Odbor regija želi dobrodošlicu hrvatskim lokalnim i regionalnim vlastima Fotografi je : Arhivi Odbora regija; Europska unija; Zvonimir Frka-Petešić; Grad Vodice; Hrvatski zavod za zapošljavanje - Ured u Kutini; Darko Puharić, Design studio D.

© Europska unija 2012 Umnožavanje je dozvoljeno pod uvjetom navođenja izvora.

Tiskano u Belgiji Sadržaj

Uvod - Mercedes Bresso, Predsjednica Odbora regija ...... 3 Vesna Pusić, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova

Europa obogaćena hrvatskim iskustvima ...... 4 Arsen Bauk, hrvatski ministar uprave

Ojačajmo lokalne institucije i potaknimo uključivanje građana ...... 5 Vojko Obersnel, predsjednik hrvatskog Izaslanstva

Lokalne i regionalne vlasti – čimbenici rasta ...... 6

1. Novi obzori: Hrvatska i Europska unija ...... 7

Hrvatska na putu u EU ...... 7

Hrvatska na lokalnoj razini ...... 8

Pogodnosti europske regionalne politike ...... 9

Potpora Hrvatskoj u praksi: priče o uspjehu ...... 10

2. Ukratko o Odboru regija – zajednici europskih lokalnih i regionalnih vlasti ...... 13

3. Hrvatska i Odbor regija – Jačanje odnosa ...... 15

Suradnja Hrvatske s Odborom regija ...... 15

Hrvatski promatrači u Odboru regija ...... 17

Kontakti ...... 20

1 2 Uvodnik Mercedes Bresso, Predsjednica Odbora regija

Hrvatska će uskoro biti dijelom Europske unije time što će živjelo to proširenje. Oni će uskoro postati punopravni člano- postati njezinom 28. članicom, zbog čega Odbor regija dijeli vi i to je jedan od razloga zbog kojeg s veseljem očekujemo opće zadovoljstvo. 1. srpnja 2013. Uvjerena sam da će njihovo aktivno zalaganje, U tome osobno imam dodatni privilegij prihvaćanja u naše u Bruxellesu i kod kuće, donijeti pozitivnu promjenu za hrvat- okrilje raznolikih europskih prostora koji obogaćuju našu ske lokalne zajednice, ali i za Odbor. instituciju. Od obala rijeke Dunav pa sve do plaža i otoka Hrvatska doista ima velik potencijal za dokazivanje kako lo- Jadranskoga mora, hrvatske općine, gradovi i županije pre- kalni i regionalni razvoj može napredovati. U ovom trenutku poznaju se diljem svijeta zbog svoje povijesti, umjetnosti, Hrvatska može kombinirati unaprijeđenu potporu europske prirodnih ljepota i ljudskogih postignuća. regionalne politike s poboljšanim sustavom lokalne i regio- Prošli smo dugačak put zahvaljujući strasti i marljivom radu nalne samouprave. Ako se reforme postignu, osnaživanje i kako hrvatskih tako i europskih institucija. I ono najvažnije, decentralizacija mogu postati snažan pokretač za državu, baš Hrvati su prošloga siječnja glasali za Europu. Reforme su po- kao i nadahnuće za druge. duzete u svim sektorima, od gospodarstva do uprave, i taj proces još uvijek traje, sa svim usponima i padovima. U tom Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji šalje vrlo pozitivan si- je smislu često zadatak župana, gradonačelnika i načelnika gnal za cjelokupni proces proširenja. Uvjerena sam kako će komunicirati s lokalnim zajednicama kako bi im objasnili do- Hrvatska igrati ulogu političkog predstavnika zemalja zapad- brobit, ali i obveze koje proizlaze iz pripajanja i rada u Europ- nog Balkana na njihovom putu prema Europskoj uniji. U tom skoj uniji, traženja rješenja i iskorištavanja prilika. smislu, lokalna i regionalna tijela mogu osigurati pozitivan utjecaj zahvaljujući svojim dobro uspostavljenim mrežama To je uloga svake članice našeg Odbora. Iz tog sam razloga za suradnju u regiji. posebno ponosna što se već u veljači 2012. izaslanstvo od 9 hrvatskih promatrača pridružilo Odboru regija stvorivši time Vjerujem da zajednički rad donosi otkrića i napredak. Poku- od Odbora regija prvo političko tijelo u Europi u kojemu je za- šajmo učiniti najviše što možemo.

3 Europa obogaćena hrvatskim iskustvima Vesna Pusić, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova

Nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju 9. prosinca sve češće nositelji međunarodne suradnje, ali, svojom 2011. u Bruxellesu, u siječnju ove godine hrvatski su raznolikošću, i protuteža uniformnosti globalizacijskih građani na referendumu uvjerljivo podržali članstvo u procesa. Europskoj uniji. Tako će po okončanju postupka ratifika- Hrvatske regije zaista su raznolike – od jedne od najdužih cije, koji u državama članicama dobro napreduje, Hrvat- i najrazvedenijih obala na Sredozemlju do podunavskih ska postati 28. članicom Europske unije 1. srpnja 2013. prostora, od srednjoeuropskih do mediteranskih grado- godine. Nakon dugotrajnih i složenih pregovora, zavr- va, one obiluju raznolikošću kulturne baštine i krajolika, šenih u lipnju 2011. godine, Hrvatska je postigla jedan ali i prometnim i energetskim potencijalom takvog geo- od svojih najvažnijih ciljeva od stjecanja nezavisnosti. grafskog položaja. Očuvanost prirodnog okoliša prido- Među mnogobrojnim vrijednostima članstva u Europ- nosi kvaliteti okoliša i biološkoj raznolikosti našega kon- skoj uniji, upravo zbog nedavnog ratnog iskustva, po- tinenta te omogućuje proizvodnju ekološki uzgojene sebno vrednujemo mir i stabilnost koje je Unija zajam- hrane, a nadaleko prepoznata ljepota krajolika hrvatsku čila velikom dijelu Europe tijekom proteklih više od pola obalu, koju krasi tisuću otoka, čini omiljenim turističkim stoljeća. Članstvo za Hrvatsku znači potvrdu europskih odredištem. Upravo ta raznolikost njezinih regija omo- vrijednosti koje i sama njeguje – vrijednosti demokraci- gućuje Hrvatskoj, kao srednjoeuropskoj i mediteranskoj je, tolerancije, promicanja ljudskih prava. zemlji, suradnju u okviru širih regionalnih asocijacija – U protekla dva desetljeća i tijekom pristupnih prego- Dunavske strategije, Jadransko-jonske inicijative i Unije vora, Hrvatska se nije samo reformirala i pripremala za za Mediteran. članstvo, nego je i izgrađivala svoje institucije i sebe kao Jedan od važnih elemenata dobrog funkcioniranja drža- državu. Time je stekla vrijedno i jedinstveno iskustvo ve je regionalna i lokalna uprava i samouprava. Budući koje spremno dijeli ne samo sa susjedima u regiji gdje, da su upravo lokalne vlasti najbliže potrebama građana budući da je najviše napredovala, Hrvatska djeluje kao te, u skladu s načelom supsidijarnosti, na njih mogu naj- stabilizirajući čimbenik, već i s drugim državama šireg bolje odgovoriti, izuzetno je važno da lokalne i regional- europskog susjedstva, osobito južnog Mediterana. Tako ne vlasti djeluju ne samo u partnerstvu sa svojim nacio- ćemo, primjerice, na sedmoj konferenciji Sum- nalnim vladama već i da artikuliraju svoje stavove kroz mit, koja će se održati u Dubrovniku u srpnju 2012. ra- vlastito europsko tijelo, Odbor regija. spravljati upravo o temi izgradnje države u svjetlu steče- nog iskustva kroz proces europskih integracija. Sudjelovanje hrvatske delegacije promatrača u Odboru regija nastavak je dosadašnje suradnje hrvatskih lokal- Cijenimo priliku priliku da hrvatske regije i lokalne za- nih i regionalnih vlasti s europskim kolegama. Uvjerena jednice aktivno sudjeluju u oblikovanju i provođenju sam da će hrvatski promatrači, koji će već sljedeće godi- Kohezijske politike Europske unije. Njezin cilj, postizanje ne postati punopravni članovi Odbora regija, svojim spe- uravnoteženog razvitka u Europi, u čemu su ta politika i cifičnim iskustvom uspješno pridonijeti radu tog važnog njezin instrument – strukturni fondovi – već niz godina europskog savjetodavnog tijela. poznati po svojoj uspješnosti, bit će sve važniji u današ- njem globaliziranom svijetu, u kojemu su upravo regije 4 Ojačajmo lokalne institucije i potaknimo uključivanje građana Arsen Bauk, hrvatski ministar uprave

U razdoblju koje je obuhvatilo manje od godinu dana Hrvatska Kao u svakoj reformi, i u ovoj trebamo biti spremni na teškoće i je napravila velik dio poslova koji se odnose na pristupanje Eu- otpore. Očekujemo različite stavove u pogledu pristupa i širine ropskoj uniji. Pregovori o pristupanju dovršeni su 2011., Ugovor potrebnih promjena. Činjenica je da postojeći sustav lokalne i o pristupanju potpisan je 9. prosinca 2011., a 22. siječnja 2012. područne samouprave postoji gotovo dvadeset godina i dok održan je referendum o pristupanju Europskoj uniji. neki zagovaraju radikalne promjene, drugi će predlagati da se Oko toga da je Europska unija dio hrvatske sadašnjosti i bu- ne promijeni ništa. Na sve to ne treba gledati kao na razlog dućnosti postoji stvaran politički konsenzus. Ulaskom u Europ- za odustajanje, već kao na poticaj za pridobivanje povjerenja i sku uniju Hrvatsku i njene građane očekuje velik zadatak koji podrške građana. će uključivati unaprjeđenje ili reformu bitnih struktura države. Zbog navedenih razloga provest ćemo široku javnu raspravu Jedna od važnijih reformi države, društva i gospodarstva, koju svih zainteresiranih strana kako bismo defi nirali tri aspekta de- je najavio program nove hrvatske vlade, jest reforma lokalne i centralizacije – administrativni (teritorijalni preustroj), funkcij- regionalne samouprave, odnosno proces decentralizacije. Hr- ski (podjela nadležnosti u obavljanju javnih poslova) i fi skalni vatska je višekratno ocijenjena kao jedna od europskih zema- (izvori fi nanciranja). Time bismo defi nirali i model za novi regi- lja koja ima izrazito visok stupanj centralizacije u upravljanju državom. Iz tog se razloga smatra prevelikom i neodrživom jer onalni ustroj koji bi zadovoljio tri osnovna zahtjeva – ekonom- centraliziranost vodi k daljnjem rastu disproporcija u razvoju sku učinkovitost, lokalnu demokraciju i identitet. Ekonomsku različitih dijelova države i slabljenju ukupne gospodarske moći učinkovitost vidimo kao stvaranje područnih i lokalnih admi- zemlje. Zato danas, pred sam ulazak Hrvatske u Europsku uni- nistrativnih jedinica koje će imati dovoljno fi nancijskih, ljud- ju u statusu članice, reforma lokalne i regionalne samouprave skih, upravljačkih i drugih potencijala za osiguravanje kvalitet- predstavlja zadatak koji treba započeti bez odlaganja. ne javne usluge građanima po prihvatljivim uvjetima. Nadalje, kriterij lokalne demokracije znači stvaranje takvog administra- Ova Vlada je svjesna da uz postojeće okolnosti postoji jasna tivnog ustroja koji će osigurati blizinu i suradnju između poli- tendencija povećanja razlika na štetu slabije razvijenih i nera- tičkih centara odlučivanja i građana da bi omogućili njihovo zvijenih hrvatskih regija te da se regionalni i lokalni razvojni aktivno sudjelovanje u demokratskim procesima donošenja ciljevi vrlo teško prepoznaju u postojećim provedbenim pla- novima. Stoga je odlučna u namjeri da napravi veliki zaokret odluka. Treći zahtjev identiteta predstavlja stvaranje takvog kojim će, umjesto da i dalje jača centralne, državne institucije, administrativnog ustroja u kojem će regionalne i lokalne ad- u narednom razdoblju ojačati lokalne institucije. ministrativne jedinice predstavljati zemljopisne, kulturne i povijesne cjeline u kojima će građani koji u njima žive dijeliti Načelo supsidijarnosti, kojim ćemo se voditi u toj reformi, zajednički identitet. prepustit će višoj, centralnoj razini samo ono što se ne može riješiti na nižoj, vodeći računa o učinkovitom pružanju javnih Krajnji cilj koji želimo postići ovom reformom jest zadovoljiti usluga i obavljanju javnih poslova. Naravno da će se ona rješe- javne potrebe stanovnika u skladu s njihovim sklonostima i nja i modeli koji su se u dosadašnjoj praksi pokazali dobrima potrebama za javnim dobrima i uslugama te poticati lokalni i primjenjivati i dalje. regionalni razvoj iz perspektive članice Europske unije.

5 Lokalne i regionalne vlasti – čimbenici rasta Vojko Obersnel, Predsjednik hrvatskog Izaslanstva promatrača, gradonačelnik Rijeke

Potpisivanje Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Eu- pi. Odbor regija bavi se politikama koje se provode na lokal- ropskoj uniji veliki je uspjeh svih nas. Europska unija ima noj i regionalnoj razini i imaju ogroman utjecaj na živote gra- apsolutno nezaobilaznu ulogu u pozitivnoj preobrazbi hr- đana u lokalnim zajednicama.Uloga Odbora regija važna je vatskog društva, kao i činjenici da je Hrvatska stasala do te jer njegovi članovi zastupaju zajedničke interese svih građa- mjere da može zauzeti mjesto među europskim državama. na Europe i kroz dijalog pokušavaju doći do najboljih rješenja Hrvatska postaje dio Europe koja je iznjedrila demokraciju, za svoje lokalne i regionalne zajednice. Putem Odbora regija civilno društvo, ljudska prava, prosvjetiteljstvo, individuali- predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja Europske zam, socijalnu državu, nevjerojatna društvena, ekonomska i unije imaju prilike aktivno sudjelovati u zakonodavnom pro- kulturna dostignuća. cesu od najranije faze izrade europskih politika i na taj način Lokalne i regionalne vlasti najbolji su dokaz koliko je sličnosti utjecati na to da politike budu što primjenjivije i što bolje od- Hrvatske s državama Europske unije, kao i hrvatskih građana govaraju na potrebe građana Europske unije. s građanima ostalih europskih zemalja. Kao predstavnici lo- Izuzetno mi je drago što dolazimo kao promatrači u Odbor kalnih i regionalnih vlasti, svi dijelimo stu želju da nas naše regija u trenutku kad je njegova uloga ojačana Lisabonskim nacionalne vlade priznaju kao partnere bez kojih je teško ugovorom. To je nedvojbeno dokaz spremnosti europskih in- ostvariti dugoročne ciljeve i razvoj. Mi smo ta razina koja je stitucija da uključe lokalne i regionalne vlasti diljem Europe najbliža građanima, koja je u neposrednom kontaktu s njiho- vima potrebama i problemima; mi smo ti koji najbolje osjete i njihove predstavnike u Bruxellesu u sve europske procese i prepoznaju njihovo zadovoljstvo, ali i nezadovoljstvo. Za- kao ravnopravnog partnera. daća nam je stvoriti mogućnosti i učiniti našim građanima U narednih godinu dana hrvatsko izaslanstvo promatrača bit život ugodnim na područjima obrazovanja, sporta, kulture, će u prilici detaljnije upoznati rad Odbora regija i više surađi- socijalne politike, zdravlja, zaštite okoliša i nizu drugih pod- vati s čelnicima lokalnih i regionalnih vlasti u Europi.Nastojat ručja, ovisno o našim ovlastima. I pritom nema razlike između ćemo se što bolje pripremiti za buduće vrijeme, kad će Hr- građana u Europi, bez obzira gdje žive i kojim jezikom govo- vatska biti punopravna članica Europske unije. Siguran sam re, pa tako niti njihovih lokalnih i regionalnih vlasti. da mnogi hrvatski gradovi, općine i županije već i sad mogu Kao predsjednik Udruge gradova, uključen sam u suradnju biti usporediv primjer te da ćemo kroz naše sudjelovanje u Hrvatske s Odborom regija od samih početaka i svjestan sam radu Odbora regija ravnopravno s europskim kolegama dije- važnosti koju Odbor ima za lokalne i regionalne vlasti u Euro- liti naša iskustva i znanja.

6 1. Novi obzori: Hrvatska i Europska unija

Hrvatska na putu u Europsku uniju Smještena na raskrižju Sredozemlja i Srednje Europe, stara kako članice EU-a, tako i one koje to nisu. Ugošćujući svake europska nacija i ujedno mlada država Hrvatska ponovno je godine više od 10 milijuna stranih turista, Hrvatska se ponov- postala nezavisna 1991., nakon raspada Jugoslavije. Za razli- no uspela među najbolje turističke destinacije u Europi. ku od mirnih procesa demokratskih tranzicija koji su se odvili U veljači 2003. Hrvatska je podnijela zahtjev za članstvo u Eu- drugdje u Srednjoj Europi, Hrvatska je nažalost iskusila rat i ropskoj uniji, a država kandidatkinja postala je u lipnju 2004. okupaciju četvrtine svojeg teritorija, koja je trajala sve do Pregovori o pristupanju započeli su 3. listopada 2005., a za- 1995., kada je njegov veći dio oslobođen. Otada je Hrvatska vršeni su 30. lipnja 2011. Tih šest godina koliko su pregovori dala sve od sebe trajali obilježilo da zaliječi rane je čak pet uza- toga razdoblja stopnih kriza

SVETI MARTIN NA MURI MURSKO SREDIŠĆE ŠTRIGOVA SELNICA (više od 13.000 VRATIŠINEC PODTUREN SVETI JURAJ DEKANOVEC NA BREGU GORNJI ČAKOVEC BELICA DOMAŠINEC MIHALJEVEC ŠENKOVEC Međimurska županija PRIBISLAVEC DONJI GORIČAN Europske unije KRALJEVEC NEDELIŠĆE MALA CESTICA SUBOTICA KOTORIBA PETRIJANEC STRAHONINEC SRAČINEC PRELOG SVETA DONJI VIDOVEC OREHOVICA MARIJA VINICA DONJA DUBRAVA DONJA VOĆA TRNOVEC ubijenih, pola SVETI ĐURĐ VELIKI BARTOLOVEČKI BUKOVEC VIDOVEC VARAŽDIN MARUŠEVEC KLENOVNIK MARTIJANEC MALI JALŽABET BUKOVEC Varaždinska županija ĐELEKOVEC BEDNJA LEPOGLAVA BERETINEC GORNJI LUDBREG SVETI KNEGINEC IVANEC ILIJA KOPRIVNIČKI – institucional- IVANEC ĐURMANEC VARAŽDINSKE TOPLICE Koprivničko-križevačka županija GOLA NOVI MAROF BUDINŠČINA LJUBEŠĆICA DESINIĆ KOPRIVNIČKI BREGI milijuna izbjegli- MIHOVLJAN ZLATAR KALNIK ZAGORSKA BREZNIČKI SOKOLOVAC NOVO SELA Krapinsko-zagorska županija HUM NOVIGRAD HRAŠĆINA KRAPINSKE MAČE GORNJA PODRAVSKI TOPLICE SVETI KRIŽ VISOKO RIJEKA ZAČRETJE KONJŠČINA SVETI PETAR BEDEKOVČINA ZLATAR KRIŽEVCI VIRJE na kriza 2005. OREHOVEC BISTRICA BREZNICA BEDENICA ZRINSKI TOPOLOVAC VELIKO REPUBLIKA HRVATSKA TRGOVIŠĆE MARIJA KAPELA ĐURĐEVAC PODRAVSKE BISTRICA SESVETE GORNJA KRALJEVEC STUBICA KLOŠTAR NA SUTLI DONJA PRESEKA PODRAVSKI ca i 37 milijardi LUKA STUBICA VELIKO SVETI IVAN ŽABNO ROVIŠĆE TROJSTVO SVETI IVAN ZELINA DUBRAVICA STUBIČKE PITOMAČA JAKOVLJE TOPLICE RAKOVEC PUŠĆA GRADEC LUKAČ MARIJA ŠPIŠIĆ BUKOVICA DRAŽ PREGLEDNA KARTA GORICA BISTRA ŠANDROVAC GRADINA BJELOVAR nakon neuspje- VRBOVEC FARKAŠEVAC POPOVAC BRDOVEC SEVERIN ZAPREŠIĆ

DUBRAVA VELIKA PISANICA ŽUPANIJA, GRADOVA I OPĆINA SOPJE BELI MANASTIR Grad ŠTEFANJE VIROVITICA BRCKOVLJANI NOVA RAČA PODRAVSKA KNEŽEVI VINOGRADI dolara ukupne GRAD ZAGREB DUGO SELO SUHOPOLJE VELIKI GRĐEVAC MOSLAVINA SVETA NEDELJA SAMOBOR IVANSKA PETLOVAC KLOŠTAR IVANIĆ ČAĐAVICA DONJI MIHOLJAC ČAZMA Zagrebačka županija Virovitičko-podravska županija VILJEVO JAGODNJAK ČEMINAC ŽUMBERAK STUPNIK RUGVICA Bjelovarsko-bilogorska županija GRUBIŠNO POLJE SLATINA BELIŠĆE ha Ustavnog CRNAC VELIKA TRNOVITICA MARIJANCI BEREK NOVA BUKOVICA IVANIĆ-GRAD MAGADENOVAC BILJE KRAŠIĆ VELIKA GORICA ORLE HERCEGOVAC VALPOVO DARDA JASTREBARSKO KLINČA SELA ĐULOVAC PETRIJEVCI KRIŽ KONČANICA MIKLEUŠ ZDENCI štete) te je ulo- OZALJ VOĆIN KAMANJE VELIKA LUDINA ĐURĐENOVAC DARUVAR ŽAKANJE ČAČINCI Osječko-baranjska županija PISAROVINA KRAVARSKO GAREŠNICA BIZOVAC OSIJEK DRAGANIĆ MARTINSKA VES KOŠKA DEŽANOVAC SIRAČ LEKENIK ERDUT ugovora, zatim RIBNIK ORAHOVICA POPOVAČA ČEPIN ANTUNOVAC FERIČANCI ČABAR DONJA POKUPSKO MOTIČINA NAŠICE PODGORAČ KUTINA VLADISLAVCI LASINJA PUNITOVCI ERNESTINOVO NETRETIĆ VELIKA VUKA TRPINJA BROD MORAVICE KARLOVAC PAKRAC KAPTOL BOROVO žila goleme na- LIPIK KLANA SISAK ŠODOLOVCI UMAG - KUTJEVO GORJANI TORDINCI LANIŠĆE JELENJE DRENJE UMAGO MATULJI DELNICE SKRAD Požeško-slavonska županija BUJE - BUIE DUGA RESA LIPOVLJANI SEMELJCI OPRTALJ - MARKUŠICA GROŽNJAN - BOSILJEVO PETRINJA BRESTOVAC VIŠKOVCI PORTOLE ČAVLE GVOZD JAKŠIĆ VUKOVAR fi nancijska kriza BUZET GRISIGNANA VIŠKOVO SATNICA ĐAKOVAČKA JARMINA NUŠTAR BRTONIGLA - VRBOVSKO KASTAV LOKVE ČAGLIN VERTENEGLIO GENERALSKI STOL Sisačko-moslavačka županija POŽEGA Primorsko-goranska županija CERNIK BOGDANOVCI NOVIGRAD - VIŽINADA - BARILOVIĆ SUNJA NOVSKA NEGOSLAVCI MOTOVUN - RIJEKA RAVNA GORA CITTANOVA VISINADA OPATIJA LEVANJSKA VAROŠ ĐAKOVO MONTONA BAKAR OKUČANI STARI VOĐINCI VINKOVCI KAŠTELIR-LABINCI - LUPOGLAV KRNJAK IVANKOVO MIKANOVCI CASTELLIERE-S. DOMENICA GLINA PLETERNICA TOMPOJEVCI pore da popravi FUŽINE LOVAS TAR-VABRIGA - VOJNIĆ JASENOVAC TRNAVA ILOK KAROJBA KOSTRENA MAJUR TORRE-ABREGA CEROVLJE MRKOPALJ GORNJI REŠETARI STARI JANKOVCI LOVRAN Karlovačka županija PODCRKAVLJE STRIZIVOJNA ANDRIJAŠEVCI VIŠNJAN - DONJI KUKURUZARI BOGIĆEVCI PAZIN TOPUSKO VISIGNANO NOVA VRPOLJE KRALJEVICA DRAGALIĆ STARO PETROVO DONJI PRIVLAKA TOVARNIK GRADIŠKA BUKOVLJE HRVATSKA KOSTAJNICA SELO SIBINJ GARČIN ANDRIJEVCI Istarska županija TOUNJ HRVATSKA DUBICA MOŠĆENIČKA OGULIN Vukovarsko-srijemska županija 2007., ekonom- TINJAN DRAGA VINODOLSKA OPĆINA NOVA KAPELA GUNDINCI POREČ - PARENZO BRODSKI Brodsko-posavska županija CERNA STARA GRADIŠKA STUPNIK SLAVONSKI GORNJA PIĆAN KRŠAN VELIKA KOPANICA GRADIŠTE SVETI PETAR OMIŠALJ VRBJE BROD VRBA OTOK FUNTANA - CRIKVENICA BABINA GREDA FONTANE SVETI U ŠUMI OPRISAVCI LOVREČ GRAČIŠĆE SLUNJ ORIOVAC DAVOR JOSIPDOL SIKIREVCI ŠTITAR NIJEMCI VRSAR - ORSERA CETINGRAD ratne štete i pro- NOVI VINODOLSKI KLAKAR ŽUPANJA ŽMINJ SVETA NEDELJA DOBRINJ DVOR BEBRINA KANFANAR SLAVONSKI MALINSKA- ŠAMAC ROVINJ - DUBAŠNICA BOŠNJACI ROVIGNO SVETVINČENAT LABIN VRBNIK PLAŠKI BARBAN ska kriza 2008., BALE - VALLE KRK VRBANJA BRINJE

RAŠA BAŠKA RAKOVICA VODNJAN - PUNAT DRENOVCI vede zahtjevan DIGNANO SABORSKO MARČANA

FAŽANA - GUNJA FASANA kriza Eurozone LIŽNJAN - PULA - LISIGNANO OTOČAC POLA

VRHOVINE MEDULIN SENJ PLITVIČKA JEZERA program povrat- CRES LOPAR RAB i naposljetku PERUŠIĆ MALI LOŠINJ ka izbjeglica. Ličko-senjska županija

DONJI LAPAC UDBINA NOVALJA kriza Schengen-

GOSPIĆ KARLOBAG

KOLAN

Hrvatska je PAG skog prostora.

LOVINAC

POVLJANA STARIGRAD GRAČAC

VIR

PRIVLAKA RAŽANAC JASENICE istodobno pro- VRSI Hrvatski uspjeh POSEDARJE NIN Zadarska županija POLIČNIK OBROVAC NOVIGRAD ZADAR

ZEMUNIK DONJI KNIN

ERVENIK PREKO ŠKABRNJA BIBINJE vodila nužne GALOVAC tim je veći ako se KALI SUKOŠAN BENKOVAC KUKLJICA KIJEVO POLAČA KISTANJE SVETI FILIP LIŠANE CIVLJANE I JAKOV OSTROVIČKE SALI BISKUPIJA PAŠMAN BIOGRAD PROMINA NA MORU

PAKOŠTANE TKON demokratske STANKOVCI VRLIKA ima na umu da Šibensko-kninska županija SKRADIN DRNIŠ VODICE PIROVAC

MURTER - HRVACE KORNATI RUŽIĆ

TISNO BILICE TRIBUNJ

UNEŠIĆ su u međuvre- promjene i preš- MUĆ SINJ ŠIBENIK OTOK

PRGOMET

LEĆEVICA DICMO PRIMORSKI DOLAC KLIS TRILJ

PRIMOŠTEN Splitsko-dalmatinska županija DUGOPOLJE SEGET la s planskog na KAŠTELA SOLIN menu kriteriji za CISTA PROVO ROGOZNICA MARINA TROGIR SPLIT

LOVREĆ PODSTRANA PROLOŽAC OKRUG OMIŠ LOKVIČIĆI ŠESTANOVAC IMOTSKI DUGI RAT

ZADVARJE PODBABLJEZMIJAVCI tržišno gospo- BRELA članstvo znatno ŠOLTA ZAGVOZD SUTIVAN SUPETAR RUNOVIĆI BAŠKA VODA

POSTIRA MILNA PUČIŠĆA MAKARSKA NEREŽIŠĆA SELCA TUČEPI

BOL VRGORAC darstvo. Usto je PODGORA postroženi, što

STARI GRAD

HVAR GRADAC POJEZERJE JELSA SUĆURAJ

PLOČE KULA NORINSKA morala izgraditi METKOVIĆ je bilo poslje- KOMIŽA VIS OPUZEN TRPANJ ZAŽABLJE SLIVNO OREBIĆ

VELA LUKA KORČULA JANJINA BLATO SMOKVICA LUMBARDA

DUBROVAČKO dica iskustava većinu institu- STON PRIMORJE Dubrovačko-neretvanska županija

MLJET LASTOVO cija potrebnih DUBROVNIK stečenih u pret-

ŽUPA DUBROVAČKA za normalno KONAVLE hodnim krugo- funkcioniranje vima proširenja.

Izvornik karte: Registar prostornih jedinica DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA države. Reforme Stanje podataka na dan 01.01.2012. Ugovor o pristu- su 2000. godine panju Hrvatske poprimile novi Europskoj uniji zamah. Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) gotovo se potpisan je 9. prosinca 2011. Nakon što su hrvatski građani udvostručio u posljednjem desetljeću, a BDP po stanovniku na referendumu 22. siječnja 2012. podržali članstvo u Uniji iznosi danas 61% od prosjeka Europske unije te čak nadmašu- dvotrećinskom većinom, potvrdio ga je i Hrvatski sabor. Kada je nekoliko njezinih novih članica. Hrvatska je također izgradi- Ugovor ratifi ciraju parlamenti svih država članica EU-a, Hrvat- la 900 kilometara novih autocesta, pa njezina modernizirana ska će – kao što se očekuje – 1. srpnja 2013. postati 28. člani- cestovna infrastruktura danas povezuje susjedne zemlje – com Europske unije.

7 Hrvatska na lokalnoj razini Pravo hrvatskih građana na lokalnu i regionalnu samoupravu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazo- zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske, a ogleda se po- vanje, zaštitu potrošača, protupožarnu i civilnu zaštitu i dr. najprije u pravu na samostalno obavljanje poslova lokalnog Uz ove poslove, veliki grad i grad-sjedište županije obavljaju značaja, samostalno uređenje unutarnjeg ustrojstva i organi- i poslove održavanja javnih cesta, izdavanje građevinskih i lo- zacije lokalnih jedinica, samostalno uređenje djelokruga tije- kacijskih dozvola i drugih akata koji se odnose na gradnju i la lokalnih jedinica, neposredan izbor članova predstavničkih provedbu dokumenata prostornog uređenja te druge poslo- i izvršnih tijela lokalnih jedinica, vlastite prihode i samostalno ve propisane zakonom. raspolaganje vlastitim prihodima. Županija obavlja poslove koji se odnose na obrazovanje, Hrvatska ima 21 jedinicu regionalne samouprave: 20 županija i zdravstvo, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastruk- Grad Zagreb koji, kao glavni grad i najveća urbana cjelina, isto- turu, održavanje javnih cesta, prostorno i urbanističko plani- vremeno obnaša status grada i županije. Svaka županija (osim ranje, itd. Grada Zagreba) sastoji se od gradova i općina, a jedan od gra- dova na području županije ima status županijskog sjedišta. Lokalna i regionalna samouprava fi nancira se od prihoda iz Postoji ukupno 127 gradova (uključujući Zagreb) i 429 općina. vlastitih izvora (prihoda od imovine, poreza, novčanih kazni, Najveći je Grad Zagreb s otprilike 800 000 stanovnika, a najma- upravnih pristojbi i dr.), zajedničkih prihoda, pomoći, primita- nja je Općina Civljane s 240 stanovnika. Ostali veći gradovi su ka od fi nancijske imovine i zaduživanja. Split, Rijeka, Osijek (između 100 000 i 200 000 stanovnika) te Na lokalnoj i regionalnoj razini 22 nacionalne manjine, koliko Zadar, Slavonski Brod, Velika Gorica, Karlovac i Pula. ih je prepoznato u preambuli hrvatskog Ustava i koje uku- Unutar skupine gradova izdvaja se kategorija tzv. velikih gra- pno predstavljaju oko 7% stanovništva, ostvaruju politička i dova, odnosno 15 lokalnih jedinica koje imaju više od 35 000 druga manjinska prava, poput prava na odgovarajuću zastu- stanovnika. pljenost u predstavničkoj i izvršnoj vlasti, prava na uporabu Svaka općina, grad i županija ima predstavničko tijelo (op- manjinskog jezika i pisma. ćinsko vijeće, gradsko vijeće ili županijska skupština) i izvrš- Hrvatska lokalna i regionalna samouprava svoje interese za- no tijelo (općinski načelnik, gradonačelnik ili župan). Članovi stupa putem tri nacionalne udruge: Udruge gradova, Udru- predstavničkih tijela i izvršna tijela biraju se izravno na man- ge općina i Hrvatske zajednice županija. Predsjednik Udruge dat od četiri godine. gradova je g. Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke; Općina i grad obavljaju poslove koji se odnose na uređenje Udruge općina, g. Đuro Bukvić, načelnik Općine Lukač, a Hr- naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, ko- vatske zajednice županija, g. Božo Galić, župan Vukovarsko- munalne djelatnosti i komunalni red, skrb o djeci, socijalnu srijemske županije.

8 Pogodnosti europske regionalne politike Kohezijska (regionalna) politika Europske unije osmišljena pristupnom razdoblju je Ministarstvo regionalnog razvoja i je kako bi smanjila razlike u stupnju gospodarske, društve- fondova Europske unije, koje obavlja i poslove bivšega Sre- ne i socijalne razvijenosti država članica i njihovih regija te dišnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju poticala razvoj konkurentnosti EU-a na globalnoj razini. U fondova EU-a. Informacije o programiranju mogu se pronaći razdoblju od 2007. do 2013. više od trećine ukupnog prora- na internetskoj adresi: www.mrrfeu.hr čuna Europske unije na- Informacije o provedbi mijenjeno je kohezijskoj politici (347 milijardi programa pretpristu- eura), a instrumenti ove pne pomoći IPA (jav- politike su strukturni ni natječaji i najave) fondovi (Europski fond mogu se pronaći na za regionalni razvoj i internetskoj stranici Europski socijalni fond) Središnje agencije za i Kohezijski fond. Glavni fi nanciranje i ugovara- ciljevi kohezijske politike nje (SAFU): www.safu. u tom razdoblju su: hr. Kao Provedbena agencija, SAFU je nad- • Konvergencija (stimu- ležan za cjelokupno liranje rasta i zaposle- upravljanje sredstvima, nosti u najslabije razvi- natječajne procedure, jenim regijama; BDP po ugovaranje, plaćanja, glavi stanovnika manji računovodstvo te iz- od 75% prosjeka EU-a), vještavanje o fi nancira- • Regionalna konkuren- nju cjelokupne nabave tnost i zapošljavanje u decentraliziranom (odnosi se na sve regije sustavu provedbe pro- koje ne zadovoljavaju grama iz EU fondova u kriterije cilja konver- Hrvatskoj. gencije), Od datuma pristupa- • Europska teritorijalna nja, na temelju sadaš- suradnja (prekogranič- nje pravne stečevine na, transnacionalna i EU-a, svim trima stati- Promovirana putem Europske unije, Makroregionalna strategija predstavlja međuregionalna) (obu- stičkim regijama Hrvat- inovativni način teritorijalne suradnje različitih lokalnih dionika, regija i država hvaća sve regije). s uravnoteženim i održivim razvojem kao zajedničkim ciljem. Hrvatska aktivno ske koje prema katego- Pregovorima u okviru surađuje u Podunavlju, a od 2010. Hrvatska je također ključni akter u Jadransko- rizaciji Eurostata ulaze poglavlja “Regionalna Jonskoj makroregiji, uz aktivnu potporu Odbora regija u razinu NUTS 2 (Sje- politika i koordinacija verozapadna Hrvatska, strukturnih instrumena- Središnja i istočna (Pa- ta“, Hrvatska je radila na stvaranju preduvjeta za korištenje nonska) Hrvatska te Jadranska Hrvatska) postaju dostupna strukturnih instrumenata koji uključuju pripremu strateških sredstva za pomoć u okviru cilja „Konvergencije“. dokumenata, pripremu projekata, odgovarajuće administra- Od datuma pristupanja, Hrvatska je također otvorena mo- tivne kapacitete te dobre rezultate u provedbi pretpristupnih gućnost korištenja sredstava Kohezijskog fonda. programa. Među manjim područjima, koji odgovaraju trećoj statističkoj Hrvatska je provodila projekte u okviru programa pretpristu- razini (NUTS 3), sva područja duž kopnene granice Hrvatske i pne pomoći PHARE, ISPA i SAPARD te program IPA, čija je pro- sva pomorska granična područja mogu sudjelovati u progra- vedba i dalje u tijeku. mima i projektima prekogranične suradnje u okviru cilja Eu- Nakon što Hrvatska postane država članica, EU će projekte ropske teritorijalne suradnje. Sve statističke regije Hrvatske čija je provedba već započela u okviru pretpristupne pomoći razine NUTS 2 bit će uključene u zajedničke ili posebne skupi- (komponente Regionalni razvoj i Razvoj ljudskih potencijala ne regija u svrhu transnacionalne suradnje te će se međuregi- programa IPA) tretirati kao projekte u sklopu strukturnih fon- onalna suradnja moći odvijati na cijelom teritoriju Hrvatske. dova i Kohezijskog fonda. Hrvatska je osigurala da se na te- Od 2014. godine, za Hrvatsku će, kao i za ostale države člani- melju važećih propisa do kraja fi nancijskog okvira 2007-2013, ce EU-a, biti predviđena odgovarajuća sredstva u okviru Više- projekti provode prema pravilu N+3, prema kojem sredstva godišnjeg fi nancijskog okvira EU za razdoblje 2014.–2020., o koja se izdvajaju, primjerice, u 2013. godini moraju biti iskori- čijoj se strukturi, sveukupnom obujmu, iznosima po pojedi- štena do kraja 2016. načnim proračunskim glavama te izvorima i metodologiji pri- Središnje tijelo za koordiniranje pripreme programa EU-a, kupljanja proračunskih sredstava trenutačno vode rasprave i praćenja njihove provedbe te evaluaciju u pristupnom i post- pregovori unutar Europske unije.

9 Potpora Hrvatskoj u praksi: priče o uspjehu Kao neki od primjera uspješnih europskih projekata u Hrvat- podarenja otpadom na području Šibensko-kninske županije skoj među onima koji se odnose na promet može se nave- usklađenog s hrvatskim propisima i europskim standardima. sti obnova željezničke pruge Vinkovci–Tovarnik–državna Što se tiče prekogranične suradnje može se izdvojiti primjer granica, na krajnjem istoku zemlje. To je jedan od najvećih fi - projekta prekogranične suradnje Hrvatska–Italija, PHARE nancijskih projekata u Hrvatskoj fi nanciran iz europskih pret- 2006 WINE-DEV, čiji je korisnik Općina Lovas u hrvatskom pristupnih fondova i prvi kojim se sufi nanciraju ulaganja u že- Podunavlju, a svrha projekta je doprinos održivom i integri- ljezničku infrastrukturu. Na području zaštite okoliša, može se ranom razvoju proizvodnje vina na području Vukovarsko-sri- istaknuti Regionalni centar za gospodarenje otpadom Bika- jemske županije kroz razmjenu inovativnih metodologija. rac u Šibensko-kninskoj županiji, na jadranskoj obali, čiji je cilj uvođenje modernog i ekološki prihvatljivog sustava gos- Slijede podaci o najvažnijim projektima.

Županijski centar za gospodarenje „Remedisanus“ otpadom Marišćina Krapinsko-zagorska županija Grad Rijeka Ukupna vrijednost: 1,1 milijuna eura Ukupna vrijednost: 49,3 milijuna eura Sufi nanciranje: pretpristupni program IPA prekogranična su- Sufi nanciranje: 22,3 milijuna eura, pretpristupni program IPA radnja Slovenija–Hrvatska Nositelj projekta: Ekoplus d.o.o. Partneri na projektu: Zagorska razvojna agencija, Grad Za- Partneri u projektu: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, prešić, Općina Brežice, Općina Sevnica i Institut za okoliš i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Primor- prostor Slovenije sko-goranska županija, Grad Rijeka Glavni je cilj “Remedisanusa” zaštititi okoliš i očuvati prirod- Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina sre- na i kulturna bogatstva pograničnog područja te pridonijeti dišnji je dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u općoj zaštiti okoliša pograničnog područja kroz mijenjanje Primorsko-goranskoj županiji na kojem će se nalaziti po- postojećih navika štetnih za okoliš. Glavne su aktivnosti ovog strojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO) nesortira- projekta analiza te potom sanacija divljih odlagališta otpada, nog komunalnog otpada. Integralni sustav gospodarenja snimanje edukativnog fi lma i provedba edukacije u široj jav- otpadom temelji se na smanjivanju količina proizvedenog nosti, uspostava interakcijske platforme te uspostava sabira- otpada na mjestu njegovog nastanka, iskorištavanju vrijed- lišnih otoka. nih sastojaka u materijalne ili energetske svrhe te trajnom odlaganju uz strogu primjenu propisa. Cilj je projekta sma- Mura – Drava.Bike – Mursko-dravske njiti količine otpada na najmanju moguću mjeru, uz potpu- biciklističke staze nu zaštitu tla, podzemnih voda i zraka te uz primjenu viso- Varaždinska županija i Međimurska županija kih standarda zaštite okoliša poboljšati kvalitetu života u Primorsko-goranskoj županiji. Ukupna vrijednost: 1,8 milijuna eura Sufi nanciranje: pretpristupni program IPA prekogranična su- radnja Slovenija–Hrvatska Partneri na projektu: deset slovenskih i hrvatskih partnera odnosno pograničnih regija koje su povezane rijekama Mu- rom i Dravom, točnije, obuhvaća Pomursku i Podravsku regiju u Sloveniji i Varaždinsku i Međimursku županiju u Hrvatskoj Cilj projekta je uspostavljanje atraktivne pogranične turistič- ke destinacije što ujedno znači poticanje gospodarskog rasta jačanjem uslužnog sektora u obje pogranične regije. Osim uređenja atraktivnih i sigurnih biciklističkih staza, u okviru projekta organizira se odgovarajuća prateća infrastruktura te veza s ugostiteljskom ponudom u okolici i s prirodnim i kulturnim znamenitostima u tom području. Osim toga, Mura – Drava.Bike omogućit će i nastavak ruta “Murradweg” i “Dra- uradweg” te će na taj način biti uvrštena na popis europskih biciklističkih ruta. www.mura-drava.eu 10 Razvojem umjetničkih vještina do svijeta Priroda za budućnost rada Dubrovačko-neretvanska županija Grad Kutina Ukupna vrijednost: 404,7 tisuća eura Sufi nanciranje: IPA prekogranični program Hrvatska – Crna Gora 2007–2013 Nositelj projekta: Regionalna razvojna agencija Dubrovač- ko-neretvanske županije DUNEA d.o.o. Partner u projektu: Javna ustanova za upravljanje zaštiće- nom prirodnom baštinom Dubrovačko-neretvanske župani- je (Hrvatska) i Javno poduzeće za nacionalne parkove (Crna Gora) Cilj projekta je poboljšanje turističke ponude na pogranič- nom području Hrvatske i Crne Gore kroz turističku valori- zaciju zaštićenih prirodnih područja, predstavljajući ih kao zajedničku turističku ponudu regije. Projektne aktivnosti se odnose na provedbu biomonitoringa špiljskih objekata, us- postavu herpetološkog rezervata u Dubrovačkom primorju, infrastrukturni radovi na špilji Šipun (Konavli) i vidikovca La- Ukupna vrijednost: 102,5 tisuća eura stovsko otočje te njihovo uređenje, uspostavljanje vidikovca u Nacionalnim parkovima Lovčen i Skadarsko jezero te istra- Sufi nanciranje: iz pretpristupnog programa IPA – Razvoj živanje 12 špiljskih objekata od kojih su dva i označena u Na- ljudskih potencijala cionalnom parku Skadarsko jezero, osmišljavanje tematske Nositelj projekta: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područ- staze bioraznolikosti na Baćinskim jezerima i dovršenje ra- na služba Kutina dova na tematskim stazama u Nacionalnim parkovima Crne Gore. Partneri u projektu: Udruga „OSI“ – osoba s invaliditetom Kutina, Pučko otvoreno učilište Kutina, Grad Kutina, Muzej Turistički „Eko-etno centar Adica“ Moslavine Kutina Grad Vukovar Ciljana skupina ovog jednogodišnjeg projekta bile su neza- Ukupna vrijednost projekta: poslene osobe s invaliditetom na području Grada Kutine. Cilj 781,8 tisuća eura projekta bilo je pridonijeti povećanju zapošljivosti osoba s in- – sredstva EU-a: 585,4 tisuća eura validitetom i smanjenju socijalne isključenosti u Sisačko-mo- – Grad Vukovar: 196,4 tisuća eura slavačkoj županiji. Projektom je unaprijeđena razina znanja EU sufi nanciranje - instrument predpristupne pomoći pre- i vještina osoba s invaliditetom na području Sisačko-mosla- kograničnog programa za Hrvatsku i Crnu Goru vačke županije provođenjem prilagođenih obrazovnih pro- grama i aktivnosti socijalnog poduzetništva. Nositelj projekta: Grad Vukovar Suradnici: Eco-cultural Alliance Vukovar, Turistička zajednica Stvorimo prilike za nezaposlene mlade na grada Vukovara i Udruženje obrtnika Vukovar tržištu rada – ŠANSA Opći cilj ovog projekta je pridonijeti održivom društveno- Dubrovačko-neretvanska županija ekonomskom razvoju Vukovarsko-srijemske županije pobolj- Ukupna vrijednost: 108,3 tisuća eura šanjem i širenjem lokalne turističke ponude na području gra- da Vukovara. Projektom će se razviti i poboljšati s turizmom Sufi nanciranje: “Mladi na tržištu rada” - povezana javna infrastruktura kao što je ponuda restorana i EuropeAid/129227/M/ACT/HR vinskog podruma te prostorije za održavanje radionica iz sta- Nositelj projekta: Regionalna razvojna agencija Dubrovač- rih zanata. ko-neretvanske županije DUNEA d.o.o. Partner u projektu: Dubrovački centar za poduzetništvo Ciljana skupina projekta su dugoročno nezaposleni mladi i mladi bez radnog iskustva u dobnoj skupini od 20 do 29 go- dina. Projekt će pružiti poboljšano znanje i vještine osnova poduzetništva za potencijalne mlade poduzetnike kroz us- postavu specijaliziranog trening programa za poduzetništvo; unaprijeđeno radno iskustvo kroz provedbu dvodnevnog procesa tzv. praćenja u odabranoj tvrtci u sektoru od inte- resa za polaznika; promovirati poduzetništvo mladih kroz niz promotivnih aktivnosti i osigurati kontinuiranu podršku i savjetodavne usluge mladim nezaposlenim osobama kroz inovativnu web-platformu. 11 Tehnološki park / BISC Nova Gradiška Završetak Memorijalnog centra Grad Nova Gradiška „Faust Vrančić“ Ukupna vrijednost projekta: Otok Prvić 1,15 milijuna eura Ukupna vrijednost projekta: – sredstva EU-a: 803,1 tisuća eura 1,3 milijuna eura Nositelj: Grad Nova Gradiška – sredstva EU-a: 960 tisuća eura – Grad Vodice s partnerom: 346,5 tisuća eura Suradnici: Industrijski park Nova Gradiška d.o.o. za razvoj i ulaganje, Strojarski fakultet Slavonski Brod, Sveučilište Nositelj: Grad Vodice J.J.Strossmayera Osijek, Conzorzio per l’AREA di ricerca sci- Partner: Turistička zajednica grada Vodice entifi ca e technologica di Trieste - AREA Science park Italija, Industrijsko – obrtnička škola Nova Gradiška, Elektrotehnička Do sada je Grad Vodice uložio oko 450 000 eura, i napravio škola Nova Gradiška, Brodsko-posavska županija, Hrvatska najveći dio osnovnih građevinskih radova, a cilj je dovršetak gospodarska komora, Županijska komora Slavonski Brod, i otvaranje jedinstvenog Memorijalnog centra posvećenog Obrtnička komora Brodsko-posavske županije, Regionalna poznatom hrvatskom polihistoru, jezikoslovcu, izumitelju razvojna agencija IAL FV Italija padobrana, inženjeru, svećeniku, biskupu Faustu Vrančiću koji je živio na otoku Prviću, i čiji se grob nalazi u crkvi u Prvić Unaprjeđenje konkurentnosti Brodsko-posavske županije Luci. Cilj je projekta potpora razvoju turizma na otoku Prviću kao jedne od najslabije razvijenih u Hrvatskoj cilj je ovog pro- i u Vodicama te povećanje ponude u području kulturnog tu- jekta s naglaskom na transferu znanja i novim tehnologijama rizma. te razvoj kapaciteta za pružanje poslovnih usluga. U ovom in- kubatoru svoje će poslovne nedoumice rješavati mali i sred- nji poduzetnici dok će se obrtnici, radnici, učenici i studenti na tom mjestu dodatno obrazovati i usavršavati. Regionalni Poslovni Centar za potporu poslovanju i gospodarskih aktivnosti Općina Lovas Ukupna vrijednost projekta: 543,2 tisuća eura – sredstva EU-a: 407,4 tisuća eura – Općina Lovas s partnerima: 135,8 tisuća eura Nositelj projekta: Općina Lovas Partneri: Vukovarsko-srijemska županija, Općina Tompojev- ci, Ured za međunarodnu suradnju TNTL, Udruga vinograda- ra i vinara TNTL i Udruga korisnika sustava za navodnjavanje Opatovac Glavni cilj ovog projekta je ojačati malo i srednje poduzetniš- tvo na području Općine Lovas kroz pomoć poduzetnicima u uspostavljanju poslova, podupiranje postojećih malih podu- zetnika i inovativne ekonomske aktivnosti. Tijekom provedbe projekta izgradit će se regionalna poslovna zgrada u Poslov- noj zoni Lovas koja će sadržavati šest ureda namijenjena po- slovnim subjektima kao i konferencijsku dvoranu.

12 2. Ukratko o Odboru regija – zajednica europskih lokalnih i regionalnih vlasti

Zašto Odbor Regija? seuropska mreža, zdravstvo, obrazovanje i kultura. Ugovoru iz Amsterdama (1997.) dodano je još pet područja: politika Tri glavne institucije za odlučivanje u Europskoj uniji (EU) su zapošljavanja, socijalna politika, okoliš, stručno osposoblja- Europski parlament koji zastupa građane EU-a i oni ga izrav- vanje i prijevoz. Nakon stupanja na snagu Lisabonskog spo- no biraju, Vijeće Europske unije koje zastupa pojedinačne razuma (2009.), Odbor regija stekao je nove ovlasti, kako u države članice te Europska komisija koja podupire interese području teritorijalne kohezije tako i u smislu praćenja načela Unije kao cjeline. supsidijarnosti. CoR sada ima veću savjetodavnu ulogu, a ta- kođer i novi utjecaj na provedbu višerazinskog upravljanja. Međutim, lokalne i regionalne vlasti odgovorne su za proved- Europski parlament, Komisija i Vijeće moraju se konzultirati bu velike većine odluka donesenih na europskoj razini - oko s Odborom regija prilikom donošenja zakona u bilo kojem dvije trećine zakonodavstva EU-a provodi se u praksi na pod- području s regionalnim utjecajem. Mišljenja Odbora sada po- nacionalnoj razini. krivaju nekoliko novih područja politike, uključujući energiju Zbog toga je 1994. godine osnovan Odbor regija (CoR) da bi i klimatske promjene. lokalnim i regionalnim vlastima pružio priliku da izraze svoje Međutim, sve tri institucije također se mogu posavjetovati s nazore o sadržaju zakonskih prijedloga EU u fazi izrade radi CoR-om i izvan tih područja, uvide li lokalne ili regionalne im- njihove prilagodbe potrebama građana. plikacije u svom radu. CoR također može staviti svoje priorite- Europski ugovori predviđaju da se CoR mora konzultirati kad te na dnevni red EU-a izlaganjem mišljenja na vlastitu inicija- god se podnose prijedlozi u područjima koja bi mogla imati tivu i izradom izvješća o temama za koje je zainteresiran. Ali posljedice na lokalnoj ili regionalnoj razini. U praksi to znači angažman CoR-a ne prestaje nakon što izloži svoje mišljenje o prijedlogu Komisije. CoR se također ima pravo obratiti Komi- da se CoR konzultira o većini europskih zakona. siji, Parlamentu i Vijeću u slučaju da ne prihvate njegovo sta- U ugovoru iz Maastrichta (1992.) navedeno je pet područja za jalište. U iznimnim slučajevima, CoR se može obratiti i Europ- obvezne konzultacije: ekonomska i socijalna kohezija, tran- skom sudu pravde ako smatra da nije primjereno konzultiran.

13 Kako Odbor regija funkcionira? liberala i demokrata za Europu (ALDE) i Europske savez (EA). CoR se sastoji od 344 člana i istog broja zamjenskih člano- Rad Odbora, istinske političke skupštine, utemeljen je na tri va. Ove članove imenuju države članice na razdoblje od pet osnovna načela: godina i mogu biti ponovo birani. Oni moraju imati izborni − Načelo supsidijarnosti: ovo načelo zahtijeva da odluke koje mandat ili biti politički odgovorni izabranoj skupštini. treba donijeti na razini države najbolje služe općim interesi- Iz tog razloga, članovi kojima prestaje takav mandat auto- ma. EU se ne treba baviti inicijativama koje bi bolje provodile matski gube svoje mjesto u CoR-u. nacionalne, regionalne ili lokalne vlasti.

Svaka država bira svoje članove na vlastiti način, s tim da čla- − Načelo blizine: sve razine vlasti moraju raditi što transpa- novi moraju odražavati političku i geografsku ravnotežu i biti rentnije, što bliže s javnošću, tako da građani znaju tko je za izabrani i na regionalnoj i na lokalnoj razini. Članovi CoR-a što odgovoran i kako mogu priopćiti svoja gledišta. biraju vlastitog predsjednika - trenutno je to gđa Mercedes − Načelo partnerstva: europske, nacionalne, regionalne i lo- Bresso iz regije Pijemont u Italiji. kalne vlasti moraju raditi zajedno kroz cijeli proces odluči- Rad CoR-a podijeljen je unutar šest specijaliziranih povje- vanja. renstava: − Politika teritorijalne kohezije (COTER) Približavanje Europske unije građanima − Ekonomska i socijalna politika(ECOS) Iako se veliki dio rada CoR-a oslanja na njegovu uključenost − Okoliš, klimatske promjene i energija (ENVE) u zakonodavni proces, njegova uloga tu ne prestaje. Članovi − Kultura, obrazovanje i istraživanje (EDUC) CoR-a iz dana u dan žive i rade u svojim regijama i gradovima − Građanstvo, upravljanje, institucijski i vanjski poslovi (CIVEX) kao regionalni predsjednici, gradonačelnici i lokalnih vijeć- − Prirodni resursi (NAT) nici. To im omogućuje da ostanu u kontaktu s problemima ljudi koje predstavljaju, što pak omogućuje da ova stajališta Povjerenstva, koja okupljaju članove CoR-a, izrađuju nacrte mi- prenesu u središte europskog sustava kada dođu u Bruxelles šljenja o zakonskim prijedlozima EU-a. O nacrtu se zatim glasu- na sastanke CoR-a. je na jednom od pet plenarnih zasjedanja CoR-a, koja se održa- Osim toga, CoR redovito usavršava profi l lokalnih i regional- vaju svake godine. Usvojen je samo ako dobije većinu glasova. nih vlasti prema europskoj razini organiziranjem konferenci- Četiri su političke skupine zastupljene u CoR-u: Europska ja, seminara i izložbi tijekom cijele godine. pučka stranka (EPP), Stranka europskih socijalista (PES), Savez

14 3. Hrvatska i Odbor regija: jačanje odnosa

Hrvatski izaslanici u Odboru regija Hrvatske lokalne i regionalne vlasti u raznim institucional- Razgovaralo se o ovlastima i fi nanciranju lokalnih i regional- nim oblicima surađuju s Odborom regija još od 2006. godine, nih vlasti u zemljama Europske unije i Hrvatskoj, makrore- kada je u Bruxellesu održan prvi sastanak Radne skupne za gijama i njihovoj ulozi u razvoju županija, gradova i općina, Hrvatsku. Tijekom iduće tri godine održano je šest sastanaka ulozi lokalnih vlasti u razvoju održivog turizma, suradnji Radne skupine, a 2007. godine na sastanku u Zagrebu sudje- nacionalnih vlada i lokalnih i regionalnih vlasti u vrijeme lovao je i tadašnji predsjednik Odbora regija, g. Luc Van den gospodarske krize te o projektima u gradovima, općinama i Brande. Sastanak Radne skupine u Zagrebu organizirale su županijama fi nanciranima iz europskih fondova. Na svim sa- Udruga gradova u Republici Hrvatskoj i Hrvatska zajednica stancima razgovaralo se i o napretku i najnovijim postignu- županija. ćima u pregovorima između Hrvatske i Europske unije. Ova suradnja pridonijela je boljem razumijevanju i većem intere- Na jednom od posljednjih sastanaka Radne skupine g. Vojko su hrvatskih lokalnih i regionalnih vlasti da i dalje budu uklju- Obersnel, predsjednik Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, čeni u aktivnosti Odbora regija. Sedmero članova sadašnjeg predstavio je inicijativu hrvatskih nacionalnih udruženja lo- izaslanstva promatrača sudjelovalo je u radu Zajedničkog sa- kalnih i regionalnih vlasti za uspostavom Zajedničkog savje- vjetodavnog odbora. todavnog odbora između Hrvatske i Odbora regija. Inicijativu je podržala hrvatska Vlada, a inauguracijski sastanak održan U travnju 2011. godine, Hrvatsku je posjetila i predsjednica je u Dubrovniku, u lipnju 2010. godine. U Zajedničkom sa- Odbora regija gđa Mercedes Bresso. U Zagrebu se sastala s vjetodavnom odboru sudjelovalo je ukupno jedanaest pred- dužnosnicima udruženja lokalnih i regionalnih vlasti s kojima stavnika hrvatskih gradova, općina i županija te jedanaest je razgovarala o budućem izaslanstvu promatrača u Odboru članova Odbora regija, pod supredsjedanjem gđe Linde Gill- regija, suradnji Hrvatske i Odbora regija te važnosti decen- ham, vijećnice Okruga Runnymede i g. Nikole Dobroslavića, tralizacije i jačanja administrativnih kapaciteta u gradovima, dubrovačko-neretvanskog župana. općina i županijama. Uz Zagreb posjetila je i Vukovar u kojem je sudjelovala na sastanku Dunavske inicijative. U dvije godine održana su četiri sastanka – dva u Bruxellesu i dva u Hrvatskoj (Dubrovnik i Vukovar). Hrvatski i europski Predstavnici hrvatskih lokalnih i regionalnih vlasti od početka predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti raspravljali su o broj- sudjeluju i u radu ARLEM-a (Skupštine euro-mediteranskih nim temama od zajedničkog interesa i razmjenjivali iskustva. regionalnih i lokalnih vlasti), čija je glavna uloga dati euro-

Hrvatski predstavnici s predsjednicom Odbora regija Mercedes Bresso, te Lindom Gilham (EA/UK) i Nikolom Dobroslavićem, supredsjedateljima Zajedničkog savjetodavnog odbora EU–Hrvatska pri Odboru regija.

15 mediteranskom partnerstvu lokalnu i regionalnu dimenziju. Hrvatski gradovi i općine te Udruga gradova i Udruga općina Inauguracijski sastanak ARLEM-a održan je u siječnju 2010. kao podupiruće strukture, uključeni su u inicijativu Europske godine u Barceloni. Hrvatski predstavnici u ARLEM-u su istar- komisije Savez gradonačelnika (Covenant of Mayors), koju ski župan g. Ivan Jakovčić, ujedno i član Biroa ARLEM-a i g. Odbor regija podržava od samog početka 2008. godine. Pot- Danijel Katičin, načelnik Općine Tkon. Glavni ciljevi ARLEM- pisivanjem inicijative gradovi i općine uključuju se u borbu a su uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u daljnji razvoj protiv klimatskih promjena, razvijanje održivih izvora energi- ovog područja, jačanje suradnje unatoč političkim i instituci- je i smanjenje emisije CO2 za 20% kroz povećanje energetske onalnim preprekama te uspostava konkretnih projekata na učinkovitosti i stvaranje novih oblika energije. Do danas je ovom području. ARLEM broji 84 člana iz Europske unije i 16 inicijativu potpisalo 3773 lokalnih jedinica u 27 članica Eu- mediteranskih partnera, a u Biro ARLEM-a imenovano je 8 ropske unije i 19 ostalih zemalja. Potpisnici su i 38 hrvatskih članova. Za formuliranje mišljenja ARLEM-a zadužena su dva gradova i općina, a prvi među njima inicijativu su potpisali povjerenstva: za gospodarska, socijalna i teritorijalna pitanja gradovi Zagreb i Rijeka. i za održivi razvoj. Hrvatski član Ivan Jakovčić ujedno je i su- Hrvatske županije, gradovi i općine, putem svojih predstavni- predsjedatelj Povjerenstva za gospodarska, socijalna i teri- štava u Bruxellesu sudjeluju u godišnjem okupljanju europ- torijalna pitanja te je bio domaćin trećeg sastanka Komisije skih gradova i regija OPEN DAYS u organizaciji Odbora regija održanog u srpnju 2011. godine u Poreču. od 2005. godine.

Hrvatski predstavnici s predsjednicom Odbora regija Mercedes Bresso i predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, tijekom plenarnog zasjedanja Odbora regija, Bruxelles, svibanj 2012.

16 Hrvatski promatrači u Odboru regija

Hrvatski predstavnici i predsjednik CIVEX-a Luc Van den Brande.

Izaslanstvo hrvatskih promatrača broji devet članova, pred- regija. Članovi izaslanstva sudjeluju u radu svojih političkih stavnika lokalnih i regionalnih vlasti u Hrvatskoj, koji su ne- skupina – Stranke europskih socijalista (PES), Europske pučke posredno izabrani na posljednjim lokalnim izborima odr- stranke (EPP) i Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE). žanima 2009. godine. U izaslanstvu su četiri predstavnika Na poziv Vojko Obersnela, gradonačelnika Rijeke i predsjed- regionalnih vlasti (županija) i pet predstavnika lokalnih vla- nika hrvatskog Izaslanstva promatrača u Odboru regija, PES sti (tri iz gradova i dva iz općina). Članove Izaslanstva je na grupa održat će izvanrednu sjednicu 31. kolovoza 2012. u Ri- prijedlog nacionalnih udruženja lokalnih i regionalnih vlasti jeci na temu Održivog razvoja kroz industrijsku obnovu. Na imenovalo Ministarstvo uprave, u čijoj je nadležnosti lokalna poziv Ivana Jakovčića, istarskog župana i promatrača u Od- i regionalna samouprava u Hrvatskoj. Izaslanstvo sudjeluje boru regija, sjednica ALDE grupe održat će se u Poreču 19. na plenarnim sjednicama i u radu Biroa, a od 1. srpnja 2012. listopada 2012. s fokusom na prijedloge za otvaranje novih godine sudjelovat će i u radu svih šest povjerenstava Odbora radnih mjesta.

17 Vojko Obersnel Gradonačelnik Grada Rijeke — PES Predsjednik Izaslanstva Mi koji dolazimo iz lokalnih i regionalnih vlasti, najbolje poznajemo potrebe naših građana, s obzirom na to da smo im najbliža razina vlasti. U neposrednom smo kontaktu s njihovima potrebama i pro- blemima i najbolje prepoznajemo njihovo zadovoljstvo, ali i nezadovoljstvo. Zadaća nam je stvoriti mogućnosti i ugodan život u područjima obrazovanja, sporta, kulture, socijalne politike, zdravlja, za- štite okoliša. Naši ciljevi ne razlikuju se od ciljeva naših europskih kolega. Upravo zato je uloga Odbora regija značajna jer njegovi članovi zastupaju zajedničke interese svih građana Europe i kroz dijalog pokušavaju doći do najboljih rješenja za svoje lokalne i regionalne zajednice. Putem Odbora regija, predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja Europske unije imaju prilike sudjelovati u zakono- davnom procesu od najranije faze izrade europskih politika i na taj način utjecati na to da te politike budu što primjenjivije i što bolje odgovaraju potrebama građana Europske unije. Nikola Dobroslavić Župan Dubrovačko-neretvanske županije — EPP Zamjenik predsjednika Izaslanstva Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska regija, poznata turistička destinacija, s povi- jesnim gradom Dubrovnikom kao svojim sjedištem i svojim glavnim turističkim brandom. Ona je me- đutim i regija sa značajnom poljoprivredom u dolini rijeke Neretve, s važnom lukom Ploče, izuzetnom marikulturom i vrhunskim vinima. To je i regija u kojoj djeluju tri sveučilišta i jedna visoka američka škola, što pokazuje naše stremljenje k regiji znanja i kvalitetnog obrazovanja. Za nas je regionalni razvoj važna sastavnica djelovanja županije, suradnja s drugim regijama vrelo zna- nja i iskustava, a djelovanje u Odboru regija Europske unije počast i povlastica. Sudjelovanje u Odboru regija shvaćamo kao mogućnost stjecanja znanja, razmjenu iskustava, predstavljanja naših iskustava, ali i sudjelovanja u kreiranju regionalnih i lokalnih, ali i ukupnih europskih politika. Siniša Hajdaš Dončić Župan Krapinsko-zagorske županije — PES Krapinsko-zagorska županija kohezijsku politiku EU vidi kao politiku sa stvarnom dodanom vrijedno- šću, čiji ciljevi pokazuju dimenziju europskih integracija. Regionalnu dimenziju treba razmotriti kao važan čimbenik za postizanje socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije. Nadam se da će budućnost donijeti alate i mehanizme koji će učinkovito poduprijeti regionalne specifi čnosti, posebno u slučajevi- ma kada regije moraju nadvladati svoja socijalna i ekonomska ograničenja. Vjerujem da će fi nancijska platforma biti prilagođena regionalnim zahtjevima, kapacitetima i mogućnostima, ali i da regije mora- ju graditi vlastite kapacitete da bi osigurale razvoj. Predrag Štromar Župan Varaždinske županije — ALDE Vizija Varaždinske županije je postati konkurentna sredina koja svojim građanima osigurava visoku kvalitetu života i rada, kroz ulaganje u gospodarstvo i obrazovanje kao pokretačke snage razvoja. U 2010. godini, zauzeli smo prvo mjesto među županijama po konkurentnosti, a želimo postati i županija najobrazovanijih ljudi u regiji. U svom radu kroz Odbor regija trudit ću se da zahtjevi regija i jedinica lokalnih vlasti budu uzeti u obzir kod kreiranja snažne regionalne politike. Vjerujem kako ujedinjeni u zajedničkom interesu, poštujući načelo supsidijarnosti, možemo raditi na jačanju regionalne i lokalne razine, vodeći brigu i računa o utvrđenim specifi čnim regionalnim i lokalnim posebnostima i priorite- tima. Smatram da je dužnost i obveza regionalnih vlasti utvrditi prioritete razvoja svojih zajednica u konzultativnom procesu s građanima i svim dionicima strateškog planiranja, uz istovremeno zalaganje za zaštitu interesa svojih regija na nacionalnim i europskim razinama institucionalnim putem. Ivan Jakovčić Župan Istarske županije — ALDE Osim što je savez država, Europska unija je i savez regija, odnosno lokalnih i regionalnih vlasti, zastu- pljenih u Odboru regija (Committee of the Regions). Upravo imenovano izaslanstvo promatrača hrvat- skih lokalnih i regionalnih vlasti u Odboru regija, kojeg sam i ja član, izuzetno je bitno iz razloga što je razina lokalnih i regionalnih vlasti bliža građanima, koja je, po načelu supisidijarnosti, važna razina za donošenje odluka i strategija. U Europskoj uniji, ali i u Hrvatskoj, to se sve više prepoznaje.

18 Jelena Pavičić Vukičević Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba — PES Grad Zagreb, kao glavni grad, ne zaboravlja na partnerstvo s našom širom regijom i drugim hrvatskim regijama i gradovima. Zagreb je prepoznat kao grad znanja i poduzetništva, tradicije, kulture, koji je siguran i zabavan za život. Istodobno, svjesni smo vrijednosti i osjetljivosti naših prirodnih resursa, okoliša, krajobrazne i biološke raznolikosti.

Davor Žmegač Gradonačelnik Grada Kutine (Sisačko-moslavačka županija) — ALDE Nova regionalna politika predstavlja za Hrvatsku jedan od ključnih razvojnih potencijala i jedan od najvažnijih alata za postizanje ujednačenog stupnja razvoja svih dijelova Hrvatske. Jačanje uloge gra- dova i regija te fi skalna i upravna decentralizacija prilika je koju Hrvatska ne smije propustiti, a u čemu je ključan proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Zbog svega navedenog sudjelovanje u radu Odbora regija je mogućnost da Hrvatska pridonese zajedničkom razvoju, razmjeni iskustava i razvoju moderne, efi kasne i tolerantne zajednice europskih građana.

Đuro Bukvić Načelnik Općine Lukač (Virovitičko-podravska županija) — EPP U općinama živi gotovo jedna trećina hrvatskih građana koji, jednako kao i građani drugih europskih država, od lokalne vlasti očekuju da im osigura uvjete za život i rad, da se skrbi o komunalnoj infra- strukturi, ulicama, javnim površinama i da osniva dječje vrtiće. Stoga mislim da je važno sudjelovati u radu Odbora regija jer on, između ostalog, predstavlja i jedinstveno mjesto razmjene dobre prakse između europskih lokalnih dužnosnika.

Ivana Posavec Krivec Načelnica Općine Križ (Zagrebačka županija) — PES Čvrsto vjerujem u europsku budućnost Hrvatske. Iako se povremeno mogu čuti kritički stavovi o Eu- ropskoj uniji, realnost i iskustva država članica, usprkos sveopćoj krizi, govore kako članstvo nudi per- spektivu i budućnost. Europska je unija prilika da male lokalne jedinice bilo samostalno ili udružene, ostvare zacrtane planove u sveopćem razvitku svog područja. Europska unija i njeni fondovi prilika su da osiguramo bolju budućnost naše djece.

19 Kontakti

Odbor regija i Izaslanstvo Uredi hrvatskih gradova i Udruge lokalnih i Republike Hrvatske općina u Bruxellesu regionalnih vlasti

Odbor regija Ured hrvatskih regija Udruga gradova u Republici Bâtiment Jacques Delors 84 Avenue de Tervueren Hrvatskoj Rue Belliard/Belliardstraat 99-101 B-1040 Bruxelles Medveščak 17 B-1040 Bruxelles/Brussel Tel/fax: +32 2 736 8587 10 000 Zagreb Tel: +32 (0)22822211 E-mail: Republika Hrvatska Fax: +32 (0)22822325 [email protected] Tel: +385 1 6313 323 www.cor.europa.eu www.croatianregions.eu Fax: +385 1 4668 003 Koordinacija hrvatskog Izaslanstva Ured Dubrovačko-neretvanske E-mail: [email protected] promatrača u Odboru regija županije www.udruga-gradova.hr 47 Rue de Toulouse Gđa Sofi ja Babić B-1000 Bruxelles Udruga općina u Republici Hrvatskoj Nacionalna koordinatorica T: +32 2 280 28 22 Hrgovići 59 Udruga gradova u Republici Hrvatskoj F: +32 2 230 13 40 10 000 Zagreb Medveščak 17 E-mail: Republika Hrvatska 10 000 Zagreb [email protected] Tel: +385 1 3689 151 Republika Hrvatska www.dubrovnik-neretva.eu Fax: +385 1 3637 116 Tel: +385 1 6313 325 E-mail: [email protected] Fax: +385 1 4668 003 Ured Istarske županije www.udruga-opcina.hr E-mail: sofi [email protected] 49 Rue du Commerce www.udruga-gradova.hr B-1000 Bruxelles Hrvatska zajednica županija Tel: +32 2 502 55 91 Ulica grada Vukovara 271 G. Mladen Ivanović Fax: +32 2 502 46 37 10 000 Zagreb Zamjenik nacionalnog koordinatora E-mail: eu.offi [email protected] Tel: +385 1 6110 361 Udruga općina u Republici Hrvatskoj www.istra-europa.eu Fax: +385 1 604 767 Hrgovići 59 10 000 Zagreb Ured Osječko-baranjske županije E-mail: [email protected] Republika Hrvatska 18B Rue Montoyer www.hrvzz.hr Tel: +385 1 3689 153 B-1000 Bruxelles Fax: +385 1 3637 116 Telefon: +32 2 335 00 92 Diplomatsko-konzularna E-mail: [email protected] Fax: +32 2 230 27 33 predstavništva www.udruga-opcina.hr E-mail: [email protected] Misija Republike Hrvatske pri Europskoj uniji Avenue des Arts 50 1000 Bruxelles Tel: +32 2 507 54 11 Fax: +32 2 646 56 64 E-mail: [email protected] www.eu.mfa.hr

Delegacija Europske unije u Hrvatskoj Trg žrtava fašizma 6 10000 Zagreb Tel: +385 (0) 1 4896 500 Fax: +385 (0) 1 4896 555 E-mail: [email protected] www.delhrv.ec.europa.eu 20

cdr_1555/3-2012/HR

Lipanj 2012.

Izdavač: Uprava za komunikaciju, novinstvo i javne priredbe Rue Belliard/Belliardstraat 101 _ 1040 Bruxelles/Brussel _ BELGIQUE/BELGÏE Tel. +32 2/282 22 11 _ Fax +32 2/282 23 25 www.cor.europa.eu