ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U Postupku Ocjene O Potrebi Procjene Utjecaja Zahvata Na Okoliš

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

ZAHVAT: IZGRADNJA VJETROELEKTRANE OTRIĆ, SNAGE DO 20 MW, ZADARSKA ŽUPANIJA, OPĆINA GRAČAC

Zagreb, ožujak 2021.

Nositelj zahvata: Professio Energia d.d.

Elaborat izradio: ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR

Naziv dokumenta: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Zahvat: IZGRADNJA VJETROELEKTRANE OTRIĆ, SNAGE DO 20 MW, ZADARSKA ŽUPANIJA, OPĆINA GRAČAC Verzija: 00 – siječanj 2021 01 – ožujak 2021

Voditelj izrade elaborata: dr. sc. Marin Miletić, dipl.ing.biol.

Stručni suradnici: Siniša Knežević, dipl. ing. el., (zaposleni stručnjaci ovlaštenika – suglasnost u prilogu): Željka Fištrek, MSc., dipl.ing.biol.

Margareta Zidar, dipl.ing.arh.

MSc. Veljko Vorkapić, dipl.ing.biol.

Lovorko Marić, mag., MSc

Ostali zaposleni Dinko Đurđević, mag.ing.oecoing., univ.spec.oec. stručni suradnici ovlaštenika:

Dražen Tumara, mag.ing.geol., mag.ing.oecoing., univ.bacc.ing.techn.aliment., univ.spec.oec.

SADRŽAJ

POPIS SLIKA ...... 6

POPIS TABLICA ...... 9

POPIS KRATICA ...... 11

1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ...... 12

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ...... 13

2.1. Uvod ...... 13

2.2. Opis glavnih obilježja zahvata prema idejnom rješenju ...... 16

2.2.1. Platoi i vjetroagregati ...... 18

2.2.2. Spoj na javnu prometnu površinu (servisne i pristupne prometnice) ...... 20

2.2.3. Kabelska trasa za energetske kabele i komunikacijsku mrežu ...... 21

2.2.4. Priključak na elektroenergetsku mrežu ...... 22

2.2.5. Vodoopskrba i odvodnja ...... 22

2.2.6. Mjere zaštite od požara ...... 23

2.3. Varijantna rješenja zahvata ...... 27

2.4. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze i ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš ...... 27

2.5. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata ...... 27

2.6. Analiza odnosa zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima ...... 27

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ...... 29

3.1. Opći podaci o lokaciji i položaj zahvata u prostoru ...... 29

3.1.1. Geografski položaj ...... 29

3.2. Zahvat u odnosu na važeću prostorno plansku dokumentaciju ...... 30

3.2.1. Prostorni plan Zadarske županije ...... 31

Elaborat OPPUO VE Otrić

3.2.2. Opis kartografskih prikaza PP Zadarske županije i PPUO Gračac ...... 34

3.3. Sažeti opis stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj ...... 39

3.3.1. Kvaliteta zraka ...... 39

3.3.2. Klimatološke značajke i klimatske promjene ...... 40

3.3.2.1. Postojeće stanje ...... 41

3.3.2.2. Klimatske promjene projekcija ...... 47

3.3.3. Pedološke značajke ...... 49

3.3.4. Geološka i seizmička obilježja ...... 53

3.3.4.1. Geološka obilježja ...... 53

3.3.4.2. Seizmička obilježja ...... 57

3.3.5. Hidrološka i hidrogeološka obilježja ...... 57

3.3.5.1. Stanje vodnih tijela ...... 58

3.3.5.2. Zone sanitarne zaštite ...... 61

3.3.5.3. Rizik od poplava ...... 63

3.3.5.4. Područja posebne zaštite voda ...... 64

3.3.6. Biološka raznolikost ...... 65

3.3.6.1. Staništa...... 65

3.3.6.2. Flora i vegetacija...... 68

3.3.6.3. Fauna...... 70

3.3.7. Zaštićena područja prirode ...... 73

3.3.8. Ekološka mreža ...... 74

3.3.9. Krajobrazne značajke područja ...... 80

Elaborat OPPUO VE Otrić

3.3.10. Kulturno-povijesna baština ...... 80

3.3.11. Gospodarske djelatnosti ...... 81

3.3.11.1. Šumarstvo ...... 81

3.3.11.2. Poljoprivreda ...... 83

3.3.11.3. Lovstvo ...... 84

3.3.12. Stanovništvo i naselja ...... 84

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ...... 86

4.1. Utjecaji tijekom izgradnje i korištenja ...... 86

4.1.1. Utjecaj na zrak ...... 86

4.1.2. Klimatske promjene...... 86

4.1.2.1. Utjecaj zahvata na klimatske promjene ...... 86

4.1.2.2. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat ...... 87

4.1.3. Utjecaj zahvata na tlo...... 94

4.1.4. Utjecaj zahvata na vode ...... 95

4.1.5. Utjecaj zahvata na bioraznolikost ...... 97

4.1.6. Utjecaj zahvata na krajobraz ...... 101

4.1.7. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu ...... 108

4.1.8. Utjecaj na gospodarske djelatnosti i stanovništvo ...... 108

4.1.9. Utjecaj od nastanka otpada ...... 109

4.1.10. Utjecaj od povećanih razina buke ...... 112

4.1.11. Zasjenjenje i treperenja sjena ...... 117

4.2. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu ...... 121

Elaborat OPPUO VE Otrić

4.2.1. Samostalni utjecaji ...... 121

4.2.2. Kumulativni utjecaji ...... 124

4.3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja ...... 124

4.4. Kumulativni utjecaji ...... 124

4.5. Utjecaji nakon prestanka korištenja zahvata ...... 125

4.6. Utjecaji u slučaju izvanrednih (akcidentnih) situacija ...... 126

4.7. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ...... 126

4.8. Opis obilježja utjecaja ...... 127

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ...... 129

5.1. Prijedlog mjera zaštite okoliša ...... 129

5.2. Prijedlog mjera praćenja stanja okoliša ...... 130

6. IZVORI PODATAKA ...... 132

6.1. Projekti, studije i radovi ...... 132

6.2. Prostorno-planska dokumentacija ...... 136

7. PROPISI...... 137

7.1.1. Zakoni...... 137

7.1.2. Pravilnici, uredbe, odluke, uvjeti ...... 137

7.1.3. Strategije, programi, planovi ...... 138

7.1.4. Direktive i EU propisi ...... 139

8. PRILOZI ...... 140

Prilog 1 - Suglasnost nadležnog tijela za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša .. 141

Prilog 2 - Značajke površinskih vodnih tijela ...... 149

Elaborat OPPUO VE Otrić

Popis slika

Slika 2.1-1 Prikaz dijela zahvata iz lokacijske dozvole iz 2012. godine ...... 13

Slika 2.1-2 – Prikaz obuhvata zahvata iz Idejnog rješenja ...... 14

Slika 2.1-3 - Detaljniji prikaz obuhvata zahvata iz Idejnog rješenja ...... 15

Slika 2.2-1 – Prikaz elemenata zahvata vjetroelektrane Otrić...... 16

Slika 2.2-2 – Dimenzije vjetroagregata Nordex N155-4.8 ...... 19

Slika 2.6-1 Postojeći i planirani infrastrukturni zahvati u okolici VE Otrić ...... 28

Slika 3.1-1 Lokacija obuhvata VE Otrić ...... 30

Slika 3.2-1 VE Otrić na kartografskom prikazu 1.1 Korištenje i namjena prostora - Prostori za razvoj i uređenje, PP Zadarske županije ...... 36

Slika 3.2-2 VE Otrić na kartografskom prikazu 2.3 Infrastrukturni sustavi – Energetski sustav, PP Zadarske županije ...... 37

Slika 3.2-3 VE Otrić na kartografskom prikazu 3.1 Uvjeti korištenja, zaštite i uređenja prostora, Područja posebnih uvjeta korištenja, PP Zadarske županije ...... 38

Slika 3.3-1 Geografska raspodjela klimatskih tipova po W. Köppenu u Hrvatskoj u standardnom razdoblju 1961.-1990.: Cfa, umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom; Cfb, umjerena topla vlažna klima s toplim ljetom; Csa, sredozemna klima s vrućim ljetom; Csb, sredozemna klima s toplim klima; Df, vlažna borealna klima (Šegota, Filipčić, 2003.) ...... 41

Slika 3.3-2 Prikaz srednje temperature zraka za meteorološke postaje Gospić, Knin i Zadar (DHMZ, 2019.) ...... 42

Slika 3.3-3 Prostorna raspodjela srednje mjesečne temperature u siječnju (lijevo) i srpnju (desno) na prostoru Zadarske županije (Dvokut Ecro, 2017.) ...... 42

Slika 3.3-4 Prikaz količine oborina po mjesecima za meteorološke postaje Gospić, Knin i Zadar (DHMZ, 2019.) ...... 43

Slika 3.3-5 Godišnja ruža vjetra za Knin u razdoblju lipanj 2003. - svibanja 2005. (Dalekovod, 2008.) ...... 45

Slika 3.3-6 DHMZ-ovi podaci o srednjoj godišnjoj brzini vjetra (m/s), 80m iznad tla ...... 47

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-7. Položaj lokacije zahvata na Pedološkoj karti Republike Hrvatske ...... 50

Slika 3.3-8. Karakterističan pokrov tla lokaciji VA-1 i VA-2 ...... 52

Slika 3.3-9. Karakterističan pokrov tla na lokaciji VA-3 i VA-4 ...... 52

Slika 3.3-10. Prikaz površinske građe terena na lokaciji zahvata ...... 55

Slika 3.3-11. Položaj zahvata na Geološkoj karti Republike Hrvatske 1: 300 000 ...... 56

Slika 3.3-12. Položaj lokacija zahvata na Kartama potresnih područja Republike Hrvatske za povratna razdoblja od 95 godina (lijevo) i 475 godina (desno) ...... 57

Slika 3.3-13. Položaj zahvata u odnosu na površinska vodna tijela ...... 59

Slika 3.3-14. Položaj zahvata u odnosu na grupirana podzemna vodna tijela ...... 60

Slika 3.3-15. Položaj lokacije zahvata u odnosu na zone sanitarne zaštite izvorišta...... 62

Slika 3.3-16. Izvadak iz kartografskog prikaza PP Zadarske županije; Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju, mjere uređenja i zaštite ...... 63

Slika 3.3-17. Lokacija zahvata na Karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja ...... 64

Slika 3.3-18. Lokacija zahvata u odnosu na područja posebne zaštite voda ...... 65

Slika 3.3-19 Kartografski prikaz staništa na lokaciji zahvata i u široj okolici (Izvor: Bioportal, prosinac, 2020.)...... 66

Slika 3.3-20 Kartografski prikaz staništa na lokaciji vjetroagregata (Izvor: Bioportal, prosinac, 2020.) ...... 67

Slika 3.3-21 Klase pogodnosti staništa za velike zvijeri (Izvor: prema Kusak i sur., 2016) ...... 73

Slika 3.3-22 Prikaz položaja zahvata u odnosu na zaštićena područja prirode u radijusu 10 km od obuhvata zahvata ...... 74

Slika 3.3-23 Prikaz položaja zahvata u odnosu na područja EM u radijusu 10 km od obuhvata zahvata...... 75

Slika 3.3-24 Šumska područja (izvor: CORINE Land Cover Hrvatska) ...... 82

Slika 3.3-25 Poljoprivredne površine na lokaciji zahvata (izvor: APPRRR) ...... 83

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 4.1-1 Usporedba emisija stakleničkih plinova za različite sustave proizvodnje električne energije tijekom njihovog životnog ciklusa (WNA, 2011.) ...... 87

Slika 4.1-2 – Vjetroagregati u VE Otrić – vidljivost do udaljenosti od 10 km od VE Otrić ...... 103

Slika 4.1-3 – Pogled na VE Otrić iznad križanja prometnica državne ceste D1 i županijske ceste ŽC 5203 ...... 104

Slika 4.1-4 – Pogled s križanja prometnica državne ceste D1 i županijske ceste ŽC 5203 (smjer sjever sjeveroistok) ...... 104

Slika 4.1-5 – Pogled na VE Otrić iznad ŽC 5203 koja se spušta u Srbski Klanac ...... 105

Slika 4.1-6 – Pogled s županijske ceste ŽC 5203 kod Srpskog Klanca (smjer sjever) ...... 105

Slika 4.1-7 – Pogled s županijske ceste Ž5203 kod Srpskog Klanca (smjer jugozapad) ...... 106

Slika 4.1-8 – Pogled na VE Otrić iznad Kupirova ...... 106

Slika 4.1-9 – Pogled s ŽC 5203 iz Kupirova (smjer jug) – vidljiva je samo elisa ...... 107

Slika 4.1-10 – Pogled s ŽC 5203 iz Kupirova (smjer jugozapad) – vidljiva je samo elisa ...... 107

Slika 4.1-11 – Vjetroagregati u VE Otrić – karta buke i kritične udaljenosti između vjetroagregata i odabranih mjesta za modeliranje buke ...... 115

Slika 4.1-12 – Napušteno i ruševno naselje Srbski Klanac ...... 116

Slika 4.1-13 – Vjetroagregati u VE Otrić – ukupno godišnje trajanje rotiranja sjena satima ...... 120

Slika 4.1-14 – Ruševni objekt na lokaciji Srbski Klanac 1 ...... 120

Elaborat OPPUO VE Otrić

Popis tablica

Tablica 2.2-1 – Osnovne karakteristike vjetroagregata Nordex N155-4.8 MW ...... 18

Tablica 3.1-1 broj točkastih infrastrukturnih objekata u prostorima oko VE Otrić ...... 28

Tablica 3.1-1 Koordinate VE Otrić ...... 30

Tablica 3.3-1 Kvaliteta zraka na mjernoj postaji Polača, Ravni kotari ...... 39

Tablica 3.3-2 Osnovne značajke anemografa na meteorološkoj postaji u Kninu ...... 44

Tablica 3.3-3 Beaufortova ljestvica jačine vjetra ...... 44

Tablica 3.3-4 Učestalost različitih smjerova vjetra (%) po klasama brzine vjetra (izražene u boforima) za Knin u razdoblju 2003-2005. (Dalekovod, 2008.) ...... 45

Tablica 3.3-5. Projekcije određenih klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971.-2000...... 48

Tablica 3.3-6. Opis kartiranih jedinica tla na području obuhvata zahvata ...... 50

Tablica 3.3-7. Opći podaci i stanje grupiranih podzemnih vodnih tijela ...... 60

Tablica 3.3-8. Područja posebne zaštite voda na području zahvata ...... 65

Tablica 3.3-9 Staništa zastupljena u obuhvatu zahvata s njihovom okvirnom površinom ...... 67

Tablica 3.3-10 Vrste ptica zabilježene na lokaciji zahvata. Izvor: IPZ, 2008...... 70

Tablica 3.3-11 Vrste šišmiša na u široj okolici zahvata s kategorijama ugroženosti prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) ...... 72

Tablica 3.3-12 Područja ekološke mreže značajna za očuvanje vrsta i stanišnih tipova (Bioportal, Natura 2000 SDF obrasci) u radijusu 10 km od zahvata ...... 75

Tablica 3.3-13 Područja ekološke mreže značajna za očuvanje ptica (Uredba o ekološkoj mreži, Narodne novine, br. 124/13 i 105/15, Prilog III, Bioportal, Natura 2000 SDF obrasci) u radijusu 10 km od zahvata ...... 78

Tablica 3.3-14 Uporaba poljoprivrednog zemljišta (izvor: Prikaz podataka iz ARKOD baze podataka prema vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta na dan 31.12.2019. ) ...... 83

Tablica 4.1-1 Opis prikaza osjetljivosti zahvata na klimatske promjene ...... 88 9

Elaborat OPPUO VE Otrić

Tablica 4.1-2 Procjena osjetljivosti svake pojedine teme na zahvat...... 88

Tablica 4.1-3 Opis prikaza izloženosti zahvata na klimatske promjene ...... 89

Tablica 4.1-4 Analiza izloženosti lokacije zahvata klimatskim promjenama ...... 89

Tablica 4.1-5 Opis prikaza ranjivosti zahvata na klimatske promjene ...... 90

Tablica 4.1-6 Matrica kategorizacije ranjivosti na sve klimatske varijable ili opasnosti koje mogu utjecati na zahvat ...... 90

Tablica 4.1-7 Matrica ranjivosti zahvata na klimatske uvjete ...... 91

Tablica 4.1-8 Prikaz faktora rizika...... 91

Tablica 4.1-9 Razina ranjivosti za utjecaj promjene prosječne brzine vjetra ...... 92

Tablica 4.1-10 Razina ranjivosti za utjecaj promjene maksimalne brzine vjetra ...... 92

Tablica 4.1-11 Razina ranjivosti za utjecaj oluja ...... 93

Tablica 4.1-12 Razina ranjivosti za utjecaj erozije tla ...... 93

Tablica 4.1-13. Ukupno područje utjecaja tijekom izgradnje i zauzeta površina tijekom korištenja ...... 94

Tablica 4.1-14 Pregled vrsta otpada koje mogu nastati tijekom izgradnje ...... 109

Tablica 4.1-15 Snage zvuka po frekvencijama za N155-4.8 MW Mode 0.a visina osi rotora 105 m, brzina vjetra 10 m/s ...... 112

Tablica 4.1-16 Atmosferska atenuacija buke po oktavama za (T=10°C i RH=70%) ...... 113

Tablica 4.1-17 Rezultati modeliranja buke u mjestima ...... 114

Tablica 4.1-18 Najviše dopuštene razine buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave ...... 116

Tablica 4.1-19 – Koordinate mjesta na kojima se mjeri zasjenjenje ...... 119

Tablica 4.2-1 Samostalni utjecaji na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže ...... 123

Tablica 4.8-1 Obilježja utjecaja planiranog zahvata ...... 127

Elaborat OPPUO VE Otrić

Popis kratica

DV - Dalekovod

EU – Europska Unija

EM – Ekološka mreža

HOPS – Hrvatski operator prijenosnog sustava kV – Kilovolt km - Kilometar

NN – Narodne novine

OIE – Obnovljivi izvor energije

RH – Republika Hrvatska

Pinst – Instalirana (nazivna) snaga

POP - Područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove

POVS - Područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju).

PP – Prostorni plan

PPU – Prostorni plan uređenja

SUO - Studija utjecaja na okoliš

ZŽ – Zadarska županija

VE – Vjetroelektrana

Elaborat OPPUO VE Otrić

1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv i sjedište: Professio Energia d.d. Ulica Ivana Lučića 2/A, 10000 Zagreb

OIB: 88975636912

Odgovorna osoba: Mario Klarić, dr. sc.

Kontakt podaci: Nikola Karadža, dipl.ing. stroj. (tel, e-mail) +385(1)7707731 [email protected]

Elaborat izradio: ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR Savska cesta 163, 10000 Zagreb

Ravnatelj: Dražen Jakšić, mag. ing. el.

Elaborat OPPUO VE Otrić

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1. Uvod

Zahvat na koji se odnosi Elaborat zaštite okoliša u postupku zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš je izgradnja Vjetroelektrane Otrić snage 20 MW. Zahvat se nalazi u Zadarskoj županiji, na području Općine Gračac.

Razvoj vjetroelektrane Otrić počeo je prije 2008. godine u tvrtki Dalekovod d.d. za koju je u 2008. godini IPZ d.d. Zagreb izradio Studiju utjecaja na okoliš (SUO) na temelju koje je proveden postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš te je izdano Rješenje od strane Ministarstva zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva (KLASA: UPI/I-351-03/07-02/111, URBROJ:531-08—1-1-2-08-8 od 12. studenog 2008.) o prihvatljivosti zahvata za okoliš uz mjere zaštite okoliša i programa stanja praćenja okoliša (Prilog 3). U listopadu 2012 ishođena je lokacijska dozvola (KLASA: UPI/I-350-05/08-01/28, URBROJ: 2198/1-11-3/1-12- 31) koja je postala pravomoćna 14.12.2012 (KLASA: 360/01/13-01/78, URBROJ: 2198/1-11-3/1-13-2). Prema idejnom projektu unutar lokacijske dozvole projekt VE Otrić je imao 8 vjetroagregata jedinične snage 3 MW. Duljina servisnih cesta iznosila je oko 6,2 km (Slika 2.1-1).

Slika 2.1-1 Prikaz dijela zahvata iz lokacijske dozvole iz 2012. godine

Elaborat OPPUO VE Otrić

Lokacijska dozvola je 2. kolovoza 2013. od strane Zadarske županije proglašena izvršnom, klasa: UP/I-360- 01/13-01/78, URBROJ: 2198/1-11-3/1-13-2. No u propisanom roku nije ishođena građevinska dozvola i posljedično nije došlo do početka gradnje te je navedenoj lokacijskoj dozvoli istekao rok važenja.

Kako bi se ponovno nastavio razvoj projekta vjetroelektrane Otrić te ishodila lokacijska dozvola potrebno je ishoditi Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i ekološku mrežu tj. isključiti mogućnosti značajnih negativnih utjecaja na okoliš i ekološku mrežu prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) i Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19). Obzirom da je potrebno ishoditi novu lokacijsku dozvolu nositelj projekta uskladio je projekt po načelima najbolje prakse s novim tipovima vjetroagregata veće snage čime se u odnosu na prijašnja rješenja omogućava korištenje manjeg broja energetski i prostorno učinkovitijih vjetroagregata. Stoga prema Idejnom rješenju na temelju kojeg se izrađuje ovaj Elaborat, ukupna snaga vjetroelektrane iznosi maksimalno 20 MW koju će ostvarivati 4 vjetroagregata. Ukupna dužina servisnih prometnica iznosi 3,8 km (Slika 2.1-2 i Slika 2.1-3).

Slika 2.1-2 – Prikaz obuhvata zahvata iz Idejnog rješenja

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 2.1-3 - Detaljniji prikaz obuhvata zahvata iz Idejnog rješenja

Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17) zahvat izgradnje vjetroelektrane Otrić snage do 20 MW nalazi se u Prilog II. Točka 2.3. zahvata za koje je potrebno provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Nositelj zahvata temeljem navedenih odredbi podnosi predmetni Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, čiji je sastavni dio ovaj Elaborat zaštite okoliša.

U okviru Elaborata, provedena je i prethodna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), u kojem stoji da se za zahvate za koje je propisana obaveza ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPPUO ), prethodna ocjena obavlja u okviru postupka OPPUO.

Elaborat zaštite okoliša izradio je Energetski institut Hrvoje Požar, Savska cesta 163, 10000 Zagreb, ovlašten za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša sukladno Rješenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (Klasa: UP/I 351-02/16-08/35, urbroj: 517-03-1-2-21-9 od 25. siječanj 2021. godine), pod točkom 2. Izrada studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš te Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode (Klasa: UP/I 351-02/14-08/87, urbroj: 517-03-1-2- 21-8 od siječanj 2021. godine), pod točkom I. Izrada poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija, plana, programa ili zahvata za ekološku mrežu. U Prilogu 1. nalaze se navedena Rješenja.

Elaborat OPPUO VE Otrić

2.2. Opis glavnih obilježja zahvata prema idejnom rješenju

Vjetroelektrana Otrić sastoji se od vjetroelektrane i priključka u postojeću TS 20-35/110 kV Velika Popina (Slika 2.2-1). Pristup vjetroelektrani „Otrić“ predviđen je sa županijske ceste ŽC 5203 iz smjera Otrića prema Srbu i dalje od Srbskog klanca postojećom makadamskom cestom koja se penje prema Maglaju. Vjetroelektranu Otrić sačinjava niz od 4 blisko smještenih vjetroagregata (VA) ukupne snage do 20 MW, međusobno povezanih srednjenaponskim (SN) kabelima s postojećom TS 20-35/110 kV Velika Popina.

Slika 2.2-1 – Prikaz elemenata zahvata vjetroelektrane Otrić

Izgradnja vjetroelektrane, odnosno zahvat u prostoru sastoji se od sljedećeg:

• rekonstrukcije nerazvrstane makadamske ceste i njenog priključka na županijsku cestu ŽC 5203 (ovisno o posebnim uvjetima i uvjetima priključenja koji će biti izdani od strane javnopravnih tijela). Neophodno je potrebna izvedba poboljšanja tehničkih karakteristika nerazvrstane makadamske ceste za potrebe transporta vjetroagregata, i osiguravanje vatrogasnog pristupa.

• servisne prometnice okvirne širine 5,5 m (vozni trak 4,5 + bankine 2x0,5 m, ili ovisno o tehničkim zahtjevima proizvođača agregata i posebnim uvjetima), uz potrebna proširenja u horizontalnim krivinama gdje je zbog zahtjeva transporta potrebna veća širina sukladno uputama proizvođača opreme,

Elaborat OPPUO VE Otrić

• Izgradnja platoa okvirnih dimenzija 70x80m na kojima se izvode temelji i ugrađuju vjetroagregati, uz potreban prostor duljine cca 120-150m i širine 10m potreban za montažu i sastav dizalica

• Izgradnja armirano betonskih temelja vjetroagregata, sukladno proračunu mehaničke otpornosti i stabilnosti (glavni projekt).

• Postava 4 potpuno opremljena vjetroagregata jedinične instalirane snage klase do 5 MW sa pripadajućim transformatorima namijenjenim transformaciji na SN mrežu unutar vjetroelektrane naponske razine 35(20) kV. Točna razina napona SN mreže odredit će se tijekom izrade idejnog i glavnog projekta zahvata.

• Interna kabelska SN i signalna mreža ukopana u kabelsku kanalizaciju smještenu uz pristupni put i ŽC 5203, za povezivanje vjetroagregata međusobno i s trafostanicom TS 35(20)110 kV Velika Popina.

Elaborat OPPUO VE Otrić

2.2.1. Platoi i vjetroagregati

Za planiranu VE Otrić idejnim rješenjem predviđeno je postavljanje 4 vjetroagregata raspoređenih sukladno konfiguraciji terena te dominantnim smjerovima vjetra.

Vjetroagregat je samostojeća proizvodna jedinica električne energije. Glavni dijelovi su: • turbinski rotor, koji preko aerodinamički profiliranih lopatica pretvara kinetičku energiju vjetra u zakretni moment (mehanički rad) • električni generator koji mehanički rad pretvara u električnu energiju • interni električni razvod • upravljački i nadzorni sustav • čelični stup koji nosi kućište (gondolu) s turbinom i generatorom • armirano-betonski temelj (nisu dio samog vjetroagregata) • ostali popratni podzemni i nadzemni objekti Za lokaciju Otrić, nakon konzultacija s proizvođačima opreme, ovisno o stanju na terenu, te nakon stručne procjene karakteristika lokacije i uvjeta transporta, odabrana je varijanta koja uključuje vjetroagregate snage klase do 5 MW, s promjerom rotora do 160 m i visinom vrha lopatice ispod 200 m od tla, kao proizvod Nordex N155 4.8 MW.

Osnovni podaci o vjetroagregatu Nordex N155-4.8 MW prikazani su u tablici 2.2-1.

Tablica 2.2-1 – Osnovne karakteristike vjetroagregata Nordex N155-4.8 MW

Nordex N155-4.8 MW Tip generatora 6-polni s dvostrukom uzbudom Nazivna snaga Pn 4,8 MW Tip rotora 3 lopatice, horizontalna osovina Materijal lopatica Epoxy ojačan stakloplastikom Promjer 155 m Površina obuhvata rotora 18.869,2 m2 Broj okretaja rotora 6-10.84 o/min Maksimalna brzina vrha lopatice 88 m/s Nagib rotora 5° Visina stupa 105 m Materijal stupa Cjevasti čelik Boja Svjetlo siva Brzina optimalna vjetra 11,5 m/s Brzina vjetra na kojoj se isključuje generator 25 m/s Brzina vjetra na kojoj se uključuje generator 3 m/s

Dimenzije (visina stupa, promjer rotora i snaga) za navedene proizvode su prikazane na slici 2.2-2. 18

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 2.2-2 – Dimenzije vjetroagregata Nordex N155-4.8

Konačnim odabirom vjetroagregata, kao rezultat analize vjetropotencijala te ekonomskih i tehničkih aspekata, u glavnom projektu definirat će se tehnički detalji i dimenzije konkretnog određenog tipa agregata te samim time i zahtijevanih dimenzija platoa i potrebnih pristupnih i servisnih prometnica.

Planira se izgradnja 4 vjetroagregata koji se nalaze na platoima dimenzija oko 80x70 m, uz osiguravanje privremene okvirne površine 120(150)x10 m potrebne za sastav dizalica i instalaciju lopatica agregata u fazi montiranja/izgradnje vjetroagregata.

Za platoe vjetroagregata je planirana kolnička konstrukcija koja se sastoji od: • sloja uvaljanog drobljenca 0/31,5 • mehanički stabiliziranog nosivog sloja drobljenog kamenog materijala 0/63 • posteljice od kamenog ili miješanog materijala • nasipa od kamenog ili miješanog materijala • pripremljenog temeljnog tla

Elaborat OPPUO VE Otrić

2.2.2. Spoj na javnu prometnu površinu (servisne i pristupne prometnice)

Pristup vjetroelektrani izvodi se sa županijske ceste ŽC 5203 Otrić-Srb-Dobroselo, preko odvojka neasfaltirane nerazvrstane ceste koja se spaja na ŽC 5203 kod Srbskog Klanca.

Pristupni put prvenstveno služi za dopremu elemenata za izgradnju vjetroelektrane dugačkim kamionom- labudicom (dostava mehanizacije, opreme i materijala za izvođenje temelja stupa, segmenti stupova, lopatica, gondole s vjetroturbinom, i ostalih manjih sklopova), te po izgradnji vjetroelektrane u svrhu servisiranja uređaja, što će biti moguće obaviti manjim terenskim vozilom.

Prilikom projektiranja trase pristupnih puteva i platoa obratiti će se pažnja da se što manje narušava izgled postojećeg krajolika, izvedbom što manjih usjeka i nasipa ali uz zadržavanje potrebne geometrije prometnica.

Na lokaciji predviđenoj za izgradnju vjetroelektrane Otrić, ne postoji kontinuirani pristupni put do lokacije vjetroagregata, te je pristupne puteve vjetroagregatima uglavnom potrebno u potpunosti izgraditi.

Projektirana trasa pristupnih puteva djelomično se preklapa s postojećim nerazvrstanim i lokalnim prometnicama, koje će se po potrebi proširiti i pripremiti za potrebe transporta dijelova agregata i za osiguravanje vatrogasnog pristupa.

Prilikom gradnje pristupnih puteva vjetroagregatima, potrebno je uz povoljan horizontalni radijus krivine zadovoljiti i vertikalne elemente vođenja trase (vertikalne radijuse i uzdužni nagib), te osigurati slobodni profil ceste kako bi se neometano mogao odvijati transport dijelova vjetroagregata.

Slobodni profil se sastoji od prometnog profila, zaštitnih visina i širina. U slobodni profil ne smije zadirati okolni teren, prometni znakovi, ograde i sl.

Širina kolnika pristupnih/servisnih cesta u fazi korištenja iznosi okvirno 5,5 m (vozni trak 4,5 + bankine 2x0,5 m) i značajno se povećava kada vozilo prolazi kroz zavoje, pri čemu je potrebno primijeniti proširenja ceste. S obzirom da li se cesta nalazi u nasipu ili usjeku/zasjeku predviđa se izgradnja obostrane bankine, odnosno breme od drobljenog kamenog materijala u širini od 50 cm. Bankina mora biti dovoljno zbijena da može preuzeti opterećenje kotača teretnog vozila. Bankina ima nagib prema vanjskoj strani u vrijednosti od 2-4%.

Za trajnost puta važno je osigurati kvalitetnu odvodnju. Odvodnja oborinskih voda rješava se poprečnim i uzdužnim nagibima kolničkog zastora, te po potrebi izvođenjem oborinskih odvodnih kanala i cijevnih propusta.

Kolnička konstrukcija mora zadovoljiti sljedeće uvjete : • treba prenijeti sva statička i dinamička opterećenja na donji nosivi stroj bez štetnih deformacija posteljice • završni sloj zastora mora biti ravan i otporan na trošenje • mora zadržati traženu kvalitetu za predviđena opterećenja u planiranom razdoblju • geometrijski oblici gornje površine zastora moraju osigurati učinkoviti poprečnu i uzdužnu odvodnju vozne površine. • poprečni presjek ceste u nasipu i usjeku prikazan je na grafičkim prilozima. Poprečni nagib pristupnih i servisnih cesta izvesti s nagibom max 2 %.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Za sve pristupne prometnice koje imaju asfaltni kolnički zastor (segment spoja na javnu prometnu površinu na ŽC 5203), asfaltne slojeve treba izvesti nakon završene gradnje vjetroelektrane prema posebnim uvjetima definiranim od strane nadležnog javnog tijela.

Kolnička konstrukcija pristupnih cesta vjetroagregatima je od drobljenog kamenog materijala u sljedećim slojevima, sukladno projektnoj dokumentaciji i proračunu kolničke konstrukcije: • Zastor od uvibriranog drobljenca s ispunom od pijeska i drobljene kamene sitneži, • Mehanički stabilizirani nosivi sloj drobljenog kamenog materijala • Posteljica od kamenog ili miješanog materijala • Nasip od kamenog ili miješanog materijala • Pripremljeno temeljno tlo

Za platoe vjetroagregata je planirana kolnička konstrukcija koja se sastoji od: • sloja uvaljanog drobljenca 0/31,5 • Mehanički stabilizirani nosivi sloj drobljenog kamenog materijala 0/63 • Posteljica od kamenog ili miješanog materijala • Nasip od kamenog ili miješanog materijala • Pripremljeno temeljnog tla

Ukupna duljina servisnih prometnica iznosi oko 3,77 km i velikim dijelom se odnosi na rekonstrukcije postojećih makadamskih cesta.

2.2.3. Kabelska trasa za energetske kabele i komunikacijsku mrežu

Vjetroelektranu Otrić je podzemnim energetskim kabelima i susretnim postrojenjem predviđeno povezati na postojeću TS 20-35/110 kV Velika Popina, odnosno na 110 kV prijenosnu mrežu Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS-a). Za priključak predmetne elektrane na mrežu izrađen je i usvojen Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja sukladno zakonskoj regulativi u području priključka na elektroenergetsku mrežu te Mrežnim pravilima.

Kabelsku trasu je predviđeno položiti od svakog agregata, uz predviđene pristupne puteve do županijske ceste ŽC 5203, i dalje do postojeće TS 20-35/110 kV Velika Popina. Kabeli se polažu u kabelske rovove.

Međusobno povezivanje vjetroagregata energetskim i komunikacijskim kabelima izvodi se ukapanjem u kabelski rov, dimenzija prema projektnoj dokumentaciji, smještenim uz rub servisnih prometnica.

Sukladno konfiguraciji terena i proračunu tokova snaga izvršit će se spajanje pojedinih vjetroagregata međusobno u tzv. grane.

Načelno, kabelska trasa je predviđena rubom servisnih puteva koji povezuju vjetroagregate. Na isti način je predviđena kabelska trasa do trafostanice. Na prijelazima preko cesta, kao i na mjestima gdje se može očekivati veće osovinsko opterećenje, kabelska kanalizacija se polaže u zaštitu od plastičnih ili betonskih cijevi, te se po potrebi izvodi zaštitni sloj betona.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Osim SN raspleta u kabelski rov se polaže i zaštitni uzemljivač, te PEHD cijevi za polaganje optičke upravljačke veze između pojedinih vjetroagregata.

Kabelska trasa je duljine oko 9,1 km.

2.2.4. Priključak na elektroenergetsku mrežu

Vjetroelektrana Otrić, koja se sastojati od četiri vjetroagregata nazivne snage do 5 MW, instalirane ukupne snage do 20 MW, predviđena je priključiti se na hrvatski elektroenergetski sustav na trafostanici TS 20- 35/110 kV Velika Popina, sukladno posebnim uvjetima priključenja, a koji će se definirati ugovorom o priključenju. TS 20-35/110 kV Velika Popina nije predmet ovog projekta.

Za povezivanje vjetroelektrane Otrić, do 20 MW do trafostanice TS 20-35/110 kV Velika Popina na hrvatski elektroenergetski sustav, predviđeno je polaganje sredenjenaponskih podzemnih kabela naponske razine 20-35 kV. Kabelski srednjenaponski rasplet predviđeno je izvesti između svih vjetroagregata i TS 20-35/110 kV Velika Popina na način da je pojedine vjetroagregate predviđeno povezati u radijalne nizove. Ukupna duljina kabelske trase iznosi oko 9 km.

Unutar vjetroagregata ili na platou uz svaki vjetroagregat (ovisno o isporučitelju vjetroagregata) predviđena je izgradnja blok transformatora za transformaciju napona 0.69/20-35 kV koja će podzemnim energetskim srednjenaponskim vodovima biti spojena s TS 20-35/110 kV Velika Popina. Konačna konfiguracija, nazivni napon srednjenaponske mreže, kao i potrebni presjek energetskih kabela između pojedinih vjetroagregata VE Otrić odredit će se i optimizirati u fazi izrade glavnog projekta. Polaganje kabela u kabelski rov, te križanje istih s drugim objektima odnosno instalacijama biti će izvedeno sukladno važećim normama i pravilnicima. Kabelski vod čine tri jednožilna aluminijska kabela s izolacijom od umreženog polietilena, tipa kao NA2XS(F)2Y, nazivnog napona i potrebnog presjeka koji će se odrediti temeljem proračuna u glavnom projektu, formirana u trokutni snop koji je na svakih 1 – 2 m učvršćen plastičnim držačima. U zajednički rov predviđeno je položiti uzemljivač na koji je predviđeno na svakom kraju kabelskog voda povezati ekran kabela, a uzemljivač povezati sa uzemljenjem vjetroagregata na jednoj strani, odnosno s uzemljenjem TS 20-35/110 kV Velika Popina na drugoj strani. U zajednički rov s energetskim kabelima predviđeno je položiti i optičke kabele u PEHD cijevima promjera 50 mm za telekomunikacijske potrebe vjetroelektrane.

2.2.5. Vodoopskrba i odvodnja

Za nesmetan rad vjetroagregata na samoj lokaciji nije potrebna nikakva građevina, jer se upravljanje vrši daljinski, vjetroelektrana nema posadu, te nema zahtjeve za sustavom vodoopskrbe i odvodnje.

Oborinska odvodnja prometnih površina i platoa rješava se uzdužnim i poprečnim nagibima površina prema okolnom zelenom pojasu.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Po potrebi se izvode obodni kanali oborinske odvodnje sa tipskim cijevnim propustima, sukladno proračunima slivnih voda i površina

2.2.6. Mjere zaštite od požara

Mogućnost pristupa vatrogasnih vozila

U granicama obuhvata Vjetroelektrane Otrić nalazi se trasa postojećeg dalekovoda DV 35 kV Gračac - Srb te prometnica Gračac-Donji Srb, kao i lokalna prometnica koja se od smjera Gračaca do Donjeg Srba, cca 2 km prije Srbskog Klanca odvaja sjeverozapadno prema zaseoku Podljut.

Koridor pristupnog puta do vjetroelektrane Otrić, koji prvenstveno služi za dopremu elemenata za izgradnju vjetroelektrane, izgradit će se u širini od oko 5,5 m (bankine uključene) s potrebnim proširenjima u krivinama, priključit će se na postojeću prometnicu sjeverno i zapadno od Srbskog Klanca, u samom zavoju klanca.

Površine za operativni rad predviđene su na segmentu pristupnog puta u neposrednoj blizini vjetroagregata, unutar manipulativnog platoa.

Veličina površina za operativni rad vatrogasnih vozila i tehnike iznosi 5,5 x 11,0 m, a imat će nosivost od 100 KN. Uzdužni nagib pristupnih površina vatrogasnih pristupa iznosi najviše 12%, a pad operativne površine u bilo kojem smjeru najviše 10%.

Zaposjednutost prostora

U građevini (vjetroagregatima) nema stalne posade, tako da osoblje koje servisira uređaje boravi povremeno za vrijeme hitnih intervencija ili redovnog servisiranja.

Pristup unutar stupa vjetroagregata dopušta se isključivo ovlaštenom i osposobljenom osoblju koje radi na praćenju rada i servisiranju agregata.

Požarno opterećenje

Požarno opterećenje nastaje od gorivih materijala od kojih je izgrađena građevina i od gorivih materijala koji se nalaze u njoj uslijed namjene. Imobilno požarno opterećenje, budući da je građevina izgrađena uglavnom od negorivih materijala: čelik, lim, možemo pretpostaviti u iznosu manjem od 100 MJ/m2 (od gorivih obloga i sl.).

Mobilno požarno opterećenje građevine s obzirom na namjenu, prema statističkim podacima (TRVB 126/87), možemo procijeniti u sljedećim iznosima:

• tehnički prostori - 400 MJ/m2 • ugrađena trafostanica unutar stupa (sastavni dio agregata) - 200 MJ/m2 23

Elaborat OPPUO VE Otrić

Sukladno normi HRN UJ.1.030. kao pravilu tehničke prakse, transformatorsko postrojenje u stupu i gondola, sukladno navedenim podacima za specifično požarno opterećenje, razvrstavaju se u prostore niskog požarnog opterećenje (< 1 MJ/m2).

Osnovni principi zaštite

Rasporedom mikrolokacija stupova vjetroelektrane, na udaljenosti većoj od 200 metara, osigurana je sigurnost ostalih stupova od eventualnog rušenja domino efektom.

Unutar stupa vjetroagregata, uz penjalice, na razmaku od 6 m (vertikalno), na svakoj platformi, u gondoli, kod trafostanice u podnožju stupa, iznad ulaznih vrata, uz opću rasvjetu, ugrađena je i sigurnosna rasvjeta, koja se napaja iz baterija u samom rasvjetnom tijelu. Kod nestanka napona baterija omogućuje rad panik-rasvjete u trajanju od najmanje 3 sata. Prostori u kojima se nalaze uređaji za upravljanje i nadzor (gondola i podnožje stupa), bit će osvijetljeni s nužnim osvjetljenjem najmanje 15 luksa.

Jedan vatrogasni aparat sa 5 kg CO2 i jedan protupožarni aparat za pjenu od 9 l postavit će se na donjem podestu, osnovi, stupa. I jedan protupožarni aparat s minimalnih 5 kg CO2 biti će postavljen na srednjim razinama na području električnih instalacije.

U gondoli na vrhu stupa će se postaviti tri ručna aparat za početno gašenje požara sa 5 kg CO2.

Na postrojenju je projektiran cjeloviti sustav zaštite od udara munja i pojave požara, koji će aktivnim i pasivnim mjerama osigurati da posljedice tih pojava budu što manje i što lakše savladive.

S obzirom da se radi o vjetroagregatu – gotovom tehnološkom postrojenju, nema drugih izlaznih puteva osim izlaznih vrata vjetroagregata. Vrata s unutarnje strane bit će osigurana sigurnosnom panik-bravom, kojom osoba koja se nalazi u vjetroagregatu može, u svakom slučaju otvoriti vrata.

Unutar svakog pojedinačnog vjetroagregata predviđen je standardni sustav vatrodojave s primjenom vatrodojavnih javljača koji se ugrađuju u gondoli, unutar stupa vjetroagregata, u podnožju stupa kod transformatora, kao i u svakom pojedinačnom razvodnom ormaru.

Elektroinstalacije

Gromobransku zaštitu koja štiti vjetroagregat od vrha lopatica do temelja isporučuje se kao sastavni dio vjetroagregata. Osnovna dizajnirana gromobranska zaštita je razine I, a koja je usklađena sa standardom IEC 61024, što znači da sustav mora biti u stanju prihvatiti udare groma visoke specifične energije. Sustavom gromobranske zaštite obuhvaćene su lopatice, strojarnica vjetroagregata, ležajevi i reduktor. Cjelokupni sustav uzemljenja vjetroelektrane spojen je sa pripadajućim uzemljenjem unutar stupa vjetroagregata.

Energetski transformator 0,69/20(35) kVA, koji se nalazi na donjoj platformi unutar stupa vjetroagregata, služi za transformaciju izmjeničnog napona iz frekventnog pretvarača. Predmetni transformator se isporučuje kao sastavni dio vjetroagregata. Predviđena je ugradnja standardnog blok transformatora, koji

Elaborat OPPUO VE Otrić je u potpunosti zaštićen obložnim metalnim panelima. Hlađenje transformatora predviđeno je prisilnom ventilacijom, cirkulacijom zraka kroz ventilacijske otvore, ispod i iznad ulaznih vrata u stup. Pristup transformatoru moguć je kroz vrata na stupu vjetroagregata samo ovlaštenim osobama, u svrhu održavanja i nadzora rada.

Svi električni i upravljački sustavi su zaštićeni ekvipotencijalnim povezivanjem, elektronskom zaštitom i instalacijom sa odvodnicima prenapona. Zaštita od indirektnog dodira izvedena je sistemom: TN-S, sa dodatnom diferencijalnom zaštitom.

Projektom je predviđeno da se svi metalni dijelovi, koji normalno nisu, a mogu iz bilo kojeg razloga doći pod napon, galvanski spoje sa zaštitnim vodičem instalacije. U građevini je izvedeno izjednačenje potencijala prema važećim tehničkim propisima i standardima.

Zaštita od slučajnog, direktnog dodira dijelova pod naponom izvedena je tako da su svi neizolirani dijelovi električne opreme smješteni u limene i poliesterske razdjelnike, a sva spajanja izvode se u razvodnim kutijama pomoću odgovarajućih stezaljki.

Zaštita od mehaničkog oštećenja izvedena je polaganjem kabela i vodiča u odgovarajuće kabelske police i zaštitne PVC i čelične cijevi. Zaštita od prodora vlage, vode i prašine rješenja je pravilnim izborom el. opreme za navedene uvjete.

Svi upotrjebljeni kabeli i vodiči moraju biti označeni brojem strujnog kruga (ili brojem parice) i oznakom razdjelnika kojem pripadaju. Svi električni kabeli i vodiči dimenzionirani su prema: strujnom opterećenju, strujama kratkog spoja, padu napona i uvjetima polaganja.

Zaštita od kratkog spoja riješena je pravilnim izborom elemenata zaštite (odgovarajući osigurači-prekidači).

Osigurači su odabrani tako, da se vodovi koje oni štite ne mogu opasno pregrijati. Pri tome je zadovoljena selektivnost djelovanja zaštite. Odabran je takav instalacijski pribor koji sprečava eventualne ozljede osoba i montera koji rukuju i montiraju. Zaštita u slučaju opasnosti predviđena je pravilnim odabirom prekidača smještenih na razdjelnicima.

690V je naponska razina generatora i energetskih pretvarača vjetroagregata. Veliki broj ostalih sustava u vjetroagregatu (telekomunikacije, upravljanje, računala) radi na standardnom „kućnom“ naponu 230V, za jednofazne, odnosno 400V za trofazne potrošače. Ti sustavi se električnom energijom napajaju putem malih transformatora 690/380V. Jedan takav transformator smješten je u ormarima u podnožju stupa vjetroagregata a drugi u ormarima u gondoli. Oba su suhi transformatori koji se standardno ugrađuju u opremu u energetici. Energetski krugovi u vjetroagregatu se štite prekidačima naponske razine 1000V na 690V strani, odnosno prekidačima za maksimalni napon 24-38 kV za srednjenaponsku stranu. To je dio vjetroagregata koji služi izravno za proizvodnju električne energije. Potrošački krugovi, koji predstavljaju opću potrošnju vjetroagregata rade na 220/380V i za njih sklopke naponske razine 500V predstavljaju ispravan odabir.

Elaborat OPPUO VE Otrić

U svim razdjelnicima su predviđene natpisne pločice, natpisi svih pojedinih elemenata u razdjelnicima i na njihovim vratima. Razvodni uređaji predviđeni su s petom sabirnicom. U sve razdjelnike je potrebno postaviti izvedbene jednopolne sheme. Posebno se moraju označiti i vidno odijeliti sekcije različitih napona. Na vratima razdjelnika moraju se postaviti oznake opasnosti od udara struje i oznake sustava zaštite od indirektnog dodira. Na vjetroagregatu ugrađuju se odvodnici prenapona za prenaponsku zaštitu kompletne instalacije u objektu.

U GRO (glavni razdjelni ormar) je također predviđena posebna tračnica za izjednačenje potencijala na koju su povezane sa temeljnim uzemljivačem, kao i zaštitnom sabirnicom glavnog razdjelnika.

Opća, osnovna rasvjeta u svim je prostorima vjetroagregata riješena je ovisno o namjeni i veličini prostora sukladno s tehničkim propisima i HRN.

Električna instalacija mora tokom postavljanja i/ili kada je završena, ali prije predaje korisniku, biti pregledana i ispitana.

Za sav ugrađeni električni instalacijski materijal potrebno je imati odgovarajuće ateste, odnosno potvrde za deklariranu razinu kvalitete, izdane od za to ovlaštene ustanove.

Za pravilno korištenje električnih instalacija potrebno je odrediti odgovarajuće stručne osobe, koje će se brinuti o njihovom pravilnom održavanju i eksploataciji. Električni kabeli i vodiči imaju izolaciju iz samo-gasive PVC mase otporne na požar. Spajanje kabela vrši se u razdjelnicima i vodonepropusnim razvodnim kutijama s kabelskim uvodnicama koje trajno elastičnim kitom.

Električni razvodni uređaji izrađeni su iz metala ili samo-gasive plastike. Opremljeni su kabelskim uvodnicama koje su brtvljene trajno elastičnim kitom. Stupanj mehaničke zaštite je IP-54 ili više. Opremljeni su vratima koja se zatvaraju cilindričnim ključem.

Strujna opteretivost kabela znatno je manja od dozvoljene. Koordinacija karakteristika vodiča i zaštitnog uređaja od nadstruje usklađena je i dokazana računskim putem. Karakteristike uređaja za zaštitu kabela od kratkog spoja te selektivnost te zaštite usklađena je i dokazana proračunom. Primijenjena je sljedeća vrsta zaštitnih uređaja: visokoučinski rastalni osigurači i automatski instalacijski osigurači.

Opća osnovna rasvjeta u svim je prostorijama riješena ovisno o namjeni i veličini prostorije sukladno s tehničkim propisima i normama.

Vjetroagregati su opremljeni spojevima za izjednačavanje potencijala i uzemljenja projektiranima i ugrađenima u vjetroagregat kao gotov proizvod sukladno standardima IEC 62305 i IEC 61400-24. Ukupni otpor uzemljivača pojedinog vjetroagregat ne smije prijeći iznos od 10 Ω.

Požarno odvajanje

Svaki od vjetroagregata unutar Vjetroelektrane Otrić bit će jedna požarna zona.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Požarni sektori i sve ostale mjere zaštite od požara bit će detaljno obrađene Elaboratom zaštite od požara izrađenom od strane ovlaštene osobe, a u sklopu glavnog projekta.

2.3. Varijantna rješenja zahvata

Nema varijantnih rješenja zahvata.

2.4. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze i ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš

Vjetroagregati koriste energiju vjetra, koju pretvaraju u električnu energiju te stoga nema emisija tvari u okoliš no dolazi do emisije buke u okoliš, čiji je utjecaj obrađen u poglavlju 4.1.10.

Na lokaciji zahvata se koristi transformatorsko ulje. U cilju zaštite od izlijevanja transformatorskog ulja i negativnih utjecaja na okoliš svaki energetski transformator je opremljen uljnom jamom za prihvat ulja kako bi se onemogućilo razlijevanje ulja u slučaju havarije. Detaljniji popis grupa i vrsta otpada prikazan je u poglavlju 4.1.9.

2.5. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata

Za realizaciju zahvata, osim prethodno opisanih, nisu potrebne druge aktivnosti.

2.6. Analiza odnosa zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima

Na slici Error! Reference source not found. analiziran je prostor od 10, 20 i 30 kilometara oko vjetroelektrane Otrić.

Od postojećih vjetroelektrana u krugu od 10 km nalaze se jedna uz drugu VE ZD6 i VE ZD6 proširenje (na slici označeno brojem 1) s ukupno 17 vjetroagregata. Pored navedenih 17 vjetroagregata, u širem krugu između 20 i 30 km oko VE Otrić nalazi se još i vjetroelektrana Krš Pađene s 48 vjetroagregata.

Između projekata u Registru OIEKPP1 unutar 10 km nije zaveden niti jedan. U prostoru od 10 do 20 km planirana je jedna mHE snage 160 kW, zatim VE Bruvno (na slici označeno slovom C) i dio VE Mazin 2 (označeno slovom B), a u prostoru od 20 do 30 km preostali dio VE Mazin 2 te manji dio VE Udbina (označeno slovom A).

1 Registar OIEikPP vodi i ažurira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a podaci su dostupni na https://oie-aplikacije.mzoe.hr/Pregledi/; pristup podacima je učinjen 26.1.2021.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Od ostalih postojećih elektrana unutar udaljenosti 20 do 30 km nalaze se RHE Velebit i mHE Golubić.

Slika 2.6-1 Postojeći i planirani infrastrukturni zahvati u okolici VE Otrić

Izvan udaljenosti od 30 km oko Otrića nalazi se još nekoliko vjetroelektrana; VE Zelengrad (2), VE ZD2 i VE ZD3 (oznake 3 i 4) s planom proširenja (oznake D i E), VE Jasenice (7) i VE Ljubač (6) koji je u izgradnji.

Unutar 30 km oko VE Otrić nalaze se i „linijski“ objektu kao što su dalekovodi, ceste i željezničke pruge. Najbliže samoj vjetroelektrani Oton (oko 5 km južno) nalaze se radijalni DV 110 kV koji spaja TS 110/35 kV GRAČAC i TS 20/110 kV VELIKA POPINA na koju bi se priključila i VE Otrić. Pored toga, uz navedeni DV 110 kV prolazi DV 220 kV Melina – Konjsko. Na sličnoj udaljenosti također prolaze i državna cesta D1 te željeznička pruga Gračac-Knin.

Ostali infrastrukturni „točkasti“ objekti prikazani su u tablici 2.6-1 .

Tablica 2.6-1 broj točkastih infrastrukturnih objekata u prostorima oko VE Otrić

10 km 10-20 km 20-30 km kamenolomi - postojeći - 3 - kamenolomi - plan 3 1 - antenski stupovi 4 6 7

Elaborat OPPUO VE Otrić

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1. Opći podaci o lokaciji i položaj zahvata u prostoru

3.1.1. Geografski položaj

Lokacija planirana za VE Otrić nalazi se u Zadarskoj županiji, na jugu Like. Proteže se na vrhovima južno od planine Maglaj, od brda Kulica (796 m n.v.) na zapadu do Srbskog klanca na istoku, te od Debelog brda (907 m n.v.) na jugu do Cvijinoog dola na sjeveru, sjeverozapadno od prometnice Gračac – Srb (Error! Reference source not found.).

Lokacija vjetroelektrane je izvan planiranih građevinskih područja, infrastrukturnih koridora i poljoprivrednog zemljišta.

Lokacija zahvata u prostoru: dijelovi k.č.br.: 3180, 3277, 3278/1, 3278/2, 3279, 3280/1, 3280/2, 3285, 3348, 3349, 3351/11, 3352, 3353, 3354/1, 3358/3, 3358/4, 3358/5, 3358/6, 3358/7, 3358/8, 3358/9, 3359, 3361, 3362, 3363/2, 3364/1, 3364/2, 3365, 3366, 3367/1, 3367/2, 3370, 3371, 3372/1, 3372/2, 3373/2, 3374, 3376/2, 3376/4, 3384/1, 3384/2, 3384/3, 3385, 3386, 3387, 3388, 3389, 3390, 3391/2, 3394, 3395/2, 3405/3, 3405/31, 3405/32, 3405/34, 3405/35, 3405/65, 3424/1, 3424/8, 3424/9, 3425, 3865/1, 3865/2, 3865/3, 3867/2, 3868/2, 3868/5, 3871/1, 3871/4, 3873/19, 3873/2, 3875/2, 3876, 3877, 3898/2, 3936/1, 3936/2, 3944/4, 4296/2, 4296/3, 4296/4, 4297/1, 4297/2, 4298/1, 4299/2, 4300/1, 4301/2, 4302/1, 4303/2, 4304/2, 4309/1, 4310/1, 4310/2, 4310/3, 4312/2, 4313, 4316, 4317, 4367/1, 4368/1, 5264, 5284, 5286/1, 5286/2, 5287, 5289/1, 5300/1, sve u K.O. Velika Popina, te dijelovi k.č.br. 3918 i 3920, obje u K.O. Kupirovo.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.1-1 Lokacija obuhvata VE Otrić

Tablica 3.1-1 Koordinate VE Otrić

Koordinatni sustav E (X) N (Y) (HTRS96) VA1 466650 4906369 VA2 466287 4906762 VA3 467368 4907416 VA4 466903 4907867

3.2. Zahvat u odnosu na važeću prostorno plansku dokumentaciju

Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske, planirani zahvat se nalazi na području Zadarske županije, unutar jedinice lokalne samouprave Općine Gračac.

Područje zahvata regulirano je sljedećim dokumentima prostornog uređenja:

 Prostorni plan Zadarske županije (u daljnjem tekstu PP ZŽ), Službeni glasnik Zadarske županije br. 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14, 14/15

Elaborat OPPUO VE Otrić

 Prostorni plan uređenja Općine Gračac (u daljnjem tekstu PPUO Gračac), Službeni glasnik Zadarske županije br. 13/07, 27/10, II. izmjene i dopune u tijeku (Odluka o izradi prostornog plana Sl.gl. Općine Gračac 2/15).

3.2.1. Prostorni plan Zadarske županije

U tekstualnom dijelu – odredbama za provedbu PP Zadarske županije definirane su sljedeće odredbe koje se odnose na zahvat VE Otrić.

Članak 4.

Ovim Planom određene su pojedinačne građevine od važnosti za Državu i Županiju prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnim propisima.

Te građevine su određene funkcijom i kategorijama, grafički načelno označenom lokacijom ili trasom za koje se prostor određuje u planovima užih područja na temelju podataka javnopravnih tijela, studija i drugih dokumenata. Građevine su određene kao:

 postojeće za koje je prostor namjene određen stvarnom lokacijom za koje se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i proširenje ako je planom tako predviđeno  planirane pri čemu se prostor osigurava namjenom površina i posebnim uvjetima korištenja šireg prostora, a za prometnice i vodove infrastrukture planskim koridorom ili trasom koji omogućava detaljniju plansku prilagodbu lokalnim uvjetima  potencijalne za istraživanje pri čemu se određuju područja na kojima je moguće utvrditi lokaciju – trasu.

Članak 6.

Ovim planom, određene su sljedeće građevine od važnosti za Županiju:

2.2.2. Energetske građevine

Elektroenergetske građevine (postojeće):

 vjetroelektrana VE Velika Popina  vjetroelektrana VE Zadar 2  vjetroelektrana VE Zadar 3  vjetroelektrana VE Ravna

(…)

Elektroenergetske građevine (planirane):

Elaborat OPPUO VE Otrić

 vjetroelektrane snage manje od 20 MW u područjima predviđenima za obnovljive izvore energije.

(…)

5. UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJA IZGRAĐENA I NEIZGRAĐENA DIJELA PODRUČJA

5.2. Uvjeti gradnje izvan građevinskih područja

Članak 42.

Infrastrukturni sustavi su:

(…)

- energetski sustavi i građevine

Planom se propisuju uvjeti za utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i pripadajućih građevina državnog i županijskog značaja, te shematski određuje njihov položaj u prostoru.

Članak 59.

Korištenjem obnovljivih izvora energije (vode, sunca, vjetra ...) moguća je izgradnja:

(…)

- vjetroelektrana

(…)

Energetske građevine koje koriste obnovljive izvore energije

Članak 62.

Ovim Planom određena su područja za planiranu izgradnju vjetroelektrana na području Grada Paga, Grada Obrovca, Grada Benkovca, Općine Jasenice, Općine Gračac i Općine Lišane Ostrovičke kako je prikazano na kartografskom prikazu 2.3. Infrastrukturni sustavi – energetski sustavi. Unutar planiranih područja lokacije vjetroelektrana odredit će se na temelju provedenih istražnih radova. Smjernice za određivanje lokacija vjetroagregata:

 izvan zaštićenih i predloženih za zaštitu dijelova prirode  izvan planiranih građevinskih područja, infrastrukturnih koridora, visokih šuma i poljoprivrednog zemljišta 32

Elaborat OPPUO VE Otrić

 izvan zona izloženih vizurama vrijednog krajolika, te s mora i glavnih prometnica  udaljenost vjetroagregata od granice građevinskog područja naselja je najmanje 1.000 m, a iznimno može biti i manja, ali ne manja od 500 m ako se u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš utvrdi da zahvat nema značajniji negativni utjecaj na naselje  uskladiti smještaj vjetroagregata u odnosu na telekomunikacijske uređaje (radio i TV-odašiljači, navigacijski uređaji) radi izbjegavanja elektromagnetskih smetnji  voditi računa u odabiru veličine i boje lopatica i stupa o mogućoj vizualnoj degradaciji prostora  izraditi za karakteristične lokacije kompjutorsku vizualizaciju radi ocjene utjecaja vjetroagregata na fizionomiju krajobraza  površine vjetroelektrana ne mogu se ograđivati.

Planom je omogućeno povezivanje vjetroelektrana na postojeću i planiranu elektroenergetsku mrežu što će biti definirano kroz daljnju razradu svake pojedine lokacije. (…)

Članak 62b.

Povezivanje, odnosno priključak planiranih obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane, solarne elektrane) na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od: pripadajuće trafostanice smještene u granicama obuhvata planirane vjetroelektrane/solarne elektrane i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu u dijelu elektroenergetskog sustava koji se nalazi u relativnoj blizini lokacije izgradnje vjetroelektrane/solarne elektrane. (…)Prostorni plan uređenja općine Gračac

Općinski prostorni planovi usklađeni su sa županijskim.

U tekstualnom dijelu – odredbama za provedbu PPUO Gračac definirane su sljedeće odredbe koje se odnose na zahvat VE Otrić:

Članak 8.

Ovim Planom na prostoru općine Gračac definirane su građevine od važnosti za Državu i Županiju, a funkcijom i kategorijom su označene u grafičkom dijelu i provedbenim odredbama Prostornog plana Zadarske županije.

Članak 10.

Infrastrukturne građevine od važnosti za Zadarsku županiju na području općine Gračac su:

(…)

Energetske građevine:

-energetski objekti koji koriste obnovljive izvore (vjetar, voda, sunce) (potencijalne)

(…)

Članak 11.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Tijekom planiranja i projektiranja građevina od važnosti za županiju moraju se poštivati važeći funkcionalno-prostorni i prostorno ekološki uvjeti na području županije, definirani PPŽ-om.

• elektroenergetske građevine:

(…) o vjetroelektrane snage veće od 20 MW u područjima predviđenima za obnovljive izvore energije - (planirane)

(…)

Obnovljivi izvori energije

Članak 116.

Planom se utvrđuju planirana i potencijalna područja za iskorištavanje energije vjetra, a na prostoru definiranom u Izvatku iz Županijskog plana Zadarske županije.

Članak 117.

Prije početka korištenja predviđenog prostora u smislu eksploatacije energije vjetra, obvezno je za isti izraditi Studiju utjecaja na okoliš. Studijom utjecaja na okoliš potrebno je dokazati mogućnost iskorištavanja energije vjetra bez narušavanja izvornih prirodnih vrijednosti. Također se mora utvrditi broj i razmještaj stupova sa vjetroturbinama u skladu sa standardima i obveznim minimalnim udaljenostima od građevinskih područja naselja i drugih sadržaja, zona zaštićene baštine, prometnih i infrastrukturnih objekata i sl.

Članak 118.

Planom se utvrđuju mjere zaštite prostora od negativnog utjecaja planirane izgradnje energetskog parka, a u smislu zaštite prometnica i ostale infrastrukture, očuvanje postojećih prirodnih, kulturnih i etnoloških vrijednosti i zaštite građevinskog područja naselja i drugih sadržaja prvenstveno od buke. U tom smislu se određuju minimalne udaljenosti stupova sa vjetroturbinama:

- od građevinskih područja naselja i drugih sadržaja – 300 m

- od prirodnih, kulturnih i etnoloških dobara – 300m

- od prometnica i infrastrukturnih objekata – 150 m

- od eksploatacijskih polja mineralnih sirovina – 500 m

3.2.2. Opis kartografskih prikaza PP Zadarske županije i PPUO Gračac

Općinski i županijski prostorni planovi su u ovom slučaju usklađeni.

Prema kartografskom prikazu 1.1 Korištenje i namjena prostora, PP Zadarske županije i PPUO Gračac (Slika 3.2-1) obuhvat VE Otrić nalazi se prvenstveno na šumskom zemljištu te dijelom i na ostalom poljoprivrednom tlu, šumama i šumskom zemljištu.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Prema kartografskom prikazu 2.3. Infrastrukturni sustavi - Energetski sustav, PP Zadarske županije (

Slika 3.2-2) obuhvat VE Otrić smješten je na prostoru koji je označen kao planirano područje za iskorištavanje energije vjetra.

Prema kartografskom prikazu 3.1 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja, PP Zadarske županije (Slika 3.2-3), neposredno sjeverno od obuhvata VE Otrić nalazi se ekološka mreža – područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove. Uz područje obuhvata, na jugoistočnom dijelu, nalazi se memorijalno i povijesno područje. Na udaljenosti od 900-1500 m istočno nalazi se arheološki lokalitet.

Slika 3.2-1 VE Otrić na kartografskom prikazu 1.1 Korištenje i namjena prostora - Prostori za razvoj i uređenje, PP Zadarske županije

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.2-2 VE Otrić na kartografskom prikazu 2.3 Infrastrukturni sustavi – Energetski sustav, PP Zadarske županije

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.2-3 VE Otrić na kartografskom prikazu 3.1 Uvjeti korištenja, zaštite i uređenja prostora, Područja posebnih uvjeta korištenja, PP Zadarske županije

3.3. Sažeti opis stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj

3.3.1. Kvaliteta zraka

Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj definirana je Zakonom o zaštiti zraka (NN 127/19) i važećim podzakonskim aktima. Ona se kategorizira ovisno o koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku. Kriteriji za ocjenu onečišćenosti zraka i granične vrijednosti u pogledu zaštite zdravlja ljudi, kvalitete življenja te zaštite vegetacije i ekosustava, propisani su Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17).

S obzirom na propisane granične vrijednosti i ciljne vrijednosti, Zakonom o zaštiti zraka (NN 127/19) definirana je podjela kvalitete zraka u dvije kategorije:

 Prva kategorija kvalitete zraka – čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i ciljne vrijednosti za prizemni ozon;  Druga kategorija kvalitete zraka – onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i ciljne vrijednosti za prizemni ozon. Kategorije kvalitete zraka utvrđuju se za svaku onečišćujuću tvar posebno i odnose se na zaštitu zdravlja ljudi, kvalitetu življenja, zaštitu vegetacije i ekosustava. Mjerenja kvalitete zraka obavljaju se na mjernim postajama, kojima upravlja DHMZ.

Sukladno postavljenim postajama, uzeti su u obzir podaci iz najbliže mjerne postaje za praćenje koncentracije onečišćenja zraka – Polača, u Ravnim kotarima. Na mjernoj postaji mjere se sljedeći podaci: ozon (O3), i lebdeće čestice (PM10 i PM2,5). Podaci o kvaliteti zraka za odabranu mjernu postaju prikazani su u Tablica 3.3-1.

Tablica 3.3-1 Kvaliteta zraka na mjernoj postaji Polača, Ravni kotari2

2 Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP), Kvaliteta zraka u Republic Hrvatskoj: http://iszz.azo.hr/iskzl/

Elaborat OPPUO VE Otrić

Godina Mjerna postaja Onečišćujuća tvar (µg/m3) 2017. 2018. 2019. PM10 Srednja vrijednost 12,1054 14,2625 13,4699 Maksimalna vrijednost 226,8 273,1 233,0 PM Polača (Ravni 2,5 Srednja vrijednost 8,7949 10,7228 8,9127 kotari) Maksimalna vrijednost 69,4 83,1 93,1 O3 Srednja vrijednost 91,0754 84,2255 86,0874 Maksimalna vrijednost 180,8 164,5 172,2 Članak 43. članka Zakona o zaštiti zraka (NN 127/19) propisuje da novi zahvat u okoliš ili rekonstrukcija postojećeg izvora onečišćivanja zraka u području prve kategorije ne smije ugroziti postojeću kategoriju kvalitete zraka. U području druge kategorije kvalitete zraka lokacijska, građevinska i uporabna dozvola za novi izvor onečišćenja zraka ili za rekonstrukciju postojećeg može se izdati ako se tom gradnjom osigurava zamjena novim, kojim se smanjuje onečišćenost zraka, ili ako se u postupku procjene utjecaja na okoliš utvrdi da ne dolazi do narušavanja trenutne kvalitete zraka. Sukladno podacima prikazanima u Tablica 3.3-1, kvaliteta zraka na području razmatrane lokacije je po pitanu PM2,5 i PM10 čestica dobra (nije bilo prekoračenja graničnih vrijednosti). Potrebno je također uzeti u obzir kako kvaliteta zraka na promatranoj lokaciji spada u 2. kategoriju kvalitete zraka (onečišćen zrak - prekoračene su granične vrijednosti O3) (MZOE, 2019.). No, takav rezultat je posljedica obuhvata podataka ispod 75% (lokacija sa nezadovoljavajućim obuhvatom podataka) te su korištena mjerenja prikazana kao indikativna.

3.3.2. Klimatološke značajke i klimatske promjene

Za prikaz klimatskih prilika na području zahvata korišteni su meteorološki podaci izmjereni na meteorološkim postajama DHMZ-a Gospić, Knin i Zadar, koje su najbliže području planirane vjetroelektrane. Podaci su prikazani u obliku srednjih mjesečnih vrijednosti i ekstrema, u sljedećim razdobljima: Gospić – 1872.-2018. godina; Knin – 1949.-2018. godine; te Zadar – 1961.-2018. godina.

Geografske različitosti uvjetuju i značajne razlike u klimatskim uvjetima pojedinih dijelova Zadarske županije, gdje će razmatrani zahvat biti građen. Primorski dio županije ima odlike sredozemne (mediteranske) klime -ljeta su uglavnom topla i suha, a zime blage i kišovite. U Bukovici, Ravnim kotarima i Zagori zime su oštrije nego na obali i otocima pa navedeno područje ima odlike submediteranske klime s nešto većim dnevnim i godišnjim kolebanjima temperatura.

Šire područje zahvata ima umjerenu toplu vlažnu klimu, s toplim ljetom. Hladno doba godine (studeni do ožujka) karakteriziraju česte ciklonalne aktivnosti i prolasci hladnih fronti praćeni jakim, a često i olujnim vjetrom. Posebna karakteristika zimskog razdoblja je česta bura – mahovit vjetar koji doseže i olujnu jačinu. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, koja uvažava bitne odlike srednjeg godišnjeg hoda temperature zraka i oborine, ovo područje ima Cfs's"b klimu (Slika 3.3-1). C je oznaka za umjereno toplu kišnu klimu kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina. Njoj odgovara srednja temperatura najhladnijeg mjeseca viša od - 3°C i niža od 18°C. Srednja mjesečna temperatura viša je od 10°C. Tijekom godine nema suhih mjeseci (f), a minimum oborine je ljeti. Oznaka s' pokazuje da je kišovito razdoblje u jesen, a da i zimi postoji kraće sušno razdoblje.

Elaborat OPPUO VE Otrić

3.3.2.1. Postojeće stanje

Temperatura i oborine

Srednje godišnje temperature zraka priobalnih prostora kreću se između 12°C i 15°C, dok su prosječne godišnje temperature zraka na visokim planinama oko 3°C te oko 9°C u nižim kontinentalnim predjelima (Slika 3.3-2).

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-2 Prikaz srednje temperature zraka za meteorološke postaje Gospić, Knin i Zadar (DHMZ, 2019.)

Temperatura zraka je u neposrednoj ovisnosti o trajanju sunčeva sjaja (insolacije) koja u prosjeku u priobalnom području iznosi oko 2.450 h/god. Za ove prostore karakterističan je pad temperature od obale prema unutrašnjosti (Slika 3.3-3). Razlike u godišnjem hodu temperature uvjetuju i prijelaz iz mediteranske vegetacije u submediteransku upravo u zaobalju Zadra, Biograda na Moru i Nina, gdje obalne šume i makije hrasta crnike prelaze u šume i šikare hrasta medunca i bijelog graba s nizom miješanih i pratećih degradiranih i prijelaznih oblika. Temperaturni ekstremi pojačavaju se udaljavanjem od obale, prvenstveno zbog slabljenja utjecaja mora i jačanja kontinentalnih obilježja.

Slika 3.3-3 Prostorna raspodjela srednje mjesečne temperature u siječnju (lijevo) i srpnju (desno) na prostoru Zadarske županije (Dvokut Ecro, 2017.)

Elaborat OPPUO VE Otrić

Godišnji hod srednjih mjesečnih vrijednosti količine oborina odgovara dinamičkom tipu pluvijalnog režima izvan tropskih ciklonskih oborina s koncentracijom tijekom jeseni. Priobalni prostor je izloženiji oborinama od obalnog dijela. Godišnji hod oborina ukazuje na nedostatak oborina u ljetnom razdoblju i naglašeni maksimum u kasno jesenskom razdoblju–tijekom rujna, listopada, studenog i prosinca padne blizu 50% ukupne godišnje količine oborina (Slika 3.3-4).Takva raspodjela količina oborina je nepovoljna s aspekta vodoopskrbe i poljodjelstva jer u ljetnim mjesecima, kada su temperature zraka i potrebe za vodom najviše, oborina ima najmanje.

Slika 3.3-4 Prikaz količine oborina po mjesecima za meteorološke postaje Gospić, Knin i Zadar (DHMZ, 2019.)

Vjetar

Vjetrovi na promatranom području su uglavnom ugodni, rijetko olujni, različitih smjerova, što ima odraza u dobroj aeriranosti prostora. Na smjer i jačinu vjetra ponajprije utječe geografska raspodjela tlaka zraka u širem prostoru. Dominantni vjetrovi su uvjetovani i konfiguracijom terena (reljefom) i pravcem pružanja obale. Najčešći su vjetrovi sjeveroistočnih (bura) i jugoistočnih (jugo) smjerova koji su, iako se javljaju i u toplom dijelu godine, karakteristični za hladniji dio godine, dok ljeti dominira maestral (sjeverozapadni vjetar). Snažan utjecaj bure ostavio je prepoznatljive tragove na biljnom pokrovu, litološkoj podlozi, u poljoprivrednoj aktivnosti, tipu izgradnje i razmještaja naselja, gospodarskih objekata itd.

Mjereni podaci vjetra (brzine i smjera) u DHMZ-u prikupljaju se u relativno rijetkoj mreži točaka. Postojeća mreža mjernih točaka odabrana je tako da omogućuje dobivanje općih karakteristika strujanja većih razmjera na visini od 10m iznad tla, kako bi se smanjio utjecaj trenja zbog hrapavosti podloge. Međutim, reprezentativnost vrijednosti u nekoj točki za šire područje ovisi o konfiguraciji terena, hrapavosti terena i blizini zaklona (prepreka) oko mjernog mjesta.

Za prikaz režima strujanja razmatranog zahvata, korišteni su podaci s najbliže meteorološke postaje na kojoj su provođena kontinuirana mjerenja – Knin (osnovne značajke anemografa prikazane u Tablica 3.3-2). 43

Elaborat OPPUO VE Otrić

Tablica 3.3-2 Osnovne značajke anemografa na meteorološkoj postaji u Kninu

Brzina vjetra Tip osjetnika Rotirajuće polulopte (µmSP/DR Uzorkovanje 1 s Opseg mjerenja 0,2 do 70 m/s Rezolucija 0,1 m/s Točnost 0,1 m/s Izlazni signal Impulsi Konstanta udaljenosti 5 m Osrednjavanje 10-minutno Smjer vjetra Tip osjetnika Vjetrulja 6-bitna Opseg mjerenja 0-360° Rezolucija 6° Točnost 3°

Brzine vjetra prikazane su pomoću klasa brzine vjetra, koristeći Beaufortovu ljestvicu jačine vjetra (

Tablica 3.3-3).

Tablica 3.3-3 Beaufortova ljestvica jačine vjetra

Beauforti (B) Naziv Klasa brzine (m/s) 0 Tišina 0,0 – 0,2 1 Lagan povjetarac 0,3 – 1,5 2 Povjetarac 1,6 – 3,3 3 Slab vjetar 3,4 – 5,4 4 Umjeren vjetar 5,5 – 7,9 5 Umjereno jak vjetar 8,0 – 10,7 6 Jak vjetar 10,8 – 13,8 7 Vrlo jak vjetar 13,9 – 17,1 8 Olujan vjetar 17,2 – 20,7 9 Oluja 20,8 – 24,4 10 Jaka oluja 24,5 – 28,4 11 Orkanski vjetar 28,5 – 32,6 12 Orkan 32,7 – 36,9

Za analizu režima strujanja korišteni su dostupni podaci s najbliže meteorološke postaje (Knin) na kojoj su provođena kontinuirana mjerenja ovog meteorološkog elementa, u periodu lipanj 2003. – svibanj 2005. godine (Dalekovod, 2008.).

Smjer pružanja Svilaje i Dinare uzrok je kanaliziranja strujanja u smjeru NNW-SSE. Stoga je i najčešći vjetar u Kninu tijekom čitave godine NNW-N smjera (38,0%) što se može vidjeti na Slika 3.3-5 i u Tablica 3.3-4, koje prikazuju godišnje ruže vjetra, tj. učestalost pojedinog smjera vjetra. Međutim, vjetar najvećih brzina je vjetar NNE-NE smjerova (bura) koji je najčešći zimi, a najmanje čest ljeti. Vjetar iz sjeveroistočnog

Elaborat OPPUO VE Otrić kvadranta poznat je kao bura koja se javlja kao hladan, suh i mahovit vjetar u situacijama s prodorom hladnog zraka sa sjevera. Općenito je poznato da se najjača bura javlja podno nižih planinskih prijevoja gdje kanalizirano strujanje zraka pojačava njenu jačinu.

Slika 3.3-5 Godišnja ruža vjetra za Knin u razdoblju lipanj 2003. - svibanja 2005. (Dalekovod, 2008.)

Tablica 3.3-4 Učestalost različitih smjerova vjetra (%) po klasama brzine vjetra (izražene u boforima) za Knin u razdoblju 2003-2005. (Dalekovod, 2008.)

Elaborat OPPUO VE Otrić

Brzina 0,0 – 0,3 – 1,6 – 3,4 – 5,5 – 8,0 – 10,8 – 13,9 – 17,2 – Zbroj (m/s) 0,2 1,5 3,3 5,4 7,9 10,7 13,8 17,1 20,7 N 2,9 2,4 3,0 2,0 0,5 0,1 11,0 NNE 1,9 1,3 2,1 2,0 0,8 0,2 0,1 8,3 NE 1,5 0,5 0,4 0,3 0,1 2,8 ENE 1,1 0,2 1,3 E 2,9 2,0 1,4 0,5 6,9 ESE 2,1 0,8 0,3 0,1 3,3 SE 2,3 1,5 1,0 0,4 0,1 5,2 SSE 0,8 0,4 0,2 0,1 1,5 S 1,5 1,0 0,5 0,1 3,2 SSW 0,7 0,9 0,9 0,2 2,7 SW 0,4 0,4 0,4 0,1 1,2 WSW 1,2 1,9 1,4 0,2 4,8 W 0,8 0,7 0,5 0,2 2,2 WNW 1,3 0,6 0,3 0,1 2,3 NW 1,5 0,6 0,3 0,1 2,4 NNW 5,2 5,5 7,9 6,5 1,7 0,2 27,0 C 13,9 13,9 Zbroj 13,9 28,1 20,6 20,6 12,9 3,3 0,5 0,1 100,0 Zimi u Kninu vjetar NNW-N-NNE-NE čija čestina prelazi 49,1% puše prosječnom brzinom koja je u 24,1% termina s mjerenjima veća od 5,4 m/s, Za ostale smjerove brzina vjetra prelazi 5,4 m/s u samo 2,1% slučajeva.

Za projektiranje, izgradnju i korištenje bilo kojeg objekta, pa tako i vjetroelektrana izuzetno je važan podatak i izmjerena maksimalna brzina vjetra. Iako je razdoblje s raspoloživim mjerenjima kratko, i u promatrane su 2 godine u Kninu zabilježene maksimalne brzine vjetra veće od 36 m/s. Tako je izmjereni apsolutni maksimum 10-minutne brzine vjetra iznosio 17,0 m/s i zabilježen je za vjetar NNE smjera u studenom 2004. godine. Istog je dana izmjerena i maksimalna trenutna brzina vjetra od 36,7 m/s. Najmanje su brzine zabilježene za vjetar S-SW smjerova.

Prosjek ostalih vrsta i jačina vjetrova je u skladu sa općenitim podacima i mjerenjima DHMZ-a, prikazanima na Slika 3.3-6Error! Reference source not found.. Lokalno, zbog topografije, vjetar može biti osjetno drugačijeg iznosa i smjera. Srednja brzina vjetra na godišnjoj razini iznosi 3,3 m/s, što se poklapa sa općenitim mjerenjima i pretpostavkama DHMZ-a. Nužno je naglasiti da bi rezultati analize bili u potpunosti pouzdani kada bismo raspolagali dugogodišnjim nizom mjerenja smjera i brzine vjetra (najmanje 10 godina) na lokaciji same vjetroelektrane.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-6 DHMZ-ovi podaci o srednjoj godišnjoj brzini vjetra (m/s), 80m iznad tla3

3.3.2.2. Klimatske promjene projekcija

Porast globalne temperature od sredine prošlog stoljeća izuzetno je izražen i podudara se s porastom koncentracije ugljičnog dioksida, najvažnijeg stakleničkog plina. Prema procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) iz 2013. godine, porast koncentracije ugljičnog dioksida i porast globalne temperature s velikom pouzdanošću mogu se pripisati ljudskom djelovanju.

Uz simulacije “povijesne“ klime za razdoblje 1971. – 2000. godine regionalnim klimatskim modelom RegCM izračunate su promjene (projekcije) za buduću klimu u dva razdoblja: 2011. – 2040. godine i 2041. – 2070.

3 DHMZ, Atlas vjetra, https://meteo.hr/klima.php?section=klima_hrvatska¶m=k1_8

Elaborat OPPUO VE Otrić godine, uz pretpostavku IPCC scenarija razvoja koncentracije stakleničkih plinova RCP4.5, koji karakterizira srednja razina koncentracija stakleničkih plinova uz relativno ambiciozna očekivanja njihovog smanjenja u budućnosti, koja bi dosegla vrhunac oko 2040. godine (DHMZ, 2019).

U nastavku su prikazane projekcije određenih klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku sukladno Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Hrvatski sabor, 2020.) (Tablica 3.3-5.).

Tablica 3.3-5. Projekcije određenih klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971.-2000. 4

Projekcije buduće klime prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje Klimatološki parametri 1971.-2000. godine dobivene klimatskim modeliranjem 2011. – 2040. 2041. – 2070. Srednja godišnja količina: Srednja godišnja količina: malo smanjenje (osim manji porast u daljnji trend smanjenja (do 5%) u SZ Hrvatskoj) gotovo cijeloj Hrvatskoj osim u SZ dijelovima Sezone: različiti predznak; zima i Sezone: smanjenje u svim proljeće u većem dijelu Hrvatske manji sezonama (do 10% gorje i S OBORINE porast +5 – 10%, a ljeto i jesen Dalmacija), osim zimi (povećanje 5 smanjenje (najviše - 5 – 10% u J Lici i S – 10% S Hrvatska) Dalmaciji) Smanjenje broja kišnih razdoblja (osim Broj sušnih razdoblja bi se u središnjoj Hrvatskoj, gdje bi se malo povećao povećao). Broj sušnih razdoblja bi se povećao Srednja: porast 1 – 1,4°C (sve sezone, Srednja: porast 1,5 – 2,2°C (sve cijela Hrvatska) sezone, cijela Hrvatska – naročito kontinent) Maksimalna: porast u svim sezonama 1 Maksimalna: porast do 2,2°C u ljeti TEMPERATURA ZRAKA – 1,5°C (do 2,3 °C na otocima) Minimalna: najveći porast zimi, 1,2 – Minimalna: najveći porast na 1,4°C kontinentu zimi 2,1 – 2,4°C; a 1,8 – 2°C primorski krajevi Vrućina (broj 6 do 8 dana više od referentnog Do 12 dana više od referentnog dana Tmax > razdoblja (referentno razdoblje: 15 – razdoblja +30°C) 25 dana godišnje) EKSTREMNI Hladnoća (broj Smanjenje broja dana s Tmin < - 10°C i Daljnje smanjenje broja dana s VREMENSKI dana Tmin < - porast Tmin vrijednosti (1,2 – 1,4°C) Tmin < - 10°C UVJETI 10°C) Tople noći U porastu U porastu (broj dana s Tmin ≥ + 20°C) Srednja brzina Zima i proljeće bez promjene, no ljeti i Zima i proljeće uglavnom bez VJETAR na 10m osobito u jesen na Jadranu porast do promjene, no trend pojačanja ljeti 20-25% i u jesen na Jadranu

4 https://prilagodba-klimi.hr/baza-znanja/klimatsko-modeliranje/

Elaborat OPPUO VE Otrić

Projekcije buduće klime prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje Klimatološki parametri 1971.-2000. godine dobivene klimatskim modeliranjem 2011. – 2040. 2041. – 2070. Maksimalna Na godišnjoj razini: bez promjene Po sezonama: smanjenje u svim brzina na 10m (najveće vrijednosti na otocima i jugu sezonama osim ljeti. Najveće Dalmacije) smanjenje zimi na južnom Jadranu

Po sezonama: smanjenje zimi na južnom Jadranu i zaleđu SUNČANO ZRAČENJE (FLUKS Ljeti i u jesen porast u cijeloj Hrvatskoj, Povećanje u svim sezonama osim ULAZNE SUNČANE ENERGIJE u proljeće porast u S Hrvatskoj, a zimi (najveći porast u gorskoj i smanjenje u Z Hrvatskoj; zimi središnjoj Hrvatskoj) smanjenje u cijeloj Hrvatskoj.

3.3.3. Pedološke značajke

Pedološke značajke lokacije predviđenog zahvata prikazane su isječkom iz digitalne Pedološke karte Republike Hrvatske napravljene na temelju Osnovne pedološke karte M 1:50 000 (Slika 3.3-7.).

Najveći dio pedološkog pokrova u području obuhvata zahvata čine kartirana jedinica tla s dominantnim udjelom rendzine na dolomitu i vapnencu i agregiranim jedinicama smeđeg tla na vapnencu, luvisola na vapnencu i vapneno dolomitne crnice (27,96 ha) te kartirana jedinica tla s dominantim udjelom crnice vapnenačko dolomitne s agregiranim jedinicama smeđeg tla na vapnencu i dolomitu i rendzine na trošini vapnenca (11,55 ha) dok se manji dio odnosi na kartiranu jedinicu tla s dominantnim udjelom rendzine na šljunku s agregiranim jedinicama kambičnog tla, antropogenog tla, kamenjara i koluvija (0,84 ha) te kartiranu jedinica tla s dominantnim udjelom smeđeg tla na vapnencu i agregiranim jedinicama crnice vapnenačko dolomitne, rendzine i lesiviranog tla na vapnencu (0,25 ha) (Tablica 3.3-6.).

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-7. Položaj lokacije zahvata na Pedološkoj karti Republike Hrvatske

Tablica 3.3-6. Opis kartiranih jedinica tla na području obuhvata zahvata

Broj kartirane Stjenovitost Kamenitost Nagib Dubina Pogodnost Površina Tip tla jedinice (%) (%) (%) (cm) tla (ha) tla

Rendzina na šljunku

Kambična tla 35 0-1 0-3 0-5 30-150 N-1 0,84 Antropogena tla

Kamenjar

Koluvij

Smeđe na 56 50-80 10-20 3-3' 30-50 N-2 0,25 vapnencu

Elaborat OPPUO VE Otrić

Crnica vapnenačko dolomitna

Rendzina

Lesivirano na vapnencu

Crnica vapnenačko dolomitna

Smeđe tlo na 61 30-50 20-40 16-45 10-30 N-2 11,55 vapnencu i dolomitu

Rendzina na trošini vapnenca

Rendzina na dolomitu i vapnencu

Smeđe tlo na vapnencu 62 5-20 3-5 3-15 20-50 N-2 27,96 Luvisol na vapnencu

Vapneno dolomitna crnica

Ukupno 43,60

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-8. Karakterističan pokrov tla lokaciji VA-1 i VA-2

Slika 3.3-9. Karakterističan pokrov tla na lokaciji VA-3 i VA-4

Elaborat OPPUO VE Otrić

Rendzina na dolomitu i vapnencu i rendzina na šljunku pripadaju razredu humusno-akumulativnih tala. Rendzine se razvijaju se na karbonatnom matičnom supstratu (pretežito rastresitom) na različitim reljefnim formama, uglavnom na brežuljkastim i brdovitim terenima, ali i na zaravnjenim nizinskim terenima. Rendzine karakterizira automorfan način vlaženja tla, odnosno vlaženje isključivo oborinskom vodom. S obzirom da nastaje na rastresitim supstratima, dolazi do dubljeg zakorjenjivanja biljaka u odnosu na dubinu humusno-akumulativnog horizonta zbog čega ekološka dubina može biti i veća od pedološke dubine. Proizvodni potencijal rendzina ovisi o svojstvima nižih jedinica, a dominantni utjecaj imaju nagib terena i ekološka dubina. Prema pogodnosti tla za obradu, rendzina na dolomitu i vapnencu spada u trajno nepogodna tla (N-2) dok rendzina na šljunku spada u privremeno nepogodna tla za obradu (N-1). Kod rendzina na nagnutim terenima može doći i do pojave erozijskih procesa, kao i kod korištenja u poljoprivredne svrhe (Husnjak, 2014.).

Crnica vapnenačko dolomitna spada u razred humusno – akumulativnih tala. Nastaje na različitim reljefnim formama, najčešće na padinama s izraženim nagibom terena u gorskim i planinskim područjima. Razvija se isključivo na tvrdim i čistim vapnencima i dolomitima paleozojske i mezozojske starosti. Dubina tla je rijetko veća od 30 cm, a u prostoru se vrlo često izmjenjuje s manjim ili većim stijenama. Crnicu vapnenačko dolomitnu karakterizira automorfan način vlaženja tla, odnosno vlaženje isključivo oborinskom vodom. Niži proizvodni potencijal rezultat je gorskog i planinskog reljefa, izraženog nagiba terena, visokog udjela stijena, plitke dubine tla te nepovoljne klime. Upravo zbog toga crnica vapnenačko dolomitna nije pogodna za korištenje u poljoprivredne svrhe, iako se na nekim mjestima može koristiti za livade košenice ukoliko stjenovitost izostaje (Husnjak, 2014.). Upravo zbog navedenih karakteristika, crnica vapnenačko dolomitna klasificirana je kao trajno nepogodno tlo za obradu (N-2).

Smeđe tlo na vapnencu pripada u razred rezidualnih kambičnih tala. Nastaje uglavnom na kompaktnim vapnencima paleozojske i mezozojske starosti, ali i na tercijarnim vapnencima i vapnenim brečama. Područje nastanka te vrste tla obilježava visoki stupanj okršenosti vapnenačkih stijena. Razvija se na različitim reljefnim formama od zaravnjenijih dijelova terena i nižih nadmorskih visina do terena s velikim nagibima i visokih nadmorskih visina. Smeđe tlo na vapnencu karakterizira isključivo automorfni način vlaženja, odnosno vlaženje oborinskom vodom te značajna promjenjivost dubine na relativno malim udaljenostima. Smeđe tlo na vapnencu karakterizira niski proizvodni potencijal te spada u trajno nepogodna tla za obradu (N-2) kao rezultat više čimbenika poput nagiba terena, visokog udjela stijena koje se izmjenjuju s tlom, plitke dubine i promjenjivosti dubine tla, okršenosti te nepovoljne klime. Manji dio tla koji se nalazi na zaravnjenom terenu, u vrtačama ili na priterasnim položajima, a koje karakterizira srednje duboka do duboka dubina i minimalna stjenovitost mogu poslužiti kao oranice ili za podizanje trajnih nasada vinove loze, voćnih vrsta i maslina (Husnjak, 2014.).

3.3.4. Geološka i seizmička obilježja

3.3.4.1. Geološka obilježja

Geološke karakteristike lokacije zahvata prikazane su Geološkom kartom Republike Hrvatske 1: 300 000 (Slika 3.3-11) i opisane na temelju Tumača Geološke karte Republike Hrvatske 1:300 000 (HGI, 2009),

Elaborat OPPUO VE Otrić

Geotehničkog elaborata (Kasapović i dr., 2008) te Tumača OGK SFRJ 1:100 000, list Knin (Grimani i dr., 1975) i list Drvar (Šušnjar i Bukovac, 1979).

Šire podruje zahvata nalazi se na području Like, odnosno jugoistočnom dijelu završetka Velebita na prostoru tektonske jedinice Popina-Kom-Radučić.. Strukturna građa područja rezultat je poremećaja duž navlačnih ploha, regionalnih reversnih i drugih rasjeda kao i različitih strukturnih formi. Kao rezultat geotektonskih poremećaja, glavne geomorfološke strukture na području zahvata pružaju se u smjer sjever – sjeverozapad za razlika od karakterističnog dinarskog smjera pružanja sjeverozapad – jugoistok.

Lokacija zahvata nalazi VE Otrić najvećim se dijelom nalazi na prostoru jurskih naslaga (J1, J2, i J3) dok dio trase kabelskog rova prolazi kroz Velikopopinsko polje prekriveno holocenskim deluvijalno-proluvijalnim naslagama (dprQ2). Lokacija je uglavnom prekrivena niskom travom iz koje proviruju izdanci stijena.

U svrhu izrade Geotehničkog elaborata, provedena je prva faza geotehničkih istražnih radova na lokacijama vjetroagregata koja je uključivala: inženjersko-geološko kartiranje užeg područja lokacije, izvedbu sondažnih raskopa, inženjersko-geološku determinaciju materijala, geomehaničku klasifikacije tla i stijenske mase, snimanje podzemlja nedestruktivnim, geofizičkim metodama refrakcijske seizmike i georadarskog snimanja, geoelektrično sondiranje u svrhu mjerenja otpornosti tla za potrebe projekta uzemljenja.

Donjojurske naslage (J1) nalaze se sjeverno od Velikopopinskog polja (obuhvaćaju VA-4 i djelomično VA-3), a čine ih dolomiti i vapnenci. U donjem dijelu naslaga prevladavaju tamnosivi i sivi vapnenci, a izmjenjuju se s tamnosivim i smeđim krupnozrnim dolomitima. Pojedini slojevi su često bituminozni. Na izmjeni vapnenaca i dolomita leže tamnosivi i sivosmeđi pretežno pločasti vapnenci, a slijed naslaga završava s nekoliko metara debelom zonom uslojenih sivih glinovitih vapnenaca (mrljasti vapnenci). Debljina donjotrijaskih naslaga iznosi 450 do 500 metara.

Naslage srednje jure (J2) nalaze se na području sjeverno i južno od Velikopopinskog polja (obuhvaćaju VA-2 i djelomično VA-1). Predstavljene se tamnije sivim ili svjetlije sivim i smeđim odlično uslojenim vapnencima. U izmjeni s debljim zonama vapnenaca nalaze se tanje zone, proslojci ili ulošci sivih i smeđih zrnatih dolomita ili rijetki proslojci oolitičnih vapnenaca. Naslage deblje uslojenih vapnenaca u izmjeni s proslojcima dolomita tvore zone, koje se ističu na terenu. Debljina naslaga prosječno iznosi 250 do 300 metara.

Gornjojurske naslage (J3) nastavljaju se na srednjojurske vapnence, a sastoje se od izmjene sivih i tamnosivih vapnenaca, dolomitičnih vapnenaca i zrnatih dolomita. Rasprostiru se većim dijelom Velikopopinskog polja i obuhvaćaju područje dijela trase kabelskog rova prema TS 20-35/110 kV Velika Popina. Debljina naslaga iznosi oko 500 metara.

Holocenske deluvijalno-proluvijalne naslage (dprQ2) nalaze prekrivaju dio Velikopopinskog polja (radi se o deluvijalnih naslagama šljunka). Nastale su eroziijsko-denudacijskim procesima i odlaganjem rastrošenog materijala u podnožju okolnih izdignutih dijelova reljefa.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-10. Prikaz površinske građe terena na lokaciji zahvata

Geomorfološki gledano, područje lokacije zahvata pripada megamakrogeomorfološkoj regiji Dinarski gorski sustav, makrogeomorfološkoj regiji Gorska Hrvatska, mezogeomorfološkoj regiji Lička Plješivica s gorskim masivom Poštaka te subgeomorfološkoj regiji Gorski masiv Poštaka s dolinom gornje Zrmanje (Bognar, 2001.).

Slika 3.3-11. Položaj zahvata na Geološkoj karti Republike Hrvatske 1: 300 000

3.3.4.2. Seizmička obilježja

Seizmičke značajke istraživanog područja opisane su na temelju karata potresnih područja Republike Hrvatske koje prikazuju seizmički hazard, odnosno potresnu opasnost za lokacije na području Republike Hrvatske (Herak, 2011). Na kartama su prikazana potresom uzrokovana poredbena horizontalna vršna ubrzanja (agR) površine temeljnog tla tipa A, čiji se premašaj tijekom bilo kojih T = 10 i T = 50 godina očekuje s vjerojatnošću od p = 10% za povratna razdoblja od 95 i 475 godina. Poredbeno horizontalno vršno ubrzanje tla izraženo je u jedinicama gravitacijskog ubrzanja, g (g= 9,81 m/s2), a vrijednosti prikazane na kartama odgovaraju ubrzanjima koja se u prosjeku premašuju svakih 95, odnosno 475 godina. Karte s tumačem predstavljaju sastavni dio Nacionalnog dodatka za niz normi HRN EN 1998-1:2011/NA:2011, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija – 1. dio: Opća pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade.

Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje od 95 godina (Slika 3.3-12. - lijevo), lokacija zahvata se nalazi u području s vrijednostima horizontalnog vršnog ubrzanja temeljnog tla tipa A oko agR= 0,08 g, dok se za povratno razdoblje od 475 godina predviđena lokacija nalazi na području s okvirnim vrijednostima horizontalnog vršnog ubrzanja temeljnog tla tipa A između agR= 0,16 g i agR= 0,18 g (Slika 3.3-12. - desno). Navedene vrijednosti horizontalnog vršnog ubrzanja temeljnog tla tipa A za povratno razdoblje od 95 godina odgovaraju umjereno jakom potresu s potencijalno vrlo slabim oštećenjima dok za povratno razdoblje od 475 godina odgovaraju jakom potresu s potencijalno slabim do umjerenim oštećenjima.

Slika 3.3-12. Položaj lokacija zahvata na Kartama potresnih područja Republike Hrvatske za povratna razdoblja od 95 godina (lijevo) i 475 godina (desno)

3.3.5. Hidrološka i hidrogeološka obilježja

Na području zahvata i neposrednom okruženju nema značajnijih površinskih tokova vode. S obzirom da se nalazi na hipsometrijski višem području od okoline, lokacija zahvata (osobito lokacije platoa i 57

Elaborat OPPUO VE Otrić vjetroagregata) karakterizirana je površinskim otjecanjem i procjeđivanjem voda prema okolnim nižim dijelovima. Izvori nisu evidentirani na području predmetne lokacije zahvata, ali dolazi do izviranja vode na rubnom dijelu Velikopopinskog polja, odnosno u podnožju okolnih masiva.

Područje lokacije zahvata nalazi se na granici cjelina podzemnih voda Una i Zrmanja. Vapnenačke i dolomitne naslage kao i njihov položaj, uvjetovale su da se gotovo sva oborinska voda gubi brojnim pukotinama i ponorima u podzemlje, gdje duž tektonski predisponiranih puteva voda gravitira prema jugu i rijeci Zrmanji.

3.3.5.1. Stanje vodnih tijela

Površinska vodna tijela

Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje između 2016. i 2021. godine (NN 66/16), na području planiranog zahvata se ne nalazi nijedno površinsko vodno tijelo (Slika 3.3-13.). Zahvatu najbliža površinska vodna tijela su JKRN0215_001 (Zmijska draga) koje se proteže gotovo paralelno trasi kabelskog rova koji vodi do TS 20-35/110 kV Velika Popina približavajući mu se na udaljenost od oko 350 m, CSRN0206_001 (Sredica) koje se nalazi istočno od zahvata na najbližoj udaljenosti od oko 550 m i koje se nalazi najbliže lokacijama vjetroagregata te CSRN0319_001 (Grubišića jaruga) koje se nalazi zapadno od lokacije zahvata na udaljenosti od oko 1700 m od kabelskog rova prema TS 20-35/110 kV Velika Popina. Površinska vodna tijela CSRI0606_001 (Svetinja), JKRI0033_005 (Butižnica), JKRI0172_001 (Prosjek) i JKRN0289_001 (nema naziva) nalaze se na udaljenostima većim od 5.000 m.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-13. Položaj zahvata u odnosu na površinska vodna tijela

Osnovne značajke površinskih vodnih tijela u široj okolici zahvata nalaze se u Prilogu 2 - Značajke površinskih vodnih tijela. Trenutačno stanje sljedećih površinskih vodnih tijelo ocijenjeno je kao:

 vrlo dobro - CSRI0606_001 (Svetinja), CSRN0206_001 (Sredica), CSRN0319_001 (Grubišića jaruga), JKRI0033_005 (Butižnica) vrlo dobro, JKRI0172_001 (Prosjek) i JKRN0289_001 (nema naziva),  vrlo loše - JKRN0215_001 (Zmijska draga).

Podzemna vodna tijela

Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje između 2016. i 2021. godine (Narodne novine, br. 66/16), najveći dio površine predviđenog zahvata (uključujući stupove vjetroagregata) nalazi se na području grupiranog vodnog tijela podzemne vode JKGN_07 (Zrmanja) koje se nalazi na prostoru Jadranskog vodnog područja dok se manji dio (dio trase kabelskog rova prema TS 20-35/110 kV Velika Popina nalazi na području grupiranog vodnog tijela podzemne vode CSGI_18 (Una) koji pripada vodnom području rijeke Dunav (Slika 3.3-14.).

Navedena grupirana vodna tijela podzemne vode karakterizira dobro kemijsko i dobro količinsko te dobro konačno stanje (Tablica 3.3-7.)

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-14. Položaj zahvata u odnosu na grupirana podzemna vodna tijela

Tablica 3.3-7. Opći podaci i stanje grupiranih podzemnih vodnih tijela

Šifra grupiranog vodnog tijela JKGN_07 CSGI_18

Ime grupiranog vodnog tijela Zrmanja Una

Površina (km2) 1537 1561

Poroznost Pukotinsko-kavernozna Pukotinsko-kavernozna

Prirodna ranjivost srednja 47,9 %, visoka 12,1 %, srednja 41,4 %, visoka 23,8 %, vrlo visoka 0,9 % vrlo visoka 11,6 %

Konačno stanje Dobro Dobro

Količinsko stanje Dobro Dobro

Kemijsko stanje Dobro Dobro

Elaborat OPPUO VE Otrić

3.3.5.2. Zone sanitarne zaštite

Način utvrđivanja zona sanitarne zaštite, obvezne mjere i ograničenja koja se u njima provode, rokovi za donošenje odluka o zaštiti i postupak donošenja tih odluka definirani su Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i NN 47/13).

Prema istom, zone sanitarne zaštite izvorišta se utvrđuju prema tipu vodonosnika za izvorišta sa zahvaćanjem podzemne vode (vodonosnik s međuzrnskom ili s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti) i za izvorišta sa zahvaćanjem površinskih voda (akumulacija i jezera ili otvoreni vodotoci).

Lokacija zahvata nalazi se na području karakteriziranom pukotinsko-kavernoznom poroznosti čije su značajke velike brzine podzemnih tokova i relativno slabe mogućnosti zadržavanja vode u podzemlju U takvim uvjetima, određivanje zona i mjera zaštite obavlja se selektivnim pristupom zaštite koja se uklapa u planove održivog razvitka u funkciji smanjivanja rizika od onečišćenja krških vodonosnika. Pri tome se obvezno uzima u obzir: vrijeme mogućeg transporta, brzina podzemnih tokova i količina napajanja izvorišta.

Prema podacima Hrvatskih voda, lokacija zahvata se ne nalazi na području zona sanitarne zaštite izvorišta. Lokaciji zahvata najbliže zone sanitarne zaštite su III. i IV. zona sanitarne zaštite izvorišta Šimića vrelo na udaljenosti većoj od 20.000 m (Slika 3.3-15.).

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-15. Položaj lokacije zahvata u odnosu na zone sanitarne zaštite izvorišta

Prema kartografskom prikazu Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju, mjere uređenja i zaštite PP Zadarske županije, dio lokacije planiranog zahvata se nalazi na području planirane IV. zone sanitarne zaštite izvorišta Muškovci (Slika 3.3-16).5

5 U Registru zaštićenih područja pohranjeni su podaci koji se odnose na izvorišta za koja su donesene Odluke o zaštiti. U dokumentima prostornog uređenja sukladno članku 6. Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13) nalaze se i podaci o zonama iz raspoloživih elaborata u smislu rezervacije prostora za buduće zaštitne zone. Nastavno na navedeno dolazi do neusklađenosti u dostavljenim podacima Hrvatskih voda i važećeg prostornog plana. Radi se o zonama sanitarne zaštite izvorišta Muškovci za koje je izrađen elaborat 2000. godine od strane tadašnjeg Instituta za geološka istraživanja iz Zagreba. Nakon toga, Zadarska županija je naručila novi elaborat za navedeno izvorište (HGI, Zagreb, 2016. godine) za kojeg je ishođeno pozitivno obvezujuće mišljenje Hrvatskih voda, te je u tijeku postupak izrade nacrta Odluke o zaštiti izvorišta. Po provedenim izmjenama i dopunama dokumenata prostornog uređenja, prostorni raspored zona sanitarne zaštite za izvorište Muškovci će se uskladiti s elaboratom iz 2016. godine.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-16. Izvadak iz kartografskog prikaza PP Zadarske županije; Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju, mjere uređenja i zaštite

3.3.5.3. Rizik od poplava

Opasnost od poplava na planiranoj lokaciji zahvata analizirana je na temelju Karata opasnosti od poplava izrađenih od strane Hrvatskih voda u okviru Plana upravljanja vodnim područjima, odnosno Plana upravljanja rizicima od poplava koji je njegov sastavni dio, sukladno odredbama članaka 127. i 128. Zakona o vodama (NN 66/19). Karte prikazuju tri scenarija plavljenja za fluvijalne (riječne) poplave, bujične poplave i poplave mora:

 poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja;  poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina);  poplave male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući poplave uslijed mogućih rušenja nasipa na većim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave),

Prema kartama opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (Slika 3.3-17.), lokacija zahvata se ne nalazi na području zone opasnosti od poplava.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-17. Lokacija zahvata na Karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja

3.3.5.4. Područja posebne zaštite voda

Područja posebne zaštite voda podrazumijevaju sva područja uspostavljena na temelju Zakona o vodama (NN 66/19), ali i drugih propisa u svrhu posebne zaštite površinskih voda, podzemnih voda i jedinstvenih i vrijednih ekosustava koji ovise o vodama. Podaci o zaštićenim područjima nalaze se u Registru zaštićenih područja (RZP) koji je uspostavljen od strane Hrvatskih voda.

Prema Registru zaštićenih područja (Slika 3.3-18., Tablica 3.3-9), lokacija zahvata se djelomično nalazi na:

 A. Područja zaštite vode namijenjene ljudskoj potrošnji o Područja namijenjena zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju – Jadranski sliv – kopneni dio,  D. Područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate o Sliv osjetljivog područja – Dunavski sliv,  F. Područja loše izmjene voda priobalnim vodama o Sliv osjetljivog područja – Novigradsko more.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-18. Lokacija zahvata u odnosu na područja posebne zaštite voda

Tablica 3.3-8. Područja posebne zaštite voda na području zahvata

Šifra RZP Naziv područja Kategorija A. Područja zaštite vode namijenjene ljudskoj potrošnji 71005000 Jadranski sliv – kopneni dio Područja namijenjena zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju D. Područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate 41033000 Dunavski sliv Sliv osjetljivog područja F. Područja loše izmjene voda priobalnim vodama 62011008 Novigradsko more Sliv osjetljivog područja

3.3.6. Biološka raznolikost

3.3.6.1. Staništa

Stanišni tipovi na lokaciji utvrđeni su na temelju Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016. (Bardi i sur. 2016.) i karte staništa 2004 (Antolić i sur. 2004.). Sukladno nacionalnoj klasifikaciji staništa na širem području planiranom za izgradnju zahvata nalazimo staništa prikazana na Slika 3.3-19 i Slika 3.3-20

Okvirni udio svakog staništa u području uže zone zahvata tj. obuhvata zahvata prikazan je u Tablica 3.3-9.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-19 Kartografski prikaz staništa na lokaciji zahvata i u široj okolici (Izvor: Bioportal, prosinac, 2020.)

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-20 Kartografski prikaz staništa na lokaciji vjetroagregata (Izvor: Bioportal, prosinac, 2020.)

Tablica 3.3-9 Staništa zastupljena u obuhvatu zahvata s njihovom okvirnom površinom

NKS KOD Naziv staništa Površina stanišnog tipa unutar obuhvata zahvata/ha C.3.5.2. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci epimediteranske zone 28,68 C.3.5.3 Travnjaci vlasastog zmijka 1,18 E Šume 10,74 UKUPNO 40,60

Kao što je vidljivo iz Tablica 3.3-9 na užem području zahvata (obuhvat) daleko je najzastupljenije stanište travnjaka (C.3.5.2, C.3.5.3) s oko 30 ha. Prethodno navedena staništa značajno su zastupljena i u široj okolici zahvata kao što je i vidljivo na Slika 3.3-20. U nastavku su navedene karakteristike stanišnih tipova na području lokacije VE Otrić.

NKS C.3.5.2. - Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci epimediteranske zone (Sveza Saturejon subspicatae H- ić. 1975). Navedenoj zajednici pripadaju istočnojadranski kamenjarski pašnjaci epimediteranske vegetacijske zone mediteransko-montanog vegetacijskog pojasa. Stanište iznimno zastupljeno na području svih elemenata zahvata, platoima i radnom područje svih vjetroagregata, servisnih prometnica i kabelskog voda. 67

Elaborat OPPUO VE Otrić

NKS C.3.5.3. - Travnjaci vlasastog zmijka (Sveza Scorzonerion villosae H-ić. 1949). Navedeni skup zajednica razvija se na razmjerno dubokim, smeđim, primorskim tlima i u pravilu na površini bez kamena. Zbog toga su takve površine bile pogodne za kosidbu i koristile su se kao livade košanice, ali i kao pašnjak. Razvijaju se i u mediteransko-litoralnom i u mediteransko-montanom vegetacijskom pojasu. Stanište je prisutno u radijusu VA-3 te na predjelu elektroenergetskog kabela prema TS Velika Popina. NKS E.4.5. - Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume (Lamio orvalae-Fagenion) pripadaju unutar razreda Querco-Fagetea a najčešće su na staništu zastupljene zajednice šuma bukve s velikom mrtvom koprivom (Lamio orvalae-Fagetum). U Hrvatskoj je to najrasprostranjenija šumska zajednica čistih, ilirskih, brdskih bukovih šuma montanog vegetacijskog pojasa. Zauzima vrlo velike površine u brdskom dijelu Dinarida od Gorskog Kotara na sjeveru do lanca kontinentalnih Dinarida (Plješivica, Dinara, Kamešnica) na jugu. Vrlo je bogatog florističkog sastava te u sloju drveća dominira bukva, a pridolaze Acer pseudoplatanus, Acer platanoides, Ulmus glabra, u sloju grmlja Lonicera xylosteum, Rhamnus fallax, Euonymus latifolius, Crataegus monogyna, Sambucus nigra, u sloju zeljastih biljaka Calamintha grandiflora, Lamium orvala, Galeobdolon luteum, Viola reichenbachiana, Mycelis muralis, Lathyrus vernus, Asarum europaeum, Brachypodium sylvaticum i niz drugih. Na području lokaciji navedeno stanište dolazi mjestimično na manjim površinama u radijusu svih VE, pristupnih i servisnih cesta i elektroenergetskog voda.

NKS E.7.4. - Šume običnog i crnog bora na dolomitima (Sveza Fraxino orni-Ericion Ht. 1958). Navedeni skup zajednica obuhvaća svijetle šume običnog bora i šume crnog bora, rjeđe crnoga graba, koje se razvijaju na dolomitima. Navedeno stanište dolazi samo u malom dijelu trase kabelskog voda, u predjelu Velikopopinskog polja, a s obje strane puta uz kojeg se planira trasa kabela.

Prema dostupnim kartama staništa RH (2004., 2016.), a sukladno Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14), sve klase stanišnih tipova zastupljenih na području zahvata sadrže rijetke i ugrožene stanišne tipove od nacionalnog i europskog značaja (Prilog II) te ugrožene i rijetke stanišne tipove zastupljene na području RH značajne za ekološku mrežu NATURA 2000 (Prilog III).

3.3.6.2. Flora i vegetacija

Područje VE Otrić nalazi se na samoj granici biogeografskih regija, pri čemu se VA-4 i VA-3 nalaze na području alpinske, a VA-2 i VA1 na području mediteranske biogeografske regije.

Na području lokacije moguće je očekivati vrste koje su karakteristične za travnjačka i šumska staništa zastupljena na lokaciji. U literaturnim podacima (SUO, 2008) lokalitet Velika Popina naveden je kao stanište vunenastog osjaka (Cirsium eriophorum (L.) Scop), poljske preslice (Equisetum arvense L.) i ilirske očanice (Euphrasia illyrica Wettst). Radi se o literaturnim podacima starijeg datuma, od kojih neki datiraju i u 1938. godinu te bez terenskih istraživanja nije moguće procijeniti da li su navedene vrste i danas zastupljene na tom lokalitetu.

Na širem području, a koje je obuhvaćeno Ličkom Plješevicom, istraživanja biljnih vrsta datiraju od početka 20. stoljeća obavljena od strane Ive Horvata koji je za to područje zabilježio sljedeće biljne vrste:

 Porodica Asteraceae: Achillea clavenae L.-bijeli stolisnik, Centaurea atropurpurea Waldst. Et Kit., Centaurea deusta Ten. Ssp. concolor (DC.) Hayek, Centaurea haynaldii Borbas ex Vuk.-zečina, Centaurea

Elaborat OPPUO VE Otrić

jacea L.-livadna zečina, Centaurea mollis Waldst. Et Kit.-meka zečina, Centaurea scabiosa L.-velika zečina, Cirsium eriophorum (L.) Scop.-vunenasti osjak, Senecio doronicum (L.) L.-divokozjački staračac, Telekia speciosa (Schreb.) Baumg.-naočiti kolotoč.  Porodica Brassicaceae: Arabis scopoliana Boiss.-Skopolijeva gušarka, Cardaminopsis croatica (Schott, Nyman et Kotschy) Jav.-hrvatska gušarka.  Porodica Ericaceae: Arctostaphylos uva-ursi (L.) Spreng.-zimzelena medvjetka, Rhododendron hirsutum L.-dlakavi sleč.  Porodica Caryophyllaceae: Arenaria gracilis Waldst. Et Kit.-nježna pjeskarica, Dianthus petraeus Waldst. Et Kit. Ssp. petraeus-bebijski karanfil, Dianthus velebiticus Borbasvelebitski klinčić.  Porodica Aspleniaceae: Asplenium ruta-muraria L.-zidna slezenica, Asplenium trichomanes L.-smeđa slezenica.  Porodica Apiaceae: Athamantha turbith (L.) Brot. Ssp. haynaldii (Borba set Uechtr.) Tutin- hrvatska nevesika, Eryngium alpinum L.-planinski kotrljan.  Porodica Gentianaceae: Blackstonia perfoliata (L.) Huds.-jednožilna žuška, Gentiana asclepiadea L.- šumski srčanik, Gentiana clusii Perr. Et Song.-Kluzijev srčanik, Gentiana lutea L. ssp. Symphiandra (Murb.) Hayek- srčenjak.  Porodica Cyperaceae: Blysmus compressus (L.) Panz. Ex Link-stisnuta trešnica.  Porodica Ophioglossaceae: Botrychium lunaria (L.) Sw.-pravi mjesečinac.  Porodica Thymelaeaceae: Daphne laureola L.-vazdazeleni likovac, Daphne mezereum L.-obični likovac.  Porodica Dryopteridaceae: Dryopteris villarii (Bellardi) Woynar ex Schinz et Thell.- mirisava paprat, Polystichum illiricum Borbas-ilirska papratnjača, Polystichum lonchitis (L.) Roth-kopljasta papratnjača.  Porodica Iridaceae: Iris graminea L.-uskolisna perunika, Iris illirica Tomm.-ilirska perunika, Iris variegata L.-šarena perunika.  Porodica Liliaceae: Lilium martagon L.-ljiljan zlatan, Ruscus hypoglossum L.-mekolisna veprina.  Porodica Lycopodiaceae: Lycopodium annotinum L.-jednoljetna crvotočina.  Porodica Rosaceae: Potentilla clusiana Jacq.-Kluzijev petoprst.  Porodica Primulaceae: Primula veris L. ssp. columnae (Ten.) Lüdi-stupasti jaglac, Primula wulfeniana Schott-Vulfenov jaglac, Soldanella alpina L.-planinska pasvica.  Porodica Saxifragaceae: Saxifraga marginata Sternb.-obrubljena kamenika, Saxifraga paniculata Mill.- metličasta kamenika.  Porodica Selaginellaceae: Selaginella selaginoides (L.) Beauv. Ex Schrank et C.F.P.Mart.-okruglasta selagina.

Među vrstama navedenim za područje Ličke Plješevice određene vrste su zaštićene temeljem Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama ("Narodne novine" br. 144/13, 73/16).

Strogo zaštićene su enedemske vrste Centaurea haynaldii, Cardaminopsis croatica, Arenaria gracilis, Athamantha turbith, Polystichum illiricum, te sve vrste unutar roda Dianthus spp i Iris spp. Prema međunarodnim sporazumima zaštićene su Arabis scopoliana (DS4, ujedno i endem), Eryngium alpinum (DS4/BE1), Gentiana lutea (DS5). Zaštićene ugrožene vrste (EN) su Blackstonia perfoliata i Blysmus compressus. Zaštićene osjetljive vrste (VU) su Arctostaphylos uva-ursi i Lilium martagon. Za vrstu Primula wulfeniana nema dovoljno podataka (DD) te je potrebno primijeniti načelo predostrožnosti.

Elaborat OPPUO VE Otrić

S obzirom da su vrste Gentiana lutea, Arctostaphylos uva-ursi, Lilium martagon, Dianthus petraeus, Iris illirica karakteristične za staništa submediteranskih i epimediteranskih suhih travnjaka (Nikolić, ur. 2020) koji dolaze na lokaciji , moguće je da navedene vrste dolaze i na travnjacima na području zahvata.

3.3.6.3. Fauna

Prema dostupnim literaturnim podacima u široj okolici zahvata, a time i potencijalno na samoj lokaciji zahvata, prisutne su vrste širokog areala rasprostranjenosti poput četveroprugog kravosasa (Elaphe quattourlineata), bjelice (Zamenis longissimus), velebitske gušterice (Iberolacerta horvathi), riđovke (Vipera berus), krške gušterice (Podarcis melliselensis), poskoka (Vipera ammodytes) i crvenkrpice (Zamenis situla). Također se može očekivati bogata fauna leptira karakteristična za travnjačka staništa i rubove šuma na lokaciji te ostalih vrsta iz skupine kukaca (Insecta). Vodozemci se ne očekuju budući da nema zadržavanja vode na lokaciji.

Specifično terensko istraživanje ornitofaune na lokaciji zahvata provedeno je za inicijalni zahvat VE Otrić u sklopu studije utjecaja na okoliš 2008. godine (IPZ, 2008). U odnosu na obilježja tadašnje varijante zahvata današnji zahvat karakterizira smanjenje broja agregata sa 9 na 4 vjetroagregata. Metodologija i detaljne informacije vezane uz provedena istraživanja prikazani su u SUO Otrić (IPZ, 2008). Navedenim istraživanjem je na širem području zahvata zabilježena 41 vrsta ptica Tablica 3.3-10.

Tablica 3.3-10 Vrste ptica zabilježene na lokaciji zahvata. Izvor: IPZ, 2008.

Br. Vrsta Hrvatski naziv Status na lokaciji Ugroženost (regionalno) i zaštita 1. Accipiter gentilis Jastreb preletnica LC; BE2, čl. 5. DP 2. Buteo buteo Škanjac stanarica LC; BE2, čl. 5. DP 3. Coturnix coturnix Prepelica gnjezdarica - selica(?), preletnica 4. Scolopax rusticola Šumska šljuka preletnica - 5. Cuculus canorus Kukavica gnjezdarica - selica(?), preletnica 6. Upupa epops Pupavac gnjezdarica LC ; BE2, čl. 5. DP selica(?), preletnica 7. Dendrocopos major Veliki djetlić stanarica LC ; BE2, čl. 5. DP 8. Galerida cristata Kukmasta ševa stanarica – 9. Lullula arborea Ševa krunica gnjezdarica - selica(?), preletnica 10. Alauda arvensis Poljska ševa gnjezdarica - selica(?), preletnica 11. Hirundo rustica Lastavica gnjezdarica selica, LC; BE2, čl. 5. DP preletnica 12. Delichon urbicum Piljak gnjezdarica selica, LC; BE2, čl. 5. DP preletnica

Elaborat OPPUO VE Otrić

13. Motacilla alba Bijela pastirica gnjezdarica(?), LC; BE2, čl. 5. DP preletnica, zimovalica 14. Anthus pratensis Livadna trepteljka preletnica LC; BE2, čl. 5. DP 15. Anthus trivialis Prugasta trepteljka gnjezdarica LC; BE2, čl. 5. DP selica(?), preletnica 16. Lanius collurio Rusi svračak gnjezdarica - selica(?), preletnica 17. Troglodytes troglodytes Palčić preletnica LC; BE2, čl. 5. DP 18. Erithacus rubecula Crvendać gnjezdarica LC; BE2, čl. 5. DP selica(?), preletnica 19. Phoenicurus ochruros Mrka crvenrepka preletnica LC; BE2, čl. 5. DP 20. Oenanthe oenanthe Sivkasta bjeloguza gnjezdarica BE2, čl. 5. DP selica(?), preletnica 21. Turdus merula Kos stanarica - 22. Turdus philomelos Drozd cikelj preletnica - 23. Phylloscopus collybita Zviždak gnjezdarica LC; BE2, čl. 5. DP selica(?), preletnica 24. Sylvia atricapilla Crnokapa grmuša gnjezdarica selica, LC; BE2, čl. 5. DP preletnica 25. Regulus ignicapilla Vatroglavi kraljić – preletnica LC; BE2, čl. 5. DP 26. Regulus regulus Zlatoglavi kraljić preletnica LC; BE2, čl. 5. DP 27. Parus montanus Planinska sjenica stanarica LC; BE2, čl. 5. DP 28. Parus ater Jelova sjenica preletnica LC; BE2, čl. 5. DP 29. Parus major Velika sjenica stanarica LC; BE2, čl. 5. DP 30. Parus caeruleus Plavetna sjenica stanarica LC; BE2, čl. 5. DP 31. Sitta europaea Brgljez stanarica BE2, čl. 5. DP 32. Emberiza citrinella Žuta strnadica gnjezdarica LC; BE2, čl. 5. DP selica(?), preletnica 33. Fringila coelebs Zeba gnjezdarica, - preletnica, zimovalica 34. Carduelis carduelis Češljuga stanarica(?) LC; BE2, čl. 5. DP 35. Acanthis cannabina Juričica gnjezdarica(?), - preletnica, zimovalica 36. Passer domesticus Vrabac stanarica - 37. Oriolus oriolus Vuga preletnica LC; BE2, čl. 5. DP 38. Garrulus glandarius Šojka stanarica - 39. Pica pica Svraka preletnica - 40. Corvus corone cornix Siva vrana stanarica - 41. Corvus corax Gavran preletnica - Ugroženost: LC- najmanje zabrinjavajuća Zaštita: BE2- vrsta navedena u Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija); DP - vrsta navedena u Direktivi 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26.01.2010.)

Elaborat OPPUO VE Otrić

U literaturi se nalazi i podatak o prisustvu eje livadarke (Circus pygargus) na širem području zahvata jer su preleti zabilježeni na lokacijama brda Maglaj i Velika Popina (Mikulić i sur., 2015).

Prema dostupnim podacima o gnjezdilištima surog orla (Mikulić i sur., 2019) najbliže gnijezdo se nalazi kod vrela Zrmanje udaljeno više od 10 km od lokacije VE Otrić.

Podaci za faunu sisavaca na širem području zahvata su prvenstveno preuzeti iz dostupnih podataka o istraživanjima provedenim na području Zadarske županije i šire u posjedu Zavoda za zaštitu okoliša i prirode/ Sektor za prirodu MGiOR te podacima terenskih istraživanja provedenih u sklopu izrade Studije o utjecaju na okoliš vjetroelektrane Otrić (IPZ, 2008). Na širem području zahvata prisutno je najmanje 11 vrsta šišmiša (Tablica 3.3-11). Nema podataka o zabilježenim preletima šišmiša na lokaciji zahvata.

Tablica 3.3-11 Vrste šišmiša na u široj okolici zahvata s kategorijama ugroženosti prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) Broj Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste Ugroženost (regionalno) i zaštita 1 Barbastella barbastellus širokouhi mračnjak DD; BE2, DS4 2 Miniopterus schreibersii dugokrili pršnjak EN; BE2, DS4 3 Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš VU; BE2, DS4 4 Myotis capaccinii dugonogi šišmiš EN; BE2, DS4 5 Myotis emarginatus riđi šišmiš BE2, DS4 6 Myotis myotis veliki šišmiš BE2, DS4 7 Nyctalus leisleri mali večernjak BE2, DS4 8 Plecotus macrobullaris gorski dugoušan DD; BE2, DS4 9 Rhinolophus blasii Blazijev potkovnjak VU; BE2, DS4 10 Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak BE2, DS4 11 Rhinolophus hipposideros mali potkovnjak BE2, DS4 Ugroženost: CR-kritično ugrožena vrsta; NT- gotovo ugrožena; LC- najmanje zabrinjavajuća, VU-ranjiva vrsta; DD- nema dovoljno podataka; Zaštita: BE2- vrsta navedena u Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija); DS4 - vrsta navedena u Prilogu IV Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (SL L 206, 22. 7. 1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.) Uz navedene vrste šišmiša u široj okolici zahvata prema dostupnim podacima moguće je očekivati još neke vrste roda Pipistrellus, roda Myotis te jedna vrstu roda Eptesicus. Na lokaciji susjedne VE ZD 6 proširenje, locirane oko 4,5 km jugo zapadno od planirane VE Otrić, istraživanja ukazuju na prisutnost jedinki malog večernjaka (Nyctalus leisleri) i jedinki vrste Myotis sp. Dostupni podaci o porodiljnim kolonijama šišmiša na istraživanom području u krugu od 20 kilometara ukazuju da nema poznate kolonije. Od ostalih sisavaca, na udaljenosti do 10 km od lokacije zahvata, prema dostupnim podacima zabilježen je nalaz vrste vidra (Lutra lutra) (Jelić i Katanović, 2013) u potocima, na samoj lokaciji zahvata nema potoka te se niti ne očekuje prisutnost ove vrste. S obzirom na karakteristike područja, moguće je očekivati vrste koje tipično nastanjuju staništa kakva su zastupljena na lokaciji: šumska rovka (Sorex araneus), mala rovka (S. minutus), poljska rovka (Crocidura suaveolens), kuna bjelica (Martes foina), kuna zlatica (Martes martes) i dr. Prema kartama klase pogodnosti staništa za velike zvijeri (Kusak i sur., 2016) obuhvat zahvata se nalazi na području niske prikladnosti (klase 1 i 2) staništa (Slika 3.3-21). Područje zahvata se rubno, u svojem sjevernom dijel, nalazi unutar pretpostavljenog areala rasprostranjena vučjeg čopora Srb. Prema podacima iz 2015. godine, brojnost čopora je procijenjena na 3-4 jedinke (Jeremić i sur., 2016.).

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-21 Klase pogodnosti staništa za velike zvijeri (Izvor: prema Kusak i sur., 2016)

3.3.7. Zaštićena područja prirode

Planirani zahvat VE Otrić nalazi se izvan zaštićenih područja prirode temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 80/2013, 15/2018, 14/2019, 127/19), te područja predviđenih za zaštitu prema PP Zadarske županije. Najbliže zaštićeno područje je Park prirode Velebit udaljen oko 5 km zračne linije od najbližeg vjetroagregata te oko 800m od TS 20-35/110 kV Velika Popina (Slika 3.3-23).

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-22 Prikaz položaja zahvata u odnosu na zaštićena područja prirode u radijusu 10 km od obuhvata zahvata

3.3.8. Ekološka mreža

Lokacija VE Otrić se nalazi izvan područja ekološke mreže. Sjeverozapadni rub obuhvata zahvata (pokraj VA- 4) završava tik uz granicu područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001373 Lisac ( Slika 3.3-23 i Tablica 3.3-12) . U širem području oko zahvata se nalaze područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR5000022 Park prirode Velebit i HR2001253 Poštak (Tablica 3.3-12) te područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR10000022 Velebit (Tablica 3.3-13Tablica 3.3-12 Područja ekološke mreže značajna za očuvanje vrsta i stanišnih tipova (Bioportal, Natura 2000 SDF obrasci)), koja su proglašena Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine, broj 80/19).

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-23 Prikaz položaja zahvata u odnosu na područja EM u radijusu 10 km od obuhvata zahvata

Tablica 3.3-12 Područja ekološke mreže značajna za očuvanje vrsta i stanišnih tipova (Bioportal, Natura 2000 SDF obrasci) u radijusu 10 km od zahvata

Elaborat OPPUO VE Otrić

Kod i naziv Ciljana staništa Ciljane vrste

Bombina variegata - žuti mukač HR2001373 62A0 Istočno submediteranski suhi Vipera ursinii macrops - planinski Lisac travnjaci (Scorzoneretalia villosae) žutokrug

4030- Europske suhe vrištine Austropotamobius pallipes – bjelonogi 4060 - Planinske i borealne vrištine rak 4070 - Klekovina bora krivulja (Pinus Euphydryas aurinia – močvarna riđa mugo) s dlakavim pjenišnikom Euplagia quadripunctaria – danja (Rhododendron hirsutum)* medonjica 5210 - Mediteranske makije u kojima Leptodirus hochenwarti – tankovratni dominiraju borovice Juniperus spp. podzemljar 6110 - Otvorene kserotermofilne Lucanus cervus - jelenak pionirske zajednice na karbonatnom Morimus funereus – velika četveropjega kamenitom tlu* cvilidreta 6170 - Planinski i pretplaninski Protoerebia afra dalmata – dalmatinski vapnenački travnjaci okaš 6210 - Suhi kontinentalni travnjaci Rosalia alpina – alpinska strizibuba (Festuco-Brometalia) (*važni lokaliteti Canis lupus - vuk za kaćune) Dinaromys bogdanovi – dinarski voluhar HR5000022 6230 - Travnjaci tvrdače (Nardus) Ursus arctos- medvjed Park prirode bogati vrstama* Lynx lynx - ris Velebit 62A0 - Istočno submediteranski suhi Barbastella barbastellus - širokouhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) mračnjak 6410 - Travnjaci beskoljenke Miniopterus schreibersii – dugokrili (Molinion caeruleae) pršnjak 7230 - Bazofilni cretovi Myotis bechsteinii – velikouhi šišmiš 8120 - Karbonatna točila Thlaspietea Myotis blythii – oštrouhi šišmiš rotundifolii Myotis capaccinii – dugonogi šišmiš 8140 - Istočnomediteranska točila Myotis emarginatus – riđi šišmiš 8210 - Karbonatne stijene s Myotis myotis - veliki šišmiš hazmofitskom vegetacijom 8310 - Rhinolophus blasii – Blazijev potkovnjak Špilje i jame zatvorene za javnost Rhinolophus euryale - južni potkovnjak 91K0 - Ilirske bukove šume Rhinolophus ferrumequinum – veliki (Aremonio-Fagion) potkovnjak 91L0 - Ilirske hrastovo-grabove šume Rhinolophus hipposideros - mali (Erythronio-Carpinion) potkovnjak

Elaborat OPPUO VE Otrić

9410 - Acidofilne šume smreke Aquilegia kitaibelii – kitaibelov pakujac brdskog i planinskog pojasa Arabis scopoliana – Skopolijeva (Vaccinio-Piceetea) gušarka 9530 – (Sub-) mediteranske šume Buxbaumia viridis endemičnog crnog bora* Cerastium dinaricum -dinarski rožac Cypripedium calceolus – gospina papučica Degenia velebitica – velebitska degenija Genista holopetala -cjelolatična žutilovka Pulsatilla grandis – modra sasa Scilla litardierei – livadni procjepak Elaphe quatuorlineata – četveroprugi kravosas Elaphe situla - crvenkrpica Testudo hermanni – kopnena kornjača Vipera ursinii macrops – planinski žutokrug

Pulsatilla grandis – velika sasa 62A0 - Istočno submediteranski suhi Protoerebia afra dalmata - dalmatinski HR2001253 travnjaci (Scorzoneretalia villosae) okaš Poštak Vipera ursinii macrops – planinski žutokrug

Područje ekološke mreže HR2001373 Lisac obuhvaća relativno velik prostor koju uključuje nekoliko vrhova između 1200 i 1400 m n.m. i okolne udoline. Travnjačka staništa na višim nadmorskim visinama značajno su stanište za ciljnu vrstu Vipera ursinii macrops. Sub- i epimediteranski suhi travnjaci (Natura 62A0) obuhvaćaju velik dio područja te su dobro očuvani. Područje ekološke mreže HR5000022 Park prirode Velebit s 182.852 ha je drugo najveće zaštićeno područje u RH, koje obuhvaća većinu planine Velebit te dolinu Zrmanje. Od staništa na području EM najzastupljenije su listopadne šume (33,61%), nakon čega slijede šikare, makija, garig (20,62%), te mješovite šume (16,54%). Područje je karakteristično po značajnom broju endemičnih vrsta. Najznačajniji pritisci su napuštanje ispaše i košnje pašnjaka te napuštanje općenito poljoprivredne proizvodnje. Granica područja ekološke mreže nalazi se na udaljenosti od približno 5 km zračne linije od najbližeg vjetroagregata te oko 800m od TS 20-35/110 kV Velika Popina južno od obuhvata zahvata.

Područje ekološke mreže HR2001253 Poštak, površine 2.737,89 ha, nalazi se između planine Velebit i Dinare zapadno od rijeke Butižnice. Granica područja ekološke mreže nalazi se na udaljenosti od približno 3,8 km istočno od obuhvata zahvata.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Područje Kategorija Status: (G - Znanstveni naziv ciljane gnjezdarica, P- EM (Kod i za ciljnu Hrvatski naziv ciljane vrste naziv) vrstu vrste preletnica, Z- zimovalica 1 Aegolius funereus planinski ćuk G 1 Alectoris graeca jarebica kamenjarka G 1 Anthus campestris primorska trepteljka G 1 Aquila chrysaetos suri orao G 1 Bonasa bonasia lještarka G 1 Bubo bubo ušara G 1 Caprimulgus europaeus leganj G 1 Circus cyaneus eja strnjarica Z 1 Crex crex kosac G 1 Circaetus gallicus zmijar G 1 Dendrocopos leucotos planinski djetlić G 1 Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić G 1 Dryocopus martius crna žuna G 1 Emberiza hortulana vrtna strnadica G HR1000022 1 Falco peregrinus sivi sokol G Velebit 1 Falco vespertinus crvenonoga vjetruša P 1 Ficedula albicollis bjelovrata muharica G 1 Glaucidium passerinum mali ćuk G 1 Lanius collurio rusi svračak G 1 Lanius minor sivi svračak G 1 Lullula arborea ševa krunica G 1 Pernis apivorus škanjac osaš G; P 1 Picoides tridactylus troprsti djetlić G 1 Picus canus siva žuna G 1 Strix uralensis jastrebača G 1 Sylvia nisoria pjegava grmuša G 1 Tetrao urogallus tetrijeb gluhan G 1 Actitis hypoleucos mala prutka G 1 Phylloscopus bonelli gorski zviždak G

Područje ekološke mreže Velebit (HR1000022) se prostire na 203.517,5 ha. Za navedeno područje EM karakteristična je raznolikost staništa od šuma do otvorenih, kamenitih ili miješanih staništa. Od staništa na području EM, najzastupljenije su listopadne šume (33,63%), nakon čega slijede šikare, makija, garig 78

Elaborat OPPUO VE Otrić

(20,64%), te mješovite šume (16,96%). Područje je izuzetno važno za dupljarice: Aegolius funereus (planinski ćuk), Glaucidium passerinum (mali ćuk), Strix uralensis (sova jastrebača), Dendrocopos leucotos (planinski djetlić), i Picoides tridactylus (troprsti djetlić). Nadalje, izuzetno je važno za vrste Tetrao urogallus (tetrijeb) (60% nacionalne populacije), Bonasa bonasia (lještarka) (35% nacionalne populacije), Emberiza hortulana (vrtna strnadica) (43% nacionalne populacije). Na području Zrmanje razmnožava se vrsta Actitis hypoleucos (mala prutka). Najznačajniji pritisci na ciljeve očuvanja su promjene u poljoprivrednim praksama i tradicionalnog pastoralnog sustava tj. napuštanje ispaše. Granica područja ekološke mreže nalazi se na udaljenosti od približno 5 km zračne linije od najbližeg vjetroagregata te oko 800m od TS 20-35/110 kV Velika Popina južno od obuhvata zahvata.

Elaborat OPPUO VE Otrić

3.3.9. Krajobrazne značajke područja

Krajobraz i potrebu njegove zaštite kroz procjenu utjecaja na okoliš određuju kako međunarodni (Europska konvencija o krajobrazu) tako i nacionalni dokumenti prostornog uređenja (Strategija i Program prostornog uređenja RH) te legislativa zaštite okoliša. Krajobraz se ne može razmatrati na osnovi pojedinačnih sastavnica već samo kao prostorno-ekološka, gospodarska i kulturna cjelina.

Prema prirodno – geografskoj regionalizaciji republike Hrvatske, Zadarska županija pripada megaregiji Jadranske Hrvatske (3.), makroregiji Sjeverozapadna Dalmatinska makroregija s primorskom padinom Velebita i arhipelagom (3.2.). Područje zahvata nalazi se na granici megaregije Gorske Hrvatske, makroregije Lika (2.2) i već navedene Dalmatinske makroregije. Fizionomiju šireg prostora odredila su polja i kotline okružene brdsko-planinskim područjima Velebita na jugu, Ličkog sredogorja na zapadu, te Plješevice i doline rijeke Une na istoku. Područje karakteriziraju nadmorske visine između 200 i 1.200m, a na višim područjima i do 1.400m, te prevladavajući nagibi u klasi od 5-12° te 12-32°. To je područje kontinentalne i planinske klime te brdske bukove šume i krških pašnjaka. Prostor je vrlo slabo naseljen, usitnjena naselja nastala su tek u poljima, uz rub obradivih površina.

Reljefne značajke područja zahvata mogu se opisati kao krško područje, brdovite konfiguracije terena. Osnovni strukturni elementi su volumeni planinskih masiva koji se izmjenjuju sa plohama zaravni i polja te kamenim strukturama, čineći bojama i volumenima kontraste što doprinosi stvaranju dinamike prostora. Glavne krajobrazne elemente predstavljaju brda Maglaj te Crni Vrh koja se nalaze, na nadmorskim visinama od 1.189 m i 1.207 m (Maglaj) odnosno 1.160 m (Crni Vrh). Značajan element u krajobrazu je i Velikopopinsko polje. Antropogeni utjecaji na području obuhvata zahvata očituju se kroz infrastrukturne objekte, državnu cestu D1 te željezničku prugu i pripadajuće infrastrukture kao i nekoliko telekomunikacijskih stupova.

U prostornim planovima gradova i općina osobito vrijedni predjeli prirodnih i kultiviranih krajobraza označeni su kao područja posebnih ograničenja u korištenju. Na području Zadarske županije u široj lokaciji zahvata nisu poimenice navedena područja koja spadaju pod kategoriju zaštite značajnog krajobraza.

3.3.10. Kulturno-povijesna baština

Prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture RH, u najbližim naseljima nalazi se jedno registrirano kulturno dobro, u mjestu Velika Popina. Radi se o crkvi sv. Proroka Ilije. Navedeni objekt je udaljen oko 5 km od lokacije.

Prema Prostornom planu Zadarske županije, VI. Izmjene i dopune, Uređenje i zaštita prostora, uz jugoistočni dio lokacije nalazi se memorijalno i povijesno područje. Oko 900-1500 m istočno od lokacije nalazi se arheološki lokalitet.

Prema odredbama za provođenje PPUO Gračac, u Velikoj Popini nalazi se memorijalno i povijesno područje 'Spomeničko mjesto ispaljene prve puške'. U Kupirovu su navedeni sljedeći arheološki

Elaborat OPPUO VE Otrić lokaliteti: Grdina kunić grad, podno Kunić grada, ostaci srednjovjekovne crkve i nekropola sa stećcima, rimski lokalitet-prolaz Popinski klanac-Srpski klanac.

3.3.11. Gospodarske djelatnosti

3.3.11.1. Šumarstvo

Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske obuhvaća sve šume i šumska zemljišta na području Republike Hrvatske kao funkcionalnu cjelinu koja se utvrđuje radi osiguranja jedinstvenog, trajnog i održivoga gospodarenja šumama i šumskim zemljištima te planiranja i usmjeravanja njihova razvoja. Šumskogospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice, a gospodarska jedinica se dijeli na odjele i odsjeke, s tim da se gospodarske jedinice formiraju posebno za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a posebno za šume i šumska zemljišta u vlasništvu privatnih šumoposjednika, te su njihove granice i područje obuhvata prilagođeni organizacijskim potrebama gospodarenja šumama i prometnicama, uz obuhvat jednog ili više šumskih kompleksa.

Šumskogospodarski planovi su temeljni dokumenti za gospodarenje i korištenje šuma i šumskih zemljišta na području Republike Hrvatske, koji utvrđuju uvjete za održivo gospodarenje šumama i šumskim zemljištem i zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zaštite šuma, mogući stupanj iskorištenja te uvjete za gospodarenje životinjskim svijetom.

Predmetni zahvat je smješten unutar gospodarske jedince (GJ) Maslovara kojom upravljaju Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Gospić, Šumarija Gračac. Prema podacima Hrvatskih šuma d.o.o. na području obuhvata zahvata se ne nalaze privatne šume, dok se od šumskih površina u državnom vlasništvu nalaze odsjeci 57b i 56d. Unutar GJ Maslovara uglavnom se nalaze sljedeće vrste drveća: bukva, ostala tvrda bjelogorica (OTB), crni bor i cer.

Prema CORINE Land Cover Hrvatska bazi podataka unutar područja zahvata nalazimo bjelogorične šume (3,2 ha) te sukcesija šume (3,0 ha) (Slika 3.3-24).

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 3.3-24 Šumska područja (izvor: CORINE Land Cover Hrvatska)

Elaborat OPPUO VE Otrić

3.3.11.2. Poljoprivreda

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRR) u ARKOD bazu podataka evidencije korištenja poljoprivrednog zemljišta iz prosinca 2019. godine, na području Grada Gračaca uvedeno je ukupno 6.950 ha poljoprivrednih površina (Slika 3.3-25).

Slika 3.3-25 Poljoprivredne površine na lokaciji zahvata (izvor: APPRRR)

Većinu poljoprivrednih površina čine krški pašnjaci (79,8%) i livade (11,2%) (Tablica 3.3-14).

Tablica 3.3-14 Uporaba poljoprivrednog zemljišta (izvor: Prikaz podataka iz ARKOD baze podataka prema vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta na dan 31.12.2019. )

Privremeno Krški Oranica Livada Voćnjak neodržavana Ukupno pašnjak parcela ha 88 781 5,543 44 492 6,950

Prema podacima iz ARKOD Preglednika unutar obuhvata zahvata nalaze se krški pašnjaci sa ARKOD ID:

 3345944 (ukupne površine 13,1 ha),  3337748 (ukupne površine 10,8 ha),  3355299 (ukupne površine 52,5 ha) i

Elaborat OPPUO VE Otrić

 3338615 (ukupne površine 24,2 ha) (

 Slika 3.3-25).

Obuhvat zahvata VE zauzima ukupno 18,7 ha površine gore navedenih krških pašnjaka.

Prema podacima iz Jedinstvenog registra domaćih životinja (2019. god.) poljoprivredna gospodarstva na području Općine drže 21.416 ovaca, 2.606 goveda, 1.569 svinja, 1.102 koza, 53 konja i 34 magarca.

3.3.11.3. Lovstvo

Predmetni zahvat nalazi se unutar državnih lovišta Maslovara (XIII/16) ukupne površine 6.328 ha kojim upravlja CUSTODIA d.o.o. i Ljubovo (XIII/131) ukupne površine 13.161 ha kojim upravlja LUKSIM TRGOVINA d.o.o. Glavne vrste divljači kojima se upravlja su zec obični, divlja svinja, srna obična i smeđi medvjed.

3.3.12. Stanovništvo i naselja

Lokacija VE Otrić nalazi se na sjeveroistoku Zadarske županije u Općini Gračac, teritorijalno najvećoj općini u Republici Hrvatskoj. Najbliža naselja su Kupirovo (oko 2-3 km sjeveroistočno od lokacije; 46 st.), Kunovac Kupirovački (oko 4-5 kilometara sjeveroistočno od lokacije; 37 st.), Velika Popina (oko 4- 5 km jugozapadno od lokacije; 71 st.) te Otrić (oko 6 km južno od lokacije; 15 st.).

Općina Gračac smještena je na jugu Like te na sjeveroistoku Zadarske županije. Površina Općine Gračac iznosi 958.26 km2, što ju čini najvećom općinom u Hrvatskoj, površinski većom od Međimurske županije. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Gračac brojala je 4.690 stanovnika u 39 naselja. Najveći broj stanovnika u Općini Gračac radi u područjima građevinarstva (205 st.), javne 84

Elaborat OPPUO VE Otrić uprave (127 st.) i trgovine (100 st.). Poljoprivreda i stočarstvo su glavne gospodarske djelatnosti u naseljima najbliže lokaciji (Velika Popina, Otrić, Kupirovo, Kunovac Kupirovački). Uspoređujući popise stanovnika 1991. i 2011. godine, spomenuta naselja su zabilježila veliki pad broja stanovnika.

Elaborat OPPUO VE Otrić

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

4.1. Utjecaji tijekom izgradnje i korištenja

4.1.1. Utjecaj na zrak

Utjecaj tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje sunčane elektrane, dolazi do emisija u zrak, ponajviše u obliku prašine i ispušnih plinova motornih vozila, uzrokovanih građevinskim radovima, radom građevinskih strojeva i prijevoza građevinskog materijala. Razmatrani utjecaj je vremenski i prostorno ograničen, te je sukladno tome ocijenjen kao neznatan i zanemariv.

Utjecaj tijekom korištenja

Tijekom rada vjetroelektrane ne dolazi do nastajanja onečišćujućih emisija te nema negativnog utjecaja na kvalitetu zraka. Ako promatramo kvalitetu zraka prilikom rada vjetroelektrane možemo imati samo pozitivan utjecaj na okoliš zbog smanjene uporabe fosilnih goriva te sukladno tome smanjene emisije stakleničkih plinova.

4.1.2. Klimatske promjene

4.1.2.1. Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Tijekom rada vjetroelektrane ne dolazi do stvaranja emisija stakleničkih plinova u zrak te se može zaključiti kako nema negativnog utjecaja zahvata na klimatske promjene. Navedeno je moguće uočiti i prilikom usporedbe s proizvodnjom električne energije iz fosilnih izvora energije, pri čemu energija iz vjetroelektrane ima pozitivan utjecaj, zbog izbjegnutih emisija uslijed smanjenja uporabe fosilnih goriva.

Prosječni intenzitet emisija ekvivalenta ugljikovog dioksida (CO2eq) u životnom vijeku elektrana pogonjenih fosilnim gorivima (kameni ugljen, loživo ulje, prirodni plin) iznosi prosječno oko 7,98 kg

CO2eq/kWh. Za usporedbu, emisije za vjetroelektrane iznose 0,026 kg CO2eq/kWh. Iz navedenog je očigledno kako vjetroelektrane u svom životnom ciklusu stvaraju značajno manje emisija stakleničkih plinova (Slika 4.1-1). U pogledu razmatranog zahvata, po pitanju proizvedene električne energije, nastaje 1.560,00 t CO2eq, u usporedbi sa 476.100,00 t CO2eq, koji bi nastali proizvodnjom iste količine el. energije iz fosilnih goriva (kameni ugljen). Prema tome, riječ je o količini izbjegnutih emisija od čak

474.540,00 t CO2eq, u usporedbi sa postrojenjima iste snage, pogonjenima na fosilna goriva.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 4.1-1 Usporedba emisija stakleničkih plinova za različite sustave proizvodnje električne energije tijekom njihovog životnog ciklusa (WNA, 2011.)

4.1.2.2. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Utjecaj klimatskih promjena na predmetni zahvat procijenjen je prema dokumentu Europske Komisije – Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene. Uzevši u obzir trenutnu fazu provedbe projekta (ranija faza ciklusa razvoja projekta), analizirana su četiri modula:

1. Utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene; 2. Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete; 3. Procjena ranjivosti; 4. Procjena rizika.

Modul 1. Utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene

Osjetljivost različitih projektnih opcija na ključne klimatske varijable i opasnosti procjenjuje se s gledišta četiri ključne teme koje obuhvaćaju najvažnije dijelove lanca vrijednosti kako slijedi:

 imovina i procesi na lokaciji,  ulazi ili inputi (voda, energija, ostalo),  izlazi ili outputi (proizvodi, tržišta, potražnja potrošača),  prometna povezanost. 87

Elaborat OPPUO VE Otrić

Osjetljivost se ocjenjuje prema sljedećim ocjenama:

 visoka osjetljivost: klimatska varijabla ili opasnost može imati znatan utjecaj na imovinu i procese, inpute, outpute i prometnu povezanost;  srednja osjetljivost: klimatska varijabla ili opasnost može imati mali utjecaj na imovinu i procese, inpute, outpute i prometnu povezanost;  nije osjetljivo: klimatska varijabla ili opasnost nema nikakav utjecaj; te prikazuje pomoću matričnog prikaza (Tablica 4.1-1 Opis prikaza osjetljivosti zahvata na klimatske promjene).

Tablica 4.1-1 Opis prikaza osjetljivosti zahvata na klimatske promjene

Osjetljivost na klimatske promjene Oznaka Visoka osjetljivost Srednja osjetljivost Nije osjetljivo U sljedećoj tablici (Tablica 4.1-2) su prikazane osjetljivosti, sukladno ključnim klimatskim varijablama i opasnostima vezanima za klimatske promjene:

Tablica 4.1-2 Procjena osjetljivosti svake pojedine teme na zahvat

Elaborat OPPUO VE Otrić

Osjetljivost Imovina i Ulaz Izlaz Prometna procesi na (energija (Električna povezanost lokaciji vjetra) energija) Prosječna temperatura zraka

Ekstremna temperatura zraka (učestalost i intenzitet) Prosječna količina padalina Ekstremna količina padalina (učestalost i intenzitet) Prosječna brzina vjetra Maksimalna brzina vjetra Vlaga Sunčevo zračenje Primarni klimatski faktori klimatski Primarni

Porast razine mora Temperatura mora/vode Dostupnost vode Oluje (trase i intenzitet), uključujući olujne uspore Poplava Erozija tla Salinitet tla Požari Kvaliteta zraka Sekundarni Sekundarni efekti / opasnosti promjene uz klimatske vezane

Modul 2. Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete

Za one klimatske varijable i vezane opasnosti za koje je u prethodnom koraku procijenjeno da je osjetljivost projekta srednja ili visoka, i to za barem jednu od četiri ključne teme, u nastavku se procjenjuje izloženost istima. Procjena izloženosti vrednuje se ocjenama izloženosti (Tablica 4.1-3), a

Tablica 4.1-4 prikazuje analizu izloženosti lokacije klimatskim promjenama za sadašnje (Modul 2a) i buduće (Modul 2b) stanje.

Tablica 4.1-3 Opis prikaza izloženosti zahvata na klimatske promjene

Izloženost lokacije zahvata klimatskim promjenama Oznaka Visoka Srednja Zanemariva

Tablica 4.1-4 Analiza izloženosti lokacije zahvata klimatskim promjenama

Elaborat OPPUO VE Otrić

Parametar Izloženost (postojeće Ocjena Izloženost (buduće stanje) Ocjena stanje) (Modul 2b) (Modul 2a) Prosječna brzina vjetra Ne očekuje se značajna Ne očekuje se promjena promjena prosječne brzine prosječne brzine vjetra na vjetra. godišnjoj razini. Mali porast brzine vjetra projiciran je u jesen u Dalmaciji i gorskim predjelima, sukladno projekcijama klimatskih promjena za period do 2070. godine. Maksimalna brzina vjetra Nije zabilježena statistički Projicirano je smanjenje značajna promjena maksimalne brzine vjetra, maksimalnih brzina vjetra. osim ljeti. Najznačajnije je smanjenje zimi. Oluje (trase i intenzitet), Nije projicirana značajna Očekuje se smanjenje uključujući olujne uspore promjena učestalosti ekstremne brzine vjetra i olujnih nevremena, ili povećanje ekstremne intenzitet istih. oborine (zimi). Erozija tla Na području nisu Povećanje ekstremne zabilježena aktivna klizišta. količine oborina može potencijalno dovesti do povećanja rizika od pojave klizišta.

Modul 3. Procjena ranjivosti zahvata

Za klimatske varijable i vezane opasnosti za koje je utvrđena umjerena ili visoka osjetljivost zahvata, nakon procjene izloženosti, slijedi procjena ranjivosti koja se određuje prema sljedećoj formuli:

V = S x E gdje je: V – ranjivost (engl. vulnerability), S – osjetljivost (engl. sensitivity), E – izloženost (engl. exposure).

Ranjivost zahvata se vrednuje sljedećim ocjenama (Tablica 4.1-5):

Tablica 4.1-5 Opis prikaza ranjivosti zahvata na klimatske promjene

Ranjivost na klimatske promjene Oznaka Ne postoji Srednja Visoka Iz navedenih podataka može se izvesti procjena ranjivosti zahvata, s obzirom na klimatske promjene, kroz matricu kategorizacije ranjivosti za sve klimatske varijable ili opasnosti koje mogu utjecati na zahvat (Tablica 4.1-6).

Tablica 4.1-6 Matrica kategorizacije ranjivosti na sve klimatske varijable ili opasnosti koje mogu utjecati na zahvat

Elaborat OPPUO VE Otrić

Ranjivost Izloženost Zanemariva Srednja Visoka Ne postoji Srednja Visoka Sukladno prethodnim tablicama, ranjivost zahvata prikazana je u sljedećoj tablici (Tablica 4.1-7):

Tablica 4.1-7 Matrica ranjivosti zahvata na klimatske uvjete

Ranjivost – sadašnja Ranjivost – buduća Imovina i Ulaz Izlaz Promet Imovina i Ulaz Izlaz Prometna procesi (energija (električna na procesi na (energi (električna povezanost na vjetra) energija) poveza lokaciji ja energija) lokaciji nost vjetra) Primarni utjecaji Prosječna brzina vjetra Maksimaln a brzina vjetra Sekundarni utjecaji Oluje (trase i intenzitet), uključujući olujne uspore Erozija tla

Modul 4. Procjena rizika

Modul za procjenu rizika predstavlja strukturiranu metodu za analizu opasnosti koje su vezane za klimatske uvjete i utjecaja tih opasnosti. Osigurava podatke koji su potrebni za donošenje odluka. Proces se sastoji od procjene vjerojatnosti i ozbiljnosti utjecaja opasnosti koje su utvrđene u Modulu 2 i procjene važnosti rizika za uspješnost projekta. Procjena rizika temeljit će se na analizi ranjivosti koja je opisana u Modulima 1 – 3, a usredotočit će se na identifikaciju rizika i prilika vezanih za osjetljivosti koje su ocijenjene kao „visoke“ i „srednje“ (Tablica 4.1-8). Za predmetni zahvat, rizici od povećanja prosječne brzine vjetra, maksimalne brzine vjetra te oluja i erozija tla ocijenjeni su kao „srednji“ te su opisani u donjim tablicama (

Tablica 4.1-9 – Tablica 4.1-12). Dodatne mjere za smanjenje rizika nisu predviđene.

Tablica 4.1-8 Prikaz faktora rizika

Vjerojatnost pojavljivanja Malo Srednje Gotovo Rijetko Vjerojatno vjerojatno vjerojatno sigurno Beznačajne Posljedice Manje

Elaborat OPPUO VE Otrić

Srednje Oluje Prosječna Erozija tla brzina vjetra Maksimalna brzina vjetra Znatne Katastrofalne

Stupanj rizika nizak srednji visok jako visok

Tablica 4.1-9 Razina ranjivosti za utjecaj promjene prosječne brzine vjetra

Razina ranjivosti Imovina i procesi Ulaz (energija Izlaz (električna Prometna na lokaciji vjetra) energija) povezanost Prosječna brzina vjetra Opis Promjena prosječna brzine vjetra je najznačajniji utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju električne energije, budući da smanjenje/povećanje intenziteta vjetra izravno utječe na potencijal vjetra na lokaciji. Rizik Projicirane klimatske promjene mogu doprinijeti smanjenju proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana, ukoliko dođe do smanjenja prosječne brzine vjetra na godišnjoj razini. Međutim, projekcije klimatskih promjena predviđaju blagi porast prosječnih brzina vjetra, što ne bi trebalo imati značajan utjecaj na proizvodnju električne energije (blagi porast ljeti na Jadranu). Vezani utjecaji  Povišenje srednje temperature  Povećanje ekstremnih temperatura  Promjene prosječnih količina oborina

Vjerojatnost pojave Pojava laganog porasta prosječne brzine vjetra je moguća (prema klimatskom modeliranju, povećanju na Jadranu za maks. 20%). Posljedice Posljedice su neznatne (nezanemarive promjene u proizvodnji električne energije). Mjere prilagodbe Nisu predviđene.

Tablica 4.1-10 Razina ranjivosti za utjecaj promjene maksimalne brzine vjetra

Razina ranjivosti Imovina i procesi Ulaz (energija Izlaz (električna Prometna na lokaciji vjetra) energija) povezanost Maksimalna brzina vjetra Opis Promjena i učestalost maksimalne brzine vjetra mogu značajno utjecati na proizvodnju električne energije iz vjetroelektrana, ali i na same agregate, zbog potencijalnih oštećenja koja nastaju. Prilikom maksimalnih brzina vjetra, agregati nisu u pogonu, što utječe na proizvodnju električne energije na godišnjoj razini. Rizik Porast i učestalost maksimalne brzine vjetra mogu dovesti do oštećenja na agregatima, kao i smanjenja proizvodnje električne energije zbog prestanka rada agregata. Vezani utjecaji  Povišenje srednje temperature  Povećanje ekstremnih temperatura

Elaborat OPPUO VE Otrić

 Promjene prosječnih količina oborina

Vjerojatnost pojave Povećanje i učestalost maksimalnih brzina vjetra su moguće, no njihovo pojavljivanje je neznatno. Posljedice Posljedice su malog opsega jer se planiraju koristiti agregati koji imaju ukomponirane sustave zaustavljanja za slučajeve pojave prevelike maksimalne brzine vjetra. Mjere prilagodbe Nisu predviđene.

Tablica 4.1-11 Razina ranjivosti za utjecaj oluja

Razina ranjivosti Imovina i procesi Ulaz (energija Izlaz (električna Prometna na lokaciji vjetra) energija) povezanost Oluje (trase i intenzitet), uključujući olujne uspore Opis Pojava olujnog nevremena može znatno utjecati na sustav vjetroelektrana – od samog oštećenja opreme koja se nalazi na lokaciji, do proizvodnje električne energije, zbog zaustavljanja rada agregata (kako ne bi došlo do oštećenja). Rizik Olujna nevremena mogu nanijeti materijalnu štetu, u pogledu oštećenja vjetroelektrana. Također je moguća pojava oštećenja na prisutnim prometnicama, zbog čega se onemogućena godišnja servisiranja elektrana. Vezani utjecaji  Povišenje srednje temperature  Povećanje ekstremnih temperatura  Promjene prosječnih količina oborina

Vjerojatnost pojave Povećanje učestalosti olujnih nevremena je moguće, no vjerojatnost je neznatna, gotovo zanemariva. Posljedice Posljedice mogu biti značajne, no pridržavanjem propisa i dobre prakse, one se mogu svesti na zanemarivu razinu. Mjere prilagodbe Nisu predviđene.

Tablica 4.1-12 Razina ranjivosti za utjecaj erozije tla

Razina ranjivosti Imovina i procesi Ulaz (energija Izlaz (električna Prometna na lokaciji vjetra) energija) povezanost Erozija tla Opis Erozija tla je značajan faktor koji može imati negativan utjecaj na opremu koja se nalazi na lokaciji zahvata. Ovisi o karakteristikama tla na lokaciji te o sadašnjim i projiciranim vremenskim uvjetima. Rizik Erozija tla može nanijeti značajnu štetu agregatima na lokaciji zahvata. Vezani utjecaji  Promjene prosječnih količina oborina

Vjerojatnost pojave Pojavljivanje erozije tla je moguće. Iako je zemljani pokrov dosta tanak i pri površini dolazi do miješanja zemlje sa biljnim materijalom i stijenskim kršjem, potencijalna pojava erozije tijekom radova (i uslijed pojačanih oborina) nije jakog i značajnog intenziteta. Posljedice Posljedice mogu biti značajne, no pridržavanjem propisa i dobre inženjerske prakse, one se mogu svesti na zanemarivu razinu. Mjere prilagodbe Nisu predviđene. Zaključak 93

Elaborat OPPUO VE Otrić

Ključne klimatske varijable i opasnosti, za koje je procijenjena umjerena ili visoka osjetljivost su promjena prosječne i maksimalne brzine vjetra te olujna nevremena i erozija tla.

Procjena utjecaja klimatskih promjena na predmetni zahvat ukazala je na njegovu umjerenu ranjivost zbog mogućeg smanjenja prosječnih brzina vjetra, što je definirano u projekcijama klimatskih promjena. Ranjivost se prikazuje u pogledu smanjenja učinkovitosti proizvodnje električne energije u sklopu elektrane. Međutim, ne očekuju se veće posljedice, s obzirom na činjenicu da se postojeći zahvat planira prilagoditi postojećim ekstremnim uvjetima, čime je ukupni rizik ocijenjen kao nezanemariv, do srednji.

U slučaju opasnosti od olujnih nevremena i erozije tla, procijenjena je srednja ranjivost projekta, jer je moguće nastajanje šteta na zahvatu (opasnosti od oštećenja agregata tijekom nevremena i zbog erozije tla). No, pridržavanjem relevantnih propisa i dobre prakse prilikom održavanja elektrane, nije za očekivati posljedice većeg opsega čime sveukupni rizik nije ocijenjen kao visoko značajan.

Tijekom izrade glavnog projekta, uzimaju se u obzir klimatski uvjeti lokacije na kojoj će se odvijati gradnja zahvata, te će isti biti prilagođen klimatskim uvjetima na lokaciji. Na taj način se dodatno smanjuje moguć negativan utjecaj klimatskih promjena na zahvat.

4.1.3. Utjecaj zahvata na tlo

Ukupna površina obuhvata zahvata iznosi 40,60 ha dok je stvarna površina utjecaja zahvata na tlo tijekom izgradnje 7,08 ha, a tijekom korištenja 4,31 ha.

Potrebni operativni prostor (plato) za montažu vjetroagregata je okvirne dimenzije cca 80 x 70 m uz osigurani prostor potreban za sastav dizalica dimenzija cca 10 x 120-150 m. Po lokaciji vjetroagregata radi se o površini od 0,71 ha, što tijekom izgradnje ukupno čini područje utjecaja od 2,84 ha, a kod korištenja zauzeće tla oko 2,24 ha (Tablica 4.1-13).

Ukupna okvirna duljina planiranih prometnica iznosi oko 3,77 km, a previđena širina servisne prometnice je 5,5 m uz potrebna proširenja u horizontalnim krivinama gdje je zbog zahtjeva transporta potrebna veća širina sukladno uputama proizvođača opreme. Ukupno područje utjecaja tijekom izgradnje iznosi oko 2,26 ha, a zauzeće tla od strane prometnica tijekom korištenja iznosi oko 2,07 ha.

Kabelska trasa prolazi rubom planiranih prometnica unutar vjetroelektrane (oko 3,77 km) te se nastavlja kabelskim rovom (oko 5,33 km). Ista se izvodi ukapanjem u kanal prosječne dubine >1 m i prosječne širine 0,6 - 0,9 m. Ukupno površina utjecaja od strane kabelske trase tijekom izgradnje iznosi oko 1,98 ha. Nakon polaganja kabela, kabelski rov se zatrpava i cijela trasa se vraća u prvobitno stanje.

Tablica 4.1-13. Ukupno područje utjecaja tijekom izgradnje i zauzeta površina tijekom korištenja

Područje Zauzeta površina (ha) Izgradnja Korištenje Plato 2,84 2,24 Pristupne prometnice 2,26 2,07

Elaborat OPPUO VE Otrić

Kabelski rov 1,98 0 Ukupno 7,08 4,31

Utjecaj tijekom izgradnje

Utjecaj zahvata na tlo tijekom izgradnje ogleda se ponajviše u zauzeću maksimalne površine od 7,08 ha na mjestima izgradnje nadzemnih (pristupne ceste i platoi vjetroagregata) i podzemnih (kabelski rov) dijelova zahvata i gubitku njihove ekološke funkcije. Nakon završetka radova, značajna dio površine (malo manje od 3 ha) će se sanirati i vratiti u prvobitno stanje. S obzirom da je po pogodnosti tla za obradu, 2,06 % površine obuhvata zahvata pedološki okarakterizirano kao privremeno nepogodno tlo za obradu, a ostatak (97,94 %) kao trajno nepogodno tlo za obradu (N-2), odnosno ne radi se o vrijednom tlu, predmetni utjecaj nije ocijenjen kao visoko značajan.

Osim navedenog, tijekom izgradnje postoji mogućnost onečišćenja pogonskim gorivima i mazivima mehanizacije i vozila te materijalima koji se koriste pri građenju uslijed akcidentnih situacija i neadekvatnog korištenja, što za posljedicu može imati njihovu infiltraciju u tlo i podzemlje. Vjerojatnost navedenih situacija je vrlo mala te se u slučaju njihove pojave, vrlo brzo uočavaju te učinkovito saniraju.

Uzevši u obzir navedeno, utjecaj planiranog zahvata na tlo, uz primjenu propisanih mjera zaštite okoliša neće biti značajno negativan.

Utjecaj tijekom korištenja

Utjecaj zahvata na tlo tijekom korištenja ogleda se ponajviše u zauzeću maksimalne površine od 4,31 ha. S obzirom da je po pogodnosti tla za obradu, gotovo cijela lokacija zahvata pedološki okarakterizirana kao trajno nepogodno tlo za obradu (N-2), odnosno ne radi se o vrijednom tlu, predmetni utjecaj nije ocijenjen kao visoko značajan.

Do utjecaja na tlo može doći prilikom akcidentnih situacija, primjerice uslijed izlijevanja goriva ili ulja tijekom redovnih radova na održavanju postrojenja, ali njihova je vjerojatnost vrlo mala. U slučaju akcidentnih pojava, one se vrlo brzo uočavaju te učinkovito saniraju (npr. uporabom apsorbensa koji se adekvatno zbrinjava van lokacije zahvata putem ovlaštene osobe).

Prema svemu navedenom, značajan negativan utjecaj planiranog zahvata na tlo tijekom korištenja se ne očekuje.

4.1.4. Utjecaj zahvata na vode

Najveći dio površine predviđenog zahvata (uključujući stupove vjetroagregata) nalazi se na području grupiranog vodnog tijela podzemne vode CSGI_18 (Una) dok se manji dio (završni dio trase kabelskog

Elaborat OPPUO VE Otrić rova) nalazi na području grupiranog vodnog tijela podzemne vode JKGN_07 (Zrmanja). Navedena grupirana vodna tijela podzemne vode karakterizira dobro kemijsko i dobro količinsko te dobro konačno stanje.

Na području planiranog zahvata se ne nalazi nijedno površinsko vodno tijelo. Zahvatu najbliža površinska vodna tijela su JKRN0215_001 (Zmijska draga) koje se proteže gotovo paralelno trasi kabelskog rova koji vodi do TS 20-35/110 kV Velika Popina približavajući mu se na udaljenost od oko 350 m, CSRN0206_001 (Sredica) koje se nalazi istočno od zahvata na najbližoj udaljenosti od oko 550 m i koje se nalazi najbliže lokacijama vjetroagregata te CSRN0319_001 (Grubišića jaruga) koje se nalazi zapadno od lokacije zahvata na udaljenosti od oko 1700 m od kabelskog rova prema TS 20-35/110 kV Velika Popina.

Lokacija planiranog zahvata se ne nalazi na području zona sanitarne zaštite izvorišta, no na dijelu površine lokacije je prema PP Zadarske županije planirana III. zona sanitarne zaštite Muškovci.

Lokacija planiranog zahvata se nalaz izvan zona opasnosti od poplava.

Utjecaj tijekom izgradnje

Trenutačno konačno stanje površinskog vodnog tijela JKRN0215_001 (Zmijska draga) koje prolazi najbliže trasi kabelskog rova (udaljenost veća od 350 m) ocijenjeno je kao vrlo loše. U smislu postizanja ciljeva okoliša, postiže ciljeve što se tiče kemijskog stanja dok za ekološko i konačno stanje ne postiže ciljeve okoliša. S obzirom na karakteristike zahvata i udaljenost od najbližih površinskih vodotoka, ne očekuje se negativan utjecaj na površinske vode i postizanje ciljeva okoliša.

Tijekom izgradnje zahvata postoji mogućnost onečišćenja pogonskim gorivima i mazivima mehanizacije i vozila te materijalima koji se koriste pri građenju uslijed akcidentnih situacija i neadekvatnog korištenja, što za posljedicu može imati njihovu infiltraciju u vode i podzemlje. Vjerojatnost navedenih situacija je vrlo mala te se u slučaju njihove pojave, vrlo brzo uočavaju te učinkovito saniraju.

Uzme li se u obzir sve prethodno navedeno, planirani zahvat, uz primjenu propisanih mjera zaštite okoliša neće imati negativan utjecaj na vode.

Utjecaj tijekom korištenja

Tijekom korištenja zahvata do potencijalnih negativnih utjecaja na vode može doći u slučaju onečišćenja pogonskim gorivima i mazivima mehanizacije i vozila uslijed akcidentnih situacija pri radovima na održavanju te u slučaju istjecanja ulja sa zauljenih površina (prometnice, parkirališta, manipulativne površine), što za posljedicu može imati njihovo procjeđivanje u vode i podzemlje.

Vjerojatnost akcidentnih situacija je vrlo mala te se u slučaju njihove pojave, vrlo brzo uočavaju te učinkovito saniraju.

Na lokaciji svakog vjetroagregata se nalazi 0,69/20(35)kV transformator i ispravljač.

Elaborat OPPUO VE Otrić

Transformatori su suhi i ne sadrže ulje te ne predstavljaju potencijalno negativan utjecaj na vode. Prema svemu navedenom, može se zaključiti da zahvat neće utjecati na promjenu dobrog stanja površinskih i podzemnih vodnih tijela na širem području zahvata.

4.1.5. Utjecaj zahvata na bioraznolikost

Utjecaj tijekom izgradnje

Staništa, flora i vegetacija

Utjecaj na staništa tijekom izgradnje očekuje se u obliku trajnog gubitka staništa na području platoa vjetroagregata (80x70m za 4 agregata), i servisnih puteva (oko 3,8 km novog pristupnog puta i servisnih puteva širine 5,5m), te privremenog oštećenja staništa na području operativnih platoa te uz trasu kabelskog voda.

Na temelju dimenzija pojedinih elemenata zahvata, procjenjuje se izravni trajni utjecaj uslijed trajnog gubitka oko 4,31 ha staništa, od čega je oko 0,43 ha šumskog staništa mezofilnih i neutrofilnih čistih bukovih šuma (Lamio orvalae-Fagenion) i 3,88 ha travnjačkih staništa istočnojadranskih kamenjarskih pašnjaka epimediteranske zone. Pritom je potrebno napomenuti da je šumsko stanište na lokaciji zastupljeno u obliku manjih šumaraka, tj. ne dolazi do fragmentacije velikih šumskih površina. Određene zaštićene vrste flore zabilježene u široj okolici karakteristične za staništa submediteranskih i epimediteranskih suhih travnjaka (Gentiana lutea, Arctostaphylos uva-ursi, Lilium martagon, Dianthus petraeus, Iris illirica) moguće je da dolaze i na staništu izloženom trajnom gubitku uslijed izgradnje, no kao što je već rečeno, navedena površina je mala (4,31 ha). S obzirom na malu površinu izloženu trajnom utjecaju te da su navedene zaštićene vrste prisutne i na brojnim drugim područjima duž Jadrana, a prvenstveno na području Velebita, te neke i u području kontinentalne Hrvatske, eventualna njihova prisutnost i posljedični gubitak manjeg broja jedinki ne očekuje se da bi utjecali negativno na populacije. Izravni trajni utjecaj na ostala staništa, floru i vegetaciju se ne očekuje.

Privremeni utjecaj na staništa na području radnog pojasa i manipulativnih prostora za podizanje vjetroagregata (10x150m x 4) te uz trasu kabelskog voda odnosi se na moguće oštećenje staništa i vegetacije tijekom izgradnje i ukupno obuhvaća 7,08 ha. Budući da trasa kabelskog voda prati trasu postojećih puteva i planirane servisne ceste, oštećenja staništa i vegetacije u tom dijelu zahvata su minimalna. Nakon izgradnje elektrane na navedenim područjima se očekuje oporavak vegetacije.

Privremeni neizravni utjecaj u vidu prašine, povećanih emisija čestica može se očekivati u području neposredno uz sve dijelove zahvata (oko vjetroagregata i oko servisnih prometnica i trase kabela), međutim navedeni utjecaj je neznatan.

Zaključno, uzimajući u obzir sve elemente zahvata može se reći da je tijekom izgradnje pod nekim oblikom utjecaja (izravni, neizravni, trajni, privremeni) do 40,60 ha staništa, što odgovara ukupnom obuhvatu zahvata. Trajan negativan utjecaj zahvata u vidu gubitka staništa i biljnih vrsta ograničen je na zonu izravnog zaposjedanja, a radi se o zauzeću manjih površina (oko 4,31 ha) stanišnih tipova koji su široko rasprostranjeni na području zahvata i u okolici. Privremeni utjecaj očekuje se poglavito u široj zoni radnog pojasa i manipulativnih prostora za podizanje vjetroagregata te na području trase

Elaborat OPPUO VE Otrić elektroenergetskog voda (ukupno 7,08 ha), gdje se po završetku izgradnje zahvata očekuje uspostava prirodne vegetacije. Slijedom navedenog, uz provođenje propisanih mjera zaštite okoliša ne predviđa se nastanak značajnih negativnih utjecaja na staništa i biljne vrste tijekom izgradnje.

Fauna Tijekom izgradnje zahvata očekuju se utjecaji u vidu ponegdje trajnog, a ponegdje privremenog smanjenja površine i kvalitete raspoloživog staništa za razmnožavanje i hranjenje životinja. Prisustvo ljudi i mehanizacije te posljedično povećane razine buke, prašine i vibracija dovesti će do toga da jedinke izbjegavaju prostor radova i traže nove privremene ili u rjeđim slučajevima stalne prostore za život. Nakon izgradnje očekuje se uspostava normalnih uvjeta u prizemnim staništima, razvoj prirodne vegetacije na području radova te nesmetano korištenje prostora za većinu vrsta. Budući da neće biti ograda na području zahvata, biti će omogućena nesmetana migracija životinja. Površine trajno zauzetog staništa su male i ograničene na plato vjetroagregata i pristupnih i servisnih prometnica te se njihov gubitak ocjenjuje prihvatljivim s obzirom da u okolici ima dovoljno staništa istih kvaliteta koje životinjske vrste mogu koristiti. Moguće je i direktno stradanje slabo pokretnih vrsta na području izvođenja radova, posebice mladih ptica ukoliko bi se radovi provodili u vrijeme gniježđenja i podizanja mladih. Utjecaj će biti izraženiji za pojedine slabo pokretljive vrste i za pojedine vrste ptica, ukoliko se izgradnja predmetnog zahvata odvija u sezoni gniježđenja (od travnja do rujna), pri čemu je razdoblje od travnja do srpnja kritično za većinu vrsta. Ukoliko se uklanjanje prirodnog vegetacijskog pokrova (travnjačke i šumske površine te šikare) za potrebe pripreme radnog pojasa izvodi u jesenskom i zimskom razdoblju, mogu se umanjiti ili izbjeći negativni utjecaji na ptice, ali i druge životinjske vrste pa u tom slučaju neće dolaziti do oštećenja ili promjene staništa u periodu njihove najveće aktivnosti. Prilikom izgradnje bit će potrebno iskopati temelje, te postoji rizik od negativnog utjecaja na podzemna staništa i faunu, ukoliko se za vrijeme izgradnje naiđe na nove speleološke objekte.

Privremeni utjecaj tijekom izvođenja radova moguć je na vuka, koji potencijalno može koristiti prostor planiranog zahvata jer se isti nalazi unutar područja korištenja čopora Srb, no nema podataka koji ukazuju na postojanje brloga u području 2 km od lokacije vjetroagregata a pogodnost staništa na lokaciji zahvata je niska. Propisana mjera uklanjanja vegetacije izvan perioda gniježđenja ptica primjenjiva je i na vuka koji podiže potomstvo u istom vremenu. Zaključno, uz provođenje propisanih mjera zaštite okoliša predmetnim tehničkim rješenjem ne predviđa se nastanak značajnih negativnih utjecaja na faunu tijekom izgradnje.

Utjecaj tijekom korištenja

Staništa, flora i vegetacija

Tijekom korištenja i održavanja zahvata ne predviđa se zadiranje u staništa, a time i negativni utjecaji na staništa i floru.

Fauna

Elaborat OPPUO VE Otrić

Radom VE Otrić moguć je negativan utjecaj na faunu, posebice ptice i šišmiše. Šišmiši i ptice smatraju se skupinama najugroženijima tijekom rada vjetroelektrane, s obzirom da često poduzimaju dnevne i sezonske migracije te ih česti preleti dovode u opasnost od sudara s elisama vjetroagregata, a u slučaju šišmiša i do stradavanja uzrokovanim barotraumom. Pojedine vrste različito koriste pojedine teritorije te su stoga negativni utjecaji na ove skupine specifični za svaku lokaciju i vrstu tako da rizik od kolizije ne ovisi isključivo o prisutnosti vrste već kako vrsta koristi prostor u odnosu na smještaj u prostoru (konfiguracija, brojnost) i dizajn vjetroelektrane (tip i brojnost vjetroagregata, konfiguracija, osvjetljenje).

Vjetroelektrane mogu privlačiti šišmiše svjetlom ili zvukom koji proizvode turbine ili rotirajuće lopatice te se time povećava mogućnost usmrćivanja šišmiša od direktnog sudara ili od barotraume. Vjetroagregati mogu privlačiti i kukce kojima se šišmiši hrane, a mogu i dovesti do dezorjentacije uslijed smetnji u eholokaciji nastalih zbog brzine vrtnje elise. Stradavanje šišmiša na lopaticama vjetroagregata ovisiti će o načinu kako vrste koriste zračni prostor, najčešće stradavaju vrste koje koriste otvoreni zračni prostor. Rezultati terenskih istraživanja provedenih za SUO (IPZ, 2008) nisu ukazali na aktivnost šišmiša na užem području zahvata. Od zabilježenih vrsta na širem prostoru VE Otrić najosjetljivija na koliziju (EUROBATS, 2014; Rydell i sur. 2010) je vrsta Nyctalus leisleri, te vrste roda Pipistrellus i Eptesicus za koje također postoje saznanja da koriste prostor šire okolice zahvata. Za ostale vrste čija prisutnost je moguća na lokaciji zahvata, rizik je ograničen jer prema etološkim karakteristikama uglavnom lete ispod razine turbina. Slijedom navedenog, utjecaj zahvata je moguće predvidjeti prvenstveno na vrste osjetljive na koliziju (Nyctalus leisleri te vrste roda Pipistrellus i Eptesicus). S obzirom da nije zabilježena aktivnost šišmiša na samoj lokaciji zahvata te da je isti značajno udaljen od zona zaštite porodiljnih kolonija (više od 20km) nije za očekivati značajan negativan utjecaj na šišmiše.

Karakteristike ponašanja ptica u odnosu na vjetroagregate još nisu detaljno proučene, no u raznim stručnim podlogama u kojima je razmatran mogući utjecaj dimenzije vjetroagregata na okoliš, odnosno moguća korelacija rizika sudara avifaune s lopaticama vjetroagregata, navodi se da izbjegavanje kolizije ovisi o razini letne aktivnosti, veličini i brzini ptice, dimenziji i brzini rotacije vjetroagregata. Također, stupanj izbjegavanja kolizije specifičan je za svaku pojedinu populaciju. Ptice najčešće uspiju izbjeći koliziju promjenom smjera leta, pravilnim tempiranjem prolaska kroz područje dohvata lopatica rotora ili trenutačnim izbjegavanjem kolizije. Podaci iz različitih studija ukazuju međutim i na zaključak da topografija, jakost vjetra, pozicija vjetroagregata, morfologija i inherentna sposobnost vrste za izbjegavanje vjetroagregata sve imaju veći značaj kod određivanja rizika od sudara ptice s vjetroagregatom od samog povećanje promjera rotora vjetroagregata (Howell 1997, Barrios & Rodriguez 2004; Barclay et al. 2007, Krijgsveld et al. 2009, Smallwood 2013; Everaert 2014). Više istraživanja ukazuje da veći rizik kolizije za ptice ne ovisi o visini ili području radnog djelovanja vjetroagregata tj. nema značajnog povećanja u učestalosti sudara kod viših vjetroagregata, kao ni kod onih s duljim lopaticama (Barclay i sur., 2007; Hötker i sur. 2006; Everaert i Kuijken 2007). Moguće je da je navedeno svojstvo ovisno o vrsti ili da može postojati granica dimenzije strukture (vjetroagregata) nakon čega stopa smrtnih slučajeva postaje konstantna (Clausen, 2013). Poznato je da su najugroženije velike ptice grabljivice i druge velike vrste ptica koje su sklone jedrenju, kao i neke ptice selice, kao npr. guske i ždralovi (Langston & Pullan, 2003). Grabljivice imaju veću mogućnost kolizije s vjetroagregatima od drugih vrsta, zbog morfologije i načina leta. Rizik od kolizije je vjerojatno najveći u lošim uvjetima za let koji utječu na sposobnost ptica prilikom manevriranja leta

Elaborat OPPUO VE Otrić ili po kiši, magli, te tijekom tamnih noći kada je vidljivost smanjena. No problem u predviđanju potencijalnih kolizija predstavlja nedovoljno poznavanje stupnja izbjegavanja vjetroagregata od različitih vrsta ptica.

Postojeći podaci za širu lokaciju zahvata (5 km od pozicija vjetroagregata) su veoma oskudni u literaturi. Postoje zabilježeni preleti eje livadarke. Precizniji podaci se nalaze u SUO izrađenoj za potrebe zahvata VE Otrić 2008. godine (IPZ, 2008). Kao što prikazano u Poglavlju 3.3.6 tijekom terenskih istraživanja u široj okolici zahvata zabilježeno je prisustvo 41 vrste (TABLICA). Od navedenih 27 vrsta su gnjezdarice i moguće gnjezdarice, koje se gnijezde na plohi ili uz njen rub, a plohu koriste radi traženja hrane ili prilikom preleta. Od selica je zabilježen povremeni prelet i zadržavanje manjeg broja pjevica (trepteljke, zebe). Klimatološke prilike su nepovoljne za boravak i ishranu selica i zimovalica jer na lokaciji hladnije klimatsko razdoblje sa čestim snježnim padavinama rano počinje i dugo traje.

Iz skupine ptica, grabljivice se smatraju posebno osjetljivima na rizik od kolizije. Recentnijim istraživanjima ornitofaune (2014. i 2015. godina) u zoni od 2km od područja zahvata zabilježene su dodatno još neke potencijalno osjetljive vrste: Strix aluco (šumska sova) i Falco columbarius (mali sokol). Podaci o monitoringu surog orla (Mikulić i sur., 2019.) ukazuju na mogućnost da je istočni dio zahvata (VA5 i VA 7) potencijalni teritorij orlovskog para. Navedenim istraživanjem međutim nisu zabilježene jedinke surog orla na navedenom teritoriju. U široj okolici nema drugih potencijalnih teritorija niti poznatih opažanja prisustva surog orla.

Bitan faktor u određivanju utjecaja vjetroelektrane na ptice je pozicija stupova vjetroagregata u odnosu na postojeće stanje u prostoru (orografija terena, smjer vjetrova itd.) a navedeno se u ovom slučaju nije mijenjalo. Promjene se odnose na smanjenje broja vjetroagregata sa 7 na 5, povećanje ukupnog obuhvata rotora za 40.804m2, smanjenje udaljenosti lopatica od tla te smanjenje brzine vrtnje. Literatura ukazuju da rizik od kolizije sa vjetroagregatima za grabljivice ne raste proporcionalno sa povećanjem veličine vjetroagregata te da se povećanje snage uz smanjenje broja vjetroagregata korištenjem dimenzionalno većih pojedinačnih agregata očituje u smanjenom utjecaju na grabljivice i populacije ptica općenito (Thaxter i sur. 2017; Rasran et al., 2009; Smallwood & Karas, 2009; Smallwood & Thelander, 2008; Hötker et al., 2006). Veći broj studija u svijetu (SAD, Njemačka Belgija, Nizozemska) ukazuje da nema statistički značajnog povećanja u učestalosti sudara kod viših vjetroagregata, kao ni kod onih sa duljim elisama rotora te da veća prijetnja za ptice ne ovisi o visini ili području radnog djelovanja turbina (Barclay i sur., 2007, Everaert i Kuijken 2007; Hötker i sur. 2006). Veći vjetroagregati proizvode više električne energije od manjih, ali ne uz veće stradavanje ptica (Hötker i sur. 2006, Barclay i sur. 2007).

Glavnina lokalnih selidbenih aktivnosti i kretanja ptica odvija se u širem prostoru predviđenog zahvata. Prema maloj zabilježenoj brojnosti jedinki i vrsta čini se da zona zahvata nema posebnog značaja za ptice grabljivice. Ovi podaci imaju poseban značaj budući da grabljivice uz sumračne i noćne ptice (sove i ostale) češće stradavaju prilikom izravnih sudara s elisama vjetroagregata.

Dio gnjezdarica će također biti izravno utjecan zahvatom. Određeni broj jedinki će vjerojatno napustiti prostor zahvata i zauzeti nova susjedna područja, dok će se neke vjerojatno prilagoditi novonastalim promjenama.

Povećani rizik za stradavanje ptica može se očekivati uglavnom tijekom proljetne i jesenske selidbe, zbog povećane brojnost vrsta koje prelaze u širokoj fronti, a preleti su uglavnom na visinama od 50-

100

Elaborat OPPUO VE Otrić

150 m od tla. U tom smislu, kao što gore prikazano rezultatima istraživanja provedenim u svijetu, promjena tehničkih karakteristika VA, nema značajnog efekta na razini utjecaja na ornitofaunu.

Na lokaciji VE ZD 6 koja je udaljena oko 4,5 km jugozapadno od lokacije zahvata VE Otrić sa kojim je orografski usporedivo a prema bioekološkim karakteristikama oba zahvata zauzimaju područja sa sličnim karakteristikama staništa, u pogonu su četiri vjetroagregata koja su u komercijalni pogon puštena 2011. Temeljem Rješenja o prihvatljivosti zahvata VE ZD 6 za okoliš, proveden je dvogodišnji monitoring ptica i šišmiša lokaciji VE ZD 6. Monitoringom su obuhvaćena razdoblja 2012/2013. te 2013/2014. godina. Izvješća o rezultatima monitoringa su, po razdobljima istraživanja, dostavljana nadležnom tijelu. Po završenom dvogodišnjem monitoringu, a prema dostavljenim stručnim podlogama provedenog monitoringa, Uprava za zaštitu prirode izdala je mišljenje u kojem navodi da nema dodatnih zahtjeva u pogledu daljnje provedbe praćenja ptica i šišmiša za VE ZD 6 (KLASA: 612- 07/15-63/281; URBROJ: 517- 07-2-1-15-2 od 20. srpnja 2015.). Navedeno Mišljenje temelji se na rezultatima monitoringa koji su pokazali da je na širem području VE ZD 6 zabilježeno 11 vrsta grabljivica i sovki, poput surog orla, zmijara, škanjaca osaša, eje livadarke, jastreba, vjetruše, crvenonoge vjetruše te tri vrste sovki; šumske sove, ćuka i vjerojatno ušare. Od zabilježenih vrsta na neposrednom području zahvata VE ZD 6 tijekom godine redovito su prisutni škanjac i vjetruša, dok su ostale vrste povremeno opažane iznad prostora zone zahvata u aktivnom korištenju zona srednjeg i slabog utjecaja. Promatranjima tijekom monitoringa nisu zabilježena stradavanja ni ranjavanja ptica niti kakvi drugi značajniji negativni utjecaji na njihove populacije koji bi bili direktna posljedica rada vjetroagregata. Također, pretraživanje prostora potražnim psom korištenim za potrebe monitoringa šišmiša nije rezultiralo pronalaskom stradalih ptica. Isto tako osoblje zaduženo za servisiranje vjetroagregata koje je svakodnevno na terenu, također nije zabilježilo nikakvo stradavanje ptica.

Navedeni rezultati upućuju na zaključak da predmetni zahvat neće imati značajan negativan utjecaj na ornitofaunu uz primjenu predloženih mjera zaštite okoliša.

Utjecaj na faunu tijekom korištenja zahvata moguć je u vidu pojačane buke i treperenja te povremene prisutnosti ljudi tijekom održavanja. Moguće je da će određene vrste osjetljivije na buku i treperenje izbjegavati područje vjetroeketrane i nakon puštanja u rad, posebice u vrijeme podizanja potomstva, no budući da se radi o malom broju vjetroagregata položenih linijski, životinjama je na raspolaganju dovoljno okolnog prostora. Zvjeri općenito izbjegavaju područje oko vjetroelektrana (1 km oko vjetroagregata odnosno do 2 km za reprodukciju). No kao što je prethodno opisano u Poglavlju 3.3.6, šire područje vjetroelektrane ne odgovara po karakteristikama teritoriju prikladnom za značajnu prisutnost velikih zvjeri. Na širem prostoru je prvenstveno moguće očekivati prisutnost vuka. S obzirom na brojnost čopora, na postojanje dovoljno dodatnih područja visoke pogodnosti u okolici zahvata te budući da zahvatom nisu predviđene ograde koje bi prekinule migracijske puteve vuka, procjenjuje se da zahvat ne predstavlja značajno smanjenje teritorija za populaciju.

4.1.6. Utjecaj zahvata na krajobraz

Utjecaj vjetroelektrane na krajobraz uobičajeno se sagledava kao fizička promjena i kao promjena vizualnih obilježja, a takve promjene zajednički utječu na način percepcije krajolika u kojem su smješteni vjetroagregati. Može se izdvojiti razmjer utjecaja na krajobraz i razmjer utjecaja na percepciju promatrača i upravo je vizualni utjecaj onaj koji se smatra najznačajnijim. Vizualni utjecaj podrazumijeva izravne i trajne promjene krajobraznog karaktera i načina doživljavanja promatranog 101

Elaborat OPPUO VE Otrić krajobraza, a osim lokalno, može se očitovati i na širem području zahvata. Pri tome je vizualni utjecaj usko povezan s vidljivošću zahvata koja uvelike ovisi o topografiji terena i udaljenosti s koje se zahvat promatra.

Utjecaj tijekom izgradnje

Izgradnjom pojedinih elemenata zahvata – pristupnih cesta, platoa s vjetroagregatima, kabelski rov, najvećim će dijelom doći do uklanjanja prirodnih travnjaka. Kroz više oblike vegetacije u vrlo kratkom potezu prolazi pristupna cesta i na tim će dijelovima doći do uklanjanja vegetacije rubnih stabala (0,08 ha šumskih površina). Osim toga, izgradnjom navedenih dijelova VE neće biti zahvaćeni elementi krajobraza koji su prepoznati kao osobito vrijedni, poput tradicionalnih poljoprivrednih površina, lokvi i objekata tradicionalne arhitekture te se utjecaji na krajobraz smatraju niskog intenziteta.

Tijekom izgradnje na lokaciji su vidljivi strojevi kojima se pripremaju pristupne prometnice te kranovi koji služe za postavljanje stupova, gondola i rotora vjetroagregata. Navedeni utjecaji su privremeni te neće trajno narušiti krajobraznu kvalitetu područja.

Utjecaj tijekom korištenja

Tijekom korištenja vjetroelektrane vidljivi su sami vjetroagregati koji su najvećim dijelom vremena u pogonu (rotor se okreće).

Na slici 4.1-2 prikazana je vidljivost vjetroagregata u krugu od 10 km oko vjetroelektrane Otrić. Pri tom se vidljivost odnosi na bilo koji dio vjetroagregata.

102

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 4.1-2 – Vjetroagregati u VE Otrić – vidljivost do udaljenosti od 10 km od VE Otrić

Na sljedećim slikama prikazani su pogledi sa 3 lokacije na VE Otrić, kombinirano iz zraka i s tla. Korištene su slike s Google-Earth-a (model terena i street view).

103

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 4.1-3 – Pogled na VE Otrić iznad križanja prometnica državne ceste D1 i županijske ceste ŽC 5203

Slika 4.1-4 – Pogled s križanja prometnica državne ceste D1 i županijske ceste ŽC 5203 (smjer sjever sjeveroistok)

104

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 4.1-5 – Pogled na VE Otrić iznad ŽC 5203 koja se spušta u Srbski Klanac

Slika 4.1-6 – Pogled s županijske ceste ŽC 5203 kod Srpskog Klanca (smjer sjever)

105

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 4.1-7 – Pogled s županijske ceste Ž5203 kod Srpskog Klanca (smjer jugozapad)

Slika 4.1-8 – Pogled na VE Otrić iznad Kupirova

106

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 4.1-9 – Pogled s ŽC 5203 iz Kupirova (smjer jug) – vidljiva je samo elisa

Slika 4.1-10 – Pogled s ŽC 5203 iz Kupirova (smjer jugozapad) – vidljiva je samo elisa

Naseljenost oko VE Otrić vrlo mala, a naselja koje se nalaze od Srbskog Klanca do Kupirova i Srba su u odnosu na VE Otrić puno niže i velikim dijelom se pogleda na VE Otrić zaklanja strmim padinama planina Maglaj i Urljaj. Stoga se može zaključiti da je vizualni utjecaj na stanovništvo nizak. 107

Elaborat OPPUO VE Otrić

4.1.7. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu

Utjecaj tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje ne očekuju se utjecaji na postojeće arheološke lokalitete, udaljene oko 1 km istočno od lokacije VE prema prostornom planu Zadarske županije. Uzimajući blizinu lokaliteta u obzir, potencijalan utjecaj može postojati kod mogućeg otkrića daljnjih arheoloških lokaliteta na samoj lokaciji obuhvata kod iskapanja. U tom slučaju se treba postupiti prema važećim propisima kako bi se izbjegli značajni negativni utjecaji na kulturno-povijesnu baštinu. Utjecaj tijekom korištenja

Ne očekuje se utjecaj VE Otrić na kulturno-povijesnu baštinu tijekom korištenja.

4.1.8. Utjecaj na gospodarske djelatnosti i stanovništvo

Utjecaj tijekom izgradnje

U slučaju izgradnje vjetroelektrana dolazi do promjene u pokrovu zemljišta. Prema CORINE Land Cover Hrvatska bazi unutar područja zahvata nalazimo bjelogorične šume (4,4 ha) te sukcesija šume (3,0 ha). Zbog izgradnje novih prometnica na šumskom području, na osnovu ortofoto snimaka te CORINE land cover baze, procijenjeno je da će doći do trajnog uklanjanja oko 0,08 ha šumskih površina (vjetroagregati su smješteni izvan šumskih površina). Ukupno obraslo šumsko zemljište unutar GJ Maslovara iznosi 5.613 ha. Zbog navedenog nije za očekivati značajan negativan utjecaj na šumarski sektor.

Prema podacima iz ARKOD Preglednika, obuhvat zahvata VE obuhvaća 18,9 ha krških pašnjaka. Međutim, trajno zauzeće poljoprivrednih površina je predviđeno na području izgradnje novih prometnica te postavljanja vjetroagregata te iznosi oko 2 ha. Prema podacima iz ARKODA, trenutno se na području Grada Gračaca koristi 5.543 ha krških pašnjaka. S obzirom na privremenost i prostornu ograničenost utjecaj na poljoprivredu se ne smatra značajnim.

Zemljani i ostali radovi praćeni bukom teških strojeva i kretanjem ljudi uznemirit će divljač te će ona potražiti mirnija i sigurnija mjesta. Ipak, obzirom da je ovaj utjecaj kratkotrajan i privremen, divljač će se ubrzo nakon završetka radova vratiti u stanište.

Stanovništvo

Tijekom izgradnje može doći do većeg prometnog opterećenja zbog prijenosa strojeva i opreme, čime se može usporiti mobilnost lokalnog stanovništva. Utjecaj tijekom korištenja

Zbog izgradnje novih prometnica na šumskom području, dolazi do trajnog uklanjanja od oko 0,08 ha šumskih površina na kojima će biti potrebno održavati vegetaciju tijekom korištenja zahvata. Ukupno obraslo šumsko zemljište unutar GJ Maslovara iznosi 5.613 ha. Zbog navedenog nije za očekivati značajan negativan utjecaj na šumarski sektor.

Tijekom korištenja zahvata ne očekuje se utjecaj na poljoprivredu.

108

Elaborat OPPUO VE Otrić

Tijekom korištenja zahvata ne očekuje se značajniji utjecaj na lovstvo.

Stanovništvo

Uz provedbu svih zakonom propisanih mjera tijekom gradnje i rada vjetroelektrane utjecaj na naselja i stanovništvo tokom izgradnje i korištenja će biti mali ili zanemariv.

Lokalna zajednica ima pozitivan učinak od energetskih objekata koji proizvode električnu energiju prvenstveno kroz proračunske prihode od naknade koju jedinicama lokalne samouprave plaćaju navedeni objekti.

4.1.9. Utjecaj od nastanka otpada

Utjecaji tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje i pripremnih radova vjetroelektrane nastajat će određene količine i vrste otpada uobičajene za gradilište. Pregled vrsta otpada koje mogu nastati tijekom izgradnje, sukladno Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) prikazan je u Tablica 4.1-14.

Tablica 4.1-14 Pregled vrsta otpada koje mogu nastati tijekom izgradnje

Ključni broj Naziv otpada Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 13 19) 13 01* otpadna hidraulična ulja 13 02* otpadna motorna, strojna i maziva ulja 13 07* otpad od tekućih goriva 13 08* zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način Otpadna ambalaža; apsorbensi, tkanine za brisanje, filtarski materijali i zaštitna 15 odjeća koja nije specificirana na drugi način 15 01 ambalaža (uključujući odvojeno sakupljenu ambalažu iz komunalnog otpada) 15 02 apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i zaštitna odjeća Građevinski otpad i otpad od rušenja objekta (uključujući iskopanu zemlju s 17 onečišćenih lokacija) 17 01 beton, cigle, crijep/pločice i keramika 17 02 drvo, staklo i plastika 17 04 metali (uključujući njihove legure) zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od 17 05 jaružanja Komunalni otpad (otpad iz domaćinstava i slični otpad iz obrta, industrije i ustanova) 20 uključujući odvojeno skupljene sastojke 20 01 odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01) 20 03 ostali komunalni otpad

*opasni otpad

109

Elaborat OPPUO VE Otrić

Proizvedeni otpad uglavnom spada pod kategoriju građevinskog otpada i povezan je s pripremnim i građevinskim radovima, poput kopanja temelja nosive konstrukcije zahvata, kopanja rovova za polaganje podzemnih kablova, itd. Prilikom iskopa i zemljanih građevinskih radova, nastat će određene količine viška iskopanog materijala. Navedeni materijal treba zbrinuti u skladu s Pravilnikom o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14), odnosno višak materijala od iskopa (zemlja i kamenje) koji se ne može iskoristiti tijekom izgradnje zahvata odvesti na prethodno predviđene i s lokalnom samoupravom dogovorene lokacije.

Također će nastati i opasni otpad (npr. otpadna ulja), koji je potrebno primjereno zbrinuti. Nastali komunalni otpad povezan je s boravkom radnika na gradilištu.

Sav otpad nastao tijekom gradnje zahvata, odvojeno sakupljati u zasebnim kontejnerima i spremnicima, određenim za svaku vrstu otpada. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), osim pravilnog razvrstavanja i skladištenja otpada, proizvođač otpada je dužan otpad predati na oporabu/zbrinjavanje tvrtki koja posjeduje odgovarajuću dozvolu za gospodarenje otpadom ili potvrdu nadležnoga tijela o upisu u očevidnik trgovaca otpadom, prijevoznika otpada ili posrednika otpada.

Uz pridržavanje projektom definirane organizacije gradilišta, te pravilnim sakupljanjem i odvajanjem otpada po vrstama otpada, kao i predajom tog otpada ovlaštenim tvrtkama (sakupljačima) na zbrinjavanje, a sve sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), ne očekuju se negativni utjecaji na okoliš od otpada nastalog tijekom izgradnje.

Utjecaji tijekom korištenja

Prilikom rada vjetroelektrane, ne dolazi do nastajanja značajnih količina otpada. Manje količine otpadnih tvari mogu nastati tijekom održavanja, a isti spada u sljedeće grupe:

- 13 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19); - 15 Otpadna ambalaža, apsorbensi, tkanine za brisanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način te - 20 Komunalni otpad (otpad iz domaćinstava i slični otpad iz obrta, industrije i ustanova).

Održavanje će se provoditi u skladu s uputama proizvođača opreme, a sav otpad koji nastaje tijekom korištenja zahvata potrebno je odvojeno skupljati po pojedinim vrstama otpada u adekvatnim spremnicima izvedenima na način da se spriječi rasipanje, istjecanje ili isparavanje otpada. Spremnici s opasnim otpadom moraju se nalaziti na vodonepropusnom, natkrivenom prostoru. Zbrinjavanje pojedinih vrsta opasnog otpada treba ugovoriti s pravnom osobom (osobama) koja posjeduje dozvolu za skupljanje, prijevoz i/ili zbrinjavanje ovih vrsta otpada.

Uz pridržavanje zakonom propisanih mjera za postupanje s otpadom ne očekuje se značajan negativan utjecaj uslijed nastanka otpada te se može zaključiti da je zahvat prihvatljiv.

110

Elaborat OPPUO VE Otrić

111

Elaborat OPPUO VE Otrić

4.1.10. Utjecaj od povećanih razina buke

Utjecaji tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje očekuje se buke od pripreme pristupnih cesta, te mehanizacije pri izradi temelja. Manja buka može se očekivati kod montaže vjetroagregata pomoću kranova.

Utjecaji tijekom korištenja

Rad vjetroagregata uzrokuje emisiju buke, koja se po svojstvima i prema izvorima koji ju emitiraju može podijeliti na:

- mehaničku buku koja nastaje tijekom rada turbine za proizvodnju električne energije (buka zupčanika i drugih rotirajućih dijelova), uglavnom se radi o sporoj rotaciji, pa je ukupna buka vrlo niske frekvencije, niže od 100 Hz; - zujanje električnih uređaja; - buka koja nastaje pri kretanju lopatica zrakom (buka širokog spektra, šuštanje, zviždanje); - buka uzrokovana prolaskom lopatice uz stup, pulsirajućeg karaktera i niske frekvencije.

Prva dva izvora buke su relativno slabog intenziteta te se na udaljenostima većim od 100 m ni ne opažaju. Treći izvor buke - buka od kretanja lopatica, je na današnjim izvedbama vjetroagregata znatno smanjena u odnosu na ranije, zbog smanjenja brzine vrtnje i posebnih oblika lopatica kao i materijala od kojih su napravljene te obrade tih materijala.

Vjetroagregati u pogonu stvaraju buku različitih frekvencija koje se stišavaju drugačije ovisno o frekvenciji. Za VE Otrić izabran je vjetroagregat N155-4.8 MW koji pri brzini od 10 m/s stvara maksimalnu buku što je razloženo po frekvencijama prikazano u sljedećoj tablici.

Tablica 4.1-15 Snage zvuka po frekvencijama za N155-4.8 MW Mode 0.a visina osi rotora 105 m, brzina vjetra 10 m/s

Nominalna srednja Snaga zvuka u dB(A) frekvencija (Hz)

31,5 75,9

63 85,1

125 92,1

250 99,2

500 105,8

1000 105,3

2000 101,4

112

Elaborat OPPUO VE Otrić

4000 97,9

8000 91,5

ukupna snaga zvuka 110,2

(izvor: Nordex – Acciona: Noise level N155/4.X; 2020-04-03)

Kako bi se odredila ukupna čujna buka na određenim mjestima računa se atenuacija buke prema sljedećem izrazu:

A = Adiv + Aatm + Agr + Abar + Amisc + Amet pri čemu su:

A - ukupna atenuacija

Adiv - atenuacija uslijed sferičnog širenja zvuka (ovisi isključivo od udaljenosti izvora i primatelja)

Aatm - atenuacija uslijed atmosferske apsorpcije

Atlo - atenuacija uslijed efekata podloge

Abar - atenuacija uslijed zvučnih barijera

Amisc - ostala atenuacija (npr. ovojnica stambenih objekata)

Amet - atenuacija uslijed meteoroloških efekata Atenuacija uslijed sferičnog širenja zvuka određuje se prema izrazu:

퐴푑푖푣 = [20 ∙ log(푑) + 11] gdje je: d - trodimenzionalna udaljenost točke imisije od izvora buke (vjetroagregata)

Atmosferska atenuacija (stišavanje) buke po oktavama (Tablica 4.1-16) određena je prema HRN ISO 9613-2:2000 za temperaturu 10°C i relativnu vlažnost zraka 70% kako slijedi: ∝∙ 푑 퐴 = 20 ∙ ( ) 푎푡푚 1000 gdje je:

α - koeficijent atmosferske atenuacije koji ovisi o frekvenciji zvuka [dB(A)/km]

Tablica 4.1-16 Atmosferska atenuacija buke po oktavama za (T=10°C i RH=70%)

Nominalna srednja 31,5 63 125 250 500 1000 2000 4000 8000 frekvencija (Hz)

α (dB/km) 0 0,1 0,4 1,0 1,9 3,7 9,7 32,8 117

113

Elaborat OPPUO VE Otrić

Atenuacija uslijed efekata tla razmatra upijanje i refleksiju zvuka od tla odnosno pokrova tla. U kontekstu buke, karakteristike tla se dijele na „tvrda“ tla (ceste, betonski objekti, industrijske objekte, vodu, led) i porozna tla (pašnjaci, šume, travnjaci) te zone s određenim udjelom obje karakteristike.

Za VE Otrić proračun buke računa se alternativnom metodom koja se u HRN ISO 9613-2:2000 preporuča u slučajevima kada se čujna buka određuje u zadanim točkama. Opća metoda primjerena za slučajeve kada je ploha između izvora i primatelja zvuka ravna, što u slučaju VE Otrić nije slučaj. Prema HRN ISO 9613-2:2000 alternativna metoda se odnosi na miješane karakteristike poroznosti terena, a proračun atenuacije buke je kako slijedi:

2ℎ푚 300 퐴 = 4.8 − ( ) ∙ [17 + ( )] 푡푙표 푑 푑 gdje je:

hm - srednja visina puta širenja zvuka iznad zemlje

Ostale atenuacije uslijed zvučnih barijera, meteoroloških ostalih efekata nisu uzete u obzir.

Modeliranje širenja buke provedeno je alatom WindFarmer 5.3 sukladno normi HRN ISO 9613-2:2000. Rezultati buke prikazani su u tablici i na slici.

Tablica 4.1-17 Rezultati modeliranja buke u mjestima

HTRS96/TM Mjesto razina buke u dB(A) istok sjever Ćalići 468580 4908262 33,18 Mišković 468138 4909211 30,94 Miškovići 468432 4907695 35,99 Panići 464436 4906175 30,23 Petkovići 468410 4907438 36,48 Srbski Klanac 1 467285 4906810 44,87 Srbski Klanac 2 468079 4907025 39,08

114

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 4.1-11 – Vjetroagregati u VE Otrić – karta buke i kritične udaljenosti između vjetroagregata i odabranih mjesta za modeliranje buke

Prema prostornom planu Zadarske županije (Službeni glasnik br. 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14, 14/156) Članak 105. dozvoljena buka određuje se prostornom planovima gradova i općina.

Za vjetroelektrane se u prostornom planu Zadarske županije (članak 62. stavak 3) definira da vjetroagregati moraju biti udaljeni od granice građevinskog područja naselja je najmanje 1000 m, a iznimno (udaljenost) može biti i manja, ali ne manja od 500 m ako se u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš utvrdi da zahvat nema značajniji negativni utjecaj na naselje.

Prema prostornom planu Općine Gračac (SG 13/07 i 27/10) buka se ograničava na način da su vjetroagregati na udaljenosti od građevinskih područja naselja i drugih sadržaja 300 m.

Vezano za udaljenosti između vjetroelektrane i građevinskog područja naselja sve udaljenosti su veće od 1000 m osim na dvije lokacije u Srbskom Klancu gdje je udaljenost veća od 600 m. Prema Registru geografskih imena (vodi DGU - Državna Geodetska Uprava) Srbski Klanac ima kategoriju „napušteno i rušenog naselja“, što se može vidjeti i na satelitskoj snimci (službeni digitalni ortofoto iz razdoblje 2014- 2016).

6 U zadnjim izmjenama i promjenama ukinuto je ograničenje buke uzrokovane radom vjetroagregata do 40 dB(A) za naselja i druge objekte.

115

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 4.1-12 – Napušteno i ruševno naselje Srbski Klanac

Gledajući samu buku, prema članku 180. prostornog plana Općine Gračac nalaže se da je kod svake intervencije u prostor potrebno pridržavati se svih kriterija iz zakonodavstva među kojima je i Zakon o zaštiti od buke (NN 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) a samim time i Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/2004).

Zaključno, iako granica buke nije definirana snagom buke već putem udaljenosti vjetroagregata od pojedinih objekata, uvažavanjem Zakona o zaštiti od buke u prostornom planu općine Gračac uvažava se i Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave kojim se zadaju sljedeće granice buke ovisno o zonama (Tablica 4.1-18).

Tablica 4.1-18 Najviše dopuštene razine buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

116

Elaborat OPPUO VE Otrić

Namjena prostora Zona danju noću

Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 1 50 dB(A) 40 dB(A)

Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 2 55 dB(A) 40 dB(A)

Zona mješovite, pretežito stambene namjene 3 55 dB(A) 45 dB(A)

Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa 4 65 dB(A) 50 dB(A) stanovanjem

Zona gospodarske namjene (proizvodnja, Na granici građevne čestice unutar 5 industrija, skladišta, servisi) zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A)

Za općinu Gračac nisu izravno definirane zone prema kojima bi se moglo odrediti jesu li građevinska područja u zoni 2 (Zona namijenjena samo stanovanju i boravku) ili u zoni 3 (Zona mješovite, pretežito stambene namjene) tj. je li gornja granica buke noću 40 dB(A) ili 45 dB(A).

No, prema navodu u poglavlju 3.1.1. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA iz PPUO Gračac: „Prijedlogom organizacije površina građevinskih područja naselja osigurano je dovoljno površina za dalji razvoj i širenje naselja. Ove zone definiraju prostor unutar kojeg je dozvoljena izgradnja i uređenje prostora na način da se uz stanovanje kao osnovnu namjenu mogu odvijati i druge djelatnosti sukladne osnovnoj, imajući pri tome u vidu nesmanjenu kvalitetu stanovanja. Shodno tome unutar ovih područja moguće je uz stanovanje organizirati ugostiteljstvo, trgovinu, uslužne djelatnosti, kulturne sadržaje, javne sadržaje, sportske aktivnosti te poljodjelstvo unutar okućnica stambenih parcela u manjim naseljima.“, pored stanovanja dozvoljava se organiziranje i provođenje uslužnim i poljoprivrednim aktivnostima čime se na građevnoj površini dozvoljava više namjena prostora pored samog stanovanja. U tom smislu razumno je zaključiti da se radi o građevinskim područjima naselja u zoni 3 za koju je granica buke noću 45 dB(A).

Zaključno – prema kriterijima zaštite od buke, buka uslijed rada vjetroagregata je unutar granica (buka noću ispod 45 dB(A)) za sva mjesta mješovite i pretežito stambene namjene, a dodatno na svim lokacijama (osim jednog napuštenog objekta – Srbski Klanac 1) razina buke zadovoljava čak i kriterije zone 2 namijenjene isključivo stanovanju (buka noću do 40 dB(A)).

4.1.11. Zasjenjenje i treperenja sjena

Utjecaji tijekom izgradnje

Treperenje sjena se ne događa za vrijeme pripreme i gradnje vjetroelektrane.

Utjecaji tijekom korištenja

Vjetroagregati su visoki objekti, relativno malog volumena, ali ipak mogu zaklanjati svjetlost, odnosno stvarati sjenu u okolici. Kada su u pogonu može doći do neugodnog treperenja sjene koje je uočljivo na udaljenostima do 10 promjera rotora. Ti efekti su najizraženiji u svitanje i sumrak kada su sjene najduže, zbog male kutne visine Sunca iznad horizonta. Istovremeno, intenzitet tog efekta je tada 117

Elaborat OPPUO VE Otrić najslabiji, zbog minimalnog intenziteta Sunčevog zračenja u ta doba dana. S druge strane, najveći intenzitet (kontrast između osunčanog i zasjenjenog područja) pojavljuje se sredinom dana kada je mogući intenzitet Sunčevog zračenja najveći, no tada je i prostorni doseg efekta najmanji (zbog veće kutne visine Sunca iznad horizonta).

Utjecaj zasjenjivanja i treperenja vjetroagregata događa se kada se između izvora svjetlosti (Sunca) i promatrača nalazi vjetroagregat. Samo treperenje sjena posljedica je okretanja lopatica (elisa) vjetroagregata. Treperenje sjene je najprimjetnije ako prolazi kroz vertikalne receptore poput prozora okolnih kuća, zbog čega njihovi stanovnici mogu osjetiti treperenje svjetla unutar stambenog prostora. Ukoliko prelazi određeno trajanje i frekvenciju, treperenje sjene može uzrokovati iritaciju kod osoba koje su osjetljive na takvu vrstu podražaja. Isto tako, treperenje sjene mogu osjetiti i sudionici u prometu okolnih prometnica.

Vjerojatnost pojave, trajanje i intenzitet ovog utjecaja ovisi o:

 udaljenosti turbina od receptora;  visinskoj razlici između lokacija turbina i receptora;  orijentaciji turbina prema receptorima;  visini rotora i promjeru turbina;  dobu dana (sat) i godine (datum) ;  smjeru (kolika je površina rotora okrenuta prema suncu) i brzini okretanja rotora (koliko brzo titra) što ovisi o brzini vjetra;  osunčanosti lokacije u zavisnosti od prisutnosti/odsutnosti naoblake;  topografiji terena između vjetroagregata i receptora;  utjecaju vegetacije i objekata u između vjetroagregata i receptora.

Za utjecaj treperenja sjena i zasjenjivanja u većini država, pa tako i u Hrvatskoj, nije definirana regulativa kojom bi se točno odredila metodologija izračuna i granice iznad kojih je vrijeme treperenja nedozvoljeno.

Često se za analizu koriste njemačke smjernice7 prema kojima se za najgori slučaj (rezultat modeliranja) stavljaju granice prihvatljivosti na 30 sati treperenja godišnje i 30 minuta treperenja dnevno.

Potrebno je napomenuti da je visinska razvedenost terena u Njemačkoj manja u odnosu na lokacije vjetroelektrana u Hrvatskoj. Stoga rezultati modeliranja u Njemačkoj (uglavnom ravan teren) bolje opisuju stvarno stanje, dok se u Hrvatskoj može očekivati da rezultati modelirana precjenjuju realnu učestalost i trajanje treperenja sjena.

Proračun zasjenjenja i treperenja sjena (eng. shadow flickering) učinjen je alatom WindFarmer 5.3 sa sljedećim postavkama:

 na udaljenostima od preko 10 promjera rotora vjetroagregata sjene uslijed disperzije svjetla postaju neprimjetljive, u slučaju VE Otrić radi se o udaljenosti od 2000 m oko vjetroagregata (konzervativno povećano);  sjene se stvaraju nakon što je Sunce uzdignuto za minimalno 3° u odnosu na horizont;

7 Für Immissionsschutz, L., 2002. Hinweise zur Ermittlung und Beurteilung der optischen Immissionen von Windenergieanlagen.

118

Elaborat OPPUO VE Otrić

 analiza se provodi za punu godinu u 5-minutnoj rezoluciji (položaj Sunca računa se svakih 5 minuta);  teren se analizira svakih 25 m  Sunce je modelirano kao disk (konzervativno);  visina receptora sjene je 2 m;  vjetroagregat je uvijek punom površinom rotora okrenuta prema Suncu (vrlo konzervativno);  teren (bez pokrova) zaklanja vidljivost Sunca i/ili sjene od turbine;  svi vjetroagregati su neprestano u pogonu (konzervativno);  Sunce je uvijek vidljivo, tj. nikada nije prekriveno oblacima (vrlo konzervativno);  osim samog reljefa terena nema prepreka za sjenu (vrlo konzervativno)

Rezultati modeliranja na odabranim lokacijama su prikazani u tablici 4.1-19.

Tablica 4.1-19 – Koordinate mjesta na kojima se mjeri zasjenjenje

ukupno u koliko je broj dana udio pojedinog HTRS96 / TM treperenja dana u kojima minuta u vjetroagregata sjena u prekoračen najgori Mjesto se događa najgorem godini dnevni i dan treperenje danu dana godišnji istok sjever sjena VA 1 VA 2 VA 3 VA 4 [hh:mm] limit

Ćalići 468580 4908262 0:25 4 0 9.9.2020 10 0:25

Mišković 468138 4909211 nema

Miškovići 468432 4907695 4:05 29 0 4.4.2020 15 4:05

Panići 464436 4906175 12:20 43 0 8.5.2020 20 12:20

Petkovići 468410 4907438 8:55 42 0 10.8.2020 20 8:55

Srbski 467285 4906810 62:45 116 62 13.2.2020 50 42:55 19:50 Klanac 1 Srbski 468079 4907025 1:35 16 0 5.3.2020 10 1:35 Klanac 2

Na slici 4.1-19 prikazano je ukupno trajanje treperenja sjena godišnje.

119

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slika 4.1-13 – Vjetroagregati u VE Otrić – ukupno godišnje trajanje rotiranja sjena satima

Zaključno – treperenje sjena je unutar preporučenih ograničenja (ispod 30 sati godišnje i ispod 30 minuta u bilo kojem danu) u svim biranim lokacijama i građevinskim područjima. Jedini izuzetak je lokacija Srbski Klanac, no radi se o jednom ruševnom objektu koje u tom stanju nije pogodno za boravak.

Slika 4.1-14 – Ruševni objekt na lokaciji Srbski Klanac 1 120

Elaborat OPPUO VE Otrić

4.2. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu

4.2.1. Samostalni utjecaji

Obuhvat zahvata, kao što navedeno u Poglavlju 3.3.8 nalazi se izvan područja ekološke mreže. Područje pristupnih puteva oko vjetroagregata VA-4 nalazi se uz rub područja ekološke mreže (POVS) HR2001373 Lisac ( Slika 3.3-23). Na udaljenosti od 5 km od VE nalazi se još 3 područja EM kao što je prikazano u Poglavlju 3.3.8 i na Slika 3.3-23. S obzirom na udaljenosti i karakteristike pojedinih područja ekološke mreže te karakteristike samog zahvata u daljnjoj analizi su detaljnije analizirani mogući utjecaji na (POVS) HR2001373 Lisac, (POVS) HR5000022 Park prirode Velebit te područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR10000022 Velebit.

Kao što navedeno zahvat rubno prolazi uz područje EM Lisac no na području zahvata nije prisutno ciljno stanište 62A0 Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) te uslijed karakteristika zahvata nije predvidljiv nikakav utjecaj na predmetno ciljno stanište unutar EM. Isto vrijedi i za ciljnu vrstu vodozemca žuti mukač koji je prisutan u blizini vodenih staništa a istih nema na području zahvata niti zahvat ima utjecaja na iste. Ciljna vrsta planinski žutokrug karakteristična je za visokoplaninske travnjake u lancu Dinarida. Na području EM Lisac prisutna je na travnjačkim staništima na višim nadmorskim visinama (>1.000 m n.m.). Nema dostupnih podataka u literaturi o prisustvu navedene vrste na području zahvata niti je zabilježena tijekom terenskih obilazaka. Vrsta je mobilna te se sklanja od prisustva ljudi i strojeva a zauzeće područja EM od strane zahvata je beznačajno. Slijedom navedenog nije predvidljiv utjecaj zahvata na planinskog žutokruga niti smanjenjem dostupnog staništa niti povećanjem stradavanja jedinski vrste.

Područje EM Park Prirode Velebit udaljeno je od najbližih vjetroagregata oko 5 km zračne linije, te se slijedom navedenog utjecaj zahvata, koji se nalazi izvan područja EM, ne očekuje niti na jedno ciljno stanište a utjecaj u vidu potencijalne kolizije s lopaticama vjetroagregata može se očekivati samo na vrste koje imaju širok areal rasprostranjenosti i koriste velike otvorene prostore. Slijedom navedenog moguć je utjecaj na ciljne vrste šišmiša navedene u Tablica 3.3-12. U Poglavlju 4.1.5 je već analiziran utjecaj na šišmiše te se isti zaključci odnose i na utjecaje na ciljne vrste šišmiša EM Park Prirode Velebit. Značajan podatak za lokaciju i procjenu utjecaja na ekološku mrežu može se pronaći u rezultatima dvogodišnjeg monitoringa ptica i šišmiša provedenog za zahvat - VE ZD6 FAZA I. Kao što već navedeno u Poglavlju 4.1.5 lokacija VE ZD 6 je udaljena oko 4,5 km jugozapadno od lokacije zahvata VE Otrić sa kojim je orografski usporedivo a prema bioekološkim karakteristikama oba zahvata zauzimaju područja sa sličnim karakteristikama staništa. No lokacija VE ZD6 je smještena između EM Park Prirode Velebit i VE Otrić a najbliži vjetroagregat zahvata ZD 6 se nalazi oko 500 m od granice područja EM. Monitoringom šišmiša su obuhvaćena razdoblja 2012/2013. te 2013/2014. godina, a rezultati su objedinjeni u sljedećim izvješćima:

- Rezultati praćenja stanja faune šišmiša u prvoj godini nakon izgradnje na lokaciji vjetroelektrana „Velika Popina“ (“ZD-6”), dr.sc. Igor Pavlinić i Maja Đaković, prof. biol., Zagreb, veljača 2013.

121

Elaborat OPPUO VE Otrić

- Rezultati praćenja stanja faune šišmiša u drugoj godini nakon izgradnje na lokaciji vjetroelektrana „Velika Popina“ (“ZD-6”), dr.sc. Igor Pavlinić i Maja Đaković, prof. biol., Zagreb, travanj 2014.

Izvješća o rezultatima monitoringa su, po razdobljima istraživanja, dostavljana nadležnom tijelu. Po završenom dvogodišnjem monitoringu, a prema dostavljenim stručnim podlogama provedenog monitoringa, Uprava za zaštitu prirode izdala je Mišljenje u kojem navodi da nema dodatnih zahtjeva u pogledu daljnje provedbe praćenja ptica i šišmiša za VE ZD 6 (KLASA: 612-07/15-63/281; URBROJ: 517- 07-2-1-15-2 od 20. srpnja 2015.). Rezultati navedenih monitoringa su pokazali da tijekom terenskih obilazaka užeg i šireg područja VE ZD 6 nisu pronađene kolonije šišmiša niti podzemni i nadzemni objekti koji bi upućivali na značajnije korištenje područja od strane šišmiša. Na lokaciji VE ZD 6, tijekom dvogodišnjeg monitoringa pronađen je jedan mrtav šišmiš na kraju mjeseca kolovoza 2012. godine. Pronađeni šišmiš pripada vrsti dvobojni šišmiš (Vespertilio murinus), koja nije ciljna vrsta EM, a radilo se o odraslom mužjaku pronađenom na udaljenosti od 21 m od vjetroagregata. Zaključeno je da je zabilježena smrtnost tijekom dvogodišnjeg monitoringa na lokaciji VE ZD 6 zanemariva, može se smatrati povremenom i nema značaj za izračunavanje procjene smrtnosti na godišnjoj razini. Na osnovu navedenih rezultata koji su pokazali da nema značajnog uznemiravanja niti negativnog utjecaja VE ZD 6 na šišmiše, te nije zabilježena značajna promjena ekoloških uvjeta staništa i vrsta ili značajan utjecaj na staništa ili prirodni razvoj vrsta nadležno tijelo nije zatražilo ograničavanje i/ili prilagodbu rada pojedinih vjetroagregata.

Znajući da je područje zahvata VE Otrić udaljenije od područja EM Park Prirode Velebit u odnosu na VE ZD 6 te da nije zabilježena aktivnost i prisustvo šišmiša na samoj lokaciji zahvata, te uzevši u obzir da su porodiljne kolonije šišmiša na udaljenostima većim od 20 km, nije očekivan značajan negativan utjecaj VE Otrić na ciljne vrste EM Park prirode Velebit.

POP područje Velebit udaljeno je od najbližih vjetroagregata oko 4,5 km, te se slijedom navedenog utjecaj može očekivati samo na vrste koje imaju širok areal rasprostranjenosti i koriste velike prostore u vidu potencijalne kolizije s lopaticama vjetroagregata. Do utjecaja tijekom korištenja prvenstveno može doći na ptice grabljivice koje su najosjetljivija skupina od ciljnih vrsta ekološke mreže budući da one prelaze i najveće udaljenosti uslijed migracija i potrage za hranom te i ako se gnijezde na području EM mogu se pojavljivati i izvan tih područja. Od ciljnih vrsta EM (Tablica 3.3-13) prema dostupnim podacima (Tablica 3.3-10) na lokaciji zahvata je zabilježeno prisustvo samo dvije vrste gnjezdarica: Lanius collurio (rusi svračak) i Lullula arborea (ševa krunica). Prisustvo ciljnih vrste grabljivica EM nije zabilježeno na području zahvata VE Otrić niti tijekom terenskih istraživanja za potrebe SUO (IPZ, 2008) niti u literaturnim podacima za radijus od 5km od vjetroagregata. Važan je i podatak o provedenim monitorinzima smrtnosti ptica za obližnju VE ZD 6 koji je prikazan u Poglavlju 4.1.5. Negativni utjecaj, odnosno potencijalno stradavanje na vjetroagregatima prvenstveno se očekivalo za ciljne vrste grabljivica; surog orla i eju livadarku te zmijara, škanjca osaša i crvenonogu vjetrušu jer se lokacija zahvata VE ZD 6 potencijalno nalazi unutar njihova radijusa kretanja, kao i zbog činjenice da su staništa u širem okolnom području odgovarajuća kao njihov lovni/gnjezdilišni teren. Provedenim dvogodišnjim monitoringom je ustanovljeno da aktivnosti ovih vrsta nisu zabilježene u području zone jakog utjecaja vjetroagregata, nego dijelom u zoni slabog i u zoni srednjeg utjecaja. Vrste su koristile manja područja 122

Elaborat OPPUO VE Otrić a njihovo ponašanje u zoni zahvata ukazuje da su se prilagodile novonastalim uvjetima tako što na sigurnim udaljenostima zaobilaze područja na kojima su postavljeni vjetroagregati i izbjegavaju direktne negativne utjecaje. Promatranjima tijekom monitoringa nisu zabilježena stradavanja ni ranjavanja ptica niti kakvi drugi značajniji negativni utjecaji na njihove populacije koji bi bili direktna posljedica rada vjetroagregata. Na temelju dobivenih rezultata dvogodišnjeg monitoringa (2013. i 2014. godina) Uprava za zaštitu prirode izdala je mišljenje u kojem navodi da nema dodatnih zahtjeva u pogledu daljnje provedbe praćenja ptica i šišmiša za VE ZD 6 (KLASA: 612-07/15-63/281; URBROJ: 517- 07-2-1-15-2 od 20. srpnja 2015.).

Kao što već navedeno iznad kod utjecaja na šišmiše, znajući da je područje zahvata VE Otrić udaljenije od područja POP Velebit u odnosu na VE ZD 6 te da je od ciljnih vrsta EM na lokaciji VE Otrić zabilježena samo prisutnost 2 gnjezdarice za koje uz primjenu mjera zaštite gubitak staništa nije značajan, negativan utjecaj na ciljne vrste POP Velebit nije značajan.

Samostalni utjecaji na ciljeve očuvanja analiziranih područja ekološke mreže sažeti su u Tablica 4.2-1.

Tablica 4.2-1 Samostalni utjecaji na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže

Područje ekološke Utjecaji mreže HR2001373 Lisac Ne očekuje se negativni utjecaj uslijed karakteristika ciljeva očuvanja i karakteristika zahvata. HR5000022 Park Područje EM udaljeno je oko 4,5 km zračne linije od najbližih vjetroagregata a prirode Velebit potencijalni utjecaji mogu se očekivati samo na vrste koje imaju širok areal rasprostranjenosti i koriste velike otvorene prostore. Slijedom navedenog moguć je utjecaj na ciljne vrste šišmiša. Prema dostupnim podacima nije zabilježena aktivnost i prisustvo šišmiša na samoj lokaciji zahvata, porodiljne kolonije šišmiša nalaze se na udaljenostima većim od 20 km, uz primjenu propisanih mjera monitoringa i mitigacije nije očekivan značajan negativan utjecaj na ciljne vrste EM Park prirode Velebit.

HR1000022 Velebit Zahvat potencijalno može utjecati na ciljne vrste grabljivica no prema dostupnim podacima na lokaciji VE Otrić nije zabilježeno njihovo prisustvo. Od ciljnih vrsta na lokaciji zahvata je zabilježeno prisustvo gnjezdarica

 Lanius collurio (rusi svračak)  Lullula arborea (ševa krunica)

Obje ciljne vrste su gnjezdarice selica koje preferiraju po otvorenija mješovita staništa. Zbog načina života veliku većinu svojih potreba zadovoljava pri tlu, te u grmlju i nižem drveću. Kod obje vrste se letovi odvijaju na nižim visinama, najviše na 30-40 m iznad tla, ispod dohvata rotora VA. Utjecaj tijekom izgradnje (prvenstveno uznemiravanje) je lokalnog i privremenog karaktera. Nema utjecaja tijekom korištenja jer ne koriste prostor u visini rada vjetroagregata.

123

Elaborat OPPUO VE Otrić

Slijedom navedenog te uz primjenu propisanih mjera monitoringa i mitigacije nije očekivan značajan negativan utjecaj na ciljne vrste ornitofaune EM Velebit.

4.2.2. Kumulativni utjecaji

Osim pojedinačnih utjecaja VE Otrić na ciljne ciljeve očuvanja ekološke mreže, bitno je sagledati skupne utjecaje postojećih i planiranih zahvata u okolici (Error! Reference source not found.) te razmotriti u kojoj mjeri planirani projekt doprinosi skupnim utjecajima i koji je njihov značaj. Dugotrajni utjecaji (tijekom rada i održavanja zahvata), kao što su gubitak povoljnog staništa, uznemiravanje i stradavanje uslijed sudara (kolizije) s lopaticama vjetroagregata, mogu se smatrati značajnima ukoliko postoje zahvati sličnih utjecaja u okolici. Iz tog razloga, prilikom procjene skupnih utjecaja u razmatranje su uzeti postojeće i planirane vjetroelektrane.

Kao što iznad navedeno u krugu od 5 km nalazi se vjetroelektrana ZD 6 i ZD 6-proširenje. Uslijed malog zauzeća prostora te lokacija izvan ciljnih staništa ekološke mreže VE Otrić neće imati negativni kumulativni utjecaj na ciljna staništa EM. U odnosu na kumulativni utjecaj na ciljne vrste, kao što već navedeno kod samostalnih utjecaja na EM, na lokaciji VE Otrić je zabilježena slaba aktivnost i prisustvo ciljnih vrsta ornitofaune i šišmiša, za koje postoji mogućnost negativnog utjecaja te se navedeni utjecaj smatra malim i ne očekuje se stoga dodatni kumulativni utjecaj VE na ekološku mrežu. Ostale postojeće ili planirane VE se nalaze na udaljenostima većim od 20 km od lokacije zahvata, a uzevši u obzir malo zauzeće površine te samo 4 vjetroagregata smatra se da doprinos planirane VE Otrić skupnom utjecaju nije značajan.

4.3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja

Zahvat se ne nalazi na području zaštićenom temeljem zakona o zaštiti prirode te se samim time ne očekuje utjecaj zahvata na zaštićena područja. Pravilnim izvođenjem radova u skladu sa Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) te provođenjem predloženih mjera ne očekuje se nikakav utjecaj na zaštićena područja tijekom izgradnje i korištenja zahvata.

4.4. Kumulativni utjecaji

Prema prostorno-planskoj namjeni i razgraničenju površina koje određuje PPZŽ lokacija zahvata se nalazi unutar „planiranog područja za iskorištavanje energije vjetra“. Za procjenu skupnih utjecaja VE Otrić s ostalim sličnim zahvatima analizirana je lokacija zahvata u odnosu na postojeće i predviđene infrastrukturne zahvate prikazane u Poglavlju 2.6.

Vjetroelektrane su zahvati u kojima tijekom rada ne dolazi do emisija onečišćujućih tvari u zrak, kao ni nastanka otpadnih vode, ne nastaju nusproizvodi ili povećane emisije prašine ili vibracija. Mogući 124

Elaborat OPPUO VE Otrić kumulativni utjecaji kod zahvata vjetroelektrana proizlaze prvenstveno zbog prenamjene, odnosno zauzimanja staništa koje posredno utječe i na fragmentaciju staništa te uslijed vizualnih utjecaja. Taj je utjecaj u pravilu izraženiji kod solarnih elektrana koje se uglavnom ograđuju ogradom radi zaštite opreme. Navedene zaštitna ograda nije prisutna kod vjetroelektrane te svi komunikacijski putevi za kopnene životinjske vrste ostaju slobodni. Tehnička izvedba vjetroagregata s operativnim platoima i pristupnim putevima koji ih povezuju omogućuje da se u obuhvatu prostora zahvata razvijaju i druge gospodarske aktivnosti poput poljoprivrede ili stočarstva npr.

Od izgrađenih vjetroelektrana, lokaciji zahvata najbliža je VE ZD 6 i ZD 6-proširenje koja se nalazi na udaljenosti od oko 4,5 km. Kao što je i već prethodno navedeno u analizi skupnih utjecaja na ekološku mrežu, karakteristike zahvata VE Otrić te prethodno analizirani samostalni utjecaji ukazuju da neće biti značajnih skupnih utjecaja sa navedenom VE. Prema PP Zadarske županije u neposrednoj blizini zahvata (udaljenosti do 10 km zračne linije) nema postojećih ili predviđenih većih zahvata vjetroelektrana pa se skupni utjecaji ne očekuju.

Drugi proizvodni energetski objekti (npr. solarne elektrane) u široj okolici zahvata (10 km) nisu prisutni niti su predviđeni prostorno planskim dokumentima. Od ostalih bliskih infrastrukturnih sustava u široj okolici VE Otrić nalaze se postojeći telekomunikacijski stupovi i vodno-gospodarska infrastruktura te je predviđen prostor za korištenje mineralnih sirovina u krugu 10 km od obuhvata zahvata. Sa navedenim zahvatima, kumulativni utjecaji na sastavnice i na opterećenja okoliša nisu značajni.

Utjecaji buke su detaljno prikazani u Poglavlju 4.1.11. te nisu značajni i ne prelaze zakonom dopuštene granice niti u jednoj analiziranoj točki, a uslijed udaljenosti ostalih zahvata kumulativni utjecaji nisu očekivani.

Stupovi vjetroagregata će unijeti dodatne antropogene elemente vidljive u prostoru no kao što je već navedeno u Poglavlju 3.3.12 naseljenost oko VE Otrić je vrlo mala. Stoga vizualna izloženost istima utječe na relativno mali broj lokalnog stanovništva a uslijed rasporeda vjetroagregata velikim dijelom je pogled na VE Otrić sa postojećih prometnica i naselja zaklonjen strmim padinama planina Maglaj i Urljaj. Stoga, kao što već prikazano u Poglavlju 4.1.6 za utjecaje zahvata na krajobraz, smatramo da zahvat neće skupno značajno promijeniti te utjecati na vizualni identitet šireg prostora.

Zaključno, procjena kumulativnog utjecaja s ostalim postojećim zahvatima je da predmetni mali broj vjetroagregata na lokaciji neće značajno doprinijeti kumulativnim utjecajima s ostalim vjetroelektranama i infrastrukturnim zahvatima u širem području. Na području do 10km od lokacije zahvata prema postojećim razvojnim planovima nije predviđena izgradnja većih infrastrukturnih objekata te se stoga procjenjuje da kumulativni utjecaj nije značajan.

4.5. Utjecaji nakon prestanka korištenja zahvata

Nakon prestanka korištenja zahvata vjetroelektrana se uklanja i prostor se vraća u prijašnje stanje i namjenu te s obzirom na tada važeću zakonsku regulativu i stanje okolnog područja će se prilagoditi mjere i aktivnosti u odnosu na zaštitu okoliša, posebno u pogledu ekološkog zbrinjavanja opreme.

125

Elaborat OPPUO VE Otrić

4.6. Utjecaji u slučaju izvanrednih (akcidentnih) situacija

Kod razmatranja neželjenih događaja, pri radu vjetroelektrane može doći uslijed otkidanja lopatice ili rušenja vjetroagregata, izlijevanja ulja, maziva ili zapaljivih tekućina, udara munje i pojave požara te zaleđivanjem lopatica. Preventivna zaštita od ovih nesreća ugrađena je pri projektiranju, i to ostavljanjem dovoljnog razmaka među vjetroagregatima te osiguranjem zaštitne zone između vjetroagregata i drugih infrastrukturnih objekata u blizini. Također, višestruke mjere sigurnosti sadržane su u projektu vjetroagregata i to u proračunima čvrstoće i statičkim proračunima, kako temelja, tako i opreme svakog vjetroagregata. Nove generacije vjetroagregata opremljeni su sofisticiranom opremom i sustavima za detektiranje neželjenih pojava. Rad svakog vjetroagregata nadzire se WPS (Wind Power Supervisor) i TCM (Turbine Condition Monitoring) sustavima. Stalnim nadzorom rada vjetroelektrane i pravovremenim uklanjanjem mogućih uzroka nesreća (poput padanja leda s lopatica), sprečavaju se negativne posljedice na ljude i okoliš.

Pridržavanjem zakonskih propisa, uz kontrole koje će se provoditi te ostale postupke rada, uputa i iskustava zaposlenika, vjerojatnost od akcidentnih situacija i negativnih utjecaja na okoliš, tijekom izgradnje i korištenja zahvata, svedena je na najmanju moguću mjeru.

4.7. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

S obzirom na geografski položaj zahvata, prostornu udaljenost od graničnog područja (>7 km zračne linije), namjenu zahvata, njegove karakteristike i prostorni obuhvat, ne očekuju se značajni prekogranični utjecaji tijekom izgradnje i korištenja zahvata.

126

Elaborat OPPUO VE Otrić

4.8. Opis obilježja utjecaja

Obilježja utjecaja planiranog zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja okoliša sažeto su prikazani u Tablica 4.8-1.

Tablica 4.8-1 Obilježja utjecaja planiranog zahvata

Utjecaj (izravan, Trajan/Privremen Ocjena neizravan, Tijekom Tijekom Tijekom Tijekom kumulativni) Sastavnica okoliša izgradnje korištenja izgradnje korištenja Zrak Kumulativni Privremen Zanemariv -1 +1 Klima Neizravan Privremen Zanemariv -1 +2 Voda - - - 0 0 Tlo Izravan Privremen Trajan -1 0 Staništa Izravan i neizravan Privremen i Zanemariv -1 0 trajan Flora Izravan i neizravan Privremen i Zanemariv -1 0 trajan Fauna Izravan Privremen Trajan -1 -2 Krajobraz Izravan Privremen Trajan -1 -1 Kulturna baština - - - 0 0 Stanovništvo Izravan Privremen Trajan 0 0 Opterećenja okoliša Buka Izravan Privremen Trajan -1 -1 Otpad Neizravan Privremen Zanemariv -1 0 Gospodarske djelatnosti Izravan Privremen Trajan -1 -1 Ostalo Ekološka mreža Izravan Privremen Trajan -1 -2 Zaštićena područja - - - 0 0 Prekogranični utjecaji - - - 0 0 Kumulativni utjecaji Neizravan Privremen Trajan 0 -1

Ocjena Opis -3 značajan negativan utjecaj -2 umjeren negativan utjecaj

127

Elaborat OPPUO VE Otrić

-1 slab negativan utjecaj 0 nema značajnog utjecaja +1 slab pozitivan utjecaj +2 umjeren pozitivan utjecaj +3 značajan pozitivan utjecaj

128

Elaborat OPPUO VE Otrić

5. Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša

5.1. Prijedlog mjera zaštite okoliša

Nositelj zahvata obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite u skladu sa

1) pozitivnim propisima posebno zakonskim propisima iz područja gospodarenja otpadom, gradnje, zaštite okoliša i njegovih sastavnica, zaštite prirode, zaštite od opterećenja okoliša, zaštite od požara, zaštite na radu, itd.; 2) izrađenom projektnom i drugom dokumentacijom, a koja je usklađena s posebnim uvjetima javnopravnih tijela; 3) dobrom inženjerskom i stručnom praksom prilikom izgradnje i korištenja zahvata; te i dodatno niže predložene: Mjere zaštite tijekom pripreme zahvata

1) Tijekom projektiranja postrojenja moraju se uvažiti tehničke mjere te primijeniti sva svjetska iskustva u pogledu zaštite ornitofaune. 2) U glavnom projektu predvidjeti korištenje u izgradnji, u najvećoj mogućoj mjeri, kamenih i zemljanih materijala iskopanih tijekom pripremnih radova na lokaciji. Mjere zaštite tijekom građenja zahvata

3) Pri planiranju i uklanjanju vegetacijskog pokrova i tla s projektom predviđenih prometnica i radnih ploha posebnu pozornost posvetiti travnjačkim površinama i njihovom očuvanju. 4) Svi iskopi i poravnanja načinjeni tijekom radova moraju u najvećoj mogućoj mjeri oblikom odgovarati primarno zatečenom reljefu i prirodno biti rekultivirani autohtonom vegetacijom. 5) Prilikom izvođenja radova potrebno je prilagoditi brzinu kretanja vozila i postaviti rampe na izgrađene pristupne putove i to na takvom mjestu ili na takav način da se ne mogu zaobići vozilom. Održavati funkcionalnost rampi kao sastavni dio održavanja vjetroelektrane. 6) Na području privremenih radova, nakon završetka radova provesti sanaciju tla i omogućiti uspostavljanje prirodne vegetacije. Provoditi monitoring područja do uspostave prirodne vegetacije i po potrebi (ukoliko se ustanove) uklanjanje invazivnih i korovnih vrsta. 7) Radove uklanjanja vegetacije (šume i šikare) provoditi u razdoblju izvan perioda gniježđenja ptica te parenja i podizanja potomstva koje za većinu vrsta odgovara razdoblju od 15.veljače do 15. kolovoza. 8) Pri pronalasku nepoznatog speleološkog objekta (jame, špilje, kaverne) na lokaciji zahvata odmah treba obustaviti radove i obavijestiti nadležno javno tijelo. 9) U slučaju pronalaska gnijezda ugroženih vrsta ptica potrebno je spriječiti svako uznemiravanje ovih vrsta za vrijeme gniježđenja, te o pronalasku (posebice ukoliko se radi o gnijezdima ptica grabljivica) obavijestiti nadležno javno tijelo. 10) U slučaju nalaska kolonija šišmiša nužno je ne uznemirivati ih i ne rastjerivati, te o pronalasku obavijestiti nadležno javno tijelo. Mjere zaštite tijekom korištenja zahvata

129

Elaborat OPPUO VE Otrić

1) Nakon puštanja vjetroelektrane u pogon Investitor zahvata treba pratiti nove tehnike za zaštitu ptica i šišmiša te primjenjivati najsuvremenija rješenja koja doprinose smanjenju sudara ptica i šišmiša s vjetroagregatima. 2) Na lokaciji zahvata ne smiju se postavljati nikakve ograde kako bi svi prirodni koridori i migracijski putovi kopnene faune ostali slobodni. 3) Ukoliko dođe do potrebe za servisiranjem izvan vjetroagregata, ono se mora obavljati na servisnim površinama. 4) Vjetroagregate treba redovito kontrolirati i održavati kako pri radu ne bi došlo do povećane emisije buke. U slučaju prekoračenja dozvoljenih razina buke treba ograničiti broj okretaja u minuti. Mjere zaštite okoliša u izvanrednim situacijama

1) Onečišćenje kraškog podzemlja i hidrogeološkog sustava u slučaju ekološke nezgode, kojim bi ono moglo dospjeti u vodotoke ekološke mreže HR1000022 Velebit udaljene 4,5 km južno od lokacije zahvata, mora se spriječiti mjerama zaštite već u fazi projektiranja zahvata, provođenjem svih propisanih mjera zaštite prirode i okoliša te stalnim i temeljitim nadzorom gradilišta tijekom građenja i zahvata tijekom korištenja.

5.2. Prijedlog mjera praćenja stanja okoliša

1) Praćenje stanja (aktivnosti i stradavanja) faune šišmiša tijekom rada vjetroelektrane preporuča se provoditi u razdoblju od 15. ožujka do 15. studenog, u trajanju od najmanje dvije godine od završetka pokusnog rada, odnosno početka rada vjetroelektrane. Program praćenja treba uključivati sljedeće aktivnosti: a) Praćenje aktivnosti šišmiša u ovisnosti o mikroklimatskim uvjetima

Aktivnost šišmiša preporuča se pratiti duž linijskog transekta uz lokacije vjetroagregata najmanje jednom mjesečno, a u svrhu utvrđivanja promjena u sastavu vrsta, ponašanju, indeksu aktivnosti populacija šišmiša prisutnih na području obuhvata zahvata, osobito u odnosu na mikroklimatske uvjete i novonastale linearne elemente u prostoru (pristupne ceste i vjetroagregate). Preporuka je uspostaviti i kontinuirano praćenje aktivnosti šišmiša na visini gondole najmanje jednog vjetroagregata, u svrhu detaljnije procjene rizika od stradavanja uz pomoć stacionarnog ultrazvučnog detektora. Prilikom praćenja važno je zabilježiti postavke ultrazvučnog detektora, sastav i indeks aktivnosti vrsta i/ili fonetskih skupina šišmiša tijekom godine te rezultate analize aktivnosti šišmiša u ovisnosti o mikroklimatskim uvjetima (primarno brzine vjetra). b) Praćenje stradavanja šišmiša

Smrtnost šišmiša preporuča se pratiti pretraživanjem područja unutar kružne površine radijusa 70 m oko svakog vjetroagregata (VA) u svrhu pronalaska ozlijeđenih/stradalih šišmiša, u trajanju od najmanje 45 min/čovjek/VA (pri tome uzeti u obzir preglednost terena te učinkovitost istraživača u pretraživanju). Pretraživanje se preporuča s razmakom ne većim od 7 dana između dva pretraživanja svakog pojedinog vjetroagregata. Za svaku pronađenu ozlijeđenu/stradalu jedinku potrebno je bilježiti stanje leša (svjež, nekoliko dana star, itd.) i tip ozljede, vrstu, spol i dob (ukoliko je moguće, a s obzirom

130

Elaborat OPPUO VE Otrić na stanje leša), položaj (GPS koordinate, mjesto pronalaska s obzirom na preglednost terena, oznaku najbližeg vjetroagregata i udaljenost od vjetroagregata). Na kraju praćenja potrebno je procijeniti ukupni broj stradalih šišmiša uzimajući u obzir broj pronađenih stradalih/ozlijeđenih jedinki, dužinu vremenskih intervala između sukcesivnih pretraživanja, vrijeme zadržavanja mrtvih jedinki na području stradavanja (prije nego što je odnese predator ili vjetar), učinkovitost istraživača, udio pretraživane kružne površine 70 m radijusa oko vjetroagregata i varijabilnu vjerojatnost nalaza stradale jedinke s obzirom na udaljenost do stupa vjetroagregata.

Rezultate praćenja stradavanja šišmiša potrebno je analizirati s obzirom na rezultate praćenja aktivnosti šišmiša i mikroklimatskih uvjeta, te ovisno o rezultatima utvrditi je li potrebno nastaviti praćenje, poduzeti dodatne zaštitne mjere i/ili izmijeniti postojeće.

Ako se po završetku dvogodišnjeg praćenja utvrdi visok intenzitet stradavanja šišmiša, kao i ako se utvrdi vrlo visok indeks aktivnosti na visini gondola vjetroagregata izvan već definiranog kritičnog razdoblja potencijalno visokog rizika od stradavanja ili pri brzinama vjetra većim od predloženih kritičnih brzina vjetra, potrebno je primijeniti dodatne mjere ublažavanja negativnih utjecaja, a učinkovitost dodatnih mjera potrebno je testirati u okviru daljnjeg praćenja u kritičnom razdoblju unutar najmanje jedne godine.

Rezultate i analizu svih aktivnosti u okviru praćenja stanja treba uredno bilježiti i dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode na kraju svake godine praćenja.

2) Praćenje stanja (aktivnosti i stradavanja) ornitofaune a) Praćenje aktivnosti ptica

Utvrditi promjene u sastavu vrsta, ponašanju, brojnosti i/ili indeksu aktivnosti populacija ptica prisutnih na području obuhvata zahvata u odnosu na novonastale elemente u prostoru (pristupne ceste i vjetroturbine). Metodu motrenja i brojanja potrebno je provoditi s pozicija (eng. Vantage points). Potrebno je bilježiti sljedeće podatke: vrstu, broj jedinki i ponašanje (aktivan let, jedrenje, hodanje, lov itd.), smjer i udaljenost od vjetroturbine (ispod elise, u zoni elisa, iznad elisa itd.). Istraživanje noćnih vrsta potrebno je provesti auditivnim metodama, ali se zvučni vab ne smije koristiti na udaljenosti manjoj od 500 m od lokacija izgrađenih vjetroagregata. b) praćenje stradavanja ptica

Utvrđivanje smrtnosti ptica potrebno je provoditi na način da se provodi pretraživanje kružne površine radijusa 70 m oko svakog vjetroagregata (VA) u svrhu pronalaska ozlijeđenih/stradalih ptica, u trajanju od najmanje 45 min/čovjek/VA (pri tom uzeti u obzir preglednost terena te učinkovitost istraživača u pretraživanju). Pretraživanje se preporuča provoditi s razmakom ne većim od 7 dana između dva pretraživanja svakog pojedinog vjetroagregata. Za svaku pronađenu ozlijeđenu/stradalu jedinku potrebno je bilježiti stanje leša (svjež, nekoliko dana star itd.) i tip ozljede, vrstu, spol i dob (ukoliko je moguće, a s obzirom na stanje leša), položaj (GPS koordinate, mjesto pronalaska s obzirom na preglednost terena, oznaku najbližeg vjetroagregata i udaljenost od vjetroagregata).

Ako se po završetku dvogodišnjeg praćenja utvrdi visok intenzitet stradavanja ptica potrebno je primijeniti dodatne mjere ublažavanja negativnih utjecaja, a učinkovitost dodatnih mjera potrebno je testirati u okviru daljnjeg praćenja u kritičnom razdoblju unutar najmanje jedne godine.

131

Elaborat OPPUO VE Otrić

6. IZVORI PODATAKA

6.1. Projekti, studije i radovi

Zrak i klima

Državni hidrometeorološki zavod, Klima: Buduće klimatske promjene (https://meteo.hr/klima.php?section=klima_modeli¶m=klima_promjene#sec1 )

Državni hidrometeorološki zavod, Klimatološki podaci Srednje mjesečne vrijednosti i ekstremi za razdoblje 1961.-2018., 2019.

Europska Komisija, Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene (online: https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/NASLOVNE%20FOTOGRAFIJE%20I%20KORI%C5%A0TENI%20L OGOTIPOVI/doc/smjernice_za_voditelje_projekta.pdf)

IPZ, Studija o utjecaju na okoliš vjetroelektrana Mazin 2, 2008.

IPCC, Intergovernmental Panel On Climate Change, Fifth Assessment Report, 2014.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE), Zavod za zaštitu okoliša i prirode: Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu, 2019.

World Nuclear Association (WNA), Comparison of Lifecycle Greenhouse Gas Emissions of Various Electricity Generation Sources, 2011.

T. Šegota, A. Filipčić: “Koppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje”, Geoadria, vol. 8/1, pp. 17-37, 2003.

Dvokut Ecro, „Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Zadarske županije za četverogodišnje razdoblje“, 2017.

Biološke karakteristike

Antonić, O.; Kušan, V.; Jelaska, S.; Bukovec, D.; Križan, J.; Bakran-Petricioli, T.; Gottstein-Matočec, S.; Pernar, R.; Hećimović, Ž.; Janeković, I.; Grgurić, Z.; Hatić, D.; Major, Z.; Mrvoš, D.; Peternel, H.; Petricioli, D.; Tkalčec S. (2005): Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000.-2004.) – pregled projekta. Drypis 1. Bardi, A.; Papini, P.; Quaglino, E.; Biondi, E.; Topić, J.; Milović, M; Pandža, M.; Kaligarič, M.; Oriolo, G.; Roland, V.; Batina, A.; Kirin, T. (2016): Karta prirodnih i poluprirodnih ne-šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa Republike Hrvatske. AGRISTUDIO s.r.l., TEMI S.r.l., TIMESIS S.r.l., HAOP. Karta staništa 2004 Bioportal-web portal informacijskog sustava zaštite prirode, www.bioportal.hr/gis/ Dumbović Mazal V, Pintar V, Zadravec M. (2019). Prvo izvješće o brojnosti i rasprostranjenosti ptica u Hrvatskoj sukladno odredbama Direktive o pticama, dostupan na https://cdr.eionet.europa.eu/help/birds_art12

132

Elaborat OPPUO VE Otrić

Guidance on the conservation and management of critical feeding areas and commuting routes for bats (2019). UNEP/EUROBATS Sporazuma, Bonn, Njemačka Hötker, H., Thomsen, K. i Jeromin, H., 2006. Impacts on biodiversity of exploitation of renewable energy sources: the example of birds and bats – facts, gaps in knowledge, demands for further research, and ornithological guidelines for the development of renewable energy exploitation. Bergenhusen: Michael-Otto-Institut.

IPZ (2008). Studija o utjecaju na okoliš vjetroelektrane Otrić. Jelić K., Katanović, I. (2013). Monitoring vidre na području alpske biogeografske regije RH. Udruga Hyla, Zagreb. Jeremić, J., Kusak, J., Huber, Đ., Štrbenac, A., Korša, A. (2016). Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2016. godini. HAOP, Zagreb Kusak, J., Huber, Đ., Trenc, N., Desnica, S., & Jeremić, J. (2016). Stručni priručnik za procjenu utjecaja zahvata na velike zvijeri pojedinačno te u sklopu planskih dokumenata Verzija 1.0 - primjer vjetroelektrane. Zagreb: Agencija za zaštitu okoliša Mikulić, K., Rajković, Ž., Kapelj, S., Zec, M., Lucić, V., Šarić, I., Dender, D. Budinski, I. (2019). Završno izvješće terenskih istraživanja u 2018. i 2019. godini u sklopu izrade stručne podloge – suri orao, u sklopu projekta OPKK 2014.-2020. "Izrada prijedloga planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (s akcijskim planovima)“ Udruga BIOM. Zagreb. 39 str

Mikulić K., Kapelj S., Zec M., Katanović I., Budinski I., Martinović M., Hudina T., Šoštarić I., Ječmenica B., Lucić V., Dumbović Mazal V. (2016) Završno izvješće za skupinu Aves. U: Mrakovčić M., Mustafić P., Jelić D., Mikulić K., Mazija M., Maguire I., Šašić Kljajo M., Kotarac M., Popijač A., Kučinić M., Mesić Z. (ur.) Projekt integracije u EU Natura 2000 - Terensko istraživanje i laboratorijska analiza novoprikupljenih inventarizacijskih podataka za taksonomske skupine: Actinopterygii i Cephalaspidomorphi, Amphibia i Reptilia, Aves, Chiroptera, Decapoda, Lepidoptera, Odonata, Plecoptera, Trichoptera. OIKON-HIDHYLA-NATURA-BIOM-CKFF-GEONATURA-HPM-TRAGUS, Zagreb: 1-49

Mikulić K, Zec M, Hudina T, Kapelj S (2015) Narativni dio izvještaja projekta „Istraživanje i zaštita eje livadarke (Circus pygargus) u Hrvatskoj“ za Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Udruga BIOM, Zagreb, 21 str

NIKOLIĆ T. ur. 2020: C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci. Flora Croatica Database, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu (URL: http://hirc.botanic.hr:80/fcd/stanista/PrikazStanista.aspx?id=5902) Rasran, L., T. Dürr & H. Hötker (2009). Analysis of collision victims in Germany. Birds of Prey and Wind Farms: Analysis of Problems and Possible Solutions. Documentation of an international workshop in Berlin 21¬22 oct 2008 (H. Hötker, red.) s. 25¬30. NABU, Berlin

Smallwood, K. S. & B. Karas 2009. Avian and Bat Fatality Rates at Old Generation and Repowered Wind Turbines in California. Journal of Wildlife Management 73, 1062¬1071

Smallwood, K.S. and Thelander, C., (2008). Bird Mortality in the Altamont Pass Wind Resource Area, California. Journal of Wildlife Management, 72(1), pp. 215-223

133

Elaborat OPPUO VE Otrić

Thaxter CB et al. 2017 Bird and bat species’ global vulnerability to collision mortality at wind farms revealed through a trait-based assessment. Proc. R. Soc. B 284: 20170829. http://dx.doi.org/10.1098/rspb.2017.0829

Guidelines for consideration of bats in wind farm projects – Revision 2014, Eurobats Publication series No. 6. UNEP/EUROBATS Secretariat Bonn, Germany

Barclay, R., Baerwald, E.F., Gruver, J.C. ( 2007). Variation in bat and bird fatalities at wind energy facilities: assessing the effects of rotor size and tower height. Canadian Journal of Zoology · March 2007. Can. J. Zool. 85: 381–387

Rydell, J., Bach, L., Dubourg-Savage, M.,Green, M., Rodruiges, L., Hedenstrom, A. (2010). Bat Mortality at Wind Turbines in Northwestern Europe. Acta Chiropterologica, 12(2): 275–282

Lemaitre, J., MacGregor, K., Tessier, N., Simard, A., Desmeules J., Poussart, C., Dombrowski, P., Desrosiers, N., Dery, S. (2017). Bat Mortality Caused by Wind Turbines: Review of Impacts and Mitigation Measures. Ministère des Forêts, de la Faune et des Parcs, Québec City, 26 p

Cryana, P.M., Gorresenb, M., Heinc, C., Schirmacherc, M. , Diehld, R.,. , Husoe, M., Haymanf, D., Frickerh, P., Bonaccorsoi, F., Johnson, D., Heistk, K., Dalton, D. (2014). Behavior of bats at wind turbines. 15126–15131 | PNAS | October 21, 2014 | vol. 111 | no. 42

Kulturna baština

Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture. https://registar.kulturnadobra.hr/ (pristup: rujan 2020.)

Prostorni plan Zadarske županije. Zadarska županija, Repubilika Hrvatska. https://zadarska- zupanija.hr/images/prostorni/izmjene/Odredbe_za_provodenje.pdf (pristup: rujan 2020.)

Naselja i stanovništvo

Državni zavod za statistiku. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima. Zadarska županija, općina Gračac. https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.ht ml (pristup: rujan 2020.)

Državni zavod za statistiku. Zaposleni prema područjima djelatnosti, starosti i spolu po gradovima i općinama. Općina Gračac. https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_43/h01_01_43_zup13_1317.ht ml (pristup: rujan 2020.)

Geologija

Bognar, A., Geomorfološka regionalizacija Hrvatske, Acta Geographica Croatica, Zagreb, 2001, Vol. 34, pp. 7-29. 134

Elaborat OPPUO VE Otrić

HGI (2009) Geološka karta Republike Hrvatske 1 : 300 000. Hrvatski geološki institut, Zagreb

HGI (2009) Tumač Geološke karte Republike Hrvatske 1:300 000. Urednici: Velić, I. i Vlahović, I. Hrvatski geološki institut. Zagreb. 141 str.

Šušnjar, M., Bukovac, J. (1979) Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000, Tumač za list Drvar L 33-129. Institut za geološka istraživanja, Zagreb (1969); Savezni geološki zavod, Beograd, 39 str.

Grimani, I., Šikić, K., Šimunić, A. (1975) Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000, Tumač za list Knin L 33- 141. Institut za geološka istraživanja, Zagreb (1966); Savezni geološki zavod, Beograd, 56 str.

Kasapović, S., Šiša, P., Stepić, Z., Željem, S. (2008) Geotehnički elaborat: Vjetroelektrana Otrić do 20 MW. Geotehnički studio d.o.o. Zagreb. 193. str.

Hidrogeologija

Biondić, R., Rubinić, J., Biondić, B., Meaški, H. & Radišić, M. (2016) Definiranje trendova i ocjena stanja podzemnih voda na području krša u Hrvatskoj. Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Hrvatske Vode (2018) Karte opasnosti od poplava. Hrvatske vode. URL: https://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (2011. i 2013.) Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta. Narodne novine 66/11 i 47/13.

Vlada Republike Hrvatske (2016) Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje između 2016. i 2021. godine. Narodne novine 66/16.

Seizmičke karakteristike

Herak, M., Karta potresnih područja Republike Hrvatske. Dostupno na: http://seizkarta.gfz.hr/karta.php. Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 2011.

Pedološke karakteristike

Husnjak, S. (2014) Sistematika tala Hrvatske. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatska sveučilišna naklada. ISBN 978-953-169-267-0

Pedološka karta Republike Hrvatske, M 1:50 000, URL: http://envi.azo.hr/.

135

Elaborat OPPUO VE Otrić

6.2. Prostorno-planska dokumentacija

• Prostorni plan Zadarske županije (u daljnjem tekstu PP ZŽ), Službeni glasnik Zadarske županije br. 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14, 14/15

• Prostorni plan uređenja Općine Gračac (u daljnjem tekstu PPUO Gračac), Službeni glasnik Zadarske županije br. 13/07, 27/10, II. izmjene i dopune u tijeku (Odluka o izradi prostornog plana Sl.gl. Općine Gračac 2/15).

136

Elaborat OPPUO VE Otrić

7. PROPISI

7.1.1. Zakoni

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19)

Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

Zakon o zaštiti zraka (NN 127/19)

Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18)

Zakon o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20)

Zakon o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19, 32/20)

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18)

Zakon o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20)

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19)

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18)

Zakon o zaštiti od neionizirajučeg zračenja (NN 91/10)

Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (14/19)

Zakon o vodama (NN 66/19)

Zakon o tržištu električne energije (NN 22/13, 95/15, 102/15, 68/18, 52/19)

Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19)

7.1.2. Pravilnici, uredbe, odluke, uvjeti

Zrak

Pravilnik o mjerama za sprečavanje emisija plinovitih onečišćivača i onečišćivača u obliku čestica iz motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrađuju u ne cestovne pokretne strojeve TPV 401 (NN 113/15)

Vode

Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, NN 47/13)

Zaštita od požara

137

Elaborat OPPUO VE Otrić

Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/14)

Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/11)

Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05)

Otpad

Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)

Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

Buka

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Šumarstvo

Pravilnik o uređivanju šuma (NN 97/18, 101/18)

Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/14)

Pravilnik o doznaci stabala, obilježbi šumskih proizvoda, teretnom listu (popratnici) i šumskom redu (NN 71/19)

Priroda

Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19)

Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16)

Pravilnik popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14).

Elektromagnetski utjecaj

Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN br. 146/2014)

Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (Sl. list broj 65/88, NN br. 53/91 i NN br. 24/97)

7.1.3. Strategije, programi, planovi

Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16)

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 106/17)

Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11)

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (NN 25/20)

138

Elaborat OPPUO VE Otrić

7.1.4. Direktive i EU propisi

Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica.

Direktiva Vijeća 79/409/EEZ od 2. travnja 1979. o očuvanju divljih ptica.

Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore.

Direktiva Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske.

Direktiva 2000/60/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike.

Direktiva 2013/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (elektromagnetska polja) (dvadeseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) te stavljanju izvan snage Direktive 2004/40/EZ.

Provedbena odluka Komisije od 11. srpnja 2011.o formatu podataka o područjima za područja Natura 2000 (priopćena pod brojem dokumenta C(2011) 4892)(2011/484/EU).

139

Elaborat OPPUO VE Otrić

8. PRILOZI

Prilog 1) Suglasnost nadležnog tijela za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

Prilog 2) Značajke površinskih vodnih tijela

140

Elaborat OPPUO VE Otrić

Prilog 1 - Suglasnost nadležnog tijela za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

141

Elaborat OPPUO VE Otrić

142

Elaborat OPPUO VE Otrić

143

Elaborat OPPUO VE Otrić

144

Elaborat OPPUO VE Otrić

145

Elaborat OPPUO VE Otrić

146

Elaborat OPPUO VE Otrić

147

Elaborat OPPUO VE Otrić

148

Elaborat OPPUO VE Otrić

Prilog 2 - Značajke površinskih vodnih tijela

Opći podaci površinskog vodnog tijela CSRI0606_001 (Svetinja)

Šifra vodnog tijela: CSRI0606_001 Naziv vodnog tijela Svetinja Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Prigorske male i srednje velike povremene tekućice (16A) Dužina vodnog tijela 1.24 km + 5.42 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Dinaridska Države Međunarodno (HR, BH) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGI-18 Zaštićena područja HRCM_41033000 Mjerne postaje kakvoće

149

Elaborat OPPUO VE Otrić

Stanje površinskog vodnog tijela CSRI0606_001 (Svetinja)

150

Elaborat OPPUO VE Otrić

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačnovrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ekolosko vrlostanje dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kemijsko dobrostanje stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko vrlostanje dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazateljivrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Specifične onečišćujuće vrlo tvari dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementivrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Biološki elementi nemakakvoće ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazateljivrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve BPK5 vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni vrlodušik dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni vrlofosfor dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće vrlo tvari dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni vrlo (AOX) dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili vrlo(PCB) dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementivrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidrološki vrlorežim dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet vrlo toka dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki vrlouvjeti dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Indeks korištenja vrlo (ikv) dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Kemijsko dobrostanje stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifosdobro-etil) stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Opći podaci površinskog vodnog tijela CSRN0206_001 (Sredica)

Šifra vodnog tijela: CSRN0206_001 Naziv vodnog tijela Sredica Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Prigorske male i srednje velike povremene tekućice (16A) Dužina vodnog tijela 9.88 km + 97.1 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGI-18 Zaštićena područja HRCM_41033000 Mjerne postaje kakvoće

151

Elaborat OPPUO VE Otrić

Stanje površinskog vodnog tijela CSRN0206_001 (Sredica)

152

Elaborat OPPUO VE Otrić

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Biološki elementi nemakakvoće ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Opći podaci površinskog vodnog tijela CSRN0319_001 (Grubišića jaruga)

Šifra vodnog tijela: CSRN0319_001 Naziv vodnog tijela Grubišića jaruga Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Prigorske male i srednje velike povremene tekućice (16A) Dužina vodnog tijela 4.05 km + 37.2 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGI-18 Zaštićena područja HR2001373, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće

153

Elaborat OPPUO VE Otrić

Stanje površinskog vodnog tijela CSRN0319_001 (Grubišića jaruga)

154

Elaborat OPPUO VE Otrić

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Biološki elementi nemakakvoće ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Opći podaci površinskog vodnog tijela JKRI0033_005 (Butižnica)

Šifra vodnog tijela: JKRI0033_005 Naziv vodnog tijela Butižnica Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Prigorske srednje velike i velike tekućice (12) Dužina vodnog tijela 9.55 km + 85.7 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Međunarodno (HR, BH) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGI-10 Zaštićena područja HRCM_41031014*, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće

155

Elaborat OPPUO VE Otrić

Stanje površinskog vodnog tijela JKRI0033_005 (Butižnica)

156

Elaborat OPPUO VE Otrić

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Biološki elementi nemakakvoće ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Opći podaci površinskog vodnog tijela JKRI0172_001 (Prosjek)

Šifra vodnog tijela: JKRI0172_001 Naziv vodnog tijela Prosjek Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Prigorske male i srednje velike povremene tekućice (16A) Dužina vodnog tijela 4.95 km + 10.6 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Međunarodno (HR, BH) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGI-10 Zaštićena područja HRCM_41031014, HROT_71005000 Mjerne postaje kakvoće

157

Elaborat OPPUO VE Otrić

Stanje površinskog vodnog tijela JKRI0172_001 (Prosjek)

158

Elaborat OPPUO VE Otrić

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Biološki elementi nemakakvoće ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Opći podaci površinskog vodnog tijela JKRN0215_001 (Zmijska draga)

Šifra vodnog tijela: JKRN0215_001 Naziv vodnog tijela Zmijska draga Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Prigorske male i srednje velike povremene tekućice (16A) Dužina vodnog tijela 1.58 km + 2.73 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGN-07 Zaštićena područja HRCM_62011008, HROT_71005000 Mjerne postaje kakvoće

159

Elaborat OPPUO VE Otrić

Stanje površinskog vodnog tijela JKRN0215_001 (Zmijska draga)

160

Elaborat OPPUO VE Otrić

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačnoumjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Ekolosko umjerenostanje vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Kemijsko dobrostanje stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko umjerenostanje vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazateljiumjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće vrlo tvari dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementivrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Biološki elementi nemakakvoće ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazateljiumjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve BPK5 vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni vrlodušik loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Ukupni vrlofosfor loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve

Opći podaci površinskog vodnog tijela JKRN0289_001 (nema naziva)

Šifra vodnog tijela: JKRN0289_001 Naziv vodnog tijela nema naziva Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Prigorske male i srednje velike povremene tekućice (16A) Dužina vodnog tijela 0.448 km + 1.83 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGI-10 Zaštićena područja HRCM_41031014, HROT_71005000 Mjerne postaje kakvoće

161

Elaborat OPPUO VE Otrić

Stanje površinskog vodnog tijela JKRN0289_001 (nema naziva)

162

Elaborat OPPUO VE Otrić

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Biološki elementi nemakakvoće ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

163