DOCSLIB.ORG

Puni Tekst: Hrvatski

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Puni Tekst: Hrvatski Nar. umjet. 46/2, 2009, str. 129-145, S. Blagoni, "Mi se diemo jer ne moemo dopustiti ... Izvorni znanstveni lanak Primljeno: 21. 7. 2009. Prihvaeno: 12. 9. 2009. UDK 323.1(497.5-3 Istra) 39.001(497.5-3 Istra) SANDI BLAGONI Zavod za povijesne i drutvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Rijeci, PJ u Puli "MI SE DIEMO JER NE MOEMO DOPUSTITI DA SU VEI ISTRIJANI OD NAS": RITUALNE IZVEDBE U SIMBOLIKIM NATJECANJIMA ZA (RE)SEMANTIZACIJU JEDNE PJESME Prijelaz iz etni ke svjesnosti (awareness) u povienu etni ku svijest (conscioussness) potkraj 20. stoljea na podru ju bive Jugoslavije prati mobilizacija kolektivnih simbola. Autor analizira simboli ka natjecanja od 1990-ih i dalje oko pjesme "Krasna zemljo", kojih su glavni akteri Istarski demokratski sabor i Hrvatska demokratska zajednica. Posje- dujui znatan emocionalni kapital, pjesma je upregnuta u iva sim- boli ka natjecanja na lokalnom politi kom tritu, pa time i u pokuaje svoje (re)semantizacije. Pratei simboli ka natjecanja, napose u ritual- nim izvedbama, promjene to se unutar tog natjecateljskog polja doga aju interpretiraju se kroz prizmu Turnerove socijalne drame, od faze krize do faze reintegracije. Klju ne rije i: Istra, istrijanstvo, simboli ka natjecanja, "Krasna zem- ljo", Istarski demokratski sabor, Hrvatska demokratska zajednica, himna, regionalizam 129 Nar. umjet. 46/2, 2009, str. 129-145, S. Blagoni, "Mi se diemo jer ne moemo dopustiti ... Krasna zemljo, Istro mila / dome roda hrvatskog / Kud se ori pjesan vila, / s U ke tja do mora tvog. // Glas se uje oko Rae, / uje Mirna, Draga, Lim / Sve se die to je nae / za rod gori srcem svim. // Slava tebi Pazin – grade / koj' nam uva rodni kraj /Divne li ste, oj Livade / nek' vas mine tu i sjaj! // Sva se Istra irom budi / Pula, Buzet, Loinj, Cres / Svud pomau dobri ljudi / nauk ari kano krijes1 Krasna zemljo, Ivan Cukon Uvod Temeljni interpretacijski okvir ovog rada usmjerenog na analizu simboli kih natjecanja koja se od po etka 1990-ih vode oko pjesme Ivana Cukona i Matka Braje Raana "Krasna zemljo", predstavljat e model simboli kih natjecanja, koje Simon Harisson, zbog heuristi ke korisnosti, dijeli na etiri idealnotipske paradigme unutar kojih suprotstavljene skupine manipuliraju simbolima ili kompleksima simbola: od procjenjiva kih natjecanja usmjerenih na rangiranje identiteta verbalnim i fizi kim napadima na presti, svetost i zakonitost sim- bola kojima se koristi suparni ka skupina, odnosno na veli anje vlastitih sim- bola; vlasni kih natjecanja to se ostvaruju borbom za monopol i kontrolu bitnih kolektivnih simbola, preko inovacijskih natjecanja kojima se proizvod- njom simbola poveavaju broj i sloenost razlikovnih simbola, sve do ekspan- zionisti kih natjecanja koja se ostvaruju pokuajima skupine da zamijeni simbole identiteta svojih suparnika vlastitim simbolima (Harrison 1995). Analizirano razdoblje kraja 20. stoljea na prostoru bive Jugoslavije, prijelazom iz etni ke svjesnosti (awareness) u politi ki induciranu povienu etni ku svijest (concioussness) (usp. Olsen i Kay 1993:61), postavilo je, u uvjetima prera ivanja socijalne u nacionalnu nepravdu (Katunari 2003:53) od sredine 1980-ih i dalje, u pregovara ko javno polje niz kolektivnih identiteta. U tim uvjetima inducirana resemantizacija hrvatstva djeluje za etnonacionalni entitet, napose u dijalektici naspram zna ajnih drugih (npr. Srba), temeljno centripetalno, u odnosu prema Istri i istrijanstvu i centrifu- galno, ime se potonje dijelom konstruira kao unutarnja drugost. Zna enjski kontrapunktirano dominantnoj paradigmi hrvatstva, istrijan- stvo postaje temeljni afektivni resurs glavnog nositelja regionalnog pokreta s po etka 1990-ih, Istarskog demokratskog sabora (IDS-a). Ja anje i mobili- zacija regionalnog identiteta kreira se i putem simboli kih natjecanja ime se, izme u ostalog, proizvodi skupna kohezija i signalizira identitet skupine. Istodobno se inom proizvodnje simbola uspostavlja legitimiranje proizvo- ditelja kao glasnogovornika skupine. Stoga se politi ke borbe u Istri odvijaju i pokuajima razli itih politi kih aktera da proizvedu zna enja koja ih vezuju s 1 Istarska upanija / Regione istriana, http://www.istra-istria.hr/index.php?id=197, 21. 4. 2009. 130 Nar. umjet. 46/2, 2009, str. 129-145, S. Blagoni, "Mi se diemo jer ne moemo dopustiti ... istrijanstvom, pri emu se istrijanstvo konstruiranjem koherencije sa strana - kim platformama politi ki prera uje, to rezultira, posebno ako due traje, na razini neverbalnih simbola promjenom zna enja simbola koji se u tom pro- cesu troe (Blagoni 2006:457). Simbolika natjecanja uz zvuke "Krasne zemlje" Pjesma Ivana Cukona i Matka Braje Raana "Krasna zemljo" spada u red visokog simboli kog ranga i od 1990-ih je upregnuta u iva simboli ka natje- canja. U doba njezina nastanka, na po etku drugog desetlje a 20. stolje a, imala je izrazito etnonacionalno odre enje i vano mjesto u nacionalnom okupljanju istarskih Hrvata. Pjesmu je na stihove Ivana Cukona uglazbio Matko Braja Raan 1912. godine kao pjesmu za klavir i jednoglasno pjeva- nje. Poslije je pjesma prilago ena za mjeoviti zbor da bi, 1914., postala him- nom Drube sv. irila i Metoda za Istru. Iste godine Ivan Cukon u vlastitoj nakladi izdaje dopisnicu, na kojoj je u nekoliko tisu a primjeraka, tiskana pjesma.2 Dok po etkom 1990-ih stajanje za izvo enja "Krasne zemlje" unutar IDS-a nije bilo obvezuju e, ono, narednih godina, postaje gotovo nepisanim strana kim pravilom.3 Tom se gestom, koja ulazi ponajprije u polje ino- 2 Iako se godina 1912. uzima kao godina nastanka pjesme, prema izjavi Enrica Depiere iz Tinjana, pjesmu su me u prvima (uz Brajinu devetogodinju k er Jelenu) izveli godinu dana prije, 1911., Nina (Antica) i Anton Defar prigodom osnivanja tamburakog sastava u Tinjanu. (Osnovna glazbena kola "Matko Braja Raan": http://www.ogs-mbrasan-labin.- skole.hr/rasan_zivot_djelo.htm, 22.12.2008.) 3 Prije nekoliko godina sam u uredu upana Jakov i a razgledavao fotografije na zidu. Panju mi je privukla fotografija sa sve ane akademije proslave 50. godinjice pripojenja Istre, Rijeke, Zadra i otoka Hrvatskoj odrane 1993. godine u Hrvatskom narodnom kazalitu u Zagrebu i snimljena za izvo enja pjesme "Krasna zemljo". Oriano Oto an, u to doba v.d. pro elnika Kabineta upana Istarske upanije, s kojim sam u tom trenutku bio u uredu, skrenuo mi je panju na one IDS-ovce koji su za izvo enja pjesme ostali sjediti, uputivi na injenicu kako su to danas "sve bivi IDS-ovci". Jakov i je u svom uredu upana o ito istaknuo ovu fotografiju na kojoj usamljen stoji, kao osobit znak svoga istrijanstva. Uo ivi Jakov i a kako stoji i ne troe i previe vremena na prepoznavanja ostalih lica, otiao sam u uvjerenju da je Oto anova tvrdnja svakako zanimljiva, posebno to je mogla posluiti zanimljivoj tezi da se u tom simboli kom inu nazirala izvjesna ideoloka razlika izme u onih koji su ostali u IDS-u i bivih njegovih lanova. Kasnije sam naiao na Jakov i evu izjavu iz 1997. godine, u kojoj podsje a kako je on, na spomenutoj proslavi, uz Elia Martin i a jedini ostao stajati za izvo enja "Krasne zemlje". Kako je Elio Martin i u velja i 1994. godine, nekoliko mjeseci nakon proslave u HNK-u, isklju en iz IDS-a, to me, s obzirom na Oto anovu interpretaciju zbunilo, pa sam u sije nju 2009. ponovno pogledao fotografiju. Ona prikazuje Elia Martin i a i Ivana Jakov i a kako usred ostalih uzvanika, pa i lanova IDS-a Branka Rui a i Ivana Heraka (koji e biti isklju en zajedno s Martin i em), stoje. Faktografski pogrena, Oto anova tvrdnja po iva na ideji da se upravo 131 Nar. umjet. 46/2, 2009, str. 129-145, S. Blagoni, "Mi se diemo jer ne moemo dopustiti ... vacijskog, ali i procjenjiva kog i vlasni kog natjecanja, iskazuje unutar- strana ka kohezija koja se osigurava neformalnom prinudom utemeljenoj na ritualizaciji i sakralizaciji toga ina. Sjedenje nekog lana IDS-a za vrijeme pjesme "Krasna zemljo" bilo bi krenje koje bi, na odre eni na in, bilo sankcionirano, sli no kao kad bi lan HDZ-a izvo enje dr avne himne popratio bez dr anja ruke na grudima. Iskazivanje takve posebne, afektivne veze instaliraju i slu e se njome u najve oj mjeri upravo slu beni glasno- govornici identiteta. Njihova gesta ima smisla kad ostaje usamljena; jednako kao i u primjeru op e usvojenosti kada se stranka name e kao graditelj nove zbilje. Tako se na primjer na po etku znanstvenog skupa "Cerovlje i okolica od prapovijesti do danas", 20. lipnja 1998. u Cerovlju, izvodi hrvatska himna nakon koje slijedi "Krasna zemljo" za ijeg izvo enja na elnik op ine, lan IDS-a, u prvome redu, jedini izme u nekoliko desetaka ljudi, stoji. Na tu njegovu gestu ovjek to sjedi u redu ispred mene, kasnije saznajem da je to Branimir Crljenko,4 glasno reagira s: "Jedna je himna!". Ograni eni registar polo aja tijela unutar (ne)formalnih pravila koja je situacija podrazumijevala, jer mogao sam jedino stajati ili sjediti, postavio me u situaciju procjenjivanja mre e zna enja koja se otvaraju odabirom jednog polo aja. U to doba ne- kanoniziranost polo aja tijela pri izvo enju pjesme koja se naj e e do ivljavala poput neformalne istarske himne, otkrivala je, sli no kao to je to bilo s rukom na srcu za izvo enja hrvatske himne (usp. Rihtman-Augutin 2000:22), ponajprije strana ku privr enost. Stajati zajedno s na elnikom koji je gestom nedvojbeno iskazivao i svoj strana ki identitet, zna ilo je deklarirati se barem simpatizerom IDS-a. Drugi legitimni polo aj bio je sjede i. No, sjediti, posebno nakon eksklamatorne tvrdnje ovjeka za kojeg sam zbog toga pretpostavio da je "veliki Hrvat",5 zna ilo je, za mene, unekoliko se ne- verbalno suglasiti s njegovom uskli nom tvrdnjom, sa svjetonazorskim pos- tavkama na kojima po iva "vru i nacionalizam" koji sam iz toga detektirao.
Load more

Recommended publications
  • Krasna Zemljo Učenici Istarskih Glazbenih Škola Već Su Desetljećima Aktivni Già Da Decenni Gli Alunni Sudionici Glazbenog Života Naše Županije
    x XII2013 II Krasna zemljo Učenici istarskih glazbenih škola već su desetljećima aktivni Già da decenni gli alunni sudionici glazbenog života naše županije. Osvajaju visoke delle scuole di musica istriane nagrade na natjecanjima, priređuju produkcije partecipano alla vita musicale u svojim školama, nastupaju u koncertnim dvoranama diljem della nostra regione, vincono Hrvatske te odlaze na gostovanja u inozemstvo. premi importanti ai concorsi, Sve te aktivnosti obavljaju skromno i samozatajno. organizzano spettacoli nelle Njihov rad nije praćen velikim naslovima u novinama niti loro scuole, si esibiscono ćemo o njima slušati i gledati ih u radijskim i televizijskim nelle sale concerti in Croazia reportažama u udarnim terminima, čak i onda kada bi e all’estero, svolgendo tutte takvo što bilo posve opravdano. Ponukani njihovim velikim le attività con modestia angažmanom u muziciranju, ali i predstavljanju škole, e dedizione. Il loro lavoro non svojih gradova i županije, odlučili smo ove godine, na stotu è seguito da titoli altisonanti obljetnicu rođendana istarske himne, zabilježiti djelić njihova nei giornali o da servizi radio rada, sadržajno ga vezati uz promidžbu glazbene djelatnosti e televisivi nelle ore di punta, skladatelja s istarskog područja te ga podijeliti s vama. neanche quando ciò sarebbe Zbog tehničkih zahtjeva i specifičnosti glazbala koja del tutto giustificato. Spinti dal zahtijevaju djela istarskih skladatelja ranijih razdoblja, loro forte impegno musicale, odabrali smo autore čiji opusi pripadaju novijoj povijesti. ma anche dal desiderio Odabrati među svim mladim, vrijednim, nadarenim di presentare la scuola, le loro učenicima one čije će se izvedbe naći na ovom nosaču città e la regione, quest’anno zvuka nije bio jednostavan zadatak.
    [Show full text]
  • Anthems and Flags of the European Union
    UNITED IN DIVERSITY: ANTHEMS AND FLAGS OF THE EUROPEAN UNION Pierre-Robert Cloet Bénédicte Legué Kerstin Martel Foreword by António Vitorino DECEMBER 2013 STUDIES & REPORTS 102 UNITED IN DIVERSITY: ANTHEMS AND FLAGS OF THE EUROPEAN UNION Pierre-Robert Cloet Bénédicte Legué Kerstin Martel Foreword by António Vitorino United in diversity: Anthems and flags of the European Union TABLE OF CONTENTS FOREWORD by António Vitorino 8 EXECUTIVE SUMMARY 11 INTRODUCTION NATIONAL ANTHEMS AND FLAGS OF EUROPE 13 CHRONOLOGY 15 NATIONAL ANTHEMS OF THE EU COUNTRIES 17 1. The Anthem of the European Union 19 2. Tribute to Monarchy 20 2.1. Danish National Anthems 20 2.2. The Dutch National Anthem 23 2.3. Swedish National Anthems 25 2.4. The British National Anthem 27 3. Tribute to homeland and the people 29 3.1. The Belgian National Anthem 29 3.2. The Hungarian National Anthem 32 3.3. The Italian National Anthem 33 3.4. The Latvian National Anthem 35 3.5. The Lithuanian National Anthem 37 3.6. The Luxembourger National Anthem 38 3.7. The Slovakian National Anthem 41 United in diversity: Anthems and flags of the European Union 4. Praise to the beauty of the country 43 4.1. The Austrian National Anthem 43 4.2. The Bulgarian National Anthem 45 4.3. The Croatian National Anthem 46 4.4. The Estonian National Anthem 49 4.5. The Finnish National Anthem 50 4.6. The Czech National Anthem 52 5. Martial Anthem 54 5.1. The French National Anthem 54 5.2. The Irish National Anthem 56 5.3.
    [Show full text]
  • Istarska Ljestvica U Djelima Hrvatskih Skladatelja Diplomski Rad
    Sveučilište u Splitu Umjetnička akademija Odjel za glazbenu umjetnost Istarska ljestvica u djelima hrvatskih skladatelja diplomski rad Odsjek za kompoziciju i glazbenu teoriju Studij: Glazbena teorija Kolegij: Atonalitetna harmonija Mentor: dr. sc. Mirjana Siriščević, red. prof. Student: Luka Demarin Split, rujan 2018. Sadržaj Uvod ............................................................................................................................................................... 3 Istarsko-primorski glazbeni folklor .......................................................................................................... 7 Teorijska objašnjenja istarske ljestvice kroz povijest .............................................................................. 10 Harmonizacija istarske ljestvice i počeci njene upotrebe u umjetničkoj glazbi .................................................... 17 Matko Brajša Rašan (1859.-1934.) .......................................................................................................... 17 Ivan Matetić Ronjgov (1880.-1960.) ........................................................................................................ 21 Slavko Zlatić (1910.-1993.) ..................................................................................................................... 24 Zaključak: Evolucija istarske ljestvice kroz načine harmonizacije ....................................................................... 27 Oktatonski modus .........................................................................................................................................
    [Show full text]
  • Komparativna Analiza Uspješnosti Uspostave De Facto Teritorijalnosti
    FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI Višeslav Raos ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR I SJEVERNA LIGA – KOMPARATIVNA ANALIZA USPJEŠNOSTI USPOSTAVE DE FACTO TERITORIJALNOSTI DOKTORSKI RAD Zagreb, 2014. FACULTY OF POLITICAL SCIENCE Višeslav Raos ISTRIAN DEMOCRATIC ASSEMBLY AND THE NORTHERN LEAGUE – A COMPARATIVE ANALYSIS OF SUCCESSFUL ESTABLISHMENT OF DE FACTO TERRITORIALITY DOCTORAL THESIS Zagreb, 2014 FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI Višeslav Raos ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR I SJEVERNA LIGA – KOMPARATIVNA ANALIZA USPJEŠNOSTI USPOSTAVE DE FACTO TERITORIJALNOSTI Mentorica: prof. dr. sc. Mirjana Kasapović DOKTORSKI RAD Zagreb, 2014. FACULTY OF POLITICAL SCIENCE Višeslav Raos ISTRIAN DEMOCRATIC ASSEMBLY AND THE NORTHERN LEAGUE – A COMPARATIVE ANALYSIS OF SUCCESSFUL ESTABLISHMENT OF DE FACTO TERRITORIALITY Supervisor: Prof. Dr. Mirjana Kasapović DOCTORAL THESIS Zagreb, 2014 O mentorici Dr. sc. Mirjana Kasapović redovita je profesorica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje niz kolegija iz područja komparativne politike na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Voditeljica je poslijediplomskoga doktorskog studija „Komparativna politika“. Također je i voditeljica znanstveno-istraživačkog projekta „Hrvatska u regionalnom okruženju“ kojega financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske te glavna urednica stručnog časopisa „Političke analize“. U više je navrata bila na studijskim boravcima i usavršavanjima u inozemstvu. Kao stipendistica Zaklade „Alexander von Humboldt“ boravila je od 1994. do 1995.
    [Show full text]
  • Anthems and Flags of the European Union
    UNITED IN DIVERSITY: ANTHEMS AND FLAGS OF THE EUROPEAN UNION Pierre-Robert Cloet Bénédicte Legué Kerstin Martel Foreword by António Vitorino DECEMBER 2013 STUDIES & REPORTS 102 UNITED IN DIVERSITY: ANTHEMS AND FLAGS OF THE EUROPEAN UNION Pierre-Robert Cloet Bénédicte Legué Kerstin Martel Foreword by António Vitorino United in diversity: Anthems and flags of the European Union TABLE OF CONTENTS FOREWORD by António Vitorino 7 EXECUTIVE SUMMARY 10 INTRODUCTION - NATIONAL ANTHEMS AND FLAGS OF EUROPE 12 CHRONOLOGY 14 NATIONAL ANTHEMS OF THE EU COUNTRIES 16 1. The Anthem of the European Union 18 2. Tribute to Monarchy 19 2.1. Danish National Anthems 19 2.2. The Dutch National Anthem 22 2.3. Swedish National Anthems 24 2.4. The British National Anthem 26 3. Tribute to Homeland and the People 28 3.1. The Belgian National Anthem 28 3.2. The Hungarian National Anthem 31 3.3. The Italian National Anthem 32 3.4. The Latvian National Anthem 34 3.5. The Lithuanian National Anthem 36 3.6. The Luxembourger National Anthem 37 3.7. The Slovakian National Anthem 40 United in diversity: Anthems and flags of the European Union 4. Praise to the Beauty of the Country 42 4.1. The Austrian National Anthem 42 4.2. The Bulgarian National Anthem 44 4.3. The Croatian National Anthem 45 4.4. The Estonian National Anthem 48 4.5. The Finnish National Anthem 49 4.6. The Czech National Anthem 51 5. Martial Anthem 53 5.1. The Spanish National Anthem 53 5.2. The French National Anthem 54 5.3.
    [Show full text]
  • Of the Istrian Provincial Parliament
    PRESS RELEASE Celebrating the 150th anniversary of the founding of the Istrian Provincial Parliament Digitalizing offi cial bulletins International scientifi c conference on the Istrian Parliament of the National Parliament of Margraviate of Istria “Perom i šakama“ (With pen and fi st) – exhibition presenting Students create Istrapedia Istrian life at the time of the Istrian Parliament Opening the info-center in the Parliament Building Promotion of the book “Istarski sabor“(Istrian Parliament) Regional knowledge quiz “Krasna zemljo“(Beautiful Country) On the occasion of the 150 th anniversary of parliamentary life in Istria, on February 28, 2011 in the Poreč Istrian Parliament Building, the Region of Istria – Regione Istriana presented the whole-year program marking the founding of the Istrian Provincial Parliament. The aim of the entire program is to familiarize the general public with the social, political and economic history of Istria connected with the activities of this legislative body in the second half of the 19 th and beginning of the 20 th century. In April 2011 digitalization will start, which will enable access via Internet to the official bulletins of the National Parliament of Margraviate of Istria that covered present-day Istria County and parts of Primorsko-goranska County, as well as places situated in today’s Republic of Slovenia and Italy. The official bulletins also contain all legal acts of the Margraviate that were directed to the Parliament. In addition to the minutes of the Parliament sessions, laws and decisions, there are also reports of the administration with annexes, minutes of meetings, reports of Margraviate institutions, numerous legal acts of different commissions, Istrian towns and municipalities.
    [Show full text]
  • EUROPE's RISING REGIONALISM and the QUEST for AUTONOMY: the CASE of 'ISTRIAN IDENTITY' by Danijela Beovic Submitted to Central
    EUROPE'S RISING REGIONALISM AND THE QUEST FOR AUTONOMY: THE CASE OF 'ISTRIAN IDENTITY' By Danijela Beovic Submitted to Central European University Nationalism Studies Program In partial fulfillment of the requirements for the degree of Master of Arts Advisor: Szabolcs Pogonyi CEU eTD Collection Second advisor: Antal Orkeny Budapest, Hungary 2013 Abstract This thesis analyzes the concepts of regional identity and regionalism, discussing at the same time the way pro-regional politicians are using European integration in their pro-autonomy rhetoric. The focus of the thesis is the emergence of regional identitarian politic and the construction of regional identity in the richest and most multi-ethnic Croatian region, Istria. The main question this thesis addresses is whether local people in Istria developed regional identity feelings in the way political elites are trying to promote, to what extent is that identity meaningful in everyday life, and how it correlates with their support for the autonomy of Istria. The study also examines the inclusiveness/exclusiveness of regional self-identification, the differences between generations and the possible motives of actors promoting regional identity Istria’s right to autonomy. In order to answer these questions, individual semi-structured interviews with people living in the region were carried out and critical discourse analysis of the interviews and speeches by the main regional leader, Ivan Jakovcic, was done. Findings indicate three key things. First, the main motive for the regional leaders’ promotion of regional identity is of economic nature and with the aim to gain support for their regionalist plans. Second, regional identity does take an important place for majority of the interviewed subjects, but is not meaningful in their everyday life and is not that much in line with what the regional elites’ are trying to promote.
    [Show full text]
  • A Közép-Európai Nemzetek És Államok Himnuszai
    Juhász András A közép-európai nemzetek és államok himnuszai A dolgozat a szerző évfolyamdolgozata. Konzulens: Takács Péter Bevezetés A közép-európai himnuszok legfontosabb közös jellemzője, hogy a XVIII-XIX. századi nemzeti mozgalmak során keletkeztek. Éppen ezért ezek a himnuszok a mai napig a nemzeti identitást és az egységet testesítik meg. Dolgozatomban e művek múltját, zenei műfajjá alakulását mutatom be. Megismerjük a himnuszok jelenét, tartalmi elemzését, és egyes nemzeti himnuszok – mint például a szlovák himnusznak és az „Azt mondják, nem adnak engem galambomnak” magyar népies dallal fennálló – jogvitáját. Bevezetésként először kifejtem a himnusz fogalmát és annak hátterét. Ezután röviden írok a legelső ókori himnuszokról – mint például az ókori egyiptomi és görög himnuszokról –, amik még csak költemények voltak. Ezután tovább haladok az elemzéssel a középkorra és ezzel együtt Közép-Európára fókuszálok, ahol képbe jön az egyházzene, amelynek köszönhetően a himnusz összefonódik a zenével, ami még a magyar középkori himnusz költészetre is nagy hatással volt. Ezután térek a központi témára a ma ismert közép-európai himnuszokra, akként, hogy a közép-európai államok és egyes nemzetiségek – például a bajorok – történetét, majd a himnuszaik hátterét, és kulturális történetét írom le, majd elemzem az egyes műveket. Végül összefoglalóan írok magukról a közép-európai himnuszokról, együttesen és általánosan kifejtem a himnuszok párbeszédét és néhány érdekességet. A közép-európai himnuszokat különböző jogszabályok – főleg az alkotmányok, polgári és büntető törvénykönyvek – szabályozzák és védik, de olyan is előfordul, hogy semmilyen jogszabály sem tartalmazza – például Németország himnuszának esetében, hogy azt semmi sem védi, erősíti. A közép- európai himnuszok tehát már önmagukban is egy színes csokrot alkotnak. 1. Himnuszok 1.1 Himnusz fogalma, eredete, jelentése, első himnuszok Induljunk ki a szó lexikoni meghatározásából, hogy a fogalom pontosan cizellált meghatározásának birtokában el tudjunk mélyedni a témában.
    [Show full text]
  • Zbornik Vilenica 2014
    29. Mednarodni literarni festival 29th International Literary Festival 29. Mednarodni literarni festival 29th International Literary Festival 29. Mednarodni literarni festival Vilenica / 29th Vilenica International Literary Festival Vilenica 2014 © Nosilci avtorskih pravic so avtorji sami, če ni navedeno drugače. © The authors are the copyright holders of the text unless otherwise stated. Uredili / Edited by Tanja Petrič, Maja Kavzar Hudej Založilo in izdalo Društvo slovenskih pisateljev, Tomšičeva 12, 1000 Ljubljana Zanj Veno Taufer, predsednik Issued and published by the Slovene Writers’ Association, Tomšičeva 12, 1000 Ljubljana Veno Taufer, President Jezikovni pregled / Proofreading Jožica Narat, Jason Blake Grafično oblikovanje / Design Goran Ivašić Prelom / Layout Klemen Ulčakar Tehnična ureditev in tisk / Technical editing and print Ulčakar&JK Naklada / Print run 500 izvodov / 500 copies Ljubljana, avgust 2014 / August 2014 Zbornik je izšel s finančno podporo Javne agencije za knjigo Republike Slovenije. The almanac was published with financial support of the Slovenian Book Agency. CIP - Kataložni zapis o publikaciji Narodna in univerzitetna knjižnica, Ljubljana 821(4)-82 7.079:82(497.4Vilenica)”2014” MEDNARODNI literarni festival (29 ; 2014 ; Vilenica) Vilenica / 29. Mednarodni literarni festival Vilenica = 29th Vilenica International Literary Festival ; [uredili Tanja Petrič, Maja Kavzar Hudej]. - Ljubljana : Društvo slovenskih pisateljev = Slovene Writers’ Association, 2014 ISBN 978-961-6547-84-0 1. Petrič, Tanja, 1981- 274737152
    [Show full text]