAVCI

Udio u površini (%) Ukupno Ukupne Struktura površina Obradive Ukupna (ha) poljoprivredne površine površina Općine površine Oranice 1.555 99,5 98,2 76,7 Voćnjaci 8 0,5 0,5 0,4 Vinogradi - - - - Livade - - - - Ukupno obradive površine 1.563 100,0 98,7 77,1 Pašnjaci 20 1,3 0,9 Ribnjaci - - - Ukupne poljoprivredne površine 1.583 100,0 78,0 Trstici i bare 19 0,9 Šume 155 7,6 Neplodno tlo 272 13,5 Ukupna površina Općine 2.029 100,0 Izvor podataka: Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Služba za gospodarstvo-Odsjek za statistiku-Podaci državne geodetske uprave, Područnog ureda Osijek, 2001. god.

b) Šumske površine

Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su Ustavom kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku. Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i regulator hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a značajne su i za razvoj drugih gospodarskih grana. Šumom je pokriveno, odnosno šumsko zemljište zauzima, prema podacima iz katastra, oko 155 ha. Šume i šumsko zemljište imaju udjel od 7,6 % u ukupnim površinama Općine. Šume (šumsko zemljište) kojima upravljaju Hrvatske šume (podatak Hrvatskih šuma) su zastupljene na 230,72 ha i imaju udjel u ukupnim šumskim površinama Općine od 100 %, dok privatne šume nisu zastupljene. Hrvatske šume, Uprava šuma Osijek iskazuje također, uz već spomenuti podatak od 230,72 ha ukupnih šuma i šumskog zemljišta, podatak o obrasloj površini u iznosu od 223,59 ha. Gospodarenje šumama, kao dobru od nacionalnog interesa, povjereno je Poduzeću "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, koje u svom sastavu imaju uprave šuma, a što je za područje Osječko-baranjske županije Uprava šuma Osijek, a koja je nadležna i za područje općine Vladislavci. U odnosu na pokrivenost područja šumama na razini Županije gdje udjel šuma iznosi 27,5%, šume Općine imaju znatno manju (gotovo četverostruko) zastupljenost, odnosno udjel što dovoljno govori o prirodnom siromaštvu šuma ove Općine. U odnosu na broj stanovnika Općine na 100 ha šumskih površina dolazi 1.370 stanovnika, što je brojčano znatno iznad, no kvalitativno znatno ispod prosjeka Županije (289 stanovnika/100 ha) i Države. Ovo također ukazuje na siromaštvo šuma i šumskih površina na prostoru Općine.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 17 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Promatrajući prostorni raspored, šume su zastupljene, uglavnom, na zapadnom dijelu Općine. Locirane su na dva mjesta i to šuma Jabuka i Urbarija, zapadno od naselja Dopsin, te druga veća šumska formacija na jugozapadu Općine, na prostoru Dombok i Veliki Koritnjak. U strukturi šuma, pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume imaju udjel od 100%, a šume posebne namjene nisu prisutne. Na području općine Vladislavci šumama gospodari šumarija Osijek koja je organizacijski podijeljena u gospodarske jedinice. Na području ove Općine nalazi se gospodarska jedinica Osječke nizinske šume. Tablica br. 15. OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE KOJIM GOSPODARE "HRVATSKE ŠUME" PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE - UKUPNO Ukupna površina Površina šuma Etat – drvna Postojeća drvna šuma i šumskog (obrasla površina) Godišnji prirast zaliha za sječu zaliha zemljišta (ha) (m³) (m³/god.) (m³) (ha) 230,72 223,59 37.017 1.113 249,5 Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek Tablica br. 16. ŠUME OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA, VLASNIŠTVU I GOSPODARENJU ŠUMSKE POVRŠINE OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNIŠTVU UKUPNO LISTAČE ČETINJAČE VLASNIŠTVO ha m³ ha m³ ha m³ PRIVATNO - - J. PODUZEĆA 230,72 37.017 230,72 37.017 - UKUPNO: 230,72 37.017 230,72 37.017 - Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek Tablica br. 17. PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE PO EVIDENCIJI UPRAVE ŠUMA OSIJEK Uprava Površina Drvna Godišnji Godišnji R. šuma Gospodarska šuma zaliha tečajni sječivi NAPOMENA br. Osijek jedinica prirast etat Šumarija (ha) (m³) (m³) (m³) 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Osječke 1. Osijek 230,72 37.017 1.113 249,5 nizinske šume U K U P N O 230,72 37.017 1.113 249,5 Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje* na prostoru Općine zastupljene su šume hrasta lužnjaka sa žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris). Prema podacima Hrvatskih šuma na području Općine su prisutne uglavnom prirodne mješovite šume hrasta lužnjaka. U šumskom predjelu Dombok, nakon čiste sječe kanadskih topola zasađene su sadnice hrasta lužnjaka, poljskog jasena i običnog graba te je predjel

* NAPOMENA: Arso Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god. ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 18 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

ponovno uvršten u šume hrasta lužnjaka. Šumske predjele: Dombok, Tuholjka, te krajnji južni dio Jabuke zauzima šuma hrasta lužnjaka i običnog graba. Sjeverni i središnji dio šumskog predjela Jabuka zauzima šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom, varijanta s poljskim jasenom. Učešće pojedine vrste u ukupnoj drvnoj zalihi je slijedeće: hrast lužnjak 78,2 %, grab 17,2 %, ostala tvrda bjelogorica 3,4 %, cer 0,4 %,lipa 0,5 % i ostala meka bjelogorica 0,3%. Problematika šuma vezana je uglavnom uz njihovu malu i relativno rascjepkanu površinu. Mala površina (šuma) uz velik udjel površina lociranih uz rub prema poljoprivredi može imati štetne posljedice za zdravstveno stanje šuma radi značajne primjene (uporabe) pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji. Ostala problematika vezana je uz negativno djelovanje čovjeka na okoliš. Uz rubove šuma se odlaže smeće na za to neprimjerena mjesta koja nemaju niti osnovne uvjete za tu namjenu, neovlašteno se sakupljaju sporedni šumski proizvodi a sporadično se vrši i otuđivanje stabala, smanjuju se šumske površine a rade se i zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima.

c) Lovišta i lovna divljač

Prostor općine Vladislavci, po svojim prirodnim osobinama dobar je za lov i lovno gospodarstvo. U njemu su dijelovi tri zajednička lovišta. To su: - Zajedničko otvoreno lovište br. 26. - Zajedničko otvoreno lovište br. 27. - Zajedničko otvoreno lovište br 29

Zajedničko otvoreno lovište br. 26 ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik br. 5/96.) i to na ukupnoj površini od 3.297 ha koje se nalazi na području općine Vladislavci. Lovište zauzima gotovo cijelu Općinu, izuzetak su sjeveroistočni i jugozapadni dijelovi Općine i pripada panonskom tipu lovišta. Državno vlasništvo je na 2.371 ha (72%) a privatno vlasništvo na 923 ha (28%). Šume i šumsko zemljište su na 331 ha, poljoprivredno zemljište na 2.881 ha a vode na 85 ha od čega vodotoci na 6 ha a močvare i bare na 79 ha. U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična (60 grla), zec obični (100 kom.), fazan (300 kljunova. Lovno gospodarski kapacitet lovišta je slijedeći: srna obična (72 grla), zec obični (140 kom.), fazan (650 kljunova). Zajedničko otvoreno lovište br. 27., ustanovljeno je, također, Odlukom Skupštine Osječko- baranjske županije (Županijski glasnik br. 5/96.) i to na ukupnoj površini od 3.182 ha koje se najvećim dijelom nalaze na području općine Vladislavci. Preostali dio nalazi se na području Grada Osijeka. Lovište zauzima istočni dio Općine i pripada panonskom tipu lovišta. Državno vlasništvo je na 2.382 ha (75%) a privatno vlasništvo na 640 ha (20%). Šume i šumsko zemljište su na 309 ha, poljoprivredno zemljište na 2.713 ha a vode na 160 ha (močvare i bare). U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična (40 grla), zec obični (100 kom.), fazan (300 kljunova, trčka (100 kljunova). Lovno gospodarski kapacitet lovišta je slijedeći: srna obična (48 grla), zec obični (140 kom.), fazan (650 kljunova), trčka (150 kljunova). Zajedničko otvoreno lovište br. 29 ustanovljeno je, kao i prethodna dva lovišta ove Općine, Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik br. 5/96.) na ukupnoj površini od 3.222 ha koje se samo svojim malim jugozapadnim dijelom nalazi na području općine Vladislavci. Lovište zauzima južni dio Općine i pripada panonskom tipu lovišta. Od ukupne površine (3.222 ha) 2.622 ha je državno vlasništvo a 600 ha privatno vlasništvo. ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 19 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Šume i šumsko zemljište su zastupljeni sa samo 38 ha, poljoprivredno zemljište je na 3.184 ha a 74 ha zauzimaju vode u obliku močvara i bara. U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična (32 grla), zec obični (70 kom.), fazan (216 kljunova) i trčka (156 kljunova). Lovno gospodarski kapacitet lovišta je slijedeći: srna obična (40 grla), zec obični (88 kom.), fazan (378 kljunova) i trčka (234 kljunova).

d) Mineralne sirovine

Mineralne sirovine kao prirodni potencijal prostora Općine se uglavnom svodi na opekarsku glinu. U sastavu tla prevladavaju materijali kvartarne starosti-les i lesu slične naslage.

1.1.2.2. Gospodarski potencijal a) Gospodarska struktura

Gospodarski potencijal Općine čine poljoprivredni proizvodni prostor kao prirodni potencijal (više od tri četvrtine prostora Općine), mala površina gospodarskih šuma, izgrađeni kapaciteti i stanovništvo.

Općina Vladislavci pripada trećoj skupini područja posebne državne skrbi zbog izrazitih problema nezaposlenosti, industrijskog i poljoprivrednog restrukturiranja.

U gospodarskoj strukturi su po broju subjekata (zajedno s obrtnicima) najviše zastupljeni trgovina i ugostiteljstvo.

Tablica br. 18.

GOSPODARSKA STRUKTURA PREMA DJELATNOSTIMA

Poslovni subjekti Zaposlenost Djelatnost struktura struktura (prema NKD-u) broj broj % % A. Poljoprivreda 2 12,5 2 1,8 D. Prerađivačka industrija 3 18,7 92 82,9 G. Trgovina na veliko i malo, popravak motornih 6 37,5 11 9,9 vozila H. Ugostiteljstvo 3 18,7 3 2,7 I. Prijevoz, skladištenje, veze 1 6,3 2 1,8 O. Ostale usluge 1 6,3 1 0,9 UKUPNO: 16 100,0 111 100,0 Izvor podataka: Općina Vladislavci NKD = nacionalna klasifikacija djelatnosti

Najveći udio zaposlenih je u prerađivačkoj industriji (82,9%).

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 20 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

b) Proizvodne djelatnosti

Proizvodne djelatnosti su zastupljene kroz izgrađene kapacitete prerađivačke industrije:

- ''OPEKA'' d.d. Osijek, Pogon Vladislavci-proizvodnja opeke - ''SOLUS'' d.o.o. Vladislavci-proizvodnja metalnih proizvoda - ''MOBILIA'' d.d. u stečaju-proizvodnja stolica

Proizvodne djelatnosti su važne za Općinu, budući osiguravaju zaposlenost bar dijela stanovništva.

c) Turizam

Područje općine Vladislavci, otkako je samostalna općina (prije u okviru bivše općine Osijek), nije u dosadašnjem razvoju zabilježila razvoj turističko-ugostiteljskih kapaciteta i sadržaja, tako da se može konstatirati da na području Općine nema ugostiteljskih kapaciteta, kako za potrebe domaćeg stanovništva, tako niti za potrebe potencijalnih turista.

Međutim, na području Općine postoje prirodni potencijali koje je moguće turistički valorizirati, za potrebe turističko-rekreacijskih sadržaja, kako za potrebe stanovništva Općine, ali i za buduće potrebe turista. Takvo područje je prostor na sjeveru Općine, sjeverozapadno od Vladislavaca i željezničke pruge, gdje se nalazi područje napuštenih eksploatacijskih polja, odnosno bivši bajeri Opeke, koji su uređeni kao vodne površine i namijenjene sportskom ribolovu i ribolovcima. U tu svrhu bajeri su poribljeni od strane Sportskog ribolovnog društva Čepin, te su na tako uređenim ribnjacima uređena i ribička mjesta i staze, a uređen je i okoliš, te je prostor pogodan za izlete i rekreaciju u prirodi.

Ovako uređeni prostori vodnih površina, ribnjaka prostiru se na oko 20 ha, te omogućuju istovremeni boravak i više od tisuću ribiča istovremeno. ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 21 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Na novootvorenom ribnjaku (k.č.br. 548), nedavno je održano i ribičko natjecanje na razini državnog (Carp Cup dragovoljaca Domovinskog rata).

Prostor je pogodan i za vikend izletnike, a što omogućuje pristupni put od Vladislavaca do bajera, te uređen okoliš sa zaklonima od kiše, prostorima za pripremu hrane (roštilji), te uređenim igralištem za djecu.

Na području općine Vladislavci egzistira i lovište od 3.297 ha, koje je tek manjim dijelom pod šumom (oko 400 ha), a ostalo je oranično područje, gdje obitava različita divljač karakteristična za ovo područje (srna, zec, fazan iako se javlja i divlja svinja). O uređenju lovišta, te fondu divljači (hranilišta), skrbi lovačko društvo, a samo područje lovišta je i potencijalno područje za razvitak lovnog turizma.

d) Eksploatacija mineralnih sirovina

Prirodni potencijal ovoga prostora se i aktivirao u gospodarstvu glede dugogodišnje eksploatacije opekarske gline na eksploatacijskom polju ''Vladislavci'' osječke tvrtke ''Opeka''.

Iz katastra eksploatacijskih polja razvidno je veličina odobrenog polja od cca 27,5 ha koje je pri kraju svog eksploatacijskog vijeka, te je pokrenut postupak proširenja tog polja u smjeru sjeverozapada na k.č.br. 550 i 522 k.o. Vladislavci, veličine cca 12 ha. Proizvodnja opekarskih proizvoda u naselju Vladislavci u sadašnjem kapacitetu će se nastaviti i u narednom planskom razdoblju.

1.1.2.3. Društvene djelatnosti a) Uprava

Općina Vladislavci formirana je temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj («Narodne novine», br. 10/97.) i sastavni je dio Osječko-baranjske županije sa sjedištem Općine u naselju Vladislavci, a ranije je prostor Općine pripadao bivšoj općini Osijek.

Općinska uprava smještena je u zgradi izgrađenoj početkom 20. stoljeća, bivših vlastelina Müller i Speiser. b) Odgoj i obrazovanje

Dječji vrtići

U naseljima općine Vladislavci ne djeluje niti jedan dječji vrtić, a svake godine se pri osnovnoj školi održava predškolski minimum koji pohađa približno 30 djece.

Osnovno obrazovanje

Na području općine Vladislavci djeluje jedna osnovna škola u naselju Vladislavci. Ukupno osnovnim obrazovanjem u Općini obuhvaćeno je 234 učenika.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 22 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Tablica br. 19.

PODACI O OSNOVNOJ ŠKOLI

NETO UNUTRAŠNJA NETO VRSTE, BROJ I POVRŠINA POVRŠINA POVRŠINA POVRŠINE BROJ BROJ BROJ BROJ NAZIV ADRESA PARCELE GRAĐEVINE SPORTSKE VANJSKIH RAZREDNIH UČIONICA UČENIKA DJELATNIKA (ha) (bez sportske DVORANE SPORTSKIH ODJELA dvorane) (m2) TERENA (m2) rukometno, Kralja košerkaško i OŠ Mate Lovraka Tomislava 75, 20682 2013 310 odbojkaško igralište 13 11 234 34 Vladislavci ukupne površine 4200m2 Izvor podataka: Općina Vladislavci (srpanj 2004.)

Prema površini školske zgrade kao i prema površini parcele, a s obzirom na postojeći broj djece škola zadovoljava potrebne kriterije. c) Zdravstvo

Zdravstvena zaštita u općini Vladislavci provodi se u jednoj ordinaciji opće medicine i jednoj stomatološkoj ambulanti (k. Tomislava) koje su namijenjene području sva tri naselja u Općini, za kapacitet 2000 pacijenata. Objekt se nalazi na kč.br. 180 ukupne površine parcele 7112m², a površina samog objekta je približno 300m². Izvor podataka: Navedena ustanova (lipanj 2005.) d) Kultura

U Dopsinu se nalazi dom kulture na k.č.br. 152 k.o. Dopsin.

U Hrastinu se nalazi dom kulture na kč.br. 93 k.o. Hrastin, pri ovom domu se nalazi i DVD Hrastin odnosno njihovo vatrogasno spremište.

U Vladislavcima se nalazi dom kulture na kč.br. 388 k.o. Vladislavci. Pri domu kulture djeluje i DVD Vladislavci s tim da se njihovo vatrogasno spremište nalazi na susjednoj parceli kč.br. 389. e) Vjerski objekti

Tablica br. 20.

VJERSKI OBJEKTI

NASELJE OBJEKT PARCELA

DOPSIN PRAVOSLAVNA CRKVENA OPŠTINA kč.br.150

HRASTIN REFORMIRANA CRKVENA OPĆINA kč.br.136 i 362

RKT ŽUPA "ROĐENJA SV. IVANA VLADISLAVCI kč.br.463 KRSTITELJA"

Izvor podataka: Općina Vladislavci (srpanj 2004.)

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 23 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

1.1.2.4. Sport i rekreacija

Od sportskih objekata na području Općine nalazi se po jedno nogometno igralište u svakom od naselja, te sportska dvorana pri osnovnoj školi u Vladislavcima kao i po jedan teren za rukomet, košarku i odbojku.

Nogometno igralište u Dopsinu nalazi se na kč.br. 183/1 i 183/2 k.o. Dopsin ukupne površine 2,30ha.

Nogometno igralište u Hrastinu nalazi se na kč.br. 274 k.o. Hrastin ukupne površine 3,47ha.

Nogometno igralište u Vladislavcima nalazi se na kč.br. 819 k.o. Vladislavci ukupne površine 4,32ha.

Izvor podataka: Općina Vladislavci (srpanj 2004.)

1.1.2.5. Komunalne djelatnosti

Tablica br. 21.

GROBLJA

BROJ KATASTARSKE NASELJE POVRŠINA (m2) IZGRAĐENOST (%) ČESTICE

DOPSIN 78 3265 60

HRASTIN 86 13656 30

VLADISLAVCI 695 5743 95

Izvor podataka: Općina Vladislavci (srpanj 2004.)

Groblja u općini Vladislavci svojom površinom zadovoljavaju potrebe postojećeg broja stanovnika, ali je groblje u Vladislavcima na gornjoj granici potrebne površine i gotovo u cijelosti izgrađeno.

1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav

Postojeće stanje prometnica ne odgovara budućim potrebama i povećanju prometa na promatranom pravcu. a) Cestovni promet

Državna cesta D7 prolazi kroz dio građevinskih područja, a prilazi na nju izvan građevinskih područja nisu usklađeni sa standardima za tu kategoriju ceste. I samo stanje kolničke konstrukcije ne zadovoljava uvjete teškog prometa pri značajnom intenzitetu prometnog toka. Trasa državne ceste D7 tangira samu zapadnu granicu Općine, a prometnu prohodnost Općine i pristup do svih naselja Općine osigurava mreža županijskih i lokalnih cesta.

Na području Općine nalaze se trase sljedećih razvrstanih cesta:

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 24 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Nasuti Širina Red. Oznaka Duljina Asfalt kameni Opis dionice kolnika broj ceste (km) (km) materijal (m) (km) DRŽAVNE CESTE 1. D7 GP Duboševica-B. Manastir-Osijek-Đakovo-GP 7,0 1,2 1,20 - Sl. Šamac

ŽUPANIJSKE CESTE 1. Ž 4109 D7 (Vel. Branjevina)-Vladislavci-Paulin Dvor- 5,0 7,8 7,8 - Ernestinovo (D518) 2. Ž 4110 Dopsin-Vladislavci (Ž4109) 4,5 2,8 2,8 -

LOKALNE CESTE 1. L 44107 D7 (Vuka)-Hrastovac-Dopsin (Ž 4110) 3,25 3,6 1,0 2,6 2. L 44109 Ž 4109-Hrastin-Koprivna-Šodolovci (Ž 4130) 5,0 3,3 3,3 - Izvor podataka: ZPO-Osijek

Širina kolnika na trasama županijskih cesta kreće se od 4,5-5,0 m, dok je na lokalnim cestama širina i uža, uz to što je dio kolnika lokalnih cesta i nemoderniziran.

Osim toga samo vođenje trase (pogotovo lokalnih cesta) je dosta usiljeno, te će biti potrebno korigirati trasu na kritičnim mjestima, a u skladu s minimalnim elementima pojedine kategorije cesta. b) Željeznički promet

Prostorom Općine prolazi i trasa postojeće magistralne pomoćne željezničke pruge MP13 (Osijek-Vrpolje).

Tehnička brzina na promatranoj dionici je 100 km/h, a nosivost 225 KN/osovini. Na području Općine nalaze se dva službena mjesta: Vladislavci i Vuka-Dopsin. Kako je i navedena pruga u okviru Vc prometnog koridora, potrebno ju je rekonstruirati u skladu s njenom kategorijom u mreži i očekivanim prometom.

Tehnološko zaostajanje je najviše prisutno na području signalno-sigurnosnih uređaja. c) Poštanski promet

HP-Hrvatska pošta d.d. (u daljnjem tekstu : Društvo) osnovano je radi funkcioniranja poštanskog prometa i obavljanja djelatnosti pružanja poštanskih i drugih usluga utvrđenih Statutom Društva, a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o pošti.

Organizacijski dijelovi Društva su:

- Uprava Društva - Područna uprava Društva - Poštanska središta Društva

Područna uprava

Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Područna uprava Slavonija kao jedna od četiri područne uprave Društva.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 25 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Zadatak područne uprave Društva je obavljanje utvrđenih programa, procesa i radnih procesa za poštanska središta na svom području i to:

- Organizacija i realizacija poštanske tehnologije - Organizacija i realizacija kadrovskih poslova - Organizacija i realizacija investicija i održavanja - Organizacija i realizacija gospodarskih poslova

Poštansko središte

Zadatak poštanskog središta je pružanje poštanskih i drugih usluga u ime Društva.

Područja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Poštanska središta:

- PS Osijek - PS Vukovar - PS Požega - PS Slavonski Brod

Izvršna jedinica

Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih rješenja i održavanja na području Poštanskog središta mogu se osnovati jedna ili više izvršnih jedinica, koje obuhvaćaju određeni broj poštanskih ureda ili programa, proces ili radnih procesa. Na području općine Vladislavci nema izvršne jedinice.

Poštanski ured

Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa, usluge ostalog novčanog prometa (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske poštanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjačke poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama, prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske opreme i pribora, knjiga, novina, cigareta i drugo), kao i prodaju srećaka Hrvatske lutrije.

Na području obuhvata prostornog plana općine Vladislavci postoje sljedeći PU s dostavnim područjem:

- 31404 Vladislavci

U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži na području Općine:

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 26 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Tablica br. 22.

POŠTANSKA MREŽA OPĆINE

BR. STANOV. OBUHVAĆENIH PRIPADAJUĆE DOSTAVOM TJEDNO SVEGA Napomena POŠTANSKI URED NASELJE 5x 3x (2-3) x 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 31404 VLADISLAVCI Vladislavci 1.239 Dopsin 545 Hrastin 340 UKUPNO OPĆINA VLADISLAVCI: 2.124 2.124 IZVOR PODATAKA: - HP-Područna uprava Slavonija - ZPO-OSIJEK

Napomena: - Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovništva iz 2001. godine. d) Telekomunikacije i RTV sustav veza

Nepokretna mreža

Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži.

Dugoročne kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapređuje javna telekomunikacijska djelatnost sadržane su u planovima razvoja HT.

Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji organizirana je unutar područja Županije kao četiri pristupna područja: PP Valpovo, PP Beli Manastir, PP Đakovo i PP Osijek. Općina Vladislavci pripada u PP Osijek.

Pristupno područje obuhvaća pristupnu centralu s njenom pristupnom mrežom i pripadne udaljene pretplatničke stupnjeve s njihovim pristupnim mrežama.

U svakom pristupnom području smještena je pripadajuća pristupna centrala na koju su korisnici priključeni izravno, posredovanjem komutacijskih čvorova UPS-a ili UPM-a, a na području općine Vladislavci preko komutacijskih čvorova (UPS). Na komutacijske čvorove pretplatnici se priključuju korisničkim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika na najbliži komutacijski čvor koji omogućuje pružanje traženih telekomunikacijskih usluga.

Pristupna mreža na području općine Vladislavci obuhvaća područje mjesnog telefonskog prometa i sastoji se od korisničkih uređaja i aparata, sustava prijenosa i jedne ili više pristupnih centrala.

U pristupnoj mreži mogu postojati slijedeći vodovi:

• korisnički – između pristupnih centrala i telefonskih aparata i uređaja, • spojni – između UPS i matičnih LC ( PC ).

Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na tranzitne, odnosno u decentraliziranoj pristupnoj mreži na tandem-tranzitne centrale.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 27 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se odnosi i na područje općine Vladislavci, te se razvoj približio ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe. Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih pristupnih mreža.

- Komutacija

Stanje komutacija na području općine Vladislavci prikazano je u priloženoj tablici br. 23. U većini slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja. Većina komutacija pokriva jednu mjesnu mrežu, međutim ponegdje, a naročito u ruralnim područjima, jedna komutacija pokriva dvije i više mjesnih mreža. Naziv prve mjesne mreže odgovara uvijek nazivu komutacije.

Stanje izgrađenosti telekomunikacijske mreže prikazano je u sljedećoj tablici:

Tablica br. 23.

JAVNE TELEKOMUNIKACIJE NA PODRUČJU OPĆINE

Red. PODRUČJE PREKRIVANJA NAZIV MJESTA RANG broj (MJESNE MREŽE) 1. VLADISLAVCI UPS Vladislavci 2. DOPSIN UPS Dopsin 3. HRASTIN UPS Hrastin Izvor podataka: - HT- Hrvatske telekomunikacije d.d.; Regija 4-Istok - ZPO

- Prijenos

Spojni putovi su veze između komunikacijskih čvorova. U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa, SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom korisničkog pristupnog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati analogni sustavi s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje je takav zahtjev ekonomski opravdan.

U javnoj telekomunikacijskoj mreži općine Vladislavci upotrebljavaju se sljedeći prijenosni mediji:

• svjetlovodni kabeli, • bakreni kabeli.

Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao prijenosnog medija. U razdoblje 1999-2004. godine TK centar Osijek nastavio je izgradnju mreže svjetlovodnih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.

- Pristup

Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminala uređaja na najbliže čvorove javne telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 28 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

do sada na korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak napravljen je prije dvadesetak godina zamjenom zračno-papirne izolacije žila parice izolacijom od polietilena i PVC-a.

Intenzivnom izgradnjom pristupnih mreža u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni rezultati – gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred završetkom kabelska mjesna mreža. Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva društva da svako domaćinstvo u Hrvatskoj može imati pristup na javnu telekomunikacijsku mrežu.

Pokretna mreža

Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži su:

• Analogne pokretne mreže, • Digitalne pokretne mreže, • Sustav za povezivanje osoba ( paging )

Mobilne mreže koriste svesmjerne veze u sustavu globalne pokretne mreže-GSM za povezivanje pokretnih i baznih (osnovnih) postaja. To su veze u visokofrekventnom području. Bazne (osnovne) postaje su povezane s nadređenom centralom kabelskim sustavom veza. Trenutno su u upotrebi telekomunikacijska mreža u sustavu globalne pokretne mreže-GSM i to analogna mreža MOBITEL (099) te digitalne mreže CRONET (098) i VIP (091). Na području Općine nema izgrađenih baznih (osnovnih) postaja, a pokrivenost prostora signalom postiže se preko izgrađenih osnovnih postaja u susjednim općinama.

Implementacija javnih pokretnih mreža započela je s razvojem analogne telefonske mreže MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je još više pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne digitalne (GSM) mreže CRONET i VIPNET, a nositelji razvoja su za sada ''T-Mobile Hrvatska''d.o.o. i ''VIPnet'' d.o.o.

Radio i TV sustav veza

Na području općine Vladislavci nema izgrađenih objekata (odašiljača) Radio i TV (u daljnjem tekstu : RTV) sustav veza. Izgrađeni objekti "Kapavac" i "Osijek" relativno su blizu granice Općine te pokrivaju cijelo područje Općine s programima HRT i ostalih TV i radio postaja.

1.1.2.7. Energetski sustav a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina

Na području općine Vladislavci nema nalazišta ugljikovodika, te nema izgrađenih naftovoda i plinovoda. Prostornim i drugim razvojnim planovima se ne predviđaju naftovodi, ali se planira plinovod šireg društvenog značaja, te mjerno-redukcijska stanica u Vladislavcima.

Na području Općine nema izgrađene distribucijske plinoopskrbne mreže, premda se prostornim i drugim planovima razvoja predviđa plinoopskrba svih naselja Općine.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 29 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

b) Elektroenergetika

Potrošnja električne energije

Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Vladislavci ostvaruje se isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području Općine ne postoje postrojenja za proizvodnju električne energije.

U sljedećoj tablici prikazana je procijenjena potrošnja električne energije u 2003. godini po vrsti potrošača:

Tablica br. 24.

POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Red. POTROŠNJA POTROŠAČ broj (kWh) 1. Kućanstva 2,412.396 2. Gospodarstvo i javni sadržaji 1,361.884 3. Javna rasvjeta 41.573 Ukupno: 3,815.853 Izvor podataka: - HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija" – Osijek - ZPO

Prijenos električne energije

Prijenosna mreža na području Općine sadrži nadzemne dalekovode na naponskim razinama 400 kV i 110 kV, koji samo prolaze područjem Općine i nemaju izravnog utjecaja na elektroopskrbu potrošača općine Vladislavci, a to je:

- DV 400 kV Ernestinovo-Žerjavinec.

Distribucija električne energije

Postojeća distribucijska mreža na području općine Vladislavci sadrži građevine na distribucijskim naponskim razinama 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu.

Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađeni su nadzemni i kabelski vodovi do svih TS 10/0,4 kV u naseljima i gospodarskih građevina izvan naselja. Postojeće trafostanice su uglavnom tipa ŽSTS, jedna PTTS i BKTS, a posljednja izgrađena je SBTS.

Pokazatelji o izgrađenoj elektroenergetskoj mreži prikazani su u sljedećoj tablici:

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 30 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Tablica br. 25.

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV NA PODRUČJU OPĆINE

NAPONSKA VRSTA JEDINICA RAZINA IZNOS OBJEKTA MJERE (kV) TS kom 8 DV km 10,891 10 KB km 0,915 Energetski MVA 1,52 trafo 10(20)/0,4 kV kom 8 Izvor podataka: - HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija" Osijek - ZPO

Niskonaponska 0,4 kV mreža je najvećim dijelom izgrađena po krovovima na krovnim stalcima.

Javna rasvjeta izgrađena je tek u jednoj ulici naselja Vladislavci. U ostalim ulicama naselja Općine javna rasvjeta praktički ne postoji.

1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav a) Vodoopskrba

Vodoopskrba stanovnika i svih ostalih korisnika vode na prostoru općine Vladislavci nije riješena iz Javnog vodoopskrbnog sustava

Stanovnici se vodom opskrbljuju uglavnom iz vlastitih izvorišta (bušenih ili kopanih bunara sa hidroforskim uređajem ili bez uređaja) što uz neriješeno odvođenje sanitarnih i otpadnih voda predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje. Voda koja se zahvaća često je onečišćena budući se u blizini bunara nalaze staje a u poljoprivrednoj proizvodnji se koriste značajne količine umjetnih gnojiva i drugih kemijskih preparata što se kišom ispiru i posredno dolaze do zahvatnih građevina. Vodoopskrbni sustav ne postoji niti u jednom naselju. b) Odvodnja otpadnih voda

Naselja s područja općine Vladislavci nemaju javni sustav odvodnje otpadnih voda. Otpadne vode koje se pojavljuju u domaćinstvima, ustanovama i industriji/obrtu rješavaju se lokalno. Riječ je o izvedenim sabirnim jamama koje su uglavnom propusnog tipa tj. sva otpadna voda bez prerade završi u podzemlju. Vodonepropusne sabirne jame periodički se prazne te vjerojatno opet završavaju u prirodi (melioracijski kanali) bez ikakvog pročišćavanja. Povećana potrošnja pitke vode uzrokuje i višestruko povećanje štetnih tvari u podzemlju putem većih količina onečišćene (otpadne) vode. Postojeće stanje glede odvodnje otpadnih voda je takvo da se rješavanje problema odvodnje, uz rješavanje vodoopskrbe, postavlja među prioritetne poslove Općini.

Oborinske vode odvode se mrežom kanala uz prometnice prema sustavu melioracijske odvodnje.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 31 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

c) Uređenje vodotoka i drugih voda i obrana od poplava

Odlukom Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju slivnih područja općina Vladislavci pripada Slivnom području „"Vuka“. Slivno područje "Vuka" ukupne je površine 1.793,28 km². Sama rijeka Vuka, ukupne površine sliva u iznosu od 1.123,52 km², izvire u blizini naselja Paučje (općina Levanjska Varoš) na obroncima planine Krndija, a ulijeva se u rijeku Dunav u središtu Vukovara u km 1333+055. Područjem općine Vladislavci prolazi u dužini od 8,3 km od kojih je 3,7 km posve na području Općine a preostali dio od4,6 km kao granični vodotok sa susjednom općinom. Vuka teče od zapada prema istoku prolazeći od izvora najprije prirodnom dolinom u brdovitom terenu s izrazitim uzdužnim padovima, a nizvodno od desnog pritoka Gorjan- Punitovci (područje općina Punitovci i Gorjani) pa do ušća u Dunav, dakle i duž općine Vladislavci, postaje izrazito ravničarski vodotok s brojnim meandrima od kojih su neki presječeni prokopima. Dionica rijeke Vuke koja prolazi područjem općine Vladislavciu potpunosti je regulirana. Provedenim regulacijskim radovima od ušća u rijeku Dunav pa sve do ceste Đakovo-Osijek, stvoreni su uvjeti odvodnje suvišnih voda na svim pritocima rijeke Vuke u lijevom i desnom zaobalju. Najznačajniji pritok rijeke Vuke u lijevom zaobalju je Bobotski kanal. Ušće Bobotskog kanala u rijeku Vuku je u km 3+626 kod naselja Lužac, sjeverozapadno od Vukovara. Kanal je dugačak 38 km, a početak mu je na prostoru općine Vladislavci. U cilju zaštite naselja i obradivih površina od poplava tranzitnih voda uz Bobotski kanal su izgrađeni obostrani nasipi u dužini od 28 km, od čega se samo mali dio nalazi na području Općine. U cilju zaštite naselja i obradivih površina od poplava tranzitnih voda, uz Vuku su također izgrađeni obostrani nasipi. U razdoblju do 1978.-1981, nizvodno na području susjedne Općine, izveden je prokop Dvor dužine 1.800 m i izgrađena istoimena crpna postaja kapaciteta 20 m³/s, smještena uz cestu između naselja Paulin Dvor i Ernestinovo. Osnovna funkcija joj je zaštita od štetnog djelovanja voda kao i reguliranje razine podzemnih voda. Puštanjem u rad crpne postaje Dvor odvodnja na području bivše bare Palače (Prostor bare Palača obuhvaća i najveći dio općine Vladislavci) bila je većim dijelom dobro riješena. U međuvremenu je izvedena rekonstrukcija Bobotskog kanala na ovom dijeli trase sukladno novim uvjetima. Tijekom Domovinskog rata crpna postaja je potpuno uništena, a do njene potpune obnove puštene su u pogon lokalne crpne postaje. Gospodarstvo ovog područja trpjelo je velike štete zbog nemogućnosti kvalitetne obrane od poplava. Crpna postaja Dvor u cijelosti je obnovljena i stavljena u funkciju. Na području općine Vladislavci nisu utvrđeni inundacijski pojasevi na vodotocima i drugim ležištima voda. d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Melioracijska odvodnja

Odvodnja suvišnih voda je značajna i raširena tehnička mjera u nizinskom dijelu područja uz Dravu i Dunav u Republici Hrvatskoj. Sustav melioracijske odvodnje omogućuje brže i pogodnije otjecanje površinskih i podzemnih voda i osigurava povoljnije uvjete korištenja zemljišta te obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 32 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Područjem općine prolazi rijeka Vuka koja je osnovni odvodnik sliva i koja prikupljene vode odvodi u rijeku Dunav. Sjevernim dijelom općine položen je vodotok Korpaš čiji je nastavak Bobotski kanal. Najznačajniji melioracijski vodotok (melioracijski kanal I reda), pritok rijeke Vuke u lijevom zaobalju, a koji djelomično prolazi općinom Vladislavci je Bobotski kanal. Realizacijom ovog kanala prostor bivše bare Palača je isušen te su na ovom području nastala plodna obradiva tla. Obzirom na ograničene mogućnosti spuštanja nivelete dna Bobotskog kanala radi gravitacijske odvodnje okolnih niskih terena, izgrađene su crpne postaje Seleš (Q=0,5 m³/s) i Rudine (Q=1,0 m³/s) u lijevom zaobalju, te Vrbik (Q=0,5 m³/s) i Ernestinovo (Q=0,5 m³/s) u desnom zaobalju, a recipijent – Bobotski kanal izveden je s obostranim popratnim nasipima. Na području općine Vladislavci nema crpnih postaja.

Melioracijsko navodnjavanje

Nedostatak vode u kritičnom agro vegetacijskom razdoblju je uslijed klimatskih promjena u posljednjih dvadesetak godina sve izraženiji, a naročito su ugrožene visoko akumulacijske kulture (sjemenske). Kako bi se štete svele na minimalnu moguću mjeru potrebna je primjena suvremenih tehnologija obrade tla i izgradnja melioracijskog sustava za navodnjavanje. Melioracijski sustavi za navodnjavanje na Slivnom području "Vuka", koji obuhvaćaju adekvatne crpne postaje i ustave kao trajne objekte, nisu izgrađeni (osim ustave Krndija na rijeci Vuki u km 71+630 koja služi za zaustavljanje i akumuliranje vode u Vuki i kanalskoj mreži).

1.1.2.9. Postupanje s otpadom

Sva tri naselja iz sastava općine Vladislavci uključena su u sustav organiziranog prikupljanja i uklanjanja komunalnog otpada grada Osijeka. Komunalni otpad se odlaže u kante ili vreće te vozilima za odvoz otpada jednom tjedno odvozi izvan područja Općine. Konačno mjesto odlaganja otpada je odlagalište komunalnog otpada grada Osijeka ''Lončanica''. U smislu prikupljanja glomaznog otpada u sva tri naselja se dovoze kontejneri jednom tjedno.

Organiziranog prikupljanja sekundarnih sirovina nema.

Neuređena (divlja) odlagališta kartirana u PPŽ Osječko-baranjske kod naselja Vladislavci i Dopsinu su u međuvremenu sanirana, preostalo je samo odlagalište ''Pašnjak'' jugoistočno od naselja Hrastin, veličine cca 3 ha.

1.1.2.10. Stanje okoliša a) Onečišćenje voda

Državnim planom za zaštitu voda (NN, 8/99.), u cilju provedbe zaštite voda od onečišćavanja određena je kategorizacija voda. Za rijeku Vuku, koja prolazi i područjem općine Vladislavci, propisana je II kategorija-vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj riba (ciprinidi) ili koje se nakon odgovarajućeg pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji.

Analizom vode određuju se vrijednosti sljedećih pokazatelja: A-fizikalno-kemijski (pH, alkalitet, električna vodljivost), B-režim kisika (otopljeni kisik, zasićenje kisikom, KPK

(KMnO4), BPK5), C-hranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor), D- mikrobiološki (broj koliformnih bakterija, broj fekalnih koliforma, broj aerobnih bakterija), E- biološki (indeks saprobnosti, biotički indeks, stupanj trofije) i ostali pokazatelji (vodostaj, ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 33 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

protok, temperatura zraka, temperatura vode, suspendirana tvar, ostatak ukupni, ostatak fiksirani, ostatak sagorivi, KPK-Cr, fosfati), F-metali (bakar, cink, kadmij, krom, nikal, olovo živa) i G-organski spojevi (mineralna ulja, fenoli ukupno, poliklorirani bifenili-PCB, lindan, DDT). Voda rijeke Vuke uzorkuje se nizvodnije, kod mosta na cesti Nuštar-Bršadin (područje općine Nuštar). Temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (NN 77/98), a prema analizi uzetih uzoraka u 2003.g., kakvoća voda rijeke Vuke prema skupinama pokazatelja B, C, D odgovara III vrsti, a prema skupini pokazatelja E odgovara II vrsti. Promatrano prema pojedinim pokazateljima iz skupine A, rijeka Vuka je I vrste prema vrijednostima pokazatelja pH vrijednosti i alkaliteta, a II vrste prema el. vodljivosti. , Površinske vode u kanalima izložene su utjecajima kemijskih preparata koji se koriste u poljoprivredi a činjenica da su stanovnici bez izgrađenog sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda ipak nešto govori o kvaliteti najplićih vodonosnih slojeva u podzemlju. Naime, sada otpadne vode direktno i bez pročišćavanja završavaju u kanalskoj mreži (prepumpavanjem) ili podzemlju (procjeđivanjem). b) Onečišćenje zraka

Na području općine Vladislavci nisu vršena mjerenja kakvoće zraka. Postojeći proizvodni kapaciteti ne utječu negativno na kakvoću zraka. Međutim, u naseljima, posebice u općinskom središtu ima lokacija na kojima se drži veći broj stoke te neugodni mirisi neugodno utječu na susjedno stanovanje. c) Onečišćenje tla

Stanovništvo (kućanstva) i gospodarski kapaciteti indirektno onečišćuju tlo, ispuštanjem otpadnih voda u kanalsku mrežu, budući nije izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda. d) Opterećenje bukom

Mjerenja buke nisu vršena i ocjenjuje se da na području Općine jedino magistralna željeznička pruga MP13 (Osijek-Vrpolje) predstavlja izvor buke.

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije a) Stanovništvo

U Prostornom planu Osječko-baranjske županije dana je procjena broja stanovnika za plansko razdoblje do 2015. godine.

Procjena je rađena ukupno za Županiju, ukupno za gradova i općine, te pojedinačno za gradska naselja, a prije posljednjeg popisa stanovništva 2001. godine.

Zbog velikog udjela prostora Županije koji je već desetljećima demografski ugrožen, procijenjeno je da će se ukupno stanovništvo općina smanjiti.

Sukladno demografskim ciljevima Države, utvrđeni su ciljevi demografskog razvoja Županije. Za područje općine Vladislavci vrijede sljedeći ciljevi:

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 34 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

• Demografska obnova Područja posebne državne skrbi. općina Vladislavci spada u 3. skupinu Područja posebne državne skrbi. Republika Hrvatska će u tim područjima poticati povratak i ostanak stanovništva koje je prebivalo prije rata, te naseljavanje državljana RH svih djelatnosti i zanimanja koji mogu doprinijeti gospodarskom i društvenom razvoju.

• Demografska konsolidacija u ruralnim područjima Ruralna područja su vezana uz poljoprivrednu proizvodnju, te je potrebno tu vezu označiti poticanjem razvoja obiteljskih gospodarstava koja bi osim proizvodnje i prerade bili nositelji razvoja seoskog turizma. Cilj je zadržati mlađe radno-aktivno stanovništvo stvaranjem boljih ekonomskih, društvenih i urbanih uvjeta života. b) Naselja

Planski pokazatelji:

U skladu s usmjerenjima i ciljevima razvoja naselja Strategije prostornog razvoja Hrvatske PPOBŽ na području Osječko-baranjske županije utvrdio je mrežu središnjih naselja Županije. Mrežom središnjih naselja PPOBŽ uspostavlja policentrični sustav. Usmjerenjima i ciljevima gospodarskog razvitka i osiguravanjem prostornih mogućnosti za smještaj gospodarskih djelatnosti, stvaraju se povoljniji preduvjeti za razvoj polifunkcionalne strukture središnjih naselja. Dobra prometna povezanost okolnih naselja sa središnjim naseljima, osobito gradovima, otvara mogućnost jačanja dnevnih migracija.

Jačanjem mreže lokalnih središta te orijentacijom naselja u pravcu razvoja turizma, športa i rekreacije na temelju prirodnih resursa, stvaraju se osnove za revitalizaciju ruralnih područja. Na području Županije trenutačno se nalazi 264 naselja razmještenih na području 7 gradova (Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Ðakovo, Našice, Osijek i Valpovo) i 35 općina. PPOBŽ stupnjevao je razvojna središta od razine većeg regionalnog središta do razine lokalnog središta na sljedeći način:

1. Makroregionalno (veliko razvojno) središte, 2. Regionalno (srednje razvojno) središte, 3. Manje regionalno (manje razvojno) središte jače razvijenosti, 4. Manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti, 5. Područno (malo razvojno) središte, 6. Područno (manje razvojno) središte umanjenog (drugačijeg) značaja, 7. Lokalno (inicijalno razvojno) središte.

PPOBŽ razina Lokalno (inicijalno razvojno) središte detaljnije je razrađena i podijeljena na podrazine u koje su osim općinskih središta svrstana i naselja koja nemaju taj status, na sljedeći način:

1. Veće lokalno (inicijalno razvojno) središte - sva ostala općinska središta koja nisu ušla u više kategorije, 2. Lokalno (inicijalno razvojno) središte - 24 naselja s više od 1.000 stanovnika koja nisu ušla u više kategorije, 3. Manje lokalno (inicijalno razvojno) središte - 10 naselja veličine od 500 do 1.000 stanovnika.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 35 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Prema ovoj podjeli u općini Vladislavci naselje Vladislavci je karakterizirano kao veće lokalno (inicijalno razvojno) središte.

PPOBŽ dopušta općinskim planovima da u kategoriju manjeg lokalnog središta uključi i naselja s manje od 500 stanovnika ukoliko se to ocijeni potrebnim.

PPOBŽ nije propisao nikakve obaveze vezane uz razvoj naselja.

PPBPŽ je u odredbama za provođenje propisao da su osnovna namjena, korištenje i zaštita prostora prikazani u grafičkom dijelu PPBPŽ, a da se detaljnije razgraničenje pojedinih namjena i kategorija , režima korištenja i uređenja određuje u prostornim planovima uređenja općina i gradova. c) Građevinska područja

Prostorni plan Osječko-baranjske županije propisuje način određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela građevinskih područja.

Planirana građevinska područja utvrđuju se PPUO. Postojeća građevinska područja moraju se u postupku izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ. Građevinska područja naselja uz državne i županijske ceste ne mogu se planirati na međusobnoj udaljenosti manjoj od 500 m.

Ako se novo građevinsko područje (ne naselja) nalazi uz državnu i županijsku cestu i između 2 građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog područja i jednog od građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum 500,0 m.

Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj naselja.

Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine.

Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 .

Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije. Iznimno, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela.

U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti:

- zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športsko- rekreacijskih i sl. građevina, - zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina, - zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina, zabranu gradnje na klizištima.

Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u planskom razdoblju PPUO, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 36 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i prirodnih uvjeta okruženja. Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m2/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika.

Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva.

Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od max. dozvoljene u PPUO će se takve cjelovite površine izuzeti iz građevinskog područja i mogu se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj naselja.

U PPUO obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ.

Građevinska područja se moraju racionalno koristiti. Gustoću stanovništva u ruralnim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća od 15 st/ha.

Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom, a za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog područja.

Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije riješen javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne opremljenosti.

Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju UPU-a i DPU-a.

Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi način potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti, prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva.

Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih, zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe.

Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih vrijednosti.

Naseljem povremenog stanovanja smatra se izgrađena ili planirana prostorna cjelina koja se pretežito koristi za gradnju kuća za odmor.

Građevinska područja naselja povremenog stanovanja potrebno je smanjiti i utvrditi u granicama izgrađenog dijela u kojem je moguća samo interpolacija novih građevina.

Iznimno, u slučaju nelegalno izgrađene cjeline povremenog stanovanja mogućnost pravne sanacije i granica građevinskog područja utvrdit će se PPUO, a građevine izvan tako utvrđenog građevinskog područja moraju se ukloniti. ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 37 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Uz turističko-rekreacijske zone mogu se planirati i zone za novo povremeno stanovanje kao višestambeni način gradnje.

U postupku utvrđivanja građevinskih područja zona povremenog stanovanja uz vodotoke potrebno je istražiti i uvažiti erozijsko djelovanje toka i stabilnosti obale na odron i klizanje.

Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za:

- turističko-rekreacijske građevine i zone, - športsko-rekreacijske građevine i zone, - gospodarske zone, - pojedinačne gospodarske komplekse, - groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse, - zdravstvene građevine i komplekse, - vojne građevine i komplekse.

Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima PPOBŽ.

Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m2 na kojem se planira formiranje više građevinskih parcela za gospodarsku namjenu. Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se planira izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja.

Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja može se utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO utvrđeno da postoje prirodni uvjeti za planiranu namjenu.

U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja turizma za područje općine.

Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati uz područna središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na zemljištu nižih razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog zemljišta, te ako u naselju nema mogućnosti za utvrđivanje takve zone.

Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone uz ostala (ruralna) naselja moguće je samo na temelju programa razvoja općine.

Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0 m2/st. Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se utvrđuje u PPUO, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine postojećih gospodarskih zona u gravitacijskom području.

Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine što je potrebno posebno obrazložit i argumentirati.

Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je utvrđivati u sljedećim slučajevima:

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 38 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

- ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPOBŽ, - ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina.

Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, ako se gradi uz gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.

Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih prethodnih istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO kroz namjenu površina s mogućim alternativnim lokacijama.

Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi na područjima za koja je PPUO utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode, specifični klimatski uvjeti ili druge osobitosti). d) Gospodarstvo

Budući gospodarski razvoj Županije prvenstveno će počivati na korištenju prirodnih resursa, ljudskom potencijalu te ulaganju kapitala. Poljoprivreda je istaknuta kao najvažnija komparativna prednost te se u skladu s tim prioritet daje razvoju prehrambene industrije, ali će se poticati razvoj i onih djelatnosti koje imaju tradiciju, tržište i odgovarajući kadrovski potencijal. Prostornim planom utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru. Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse postojećih ratarskih pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih gospodarskih zona i pojedinačnih gospodarskih kompleksa, a omogućava se i izgradnja izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima, a zabranjuje se izgradnja građevina za uzgoj stoke u gradovima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke u izdvojenim gospodarskim zonama, pojedinačnim gospodarskim kompleksima i izvan građevinskog područja utvrđuje se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta. Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja utvrđuju se smjernice vezane za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih smjernica i uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu proizvodnju, a s druge spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Županije. Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno u građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i postojeće komunalne infrastrukture. Prostornim planom omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od građevinskog područja naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Također se omogućava izgradnja pojedinačnih gospodarskih kompleksa izvan naselja, ali isključivo vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i eksploataciju mineralnih sirovina, te u slučaju postojećih građevina za koje se u PPUO ocijeni mogućnost legalizacije. Izgradnja turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su Prostornim planom određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje građevinskih područja.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 39 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina kao i izgradnja stambenih zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja. e) Društvene djelatnosti

Planski pokazatelji:

Razvitak društvenih djelatnosti slijedi razvitak naselja i razmještaj korisnika u cilju podizanja kvalitete života. Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja PPOBŽ utvrdio je minimalnu zastupljenost pojedinih središnjih funkcija po kategorijama središnjih naselja (tablica) i da svako naselje u ovisnosti od potreba i mogućnosti može razvijati i dodatne sadržaje iz skupine središnjih funkcija.

PPOBŽ utvrdio je slijedeće obveze:

Sustav i mreža društvenih djelatnosti u uskoj je vezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja planiranim u PPOBŽ i prikazanim u tablici broj 111. - Središnje funkcije naselja. (prikazan je dio tablice koji se odnosi na kategorije lokalnih središta jer su ona zastupljena na području općine Vladislavci) Tablica br. 26.

KATEGORIJE SREDIŠNJIH NASELJA DRUŠTVENE DJELATNOSTI Veće lokalno (inicijalno razvojno) središte - 31 ostalo općinsko središte (Vladislavci) Uprava, sudstvo - općinska izvršna tijela Školstvo - osnovna škola Kultura - dom kulture - zdravstvena stanica Zdravstvo - ljekarna - veterinarska ambulanta Socijalna skrb - dječji vrtić - trgovački centar Trgovina - sajmište - financijsko posredovanje Ostalo - pošta Izvor podataka: PPOBŽ (ZPO 2002.)

Prostore za razvitak sustava društvenih djelatnosti koje su smještene ili se njihov smještaj planira unutar građevinskog područja potrebno je u PPUO/G i drugoj detaljnoj dokumentaciji prostora analizirati i sukladno potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati. Mreže ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu i znanost treba oblikovati u sklopu PPUO/G, te GUP i UPU, sukladno mreži ustanova koju temeljem posebnih propisa utvrdi nadležno tijelo. Rekreacijske površine i sadržaje namijenjene stanovništvu treba odrediti prvenstveno na razini GUP-a i DPU-a.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 40 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Zdravstveni i rekreacijski sadržaji koji nisu obuhvaćeni u PPOBŽ, mogu se planirati i izvan građevinskog područja naselja sukladno odredbama u PPOBŽ i odredbama PPUO/G. f) Promet

Cestovni i željeznički promet

Dio koji se odnosi na državne ceste, a koji u okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije predviđa izgradnju autoceste u koridoru Vc (prometni pravac državne ceste D7), ne odnosi se na područje općine Vladislavci jer trasa buduće autoceste prolazi zapadno od područja Općine.

Osim toga na trasama ostalih razvrstanih cesta planira se postizanje punog standarda održavanja uz potrebu rekonstrukcije kritičnih dionica (korekcija širine kolnika, ispravljanje horizontalnih i vertikalnih elemenata, pojačanje kolničke konstrukcije i sl.). Sve ceste koje služe za pristup izgrađenim zonama moraju se modernizirati.

Na području željezničkog prometa planira se poboljšanje tehničko-tehnoloških uvjeta na trasi magistralne pomoćne željezničke pruge MP13. Poboljšanje nivoa prometne usluge na željeznici omogućit će njeno efikasnije uključivanje u prometni sustav.

Poštanski promet

Razvojnim planovima u poštanskoj djelatnosti na području Osječko-baranjske županije ne planira se takva izgradnja koja bi posebno obvezivala u planovima razvoja na području općine Vladislavci.

Prostornim planom Županije definirana je buduća Poštanska mreža, ali je u međuvremenu došlo do organizacijskog preustroja poštanske djelatnosti.

Telekomunikacije

Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog, relativno visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada.

Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove tehnologije telekomunikacija uz slijedeće smjernice:

- izgraditi preostalu mrežu baznih postaja kako bi se pokrivenost što više približila 100% pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posada kako bi zahtijevani prostor za instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan). - kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati minikanalizacijom.

Prioriteti se odnose na priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta.

U Prostornom planu Osječko-baranjske županije prikazan je plan razvoja telekomunikacijske mreže.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 41 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Kod dogradnje i rekonstrukcije objekata RTV sustava veza, također je potrebno zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima radi pokrivenosti svim programima HRT-a i drugih postaja. g) Energetika

Cijevni transport plina

Obveze koje proizlaze iz PPŽ za općinu Vladislavci je osiguranje koridora za magistralni plinovod i lokaciju MRS, te unošenje lokalnog plinoopskrbnog sustava u PPUO kao osnove za izgradnju distribucijskog plinoopskrbnog sustava Općine.

Elektroenergetika

Plan razvoja elektroenergetske mreže temelji se na unapređenju već postignutog razvoja elektroenergetske mreže na području Općine.

Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja, a to je Strategija i Program prostornog uređenja RH, te PP Osječko-baranjske županije, nalažu dogradnju prijenosne i distribucijske mreže. Kod dogradnje distribucijske mreže potrebno je postupno prelaziti s nadzemnih 10 kV dalekovoda na podzemne kabelske 20(10) kV dalekovode prvenstveno unutar građevinskih područja.

Prostornim planom Županije definirana je koncepcija razvoja elektroenergetske mreže cijele Županije. Obveze za područje općine Vladislavci su osiguranje koridora i lokacije za građevine prijenosa, te dogradnja distribucijske mreže u skladu s potrebama. h) Vodnogospodarstvo

Vodoopskrba

Prema prikazanom u Prostornom planu Osječko-baranjske županije naselja Općine nemaju javni vodoopskrbni sustav, Prostorni plan Osječko-baranjske županije definirao je razvoj vodoopskrbnih sustava kroz nekoliko faza i etapa. Prvenstveno, što je već prisutno, trebaju se razvijati lokalni i grupni sustavi vodoopskrbe. Spajanjem ovih sustava i izgradnjom magistralnih vodova od novih izvorišta vode stvorit će se jedinstveni sustav vodoopskrbe. Prostornim planom Županije definiran je orijentacijski položaj vodova te načini spajanja naselja na sustav. Planom je utvrđena i obveza formiranja zaštitnih sanitarnih zona oko izvorišta vode za piće. Odvodnja Na ovom području nema izgrađenog sustava odvodnje. Županijskim planom definirana je potreba izgradnje odvodnih sustava u naseljima, a radi zaštite podzemnih i nadzemnih voda i izgradnja uređaja za čišćenje zagađenih voda. Planom su utvrđeni principi odvodnje i sustavi grupa naselja sa zajedničkim uređajima za čišćenje. Uređenje vodotoka, te melioracijska odvodnja i navodnjavanje Prema Prostornom planu Osječko-baranjske županije nema planskih obveza spram sustava za uređenje vodotoka i voda na području općine Vladislavci. ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 42 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Županijskim planom je predviđeno održavanje kanalske mreže u funkcionalnom stanju kroz redovno tehničko čišćenje te eventualne rekonstrukcije dionica pojedinih kanala.

Izgradnja novih objekata u sustavu navodnjavanja nije predviđena, tek je ukazano na potrebu daljnje razrade mogućeg navodnjavanja svih poljoprivrednih površina s područja Općine. i) Poljoprivredno i šumsko zemljište

Poljoprivredno zemljište

Prostornim planom Osječko-baranjske županije utvrđeno je poljoprivredno zemljište isključivo osnovne namjene, a u okviru kojega je izdvojeno vrijedno obradivo tlo, te ostala obradiva tla, te je istaknuta potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, a što uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.

U cilju sustavne zaštite vrijednog poljoprivrednog zemljišta ističe se potreba uspostavljanja sustava trajnog motrenja, kako bi se prikupila saznanja o stanju tala i o procesima oštećenja i onečišćenja.

Šumsko zemljište

Županijskim planom utvrđene su šume i šumsko zemljište te potreba njihove zaštite od prenamjene. Županijskim prostornim planom šumske površine izdvojene su kao značajni prirodni resurs, čije dosadašnje korištenje je bilo izloženo određenim ograničenjima (prirodno-fizičke osobine prostora, društveno-gospodarski i prostorni potencijal). Cilj gospodarenja šumama i šumskim zemljištem je očuvanje ekosustava, izraženo kroz općekorisne funkcije šuma, te osiguravanje potrajnosti prihoda kao i uzgoj što kvalitetnijih sastojina koje će dati furnirske trupce i druge vrijedne drvne sortimente za potrebe drvne i kemijske industrije.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 43 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 44 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

1.1.3.2. Prostorni plan (bivše) općine Osijek

Prema ranijem teritorijalnom ustrojstvu (prije donošenja Zakona o područjima županija, gradova i općina 1997. god.) prostor općine Vladislavci bio je integralni dio bivše općine Osijek. Shodno tomu još uvijek je na snazi Prostorni plan (bivše) općine Osijek u dijelovima u kojima nije suprotan Prostornom planu Osječko-baranjske županije. Prostorni plan (bivše) općine Osijek donesen je 1979. godine ("Službeni glasnik" općine Osijek, br. 12/79.) i do danas se on kontinuirano preispitivao te mijenjao i dopunjavao u skladu s problemima i potrebama koje su zahtijevale usklađenje prostornih rješenja. On se do danas mijenjao 6 puta: 1978., 1989., 1992., 1998., 2001. i 2003. godine. Prostorni plan (bivše) općine Osijek gledajući u cjelini sa svim dosadašnjim izmjenama i dopunama nije u skladu s važećom zakonskom regulativom u oblasti prostornog uređenja te ostalim zakonima koji posredno i neposredno utječu na uređivanje i korištenje prostora. Isto tako razvoj se bazirao na razvojnim programima i planovima velikih društvenih i gospodarskih sustava iz vremena prije osamostaljenja Republike Hrvatske. Njegova neaktualnost potvrđena je kroz obvezu izrade prostornih planova jedinica lokalne samouprave i Županije.

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 1.1.4.1. Demografski potencijal

Stanovništvo Općine je konstantno smanjuje i veoma je staro. Odseljavanju mlađeg stanovništvo doprinijeli su slaba gospodarska razvijenost Općine, ali i blizina Osijeka. Ukoliko se ovi procesi nastave stanovništvo bi moglo biti ograničavajući činitelj daljnjeg razvitka Općine.

1.1.4.2. Naselja

Naselja u općini Vladislavci su longitudinalna, smještena uz županijsku cestu južno od magistralne pomoćne pruge MP13 Osijek-Đakovo. Nema značajnih prostornih prepreka razvoju naselja izuzev eventualno pruge koja na sjeveru tangira građevinska područja naselja Vladislavci i Dopsin te područje neposredno uz prugu nije povoljno za razvoj stambenog dijela naselja no to područje je zato upravo pogodno za razvoj gospodarskih djelatnosti.

1.1.4.3. Građevinska područja

Izgrađeni dijelovi građevinskih područja naselja stalnog stanovanja kreću se od 46,48% u Dopsinu do 43,40% u Vladislavcima što ukazuje na vrlo mali postotak izgrađenosti u svim naseljima u Općini.

Gustoće stanovanja su također vrlo male i kreću se od 3,78st/ha u Hrastinu do 5,25st/ha u Vladislavcima.

S obzirom na navedene podatke o izgrađenosti građevinskog područja naselja stalnog stanovanja i na saznanje da se s obzirom na tendencije pada broja stanovnika ne može očekivat povećanje broja stanovnika u naseljima u Općini (osim minimalno u Vladislavcima) ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 45 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

može se zaključiti da građevinska područja naselja stalnog stanovanja treba smanjiti i time povećati gustoću stanovanja i racionalnije koristiti prostor unutar granica građevinskog područja.

Budući se u neposrednoj blizini naselja Vladislavci nalaze postojeći gospodarski objekti koji prijašnjim planovima nisu bili obuhvaćeni građevinskim područjem potrebno je za njih planirati građevinsko područje gospodarske zone.

1.1.4.4. Gospodarski potencijal

Gospodarski potencijal Općini čini visok udio poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj površini Općine, eksploatacijsko polje opekarske gline te izgrađeni proizvodni kapaciteti.

U korištenju ovih potencijala prisutni su problemi industrijskog i poljoprivrednog restrukturiranja (jedan proizvodni kapacitet u stečaju i raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem). Rješenje je u ulaganju kapitala, okrupnjavanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva i stvaranju prostornih uvjeta za lociranje novih poduzetničkih kapaciteta.

1.1.4.5. Promet a) Cestovni i željeznički promet

Blizina prometnog čvora Osijek u okviru kojeg se križaju značajni prometni koridori Europe i Hrvatske, predstavljaju pozitivan prostorno-prometni elementi budućeg razvoja prometnog sustava Općine.

Mogućnost prilaza na prometne koridore paneuropskog značaja (''Vc'') pruža mogućnosti bržeg razvoja gospodarstva na tom području.

Postojeća prostorna ograničenja neće se povećavati, jer se svi planirani zahvati odnose na postojeće trase. Prostor u njihovom okruženju se već oblikovao i prilagodio njima. Kako je u planu da se podigne razina uređenja križanja i prijelaza sa značajnim prometnim koridorima, može se očekivati samo poboljšanje prometne prohodnosti prostora. b) Pošta, telekomunikacije i RTV sustav veza

Poštanski promet

Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka.

Kvalitetna organizacija prijama poštanskih pošiljaka treba omogućiti korisnicima što veću pristupačnost u korištenju poštom, smanjiti vrijeme čekanja korisnika pred šalterima te ubrzati i pojednostaviti manipulaciju prijama pošiljaka.

Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom broju stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured područje Poštanskog središta Osijek po gustoći poštanskih ureda u prosjeku je Republike Hrvatske, što se odnosi i na općinu Vladislavci.

S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima, kvaliteta prijama poštanskih pošiljaka je znatno poboljšana u odnosu na ranije godine što omogućuje ugrađena suvremena oprema i priključenje na informatički sustav. ______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 46 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Prijevoz poštanskih pošiljaka obavlja se vlastitim prijevoznim sredstvima HP, a samo u iznimnim slučajevima koriste se vozila drugih prijevoznika.

Telekomunikacije i RTV sustav veza

Ocjena stanja telekomunikacija na području Općine pokazuje visoku razvijenost. Kapaciteti spojnih svjetlovoda komutacijskih čvorova s nadređenim TKC, kapaciteti izgrađenih komutacija i njihova mogućnost dogradnje daju velike mogućnosti za razvoj.

Izgrađena kabelska mjesna telekomunikacijska mreža također omogućava dogradnju i priključenje novih korisnika što se odnosi na nepriključena dva manja naselja.

Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuju da ugradnjom suvremene tehnologije postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga.

Izgrađene bazne postaje pokretnih telekomunikacija nisu dovoljne za kvalitetnu i potpunu pokrivenost područje Općine, te je potrebna izgradnja dodatnih baznih postaja.

Izgrađeni objekti Odašiljača i veza d.o.o. "Kapavac" i "Osijek" pokrivaju cijelo područje Općine (i šire) svim programima HRT-a i drugih postaja.

Mogućnost montaže satelitskih antena na svaku zgradu omogućava znatno veći izbor TV programa.

1.1.4.6. Energetika a) Plinoopskrba

Pri ocjeni stanja treba prvenstveno napomenuti da na području Općine nema nalazište ugljikovodika, te nema naftovoda i plinovoda šireg društvenog značaja. Također još nije izgrađena distribucijska plinovodna mreža na područja općine Vladislavci za plinoopskrbu naselja, tj. potrošača u naseljima Općine.

Preduvjet za plinofikaciju naselja je izgrađenost glavne točke napajanja u dovoljnoj blizini naselja ili neka izgrađena mjesna mreža na koju se može priključiti. Oba ova uvjeta za sada nisu ispunjena. Za naselja općine Vladislavci (i šire) glavna opskrbna točka će biti mjerno- redukcijska stanica (u daljnjem tekstu : MRS) u Vladislavcima.

Pošto za naselja Općine nisu ispunjeni osnovni uvjeti, a to su izgrađenost magistralnog plinovoda i MRS-Vladislavci, plinofikacija mora pričekati dok se ne stvore neophodni preduvjeti za širu plinofikaciju svih naselja stalnog stanovanja. b) Elektroenergetika

Procjenjuje se da stanje postojeće elektroenergetske mreže na području Općine ne zadovoljava postojeće i planirane potrebe za električnom energijom. Potrebe za dogradnjom elektroenergetske mreže nisu jednako izražene u prijenosu i distribuciji, niti na svim naponskim razinama.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 47 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Na razini prijenosa električne energije dogradnja je neophodna po dvije osnove. Prva osnova je osiguranje potrebnih količina kvalitetne električne energije cijeloj Istočnoj Hrvatskoj dogradnjom prijenosnog sustava na 400 kV naponskoj razini. Druga osnova je povezivanje na 400 kV elektroenergetsku mrežu šireg okruženja čime se postiže sigurnost u elektroopskrbi.

Stanje distribucijske mreže različito je za pojedine naponske razine.

Na 10(20) kV naponskoj razini stanje zadovoljava sadašnje potrebe. Razvoj je moguć na nekoliko razina: zamjenom postojećih transformatora novim, veće instalirane snage, izgradnjom novih veza (dalekovoda) između postojećih trafostanica s ciljem osiguravanja pouzdanijeg napajanja (dvostranog), kao i izgradnjom novih trafostanica s odgovarajućim priključnim dalekovodima. Nadzemni 10(20) kV dalekovodi koji vode iz TS 35/10(20) kV Čepin i TS 35/10(20) kV Laslovo za elektroopskrbu naselja na području i izvan područja općine Vladislavci zadovoljavaju sadašnje potrebe. Međutim nadzemni 10(20) kV vodovi unutar građevinskih područja naselja i kontaktnih zona trebaju se postupno kablirati.

Stanje niskonaponske 0,4 kV mreže koja je izgrađena na krovnim stalcima s golim (neizoliranim) vodičima je prosječno stara.

Javna rasvjeta u većini ulica naselja općine Vladislavci ili nije izgrađena ili ne zadovoljava suvremeni standard rasvjete.

1.1.4.7. Vodnogospodarstvo a) Vodoopskrba

Naselja Općine nemaju izgrađenu vodoopskrbnu mrežu koja je dio javnog vodoopskrbnog sustava. Stanovnici se vodom opskrbljuju uglavnom iz vlastitih izvorišta (bušenih ili kopanih bunara sa hidroforskim uređajem ili bez uređaja) što uz neriješeno odvođenje sanitarnih i otpadnih voda predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje. Voda koja se zahvaća često je onečišćena budući se u blizini bunara nalaze staje a u poljoprivrednoj proizvodnji se koriste značajne količine umjetnih gnojiva i drugih kemijskih preparata što se kišom ispiru i posredno dolaze do zahvatnih građevina. Razvojem grupnog vodoopskrbnog sustava grada Osijeka prema naseljima ove Općine biti će moguće riješiti ovaj vitalan infrastrukturni sustav. b) Odvodnja otpadnih voda

Stanje glede odvodnje otpadnih voda je loše i zahtijeva promptno rješavanje. c) Uređenje vodotoka

Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava na području Općine obnovljen je iza rata i funkcionira na zadovoljavajući način. d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Izgrađeni sustav melioracijske odvodnje funkcionira na zadovoljavajući način, osim na dijelu koji se tiče detaljne kanalske mreže (kanali III i IV reda). Redovnim održavanjem detaljnih melioracijskih objekata moguće je zadovoljavajuće funkcioniranje sustava melioracijske odvodnje.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 48 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Na području Općine nema poljoprivrednih površina uključenih u sustav navodnjavanja. Postoji velika perspektiva jer je u blizini rijeka Vuka, te Bobotski kanal, kao okosnice budućih sustava za navodnjavanje šireg područja. U izradi je Studija o mogućnosti navodnjavanja poljoprivrednih površina na području Osječko-baranjske županije kojom će se predložiti osnove melioracijskog sustava za navodnjavanje.

______I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta 49 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija

Na području Županije odvija se proces urbanizacije karakterističan za cijelu Hrvatsku, koji je praćen pojačanim rastom gradova i urbanizacijom jednog dijela općinskih središta i prigradskih naselja te smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja. Imajući u vidu navedene procese, kao osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđuju se: • Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina. U tom cilju potrebno je: - osnažiti mrežu središnjih naselja, - osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja, - poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta. • Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije U tom cilju potrebno je: - u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne koridore poticati usmjerenje u pravcu turističkog razvoja, - povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja, - osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima.

2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih funkcija

Cestovni i željeznički promet

Zahvati od važnosti za Državu i Županiju na području Općine jesu:

- uređenje mreže državnih cesta u cilju poboljšanja prometne povezanosti sa širim okruženjem, - uređenje mreže županijskih cesta u cilju poboljšanja prometne prohodnosti na području Općine, - rekonstrukcija postojeće trase magistralne pomoćne željezničke pruge MP13.

Poštanski promet

Na području općine Vladislavci u poštanskoj djelatnosti ima građevina od županijskog značaja to je PU. Planovima razvoja ne predviđaju se nove građevine županijskog značaja.

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi 50 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Telekomunikacije

Razvoj telekomunikacija, kako na području cijele Županije, tako i na području općine Vladislavci određen je planovima razvoja telekomunikacija koji će zadovoljavati i za početak 21. stoljeća.

U mobilnoj mreži cilj je izgradnja dovoljno baznih postaja (GSM) za pokrivenost cijelog područja Općine, te sustavima novih generacija.

Cijevni transport plina

Ciljevi razvoja županijskog značaja identični su s ciljevima razvoja od državnog značaja, koji je usklađen sa Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske.

Za područje općine Vladislavci to znači izgradnju građevina koje će osigurati jednu glavnu točku napajanja ne samo općine Vladislavci nego i šireg okruženja.

Elektroenergetika

Elektroenergetski sustav Županije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava Republike Hrvatske utvrđenim u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava u Županiji su sljedeći:

- povećati proizvodnju električne energije, - osigurati potrebne količine električne energije, - dograditi prijenosnu mrežu, - razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača, - uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva.

Zadovoljavanje potrebe za energijom u buduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih izvora energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije može doprinijeti značajnim uštedama cilj razvoja je:

- podsticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji ekonomski interes.

Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba će se razvijati sukladno sljedećim ciljevima: • ravnomjerni razvoj sustava i kvalitetna opskrba svih stanovnika Županije • dugoročno osiguranje dovoljnih količina kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo. • javnom vodoopskrbom obuhvatiti 90% kućanstava i podmiriti potrebe gospodarstva, • podići standard opskrbljenosti vodom na razinu koja odgovara normama, a koja u okviru Županije zahtijeva prosječno 200 l/stan/dan. Strateški je interes Županije zaštita rezervi podzemne vode. Radi toga je nužno i potrebno zaštititi prostor gdje su utvrđene i dokazane količine vode podobne za vodoopskrbu, a ostali prostor istražiti do tog stupnja da se mogu nedvojbeno utvrditi, a zatim i zaštititi resursi vode dovoljnih količina i podobne kvalitete.

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi 51 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Radi sigurnosti u opskrbi, a i radi dovođenja mogućih nedostajućih količina vode, nužno je spajanje vodoopskrbnih sustava sa susjednim općinama i županijama. Za kvalitetno postavljanje i rješavanje odvodnje prioritetni cilj je izrada projektne dokumentacije kojim bi bila obuhvaćena sva naselja Županije. Sustav odvodnje prioritetno treba razvijati u naseljima koja mogu ugroziti resurse vode, a nakon toga u općinskim središtima i ostalim većim naseljima te naseljima s važnim izvorima zagađenja i svim ostalim naseljima. Formiranjem sustava odvodnje nužno se nameće i izgradnja odgovarajućih uređaja za čišćenje vode U uređenju vodotoka i voda na području Županije osnovni cilj je: • zaštititi područje Županije od poplava U tom cilju potrebno je: - provesti radove na regulacijama vodotokova, - vodograđevne objekte održavati u tehnički ispravnom stanju, - zapuštene odvodne melioracijske kanale tehnički čišćenjem i rekonstrukcijom uvesti u funkciju. U melioracijskom uređenju poljoprivrednog zemljišta ciljevi su sljedeći: • osigurati funkcioniranje melioracijskih sustava, • razvijati sustav navodnjavanja. U tom cilju potrebno je: - detaljnu melioracijsku mrežu prilagoditi i rekonstruirati u skladu s razvojem glavne kanalske mreže i uređenjem recipijenata, - tehničkim održavanjem uspostaviti funkciju melioracijske mreže, - povećati kapacitet crpnih postaja.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

U okviru strateških ciljeva Države koji se odnose na zaštitu resursa na prostoru Osječko- baranjske županije mogu se izdvojiti sljedeći ciljevi: - očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šuma, - sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište, - osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja, - identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s regionalnim obilježjima, s posebnom pažnjom na oblikovanje mješovitih krajobraznih struktura, - zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine. U tom smislu potrebno je naglasiti nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog zemljišta te očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda. Šume imaju višefunkcionalno značenje. Uz gospodarsku funkciju, šume imaju socijalnu i ekološku funkciju, te zaštitnu, estetsku i rekreacijsku funkciju u turističkim područjima i u ______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi 52 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

blizini većih gradova. Budući je na području općine Vladislavci evidentiran vrlo mali udio šuma u ukupnom teritoriju, to je prioritet povećanje šumskih površina na mogućem šumskom zemljištu, kao i degradiranim površinama. Gospodarenje šumama na načelu potrajnosti, te osiguranje postojanosti ekosustava, te poboljšanje općekorisnih funkcija šume, osnovni su ciljevi gospodarenja ovim šumama. Također treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama i pošumljavati nove šumske površine. Pri tome je potrebno: - svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem, te utvrditi područja za pošumljavanje na temelju odnosa: poljoprivreda-šumarstvo-izgrađeni prostor, radi zaštite funkcije šuma, - kontinuirano pratiti stanje šuma, - šumama gospodariti na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu, a preradu drva razvijati kao čistu industriju, - poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja rubnih gradskih i seoskih naselja, te radi uljepšavanja krajolika i rekreacije.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

Glavni ciljevi zaštite okoliša u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske su:

• učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće života, • razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno optimirali učinci njegovog korištenja, • usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim (svjetskim ekološkim kriterijima uz saniranje postojećeg stanja tamo gdje je potrebno), • sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.

Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontrolirano ublažavati sukobe različitih interesa, vodeći računa o vrijednosnim prioritetima.

Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u postupku planiranja, što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s planiranjem izgrađenih površina (npr. obveza izrade prostornih planova područja posebnih obilježja).

Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine očekivati postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost.

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske planiranje krajolika treba dobiti izjednačeni status s planiranjem izgrađenih područja. Prirodne krajolike treba očuvati u što većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim mjerama osmišljenim na temelju preporuka iz krajobraznih osnova pojedinih županija (pažljivi i vrijednostima krajolika ograničeni hidroenergetski i agromelioracijski zahvati, usmjeravanje korisnika trasa infrastrukturnih sustava u zajedničke koridore, sprječavanje bespravne izgradnje i nekontroliranog odlaganja otpada, sanacija površinskih rudokopa biološkom

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi 53 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

rekultivacijom usporedno s iskorištavanjem i drugo). Dakle, prirodne krajolike treba sačuvati, osigurati prirodnu raznolikost i zaštititi biološki potencijal, naročito onaj koji je osobenost područja. Ni jedna djelatnost ne smije trajno poremetiti režime krajolika, a tamo gdje je oštećena treba izvršiti sanaciju. Treba podizati razinu svijesti o vrednovanju prirodnog prostora kao izuzetno vrijednom bogatstvu, ali i ograničenom resursu.

Nadalje, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog oblikovanja, ponovo otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u najvećoj mogućoj mjeri poštivati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i vrijedna iskustva u korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora.

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 2.2.1. Demografski razvoj

Na osnovi dosadašnjih demografskih kretanja, strukturnih karakteristika, te očekivanja konsolidacije i pozitivnog gospodarskog razvoja, procjenjuje se da bi se ukupno stanovništvo do 2015. godine moglo povećati na 2.300.

Očekuje se da će se stanovništvo povećati u općinskom središtu, a u ostalim naseljima da će negativni procesi smanjiti intenzitet.

Tablica br. 27.

PROCJENA BROJA STANOVNIKA 2015. GOD.

Red. Broj stanovnika Indeks Naselje broj 2015. god. 2015/2001. 1. Dopsin 500 92 2. Hrastin 300 88 3. Vladislavci 1.500 121 UKUPNO: 2.300 108 Izvor podataka: ZPO-OSIJEK

Ukupno stanovništvo Općine bi se do 2015. godine povećalo za 8%.

Pod pretpostavkom da se prosječne veličine kućanstava neće smanjiti, stanovništvo Općine će 2015. godine živjeti u 782 kućanstava prosječne veličine 2,9 članova.

Tablica br. 28.

PROCJENA BROJA KUĆANSTAVA 2015. GOD.

Prosječna veličina Red. Broj kućanstava Naselje kućanstava broj 2015. god. (članova) 1. Dopsin 3,0 167 2. Hrastin 2,6 115 3. Vladislavci 3,0 500 UKUPNO: 2,9 782 Izvor podataka: ZPO-OSIJEK

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi 54 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Za potrebe planiranja određenih kapaciteta društvenih djelatnosti izračunati su, na bazi procijenjenog broja stanovnika 2015. godine, specifični kontingenti stanovništva.

I ODGOJ I OBRAZOVANJE

• dječji vrtić 80 djece

• osnovno obrazovanje

- I-IV razred 109 učenika - V-VIII razred 116 učenika

MREŽA SPORTSKIH OBJEKATA

- 7-10 god. 110 korisnika - 11-14 god. 116 korisnika - 15-18 god. 114 korisnika - 19-24 god. 168 korisnika - 25-34 god. 317 korisnika - 35-44 god. 311 korisnika - 45-59 god. 425 korisnika - 60 i više god. 543 korisnika

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

Prostorna struktura Općine određuje se namjenom i načinom korištenja prostora, prvenstveno njegovih prirodnih potencijala, te razvojem naselja i infrastrukturnih sustava.

Osnovni cilj u formiranju prostorne strukture jeste:

• racionalno korištenje prirodnih potencijala i razvijanje stvorene strukture na način održivog razvoja, odnosno razvoja usklađenog s mogućnostima, ograničenjima i obvezama zaštite prostora.

U planiranju razvoja prostorne strukture Općine polazi se od sljedećih opredjeljenja:

• očuvanje vrijednog poljoprivrednog zemljišta ograničavanjem širenja građevinskih područja i grupiranjem infrastrukture u jedinstvene koridore, • zadržavanje i povećanje šumskih površina pošumljavanjem neobraslog šumskog zemljišta, • dimenzioniranje građevinskih područja sukladno realnim potrebama razvoja i racionalno korištenje građevinskog zemljišta.

Razvoj gospodarstva primarno će biti vezan uz resursne osnove Općine, geoprometni položaj, izgradnju novih proizvodnih kapaciteta te tradicionalna iskustva i znanja stanovništva.

Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Općine u planskom razdoblju je optimalno i racionalno koristiti prostor u proizvodne i lokacijske svrhe na principima održivog razvoja. Konkretni ciljevi na toj osnovi su:

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi 55 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

• Razvijati gospodarstvo na prirodnim resursima.

Cilj je nadogradnja sadašnje poljoprivredne proizvodnje kroz finalnu proizvodnju hrane.

S tim u svezi potrebno je razvijati djelatnosti prerađivačke industrije koja nedostaje u strukturi gospodarstva. Također treba težiti obnovi i formiranju obiteljskih gospodarstava koja bi u svom sastavu razvijala i male kapacitete prerade.

• Razvijati malo i srednje poduzetništvo

Za razvoj poduzetništva prioritetno je potrebno aktivirati (urediti i komunalno opremiti) prostor rezerviran za gospodarsku zonu u kojoj je cilj formirati prostorne uvjete za lociranje malih i srednjih proizvodnih i uslužnih kapaciteta

Prostor Općine treba uključiti u turističku ponudu putem razvoja ruralnog turizma i sportske rekreacije na postojećem jezeru u Vladislavcima.

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.3.1. Naselja

Osnovni ciljevi razvoja ruralnih naselja na području Republike Hrvatske, pa tako i općine Vladislavci su:

1. Očuvanje i razvoj regionalnih identiteta i regionalnih značajaka 2. Ekonomski, prostorno uravnotežen i održivi razvoj naselja sa zaštitom okoliša kao jednom od osnovnih postavaka 3. Kvalitetni životni uvjeti za cjelokupno seosko stanovništvo.

Održivi razvoj ruralnih područja valja usmjeriti na podizanje životnoga standarda uz uvažavanje posebnosti prostorno razvojnih težnji s zaštitom okoliša odnosno:

• Zadovoljiti kvalitetne estetske, kulturne i ekološke funkcije naselja, koje se temelje na zaštiti prirodnih i kulturnih potencijala područja s očuvanjem tipoloških značajki identiteta naselja i integralnom zaštitom stambenog naslijeđa, i to kroz očuvanje raznolikosti okoliša, preoblikovanje i kvalitetan razvoj naselja, poboljšavanje kakvoće životnoga standarda naselja, obnovu i iskorištavanje postojećega stambenog fonda kroz očuvanje stare izgradnje te ugrađivanje elemenata stare izgradnje u novogradnju, obnavljanje i sanaciju manje kvalitetnih i degradiranih dijelova ruralnoga područja, zaštitu objekata i područja glede očuvanja kulturnog naslijeđa, prilagodbu novogradnje postojećem identitetu sela, usmjeravanje izgradnje na područja gdje je komunalna infrastruktura već riješena ili najbolje riješena. • Omogućiti regionalne interese i težnje tako da ruralni prostor ostane naseljen. • Osigurati veću funkcionalnost naselja te njihov veći utjecaj na okolna područja kako bi se stvorili uvjeti za optimalan razmještaj naselja u prostoru i za njihovu bolju prožetost. • Prostorno optimalizirati infrastrukturni sustav kako bi se sve vrste djelatnosti na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini učinile dostupnim. • Povećati prometnu (i energetsku) djelotvornost smanjivanjem potreba za dnevnom migracijom.

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi 56 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

2.2.3.2. Društvena infrastruktura

Imajući u vidu navedeno stanje u prostoru i već navedene ciljeve demografskog razvoja kao i razvoja naselja utvrđeni su slijedeći ciljevi razvoja društvene infrastrukture općinskog značaja: - razvoj društvene infrastrukture uskladiti s razvojem i razmještajem stanovništva, - podizanje i poboljšavanje standarda i kvalitete usluga koje društvena infrastruktura pruža stanovništvu, - osiguravanje minimalnih uvjeta primarne zdravstvene zaštite s obzirom na planirani broj stanovnika s ciljem smanjivanja dnevnih migracija stanovništva, a kako je to propisalo Ministarstvo zdravstava u Mreži zdravstvenih djelatnosti («Narodne novine» br. 85/2002.) na temelju članka 35. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, - osiguravanje predškolske ustanove u naselju Vladislavci, - u oblasti osnovnog obrazovanja poboljšavanje uvjeta rada postojećeg objekta u smislu opremanja objekta adekvatnim nastavnim pomagalima, te obnove samog objekta i njegove okoline, - u djelatnosti kulture razvijanje domova kulture u svim naseljima s ciljem očuvanja tradicije i razvijanja kulturnih vrijednosti kod mlade populacije.

2.2.3.3. Prometna infrastruktura a) Cestovni promet

Na razini Općine planira se urediti lokalnu mrežu cestovnih prometnica kako bi se podigao nivo komunalnog standarda u pogledu pristupa do svih izgrađenih zona na području Općine. U tom cilju planira se:

- rekonstrukcija i modernizacija svih cesta u funkciji pristupa izgrađenim zonama građevinskog područja naselja, - uređenje uličnih profila (izgradnja pješačkih staza, parkirališta, uređenje zelenih površina), - izgradnja i opremanje autobusnih stajališta. b) Pošta i telekomunikacije

Poštanski promet

Ciljevi prostornog uređenja od općinskog značaja u poštanskoj djelatnosti obuhvaćaju sljedeće:

- uvrštavanje u plan razvoja HP investicijsko održavanje poslovnih prostora PU u skladu s budućim potrebama.

Telekomunikacije

Srednjoročni plan razvoja telekomunikacija posredno, ali i izravno utječe na ciljeve od općinskog značaja u nepokretnoj mreži i mobilnim komunikacijama.

Osnovni cilj je dogradnja mjesnih telefonskih mreža kako bi se svim stanovnicima pružale sve raspoložive telekomunikacijske usluge uključujući i kabelsku televiziju.

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi 57 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

2.2.3.4. Energetska infrastruktura a) Plinoopskrba

Ciljevi razvoja općinskog značaja sadrže ciljeve razvoja županijskog značaja uz naglasak na razvoj plinoopskrbnog sustava na području Općine.

Ciljevi razvoja plinoopskrbnog sustava na području općine Vladislavci obuhvaćaju osiguranje prostora za izgradnju MRS i magistralnog, međumjesnih i glavnih distribucijskih plinovoda, te priključenje svih naselja stalnog stanovanja. b) Elektroenergetika

Ciljevi razvoja elektroenergetske mreže općinskog značaja identični su ciljevima županijskog značaja, osobito u dijelu koji se odnosi na osiguranje koridora za prijenosnu mrežu, te na razvoj distribucijske mreže i zadovoljavanje potreba potrošača. Sukladno utvrđenim ciljevima potrebno je dograditi postojeći distribucijski elektroenergetski sustav.

Ciljevi razvoja distribucijske mreže prvenstveno obuhvaćaju dogradnju i rekonstrukciju na dijelovima 10(20) kV naponske razine. Pri dogradnji i rekonstrukcijama 10(20) kV mreže nadzemne dalekovode postupno zamjenjivati podzemnim kabelskim 10(20) kV dalekovodima i to unutar građevinskog područja i kontaktnih zona s građevinskim područjima, a gdje je potrebno i izvan građevinskog područja.

2.2.3.5. Vodnogospodarstvo a) Vodoopskrba

Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svih stanovnika, kao i svih drugih korisnika dovoljnim količinama kvalitetne vode. Na razini Općine cilj je izgradnja lokalnih vodoopskrbnih kapaciteta do pune izgrađenosti, funkcionalne zaokruženosti i ukupnog opsega korištenja. Prvenstveno se to odnosi na rješavanje izvorišta vode te izgradnju vodovodne mreže i priključaka u naseljima. Nužno je osigurati mjesto u poprečnom profilu planiranih ulica za smještaj cijevi vodoopskrbnog sustava. b) Odvodnja otpadnih voda

Cilj izgradnje odvodnog sustava na području Općine je zaštita podzemnih i površinskih voda otpadnim komunalnim vodama. Cilj je izgradnja javnog sustava za odvodnju na koji bi se priključila sva domaćinstva i industrija, te kontrolirano odvesti prikupljenu otpadnu vodu na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Osijeka prije upuštanja u konačni recipijent. c) Uređenje vodotoka i voda

Cilj aktivnosti iz ove oblasti je uređenje svih voda i održavanje funkcionalnosti postojećeg sustava kako bi se omogućio kontrolirani i neškodljiv protok voda i njihovo namjensko korištenje.

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi 58 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Ciljevi u ovoj oblasti su uređivanje mreže detaljne odvodnje do stupnja koji će omogućiti pravodobnu odvodnju suvišnih voda s melioracijskih površina, te zatim održavanje postignutog stupnja uređenosti kako bi se kulturama osigurao povoljan odnos vode i zraka.

Budući da je stabilna proizvodnja jedino moguća ukoliko se kulturama osigura dovoljna količina vode u periodu kada je nema, a potrebna je, cilj je uspostava sustava za navodnjavanje uz uključivanje što većeg broja poljoprivrednih površina u buduća navodnjavana područja. Obzirom na to da su nepoznati osnovni parametri šireg sustava (županijskog ili regionalnog) općinski cilj je sudjelovati u definiranju tih parametara nastojeći uključiti poljoprivredne površine sa svog područja u buduća navodnjavana područja.

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti

Iako do sada na području Općine Vlaldislavci nije zaštićena niti jedna prirodna vrijednost temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN, br. 70/05.) postoje ekološki vrijedna područja koja treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN, br. 7/06.). b) Kulturna dobra

Cilj u oblasti zaštite kulturnih dobara je:

- istražiti i utvrditi točne granice dvaju evidentiranih arheoloških lokaliteta na području Općine, - predložiti za zaštitu kao graditeljsku baštinu vlastelinsku kuću Müller i Speiser na k.č.br. 174 u Vladislavcima koja je sagrađena početkom 20. stoljeća.

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Racionalno korištenje i zaštita prostora vezano je uz učinkovitu funkcionalnu organizaciju naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicama građevinskih područja. Na temelju sagledanog stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi: • Optimalno korištenje građevinskog područja U tom cilju potrebno je: - postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja, - svođenje dimenzija građevinskih područja na veličinu primjerenu potrebama i u skladu s kriterijima iz PPŽOB, - usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja u dijelove koji su već opremljeni komunalnom infrastrukturom.

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi 59 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

• Očuvanje kulturnih dobara i vrijednih dijelova naselja - očuvanje i revitalizacija pojedinih građevina (etnoloških, sakralnih, graditeljske baštine), - zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti. • Osiguranje zdravog okoliša U tom cilju potrebno je: - utvrditi stanje okoliša u naseljima, - poduzeti mjere sanacije u ugroženim dijelovima naselja, - planirati i provoditi mjere zaštite u procesu izgradnje i uređenja naselja.

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja

Na osnovi preporuka za oblikovanje građevinskih područja i ciljeva za racionalno korištenje i zaštitu prostora u naseljima iz PPOBŽ, te analize i ocjene postojećih građevinskih područja, utvrđeni su slijedeći ciljevi za utvrđivanje građevinskih područja u Općini:

- postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja, - smanjivanje predimenzioniranih građevinskih područja naselja na dimenzije primjerene potrebama, - povećanje gustoće stanovanja, - usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja na dijelove koji su već opremljeni komunalnom infrastrukturom.

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Razvoj naselja usmjerava se u pravcu unapređenja uvjeta života kvalitetnom unutarnjom organizacijom, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom komunalnom infrastrukturom. U skladu s navedenim, utvrđuju se osnovni ciljevi: • Razviti i urbanizirati općinsko središte da bi postalo nositelj razvoja područja Općine • Osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za razvoj djelatnosti koje mogu potaknuti razvoj • Poboljšati unutarnju organizaciju naselja U tom cilju potrebno je: - planirati razvoj prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja, - odgovarajućim prostornim razmještajem i mjerama zaštite izbjegavati konfliktne situacije vezane uz odnos pojedinih sadržaja prema stanovanju (promet, gospodarski sadržaji), - razvijati mrežu sadržaja društvenih djelatnosti u skladu s funkcijama naselja i razvojnim potrebama, - osigurati prostore za zelenilo, sport, rekreaciju i zajedničke potrebe. ______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi 60 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

• Podići razinu komunalne opremljenosti U tom cilju potrebno je: - rekonstruirati i modernizirati postojeće kolnike koji su u funkciji već izgrađenih zona, - izgraditi i organizirati površine za promet u mirovanju u skladu s potrebama, - izgraditi javni vodoopskrbni sustav u svim naseljima, - izgraditi javni odvodni sustav u svim naseljima, - izgraditi plinoopskrbni sustav Općine s ciljem pokrivanja što većeg broja stanovništva, - dograditi telekomunikacijsku mrežu unutar građevinskih područja naselja u skladu s porastom potreba, što obuhvaća i građevine pokretne mreže (baze postaje), - u elektroopskrbi naselja i kućanstava ciljevi su: rekonstrukcije i dogradnje distribucijske elektroenergetske mreže na 10(20) kV, međutim na 0,4 kV naponskoj razini radi zadovoljavanja propisanih standarda o isporuci električne energije i osiguranju potrebnih količina električne energije za razvoj potrebna je dijelom izgradnja nove NN mreže, a dijelom neophodne rekonstrukcije, - kod javne rasvjete ulica cilj je izgradnja kvalitetne i suvremene javne rasvjete u onim ulicama naselja gdje javna rasvjeta još nije izgrađena i u ulicama gdje postojeća javna rasvjeta ne zadovoljava suvremene standarde rasvjete.

______I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi 61 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

Prostorni razvoj Županije temelji se na prirodnim obilježjima prostora, mreži naselja i infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i ciljevima budućeg razvoja, te očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim pravcima gospodarskog razvoja.

Dominantnu ulogu u organizaciji prostora Županije čini osovina Beli Manastir-Osijek koja izgradnjom međunarodne autoceste Budimpešta-Osijek-Ploče (Vc) dobiva još veće značenje i predstavljat će temeljnu okosnicu razvitka Županije.

Općina Vladislavci se prostire jugoistočno od navedene osovine razvoja i na nju će se vezati putem postojeće državne ceste D-7.

Područje općine Vladislavci pripada 3. skupini Područja posebne državne skrbi. U skladu s tim u općini Vladislavci treba poticati gospodarski razvoj te unapređivati društveni standard i infrastrukturnu opremljenost s ciljem revitalizacije naselja i gospodarstva.

Gospodarska struktura Županije je određena korištenjem prirodnih resursa, korištenjem postojećih kapaciteta te izgradnjom odgovarajućih novih za koje postoji opravdanje po ekonomskim i tržišnim kriterijima. U prostorno-gospodarskom modelu značajno je usmjerenje na formiranje gospodarskih zona u ili uz općinska središta ili veća naselja radi ravnomjernijeg gospodarskog razvoja. Prostor općine Vladislavci je dio prostora Županije dominantno namijenjen poljoprivrednim djelatnostima.

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

Organizacija prostora Općine uvažava razvojna opredjeljenja Županije, što znači da preuzima obveze iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije. To se prvenstveno odnosi na infrastrukturne građevine od važnosti za Županiju, obveze zaštite kulturnih dobara, te ostale planske mjere zaštite.

Organizaciju prostora općine Vladislavci prvenstveno određuju prirodna obilježja i mreža naselja. U prostoru Općine dominira poljoprivredno zemljište i zbog osobite vrijednosti ono se planira za poljoprivrednu proizvodnu namjenu.

U Planu su definirane površine osnovne namjene (poljoprivredne i šumsko zemljište, te vodna površina) koje su strukturirane u odnosu na vrijednost i način korištenja.

Korištenje i namjena površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena površina''.

Građevinska područja su prikazana na kartografskim prikazima u mjerilu 1:2.000, a sadrže izgrađene i površine za izgradnju. Građevinska područja su prikazana u okviru utvrđenih granica, one su višenamjenska i mogu se razrađivati planovima užih područja.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 62

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Infrastrukturni sustavu su prikazani na grafičkim prikazima br. 2.A. i 2.B., u mjerilu 1:25.000 i prostor za razvoj prikazan je linijski, a građevine simbolima.

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Tablica br. 29.

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

Red. UKUPNO NAMJENA POVRŠINA OZNAKA stan/ha ha/stan broj (ha) (*) Ukupno 296,18 7,76 GRAĐEVINSKA PODRUČJA 1. Izgrađeni dio GP 223,34

1.1. Građevinska područja Ukupno GP1 277,798

naselja stalnog stanovanja Izgrađeni dio GP 206,50

1.2. Građevinska područja gospodarskih Ukupno GP2 15,94 zona van naselja Izgrađeni dio GP 15,94

1.3. Građevinska područja groblja izvan Ukupno GP3 2,45 naselja Izgrađeni dio GP 0,9 2. IZGRAĐENE STRUKTURE Ukupno 26,16 87,92 VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA 2.1. Površine za iskorištavanje E1 - energetskih sirovina 2.2. Površine za iskorištavanje E2 - geotermalne vode 2.3. Ostale površine za E3 21,91 - iskorištavanje mineralnih sirovina 2.4. Rekreacijsko područje R 4,25

3. POLJOPRIVREDNO TLO Ukupno 2.497,63 1,08 ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE- OBRADIVO 3.1. Osobito vrijedno obradivo tlo P1 -

3.2. Vrijedno obradivo tlo P2 1.771,77

3.3. Ostala obradiva tla P3 725,86

4. ŠUME ISKLJUČIVO OSNOVNE Ukupno 322,97 0,14 NAMJENE 4.1. Gospodarske šume Š1 322,97

4.2. Zaštitne šume Š2 -

4.3. Šume posebne Š3 - namjene 5. OSTALO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE Ukupno ŠZ 37,64 0,01 ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE 6. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, Ukupno PŠ - - ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 7. VODNE POVRŠINE Ukupno _____ 9,38 0,004

7.1. Vodotoci 7,80

7.2. Jezera _____ -

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 63

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

7.3. Akumulacije A -

7.4. Retencije ______-

7.5. Ribnjaci R 1,58

8. OSTALE POVRŠINE Ukupno ____ 26,44 0,01

8.1. Posebna namjena N -

8.2. Promet ____ 23,99

8.3. Deponija komunalnog OK 2,45 otpada - 8.4. Sajmište S -

9. OPĆINA UKUPNO 3.213,95 1,40

Napomena: Površine navedene u tablici br. 29., utvrđene su mjerenjem na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena površini'' u Mj. 1:25.000 izuzev prometnica koje su utvrđene na temelju orijentacijskih širina koridora.

U površine vodotoka uključeni su samo veći vodotoci koji su na karti ''Korištenje i namjena površina'' označeni površinom.

3.2.1.1. Struktura površina

Na temelju prostornih pokazatelja za namjenu površina, navedenih u tablici br. 30. struktura površina Općine je sljedeća:

Tablica br. 30.

PLANIRANA STRUKTURA POVRŠINA

Površina Struktura Namjena ha % Poljoprivredno tlo 2.497,63 77,9 Šume i šumsko zemljište 360,61 11,2 Građevinska područja 296,18 9,2 Vodne površine 9,38 0,0 Eksploatacijsko polje 21,91 0,7 Ostale površine 30,69 0,9 Ukupno Općina: 3.213,95 100,0

U strukturi površina dominantno učešće ima poljoprivredno zemljište (77,9%). Ostale kategorije su značajno manje zastupljene. Ukupna građevinska područja (sva naselja i gospodarska zona) imaju površinu 296,18 ha i učešće u ukupnoj površini) Općine 9,2%.

3.2.1.2. Građevinska područja

Građevinska područja naselja stalnog stanovanja

Za postojeća građevinska područja naselja stalnog stanovanja izrađena je analiza izgrađenosti istih koja je poslužila kao podloga za formiranje planiranih granica građevinskih područja. ______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 64

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Uzimajući u obzir ciljeve i obveze koje je postavio PPOBŽ i objektivno sagledavajući razvoj demografskih procesa i gospodarskih potencijala te druga obilježja i posebnosti svakog naselja pojedinačno došlo se do zaključka da su važeća građevinska područja naselja znatno veća od potreba.

Ukupna površina tako planiranih građevinskih područja naselja stalnog stanovanja na području cijele Općine iznosi 277,79ha.

Dopsin

Građevinsko područja naselja stalnog stanovanja Dopsin planirano je na površini 67,32ha, što je smanjenje za 50,04ha u odnosu na postojeću granicu građevinskog područja.

Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 7,43st/ha.

Hrastin

Građevinsko područja naselja stalnog stanovanja Hrastin planirano je na površini 48,79ha, što je smanjenje za 41,10ha u odnosu na postojeću granicu građevinskog područja.

Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 6,15st/ha.

Vladislavci

Građevinsko područja naselja stalnog stanovanja Vladislavci planirano je na površini 161,68ha, što je smanjenje za 74,11ha u odnosu na postojeću granicu građevinskog područja.

Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 8,91st/ha.

Građevinsko područje gospodarske zone

Budući se u neposrednoj blizini naselja Vladislavci nalaze postojeći gospodarski objekti koji prijašnjim planovima nisu bili obuhvaćeni građevinskim područjem za njih je planirano građevinsko područje gospodarske zone.

Planirano građevinsko područje obuhvaća površinu 15,94ha.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 65

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Tablica br. 31.

PRIKAZ USKLAĐENOSTI GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA S ODREDBAMA PPOBŽ

. . . Đ Đ Đ JA + JA / JA / Č .PODR. ) Č Đ ha ( JA (ha) JA (ha) POVRŠINA Č JA / BROJ Č . PODR. Č Đ ANJE BROJA ANJE BROJA . PODRU .PODRU Ć Ć Đ NASELJE Đ STAN. STAN. POVRŠINA POVRŠINA 2001.(ha/st) PLANIRANO PLANIRANO PLANIRANO STANOVNIKA POVRŠINA ZA GRA POVRŠINA ZA POVRŠINA MAKSIMALNA POVRŠINA PL. UKUPNO + 25% PODRU PODRU STANOVNIKA (ha) DOPUŠTENA POV. POV. DOPUŠTENA BROJ 2001. STAN. MAX. DOPUŠTENA DOPUŠTENA MAX. PODRU GRA POVRŠINA IZGRA POVRŠINA POVRŠINA IZGRA POVRŠINA POVE POVE PLANIRANOG GRA UKUPNO - IZGRA PORAST BROJA STAN. PLANIRANI BROJ STAN. BROJ STAN. PLANIRANI POVRŠINA GRA DOPSIN 545 54,77 0,10 500 -45 0,00 54,77 68,46 68,46 67,32 0,98

HRASTIN 340 39,67 0,12 300 -40 0,00 39,67 49,59 49,59 48,79 0,98

VLADISLAVCI 1239 108,48 0,09 1500 261 22,85 131,33 164,16 164,16 161,68 0,98

UKUPNO 2124 202,92 0,10 2300 176 22,85 225,77 282,21 282,21 277,79 0,98 Izvor podataka: ZPO-OSIJEK

3.2.1.3. Poljoprivredne površine

Poljoprivredne površine na području općine Vladislavci zauzimaju najveći dio njezina prostora (77,9%), te je stoga i opravdana potreba racionalnog i ekonomičnog korištenja ovog vrijednog prirodnog resursa. Međutim, u okviru ukupnog poljoprivrednog zemljišta nije svo zemljište jednako vrijedno, niti pogodno za obradu. Stoga je potrebno na temelju pedoloških osobina tala, te drugih kriterija (stjenovitost, nagib, dreniranost, skeletnost i dr.), izvršiti valorizaciju, odnosno vrednovanje pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za određenu namjenu, što je i učinjeno u okviru Namjenske pedološke karte RH 1:300.000.2

Na temelju navedenog načina utvrđivanja pogodnosti tala, te na temelju Pravilnika o sadržaju prostornih planova3, izvršena je procjena pogodnosti tala za potrebe Prostornog plana uređenja Općine, te se može konstatirati da su na području općine Vladislavci zastupljena tla pogodna za poljoprivredno korištenje sljedećih kategorija:

- vrijedno obradivo tlo, - ostala obradiva tla.

Navedene kategorije i granice prostiranja svake od navedenih kategorija poljoprivrednog zemljišta, prikazane su na grafičkom prikazu ''Korištenje i namjena površina''. Ucrtavanjem svake od navedenih kategorija tala, te izmjerom ucrtanih površina uz pomoć računara, utvrđeno je da se na području općine Vladislavci vrijedno obradivo tlo prostire na površini od cca 1.771,77 ha, a ostala obradiva tla na 725,86 ha (55,1% vrijedno obradivo tlo, 22,6% ostala obradiva tla).

Vrijedno obradivo tlo kao najrasprostranjenija kategorija poljoprivrednog zemljišta zastupljeno je na cijelom području Općine, osim na području koje je u kategoriji ostalog obradivo tla.

2 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta 1:300.000, Zagreb, 1996. 3 Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata Prostornih planova (NN 106/98.) ______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 66

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Površine ostalog obradivog tla su zastupljene na zapadu Općine, istočno od naselja Dopsin, istočno i sjeveroistočno od Vladislavaca, te istočno i jugoistočno od naselja Hrastin.

U cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta, najoptimalnija mjera zaštite tla je njegovo korištenje u skladu sa izvršenom valorizacijom, odnosno u skladu sa utvrđenim pogodnostima tla za pojedinu namjenu.

Budući da je općina Vladislavci područje gdje prevladava vrijedno poljoprivredno zemljište, tim više je opravdana potreba racionalnog korištenja ovog vrijednog prirodnog resursa za osnovnu namjenu-poljoprivredu. Stoga treba na najmanju moguću mjeru smanjiti korištenje kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (širenje naselja, gospodarstvo, izgradnja infrastrukture), kroz usklađivanje interesa svih korisnika u prostoru. U tom smislu je potrebno očuvati cjelovite površine najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta za trajnu namjenu, za poljoprivredu.

Na taj način će biti lakše privesti zemljište kompletnom vodnogospodarskom uređenju, kao mjeri u cilju očuvanja i zaštite zemljišta za njegovu osnovnu namjenu.

U cilju zaštite tla potrebno je djelovanje u procesu proizvodnje hrane i drugih poljoprivrednih kultura kroz racionalizaciju korištenja kemijskih sredstava za povećanjem poljoprivrednih prinosa. U tom smislu potrebno je djelovati na razvijanju ekološke poljoprivrede, kroz proizvodnju zdrave hrane, za što općina Vladislavci ima najvažniji uvjet-vrijedno poljoprivredno zemljište relativno dobre očuvanosti.

3.2.1.4. Šumske površine

Šume kao specifično prirodno bogatstvo zahtijevaju posebne uvjete gospodarenja, što znači racionalno korištenje proizvodnih mogućnosti šume, ali istovremeno i njenu obnovu. Međutim, šume zahtijevaju i posebne uvjete očuvanja i zaštite, kako bi se očuvala njihova ekološka i socijalna vrijednost, što obvezuje društvo u cjelini na gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, kao djelatnostima od posebnog interesa. U strukturi šuma, pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume imaju udjel od 100%, a šume posebne namjene nisu prisutne. Na području općine Vladislavci šumama gospodari šumarija Osijek koja je organizacijski podijeljena u gospodarske jedinice. Na području ove Općine nalazi se gospodarska jedinica Osječke nizinske šume. Za gospodarsku jedinicu je izrađena osnova gospodarenja s trajanjem od 10 godina, nakon čega se izrađuje nova. Osnovom gospodarenja određuje se količina drvne zalihe (etat) koja se treba posjeći u toku trajanja šumskogospodarske osnove, zatim se propisuju šumsko uzgojni radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Stoga se šume i šumsko zemljište općine Vladislavci moraju koristiti prema (izrađenim) šumskim osnovama te osobito Zakonom o šumama. Gospodarenje šumama temelji se, a to je i plansko opredjeljenje, na načelu potrajnosti, kako šumskih površina, tako i potrajnosti drvne zalihe i ekoloških funkcija Svim radovima moraju se osigurati i omogućiti: postojanost ekosustava, održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma te napredno i potrajno gospodarenje te korištenje šuma i šumskog zemljišta na način i u takovoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 67

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Opredjeljenje je za prirodnu šumu, odnosno šumu koja je očuvala prirodne osobine, što je ujedno i najstabilnija šuma, koja ima najveće i gospodarske i ekološke vrijednosti. Šumama, na području općine Vladislavci, se gospodari po principu jednodobnih šuma gdje se do doba pune zrelosti (ophodnje) jedan puta u deset godina vrši prorjeđivanje, a po postizanju pune zrelosti vrši oplodna sječa kako bi se osiguralo prirodno pomlađivanje. Samo u iznimnim slučajevima kada nema uvjeta za oplodnu sječu može se izvršiti i čista sječa uz pomlađivanje sadnicama Također je bitno da se ispune gospodarske, ekološke i socijalne funkcije, kako sada, tako i u buduće, na lokalnoj, ali i na globalnoj razini, te da se ne šteti drugim ekosustavima. Kako na prostoru općine Vladislavci ima vrlo malo šuma, to se osim racionalnog gospodarenja, ovim šumama mora posvetiti i određena zaštita, kako se njihov udio u buduće ne bi smanjivao. Zaštita šuma podrazumijeva zaštitu od požara i drugih elementarnih nepogoda, te biljnih bolesti i štetočina. U tom smislu potrebno je vršiti praćenje navedenih pojava, ali je također potrebno pratiti nivo podzemnih voda, čije snižavanje dovodi do negativnih posljedica na šumu (sušenje šume). Stoga kod hidromelioracijskih zahvata kojima se korigira vodozračni režim obvezno treba šumama i šumskom zemljištu osigurati bolje ili barem nepromijenjene uvjete Također je potrebno usuglasiti interese vodoprivrede, šumarstva i poljoprivrede u cilju očuvanja i zaštite šume. U svim studijama i elaboratima o utjecaju građevina na okoliš posebnu pozornost treba posvetiti mogućem negativnom utjecaju na šume i šumsko zemljište te u istima predvidjeti potrebne mjere za smanjenje ili eliminiranje tih utjecaja. Šumsko zemljište koje nije pod šumom, potrebno je pošumiti, kao i zemljišta nepogodna za poljoprivredu.

3.3. NASELJA

U planiranoj mreži naselja se zadržavaju sva tri naselja stalnog stanovanja.

Preuzima se sustav središnjih naselja za općinu Vladislavci iz Prostornog plana Osječko- baranjske županije, prema kojem su:

- VLADISLAVCI veće lokalno (inicijalno razvojno) središte

Naselje Dopsin i Hrastin prema planiranom broju stanovnika i isključivim ruralnim obilježjima nisu kategorizirana kao razvojna središta, ali i u njima treba podsticati razvoj gospodarstva i komunalno ih opremiti.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 68

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 3.4.1. Gospodarske djelatnosti 3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti

Gospodarstvo Općine će se razvijati u sljedećim pravcima:

- primarna poljoprivredna proizvodnja (ratarstvo, stočarstvo i drugi tržišno opravdani oblici), - obiteljska poljoprivredna gospodarstva s preradom i seoskim turizmom, - eksploatacija opekarske gline s proizvodnjom finalnih proizvoda, - metalska i drvnoprerađivačka industrija, - nove proizvodne i uslužne djelatnosti kroz oblik malog i srednjeg poduzetništva.

Prostorni uvjeti za smještaj novih kapaciteta i djelatnosti su stvoreni ovim Planom u gospodarskoj zoni u naselju Vladislavci.

Razvoju gospodarstva pogodovat će dobra prometna povezanost (cestom i željeznicom) sa tržištima prodaje i nabave.

Ovim Planom se omogućuje pod određenim uvjetima lociranje gospodarskih djelatnosti u područja stanovanja u naseljima.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 69

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Izvan građevinskih područja se omogućuje lociranje farmi kapaciteta preko 50 uvjetnih grla i kompleksa ratarske proizvodnje s pratećim sadržajima, stanovanjem za vlastite potrebe i seoskim turizmom.

3.4.1.2. Turizam

Prostor općine Vladislavci, kao dio kontinentalnog turističkog prostora Osječko-baranjske županije i RH, posjeduje određene preduvjete koji bi omogućili da u okviru ukupnog gospodarskog razvoja, Općina ostvari i određeni turistički razvoj. Tome u prilog ide i činjenica da se kroz strateške dokumente razvoja turizma4 i prostornog uređenja5 na razini Države, zalaže se ravnomjerniji turistički razvitak svih turističkih potencijala, kroz aktivniji pristup kontinentalnom turizmu i turističkom prostoru, na razini Države i Županije.

Bogatstvo i raznolikost resursa, kao i njihova dobra očuvanost, uz njegovanje autohtonih osobitosti svakog turističkog prostora, te jače povezivanje turizma s ukupnim gospodarskim razvojem, osnove su planiranog razvoja kontinentalnog turizma na području Županije6, a time i općine Vladislavci. Ukupan prostor Županije je vrlo vrijedan turistički resurs, koji do sada nije bio adekvatno valoriziran.

Stoga su njegovi potencijali mnogo veći, raznovrsniji, ali i dobro očuvani.6

Na prethodno navedenim osnovama moguće je planirati budući turistički razvoj koji će se prvenstveno oslanjati na valorizaciju prirodnih potencijala Općine (pretežno nizinski i agrarni prostor, prirodne i očuvane vegetacije, manje šumske površine, vodne površine, prostor lovišta i fonda divljači, itd.). U tom smislu se ističe da je prostor općine Vladislavci, kao dio kontinentalnog turističkog prostora Županije, a da se kroz Prostorni plan Županije6 ukazuje na odgovorno i racionalno upravljanje tim prostorom, kroz razvitak specifičnih oblika turističke ponude. Naglašena je i potreba pravilnog korištenja atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine, te naglašavanje ekoloških vrijednosti prostora, te mogućnosti razvoja turizma u ruralnim područjima, kao i gospodarska sprega turizma i poljoprivrede, te povezanost i integracija turizma i kulture.

U okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije, izdvojene su zone i prostori za turističku namjenu, s aspekta korištenja i namjene prostora, koji su od važnosti za Županiju. Međutim, na području općine Vladislavci nema tako definiranih turističkih područja županijskog značaja, a što ne znači da na području Općine nema značajnijih turističkih područja lokalnog, općinskog značaja, a koji bi u budućnosti mogli i prerasti lokalne okvire.

Takve mogućnosti za budući razvoj imaju vodne površine, odnosno ribnjaci Športsko- ribolovnog društva Čepin, koji su nastali napuštanjem eksploatacije opekarske gline na čijim bajerima su ribolovci uredili športsko-rekreacijski i izletnički centar, a koji je već danas vrlo posjećeno područje, prvenstveno od strane športskih ribolovaca, ali i ostalih izletnika s okolnog područja, a u buduće i potencijalnih turista, s mogućnostima organiziranja natjecanja športskih ribolovaca, na razini višoj od općinske i županijske, a što omogućavaju kapaciteti ribičkih staza (više od tisuću ribolovaca istovremeno).

4 Razvojna strategija hrvatskog turizma (NN 113/93.) 5 Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja – Strategija prostornog uređenja RH, 1997. 6 Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije-Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Osijek, 2002. ______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 70

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

U smislu formiranja turističko-rekreacijskog centra potrebno je stvarno prenamijeniti postojeće područje iz namjene eksploatacijskog polja u prostor za rekreaciju, te zadržati postojeće vodne površine (bajere) u svrhu športskog ribolova i športsko-rekreacijskog turizma, održavajući riblji fond u ribnjacima, te uređenjem staza i prostora oko ribnjaka i sadržaja namijenjenih izletima i rekreaciji u prirodi.

Budući da je prostor ovog lokaliteta u ruralnom okruženju, to se u buduće može očekivati da se potakne i razvoj ruralnog turizma, u okviru seoskih obiteljskih gospodarstava, koja bi se postupno uključivala i u turizam, kroz ponudu svojih poljoprivrednih proizvoda, ali i kroz poticanje ekološki proizvedene zdrave hrane, odnosno razvitka ekološke poljoprivrede.

Prostor općine Vladislavci bi u budućnosti mogao razvijati i lovni turizam, s obzirom na prostorne kapacitete lovišta i divljači, ali uz očuvanje i zaštitu prostora lovišta, ali i fonda divljači, kroz razne druge oblike lovnog turizma (obilazak lovišta, foto-safari, itd.).

3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina

Prostornim planom općine Vladislavci predviđeno je širenje posotjećeg eksploatacijskog polja opekarske gline ''Vladislavci''. Planirano proširenje obuhvaća četiri katastarske čestice, kč.br. 550/1 i 550/2, te 552/1 i 552/2 u k.o. Vladislavci i u naravi predstavljaju proširenje postojećeg polja u smjeru sjeverozapada, a uz prometnicu Čepin-Vladislavci.

Na dijelu ovih čestica (uz prometnicu Čepin-Vladislavci) planirano je formiranje građevinskog područja pa je i planirano proširenje eksploatacijskog polja manje od 12 ha koliko iznosi približna površina ovih čestica.

I na drugim dijelovima Općine moguće je formiranje istražnih i eksploatacijskih polja u skladu s odredbama iz PPŽ Osječko-baranjske.

Na lokaciji eksploatacijskog polja ''Vladislavci'' je u sklopu sanacije postojećeg iskopa (bajera) izvršeno poribnjavanje i privođenje funkciji rekreacije.

Za prostor bazena za potapanje kudelje u krugu tvornice Mobilia nužno je odrediti i provesti postupke sanacije prema obvezama iz PPŽ Osječko-baranjske.

3.4.2. Društvene djelatnosti

Mreža objekata i funkcija društvenih djelatnosti planirana je na osnovi navedenog stanja u Općini i time definiranih ciljeva za razvoj društvene infrastrukture te ujedno uvažavajući stvarne mogućnosti razvoja Općine u tom segmentu.

Mreža sadržaja društvenih djelatnosti usklađuje se s mrežom središnjih naselja čime se stvaraju preduvjeti za podizanje standarda i kvalitete života stanovništva na području Županije. Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja ovim Planom kao i PPOBŽ utvrđena je minimalna zastupljenost pojedinih središnjih funkcija po kategorijama središnjih naselja

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 71

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Tablica br. 32.

PLANIRANA MREŽA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

NASELJE VLADISLAVCI općinsko izvršno tijelo osnovna škola zdravstvena stanica ljekarna veterinarska ambulanta dječji vrtić dom kulture NASELJA DOPSIN I HRASTIN mjesni odbor dom kulture

3.5. ŠPORT I REKREACIJA

Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture proizašla je na osnovu izračunatih potreba za športskim objektima, na temelju demografske procjene stanovništva, odnosno određenih dobnih skupina stanovništva, te koeficijenata zadanih Pravilnikom o

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 72

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih objekata (NN br. 38/91.). Na osnovu prethodno opisane metodologije, za područje općine Vladislavci izračunate su potrebe za športskim objektima, prema vrstama objekata za plansko razdoblju do 2015. godine. Ukupan broj potrebnih športskih objekata 2015. godine potrebno je umanjiti za postojeće športske sadržaje, te njihova razlika čini stvarne potrebe za objektima fizičke kulture do 2015. godine. Proračunate potrebe športsko-rekreacijskih sadržaja prikazane su u sljedećoj tablici.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 73

POTREBAN BROJ JEDINICA OBJEKATA OPĆINA : VLADISLAVCI

ZATVORENI OTVORENI ZRAČNE STRELJANE OSTALI OSTALI DVORANE KUGLANE KLIZALIŠTA ATLETIKA NOGOMET MALI SPORTOVI TENIS BOĆANJE SKIJANJE BAZENI BAZENI STRELJANE OSTALE ZATVORENI OTVORENI

TABLICA BR. 33 DOBNA SKUPINA OD - DO ODDOBNA - SKUPINA STANOVNIKA STANOVNIKA STANOVNIKA STANOVNIKA STANOVNIKA STANOVNIKA STANOVNIKA STANOVNIKA STANOVNIKA STANOVNIKA STANOVNIKA STANOVNIKA STANOVNIKA STANOVNIKA STANOVNIKA BROJ JEDINICA BROJ JEDINICA BROJ JEDINICA BROJ JEDINICA BROJ JEDINICA BROJ JEDINICA BROJ JEDINICA BROJ JEDINICA BROJ JEDINICA BROJ JEDINICA BROJ JEDINICA BROJ JEDINICA BROJ JEDINICA BROJ JEDINICA BROJ JEDINICA JEDINICA NA 1000 NA 1000 JEDINICA JEDINICA NA 1000 NA 1000 JEDINICA JEDINICA NA 1000 NA 1000 JEDINICA JEDINICA NA 1000 NA 1000 JEDINICA JEDINICA NA 1000 NA 1000 JEDINICA JEDINICA NA 1000 NA 1000 JEDINICA JEDINICA NA 1000 NA 1000 JEDINICA JEDINICA NA 1000 NA 1000 JEDINICA JEDINICA NA 1000 NA 1000 JEDINICA JEDINICA NA 1000 NA 1000 JEDINICA JEDINICA NA 1000 NA 1000 JEDINICA JEDINICA NA 1000 NA 1000 JEDINICA JEDINICA NA 1000 NA 1000 JEDINICA JEDINICA NA 1000 NA 1000 JEDINICA JEDINICA NA 1000 NA 1000 JEDINICA BROJ STANOVNIKA 2015. GODINE 2015. BROJ STANOVNIKA

7 - 10 110 1,30 0,143 0,080 0,009 0,165 0,018 0 0 0 0 0 0 0,020 0,002 0 0 0 0 0 0 5,10 0,561 0 0 0 0 0,13 0,014 0,09 0,010

11 - 14 116 1,65 0,191 0,065 0,008 0,180 0,021 0,90 0,104 0,165 0,019 0,125 0,015 0,030 0,003 0,125 0,003 0,085 0,010 0,43 0,050 8,60 0,998 0,40 0,046 0 0 1,15 0,133 0,145 0,017

15 - 18 114 1,80 0,205 0,075 0,009 0,195 0,022 0,95 0,108 0,45 0,051 0,145 0,017 0,040 0,005 0,140 0,005 0,095 0,011 0,48 0,055 8,90 1,015 0,50 0,057 0 0 1,25 0,143 0,155 0,018

19 - 24 168 0,85 0,143 0,045 0,008 0,045 0,008 0,75 0,126 0,45 0,076 1,00 0,168 0,015 0,003 0,20 0,003 0,035 0,006 0,72 0,121 2,00 0,336 0,75 0,126 0,30 0,050 0,55 0,092 0,13 0,022

25 - 34 317 0,48 0,152 0,020 0,006 0,027 0,009 0,75 0,238 0,35 0,111 1,00 0,317 0,005 0,002 0,14 0,002 0,006 0,002 0,43 0,136 1,40 0,444 0,75 0,238 0,35 0,111 0,27 0,086 0,06 0,019

35 - 44 311 0,30 0,093 0,0135 0,004 0,017 0,005 0,65 0,202 0,165 0,051 1,00 0,311 0,003 0,001 0,13 0,001 0,003 0,001 0,12 0,037 0,90 0,280 0,85 0,264 0,55 0,171 0,14 0,044 0,04 0,012

45 - 59 425 0,15 0,064 0,010 0,004 0,0125 0,005 0,45 0,191 0,12 0,051 0,80 0,340 0,0015 0,001 0,05 0,001 0 0 0,03 0,013 0,30 0,128 0,75 0,319 0,60 0,255 0,07 0,030 0,015 0,006

60 i više 543 0,03 0,016 0,005 0,003 0,008 0,004 0,08 0,043 0,008 0,004 0,10 0,054 0,001 0,001 0,025 0,001 0 0 0 0 0 0 0,22 0,119 0,22 0,119 0,045 0,024 0,003 0,002

UKUPNO 2104 1,0 0,0 0,1 1,0 0,4 1,2 0,0 0,0 0,0 0,4 3,8 1,2 0,7 0,6 0,1

POSTOJEĆE 1,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 3,0 3,6 0,0 0,0 0,0 0,0

PLANIRANO 000101000001000

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 74

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

1. DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s odgovarajućim prostorom za uskladištenjem opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s WC-om i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice. Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1.500 sati-korisnika, računajući na dvoransku jedinicu izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja. 2. BAZENSKOM JEDINICOM smatra se bazen veličine 16 2/3 x25 m koji raspolaže s odgovarajućim pratećim prostorom i s najmanje dvije garderobe koje mogu primiti ukupno 400 kupača. Tjedni prosječni kapacitet bazenske jedinice kod zatvorenih bazena je 11.800 sat-korisnika, a kod otvorenih bazena 9.800 sati-korisnika. 3. IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom. Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica: - mali nogomet 2,0 jedinice - rukomet 1,4 jedinice - košarka 1,0 jedinica - odbojka 1,2 jedinice Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika. 4. IGRALIŠNOM JEDINICOM ZA TENIS smatra se normalno tenisko igralište koje raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicama za najmanje 5 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati najmanje dvije svlačionice. Kod 4-8 igrališta kapacitet svlačionica može biti do 20% manji, a kod 9 i više igrališta do 25% manji. 5. BOĆALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa svlačionicom za barem 10 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika. 6. JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih kuglana kapacitet može biti manji za 25%. Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika. 7. JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta kapacitet svlačionica može biti manji za 25%. Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih streljana 80 sati-korisnika. 8. JEDINICOM KLIZALIŠTA smatra se klizište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom za korisnike kapaciteta svaka po 25 korisnika, te garderobom za rekreacijsko klizanje. Prosječni tjedni kapacitet zatvorenog klizišta iznosi 1.800 sati-korisnika, a otvorenog 15.000 sati- korisnika. 9. JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije za najmanje 20 korisnika.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 75

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja objekata je 350 sati-korisnika, a kod zatvorenih 6.540 sati-korisnika. 10. JEDINICA ZA ATLETIKU sadrži kružnu atletsku stazu dužine 400 m sa 6 staza, na ravnom dijelu 7 staza, po jedno bacalište za koplje, kladivo, disk i kuglu, dva skakališta za skok u dalj i troskok, te po jedno skakalište za skok uvis i skok s motkom.

Osim toga jedinica za atletiku treba sadržavati dvije svlačionice s WC-om i praonicom, ukupnog kapaciteta 45 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet je 2.000 sati-korisnika. Vidljivo je da su na području općine Vladislavci zastupljeni gotovo svi sportovi prema potrebama s obzirom na planirani broj stanovnika, nedostaju jedino po jedna jedinica za zračnu streljanu, kuglanu i tenis. Osim navedenih planiranih sadržaja za stanovništvo starije od 7 godina, potrebno je osigurati u svim naseljima igrališta za djecu mlađu od 7 godina minimalne površine 40m² s obzirom na broj stanovnika u svakom pojedinom naselju.

3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI

Na temelju članka 19. stavka 1. Zakona o grobljima donešen je Pravilnik o grobljima kojim su pobliže uređeni normativi o prostornim i tehničkim uvjetima kod planiranja izgradnje groblja i pratećih građevina. Prema navedenom Pravilniku groblja u naseljima u općini Vladislavci svrstavaju se u mala groblja (do 5 ha). Članak 5. Pravilnika o grobljima dao je odrednice za potrebne površine kako grobnog mjesta tako i groblja u cjelini. Groblja u Dopsinu i Hrastinu zadovoljavaju svojom površinom potrebe za planirani broj stanovnika. Groblje u Vladislavcima je potrebno proširiti jer je površina sadašnjeg groblja pre mala za planirani broj stanovnika, a i sadašnje groblje je gotovo u potpunosti izgrađeno. Iz navedenih razloga planira se proširenje groblja u Vladislavcima na susjedne parcele kč.br. 696 i 697.

3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Korištenje, uređenje i zaštita prostora su u Prostornom planu definirani u kartografskim prikazima i Odredbama za provođenje.

Osnovu za utvrđivanje uvjeta korištenja čine planirana namjena prostora, važeća zakonska regulativa kojom se utvrđuju mogućnosti i ograničenja za korištenje prostora, smjernice i mjere utvrđene u Prostornom planu Osječko-baranjske županije, te ciljevi prostornog uređenja utvrđeni Prostornim planom.

3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smještaj djelatnosti

U Prostornom planu je detaljno razgraničen prostor prema planiranim pretežitim, odnosno osnovnim namjenama (građevinsko područje, poljoprivredna namjena, šume, vode, infrastrukturni koridori i dr.), a na temelju odredaba Prostornog plana odnosno prema podacima nadležnih ustanova s javnim ovlastima, studija, projekata te druge dokumentacije.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 76

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

U skladu s ''Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku'', utvrđene su građevine na području Općine koje su od važnosti za Državu, a također su utvrđene građevine od važnosti za Županiju. Za infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se uvjeti uređivanja prostora na sljedeći način: - za postojeće građevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno proširenje, - za planirane građevine osiguranom širinom koridora, te uvjetima korištenja utvrđenih koridora. Prostornim planom su utvrđeni uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.

Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u građevinska područja naselja i izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke izvan građevinskog područja utvrđen je u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta.

Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja utvrđeni su kriteriji vezani za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih kriterija i uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu obradu, a s druge strane spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Općine.

Izgradnja proizvodnih i uslužnih građevina usmjerava se u građevinska područja naselja i planirane izdvojene gospodarske zone mješovite namjene.

Izgradnja sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i u zoni (bajer) pored Vladislavaca.

Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina kao i izgradnja stambenih građevina izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Uz javne kategorizirane ceste se dozvoljava izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.

Izgradnja sadržaja u funkciji društvenih djelatnosti usmjerava se u naselja, a prostor se organizira u sklopu planova užih područja.

3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja

U cilju racionalnog korištenja građevinskih područja i zaštite poljoprivrednog tla od prenamjene, izgrađivanje se usmjerava u neizgrađene i prvenstveno komunalno opremljene dijelove naselja.

S obzirom da u svim naseljima postoje neizgrađene, komunalno neopremljena područja do kojih često nije riješen odgovarajući pristup, gradnja u takvim područjima se uvjetuje:

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 77

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

rješenjem javnog pristupa u koridorima odgovarajućih profila i minimalna razina komunalne opremljenosti.

Planirana građevinska područja su utvrđena sukladno razvojnim potrebama i kriterijima iz PPOBŽ.

3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta

Ovim Planom ističe se potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem što uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.

Zauzimanje novih površina za širenje građevinskih površina moguće je u slučajevima kada je to opravdano iz gospodarskih, demografskih i drugih razloga.

Građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja, moraju se locirati i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju.

Uvjeti za gradnju pojedinih vrsta građevina su utvrđeni u Odredbama za provođenje.

3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma

Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu provodi se u skladu sa Šumskogospodarskom osnovom na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu. Načelo potrajnosti gospodarenja šumama podrazumijeva upravljanje i uporabu šuma i šumskog zemljišta tako da se u šumi održava biološka raznolikost, posebnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.

Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje na način koji će omogućiti maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Gospodarenje obuhvaća i iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta, te izgradnju i održavanje šumskih prometnica.

Uvjeti izgradnje građevina u šumama određeni su posebnim propisima, a odnose se na građevine u funkciji gospodarenja šumama (lovački domovi, lugarnice, šumske prometnice).

Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama.

U pogledu zaštite Zakon o šumama određuje da su pravne osobe, koje gospodare šumom dužne poduzimati mjere radi zaštite od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina. Sustavna zaštita šuma i šumskog zemljišta pretpostavlja kontinuirano praćenje i kartiranje stanja šuma. Kod regulacijskih zahvata vodnog režima treba voditi računa do promjene razine podzemne vode negativno utječu na zdravstveno stanje šuma. U svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama za okolne privatne šume.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 78

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja 3.7.5.1. Uvjeti zaštite prirode

Sukladno članku 124. Zakona o zaštiti prirode Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu prirode propisuje uvjete zaštite prirode koji se moraju ugraditi u prostorni plan kako slijedi:

- U što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja, - Prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba očuvati šume, prirodne vodotoke i područja uz njih, - U cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost, izmjenjivanje šuma, vlažnih livada, vodotoka, živica, a treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom, - Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti. - Iako do sada na području Općine Vlaldislavci nije zaštićena niti jedna prirodna vrijednost temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN, br. 70/05.) postoje ekološki vrijedna područja koja treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN, br. 7/06.).

3.7.5.2. Zaštićena i vrijedna kulturna dobra

U sljedećoj tablici su navedena zaštićena i vrijedna kulturna dobra.

Tablica br. 34.

ZAŠTIĆENA I VRIJEDNA PODRUČJA

% OD Red. UKUPNO OPĆINA VLADISLAVCI OZNAKA POVRŠINE broj (ha) OPĆINE 0. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA BAŠTINA 1. ARHEOLOŠKA PODRUČJA - Vladislavci AP - Hrastin ''Gradac'' AP 1.2. PREDLOŽENO ZA ZAŠTITU - Vladislavci, vlastelinska kuća Müller-Speiser Izvor podataka: Ministarstvo kulture-Konzervatorski odjel u Osijek ZPO-OSIJEK

Vlastelinska kuća Müller-Speiser sagrađena je u središtu Vladislavaca na kč.br. 174, i datira s početka 20. stoljeća. Predlaže se da Općina pokrene postupak valorizacije i zakonske zaštite kod Ministarstva kulture-Konzervatorskog odjela u Osijeku. Danas je u toj građevini smještena općinska uprava.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 79

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA NA PROSTORU OPĆINE VLADISLAVCI – SMJERNICE ZAŠTITE

Na pojedinačno zaštićenim građevinama i pripadajućim parcelama kao i njihovoj neposrednoj blizini, ne mogu se poduzimati nikakvi radovi bez prethodnog odobrenja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.

Za promjenu namjene pojedinačno zaštićenih građevina mora se ishoditi prethodna dozvola nadležne Uprave.

Spomen biste, spomen obilježja i drugi elementi javnih obilježja ne mogu se uklanjati, premještati ili na njima bilo što raditi bez prethodnog odobrenja nadležne Uprave.

ARHEOLOŠKI LOKALITETI NA PODRUČJU OPĆINE VLADISLAVCI – SMJERNICE ZAŠTITE

Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99) regulirana je između ostalog i zaštita arheoloških nalazišta i nalaza te se stoga na ove lokalitete te na preostalo područje općine Vladislavci primjenjuju propisane odredbe iz ovoga Zakona.

Evidentiranim arheološkim lokalitetima se zbog neistraženosti ne mogu utvrditi točne granice te su stoga locirani položajima. Površine na tim lokalitetima mogu koristiti na dosad uobičajeni način, a eventualni posebni uvjeti korištenja propisat će se ukoliko to bude potrebno.

Također, ukoliko bi se na preostalom području Općine, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova otkrilo arheološko nalazište ili nalazi, osoba koja izvodi radove ______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 80

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

dužna je prekinuti radove te bez odlaganja obavijestiti nadležan Konzervatorski odjel, kako bi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće mjere osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza.

Izvor podataka: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku

3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav 3.8.1.1. Cestovni promet

Prostorom Općine ne prolazi niti jedan planirani prometni koridor, tako da se planirano rješenje odnosi na poboljšanje i rekonstrukciju postojećeg prometnog sustava. U širem okruženju Općine prolaze dva planirana cestovna prometna koridora i to:

- na zapadu je to planirani koridor buduće autoceste u koridoru ''Vc'', a najbliže planirano čvorište za pristup na navedenu autocestu je u zoni naselja Čepin, - sjeverno i istočno prolazi koridor planirane brze ceste (nova trasa Podravske magistrale) na koju će prostor Općine moći preći preko čvorišta u zoni naselja Antunovac na istoku i naselja Čepin na sjeverozapadu.

Državna cesta D7 koja rubno tangira prostor Općine planira se rekonstruirati i urediti u skladu s njenom kategorijom državne ceste. Uređenje se prvenstveno odnosi na proširenje i pojačanje kolnika, te uređenje postojećih križanja. Nakon izgradnje planirane autoceste u koridoru Vc promatrani pravac državne ceste postat će paralelni pravac buduće autoceste.

Mreža županijskih cesta koja osigurava pristup naseljima na području Općine planira se rekonstruirati i to prvenstveno u pogledu širine kolnika (min. 5,5 m). Lokalne ceste koje su u najlošijem stanju potrebno je prvenstveno modernizirati i rekonstruirati u skladu s očekivanim intenzitetom i strukturom prometa na njoj.

U okviru građevinskih područja naselja planirano je uređenje uličnih profila izgradnjom pješačkih površina parkirališnih i autobusnih stajališta, te hortikulturno uređenje zelenog pojasa. U okviru uličnog profila važno je i uređenje efikasnog sustava oborinske odvodnje.

3.8.1.2. Željeznički promet

U novim geopolitičkim uvjetima nakon osamostaljenja Republike Hrvatske trasa željezničke pruge Osijek-Đakovo dobila je novu kategoriju i to magistralne pomoćne pruge MP13. Na planiranoj trasi predviđena je rekonstrukcija i obnova trase u skladu s njenom kategorijom. Pri tom se planira uređenje gornjeg sloja, signalno-sigurnosnog sustava, te uređenje pratećih postrojenja. Trasa željezničke pruge se zadržava na postojećoj trasi, uz nužne korekcije kritičnih elemenata prvenstveno horizontalnog vođenja trase.

U daljnjoj budućnosti predviđena je i mogućnost izgradnje drugog kolosjeka, i to samo u slučaju da dođe do odgovarajućeg porasta prometa.

Na području Općine na trasi željezničke pruge nalaze se i dva službena mjesta: željeznički kolodvor Vladislavci i stajalište Vuka-Dopsin.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 81

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

3.8.1.3. Poštanski promet

Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja te na temelju financijskih mogućnosti ulaze u sastav planova HP-Zagreb.

U narednom planskom razdoblju ne planira se novi PU. U postojećem PU Vladislavci zbog ugradnje suvremene opreme planirani razvoj poštanske djelatnosti svesti će se na proširenje asortimana usluga, te u skladu s potrebama investicijsko održavanje poslovnog prostora.

Planirani razvoj može eventualno obuhvatiti i uređenje eksterijera ispred postojeće PU radi boljeg i lakšeg pristupa, dakle uređenje pločnika i određenog broja parkirališnih mjesta za potrebe dostave, zaposlenih u PU i korisnika.

3.8.1.4. Telekomunikacije i RTV sustav veza

Nepokretna mreža

Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području općine Vladislavci obuhvaća nastavak već započetog razvoja, koji obuhvaća sljedeće:

- dogradnja već izgrađenih mjesnih mreža u naseljima Općine u skladu s povećanjem broja korisnika i suvremenom tehnologijom u telekomunikacijama, - dogradnja kapaciteta UPS-ova.

U narednom periodu razvoj telekomunikacija na području Općine bit će usklađen sa zahtjevima tržišta. Uz osnovne usluge HT nudi i razvoj niz dodatnih usluga u nepokretnoj telefonskoj mreži te pruža IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne telefonske mreže. Intenzivan je i razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje brže uspostavljanje veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa. Novi operateri graditi će mreže i pružati usluge u skladu s interesom korisnika.

Pokretna mreža

''T-Mobile Hrvatska'' d.o.o. i ''VIPnet'' d.o.o. izgrađuju i upravljaju telekomunikacijskom mrežom u sustavu globalne pokretne mreže-GSM, te u UMTS. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenje novih usluga. Novi koncesionari graditi će mreže i pružati asortiman usluga u skladu s interesom korisnika.

Kako bi se omogućilo kvalitetno pokrivanje signalom područja obuhvata Plana uređenja, uz osiguranje dovoljnog kapaciteta i raspoloživosti usluga koje će se temeljiti na postojećim i novim mrežama i sustavima pokretnih komunikacija, potrebno je u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje baznih (osnovnih) postaja. U ovom planskom razdoblju se planira izgradnja bazne (osnovne) postaje-GSM u naselju Hrastin, ali se u slučaju potrebe omogućava izgradnja i drugih kako novih tako i postojećih operatera.

Planira se uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 82

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Pri izgradnji novih baznih (osnovnih) postaja koje nisu prikazane na kartografskom prikazu vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi zajedničkog korištenja samostojećih antenskih stupova baznih (osnovnih) postaja zbog racionalnog korištenja prostora, ili graditi bez samostojećih antenskih stupova, te voditi računa o zaštiti okoliša prvenstveno zbog sigurnosti i zdravlja okolnog stanovništva.

RTV sustav veza

Zbog ranije izgrađenih objekata RTV sustava veza u blizini granice Općine, koji pokrivaju cijeli prostor općine Vladislavci u sljedećem planskom razdoblju se ne planiraju graditi novi.

3.8.2. Energetski sustav 3.8.2.1. Cijevni transport plina i plinoopskrba

Plin

Premda se u sljedećem planskom razdoblju na području općine Vladislavci ne planiraju istraživanja i proizvodnja ugljikovodika planira se izgradnja sustava za transport i isporuku prirodnog plina, i to:

- mjerna-redukcijska stanica MRS-Vladislavci, - magistralni plinovod od postojeće MRS-Osijek do planirane MRS-Vladislavci.

Ovaj plinovod prolazi samo dijelom područja Općine i to do lokacije buduće MRS-Vladislavci. Tek izgradnjom MRS-Vladislavci, koja će biti glavna opskrbna točka i šireg okruženja, omogućiti će se svim naseljima Općine priključenje te sigurnu i konstantnu opskrbu prirodnim plinom.

Plinoopskrba

Plan razvoja distribucijskog plinoopskrbnog sustava na području općine Vladislavci obuhvaća izgradnju visokotlačnih međumjesnih plinovoda i srednjetlačne distribucijske mreže.

Osnova razvoja distribucijskog plinoopskrbnog sustava za potrebe šireg okruženja je izgradnja građevina za glavnu ili dodatnu napojnu točku naselja okolnih općina, a to su:

- međumjesni plinovod do redukcijske stanice (RS) Ernestinovo, - međumjesni plinovod do redukcijske stanice (RS) Beketinci.

Međumjesni plinovodi s tlakom plina do 1,2 MPa (12,0 bara) izgraditi će se od MRS- Vladislavci do RS-Ernestinovo i RS-Beketinci, koje će biti locirane izvan granica općine Vladislavci.

Glavna osnova razvoja distribucijske plinovodne mreže za potrebe potrošača na području općine Vladislavci biti će glavni distribucijski plinovodi kojima se plin doprema iz MRS- Vladislavci do pojedinih naselja i na glavnim opskrbnim pravcima u naseljima, a grade se u koridoru prometnice (ili uz koridor). Tlak plina u glavnom distribucijskom plinovodu iznosi 0,1- 0,3 MPa (1,0-3,0 bara) pretlaka.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 83

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Na glavne distribucijske plinovode priključuje se sekundarna mreža, to su ostali plinovodi mjesnih mreža.

Mjesne plinovodne mreže svih naselja Općine planiraju se izgrađivati unutar građevinskih područja naselja u zelenom pojasu ulica jednostrano ili dvostrano što ovisi o izgrađenosti ulica, širine ulica i interesa potrošača. Tlak plina u mjesnoj plinovodnoj mreži također je 0,1- 0,3 MPa (1,0-3,0 bara), te će svaki potrošač (kućanstvo, javni sadržaji ili gospodarstvo) morati postaviti kućnu mjernu redukcijsku stanicu radi snižavanja tlaka plina na uporabnu visinu i mjerenja potrošnje.

Kućne mjerno redukcijske stanice se ne dozvoljava graditi u ulični profil. Treba ih graditi u vanjsku fasadu zgrada ako je zgrada na regulacijskom pravcu ili uz regulacijski pravac s unutarnje strane tako da predstavlja sastavni dio prednje ograde građevinske čestice.

3.8.2.2. Elektroenergetika

Planirana elektroenergetska mreža na području općine Vladislavci obuhvaćat će građevine prijenosa i distribucije električne energije, dok proizvodnja na području Općine nije predviđena Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a time niti Prostornim planom Osječko-baranjske županije.

Prijenos električne energije

Planom razvoja elektroenergetske mreže na području Općine predviđa se dogradnja prijenosne mreže na području Općine, a planira se izgradnja sljedećih građevina za koje je potrebno osigurati prostor:

- DV 2x400 kV Ernestinovo-Međurić.

Distribucija električne energije

Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukcije na 10(20) kV i 0,4 kV distribucijskim naponskim razinama, te će pratiti proces urbanizacije i potrebe gospodarstva. Uz razvoj distribucijske mreže razvijati će se i mreža javne rasvjete u svim ulicama naselja općine Vladislavci u kojima još nije izgrađena ili ne zadovoljava standarde suvremene javne rasvjete.

Planom se određuje da se 10(20) kV dalekovodi unutar građevinskog područja i u kontaktnim zonama s građevinskim područjem, izgrađuju podzemnim dalekovodima u koridorima prometnica gdje god je moguće. Izgradnjom podzemnih dalekovoda u infrastrukturnim koridorima omogućava se racionalnije i efikasnije korištenje građevinskog zemljišta, što je prioritetna smjernica Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. Osim toga, time će se dobiti na sigurnosti i kvaliteti opskrbe električnom energijom i smanjiti troškovi održavanja.

Plan razvoja distribucijske mreže na 10(20) kV naponskoj razini obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukcije, što obuhvaća sljedeće:

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 84

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

- izgradnja kabelskih dalekovoda 10(20) kV za napajanje i međusobnog povezivanja postojećih i planiranih trafostanica unutar građevinskih područja, - demontiranje postojećih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskih područja i kontaktnih zona s građevinskim područjima, - zamjena pojedinih transformatora s transformatorima veće instalirane snage u skladu sa stvarnim potrebama, - izgradnja novih trafostanica TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda u skladu s procesom urbanizacija i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i trase novih dalekovoda.

Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja, a novu mrežu u pravilu graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica. Novu mrežu u središnjem dijelu naselja Vladislavci, pošto je općinsko središte, graditi sustavom ulaz-izlaz ili do samostojećih kabelskih ormara postavljenih uz unutarnji rub regulacijskog pravca tako da budu sastavni dio prednje ograde građevinske čestice iznimno na javnoj (zelenoj) površini, a od njih kabelske kućne priključke do okolnih potrošača. U nastavku i u sporednim ulicama niskonaponsku mrežu se može graditi sa SKS vođenim po krovovima s krovnim stalcima ili na stupovima. U ostalim naseljima se niskonaponska mreža planira graditi sa SKS vođenih po krovovima na krovnim stalcima.

U ostalim naseljima Općine također je moguća izgradnja niskonaponske mreže (ili dijelova NN mreže) podzemnim kabelskim vodovima.

Do izgradnje planirane elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje.

Javnu rasvjetu u naseljima Općine planira se graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj udaljenosti od prometnice. U naseljima ili ulicama u kojima će se niskonaponska mreža graditi na stupovima treba na iste stupove postaviti i rasvjetna tijela.

3.8.3. Vodnogospodarski sustav

U svakodnevnoj praksi obavljanja poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama djelatnost vodnoga gospodarstva, pored ostalog rješava: - zaštitu od štetnog djelovanja voda (uređenje vodotoka i drugih voda uz zaštitu od štetnog djelovanja voda što podrazumijeva: obranu od poplava i leda, zaštitu od erozija i bujica, melioracijsku odvodnju) - korištenje voda (vodoopskrba, korištenje voda za melioracijsko navodnjavanje, korištenje voda za plovidbu, korištenje voda za uzgoj riba, korištenje voda za plovidbu, korištenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene) - zaštitu voda od onečišćenja

3.8.3.1. Vodoopskrba

Voda već sada ima, a u budućnosti će imati još više, primaran značaj za opstanak čovječanstva. Pri tome opskrba korisnika vode dovoljnim količinama kvalitetne vode ima prioritetno mjesto. ______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 85

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Vodoopskrba općine (razvoj i izgradnja sustava) Vladislavci odvijat će se u nekoliko faza i etapa. U prvoj fazi razvijat će se lokalni i grupni sustavi što se u stvari već i događa no u susjednim općinama. Razvojem i širenjem grupnog vodoopskrbnog sustava grada Osijeka prema naseljima općine Vladislavci ovo vitalno pitanje biti će riješeno na način da mreža toga sustava sa zapadne strane dođe do naselja Hrastin te produži do Vladislavaca i Dopsina. Vodopskrbni prsten bi se zatvorio spajanjem na magistralni vod od pravca Čepina. Krajnji je cilj razvoja vodoopskrbe formiranje Jedinstvenog vodoopskrbnog sustava na razini županija, regija. Ovo bi se postiglo uključivanjem novih izvorišta veće izdašnosti, izgradnjom magistralnih cjevovoda te ugradnjom kontrolno regulacijskih građevina i opreme. Nužno je nastaviti s iznalaženjem i utvrđivanjem vodnih resursa Općine. Također je nužno oko svih, količinom primjerenih, izvorišta (budućih) formirati zone sanitarne zaštite kako bi se vode zaštitile od slučajnih ili namjernih zagađivača.

3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Zaštita voda od zagađivanja zahtijeva optimalan način eliminacije ili smanjivanja izvora zagađenja na dozvoljene količine. Kako su uobičajeno naselja te industrija vezana uz njih značajan izvor zagađivanja to je opći interes organizirano prikupljanje i kontrolirano odvođenje, te prerada otpadnih voda prije upuštanja u recipijent. Odvodni sustav osim funkcije zaštite voda u velikoj mjeri poboljšava uvjete življenja stanovništva i ostalih korisnika vode. Budući da niti jedno naselje općine Vladislavci do sada nema izgrađen sustav za odvođenje otpadnih voda potrebno je uložiti veće napore, u odnosu na sredine gdje je sustav izgrađen ili u izradi, kako bi se ovo važno pitanje riješilo.

Prema postavkama Županijskog Prostornog plana i Plana razvitka odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Osječko-baranjske Županije, u (svim) naseljima Općine Vladislavci trebala bi se razvijati individualna ili grupna rješenja sa septičkim jamama ili sličnim jednostavnim uređajima. Također prema postavkama Županijskog plana sustave treba graditi tako da izgradnja uređaja za čišćenje i njegova eksploatacija budu ekonomski prihvatljivi. Kako su uređaji većeg kapaciteta na koje je priključeno više naselja ekonomski prihvatljiviji od pojedinačnih to se predlaže razmatranje mogućnosti, u drugoj fazi razvoja odvodnih sustava ili kao alternativno rješenje za prvu fazu, formiranja zajedničkog sustava odvodnje na koji bi se spojila naselja (Vladislavci, Dopsin, Hrastin) općine Vladislavci a kojim bi se vode odvele prema zajedničkom uređaju za pročišćavanje lociranom uz rijeku Vuku (jugoistočno od naselja Hrastin). Drugo alternativno rješenje je spajanje odvodnih sustava naselja Općine na sustav odvodnje Osijeka preko susjedne općine Ernestinovo a koja bi u toj varijanti također imala rješenje zbrinjavanja otpadnih voda. Za Općinu je stoga potrebno izraditi dokumentaciju kojom će se detaljnije definirati način odvođenja te program etapnog rješavanja odvodnje uvažavajući pored ostalih i ekonomske parametre te moguću dinamiku realizacije.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 86

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Industrija te ostali manji zagađivači s otpadnim vodama kvalitete industrijskih dužna je prema Zakonu pročistiti svoje otpadne vode do nivoa kada se mogu upustiti u zajednički odvodni sustav naselja bez opasnosti za sam sustav. Čišćenje predtretmanom moguće je za industriju lociranu u mjestima koja imaju ili će u skoroj budućnosti dobiti centralni uređaj za čišćenje otpadnih voda. Ostala industrijska postrojenja koja nemaju mogućnosti čišćenja na zajedničkom uređaju trebaju izgraditi uređaje za potpuno čišćenje. Sustavi odvodnje u naseljima trebaju biti izgrađeni u razdjelnom tipu odvodnje osim za općinsko središte gdje odvodnja treba biti riješena u razdjelnom tipu odvodnje za periferne dijelove, a u mješovitom tipu odvodnje za centar naselja. Oborinske vode trebaju se rješavati, u zonama odvojene odvodnje, otvorenim kanalima uz prometnice. U kasnijoj fazi razvoja odvodnih sustava moguće je zatvaranje otvorenih oborinskih kanala odnosno zamjena njihove uloge zatvorenim kanalskim vodovima za oborinske vode.

3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda

Stanje uređenosti vodotoka i voda na području općine Vladislavci i šire je takvo da sustav, s većim ili manjim problemima, funkcionira, no ne u optimalnim uvjetima. Gotovo svi kanali su regulirani no problemi se javljaju kod njihovog održavanja. Planom se dakle ne predviđa nikakva bitnija korekcija trase kanala ili izgradnja novih, već samo zahvati na njihovom optimalnom održavanju. Postojeći sustav zaštite od štetnog djelovanja voda obnovom u ratu razorene crpne postaje Dvor (na području općine Ernestinovo), ustrojen je na zadovoljavajući način. Planirane aktivnosti se svode na sanaciju preostalih ratnih šteta na sustavu obrane od poplava područja Općine, te provođenje redovnih mjera obrane od poplava. Vodotoci na području općine Vladislavci nemaju energetski potencijal dovoljan za proizvodnju električne energije pa se niti ne planiraju građevine za njezino pridobivanje. Plovidba vodotocima Općine nije moguća. Zakonom o vodama (NN, 107/95.) definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim ležištima voda u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda. Razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas s obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.

U predmetnom pojasu po odredbama Zakona o vodama, zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda. Sve zemljišne čestice u utvrđenom uređenom i neuređenom inundacijskom pojasu, od vanjske granice pojasa do korita vodotoka imaju svojstvo vodnog dobra.

Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama.

Na području Općine tek predstoji određivanje inundacijskog pojasa uz vodotoke, kanale i druga ležišta voda. Planira se odrediti vanjska granica inundacijskog pojasa uz rijeku Vuku, Bobotski kanal, Korpaš i Veliku Osatinu.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 87

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Melioracijska odvodnja Melioracijski sustav u pravilu je dio ili podsustav većih vodnogospodarskih sustava. Pri rješavanju melioracijske problematike potrebno je sagledati sve utjecaje koji su u svom djelovanju ovisni jedan o drugom, a krajnji im je cilj povećanje produktivnosti tla. Dakle, teži se sveobuhvatnom rješavanju pri čemu je osnovno uređenje glavnih odvodnih recipijenata. Obzirom da je stanje sustava melioracijske odvodnje radi nedovoljnog održavanja nije dovoljno dobro, potrebno je kroz određeno razdoblje pojačanog održavanja dovesti sustav u normalno stanje nakon čega je potrebno redovno održavanje. Također treba nastaviti s rekonstrukcijom kanala koji su dijelom rekonstruirani Još uvijek su u tijeku aktivnosti na sanaciji ratnih šteta na melioracijskom sustavu, a koje obuhvaćaju i razminiranje područja oko kanala.

Navodnjavanje Iako su poljodjelske površine još uvijek povremeno ugrožene od suvišnih voda za stabilnu poljodjelsku proizvodnju rješavanje problema viška vode nije dostatno već je potrebno i nadoknaditi deficit vode u ljetnim mjesecima. Problem navodnjavanja posebno je izražen u sušnim godinama kada su zbog nedostatka vode u tlu, unatoč ulaganja urodi slabi. Naime, iako je raspored oborina u toku godine dobar, odstupanja od prosječnih veličina su velika tako da sušnom mjesecu prethode i ostali sušni. Veliki dio godišnjih oborina oteče, a mogao bi se vodnogospodarski iskoristiti izgradnjom kompleksnih sustava kojima bi se korigirao i hod protoka koji nije povoljan. Kako bi se utvrdili načini natapanja, izvori vode i površine koje bi bile podvrgnute ovom vidu poboljšanja uvjeta rasta kultura nužno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju (studiju natapanja te idejni projekt natapanja).

3.9. POSTUPANJE S OTPADOM

Postupanje s otpadom razumijeva skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, uporabu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina te nadzor.

Otpad je razvrstan i katalogiziran. U skladu s pojedinom vrstom otpada propisani su i načini gospodarenja pojedinačnim vrstama otpada.

Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada.

Županije su odgovorne za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnom.

Gradovi i općine su odgovorne za gospodarenje komunalnim otpadom. Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodnje i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasan otpad.

Općina osigurava i provedbu mjera za odvojeno prikupljanje otpada.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 88

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Postupanje sa životinjskim lešinama mora biti u skladu s ''Pravilnikom o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla, te o njihovom uništavanju'' (NN 119/03.), tj. sav otpad tog tipa mora biti ustupljen registriranom skupljaču životinjskog otpada.

Općina je koncesijom ustupila pravo prikupljanja i odvoza komunalnog otpada koncesionaru koji otpad odlaže na odlagalište koje nije na području Općine (nalazi se na području grada Osijeka).

Prostornim planom Osječko-baranjske županije planirano je formiranje sustava zbrinjavanja otpada kroz tri faze:

1. faza - Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalnog kontroliranog odlagališta, uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija, te njihovu sanaciju, 2. faza - Napustiti i sanirati sva općinska odlagališta, te uspostaviti sustav koji je temeljen na 6 velikih odlagališta (Osijek, Đakovo, Našice, Belišće, Donji Miholjac i Beli Manastir), 3. faza - Uspostava sustava regionalnog deponiranja te izgradnja regionalnog odlagališta za cijelu Županiju (ili više županija).

Osnovna koncepcija zbrinjavanja otpada na općinskoj razini slijedom navedenog obuhvaća određivanje lokacije općinskog odlagališta komunalnog otpada, uspostavu reciklažnih dvorišta unutar građevinskih područja sva tri naselja, kao i kontinuirano uklanjanje (sanacija) povremenih ''divljih'' odlagališta, te sanacija postojećeg neuređenog odlagališta ''Pašnjak'' jugoistočno od naselja Hrastin.

Prostornim planom Općine predlaže se za lokaciju općinskog odlagališta komunalnog otpada lokacija prikazana na kartografskom prikazu ''Namjena površina''. Radi se o lokaciji ''Pašnjak'' istočno od naselja Vladislavci. Veličina odabrane lokacije iznosi cca 1,5 ha. Odabrano zemljište može zadržati postojeći izgled i način gospodarenja (poljoprivreda i sl.) ali na njemu ne mogu biti izvedeni objekti ili zahvati koji bi onemogućili njegovo aktiviranje kao odlagališta otpada.

U naravi, otpad bi se i nadalje odvozio na odlagalište ''Lončarica'' (grad Osijek) koji ima status legalnog odlagališta.

Unutar građevinskih područja naselja planira se formiranje po jednog reciklažnog dvorišta veličine 350-500 m². Reciklažno dvorište omogućava prihvat sekundarnih sirovina (metali, papir, plastika, staklo, krupni otpad i sl.).

Biorazgradivi otpad treba, što je više moguće, izdvojiti iz komunalnog i rješavati ga lokalno, po domaćinstvima.

3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 3.10.1. Mjere zaštite voda

Kvaliteta vode vodotoka i kanala je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s oraničnih površina na kojima se pak primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i ostale agrotehničke mjere, te otpadnih voda naselja, koja svoje otpadne vode, najčešće, bez prethodne obrade upuštaju u vodotoke otpadnih i ostalih voda značajnijih pojedinačnih zagađivača koji nemaju uređaje za prethodno čišćenje svojih zagađenih voda.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 89

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Generalno zaštita voda treba se provoditi uz uvažavanje principa: - treba sačuvati vode koje su još čiste; - upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim poljoprivrednim površinama treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi učinci, - započeti s izgradnjom sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda u Vladislavcima, Dopsinu i Hrastinu, - treba uklanjati izvore zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu njegova nastajanja, - hitno (što je moguće prije) treba riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata (identifikacija zagađivača, njihovo uklanjanje ili provođenje zaštitnih mjera s naglaskom na dugoročno rješavanje problema izgradnjom uređaja za čišćenje otpadnih voda i/ili uvođenjem "čiste" tehnologije u proizvodne procese); - gospodarski subjekti priključeni na sustav javne odvodnje obvezatno moraju, primjereno tehnološkim procesima proizvodnje, kvalitet otpadnih voda dovesti na razinu podobnu za upuštanje u odvodni sustav. Ovo pak podrazumijeva izradi uređaja za prethodno čišćenje otpadnih voda svugdje gdje izlazne otpadne vode ne odgovaraju traženoj kvaliteti, - kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta kojima se u vode unose zagađenja, - treba kontinuirano raditi na sprečavanju nastajanja nekontroliranih (divljih) odlagališta otpada.

3.10.2. Mjere zaštite tla

Pojave oštećenja i onečišćenje tala su sve češće i učestalije, od strane brojnih činitelja u prostoru. Najčešće su to ljudske aktivnosti (poljoprivreda, gospodarstvo, otpad itd.). U tom smislu, potrebno je vršiti kontinuirano praćenje stanja tala, te prikupljanje informacija o stanju tala, kako bi se u slučaju potrebe moglo djelovati i zaštititi od različitih vrsta onečišćenja. Zaštitu tla od onečišćenja potrebno je provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnji zdrave hrane, te zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta. Kroz izradu Prostornog plana nastojalo se, kroz racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta, utjecati na zaštitu tla kroz smanjenje korištenja kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, posebno u građevinsko zemljište. Zapuštene poljoprivredne površine potrebno je, uz određene intervencije, privesti poljoprivrednoj namjeni, kao i razminirati minirane površine. Šumsko zemljište, koje nije obraslo, potrebno je pošumiti.

3.10.3. Mjere zaštite zraka

Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine, Republika Hrvatska se opredijelila za sustavni pristup rješavanju problema zaštite zraka. Općina u okviru samoupravnog djelokruga uspostavlja područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na svom području. Predstavničko tijelo Općine određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. Podaci kakvoće zraka iz područne mreže su javni i objavljuju se jednom godišnje u službenom glasniku.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 90

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Utvrđuju se sljedeće prioritetne mjere za sprječavanje onečišćenja zraka:

- moguće izvore onečišćavanja zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na stambene i sl. zone uzimajući osobito u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova, te udaljenost od naseljenih područja, - oko postojećih i planiranih izvora onečišćavanja zraka potrebno je podizati odnosno planirati podizanje zaštitnog zelenila.

3.10.4. Mjere zaštite od buke

Područje općine Vladislavci je djelomice ugroženo bukom od željezničkog prometa, ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom prometnog sustava stanje može narušiti. Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, Općine osigurava izradu karte buke-grafičkog prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave, ali do sada nisu vršena mjerenja buke na prostoru Općine.

3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI

Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN, br. 2/91.) razvrstava naselja prema stupnju ugroženosti u 4 stupnja ugroženosti, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim funkcijama, te geopolitičkom položaju. Prema navedenom Pravilniku u općini Vladislavci niti jedno od naselja ne pripada niti u jednu od kategorija ugroženosti (jer ne prelaze minimalni broj od 2.000 stanovnika), te nije obvezna izvedba skloništa za sklanjanje stanovništva.

______I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan 91

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

II ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 1.1. NAMJENA POVRŠINA (1.) U Prostornom planu uređenja općine Vladislavci (u daljnjem tekstu : PPUO) površine za razvoj i uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" i određuju se za sljedeće namjene: 1. Površine za razvoj i uređenje naselja stalnog stanovanja: - građevinska područja naselja stalnog stanovanja Dopsin, Hrastin i Vladislavci 2. Površine za razvoj i uređenje van naselja stalnog stanovanja a) Građevinska područja - građevinska područja groblja izvan naselja Vladislavci i Dopsin - građevinsko područje gospodarske namjene b) Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina - eksploatacijsko polje opekarske gline ''Vladislavci'' - planirano proširenje postojećeg eksploatacijskog polja opekarske gline ''Vladislavci'' c) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - vrijedno obradivo tlo, - ostala obradiva tla. d) Šuma isključivo osnovne namjene - gospodarska šuma, e) Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene f) Vodne površine - vodotok, - ribnjak, - bajer. g) Prometne površine h) Planirano odlagalište komunalnog otpada ''Pašnjak'' Vladislavci. (2.) Površine određene u kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena površina" detaljnije se razgraničavaju na sljedeći način: - sva građevinska područja (izgrađeni i neizgrađeni dio) prikazana su u kartografskim prikazima br. 4.A. do 4.C, na katastarskim kartama u mjerilu 1:2.000. Detaljna namjena građevinskih područja utvrđuje se prostornim planovima užih područja ili na temelju Odredbi za provođenje PPUO (u daljnjem tekstu : Odredbe), - područje za iskorištavanje mineralnih sirovina (eksploatacijska polja) utvrđuju se na temelju odobrenja nadležnog tijela državne uprave,

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 92 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

- vrijedno i ostalo obradivo poljoprivredno tlo detaljnije se određuje na temelju podataka (tijela Državne uprave nadležnog za katastarske poslove) o bonitetnoj klasi poljoprivrednog zemljišta (pri čemu se I i II klasa smatraju osobito vrijednim obradivim tlom, a III, IV i V vrijednim obradivim tlom) ili specijaliziranom studijom ili elaboratom kojim se detaljnije definira bonitetna vrijednost tala, - šume gospodarske namjene i ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene utvrđuju se na temelju podataka o šumskom zemljištu tijela Državne uprave nadležnog za katastarske poslove i podataka Hrvatskih šuma, - prirodni vodni tokovi i ribnjaci određeni su obalnom crtom koju utvrđuje ustanova s javnim ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo, ili crtom vodnog dobra kojeg utvrđuje nadležna ustanova prema posebnom propisu, - prometne površine određuju se sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi, - groblja se utvrđuju granicom postojeće katastarske čestice, osim za groblje uz naselje Vladislavci za koje se planira proširenje na k.č.br. 696 i 697 k.o. Vladislavci, - potencijalno odlagalište komunalnog otpada se nalazi na lokaciji ''Pašnjak''. (3.) Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom i prikazane na kartografskim prikazima br. 2.A. do 2.B. Prostor za prometne i infrastrukturne građevine utvrđuje se na sljedeći način: - za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u cilju poboljšanja funkcioniranja građevine, - trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar koridora čija ukupna širina iznosi: • za nadzemni dalekovod (u daljnjem tekstu : DV) prijenosa električne energije DV 2x400 kV Ernestinovo- Međurić pošto je izrađena SUO i ima lokacijsku dozvolu, a vodi paralelno s južne strane s postojećim DV 400 kV Ernestinovo-Žerjavinec 70,0 m, • za magistralni plinovod 1.000,0 m, • za glavni distribucijski plinovod 100,0 m, • za magistralni vodoopskrbni cjevovod 300,0 m, • za glavni kolektor odvodnog sustava 300,0 m. Širina koridora iz stavka 2. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne građevine, prikazane u kartografskom prikazu. (4.) Lokacija novih građevina prometa i infrastrukture koje su u PPUO prikazane simbolom su orijentacijske, a detaljnije se utvrđuju na temelju projekta.

1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU (5.) U PPUO utvrđuju se sljedeća područja posebnih ograničenja u korištenju: - zaštićena kulturna dobra, - područje intenziteta potresa VII stupnja MCS ljestvice, - povremeno poplavno područje-poplavno područje utvrđeno u PPŽ koje je u međuvremenu zaštićeno od poplava, - poplavno područje ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 93 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

- inundacijski pojas, - koridori za planirane infrastrukturne građevine, - šumsko zemljište u građevinskom području.

Područja posebnih ograničenja iz alineje 1-4 i 6., ove točke prikazana su na kartografskom prikazu br. 3.A ''Uvjeti korištenja''. (6.) Područja posebnih ograničenja u korištenju detaljnije se utvrđuju na sljedeći način: - granicu poplavnog područja i inundacijskog pojasa utvrđuje ustanova s javnim ovlastima nadležna za Vodnogospodarstvo i/ili Županijska skupština na prijedlog Hrvatskih voda, - šume i šumsko zemljište u građevinskom području na temelju podataka o kulturi utvrđuje tijelo Državne uprave nadležno za katastarske poslove i podataka Hrvatskih šuma.

1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA (7.) Uvjeti korištenja zaštićenih kulturnih dobara, poplavnog područja i inundacijskog pojasa te uvjeti gradnje u odnosu na intenzitet potresa utvrđuju se na temelju posebnih propisa. (8.) Za predloženu graditeljsku baštinu koja se predlaže za zaštitu primjenjuju se uvjeti prema važećem Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. (9.) U poplavnom području dozvoljena je gradnja samo prema uvjetima Hrvatskih voda. (10.) U koridorima planiranih prometnica i infrastrukture, čije širine su utvrđene u točki (3.) ovih Odredbi ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi stambene i gospodarske građevine koje se sukladno Odredbama PPUO mogu graditi van građevinskih područja. Na prostoru određenom za koridore infrastrukturnih građevina, a koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 1. ove točke. (11.) Zabranjuje se promjena namjene šuma i šumskog zemljišta u građevinskim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU (12.) Na području općine Vladislavci izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Državu: a) Prometne građevine • Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima - državna cesta D7 • Željezničke građevine s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima, osim industrijskih kolosjeka - magistralna pomoćna pruga MP13 (državna granica-B.Manastir-Osijek- Viškovci-Strizivojna-Vrpolje) b) Energetske građevine • Elektroenergetske građevine Postojeće građevine prijenosa: - DV 400 kV Ernestinovo-Žerjavinec

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 94 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Planirane: - DV 2x400 kV Ernestinovo-Međurić • Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima Planirano: - MRS-Vladislavci - magistralni plinovod od MRS Osijek do MRS-Vladislavci (13.) Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Županiju: a) Prometne građevine • Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima - mreža županijskih cesta • Poštanske građevine Postojeće: - poštanski ured u Vladislavcima • Telekomunikacijske građevine Postojeće: - UPS Vladislavci, Dopsin i Hrastin - bazna postaja (GSM) Hrastin. b) Vodne građevine • Regulacijske i zaštitne vodne građevine - građevine za obranu od poplava • Građevine za melioracijsku odvodnju - melioracijski kanali koji prolaze područjem općine Vladislavci i bilo koje susjedne općine • Građevine za korištenje voda - ribnjak površine 200-500 ha. (14.) Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način: - za prometne i infrastrukturne građevine sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi, (15.) Na kartografskim prikazima 2.A. do 2.B., sve građevine iz točke (12.) i (13.) ovih Odredbi označene su kao postojeće građevine i građevine koje su PPUO planirane za gradnju. Sukladno tome, prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se prema točki (3.) i (4.) ovih Odredbi. Iznimno, osim baznih postaja prikazanih na kartografskom prikazu br. 1.A., mogu se graditi i druge, sukladno Odredbama ovog PPUO.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 95 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja (16.) U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. (17.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja mogu se graditi stambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športsko- rekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, građevine za posebne namjene, pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u ovom PPUO. (18.) Građevine za posebne namjene su građevine za potrebe obrane. Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti.

2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora (19.) Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskim područjima i van njih.

2.2.2.1. Građevne čestice (20.) Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno Odredbama ovoga PPUO, koja ima direktan pristup s javne površine. Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6.0m ili na način utvrđen planom užeg područja. Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama (173. do 176.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u naselju i za koji su riješeni imovinsko –pravni odnosi. Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.). (21.) Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine. (22.) Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se iste vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu. (23.) Cesta i druga javno-prometna površina može se graditi na više građevnih čestica. (24.) Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike, vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice, telekomunikacijski stupovi i sl.), može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu površinu ili građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna čestica. (25.) Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama.

(26.) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 96 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu.

(27.) Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.

2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina (28.) Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe građevne čestice. S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, poluprislonjene i prislonjene u odnosu na dvorišne međe građevne čestice. (29.) Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0m od svih dvorišnih međa. Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti dvorišnoj međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0m. Poluprislonjene građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0m. Prislonjene građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih pročelja od dvorišne međe je min.3,0m. Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na međi. Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min.1,0m. (30.) Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutom 45º ili manjim, mora biti udaljen min. 3,0m od dvorišne međe. Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, veličine do 60x60cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera do 15cm, odnosno 15x20cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na udaljenosti min. 1,0m od međe . (31.) Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža taj međi, pri čemu se ne uzimaju u obzir dijelovi nadstrešnice, terase u prizemlju, strehe, krovišta i pristupne stepenice. Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja zatvara građevinu. (32.) Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam rub otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji zatvara taj otvor. Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg nagiba od 45°. (33.) Građevine mogu imati istake do 30,0cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to: a) u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te jednu stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min.1,5m slobodna širina pješačke staze; b) u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije. (34.) Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0m od regulacijske linije na javnu površinu, njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5m od kolnika, a njena visina na najnižem dijelu mora biti min. 3,0m od javne površine. (35.) Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku, kolno-pješačku ili zelenu površinu i to:

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 97 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

a) konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0m, da istak ne bude više od 1,5m u javnu površinu. Maksimalna bruto izgrađena površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5% bruto izgrađene površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5m od ruba kolnika; b) konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0m i da vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5m od ruba kolnika; c) pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu riješiti na vlastitoj građevnoj čestici, da preostala slobodna širina pješačke komunikacije bude minimalno 2,25m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0m; d) svjetlarnike za podrumske prozore maksimalno istaknute 1,0m, pod uvjetom da budu odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom rešetkom u ravnini pješačke komunikacije; e) priključke na komunalnu infrastrukturu. (36.) Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica ista se može rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima zgrade. (37.) Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto) površina (m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža). Građevinskom bruto površinom smatra se zbroj površina svih etaža (uključujući i podrumske, suterenske i tavanske prostore), a izračunava se kao zbroj površina čije se dužine i širine mjere od vanjskih površina obuhvatnih zidova dijela zgrade. Pri tome se kao vanjska površina obuhvatnih zidova uzima određena površina (žbukana, obložena itd.), a ukoliko se prikazuju građevinske površine dijelova zgrade pod zemljom, tada je važeća vanjska površina obuhvatnih zidova (do zemlje). Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu građevine. Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.

Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk). Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže. (38.) Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je sa više od jedne polovice volumena ukopana u teren. (39.) Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren. (40.) Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom namjenom i svaki tavanski prostor s visinom nadozida većom od 50,0 cm. Potkrovlje mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete: - nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5m, mjereno na presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja, ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 98 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

- prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori. Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti min. 1,00m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja. Stojeći krovni prozor ne može se izvoditi na uličnom pročelju. Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguća ga je izvesti s galerijom iz točke (37.) ovih Odredbi. (41.) Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije koji nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5m. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja, Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i minimalnog osvjetljenja. Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1m², s tim da površina svih otvora ne smije biti veća od 3m²/100m² površine tavana. Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama, penjalicama, stubištem i sl. Ovako izveden tavan ne smatra se etažom. (42.) Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutom manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0m. (43.) Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti manjoj od 1,0m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min. 1,80m od gornje plohe poda. (44.) Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od 1,0m, postoje legalno izgrađeni otvori, isti se moraju u slučaju izgradnje na susjednoj građevnoj čestici zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti širi od otvora za 0,10m sa svake strane, ali ne uži od 1,0m. Udaljenost nasuprotnog zida svjetlarnika od prozora iznosi min. 2,0m. Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor. Moguća se i drugačija rješenja, uz suglasnost susjeda. (45.) Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u kojem se građevina nalazi. (46.) Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.

(47.) Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja. (48.) Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera.

2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica (49.) Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako planovima užih područja nije drugačije određeno. Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 99 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Ulična ograda može biti visine max. 1,80m, a dvorišne max. 2,0m, ako planovima užih područja nije drugačije određeno. (50.) Oborinska voda s građevne čestice ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.

2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu (51.) Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0m, ako planovima užih područja nije drugačije riješeno. Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje. (52.) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza. (53.) Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine se obvezno moraju priključiti na mrežu. (54.) Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na minimalnoj razini. Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog stanovanja je sljedeća: a. kolnik izveden u kamenom materijalu ( makadam) min. širine 4,0m, ili potvrda da je Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika, b. mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu, c. mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar. Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno za građevine koje za svoju funkciju ne trebaju elektroenergetski i vodovodni priključak.

2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina 2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine (55.) Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 3 stana. Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite namjene s najviše 3 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (119.) ovih Odredbi. (56.) Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska stambena građevina, građevine gospodarskih, javnih i društvenih djelatnosti te pomoćne građevine, sukladno ovim Odredbama. Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina, moguća je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava postojeći koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se moraju graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUO. Etažna visina dvorišnih zamjenskih građevina može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj etaža nakon nadogradnje može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja utvrđene su u točki (84.) ovih Odredbi. ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 100 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Veličina i način korištenja građevne čestice (57.) U građevinskom području naselja utvrđuju se sljedeće najmanje veličine i najveći koeficijenti izgrađenosti građevnih čestica za obiteljsku stambenu gradnju: NAJMANJA VELIČINA I NAJVEĆI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI GRAĐEVNIH ČESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE NAJMANJA VELIČINA NAJVEĆI KOEFICIJENT NAČIN GRADNJE GRAĐEVNE ČESTICE IZGRAĐENOSTI (m²) (kig) a) Samostojeći 300 0,3 b) Poluprislonjeni 250 0,4 c) Prislonjeni 200 0,5

(58.) Iznimno od točke (57.) ovih Odredbi, veličina građevne čestici i koeficijent izgrađenosti mogu se utvrditi i drugačije u sljedećim slučajevima: - kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, (u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti za veličinu građevne čestice iz točke (57.) ovih Odredbi), nova se građevina može graditi na postojećoj građevnoj čestici manje veličine, a koeficijent izgrađenosti može biti veći, ali ne veći od postojećeg, ili - za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0m², na kojima se gradi građevina na prislonjeni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali ne veći od 0,75. (59.) Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0m dubine građevne čestice, mjereno od regulacijske linije. Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih područja. Uvjeti gradnje građevina (60.) Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena, prizemlja, kata i potkrovlja. Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne veće od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja. (61.) Na dubini većoj od 20,0m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

2.2.3.2. Višestambene građevine (62.) Višestambena građevina je građevina s najmanje 4 stana. Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 4 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (118.) ovih Odredbi. Veličina i način korištenja građevne čestice (63.) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne građevine u funkciji višestambene građevine. (64.) Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća: - 180,0m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti 1,0, - 450,0m² u ostalim slučajevima.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 101 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

(65.) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše: - 1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i ako su najmanje dvije granice građevne čestice istovremeno i regulacijske linije, - 0,40 u ostalim slučajevima. Uvjeti gradnje građevina (66.) Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren i 5 nadzemnih etaža, izuzev u slučaju iz točke (67.) ovih Odredbi. (67.) Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0m uz dvorišne međe koje graniče s izgrađenom građevnom česticom obiteljske stambene građevine ,utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje: - max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje), - izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0m od regulacijske linije, - na dubini većoj od 20,0m od regulacijske linije građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti (68.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, obrazovne, kulturne i vjerske i sl. građevine. (69.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi u građevinskim područjima naselja stalnog stanovanja, na zasebnim građevnim česticama i kao zasebne građevine na građevnim česticama druge namjene, osim građevnih četica prometa i infrastrukture. (70.) U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine javnih i društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici. Veličina i način korištenja građevne čestice (71.) Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno detaljnoj namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno posebnim propisima. (72.) Veličina građevne čestice za školu iznosi min. 30-40,0m²/učeniku. Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji mogućnost korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i manja, ali ne manja od 20,0m²/učeniku. Ako se škola nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu građevine mješovite namjene), površina građevne čestice mora biti min. 20,0m²/učeniku. (73.) Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0m²/djetetu. Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne čestice može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min. 10,0m²/djetetu. Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici druge namjene ( kao zasebna građevina ili u sklopu građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0m²/djetetu. (74.) Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene utvrđuje se sukladno točki (65.) ovih Odredbi.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 102 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja. (75.) Ako se dječji vrtić, jaslice ili osnovna škola grade sjeverno od postojeće građevine, njihova udaljenost od postojeće građevine mora iznositi najmanje dvije visine postojeće građevine, čija visina se utvrđuje sukladno točki (37.) ovih Odredbi. Isto vrijedi i za građevine koje će se naknadno graditi. Uvjeti gradnje građevina (76.) Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno točki (65), (66.) i (67.) ovih Odredbi. (77.) Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine, potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnike prema potrebama i posebnim propisima.

2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti (78.) Građevine gospodarskih djelatnosti su proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i poljoprivredne građevine. Građevine za proizvodne djelatnost su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti u kojima se odvija proces proizvodnje. Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti. Komunalno servisnim djelatnostima smatraju se: - skupljanje i odvoz smeća, - skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, - priprema i distribucija pitke vode, - sanitarne i sl. djelatnosti, - pogrebne usluge, - ostale komunalno servisne djelatnosti. Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost, sukladno posebnom propisu. Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja. Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno važećoj Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko- turističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti) (79.) U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti:

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 103 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU

KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE DRUGE NAMJENE GRAĐEVINSKO NA ZASEBNOJ GRAĐEVNOJ ČESTICI PODRUČJE NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

OBITELJSKO ŠPORT I REKREACIJA STANOVANJE - tihe i čiste djelatnosti, - ugostiteljsko-turističke,

- sve vrste radionica za popravak - poslovne i servisiranje vozila , NASELJA -sve vrste radionica za obradu STALNOG - sve PPUT djelatnosti metala i drveta, STANOVANJA - praonice vozila,

-sve ugostiteljsko-turističke djelatnosti

GOSPODARSKA - ugostiteljsko-turističke, - sve PPUT djelatnosti ZONA - poslovne

Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti i građevine povremenog stanovanja ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT djelatnosti. (80.) S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su: - tihe i čiste djelatnosti; - djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.

(81.) Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko turističke djelatnosti, osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš. (82.) PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su: - sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila, - sve vrste radionica za obradu drveta i metala, - praonice vozila, - ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub, - ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od 55 dBA, - trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili na drugi sličan način, - djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju ugroženosti od požara, - djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za dnevnim transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za ishođenje potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata, - klaonice, - mlinovi, - pilane, - komunalno servisne djelatnosti, izuzev administracije u radu s korisnicima, - skladišta preko 50m² bruto površine, koja se grade kao samostalne građevine ili u sklopu građevine druge namjene, - građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.

(83.) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti: ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 104 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE LOKACIJA DOZVOLJENA DJELATNOST ČESTICE I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA - tihe i čiste djelatnosti, - max. bruto izgrađena površina NA GRAĐEVNOJ ČESTICI - sljedeće djelatnosti s zasebne građevine PPUT OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE potencijalno nepovoljnim djelatnosti je 100,0m², utjecajem na okoliš: - bruto izgrađena površina za sve • sve vrste radionica za PPUT djelatnosti na građevnoj popravak i servisiranje čestici obiteljskog stanovanja ne vozila može biti veća od bruto izgrađene • sve vrste radionica za površine za stanovanje. obradu metala i drveta - max. etažna visina građevine je • praonice vozila podrum, prizemlje i potkrovlje, • ugostiteljski objekti tipa - max. visina građevine je 7,0m, noćni bar, noćni klub, - na dubini većoj od 20,0m od disko bar i disko klub regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. - građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0m od regulacijske linije, i min. 5,0m od svih dvorišnih međa. - tihe i čiste djelatnosti, - najveći koeficijent izgrađenosti NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE - sljedeće djelatnosti s građevne čestice je 0,4, ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0 potencijalno nepovoljnim - max. visina građevine je 10,0m, m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA utjecajem na okoliš: - na dubini većoj od 20,0m od GRANIČI S IZGRAĐENOM • sve vrste radionica za regulacijske linije visina građevine GRAĐEVNOM ČESTICOM STAMBENE, popravak i servisiranje na dvorišnoj međi može iznositi na TE JAVNE I DRUŠTVENE GRAĐEVINE vozila, toj međi max. 4,5m od kote terena, KOJA JE IZGRAĐENA ILI JE • sve vrste radionica za neposredno uz među. Visina IZGRADNJA ZAPOČETA (MINIMALNO obradu metala i drveta, građevine odnosno dijela građevine ZIDOVA PRIZEMLJA) NA TEMELJU • praonice vozila, može se povećavati udaljavanjem GRAĐEVNE DOZVOLE • ugostiteljski objekti tipa od međe s tim da max. visina noćni bar, noćni klub, građevine odnosno dijela građevine disko bar i disko klub. može iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. - građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0m od regulacijske linije i min. 5,0m od svih dvorišnih međa, - sve građevine za proizvodne djelatnosti moraju biti udaljene min. 5,0m od dvorišnih međa. - Iznimno, građevine koje se grade u rubnim dijelovima naselja, mogu se graditi na dvorišnoj međi, ako je ona istovremeno i granica građevinskog područja.

U OSTALIM SLUČAJEVIMA - građevine za sve PPUT - najveći koeficijent izgrađenosti 0,6, djelatnosti - max. etažna visina: podrum i 3 nadzemne etaže, - max. visina građevine je 13,5m.

(84.) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (83.) ovih Odredbi. (85.) Na građevnoj čestici građevina PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine: - proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine,

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 105 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

- prometne i infrastrukturne građevine, - športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika, - jedna obiteljska stambena građevina. Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog stavka mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika. Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici.

2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina (86.) U građevinskim područjima naselja stalnog stanovanja, poljoprivredne građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja: - na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine, - na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura. (87.) Na neizgrađenoj građevnoj čestici ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj životinja ako se istovremeno ne gradi stambena građevina. Uvjeti i način korištenja građevne čestice (88.) Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća od 0,5ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno. Iznimno, postojeće građevine čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu biti i veće od utvrđenih u prethodnom stavku.

(89.) Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je max. 0,6.

Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih kultura je max. 0,3. (90.) Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je: - za svinje: četverostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0m, - za ostale životinje i perad: broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30m. Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80,0m od regulacijske linije. Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je: - 20,0m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura, - 45,0m za gnojišta, kompostišta, građevine za silažu, gnojišne jame te vodonepropusne sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina, - 40,0m za pčelinjake . Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2. ove točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine moraju biti udaljene min. 5,0m. (91.) Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0m od regulacijske linije. (92.) Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je:

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 106 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

- 5,0m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su izgrađene od drveta, - 5,0m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0m ako su okrenuta u suprotnom pravcu, - 1,0m za ostale poljoprivredne građevine. (93.) Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0m. Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od postojećih građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0m. Uvjeti gradnje građevina (94.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja maksimalni kapacitet građevina za uzgoj životinja može biti 50 uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvrđuju sukladno točki (142.) ovih Odredbi. Ako Općina svojom Odlukom prema posebnom propisu utvrdi manji broj uvjetnih grla od dozvoljenih u prethodnom stavku, primjenjivat će se Odluka. (95.) Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu. (96.) Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje, pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za životinje. Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 7,0m. (97.) Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. (98.) Građevine za smještaj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj međi na udaljenosti manjoj od 3,0m od međe.

2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina (99.) Športsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih športu i rekreaciji kao što su športske dvorane, tereni, kupališta i sl. (100.) U ovome PPUO utvrđuje se mreža športskih građevina na području Općine, sukladno posebnom propisu. Mrežu športskih građevina čine sljedeće postojeće i planirane športske građevine: MREŽA ŠPORTSKIH GRAĐEVINA

BROJ POSTOJEĆIH BROJ PLANIRANIH UKUPNI BROJ GRAĐEVINE JEDINICA JEDINICA JEDINICA

DVORANE 1 0 0

ZRAČNE STRELJANE 0 1 1

KUGLANE 0 1 1

NOGOMET 3 0 3

MALI NOGOMET, RUKOMET, ODBOJKA, KOŠARKA 4 0 4

TENIS 0 1 1

Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 107 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Postojeće športske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu športskih građevina, sukladno posebnom propisu (101.) Planiranu mrežu športskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja. (102.) Športske građevine se grade u građevinskim područjima naselja, a za razmještaj građevina daju se sljedeće smjernice: RAZMJEŠTAJ ŠPORTSKIH GRAĐEVINA

NASELJE TENIS TENIS NE STRELJANE NE KUGLANE DVORANE DVORANE KOŠARKA KOŠARKA NOGOMET NOGOMET Č MALI NOGOMET, NOGOMET, MALI ZRA RUKOMET, ODBOJKA,RUKOMET,

VLADISLAVCI 1 1 1 1 4 1

DOPSIN 0 0 0 1 0 0

HRASTIN 0 0 0 1 0 0

UKUPNO: 1 1 1 3 4 1

Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica (postojećih i planiranih). Jedinice iz tablice mogu se grupirati, a njihov konačni razmještaj utvrdit će se sukladno prostornim mogućnostima i specifičnim potrebama stanovništva u pojedinom naselju. (103.) Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i društvenih građevina i posebni propisi. (104.) Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug gdje god je to moguće. Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0m. (105.) U svim naseljima je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva. Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i osigurati odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište gradi.

2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina (106.) Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici nalaze. Veličina i način korištenja građevne čestice (107.) Pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju. Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0m. Iznimno, odredbe stavka 1. i 2. ne odnose se na gradnju garaža. Uvjeti gradnje građevina (108.) Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50% ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi. (109.) Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje. ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 108 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

(110.) Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina (111.) Komunalne građevine su groblja, tržnice na malo i reciklažna dvorišta. (112.) U ovome PPUO se postojeća groblja naselja Dopsin i Hrtastin zadržavaju na postojećim katastarskim česticama. Groblje kod Vladislavaca se proširuje na kč.br. 696 i 697. (113.) Tržnice na malo grade se na zasebnim građevnim česticama uz koje je u neposrednoj blizini obvezno izgraditi parkirališta za opskrbu i korisnike, sukladno uvjetima iz točke (180.) ovih Odredbi. Tržnice na malo mogu imati max. etažnu visinu Po+p+1+Pk,max. koeficijent izgrađenosti može biti 1,0 ,a ostali uvjeti gradnje tržnica na malo utvrđuju se sukladno posebnom propisu. (114.) U građevinskom području svakog naselja potrebno je izgraditi najmanje jedno reciklažno dvorište. Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine 350-500,0m². Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica.

2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama (115.) Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl. Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor. Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog materijala. (116.) Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr. Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački prolaz širine min. 2,25m.

2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene (117.) Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti, pri čemu niti jedna ne smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe njezinih drugih funkcija ili djelatnosti. (118.) Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u ovome PPUO za osnovnu namjenu građevine. Osnovna namjena građevine mješovite namjene određuje se prema funkciji ili djelatnosti koja ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih funkcija i djelatnosti jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i društvene djelatnosti . (119.) U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama. Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za pristup stanovima. (120.) Gospodarske djelatnosti u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena stanovanje i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti. ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 109 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina (121.) Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0 m i minimalno 3,0m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 1,0.

2.2.12. Uvjeti uređenja naselja (122.) U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture (kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku. Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu postojeće lokacije. (123.) Uz obje strane ulica u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to moguće treba podizati tradicijske bjelogorične drvorede. (a postojeće crnogorične postupno uklanjati i zamjenjivati bjelogoričnim). Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja isključivo građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane opreme.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA (124.) Van naselja stalnog stanovanja u ovome PPUO dozvoljava se gradnja na sljedećim područjima: - građevinska područja van naselja, - područje Općine van građevinskog područja.

2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja stalnog stanovanja Gospodarska zona

(125.) U gospodarskoj zoni dozvoljena je gradnja proizvodnih (i/ili poslovnih građevina), te infrastrukturnih građevina. U gospodarskoj zoni također je dozvoljena gradnja građevina mješovite namjene, sukladno funkcijama i djelatnostima iz prethodnog stavka. (126.) Za gradnju građevina u gospodarskoj zoni primjenjuju se Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora iz poglavlja 2.2.2. ovih Odredbi.

Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za gradnju gospodarskih građevina u gospodarskoj zoni je 0,7, a za gradnju na građevnim česticama ostale namjene 0,4. Najveća etažna visina građevina je Po+P+1+Pk. Groblje (127.) U PPUO utvrđena su građevna područja za groblja Vladislavci i Dopsin koja se nalaze van građevinskog područja naselja. Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju se sukladno posebnom propisu.

2.3.2. Uvjeti gradnje van građevinskih područja (128.) Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine: a) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina,

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 110 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

- stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. b) Na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - rekreacijske građevine, - građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, - stambene i gospodarske građevine i potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. c) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene - građevine infrastrukture, sukladno kartografskom prikazu br.2.B. - građevine za gospodarenje šumom, d) Na vodama i unutar vodnog dobra - vodne građevine, - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - rekreacijske građevine iz točke (150.) ovih Odredbi. (129.) Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati pristup s javne površine. Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski putovi širine min 3,0m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu . (130.) Oko gospodarskih i stambenih građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna je sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0cm ili živicom. Max. visina ograde je 1,8m. Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka.

2.3.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja (131.) Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min. veličine utvrđene u točki (137.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske građevine za potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom. Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske stambene građevine. Stambena građevina ne može se graditi van građevinskog područja ako prije toga nisu izgrađene građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost. (132.) Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora biti min. 500,0m i od razvrstane ceste min. 50,0m. (133.) Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na posjedima manjim od 5,0ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti veća od 200m². (134.) Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max. podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 111 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

2.3.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja (135.) Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su: - poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša), - ribnjaci, - prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj životinja i poljoprivrednu proizvodnju, - ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu obiteljskog poljoprivrednog posjeda. (136.) Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene (P1), (P2) i (P3), sukladno posebnom propisu i ako su zadovoljeni uvjeti utvrđeni ovim Odredbama u pogledu minimalne veličine posjeda, udaljenosti od građevinskog područja i javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja. (137.) Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van građevinskog područja je sljedeća: - 15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili - 5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili - 3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili - 1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili - 0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica. Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u vlasništvu investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini više katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti fizički povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i poljski putovi. Najmanje 50% posjeda treba biti na području općine Vladislavci. (138.) Poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura i prateći sadržaji su: skladišta, hladnjače, spremišta strojeva i alata, nadstrešnice, staklenici, plastenici, kompostišta, sušionice, pakirnice svježih i sušenih proizvoda, parkirališta, manipulacijske površine i sl. Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja, što se ne odnosi ne poljoprivredne građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura (staklenici i plastenici). Udaljenost građevina iz stavka 1. ove točke je min. 3,0 m od svih granica čestice na kojoj se građevine grade i min. 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta. Etažna visina poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura i pratećih sadržaja može biti max. P+1, a iznimno i veća, kada to zahtijeva tehnološki proces. (139.) Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50. (140.) Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste:

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 112 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD RAZVRSTANE CESTE

Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane Broj uvjetnih grla ceste (u m) Državne ceste Županijske i lokalne ceste › 50-100 100 100 > 100 do 400 150 100 > 400 200 150

Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje. Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste mora biti min. 50 m. (141.) Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi u vodozaštitnim zonama, u kojima je zabrana gradnje takvih građevina utvrđena posebnim propisom i odlukama o zaštiti sanitarnih zona crpilišta, donesenim na temelju tog propisa. (142.) Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskih područja na minimalnu udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine.

Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice:

KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA

VRSTA STOKE k krave, steone junice 1,00 bikovi 1,50 volovi 1,20 junad 1-2 godine 0,7 junad 6-12 mjeseci 0,5 telad 0,25 krmače+prasad 0,30 tovne svinje preko 6 mjeseci 0,25 mlade svinje 2 do 6 mjeseci 0,13 prasad do 2 mjeseca 0,02 teški konji 1,20 srednje teški konji 1,00 laki konji 0,80 ždrebad 0,75 ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 janjad i jarad 0,05 konzumna perad 0,002 rasplodne nesilice 0,0033 nojevi 0,25 kunići 0,007

Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da se broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i podijeli s 500. (143.) Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja iznosi:

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 113 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA Kapacitet građevine izražen u uvjetnim Udaljenost od granice građevinskog grlima (Ug) područja naselja (m) > 50-100 Ug x 2 > 100-300 0,5 (Ug –100)+200 > 300-400 0,5 (Ug –100)+250 > 400-500 0,5 (Ug –100)+300 > 500 min. 500,0

Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na prateće sadržaje. (144.) Na građevnoj čestici građevine za smještaj životinja mogu se graditi prateći sadržaji (klaonica, hladnjača, skladišta i mješaonica stočne hrane, kompostište, spremišta strojeva i alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže, parkirališta, manipulativne površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena građevina. Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja. Prostori za boravak djelatnika mogu biti samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za dnevni odmor. Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za smještaj životinja. Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno s izgradnjom osnovnih građevina. Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne čestice i najmanje 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta, a od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja sukladno točki (143.) ovih Odredbi. Najveća etažna visina građevine iz stavka 1. ove točke može biti P+1, a iznimno i veća kada to zahtijeva tehnološki proces. (145.) Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture. Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskog područja moguća je samo na zemljištu katastarskih kultura: močvara, trstik i neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka te ostalom obradivom tlu (P3). Iznimno, ribnjak se može graditi i na vrijednom obradivom tlu (P2), ako se nalazi u sklopu poljoprivrednog gospodarstva iz čl. (131.) ovih Odredbi. Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi, koji se gradi izvan građevinskog područja, je 3 ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Iznimno, ribnjaci koji se grade u sklopu poljoprivrednog gospodarstva može biti manje površine. Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti min 5 m. Izgradnja ribnjaka ne smije štetno utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta. Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe, bruto površine max. 12m² na 1 ha vodne površine ribnjaka i max. etažne visine P. Građevinama za potrebe uzgoja ribe smatraju se: spremišta hrane, alata i opreme, prostorije za boravak radnika, garaže i sl. Ove građevine moraju biti udaljene min 3 m od svih međa katastarske čestice i 5 m od ruba ribnjaka i za njihovu gradnju ne primjenjuju se odredbe o minimalnoj komunalnoj opremljenosti.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 114 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

(146.) Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane i sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da kapacitet građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla. Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme. (147.) Gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo ako je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina. Ove građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase. (148.) Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max. podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi max. 20% bruto izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina.

2.3.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja (149.) Rekreacijske građevine koje se grade van građevinskog područja su: trim staza, konjička staza, kupalište, i sl., građevine u funkciji rekreacije. Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine. Rekreacijske građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase. (150.) Rekreacijske građevine u funkciji sportskog ribolova i izletničkog turizma mogu se graditi na području bajera uz naselje Vladislavci. (ribička mjesta sa zaklonom od kiše, mjesta za roštiljanje, nadstrešnice, klupe, odmorišta, dječja igrališta, šetnice i slično).

2.3.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina (151.) Na području Općine utvrđeno je sljedeće eksploatacijsko polje mineralnih sirovina: - postojeće eksploatacijsko polje opekarske gline ''Vladislavci'', - planirano proširenje postojećeg eksploatacijskog polja ''Vladislavci'' u smjeru sjeverozapada. Prošireno eksploatacijsko polje nije moguće formirati dok se ne ispune uvjeti iz točke (128.) glede bonitetne klase zemljišta, a do tada se dozvoljava korištenje u funkciji poljoprivrede. Nova istražna polja, koja nisu navedena u stavku 1. ove točke, mogu se formirati na vrijednom obradivom tlu (P2), ostalom obradivom tlu (P3), gospodarskim šumama (Š1), ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene (ŠZ), a za energetske mineralne sirovine i na tlu I i II bonitetne klase. (152.) U sklopu eksploatacijskog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji eksploatacije. U sklopu istražnog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji istraživanja mineralnih sirovina. (153.) Eksploatacijsko polje se tijekom eksploatacije i nakon zatvaranja mora sanirati sukladno postupku sanacije utvrđenom u Studiji o utjecaju na okoliš ili na temelju rudarsko-geološke osnove. Konačna namjena eksploatacijskih polja na lokacijama istražnih polja, utvrdit će se Studijom utjecaja na okoliš ili geološko-rudarskom osnovom, uz suglasnost Općine.

2.3.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja (154.) Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na kojoj je izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van građevinskog područja. Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i prizemlje. ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 115 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

2.3.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja Odlagalište komunalnog otpada (155.) Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina". Za predloženu lokaciju potrebno je provesti istraživanja u cilju utvrđivanja podobnosti za planiranu namjenu. Odlagalište se mora izgraditi i urediti sukladno posebnim propisima, primjenjujući mjere zaštite voda, tla i zraka od onečišćenja, te mjere zaštite od požara. Nakon sanacije prostor odlagališta koristit će se za pošumljavanje.

2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine (156.) Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno ovim Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose isključivo na gradnju u građevinskom području. (157.) Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge građevine u funkciji prometa. Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne ceste, sukladno posebnom propisu. Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5. Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.). Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske postaje su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim sadržajima ne može biti veći od 0,25. Ugostiteljski sadržaj za smještaj iz prethodnog stavka može biti isključivo tipa motel. (158.) Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste.

2.3.2.8. Ostale građevine van granica građevinskog područja (159.) Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se graditi manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja, najveće bruto površine do 30,0 m². 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI (160.) Gospodarske djelatnosti su sljedeće: - poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo, - eksploatacija mineralnih sirovina, - industrija, - graditeljstvo, - trgovina, - ugostiteljstvo i turizam, - promet, telekomunikacije i skladištenje,

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 116 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

- opskrba strujom, plinom i vodom, - ostale usluge. (161.) U naseljima stalnog stanovanja građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici. Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama. (162.) Površine van granica građevinskog područja naselja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma, eksploataciji mineralnih sirovina, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI (163.) U ovome PPUO društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti: - uprava, - socijalna zaštita, - zdravstvo, - predškolski odgoj, - obrazovanje, - kultura, - vjerske aktivnosti, - vatrogasni dom, - udruge i sl. (164.) Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja. U naseljima na području Općine moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti, osigurati prostori za sljedeće sadržaje:

- Vladislavci - Općinska uprava - osnovna škola - dječji vrtić - zdravstvena stanica - ljekarna - veterinarska ambulanta - dom kulture - vatrogasni dom

- Dopsin i Hrastin - dom kulture

Za vjerske građevine, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama. (165.) Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u građevinskim područjima naselja, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 117 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (166.) Trase infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim prikazima br. 2.A. do 2.C., te u kartografskim prikazima građevinskih područja, a osnovni uvjeti utvrđivanja koridora i površina definirani su u točki (3.) i (4.) ovih Odredbi. (167.) Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova nižih razina, koji nisu prikazani na kartografskim prikazima PPUO, potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u infrastrukturne koridore. (168.) Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na ostalim površinama uz osigurani pristup. Ostale površine iz prethodnog stavka su: a) u građevinskim područjima – neizgrađene površine između regulacijske linije i građevnog pravca, b) van građevinskog područja – neizgrađene površine. (169.) Postojeće prometne i infrastrukturne građevine, koje se u ovome PPUO uklanjaju ili zamjenjuju novima, mogu se održavati i rekonstruirati na postojećoj trasi do izgradnje nove mreže.

5.1. PROMETNI SUSTAV (170.) Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta utvrđena je u ovome PPUO, a kategorija prometnica utvrđena je na temelju Odluke nadležnog Ministarstva. Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama Odluke iz stavka 1. ove točke bez promjene ovoga PPUO. Od dana stupanja na snagu Odluke, na tu prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim Odredbama, sukladno novoj kategoriji prometnice. (171.) Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji kolnika, parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova, uključujući i odvodni sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju urbane opreme i sl. (172.) Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni prometni sustav. (173.) Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu: - 25,0 m za ulični koridor kojim prolazi državna cesta, - 20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta, - 18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta, - 18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužine preko 150,0 m. (174.) U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih ograničenja ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore čija je dužina preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih:

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 118 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORAZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO 150,0 m Minimalna širina uličnog koridora (m) KATEGORIJA CESTE U ULIČNOM KORIDORU Otvoreni sustav oborinske Zatvoreni sustav oborinske odvodnje odvodnje Državna 20,0 18,0 Županijska 18,0 14,0 Lokalna cesta 18,0 14,0 Ostale ceste 16,0 12,0

(175.) Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti manja od: MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 m Minimalna širina uličnog koridora (m) SMJER KOLNOG Otvoreni sustav oborinske Zatvoreni sustav oborinske PROMETA odvodnje odvodnje Dvosmjerni promet 12,0 10,0 Jednosmjerni promet 10,0 8,0

Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe. (176.) Širine koridora iz točke (173.), (174.) i (175.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične koridore, koji se nalaze u izgrađenom području. Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na kartografskim prikazima građevinskih područja. (177.) Sve ceste namijenjene javnom prometu na području Općine moraju biti opremljene horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama. Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na temelju posebnog propisa za javne ceste. (178.) U svim naseljima Općine mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene te gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim normativima: MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA Namjena građevina Jedinica Broj parkirališnih mjesta Obiteljske stambene građevine 1 stan 1,00 Višestambene građevine 1 stan 1,20 Trgovački (maloprodaja) 25 m² bruto izgrađene površine 1,00 Robne kuće, trgovački centri 60 m² bruto izgrađene površine 1,00 Tržnice na malo 25 m² površine građevne čestice 1,00 Poslovne zgrade, uredi, agencije 100 m² bruto izgrađene površine 2,00 < 50 m² bruto izgrađene površine 1,00 Industrija i skladišta 100 m² bruto izgrađene površine 1,00 Servisi i obrt 100 m² bruto izgrađene površine 2,00 Ugostiteljstvo 15 m² bruto izgrađene površine 1,00 Osnovne škole i vrtići 1 učionica/grupa 2,00 ______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 119 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Zdravstvene građevine 40 m² bruto izgrađene površine 2,00 Vjerske građevine 40 m² bruto izgrađene površine 1,00 Građevine mješovite namjene - ∑ parkirališnih mjesta za sve namjene u sklopu građevine

Bruto izgrađenom površinom smatra se građevinska bruto površina utvrđena u točki (37.) u koju se ne uračunava površina tavanskog prostora, a odnosi se samo na osnovne građevine. Broj parkirališta za športsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu. (179.) Na javnim parkiralištima i u javnim garažama potrebno je osigurati parkirališna mjesta za invalide prema posebnom propisu. (180.) Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način: • obiteljske stambene građevine - na vlastitoj građevnoj čestici, - u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice,

• višestambene građevine - na vlastitoj građevnoj čestici, - u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice, - na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od građevine,

• poslovne građevine - na vlastitoj građevnoj čestici, (trgovačke i ugostiteljske i - u uličnom koridoru u širini regulacijske linije poslovne zgrade, uredi, građevne čestice, agencije, servisi i obrt) - na parkiralištu udaljenom do max. 100,0 m od građevine,

• robne kuće i trgovački centri - na vlastitoj građevnoj čestici,

• proizvodne građevine i - na vlastitoj građevnoj čestici, skladišta - u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne čestice,

• javne i društvene , športsko- - na vlastitoj građevnoj čestici, rekreacijske i vjerske - u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevine građevne čestice, - na parkiralištu udaljenom max. 200,0 m od građevine,

• građevine mješovite namjene - sukladno načinu rješavanja izgradnje parkirališta za osnovnu namjenu.

Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži. (181.) Pod pojmom "vlastita građevna čestica" iz točke (180.) ovih Odredbi podrazumijeva se građevna čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina. Pod pojmom "ulični koridor u širini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgrađeni prostor između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica, pod uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a najmanje 1,20 m.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 120 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Pod pojmom "parkiralište" podrazumijeva se javno parkiralište ili garaža koji su planirani ili su izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće. Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina. (182.) Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (180.) ovih Odredbi obvezno se primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se prenamjenjuje, te kod rekonstrukcije za dio građevine koji se rekonstruira, ako je zbog prenamjene odnosno rekonstrukcije potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja potrebnog za postojeću namjenu. (183.) Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m. Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene zelenim zaštitnim pojasom. (184.) U ovome PPUO planira se rekonstrukcija i modernizacija magistralne pomoćne željezničke pruge MP13. (185.) Na križanju željezničke pruge i ceste ili puta obvezno je osigurati kolni prijelaz, sukladno posebnom propisu, a do tada moguća su i prelazna rješenja.

5.2. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA (186.) Razvoj nepokretne telekomunikacijske mreže u ovome PPUO planira proširenjem kapaciteta komutacija, te daljnjim razvojem mjesnih mreža. Pristupni/spojni vodovi, komutacijski čvorovi u nepokretnoj mreži, te bazna postaja u pokretnoj mreži označeni su na kartografskom prikazu br. 1.A. "Pošta i telekomunikacije". Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog razvitka Općine. (187.) Novi vodovi mjesne telekomunikacijske mreže u građevinskim područjima u pravilu se grade u zelenom pojasu ulica, a u ulicama s užim profilom polaže se ispod nogostupa sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima ili mrežnim kabelima izravno polaganim u rov. Po potrebi telekomunikacijske vodove graditi s obje strane ulica. (188.) Za nastavak razvoja pokretne telekomunikacijske mreže dozvoljena je izgradnja novih baznih postaja, ali ne mogu imati samostojeći antenski stup. Bazne (osnovne) postaje se moraju graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zaštiti od neionizirajućih zračenja. Ne dozvoljava se izgradnja baznih postaja: - na školama i dječjim vrtićima, - na građevinama i područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih dobara, - sa samostojećim antenskim stupovima na udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne građevine (crkve). Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup. (189.) Prilikom planiranja mreže baznih postaja obvezno je usklađivanje s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 121 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

5.3. ELEKTROENERGETSKA MREŽA (190.) Razvoj elektroenergetskog sustava na području Općine planira se gradnjom sljedećih građevina: a) Prijenos

- građevine od važnosti za Državu iz točke (12.) ovih Odredbi.

b) Distribucija

- izgradnja kabelskih dalekovoda 10(20) kV za napajanje i međusobnog povezivanja postojećih i planiranih trafostanica unutar građevinskih područja, - demontiranje postojećih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskih područja i kontaktnih zona s građevinskim područjima, - zamjena pojedinih transformatora s transformatorima veće instalirane snage u skladu sa stvarnim potrebama, - izgradnja novih trafostanica TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda u skladu s procesom urbanizacija i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i trase novih dalekovoda, - rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mreže.

Trase elektroenergetskih građevina državnog značaja označene su na kartografskom prikazu br. 2.A. Energetski sustav. Ostale trafostanice i vodovi rekonstruirat će se i graditi sukladno gospodarskom razvoju i procesu urbanizacije naselja na području Općine. (191.) Prilikom određivanja trase nadzemnih dalekovoda koji nisu naznačeni u kartografskom prikazu moraju se poštivati sljedeći uvjeti:

- potrebno je voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta te po mogućnosti koristiti područja slabijih bonitetnih klasa, - prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljišta trasu treba voditi na način da utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju bude što manji, - položaj stupova ne smije ograničavati funkcioniranje postojećih i potencijalnih sustava za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, - izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta, - trasu dalekovoda položiti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji mortalitet ptica.

(192.) Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalaze u građevinskom području naselja moraju se postupno zamijeniti kabelskim.

Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i gradnju u naselju.

(193.) Ne dozvoljava se otvaranje novih prosjeka kroz šume za gradnju 10(20) kV elektroenergetske mreže.

(194.) Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu prikazanu na Kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina".

Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za elektroenergetiku.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 122 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

(195.) Distribucijski dalekovodi u građevinskom području moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima.

U ovome PPUO se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih dalekovoda kabelskim vodovima.

(196.) U građevinskim područjima naselja planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mreže.

Novu niskonaponsku mrežu u pravilu graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica. U naselju Vladislavci, pošto je općinsko središte, novu mrežu u središnjem dijelu graditi sustavom ulaz-izlaz ili do samostojećih kabelskih ormara postavljenih uz unutarnji rub regulacijskog pravca tako da budu sastavni dio prednje ograde građevinske čestice iznimno na javnoj (zelenoj) površini, a od njih kabelske kućne priključke do okolnih potrošača. U nastavku i u sporednim ulicama niskonaponsku mrežu se može graditi sa SKS vođenim po krovovima s krovnim stalcima ili na stupovima. U ostalim naseljima se niskonaponska mreža planira graditi sa SKS vođenih po krovovima na krovnim stalcima. U ostalim naseljima Općine također je moguća izgradnja niskonaponske mreže (ili dijelova NN mreže) podzemnim kabelskim vodovima. Do izgradnje planirane kabelske elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje.

(197.) Na područjima naselja u kojima je usvojena izgradnja podzemne niskonaponske mreže, gdje postoji ili se planira graditi mreža na krovnim stalcima, javna rasvjeta se mora graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima postavljenim uz prometnice.

Na dijelovima naselja gdje se niskonaponska mreža gradi sa SKS na stupovima, rasvjetna tijela se mogu postaviti na iste stupove. (198.) Kabeli niskonaponske elektroenergetske mreže i javne rasvjete grade se u pravilu u uličnim koridorima, u zelenom pojasu, a stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj udaljenosti od kolnika, utvrđenoj posebnim propisom.

(199.) Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine. Ne dozvoljava se gradnja trafostanica u uličnom profilu. 5.4. CIJEVNI TRANSPORT PLINA I PLINOOPSKRBA (200.) Planirani plinovodi na području Općine su:

- građevine od važnosti za Državu iz točke (12.) ovih Odredbi. - međumjesni plinovod od MRS-Vladislavci prema RS-Ernestinovo, - međumjesni plinovod od MRS-Vladislavci prema RS-Beketinci, - glavni distribucijski plinovodi, - mjesne plinovodne mreže svih naselja Općine,

U ovom PPUO planira se plinoopskrba svih naselja stalnog stanovanja na području Općine.

(201.) Trase planiranih plinovoda i lokacija MRS-Vladislavci prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.A. Energetski sustav.

(202.) Magistralni plinovodi grade se sukladno posebnim propisima.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 123 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Lokalne (distribucijski) visokotlačne plinovode i srednjetlačne glavne distribucijske plinovode koji se grade izvan građevinskih područja naselja treba u pravilu graditi u ili uz koridor prometnica.

(203.) Za MRS-Vladislavci mora se formirati građevinska čestica koja mora imati pristup s javne površine.

MRS-Vladislavci i kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne smiju se graditi u uličnom profilu.

(204.) Razvoj distribucijske plinoopskrbne mreže u građevinskim područjima potrebno je usklađivati s razvojem područja na način da zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih korisnika.

Planirani međumjesni plinovod imati će radni tlak plina do 1,2 MPa (12,0 bara), a ostali distribucijski plinovod će biti srednjetlačni s tlakom plina 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara).

(205.) Distribucijski plinovodi se u građevinskim područjima polažu u pravilu u javnim površinama, po potrebi s obje strane ulica. Na kartografskom prikazu su od mjesnih plinovoda prikazani samo važniji, a izgradnja ostalih mjesnih plinovoda pratiti će proces urbanizacije i razvoj gospodarstva.

5.5. VODOOPSKRBA (206.) Rješenje vodoopskrbe općine Vladislavci planira se uspostavom cjelovitog sustava s napajanjem iz izvorišta vodoopskrbnog sustava grupnog vodovoda grada Osijeka. (207.) Izvorišta vode moraju se zaštititi od mogućih zagađivanja, sukladno mjerama sanitarne zaštite utvrđenim na temelju posebnog propisa. (208.) Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama. U građevinskim područjima naselja vodovi vodoopskrbne mreže u pravilu se polažu u zeleni pojas, na dubinu veću od dubine smrzavanja. Ukoliko zelenog pojasa nema ili ga iz bilo kojeg razloga nije moguće koristiti za polaganje vodoopskrbnog voda, vodovi vodoopskrbe se polažu ispod pješačke ili biciklističke staze. (209.) Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio cjelovitog rješenja. (210.) U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u pogledu količine vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu.

5.6. ODVODNJA (211.) U ovome PPUO odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način: - za sva naselja Općine izgradnjom autonomnih sustava odvodnje u I fazi (za svako naselje posebni sustav). Za naselja Općine se preporučuje razmatranje mogućnosti zbrinjavanja otpadnih voda biljnim uređajem, - za naselja Vladislavci, Dopsin, Hrastin izgradnjom zajedničkog sustava odvodnje u II fazi izgradnje ili kao alternativa u I fazi izgradnje. (212.) Prijemnici za prihvat otpadnih voda sa područja Općine su: - rijeka Vuka, - melioracijski kanali doprijemnika iz alineje 1. ove točke. (213.) U naseljima je planirana gradnja razdjelnog sustava. Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvodit će se ukopanim vodonepropusnim cijevnim sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim i melioracijskim kanalima. Postoji i

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 124 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

mogućnost kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog sustava oborinske odvodnje, ako se za to ukaže potreba. (214.) Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim rješenjem. (215.) Sve otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav, moraju se prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih voda. (216.) Sve otpadne vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u prijemnike ili tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. (217.) Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem vodonepropusnih sabirnih jama, uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje otpadnih voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje, sukladno uvjetima nadležne ustanove. Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne mogu se graditi vodonepropusne sabirne jame. Vodovi odvodnog sustava se polažu u javnim površinama. U građevinskim područjima naselja vodovi odvodnog sustava u pravilu se polažu u zeleni pojas, na dubinu veću od dubine smrzavanja. Ukoliko zelenog pojasa nema ili ga iz bilo kojeg razloga nije moguće koristiti za polaganje voda odvodnog sustava vodovi odvodnog sustava se polažu u cestovnu površinu na način da revizijska okna ne budu na tragu točkova. (218.) Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojeće građevine u toj ulici moraju se prilikom prvog sljedećeg zahvata na građevini priključiti na novi odvodni sustav, ako nemaju vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. (219.) Za rješenje odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi studiju odvodnje otpadnih voda s područja Općine, vodeći računa o širem području.

5.7. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA (220.) Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje nadležnosti. Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava. (221.) Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidro-melioracijskih i drugih građevina i održavanja vodnog režima, područja uz nasipe i inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno posebnom propisu. Nasipi su označeni na kartografskom prikazu br. 2.B., a inundacijska područja su područja uz vodotok Vuka, Bobotski kanal koja se detaljno utvrđuju sukladno posebnom propisu. (222.) Značajniji razvoj sustava za natapanje poljoprivrednih površina na području Općine bit će moguć nakon što se utvrde izvorišta vode za navodnjavanje. U ovome PPUO površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine. Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNIH DOBARA 6.1. KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI (223.) U što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 125 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

(224.) Prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba očuvati šume, prirodne vodotoke i područja uz njih. (225.) U cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost: izmjenjivanje šuma, vlažnih livada, vodotoka, živica, a treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom. (226.) Za planirane zahvate u prirodu, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti. (227.) Prostor Općine Vladislavci treba istražiti i vrednovati te utvrditi da li postoje prirodne vrijednosti koje bi trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, br. 70/95.) ili kroz Prostorni plan te na osnovu vrednovanja pokrenuti postupak zaštite.

6.2. KULTURNA DOBRA (228.) Na području općine Vladislavci su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna dobra: a) Registrirana - Parohijska crkva Sv. Petra i Pavla u Dopsinu b) Preventivno zaštićena - Reformirana kršćanska crkva u Hrastinu Zaštićena kulturna dobra su naznačena na kartografskom prikazu br. 3.A. Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja PPUOV, zaštititi sukladno posebnom zakonu. (229.) Namjena i način uporabe kulturnog dobra, te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i provode sukladno posebnom propisu. (230.) U ovome PPUO utvrđuje se sljedeća osobito vrijedna graditeljska baština koja se predlaže zaštititi kao kulturno dobro, sukladno posebnom zakonu: - kuća na kč.br. 174 k.o. Vladislavci u naselju Vladislavci Građevina iz prethodnog stavka ne smije se uklanjati, mora se zadržati u postojećim gabaritima, uz zadržavanje postojećih otvora na uličnom pročelju, postojeće kosine krova i vrste pokrova, a krovni prozori se mogu izvesti samo u ravnini krova. (231.) Na području općine Vladislavci se predlaže za zaštitu, sukladno posebnom zakonu, sljedeća evidentirana arheološka nalazišta: a) Antičko nalazište oko 200,0m jugoistočno od željezničke stanice u Vladislavcima, b) ''Gradac'', prapovijesno nalazište u Hrastinu. Evidentiranim arheološkim nalazištima, zbog neistraženosti se ne mogu utvrditi točne granice, te su stoga locirani položajno koji su prikazani na kartografskom prikazu br. 3.A. (232.) Ukoliko se na područjima evidentiranih arheoloških nalazišta kao i na preostalom području Općine prilikom izvođenja zemljanih radova utvrdi arheološko nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove dužna je radove prekinuti bez odlaganja i o tome obavijestiti nadležnu konzervatorsku službu. 7. POSTUPANJE S OTPADOM (233.) Na cijelom području Općine planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog otpada.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 126 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

(234.) Za odlaganje komunalnog otpada na području općine Vladislavci ovim PPUO utvrđena je kao potencijalna lokacija ''Pašnjak'' kod Vladislavaca. Neuređeno odlagalište ''Pašnjak'' kod Hrastina mora se sanirati. (235.) Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora" smatra se orijentacijskom, a definitivno će se utvrditi nakon provedenih istraživanja pogodnosti lokacije za odlaganje komunalnog otpada. Nakon utvrđivanja konačne lokacije preostali prostor namijenjen za odlagalište može se koristiti sukladno odredbama koje se odnose na korištenje prostora i gradnju van građevinskih područja. (236.) Količine otpada moraju se smanjiti na način reciklaže otpada (za što je potrebno osigurati odgovarajuće prostore u naseljima), te korištenjem bio otpada za proizvodnju komposta u okviru domaćinstava s okućnicom. (237.) Opasni otpad prikuplja se na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu. (238.) Odlagalište komunalnog otpada gradit će se i održavati sukladno posebnom propisu. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ (239.) Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja: - divlje odlagalište otpada ''Pašnjak'' kod Hrastina, - bazeni za namakanje kudelje u krugu tvornice ''Mobilia''. Prostornim planom Osječko-baranjske županije prikazana lokacija eksploatacijskog polja opekarske gline ''Vladislavci'', kao lokacija za sanaciju, u međuvremenu je sanirana i uređena za rekreaciju (ŠRD Čepin). (240.) Za sanaciju oštećenih ili ugroženih područja potrebno je provesti sljedeće mjere: - divlje odlagalište otpada ''Pašnjak'' kod Hrastina mora se sanirati, - za bazene za namakanje kudelje izraditi elaborat o sanaciji i prenamjeni. (241.) Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoće zraka i uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka, sukladno posebnom propisu. Mrežom postaja obvezno je obuhvatiti proizvodnu zonu Vladislavci. (242.) Za područje Općine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu. U slučaju da se kartom buke utvrde područja buke većeg intenziteta od dozvoljenog posebnim propisom, potrebno je provesti mjere zaštite od buke, sukladno uvjetima i obilježjima područja (zelenilom, ogradama i sl.). (243.) Obvezna je izrada studije o utjecaju na okoliš po posebnom propisu i Prostornom planu Osječko-baranjske županije (PPOBŽ-u). Građevine i područja za koja je obvezna izrada Studije o utjecaju na okoliš prikazani su na kartografskom prikazu br. 3.A., prema raspoloživim podacima. Izuzeci za koje je također obavezna izrada Studije koji nisu prikazani na kartografskom prikazu 3.A. su: - više istovrsnih zahvata izvan građevinskog područja s izvorima zagađenja koji se nalaze na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m, za koje je također obavezna izrada Studije o utjecaju na okoliš. Prema raspoloživim podacima, popis građevina i područja za koja je obavezna izrada Studije o utjecaju na okoliš je sljedeći:

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 127 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

a) po posebnom propisu: - DV 2x400 kV Ernestinovo-Međurić, - magistralni plinovod od MRS Osijek do MRS Vladislavci, - odlagalište komunalnog otpada, - proširenje eksploatacijskog polja opekarske gline, ukoliko novo stanje na polju potpada pod odredbe članka 3. Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN, br. 59/00.), te članka 10. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN, br. 136/04.). Popis zahvata je sastavljen prema raspoloživim podacima i informativnog je karaktera, a u svakom pojedinom slučaju primjenjuje se poseban propis. b) Po Prostornom planu Osječko-baranjske županije: - više istovrsnih zahvata (niz) koji se planiraju na malom prostoru i čije su veličine odnosno kapaciteti, iako pojedinačno manji, ukupno veći od propisanih posebnim propisom. Izvan građevinskog područja obavezna je izrada Studije u slučaju kada su veličine i/ili kapaciteti zahvata koji su na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m pojedinačno manji, ali ukupno veći od onih propisanih posebnim propisom. Pod udaljenosti se smatra međusobna udaljenost građevina u kojima se obavlja djelatnost zbog koje je propisana obveza izrade Studije. (244.) Ostale mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i mjerama utvrđenim u ovome PPUO i to: a) Zaštita tla - provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjene površina", odnosno gradnjom unutar utvrđenih građevinskih područja, - gradnjom van građevinskih područja i načinom vođenja infrastrukture, sukladno ovim Odredbama, - zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "Postupanje s otpadom", - smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na primjerenu razinu. b) Zaštita voda - uvjetima odvodnje otpadnih voda, utvrđenim ovim Odredbama, - smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva i ostalih preparata, a u zonama sanitarne zaštite i njihovim potpunim ukidanjem, ako je to utvrđeno Odlukom o zaštiti izvorišta. c) Zaštita zraka i zaštita od buke - uvjetima gradnje u građevinskom području naselja, uvjetima utvrđenim za gradnju građevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih građevina za uzgoj životinja, sukladno ovim Odredbama, d) Zaštita šuma - provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina", - gradnjom elektroenergetskih građevina sukladno ovim Odredbama.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 128 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

e) Zaštita životinja - planiranjem i provođenjem mjera zaštite životinja prilikom gradnje novih prometnica (ograde, prolazi za životinje) i dalekovoda (zaštita ptica) na dionicama na kojima se takva potreba utvrdi u Studiji o utjecaju na okoliš. 9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA 9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI (245.) Prema kriterijima utvrđenim u posebnom propisu, niti u jednom naselju na području Općine ne moraju se graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu stanovništva. (246.) Eventualna potreba gradnje skloništa i/ili drugih objekata za zaštitu stanovništva utvrdit će se ovisno o procjeni ugroženosti i stupnju ugroženosti. Procjenu ugroženosti i stupanj ugroženosti utvrđuje Općina. (247.) Zone u kojima se grade skloništa utvrdit će Općina. U ostalim dijelovima naselja grade se zakloni. (248.) Potreba gradnje skloništa i zaklona u ostalim građevinskim područjima kao i van građevinskih područja utvrdit će se zavisno o procjeni ugroženosti i stupnju ugroženosti. Procjenu ugroženosti i stupanj ugroženosti utvrđuje Općina. (249.) Skloništa se grade sukladno uvjetima utvrđenim posebnim propisom. (250.) Pri određivanju lokacije, dimenzioniranju i projektiranju skloništa potrebno je pridržavati se sljedećih preporuka: - skloništa osnovne i dopunske zaštite treba planirati i projektirati kao dvonamjenske građevine s mirnodopskom namjenom, sukladno interesima investitora, - lokaciju skloništa predvidjeti tako da je pristup do skloništa moguć i u uvjetima rušenja zgrade. (251.) Zaklonom iz točke (244.) ovih Odredbi smatra se djelomično zatvoren prostor koji je izgrađen ili prilagođen tako da svojim funkcionalnim rješenjem, konstrukcijom i oblikom daje ograničenu zaštitu od ratnih djelovanja. Zaklon se može graditi kao samostalni zaklon izvan građevina (rovovi i jame) i u građevinama, u prikladnim prostorijama. Zakloni izvan građevina moraju se izgraditi izvan dometa ruševina susjednih građevina. Položaj zaklona izvan građevina treba odrediti na slobodnim površinama, izvan trasa podzemnih instalacija.

9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA (252.) Na području općine Vladislavci utvrđen je VII MCS. Zaštita građevina od potresa provodi se projektiranjem i gradnjom građevina, sukladno posebnim propisima. (253.) Na području Općine utvrđeno je povremeno poplavno područje. Na povremeno poplavnom području u okviru građevinskog područja dozvoljava se interpolacija i gradnja građevina pod uvjetima koje će utvrditi ustanova s javnim ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo. (254.) Položaj, projektiranje i gradnja svih građevina moraju se uskladiti s posebnim propisima o zaštiti od požara i eksplozije.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 129 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

(255.) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni pristup mora se osigurati s javne površine ili preko vlastite građevne čestice. Iznimno, vatrogasni pristup se može osigurati i preko susjednih parcela uz uknjižbu prava služnosti prolaza. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti hidrantska mreža. 10. MJERE PROVEDBE PLANA 10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLNOVA (256.) Sukladno Zakonu i potrebama prostornog uređenja općine Vladislavci, ovim PPUO utvrđuje se obveza izrade: - Urbanističkog plana uređenja proizvodno-poslovne zone Vladislavci. (257.) Područje za koje se utvrđuje obveza izrade UPU-a označeno je na kartografskim prikazima 3.A i 4.C. (258.) Do donošenja plana iz prethodne točke ovih Odredbi, na području obuhvata Plana se dozvoljava samo izgradnja infrastrukture sukladno ovim Odredbama.

10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA (259.) Općina Vladislavci je Općina od posebne državne skrbi – pripada 3. skupini. Sukladno tomu u ovom području treba poticati zapošljavanje razvojem gospodarstva. (260.) U cilju poticanja razvoja Općine u planiranju uređenja prostora potrebno je prioritetno: - riješiti vodoopskrbu svih naselja i gospodarske zone (izdvojene), - u suradnji sa Županijom poticati rješenja plinifikacije i osigurati izradu projekata plinofikacije Općine, - u suradnji s nadležnom pravnom osobom s javnim ovlastima osigurati izradu planova navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta. (261.) U cilju zaštite prostora potrebno je prioritetno: - riješiti pitanje zbrinjavanja otpada, sukladno rješenju u uvjetima iz PPUO.

10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI (262.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u ovom PPUO, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada. (263.) Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju se: - sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u postojećim gabaritima, - dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine 10,0 m², - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema sanitarne prostorije ), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,m² i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine , - preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine,

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 130 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

- izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO, - adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO, - ugradnja ili rekonstrukcija instalacija, - gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka, - uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih zidova i prometnih površina). Planom užeg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije. (264.) Građevinama ili dijelu građevina iz točke (257.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena, sukladno namjeni površina utvrđenoj ovim PPUO.

10.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO (265.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje utvrđenim u PPUO mogu se rekonstruirati sukladno točki (258.) ovih Odredbi, te dograđivati i nadograđivati sukladno ovim Odredbama. Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUO, ako je to moguće s obzirom na položaj građevine.

Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati. (266.) Građevinama iz točke (260.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama ovoga PPUO.

______II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 131

Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA

PROSTORNI PLAN UREĐENJA

OPĆINE VLADISLAVCI KNJIGA 2.- Grafički dio

Osijek, ožujak 2007.

Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

Nositelj izrade plana: OSJEČKO BARANJSKA ŽUPANIJA OPĆINA VLADISLAVCI Plan izradio: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a PROSTORNI PLAN UREĐENJA Naziv prostornog plana: OPĆINE VLADISLAVCI

Knjiga : II GRAFIČKI DIO

Direktor:

______Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh. Koordinator plana: Marta Paunović, dipl. ecc.

Stručni tim: Marta Paunović, dipl. ecc. Sanda Milas, dipl. ing. arh. Vlado Sudar, dipl.ing. građ. Stjepan Stakor, dipl.ing. kult. tehn. Ivica Bugarić, dipl.ing. građ Mirko Strahinić, dipl.ing. stroj. Ljubica Majcan- Korkutović, dipl turizm.

Tehnička obrada: Aleksandra Knežević, građ. teh. vis. Asmir Bašić, građ. teh. vis. Datum izrade: Ožujak 2007. godine Popis knjiga: KNJIGA 1. - TEKSTUALNI DIO KNJIGA 2. - GRAFIČKI DIO

______0. Opći dio Stranica 2 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

SURADNJA I KONZULTACIJE U IZRADI PLANA

Suradnja u izradi plana : 1. Zavod za prostorno uređenje Osječko- baranjske županije, Osijek 2. Ured državne uprave u Osječko- baranjskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, Osijek 3. HP-Hrvatska pošta,d.d.-Područna uprava Slavonija, Osijek 4. HT-Hrvatske telekomunikacije,d.d.- Regija 4-Istok, Osijek 5. T-Mobilne Hrvatska,d.o.o.-Sektor planiranja i razvoj, Zagreb 6. VIP-net,d.o.o.-Odjel izgradnje, Osijek 7. HEP-Plin,d.o.o., Osijek 8. HEP-Distribucija,d.o.o.-DP ''Elektroslavonija''-Služba za tehničke poslove, Osijek 9. HEP-Prijenos,d.o.o.-Prijenosno područje Osijek 10. Hrvatske ceste,d.o.o.-Odjel za studije i projekte, Zagreb 11. Uprava za ceste Osječko-baranjske županije, Osijek 12. Hrvatske željeznice-Komisija za pregled tehničke dokumentacije, Zagreb 13. ''Plinacro'',d.o.o., Zagreb 14. Hrvatske vode-VGO sliva Drava-Dunav, Osijek 15. Hrvatske šume-Uprava šuma Osijek 16. Ministarstvo kulture-Uprava za zaštitu prirode, Zagreb 17. Ministarstvo kulture-Uprava za zaštitu kulturne baštine-Konzervatorski odjel u Osijeku 18. Općina Vladislavci

______0. Opći dio Stranica 3 Prostorni plan uređenja općine Vladislavci Broj: 42/2002.

KNJIGA 2. – GRAFIČKI DIO SADRŽAJ

Stranica 0. Opći dio 2-4 1. Naslovna stranica 1 2. Potpisni list 2 3. Suradnja i konzultacije 3 4. Sadržaj 4

BROJ REDNI KARTOGRAFSKOG NAZIV KARTOGRAFSKOG PRIKAZA MJERILO BROJ PRIKAZA

1. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000 2. 1.A POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE 1:25.000 3. 2.A ENERGETSKI SUSTAV 1:25.000 Cijevni transport plina i plinoopskrba Elektroenergetika 4. 2.B VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:25.000 5. 3.A UVJETI KORIŠTENJA 1:25.000 Područja posebnih uvjeta korištenja Područja posebnih ograničenja u korištenju Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 6. 4.A GRAÐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 1: 2.000 Dopsin 7. 4.B GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 1: 2.000 Hrastin 8. 4.C GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 1: 2.000 Vladislavci I GRAĐEVINSKO PODRUČJE GOSPODARSKE ZONE Vladislavci

______0. Opći dio Stranica 4