Odbor regija želi dobrodošlicu hrvatskim lokalnim i regionalnim vlastima Fotografi je : Arhivi Odbora regija; Europska unija; Zvonimir Frka-Petešić; Grad Vodice; Hrvatski zavod za zapošljavanje - Ured u Kutini; Darko Puharić, Design studio D. © Europska unija 2012 Umnožavanje je dozvoljeno pod uvjetom navođenja izvora. Tiskano u Belgiji Sadržaj Uvod - Mercedes Bresso, Predsjednica Odbora regija . 3 Vesna Pusić, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Europa obogaćena hrvatskim iskustvima . 4 Arsen Bauk, hrvatski ministar uprave Ojačajmo lokalne institucije i potaknimo uključivanje građana . 5 Vojko Obersnel, predsjednik hrvatskog Izaslanstva Lokalne i regionalne vlasti – čimbenici rasta . 6 1. Novi obzori: Hrvatska i Europska unija . 7 Hrvatska na putu u EU . 7 Hrvatska na lokalnoj razini . 8 Pogodnosti europske regionalne politike . 9 Potpora Hrvatskoj u praksi: priče o uspjehu . 10 2. Ukratko o Odboru regija – zajednici europskih lokalnih i regionalnih vlasti . 13 3. Hrvatska i Odbor regija – Jačanje odnosa . 15 Suradnja Hrvatske s Odborom regija . 15 Hrvatski promatrači u Odboru regija . 17 Kontakti . 20 1 2 Uvodnik Mercedes Bresso, Predsjednica Odbora regija Hrvatska će uskoro biti dijelom Europske unije time što će živjelo to proširenje. Oni će uskoro postati punopravni člano- postati njezinom 28. članicom, zbog čega Odbor regija dijeli vi i to je jedan od razloga zbog kojeg s veseljem očekujemo opće zadovoljstvo. 1. srpnja 2013. Uvjerena sam da će njihovo aktivno zalaganje, U tome osobno imam dodatni privilegij prihvaćanja u naše u Bruxellesu i kod kuće, donijeti pozitivnu promjenu za hrvat- okrilje raznolikih europskih prostora koji obogaćuju našu ske lokalne zajednice, ali i za Odbor. instituciju. Od obala rijeke Dunav pa sve do plaža i otoka Hrvatska doista ima velik potencijal za dokazivanje kako lo- Jadranskoga mora, hrvatske općine, gradovi i županije pre- kalni i regionalni razvoj može napredovati. U ovom trenutku poznaju se diljem svijeta zbog svoje povijesti, umjetnosti, Hrvatska može kombinirati unaprijeđenu potporu europske prirodnih ljepota i ljudskogih postignuća. regionalne politike s poboljšanim sustavom lokalne i regio- Prošli smo dugačak put zahvaljujući strasti i marljivom radu nalne samouprave. Ako se reforme postignu, osnaživanje i kako hrvatskih tako i europskih institucija. I ono najvažnije, decentralizacija mogu postati snažan pokretač za državu, baš Hrvati su prošloga siječnja glasali za Europu. Reforme su po- kao i nadahnuće za druge. duzete u svim sektorima, od gospodarstva do uprave, i taj proces još uvijek traje, sa svim usponima i padovima. U tom Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji šalje vrlo pozitivan si- je smislu često zadatak župana, gradonačelnika i načelnika gnal za cjelokupni proces proširenja. Uvjerena sam kako će komunicirati s lokalnim zajednicama kako bi im objasnili do- Hrvatska igrati ulogu političkog predstavnika zemalja zapad- brobit, ali i obveze koje proizlaze iz pripajanja i rada u Europ- nog Balkana na njihovom putu prema Europskoj uniji. U tom skoj uniji, traženja rješenja i iskorištavanja prilika. smislu, lokalna i regionalna tijela mogu osigurati pozitivan utjecaj zahvaljujući svojim dobro uspostavljenim mrežama To je uloga svake članice našeg Odbora. Iz tog sam razloga za suradnju u regiji. posebno ponosna što se već u veljači 2012. izaslanstvo od 9 hrvatskih promatrača pridružilo Odboru regija stvorivši time Vjerujem da zajednički rad donosi otkrića i napredak. Poku- od Odbora regija prvo političko tijelo u Europi u kojemu je za- šajmo učiniti najviše što možemo. 3 Europa obogaćena hrvatskim iskustvima Vesna Pusić, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju 9. prosinca sve češće nositelji međunarodne suradnje, ali, svojom 2011. u Bruxellesu, u siječnju ove godine hrvatski su raznolikošću, i protuteža uniformnosti globalizacijskih građani na referendumu uvjerljivo podržali članstvo u procesa. Europskoj uniji. Tako će po okončanju postupka ratifika- Hrvatske regije zaista su raznolike – od jedne od najdužih cije, koji u državama članicama dobro napreduje, Hrvat- i najrazvedenijih obala na Sredozemlju do podunavskih ska postati 28. članicom Europske unije 1. srpnja 2013. prostora, od srednjoeuropskih do mediteranskih grado- godine. Nakon dugotrajnih i složenih pregovora, zavr- va, one obiluju raznolikošću kulturne baštine i krajolika, šenih u lipnju 2011. godine, Hrvatska je postigla jedan ali i prometnim i energetskim potencijalom takvog geo- od svojih najvažnijih ciljeva od stjecanja nezavisnosti. grafskog položaja. Očuvanost prirodnog okoliša prido- Među mnogobrojnim vrijednostima članstva u Europ- nosi kvaliteti okoliša i biološkoj raznolikosti našega kon- skoj uniji, upravo zbog nedavnog ratnog iskustva, po- tinenta te omogućuje proizvodnju ekološki uzgojene sebno vrednujemo mir i stabilnost koje je Unija zajam- hrane, a nadaleko prepoznata ljepota krajolika hrvatsku čila velikom dijelu Europe tijekom proteklih više od pola obalu, koju krasi tisuću otoka, čini omiljenim turističkim stoljeća. Članstvo za Hrvatsku znači potvrdu europskih odredištem. Upravo ta raznolikost njezinih regija omo- vrijednosti koje i sama njeguje – vrijednosti demokraci- gućuje Hrvatskoj, kao srednjoeuropskoj i mediteranskoj je, tolerancije, promicanja ljudskih prava. zemlji, suradnju u okviru širih regionalnih asocijacija – U protekla dva desetljeća i tijekom pristupnih prego- Dunavske strategije, Jadransko-jonske inicijative i Unije vora, Hrvatska se nije samo reformirala i pripremala za za Mediteran. članstvo, nego je i izgrađivala svoje institucije i sebe kao Jedan od važnih elemenata dobrog funkcioniranja drža- državu. Time je stekla vrijedno i jedinstveno iskustvo ve je regionalna i lokalna uprava i samouprava. Budući koje spremno dijeli ne samo sa susjedima u regiji gdje, da su upravo lokalne vlasti najbliže potrebama građana budući da je najviše napredovala, Hrvatska djeluje kao te, u skladu s načelom supsidijarnosti, na njih mogu naj- stabilizirajući čimbenik, već i s drugim državama šireg bolje odgovoriti, izuzetno je važno da lokalne i regional- europskog susjedstva, osobito južnog Mediterana. Tako ne vlasti djeluju ne samo u partnerstvu sa svojim nacio- ćemo, primjerice, na sedmoj konferenciji Croatia Sum- nalnim vladama već i da artikuliraju svoje stavove kroz mit, koja će se održati u Dubrovniku u srpnju 2012. ra- vlastito europsko tijelo, Odbor regija. spravljati upravo o temi izgradnje države u svjetlu steče- nog iskustva kroz proces europskih integracija. Sudjelovanje hrvatske delegacije promatrača u Odboru regija nastavak je dosadašnje suradnje hrvatskih lokal- Cijenimo priliku priliku da hrvatske regije i lokalne za- nih i regionalnih vlasti s europskim kolegama. Uvjerena jednice aktivno sudjeluju u oblikovanju i provođenju sam da će hrvatski promatrači, koji će već sljedeće godi- Kohezijske politike Europske unije. Njezin cilj, postizanje ne postati punopravni članovi Odbora regija, svojim spe- uravnoteženog razvitka u Europi, u čemu su ta politika i cifičnim iskustvom uspješno pridonijeti radu tog važnog njezin instrument – strukturni fondovi – već niz godina europskog savjetodavnog tijela. poznati po svojoj uspješnosti, bit će sve važniji u današ- njem globaliziranom svijetu, u kojemu su upravo regije 4 Ojačajmo lokalne institucije i potaknimo uključivanje građana Arsen Bauk, hrvatski ministar uprave U razdoblju koje je obuhvatilo manje od godinu dana Hrvatska Kao u svakoj reformi, i u ovoj trebamo biti spremni na teškoće i je napravila velik dio poslova koji se odnose na pristupanje Eu- otpore. Očekujemo različite stavove u pogledu pristupa i širine ropskoj uniji. Pregovori o pristupanju dovršeni su 2011., Ugovor potrebnih promjena. Činjenica je da postojeći sustav lokalne i o pristupanju potpisan je 9. prosinca 2011., a 22. siječnja 2012. područne samouprave postoji gotovo dvadeset godina i dok održan je referendum o pristupanju Europskoj uniji. neki zagovaraju radikalne promjene, drugi će predlagati da se Oko toga da je Europska unija dio hrvatske sadašnjosti i bu- ne promijeni ništa. Na sve to ne treba gledati kao na razlog dućnosti postoji stvaran politički konsenzus. Ulaskom u Europ- za odustajanje, već kao na poticaj za pridobivanje povjerenja i sku uniju Hrvatsku i njene građane očekuje velik zadatak koji podrške građana. će uključivati unaprjeđenje ili reformu bitnih struktura države. Zbog navedenih razloga provest ćemo široku javnu raspravu Jedna od važnijih reformi države, društva i gospodarstva, koju svih zainteresiranih strana kako bismo defi nirali tri aspekta de- je najavio program nove hrvatske vlade, jest reforma lokalne i centralizacije – administrativni (teritorijalni preustroj), funkcij- regionalne samouprave, odnosno proces decentralizacije. Hr- ski (podjela nadležnosti u obavljanju javnih poslova) i fi skalni vatska je višekratno ocijenjena kao jedna od europskih zema- (izvori fi nanciranja). Time bismo defi nirali i model za novi regi- lja koja ima izrazito visok stupanj centralizacije u upravljanju državom. Iz tog se razloga smatra prevelikom i neodrživom jer onalni ustroj koji bi zadovoljio tri osnovna zahtjeva – ekonom- centraliziranost vodi k daljnjem rastu disproporcija u razvoju sku učinkovitost, lokalnu demokraciju i identitet. Ekonomsku različitih dijelova države i slabljenju ukupne gospodarske moći učinkovitost vidimo kao stvaranje područnih i lokalnih admi- zemlje. Zato danas, pred sam ulazak Hrvatske u Europsku uni- nistrativnih jedinica koje će imati dovoljno fi nancijskih, ljud-