1555 Welcome Croatia HR.Indd

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

1555 Welcome Croatia HR.Indd Odbor regija želi dobrodošlicu hrvatskim lokalnim i regionalnim vlastima Fotografi je : Arhivi Odbora regija; Europska unija; Zvonimir Frka-Petešić; Grad Vodice; Hrvatski zavod za zapošljavanje - Ured u Kutini; Darko Puharić, Design studio D. © Europska unija 2012 Umnožavanje je dozvoljeno pod uvjetom navođenja izvora. Tiskano u Belgiji Sadržaj Uvod - Mercedes Bresso, Predsjednica Odbora regija . 3 Vesna Pusić, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Europa obogaćena hrvatskim iskustvima . 4 Arsen Bauk, hrvatski ministar uprave Ojačajmo lokalne institucije i potaknimo uključivanje građana . 5 Vojko Obersnel, predsjednik hrvatskog Izaslanstva Lokalne i regionalne vlasti – čimbenici rasta . 6 1. Novi obzori: Hrvatska i Europska unija . 7 Hrvatska na putu u EU . 7 Hrvatska na lokalnoj razini . 8 Pogodnosti europske regionalne politike . 9 Potpora Hrvatskoj u praksi: priče o uspjehu . 10 2. Ukratko o Odboru regija – zajednici europskih lokalnih i regionalnih vlasti . 13 3. Hrvatska i Odbor regija – Jačanje odnosa . 15 Suradnja Hrvatske s Odborom regija . 15 Hrvatski promatrači u Odboru regija . 17 Kontakti . 20 1 2 Uvodnik Mercedes Bresso, Predsjednica Odbora regija Hrvatska će uskoro biti dijelom Europske unije time što će živjelo to proširenje. Oni će uskoro postati punopravni člano- postati njezinom 28. članicom, zbog čega Odbor regija dijeli vi i to je jedan od razloga zbog kojeg s veseljem očekujemo opće zadovoljstvo. 1. srpnja 2013. Uvjerena sam da će njihovo aktivno zalaganje, U tome osobno imam dodatni privilegij prihvaćanja u naše u Bruxellesu i kod kuće, donijeti pozitivnu promjenu za hrvat- okrilje raznolikih europskih prostora koji obogaćuju našu ske lokalne zajednice, ali i za Odbor. instituciju. Od obala rijeke Dunav pa sve do plaža i otoka Hrvatska doista ima velik potencijal za dokazivanje kako lo- Jadranskoga mora, hrvatske općine, gradovi i županije pre- kalni i regionalni razvoj može napredovati. U ovom trenutku poznaju se diljem svijeta zbog svoje povijesti, umjetnosti, Hrvatska može kombinirati unaprijeđenu potporu europske prirodnih ljepota i ljudskogih postignuća. regionalne politike s poboljšanim sustavom lokalne i regio- Prošli smo dugačak put zahvaljujući strasti i marljivom radu nalne samouprave. Ako se reforme postignu, osnaživanje i kako hrvatskih tako i europskih institucija. I ono najvažnije, decentralizacija mogu postati snažan pokretač za državu, baš Hrvati su prošloga siječnja glasali za Europu. Reforme su po- kao i nadahnuće za druge. duzete u svim sektorima, od gospodarstva do uprave, i taj proces još uvijek traje, sa svim usponima i padovima. U tom Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji šalje vrlo pozitivan si- je smislu često zadatak župana, gradonačelnika i načelnika gnal za cjelokupni proces proširenja. Uvjerena sam kako će komunicirati s lokalnim zajednicama kako bi im objasnili do- Hrvatska igrati ulogu političkog predstavnika zemalja zapad- brobit, ali i obveze koje proizlaze iz pripajanja i rada u Europ- nog Balkana na njihovom putu prema Europskoj uniji. U tom skoj uniji, traženja rješenja i iskorištavanja prilika. smislu, lokalna i regionalna tijela mogu osigurati pozitivan utjecaj zahvaljujući svojim dobro uspostavljenim mrežama To je uloga svake članice našeg Odbora. Iz tog sam razloga za suradnju u regiji. posebno ponosna što se već u veljači 2012. izaslanstvo od 9 hrvatskih promatrača pridružilo Odboru regija stvorivši time Vjerujem da zajednički rad donosi otkrića i napredak. Poku- od Odbora regija prvo političko tijelo u Europi u kojemu je za- šajmo učiniti najviše što možemo. 3 Europa obogaćena hrvatskim iskustvima Vesna Pusić, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju 9. prosinca sve češće nositelji međunarodne suradnje, ali, svojom 2011. u Bruxellesu, u siječnju ove godine hrvatski su raznolikošću, i protuteža uniformnosti globalizacijskih građani na referendumu uvjerljivo podržali članstvo u procesa. Europskoj uniji. Tako će po okončanju postupka ratifika- Hrvatske regije zaista su raznolike – od jedne od najdužih cije, koji u državama članicama dobro napreduje, Hrvat- i najrazvedenijih obala na Sredozemlju do podunavskih ska postati 28. članicom Europske unije 1. srpnja 2013. prostora, od srednjoeuropskih do mediteranskih grado- godine. Nakon dugotrajnih i složenih pregovora, zavr- va, one obiluju raznolikošću kulturne baštine i krajolika, šenih u lipnju 2011. godine, Hrvatska je postigla jedan ali i prometnim i energetskim potencijalom takvog geo- od svojih najvažnijih ciljeva od stjecanja nezavisnosti. grafskog položaja. Očuvanost prirodnog okoliša prido- Među mnogobrojnim vrijednostima članstva u Europ- nosi kvaliteti okoliša i biološkoj raznolikosti našega kon- skoj uniji, upravo zbog nedavnog ratnog iskustva, po- tinenta te omogućuje proizvodnju ekološki uzgojene sebno vrednujemo mir i stabilnost koje je Unija zajam- hrane, a nadaleko prepoznata ljepota krajolika hrvatsku čila velikom dijelu Europe tijekom proteklih više od pola obalu, koju krasi tisuću otoka, čini omiljenim turističkim stoljeća. Članstvo za Hrvatsku znači potvrdu europskih odredištem. Upravo ta raznolikost njezinih regija omo- vrijednosti koje i sama njeguje – vrijednosti demokraci- gućuje Hrvatskoj, kao srednjoeuropskoj i mediteranskoj je, tolerancije, promicanja ljudskih prava. zemlji, suradnju u okviru širih regionalnih asocijacija – U protekla dva desetljeća i tijekom pristupnih prego- Dunavske strategije, Jadransko-jonske inicijative i Unije vora, Hrvatska se nije samo reformirala i pripremala za za Mediteran. članstvo, nego je i izgrađivala svoje institucije i sebe kao Jedan od važnih elemenata dobrog funkcioniranja drža- državu. Time je stekla vrijedno i jedinstveno iskustvo ve je regionalna i lokalna uprava i samouprava. Budući koje spremno dijeli ne samo sa susjedima u regiji gdje, da su upravo lokalne vlasti najbliže potrebama građana budući da je najviše napredovala, Hrvatska djeluje kao te, u skladu s načelom supsidijarnosti, na njih mogu naj- stabilizirajući čimbenik, već i s drugim državama šireg bolje odgovoriti, izuzetno je važno da lokalne i regional- europskog susjedstva, osobito južnog Mediterana. Tako ne vlasti djeluju ne samo u partnerstvu sa svojim nacio- ćemo, primjerice, na sedmoj konferenciji Croatia Sum- nalnim vladama već i da artikuliraju svoje stavove kroz mit, koja će se održati u Dubrovniku u srpnju 2012. ra- vlastito europsko tijelo, Odbor regija. spravljati upravo o temi izgradnje države u svjetlu steče- nog iskustva kroz proces europskih integracija. Sudjelovanje hrvatske delegacije promatrača u Odboru regija nastavak je dosadašnje suradnje hrvatskih lokal- Cijenimo priliku priliku da hrvatske regije i lokalne za- nih i regionalnih vlasti s europskim kolegama. Uvjerena jednice aktivno sudjeluju u oblikovanju i provođenju sam da će hrvatski promatrači, koji će već sljedeće godi- Kohezijske politike Europske unije. Njezin cilj, postizanje ne postati punopravni članovi Odbora regija, svojim spe- uravnoteženog razvitka u Europi, u čemu su ta politika i cifičnim iskustvom uspješno pridonijeti radu tog važnog njezin instrument – strukturni fondovi – već niz godina europskog savjetodavnog tijela. poznati po svojoj uspješnosti, bit će sve važniji u današ- njem globaliziranom svijetu, u kojemu su upravo regije 4 Ojačajmo lokalne institucije i potaknimo uključivanje građana Arsen Bauk, hrvatski ministar uprave U razdoblju koje je obuhvatilo manje od godinu dana Hrvatska Kao u svakoj reformi, i u ovoj trebamo biti spremni na teškoće i je napravila velik dio poslova koji se odnose na pristupanje Eu- otpore. Očekujemo različite stavove u pogledu pristupa i širine ropskoj uniji. Pregovori o pristupanju dovršeni su 2011., Ugovor potrebnih promjena. Činjenica je da postojeći sustav lokalne i o pristupanju potpisan je 9. prosinca 2011., a 22. siječnja 2012. područne samouprave postoji gotovo dvadeset godina i dok održan je referendum o pristupanju Europskoj uniji. neki zagovaraju radikalne promjene, drugi će predlagati da se Oko toga da je Europska unija dio hrvatske sadašnjosti i bu- ne promijeni ništa. Na sve to ne treba gledati kao na razlog dućnosti postoji stvaran politički konsenzus. Ulaskom u Europ- za odustajanje, već kao na poticaj za pridobivanje povjerenja i sku uniju Hrvatsku i njene građane očekuje velik zadatak koji podrške građana. će uključivati unaprjeđenje ili reformu bitnih struktura države. Zbog navedenih razloga provest ćemo široku javnu raspravu Jedna od važnijih reformi države, društva i gospodarstva, koju svih zainteresiranih strana kako bismo defi nirali tri aspekta de- je najavio program nove hrvatske vlade, jest reforma lokalne i centralizacije – administrativni (teritorijalni preustroj), funkcij- regionalne samouprave, odnosno proces decentralizacije. Hr- ski (podjela nadležnosti u obavljanju javnih poslova) i fi skalni vatska je višekratno ocijenjena kao jedna od europskih zema- (izvori fi nanciranja). Time bismo defi nirali i model za novi regi- lja koja ima izrazito visok stupanj centralizacije u upravljanju državom. Iz tog se razloga smatra prevelikom i neodrživom jer onalni ustroj koji bi zadovoljio tri osnovna zahtjeva – ekonom- centraliziranost vodi k daljnjem rastu disproporcija u razvoju sku učinkovitost, lokalnu demokraciju i identitet. Ekonomsku različitih dijelova države i slabljenju ukupne gospodarske moći učinkovitost vidimo kao stvaranje područnih i lokalnih admi- zemlje. Zato danas, pred sam ulazak Hrvatske u Europsku uni- nistrativnih jedinica koje će imati dovoljno fi nancijskih, ljud-
Recommended publications
  • Strateški Plan Razvoja Turizma Općine Konjščina
    STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA OPĆINE KONJŠČINA Strateški plan razvoja turizma Općine Konjščina za razdoblje 2019.-2023. godine STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA OPĆINE KONJŠČINA NARUČITELJ IZRAĐIVAČ Općina Konjščina Matanov, vl. Ivo Matanović Ivice Gluhaka 13 Zvonik 2 49 282 Konjščina 10 344 Farkaševac 049 502 612 091 9498 519 [email protected] [email protected] konjscina.hr STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA OPĆINE KONJŠČINA SADRŽAJ 1. UVOD…………………………………………………………………………………...............................................................................................….. 1 1.1. Strateški plan razvoja turizma………………………………….……………………..........................................................................….2 2. OSNOVNA ANALIZA….......................…………………………………………………………..........................................….………..……................ 3 2.1. Općina Konjščina...........………………………………………………………………………....................................................................... 3 2.1.1. Krapinsko-zagorska županija…………......................................................................................................................... 3 2.1.2. Zemljopisni položaj..................................................................................................................................................... 6 2.1.3. Struktura prostora….......................………………………….……………………………….......................................................... 7 2.1.4. Stanovništvo….......................………………………………………………….………..........................................…………............
    [Show full text]
  • Popis Izlagača I Ocjene Vina Molve 2020
    Br. Izlaga Mjesto Sorta Ocjena Diploma 1 STJEPAN PANCER Koprivni ki Ivanec Pinot bijeli 80 srebro 2 TOMISLAV GRBI Privlaka Syrah 82 zlato 3 TOMISLAV GRBI Privlaka Cabernet Sauvignon 81 srebro 4 STJEPAN SR EK Glogovac Mje avina bijelo 79 srebro 5 IVAN TUBA Molve Ledine Mje avina bijelo 78 srebro 6 KARLO POPOVI Virje Rajnski Rizling 85 zlato 7 IVAN DORI Repa Gra evina 76 srebro 8 MARIJAN INKO Botinec Mje avina bijelo 80 srebro 9 ELJKO UVELJAK Nova Diklenica Rajnski Rizling 81 srebro 10 BORIS BOBONJ Klo tar Podravski Sauvignon 80 srebro 11 BORIS BOBONJ Klo tar Podravski Kerner 82 zlato 12 ANTONIO PEROVI Novo Virje Mje avina bijelo 74 bronca 13 DAMIR MI URIN Molve Mje avina bijelo 76 srebro 14 SEOSKO DOM. IVAN AN Molve Vino od vi nje 83 zlato 15 ELJKO VULJAK Novigrad Podravski Mje avina bijelo 77 srebro Br. Izlaga Mjesto Sorta Ocjena Diploma 16 MARIJAN TRNSKI Novigrad Podravski Kerner 80 srebro 18 OBITELJ OLAK Koprivnica Mje avina bijelo 82 zlato 19 OBITELJ CAHUNEK Koprivnica Gra evina 77 srebro 20 OBITELJ HALA EK Molve Pinot sivi 82 zlato 21 OBITELJ HALA EK Molve Chardonnay 83 zlato 22 OBITELJ HALA EK Molve Gra evina 84 zlato 23 OBITELJ HALA EK Molve Mje avina bijelo 81 srebro 24 MLADEN IVAN AN Virje Mje evina bijelo A 79 srebro 25 MLADEN IVAN AN Virje Mje evina bijelo B 78 srebro 28 MIHAJLO GUNJEVI ur evac Kerner 83 zlato 29 DEJAN VE ENAJ Novigrad Podravski Rajnski Rizling 81 srebro MARINA I MARKO 30 BALOGOVI Novigrad Podravski Mje avina bijelo 1 82 zlato MARINA I MARKO 31 BALOGOVI Novigrad Podravski Mje avina bijelo 2 82 zlato 32 MARKO
    [Show full text]
  • LOKALNI IZBORI - Drugi Krug Glasovanja 30.5.2021
    LOKALNI IZBORI - drugi krug glasovanja 30.5.2021. BROJ BIRAČA U POPISU BIRAČA NAKON ZATVARANJA REGISTRA BIRAČA ŽUPAN, GRADONAČELNIK/OPĆINSKI NAČELNIK, GRADONAČELNIK GRADA ZAGREBA DATUM: 21.05.2021. broj birača 1 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA BEDENICA 1.092 BISTRA 5.677 BRCKOVLJANI 5.878 BRDOVEC 10.022 DUBRAVA 3.751 DUBRAVICA 1.128 DUGO SELO 16.791 FARKAŠEVAC 1.370 GRADEC 2.923 IVANIĆ-GRAD 12.257 JAKOVLJE 3.203 JASTREBARSKO 13.719 KLINČA SELA 4.507 KLOŠTAR IVANIĆ 5.310 KRAŠIĆ 2.083 KRAVARSKO 1.660 KRIŽ 5.709 LUKA 1.149 MARIJA GORICA 1.903 ORLE 1.619 PISAROVINA 3.045 POKUPSKO 1.790 PRESEKA 1.030 PUŠĆA 2.229 RAKOVEC 974 RUGVICA 7.131 SAMOBOR 33.210 STUPNIK 3.309 SVETA NEDELJA 16.189 SVETI IVAN ZELINA 13.643 VELIKA GORICA 55.543 VRBOVEC 12.060 ZAPREŠIĆ 22.080 ŽUMBERAK 753 Ukupno 274.737 broj birača 2 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA BEDEKOVČINA 6.519 GORNJA STUBICA 4.319 HUM NA SUTLI 4.030 KLANJEC 2.385 KONJŠČINA 2.985 KRALJEVEC NA SUTLI 1.367 KRAPINSKE TOPLICE 4.538 OROSLAVJE 5.291 PETROVSKO 2.039 STUBIČKE TOPLICE 2.552 ZABOK 7.630 ZLATAR BISTRICA 2.087 Ukupno 45.742 broj birača 3 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA DONJI KUKURUZARI 1.242 DVOR 3.906 GLINA 6.889 GVOZD 2.611 HRVATSKA DUBICA 1.584 HRVATSKA KOSTAJNICA 2.128 JASENOVAC 1.567 KUTINA 18.730 LEKENIK 4.972 LIPOVLJANI 2.654 MAJUR 925 MARTINSKA VES 2.596 NOVSKA 10.827 PETRINJA 20.750 POPOVAČA 9.775 SISAK 38.671 SUNJA 4.678 TOPUSKO 2.482 VELIKA LUDINA 2.084 Ukupno 139.071 broj birača 4 KARLOVAČKA ŽUPANIJA BARILOVIĆ 2.603 BOSILJEVO 1.039 CETINGRAD 1.832 DRAGANIĆ 2.346 DUGA RESA 9.234 GENERALSKI STOL 2.147 JOSIPDOL
    [Show full text]
  • 021-04/14 -01/60 URBROJ: 2140/01-01-15-1 Krapina, 25
    REPUBLIKA HRVATSKA KRAPINSKO – ZAGORSKA ŽUPANIJA ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA Povjerenstvo za priznanja KLASA: 021-04/14 -01/60 URBROJ: 2140/01-01-15-1 Krapina, 25. ožujka 2015. Na temelju članka 12. stavak 1. Odluke o priznanjima Krapinsko – zagorske županije (“Službeni glasnik Krapinsko – zagorske županije”, broj 13/98 i 2/15) sazivam 2. sjednicu Povjerenstva za priznanja koja će se održati u utorak, 07. travnja 2015. godine s početkom u 10,00 sati. Sjednica će se održati u zgradi Krapinsko – zagorske županije, Krapina, Magistratska ulica 1, (dvorana za sastanke). Za sjednicu predlažem s l i j e d e ć i D N E V N I R E D 1) Razmatranje inicijativa i utvrđivanje Prijedloga odluke o dodjeli priznanja Krapinsko – zagorske županije, 2) Pitanja i prijedlozi. Molim članove/članice Povjerenstva za odaziv ovom pozivu, a o eventualnoj spriječenosti obavijestiti na telefon broj 329-252. PREDSJEDNICA POVJERENSTVA Vlasta Hubicki, dr.vet.med. Dostaviti: 1. Vlasta Hubicki, predsjednica, Marija Bistrica, Nova cesta 13, 2. Nina Gradiški Zrinski, zamjenica predsjednice, Stubičke Toplice, Strmečka 6, 3. Zoran Gregurović, član, Krapina, Strahinje 47 A, 4. Miroslav Kopjar, član, Zlatar, Hrvatskih branitelja 2, 5. Mišo Grilec, član, Đurmanec, Hromec 119, 6. Žarko Broz, član, Klanjec, Lijepe naše 34, 7. Anica Hlaban, članica, Kumrovec, Risvica 100, 8. Zdenka Grilec, članica, Krapina, Zagrebačka 7, 9. Tea Vdović, članica, Pregrada, Vrhi Pregradski 51/A, 10. Županijski savjet mladih, n/p predsjednice Veronike Kolman, Tuhelj, Trsteno 14, 11. Upravni odjel za poslove Županijske skupštine, n/p pročelnice Ljiljane Malogorski, 12. Damir Galoić, Upravni odjel za poslove Županijske skupštine, 13. Karlo Frljužec, Ured župana, 14.
    [Show full text]
  • Krapinsko-Zagorska Županija Grad Donja Stubica Grad
    Broj 32 - Godina 28. Krapina, 17. kolovoza, 2020. ISSN KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA AKTI ŽUPANA 1. Odluka o organizaciji i provođenju produženog boravka u Osnovnoj školi Antuna Mihanovića Klanjec 2734 2. Pravilnik za dodjelu potpore za poticanje proizvodnje zagorskih mlinaca Krapinsko-zagorske županije 2734 GRAD DONJA STUBICA AKTI GRADSKOGA VIJEĆA 1. Odluka o komunalnim djelatnostima na području Grada Donja Stubica 2761 2. Odluka o izmjeni Odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu i Vlastitom pogonu Grada Donja Stubica 2762 3. Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge obavljanje dimnjačarskih poslova 2762 GRAD KLANJEC AKTI GRADONAČELNIKA 1. Odluka kojom se utvrđuje da nije potrebno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš za Strategiju razvoja turizma Grada Klanjca do 2027. godine 2764 OPĆINA GORNJA STUBICA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 1. Obračun Proračuna Općine Gornja Stubica za razdoblje od 01.01. do 31.12.2019. godine 2766 OPĆINA KONJŠČINA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 1. Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Konjščina 2780 2. Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Konjščina 2782 3. Odluka o stavljanju van snage Odluke o osnivanju postrojbe civilne zaštite opće namjene Općine Konjščina 2783 4. Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Konjščina za 2020. 2783 5. Izvještaj o polugodišnjem izvršenju Plana razvojnih programa Općine Konjšćina za 2020. 2802 6. Odluka o stavljanju van snage Odluke o dopuni Odluke o općinskim porezima Općine Konjščina 2805 OPĆINA KRAPINSKE TOPLICE AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA 1. Suglasnost na primjenu Cjenika KLASA: 363-02/20-01/0027 2805 OPĆINA STUBIČKE TOPLICE AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 1.
    [Show full text]
  • Udruga VVP Virje - Ocjenjivanje Mladih Vina - Vincekovo 2021
    Udruga VVP Virje - ocjenjivanje mladih vina - Vincekovo 2021. Br. Izlagač Mjesto Sorta Opis Ocjena Diploma 1 Bušić Zlatko Koprivnički Ivanec Rajnski rizling 80 Srebrna 2 Bušić Zlatko Koprivnički Ivanec Silvanac zeleni 80 Srebrna 4 Žuškin Krunoslav Virje Graševina 79 Srebrna 6 Sonenšajn Zlatko Koprivnica Voćno vino Aronija 80 Srebrna 7 Pintar Vedran Virje Graševina Polusuho 76 Srebrna 8 Pintar Vedran Virje Mješavina bijelih sorata Polusuho 80 Srebrna 9 Pintar Zlatko Virje Mješavina bijelih sorata Polusuho 76 Srebrna 10 Peti Richard Molve Rajnski rizling 84 Zlatna 11 Cikoš Josip Virje Mješavina bijelih sorata 72 Brončana 12 Fuček Josip Đurđevac Mješavina bijelih sorata 72 Brončana 13 Fuček Josip Đurđevac Graševina 75 Srebrna 14 Nemec Siniša Koprivnica Muškat otonel Polusuho 78 Srebrna 15 Nemec Siniša Koprivnica Mješavina bijelih sorata 78 Srebrna 16 Benkek Miroslav Virje Graševina 73 Brončana 17 Benkek Miroslav Virje Mješavina bijelih sorata 78 Srebrna 18 Kraševac Davor Virje Mješavina bijelih sorata Polusuho 79 Srebrna 19 Kirin Ivan Donje Zdjelice Mješavina bijelih sorata Polusuho 79 Srebrna 20 Grčić Ivan Ferdinandovac Chardonnay 75 Srebrna 21 Javurek Ivan Kobasičari Mješavina bijelih sorata 75 Srebrna 23 Banjan Zlatko Kobasičari Mješavina bijelih sorata Polusuho 78 Srebrna 24 Bačić Željko Predavac Mješavina bijelih sorata 80 Srebrna 26 Odorčić Josip Kapela Chardonnay 2 75 Srebrna 27 Starčević Josip Bjelovar Mješavina bijelih sorata 85 Zlatna 28 Starčević Josip Bjelovar Muškat Orvista 72 Brončana 29 Halaček Filip Koprivnički Bregi Graševina 73 Brončana 30 Ločarić Ines Herešin Mješavina bijelih sorata 76 Srebrna 31 Jakšeković Josip Bjelovar Mješavina bijelih sorata 74 Brončana 33 Coner d.o.o. Jabučeta Chardonnay 80 Srebrna 34 Coner d.o.o.
    [Show full text]
  • Investors Guide (Fdi)
    KOPRIVNICA KRIZEVCI COUNTY INVESTORS GUIDE (FDI) Koprivnica, June 2011 CONTENT I. GEOGRAPHICAL POSITION II. TRAFFIC CONNECTIONS III. LOCATION OF BUSINESS ZONES IN KOPRIVNICA-KRIŽEVCI COUNTY IV. TAX POLICY V. CONSTRUCTION VI. BUSINESS PERMITS VII. COMPANY ESTABLISHMENT VIII.SUPPORT INSTITUTIONS I. GEOGRAPHICAL POSITION OF THE REPUBLIC OF CROATIA The Republic of Croatia (RH) is a european country, geographically situated at the crossing from Central to Southeast Europe. Croatia borders with Slovenia and Hungary on north, with Srbia on east, on the south and east with Bosnia and Herzegovina and Montenegro. Croatia has a sea border with Italy at Adriatiac sea. Area total of the Republic of Croatia: 56.538 km2 Number of inhabitants: 4.284.889 GDP(Gross domestic product) RH (2009): 10.246 € Teritorial organization: 20 counties + The City of Zagreb Area total of Koprivnica Križevci County: 1.748 km2 Number of inhabitants: 115.582 GDP KKŽ: 8.560,00 € INTERNATIONAL INTEGRATIONS OF THE REPUBLIC OF CROATIA 1. UN 2. NATO 3. EU On May 22nd 1992 On April 1st 2009 Croatia is became a 28th Croatia became a Croatia became a full member of EU full member of the full member of (European Union) on the UN (United Nations) NATO (North Atlantic July, the first, 2013 Treaty Organisation) II. TRAFFIC CONNECTIONS – AIR TRAFFIC 9 airports (7 international- Zagreb, Osijek, Pula, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik, 2 local- Brač, Mali Lošinj) Air distance: Beč - 360 km Pariz - 1410 km Bruxelles - 1355 km Prag - 620 km Budimpešta - 350 km Rim - 880 km TRAFFIC CONNECTIONS - RAILWAY Distance from Koprivnica to major cities RAILWAY(KM) Zagreb (airport) 87 Koprivnica – Rijeka (seaport) 316 Koprivnica – Wiena 387 Koprivnica – Budapest 307 In the plan is construction of the second railway track line from Rijeka to the Hungarian border, with possibility of European R-65 corridor in the direction of port Rijeka to the Baltic determination.
    [Show full text]
  • Mjesta Prodaje Drbefb Dergez Pekarskih Proizvoda
    Mjesta prodaje drbefb Dergez pekarSkih proizvoDa Dergez trgovina Đurđevac (Novo Selo) / Đurđevac / Đurđevac (Centar) / Ferdinandovac / Glogovac / Kalinovac / Kloštar Podravski / Kozarevac / Podravske Sesvete (Dravska) / Podravske Sesvete (Trg bana Josipa Jelačića) / Podravske Sesvete (Trg kralja Tomislava) / Prugovac / Virje / Molve / Peteranec / Sigetec / Koprivnica (Gradska tržnica) / Koprivnica (Vinica) / Poljogram trgovine Hodošan Podravka diskonti Koprivnica Trgovina Park Kotoriba Metts trgovine Virovitica (8 trgovina) / Špišić Bukovica (2 trgovine) / Stari Gradec / Rezovac / Milanovac / Lozan / Stari Gradac / Novi Benkovac / Borova / Vukosavljevica / Lozan / Orešac / Detkovac / Budakovac / Kušani / Borova / Okrugljača / Lukač / Bačevac / Korija Podgorje / Turanovac / Bušetina / Suhopolje / Gradina / Lukač / Bačevac / Grubišno Polje / Rušani / Veliki Zdenci / Garešnica / Garešnički Brestovac / Badljevina / Ivanovo selo / Donji Daruvar / Končanica Mesnice Pivac Đurđevac / Špišić Bukovica / Virje / Pitomača / Koprivnica / Slatina Trgovine Centar Rasinja / Subotica Podravska Trgovina Mirta Otrovanec Trgovina Otočanka Veliki Otok / Mali Bukovec / Selnik PPK Bjelovar Novigrad Podravski / Virje Kitro marketi Legrad / Drnje / Đelekovec / Starigrad / Kotoriba / Donji Kraljevac / Donji Vidovec / Goričan / Palovec Dekanovec / Podturen / Gardinovac / Mali Bukovac / Sv. Juraj u Trnju / Domašinec / Hodošan / Novakovec / Donja Dubrava / Belica / Ludbreg / Slanje / Tuhovec / Varaždinske Toplice / Sv. Đurđ, Hrastovljan / Ludbreške Sesvete / Kapela
    [Show full text]
  • JIOS Vol41 No2.Indd
    JIOS, VOL. 41, NO. 2 (2017) SUBMITTED 04/16; ACCEPTED 04/17 UDC005.53:628.1 Survey Paper Using AHP Method for Making a Decision on How the Management of Sewage Sludge in the Northern Croatia Vesna Dušak [email protected] Faculty of Organization and Informatics University of Zagreb, Varazdin, Croatia Lovorka Gotal Dmitrović [email protected] University centre Varazdin University North, Varazdin, Croatia Renata Bagnall [email protected] Faculty of Social Science The Open University, Milton Keynes, United Kingdom Abstract By 2018, in Croatia, the agglomerations for collecting the sewage and water treatment systems are going to be constructed. All devices will be based on the mechanical- biological method of purification. However, the work of water treatment system produces a problem of sludge management. The paper presents the challenges of wastewater sludge handling and makes a decision on further sludge management. The hierarchical model of the decision making problem by defining the goal, criteria and alternative solutions is developed. On each level of the hierarchical model the elements of the model are compared with each other in pairs, and the preferences are expressed by using the Saaty’s scale. Moreover, the APH model compares the alternative pairs (thermal processing, deposition on agricultural land, disposal to waste repositories and composting) among each others. The intensities and weight preferences of one alternative over another are selected within the required criteria (economic, environmental, organisational and sociological). Keywords: sewage sludge, AHP method, disposal processes 1. Introduction Northern Croatia is the name for the area of the Croatia northernmost part. It is not an official term, but is often used as a descriptive geographical definition.
    [Show full text]
  • KALENDAR ZBIVANJA CALENDAR of EVENTS Ribolovci Svome Gradu
    TURISTIČKA ZAJEDNICA KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE TOURIST BOARD OF KOPRIVNICA - KRIŽEVCI COUNTY 2018 KALENDAR ZBIVANJA CALENDAR OF EVENTS Ribolovci svome gradu Ribolovno područje Koprivničko - križevačke županije izuzetno je bogato vodenim površinama, gdje dominira rijeka Drava sa svojim rukavcima i mrtvicama. Drava i brojna jezera, veća i manja, nastala eksploatacijom šljunka i pijeska, bogata su svim vrstama slatkovodnih riba, koje mame ribo- lovce. Sportski ribolov i natjecanja koja se organizi- raju u Podravini privlače mnogobrojne ribiče iz svih krajeva Hrvatske i Europe. Osim rekreativnog i športskog ribolova, ribičke udruge organiziraju niz turističko - gastronomskih priredbi. Najpoznatija i najveća ribička manifestacija održava se u Koprivnici. Svake godine ŠRK Kopriv- nica u suradnji sa TZ grada Koprivnice, organizira manifestaciju Ribolovci svome gradu. U dva dana tridesetak ekipa natječe se u spremanju “fiša”, a posjetitelji mogu uživati u ribljim specijalitetima (šaran na rašljama, fiš, riba na kotlovinskom tanju- ru), mogu se okušati u pecanju šarana u velikom bazenu (promjera 12 m), mogu kupiti ribu, razgle- dati izložene slike, kupiti ribički pribor. Koprivnica, 24. - 25. ožujak 2018. Križevačko veliko spravišče Sredinom lipnja mjeseca u Križevcima se održava Križevačko veliko spravišće, manifestacija s nizom priredbi od kojih centralno mjesto zauzima scenski prikaz pomirbe “kalničkih šljivara” i “križevačkih purgera”. Priča seže u daleku 1242. godinu, kada se kralj Bela IV pred najezdom Tatara sklonio u grad Kalnik na obroncima istoimene planine. Tatari su op- sjedali Kalnik ne bi li branitelje izgladnjeli i prisilili na predaju. No kalnički seljaci su šljivama prehranili posadu grada i Belu IV i tako Tatare prisilili da odustanu od opsade. U znak zahvale, kralj Bela IV je braniteljima Kalnika podijelio plemenitaške titule, što je izazvalo bijes “križevačkih purgera”.
    [Show full text]
  • Na Temelju Članka 8., 9., 10. I 11. Pravilnika O Utvrđivanju Kriterija I
    R E P U B L I K A H R V A T S K A KRAPINSKO-ZAGORSKA UPANIJA Upravni odjel za obrazovanje, kulturu, sport i tehniku kulturu KLASA: 604-02/15-01/05 URBROJ: 2140/1-10-15-15 Krapina, 17. oujka 2015. Na temelju lanka 8., 9., 10. i 11. Pravilnika o utvrivanju kriterija i postupka za dodjelu stipendija uenicima srednjih kola i studentima s podruja Krapinsko-zagorske upanije («Slubeni glasnik Krapinsko-zagorske upanije» br. 26/2012.), Povjerenstvo za dodjelu stipendija na svojoj sjednici odranoj 16. oujka 2015. g. izvrilo je bodovanje i utvrdilo redoslijednu listu za uenike stipendije, a potvrdilo nadleno tijelo slijedeim aktom: upan Krapinsko-zagorske upanije, dana 17. oujka 2015. g. donio je Zakljuak (Klasa: 604-02/15-01/05, Urbroj: 2140/01-02-15-12) o dodjeli stipendija uenicima srednjih kola i studentima za kalendarsku 2015. godinu. Sukladno lanku 8. Pravilnika, Povjerenstvo za dodjelu stipendija objavljuje REDOSLIJEDNU LISTU ZA UENIKE STIPENDIJE ZA 2015. IME I PREZIME BROJ BODOVA 1. MATEA BUKAL 72 Martinina 172, Zlatar 2. NIKOLINA POSARI 71 Cetinovec 1, Zlatar 3. MATIJA MIHELJA 70 Mala Erpenja 168, Krapinske Toplice 4. KAROLINA HORVAT 69 Hum stubiki 141, Gornja Stubica 5. PETRA RAKAJ 68 Peraves 13, Mae 6. MATEJA HERCEG 65 Martinec Orehoviki 30, Bedekovina 7. MISLAV CVEK 64 Lijepe Nae 4, Klanjec 8. IVANA KOSEC 63 Slani Potok 17, Gornja Stubica 9. DAVID MRKOCI 61 Rijeka 40, Zlatar 10. DAVID VUZEM 60 Jazvine 30a, Radoboj 11. ANA IVANKOVI 59 Grdenci 46, Zabok 12. NATALIJA FRUK 58 Orehovec radobojski 78, Radoboj 13. LUCIJA IGER 58 Vrhi pregradski 35, Pregrada 14.
    [Show full text]
  • Strategija Razvoja Općine Gornja Stubica Za Razdoblje Od 2018. Do 2028. Godine
    STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE GORNJA STUBICA ZA RAZDOBLJE OD 2018. DO 2028. GODINE Varaždin, srpanj 2020. 2019 SADRŽAJ 1. ZNAČAJKE PODRUČJA ............................................................................................................................................ 6 1.1. Zemljopisne, prirodne i kulturne značajke .............................................................................. 6 1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke ............................................................................ 6 1.1.2. Geomorfološke značajke ................................................................................................. 8 1.1.3. Klimatske karakteristike područja ................................................................................. 10 1.1.4. Prirodna baština ............................................................................................................ 10 1.1.5. Kulturno-povijesna i tradicijska baština ........................................................................ 12 1.2. Kvaliteta života i stanje infrastrukture .................................................................................. 12 1.2.1. Prometna infrastruktura................................................................................................ 12 1.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura ................................................................................ 14 1.2.3. Opskrba električnom energijom .................................................................................... 15 1.2.4.
    [Show full text]