Strategija Razvoja Općine Gornja Stubica Za Razdoblje Od 2018. Do 2028. Godine

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE GORNJA STUBICA ZA RAZDOBLJE OD 2018. DO 2028. GODINE

Varaždin, srpanj 2020. 2019

SADRŽAJ 1. ZNAČAJKE PODRUČJA ...... 6 1.1. Zemljopisne, prirodne i kulturne značajke ...... 6 1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke ...... 6 1.1.2. Geomorfološke značajke ...... 8 1.1.3. Klimatske karakteristike područja ...... 10 1.1.4. Prirodna baština ...... 10 1.1.5. Kulturno-povijesna i tradicijska baština ...... 12 1.2. Kvaliteta života i stanje infrastrukture ...... 12 1.2.1. Prometna infrastruktura...... 12 1.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura ...... 14 1.2.3. Opskrba električnom energijom ...... 15 1.2.4. Opskrba plinom ...... 15 1.2.5. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda ...... 16 1.2.6. Gospodarenje otpadom ...... 17 1.2.7. Poslovna infrastruktura ...... 18 1.2.8. Društvena infrastruktura ...... 18 1.3. Gospodarstvo ...... 19 1.3.1. Gospodarske značajke ...... 19 1.3.2. Zapošljavanje ...... 23 1.3.3. Poljoprivreda ...... 24 1.3.4. Lovno i ribolovno gospodarstvo ...... 28 1.3.5. Turizam ...... 29 1.4. Demografske i socijalne značajke ...... 30 1.4.1. Obrazovanje ...... 33 1.4.2. Zdravstvo i socijalna skrb...... 36 1.4.3. Kultura, sport i civilno društvo ...... 37 1.4.4. Upravljanje razvojem ...... 38 2. SWOT ANALIZA OPĆINE GORNJA STUBICA ...... 40 3. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE GORNJA STUBICA ...... 45 4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA ...... 46 5. RAZVOJNI PRIORITETI I MJERE ...... 49 6. OPIS MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA ...... 51 7. USKLAĐIVANJE CILJEVA SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ...... 62 8. AKCIJSKI PLAN ...... 68

2019

POPIS TABLICA

Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Gornja Stubica ...... 7 Tablica 2: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Gornja Stubica ...... 19 Tablica 3: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Gornja Stubica u 2017. godini po djelatnostima...... 20 Tablica 4: Izvoz i uvoz 2017. godine ...... 21 Tablica 5: Nezaposlene osobe prema kvalifikaciji i spolu ...... 23 Tablica 6: Struktura poljoprivrednog zemljišta po namjeni (ha) ...... 24 Tablica 7: Poljoprivredne površine Općine Gornja Stubica prema vrsti uporabe zemljišta i vlasništvu (ha) ...... 25 Tablica 8: Prikaz načina korištenja parcela (ha) prijavljenih u ARKOD-u ...... 25 Tablica 9: Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim kulturama za koje je zatražena potpora s jedinstvenog zahtjeva iz 2018. godine na području Općine Gornja Stubica ...... 26 Tablica 10: Proizvodnja grožđa i vina ...... 27 Tablica 11: Struktura stočarske proizvodnje ...... 27 Tablica 12: Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava...... 28 Tablica 13: Dolasci i noćenja turista u Općini Gornja Stubica ...... 30 Tablica 14: Stanovništvo prema starosti i spolu ...... 32 Tablica 15: Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi ...... 32 Tablica 16: Kućanstva prema veličini i broju članova na području Općine Gornja Stubica ...... 33 Tablica 17: Obrazovna infrastruktura Općine Gornja Stubica ...... 35 Tablica 18: Zdravstvena zaštita na području Općine Gornja Stubica ...... 36 Tablica 19: Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere ...... 50 Tablica 20: Opis mjera ...... 52 Tablica 21: Usklađenost ciljeva strategije sa strateškim dokumentima ...... 63 Tablica 22: Akcijski plan Općine Gornja Stubica za 2021. godinu ...... 69

POPIS SLIKA

Slika 1: Položaj Općine Gornja Stubica u Krapinsko-zagorskoj županiji ...... 8 Slika 2: Područja Ekološke mreže NATURA 2000 na području Općine Gornja Stubica u Krapinsko- zagorskoj županiji ...... 11 Slika 3: Mreža državnih, županijskih i lokalnih cesta na teritoriju Općine Gornja Stubica ...... 13

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Priključenost kućanstva na komunalnu mrežu ...... 17 Grafikon 2: Količina sakupljenog otpada u 2018. godini ...... 18 Grafikon 3: Broj obrtnika u Općini Gornja Stubica u 2018. godini ...... 22 Grafikon 4: Dinamika kretanja broja stanovnika od 1991. -2011...... 31 Grafikon 5: Broj učenika u osnovnoj i područnim školama u razdoblju od 2014. do 2019. godine ..... 35

2019

UVODNA RIJEČ NAČELNIKA Strategija razvoja Općine Gornja Stubica za razdoblje od 2018. do 2028. koja je pred Vama, temeljni je strateški i razvojni dokument Općine Gornja Stubica koji predstavlja preduvjet za daljnji razvoj naše Općine i u njemu su sadržane naše težnje i planovi za budućnost.

Strategija je izrađena u skladu s općim smjernicama regionalnog razvoja Republike Hrvatske te predstavlja i temeljnu podlogu za prijavu na natječaje pojedinih Ministarstava, odnosno korištenje fondova Europske unije.

Izrada ovog strateškog dokumenta sufinancirat će se sredstvima Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.–2020., u okviru Mjere 07„Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“, Podmjere 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave, a na temelju odobrenja Zahtjeva za potporu kojeg je Općina Gornja Stubica podnijela Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Izrada dokumenta koju smo povjerili zajednici ponuditelja EURO CONSULTING d.o.o i AZRA d.o.o. započela je temeljitim prikupljanjem i obradom potrebnih informacija i podataka, na temelju kojih je napravljena SWOT analiza te su ustanovljene prednosti i nedostatci postojećeg stanja u gospodarstvu i infrastrukturi te demografske i socijalne značajke prostora Općine Gornja Stubica, uz definiranje jasne vizije i ciljeva razvoja.

U proces izrade Strategije uključili smo sve one koji bi mogli doprinijeti boljem razvoju naše općine - gospodarstvenici, vlasnici OPG-a, predstavnici udruga koje djeluju unutar civilnog društva, predstavnici javnog sektora te ostali zainteresirani.

Općinu Gornja Stubica karakterizira ljepota netaknute prirode. Općina je smještena na sjevernim obroncima park-šume Medvednice, većim površinama pod šumama na sjevernim obroncima Medvednice, šumarcima isprepletenim livadama i obradivim površinama te aluvijalna ravan rijeke Krapine na sjevernom dijelu Općine.

Bogatstvo i raznolikost prirodnih znamenitosti te bogata kulturna baština čine potencijal za razvoj Općine kakvu vidimo i želimo u budućnosti. Stoga, Općina svoj razvoj temelji na intenzivnijem razvoju selektivnih oblika turizma, održivom razvoju svih segmenata poljoprivredne djelatnosti, poticanju poduzetničkih aktivnosti i obrtništva, provedbi infrastrukturnih pretpostavki za razvoj zdrave i ekološki prihvatljive sredine te jačanju društvene zajednice.

2019

Zajedničkim trudom svih dionika razvoja Općine Gornja Stubica težimo ostvarenju planiranih aktivnosti i ostvarenju zacrtanih ciljeva kako bismo zaštitili i očuvali kulturnu i prirodnu baštinu, doprinijeli održivom gospodarskom razvitku te stvorili uvjete za ugodno življenje i ostanak stanovnika u svom kraju, pa i povratak onih koji su napustili naš prelijepi krajolik.

Siguran sam da će ovaj dokument biti dobar temelj za ostvarivanje zacrtanih ciljeva i želja, te nam osigurati nastavak kontinuiranog i uspješnog povlačenja sredstva iz Europskih fondova.

Hvala svima na suradnji.

Općinski načelnik

Jasmin Krizmanić, dipl.ing.prom.

2019

1. ZNAČAJKE PODRUČJA

1.1. Zemljopisne, prirodne i kulturne značajke

1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke

Općina Gornja Stubica smještena je u južnom dijelu Krapinsko-zagorske županije. Na istoku graniči s Općinom Marijom Bistricom, na sjeveroistoku s Općinom Zlatar Bistricom, na zapadu s Gradom Donja Stubica, na sjeveru s Općinom Bedekovčinom, a na jugu s Gradom Zagrebom. Prometno geografski položaj je povoljan obzirom da se nalazi u blizini gradova Zagreba i Krapine.

Važniji cestovni koridor koji je u funkciji kvalitetnijeg povezivanja i objedinjavanja prostora je Državna cesta D307 koja prolazi područjem Općine.

Područje Općine prostire se na 49,31 km2, što čini 4,01% ukupne površine Županije1.

Općina Gornja Stubica administrativno se dijeli na 20 naselja: Banšćica, Brezje, Dobri Zdenci, Dubovec, Gornja Stubica, Gusakovec, Hum Stubički, Jakšinec, Karivaroš, Modrovec, Orehova Gorica, Pasanska Gorica, Repićevo Selo, Samci, Sekirevo Selo, Slani Potok, Sveti Matej, Šagudovec, Vinterovec, Volavec.

Prema površini, najveće naselje je Sveti Matej s 7,07 km² površine, odnosno 14,34% od ukupne površine Općine. Najmanje po veličini je naselje Sekirevo Selo površine 0,29 km2. Sjedište Općine je naselje Gornja Stubica. Prevladavaju naselja do 500 stanovnika. Prosječna veličina naselja prema broju stanovnika iznosi 264,2 stanovnika po naselju.

Prema Popisu stanovništva 2011. godine, Općina Gornja Stubica ima 5.284 stanovnika, što čini 3,98% ukupnog stanovništva Krapinsko-zagorske županije (132.892). Prema broju stanovnika, najveće je naselje Gornja Stubica s 831 stanovnika, a najmanje Volavec s 20 stanovnika. Gustoća naseljenosti na području Općine iznosi 107,16 st/km², što je nešto manje od gustoće stanovništva na razini Županije koja iznosi 108,13 st/km².

1 Prema podatku iz Izvješća o stanju u prostoru Krapinsko-zagorske županije 2011. – 2015.

2019

Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Gornja Stubica

Gustoća Prosječna Površina Stanovništvo naseljenosti udaljenost naselja Naselje (km2) 2011. 2011. od administrativnog (broj st/km2) središta JLS u km

1 Banšćica 1,51 198 131,13 4 2 Brezje 0,93 246 264,52 2 3 Dobri Zdenci 1,90 145 76,32 7 4 Dubovec 5,80 328 56,55 6,5 5 Gornja Stubica 2,52 831 329,76 6 Gusakovec 4,81 217 45,11 8 7 Hum Stubički 5,66 580 102,47 3 8 Jakšinec 2,73 283 103,66 3,5 9 Karivaroš 1,49 310 208,05 5 10 Modrovec 2,07 363 175,36 3 11 Orehova Gorica 0,70 67 95,71 2 12 Pasanska Gorica 1,70 153 90,00 3 13 Repićevo selo 0,50 28 56,00 6 14 Samci 1,24 277 223,39 1,8 15 Sekirevo Selo 0,29 34 117,24 4 16 Slani Potok 2,45 381 155,51 3 17 Sveti Matej 7,07 579 81,90 7 18 Šagudovec 4,40 195 44,32 11 19 Vinterovec 0,48 49 102,08 3,8 20 Volavec 0,43 20 46,51 1,5 UKUPNO 48,682 5.284 108,55

Izvor: DZS, popis stanovništva 2011., interno JLS

Položaj Općine Gornja Stubica u Krapinsko-zagorskoj županiji prikazan je na Slici 1.

2 Prema internom podatku Općine Gornja Stubica

2019

Slika 1: Položaj Općine Gornja Stubica u Krapinsko-zagorskoj županiji

Izvor: AZRA d.o.o., 2019.

1.1.2. Geomorfološke značajke

Općina je smještena na sjevernim obroncima park-šume Medvednice. Osnovna karakteristika prostora Općine Gornja Stubica je brežuljkasti kraj s većim površinama pod šumama na sjevernim obroncima Medvednice, šumarcima isprepletenim livadama i obradivim površinama te aluvijalna ravan rijeke Krapine na sjevernom dijelu Općine. Najveća visinska kota iznosi 635,67 m/nm. Brežuljkasta i više uzdignuta područja su od sastavljena od mineralno karbonatnih tla. Doline potoka građene su od aluvijalnih sedimenata.

Za Općinu Gornja Stubica utvrđena je zona maksimalnog seizmičkog intenziteta VII.-VIII. stupnja po MCS skali.

Značajniji vodotoci su potoci Slani potok, Piškorica i Burnjak. Područje općine izuzetno je jake hidroaktivnosti. Prostor Općine Gornja Stubica nije ugrožen plavljenjem rijeke Krapine jer je njezin vodotok u ovom dijelu uređen nasipima i prostorno izoliran. Općinu ugrožavaju bujične vode brdskih potoka (trajnih i povremenih) koji čine sliv potoka Toplica, no izgradnjom

2019 retencije Burnjak čiji volumen iznosi 1.800.000 m3 regulirani su vodeni valovi potoka Burnjak te je veći dio Općine zaštićen od bujičnih voda.

Na kakvoću podzemnih voda najviše negativno utječe neriješena odvodnja naselja (fekalne vode iz domaćinstava, otpadne vode iz industrijsko-zanatskih pogona), neriješena odvodnja otpadnih voda i zbrinjavanje krutog otpada s životinjskih farmi, prekomjerno tretiranje poljoprivrednih površina mineralnim gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja te nelegalno odlaganje otpada koji sadrži komponente opasnog karaktera.

Šumske površine su pretežito u južnom dijelu Općine (obronci Medvednice), dok u ostalom dijelu Općine uglavnom postoje manje šumske površine i šumarci isprepleteni livadama i obradivim površinama. Ukupna površina šuma na području Općine iznosi 1.624,02 ha što čini 32,93% ukupne površine Općine, od čega 1.262,47 ha površine čine privatne šume, dok 361,55 ha zauzimaju državne šume. Državnim šumama gospodari institucija “Hrvatske šume” d.o.o., Uprava šuma Podružnica Zagreb, Šumarija Donja Stubica. Za šume šumoposjednika nije izrađen Program gospodarenja. Šume Parka prirode Medvednica zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode. Prevladavaju ilirske bukove šume, šume plemenitih lišćara (Tilio-Acerion), šume kitnjaka, a od četinjača jela.

Na prostoru Općine prisutna su ležišta željezne rude. Od nemetalnih mineralnih sirovina zastupljeni su tehničko građevni kamen, dolomit i ciglarska glina. Na području Općine, u gornjem dijelu doline Toplica-potoka nalazi se glinište koje je istraživano 1951. i 1955. godine za novoprojektiranu ciglanu. Čine ga razne deluvijalne i aluvijalne gline, uglavnom sa primjesama kvarca, tinjaca, željeznog hidroksida, a u vršnom dijelu i manganskog oksida. Tehnološka ispitivanja su pokazala da se iz gline može proizvoditi cigla i crijep. Zalihe su ovih glina znatne. Od energetskih mineralnih sirovina prisutna su ležišta lignita. Sukladno Rudarsko-geološkoj studiji Krapinsko-zagorske županije, postoji geološka potencijalnost ciglarske sirovine (28,81 km2), građevni pijesak i šljunak (28,43 km2), keramičke i vatrostalne gline (14,25), karbonatne sirovine za industrijsku preradbu 86,75), arhitektonsko-građevnog kamena (6,91), tehničko-građevnog kamena (11,31) i ugljena (22,12). Obzirom na strukturu tla i konfiguraciju terena, na području općine nastao je veći broj manjih i većih klizišta koja utječu na kvalitetu života stanovništva Općine te dovode do ugroze komunalne infrastrukture i stambenih i poslovnih objekata.

2019

1.1.3. Klimatske karakteristike područja

Općina Gornja Stubica spada u područje kontinentalno-humidnog tipa klime koji karakteriziraju umjereno topla ljeta, dosta kišovita i hladne zime.

Najveće temperature koje prelaze 30°C zabilježene su u lipnju, srpnju i kolovozu. Minimalne godišnje temperature niže od 10°C zabilježene su u siječnju (- 20,5°C), veljači (- 22°C), ožujku (-15,5°C) i prosincu (-17,2°C). Samo tri mjeseca (lipanj, srpanj, kolovoz) nemaju negativnih temperatura. Ledenih dana u godini ima pretežno u mjesecu siječnju, veljači i prosincu.

Krapinsko-zagorska županija je područje kontinentalnog oborinskog režima sa čestim i obilnim kišama u svibnju, lipnju i srpnju tj. u toku vegetacijskog perioda. Drugi oborinski maksimum je u studenom dok je najmanje oborina u mjesecu veljači i ožujku. Tijekom cijele godine postoji mogućnost pojave magle. Od vjetrova najučestaliji su zapadni i stočni vjetrovi. Maksimalne jačine vjetra kreću se od 6-9 Bofora, a najjači vjetrovi javljaju se od kasne jeseni do početka proljeća.

1.1.4. Prirodna baština

Na području Općine zaštićene su prirodne vrijednosti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Park prirode Medvednica zaštićen je u kategoriji parka prirode, dok je Gupćeva lipa zaštićena u kategoriji spomenika prirode - rijetki pr. drveća, povijesni spomenik.

Na osnovu podataka iz crvenih knjiga ugroženih vrsta Hrvatske i postojećih stručnih studija, utvrđene su ugrožene i/ili zaštićene životinjske vrste, kao i ugroženi rijetki stanišni tipovi biljnih vrsta (Mezofilne livade srednje Europe, Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume).

Na području Općine nalaze se područja ekološke mreže NATURA 2000:

• Medvednica HR2000583 – Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS • Židovske jame HR2001190 - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS.

2019

Slika 2: Područja Ekološke mreže NATURA 2000 na području Općine Gornja Stubica u Krapinsko- zagorskoj županiji

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Krapinsko-zagorske županije 2011. – 2015.

Područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove Medvednica nalazi se na južnom dijelu Općine Gornja Stubica i zauzima ukupnu površinu od 18.529,93 ha kroz područje tri JLS. Područje je uglavnom pokriveno dobro očuvanim šumama i šumskim zajednicama. Životinjski svijet uglavnom je sastavljen od srednje-europskih vrsta. Medvednica je bogata potocima i izvorima. Stanišni tipovi prisutni na području su: hidrofilne visoke trave, vapnenački obronci, spilje, šume Ilyrian Fagus, Tilio-Acerion, Pannonian-Balcanic, Castanea sativa. Značajne vrste na području su: Bombina variegata, Triturus carnifex, Barbus balcanicus, Cerambyx cerdo, Cordulegaster heros, Euphydryas aurinia, Leptidea morsei, Lucanus cervus, Morimus funereus, Osmoderma barnabita, Rosalia alpina, Barbastella barbastallus, Miniopterus schreibersii, Myotis blythii, Myotis emarginatus, Myotis myotis, Rhinolophus euryale, Rhinolophus ferrumequinum, Rhinolophus hipposideros.

2019

Na području JLS Gornja Stubica nema područja očuvanja značajnih za ptice POP.

Prostornim planom uređenja Općine Gornja Stubica zaštićuju se kao Osobito vrijedan prirodni krajolik dolina rijeke Krapine, dolina potoka Pinja, dolina potoka Piškorice, dolina potoka Burnjaka.

1.1.5. Kulturno-povijesna i tradicijska baština

Općina Gornja Stubica bogata je zaštićenim i nezaštićenim kulturnim dobrima. Prema Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, od zaštićene nepokretne kulturno-povijesne baštine, na području Općine nalazi se Crkva sv. Marije Snježne, Crkva sv. Jurja, Spomen-park Rudolfu Perešinu, Tradicijska kuća- Zagrebačka 8, Tradicijska kuća - Zrinščaki 12, Kurija Fabijanec – Horvat, Dvorac Oršić, Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu, Kapela sv. Fabijana i Sebastijana, Crkva sv. Mateja. Zaštićeno je pokretno kulturno dobro muzejska građa Muzeja hrvatskog zagorja – Muzeja „Staro selo“ (Zbirka pokućstva) i Muzeja seljačkih buna (Arheološka zbirka, Zbirka razglednica i fotografija, Zbirka oružja i opreme). Od crkvenog inventara zaštićen je Kip Bogorodice s djetetom iz kapele Marije Snježne u Dubovcu.

Na području Općine postoji i brojna sakralna baština (niz raspela, poklonaca i kapela) i tradicijska gradnja (kurije, stambene i gospodarske zgrade i sl.) te etno selo „Dišeća starina“ s kapelom Svetog Martina koja je specifična po tome što je u potpunosti izgrađena od drva.

1.2. Kvaliteta života i stanje infrastrukture

1.2.1. Prometna infrastruktura

Općina Gornja Stubica ima povoljan geoprometni položaj zahvaljujući blizini gradova Varaždina, Krapine i Zagreba, s kojima je povezana dobrim cestovnim vezama, a osnovnu cestovnu mrežu čini sustav javnih razvrstanih cesta, 2 državne ceste, 5 županijskih i 5 lokalnih cesta te ostalih nerazvrstanih cesta i puteva. Područjem Općine prolazi državna cesta DC3073 u dužini od 8,331 km, DC 29 u dužini od 350 m i DC14 u dužini od 1,370 km, 5 županijskih

3 čvor Mokrice (D1)-Oroslavje-Donja Stubica –Marija Bistrica

2019 cesta dužine 21.859 km4 te 5 lokalnih cesta dužine 6,365 km5, kao i niz nerazvrstanih cesta koje su kategorizirane i popisane u Popisu nerazvrstanih cesta koji čini sastavni dio Odluke o nerazvrstanim cestama, a protežu se u dužini od 177,223 km6.

Planom je predviđena državna brza cesta – zagrebački prsten (Popovec - tunel ispod Laza - Marija Bistrica - Zlatar Bistrica - Mokrice (čvor autoceste E-59; Oroslavje; Zabok) sa spojem na Breznički Hum) te državna cesta D-29 (N. Golubovec (D35) – Zlatar Bistrica – M. Bistrica – Soblinec – čvor Popovec (D3).

U tijeku je izrada Idejnog rješenja za izgradnju obilaznice Bračak – Stubičke Toplice – Donja Stubica – Gornja Stubica - Sveti Matej.

Mreža državnih, županijskih i lokalnih cesta na području Općine Gornja Stubica prikazana je na Slici 3.

Slika 3: Mreža državnih, županijskih i lokalnih cesta na teritoriju Općine Gornja Stubica

Izvor: Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije, 2019.

4 ŽC2201, ŽC2223, ŽC2224, ŽC2225, ŽC2226 5 LC22056, LC22092, LC22093, LC22094, LC22101 6 Od toga cca 80 km asfaltiranih

2019

Prometna mreža je infrastrukturno u relativno dobrom stanju, ali je stanje cesta nezadovoljavajuće obzirom na širinu kolnika i stanje samog asfaltnog sloja, cestovnu odvodnju, prometnu signalizaciju, ugibališta, autobusne stanice. Problem predstavlja i nedostatak pješačkih i biciklističkih staza kroz naselja Općine. Potrebna je rekonstrukcija cestovne mreže kako bi se omogućilo sigurnije korištenje iste.

Za usluge javnog prometa putnika u Općini Gornja Stubica zaduženo je poduzeće Presečki grupa d.o.o. Krapina, a na području Općine nalazi se 13 autobusnih stajališta i prometuje 15 autobusnih linija dnevno radnim danom i dvije autobusne linije vikendom i blagdanom.

Na području Općine, sukladno Odluci o razvrstaju željezničkih pruga (NN 81/06 i 13/07), nalazi se željeznička pruga od značaja za lokalni promet L202 II204 (Hum - Lug (odvojak-rasputnica) (I101) - Gornja Stubica), a koja je, sukladno Odluci o razvrstavanju željezničkih pruga I. i II. reda (NN 64/93, 92/95 i 49/03), razvrstana u prugu II. reda. Prometuje 26 linija. Ne postoje sadržaji koji bi bili u funkciji zračnog prometa.

1.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura

Na području Općine Gornja Stubica poštanski promet obavlja poštanski ured „Hrvatske pošte“ d.d. s jedinicom poštanske mreže u naselju Gornja Stubica. Sva naselja unutar Općine pokrivena su korisničkim i spojnim vodovima javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži. Potrebe korisnika su zadovoljene te je osigurana zadovoljavajuća pristupačnost poštanske mreže na tom području.

Područje Općine je u potpunosti pokriveno fiksnom i mobilnom telefonijom, a telekomunikacijski promet u nepokretnoj i pokretnoj mreži obavlja više različitih operatera. Prema PPUO, u planu je širenje i modernizacija postojećeg sustava pošte i javnih telekomunikacija prema lokalnim potrebama korisnika građevnih područja naselja te izdvojenih građevnih područja van naselja.

Dobra pokrivenost mobilnom mrežom omogućuje i spajanje računala na brzu internetsku mrežu odnosno korištenje širokopojasnog pristupa internetu7. Naime, prema karti razine dostupnosti

7 Osnovni širokopojasni pristup naziv je za načine povezivanja na internet koji omogućuju velike brzine prijenosa podataka. Temeljem dosadašnje prakse EU-a, brzina od 128 kbit/s i dalje se smatra osnovnim pragom za

2019 pokretnog širokopojasnog pristupa internetu8, vidljivo je da je pokrivenost brzinom od 30 do 100 Mbit/s dobro zastupljena. Isto tako, prema javno dostupnim podacima tvrtke HAKOM koji se odnose na korištenje nepokretnog širokopojasnog pristupa9, većina kućanstva koristi brzinu od 4-10 Mbit/s (18,98%), od ukupno 33,4% kućanstava koja koriste nepokretni širokopojasni pristup.

Iako je izgrađenost telekomunikacijske mreže zadovoljavajuća, potrebna je rekonstrukcija i dogradnja iste, osobito u smislu dodatnog investiranja u širokopojasnu infrastrukturu.

1.2.3. Opskrba električnom energijom

Općina Gornja Stubica spada u područje distribucije HEP Operater Distribucijskog sustava - Elektra Zabok. Potrebe za opskrbom električnom energijom svih naselja su zadovoljene, radi uštede na potrošnji električne energije na većem dijelu Općine postavljena je LED javna rasvjeta, koja je energetski učinkovita i ekološki prihvatljiva. Dužina zračne niskonaponske mreže iznosi 78,21 km, a podzemne 5,74 km.10 Iako je Općina u cijelosti pokrivena sustavom električne energije, priključenost kućanstva iznosi 95%, da bi se osigurala kvalitetna distribucija iste, potrebno je poboljšanje kvalitete postojeće mreže (izgradnja dalekovoda i novih TS-a) te zamjena zračne NN mreže podzemnom.

Obnovljivi izvori energije na području Općine nisu dovoljno zastupljeni.

1.2.4. Opskrba plinom

Distributer zadužen za opskrbu plina stanovništva Općine Gornja Stubica je poduzeće Zagorski metalac d.o.o. te Plin Konjšćina d.o.o.. Priključenost kućanstva11 je 57,08%. Ukupna duljina plinovoda iznosi 75.683 m. Ukupna potrošnja plina iznosi 975.377 kWh. Uz plin, veći dio kućanstava koristi za ogrjev i drva, a manji dio i ugljen.

širokopojasne brzine. No, unatrag nekoliko godina većina je zemalja EU-a donju granicu širokopojasnih brzina povećala na 1 ili 2 Mbit/s, budući da je brzina od 128 kbit/s postala premala za ispunjenje osnovnih potreba i zahtjeva korisnika širokopojasnih usluga. Unutar Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj preporučeno je da se donjom granicom širokopojasnog pristupa smatra brzina od 2 Mbit/s 8 http://mapiranje.hakom.hr/hr-HR/SirokopojasniPristup#sthash.zDcND5jj.dpbs 9 http://mapiranje.hakom.hr/hr-HR/StatistickiPrikaz#sthash.MRszxHtV.dpbs 10 HEP ODS - Elektra Zabok, 2019. 11 Izvor: Općina Gornja Stubica, Zagorski metalac d.o.o. i Plin Konjšćina d.o.o., 2019.god.

2019

Na području Općine Gornja Stubica prolazi magistralni plinovod Zabok – Ludbreg Ø 500 mm.

1.2.5. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Opskrba vodom na području Općine Gornja Stubica odvija se preko vodoopskrbnog sustava Zagorskog vodovoda koji snabdijeva vodom naselja Gornja Stubica (243 priključaka), Modrovec (13 priključaka), Orehova Gorica (44 priključka), Samci (78 priključaka) i Vinterovec (12 priključaka), dok se ostala kućanstva vodom opskrbljuju iz lokalnih vodovoda. Na vodoopskrbni sustav Zagorskog vodovoda priključeno je 401 kućanstva, odnosno 25,46 % od ukupnog broja kućanstava. Lokalni vodovod Dobri Zdenci najveći je lokalni vodovod na koji je priključeno 561 kućanstvo, odnosno 36 % od ukupnog broja kućanstava, a njime upravlja Općina Gornja Stubica. Na vodoopskrbni sustav Zagorskog vodovoda i lokalni vodovod Dobri Zdenci ukupno je priključeno 962 kućanstva, odnosno 61 % od ukupnog broja kućanstava. Dnevna potrošnja vode na lokalnom vodovodu Dobri Zdenci iznosi oko 430 m3. S ciljem opskrbe vodom cijelog područja Općine, u planu je izgradnja cjelovitog sustava vodoopskrbe s pripadajućim građevinama te priključenje svih naselja na području Općine na sustav javne vodoopskrbe.

Odvodnja predstavlja ključni infrastrukturni problem razvoja Općine. Postojeće stanje javnog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda nezadovoljavajuće je. Na javni sustav odvodnje priključena su naselja Gornja Stubica i Samci. U naseljima u kojima su izgrađene sabirne jame dio njih ne obavlja kvalitetno svoju funkciju jer je izveden premalog kapaciteta i/ili neadekvatno izveden (bez nepropusnog dna i s preljevom u obližnji cestovni jarak ili prijemnik). Brdovita konfiguracija terena otežava izgradnju sustava i priključivanje manjih naselja i pojedinačnih kuća koje koriste sabirne jame ili uopće nemaju riješenu odvodnju otpadnih voda. Na sustav javne odvodnje priključeno je 64 kućanstava, odnosno 4,07 % od ukupnog broja kućanstava. Sustavom odvodnje upravlja poduzeće Zagorski vodovod d.o.o. Ukupna duljina kanalizacijskog sustava na području Općine iznosi 5,88 km, prema podacima iz 2015. godine.

2019

Grafikon 1: Priključenost kućanstva na komunalnu mrežu

Komunalna infrastruktura 100,00% 90,00% 80,00% 70,00% 60,00%

50,00% 95% 40,00% 30,00% 61,00% 57,08% 20,00% 10,00% 4,07% 0,00% POSTOTAK POSTOTAK POSTOTAK POSTOTAK KUĆANSTAVA KUĆANSTAVA KUĆANSTAVA KUĆANSTAVA PRIKLJUČENIH NA PRIKLJUČENIH NA PRIKLJUČENIH NA PRIKLJUČENIH NA VODOVOD KANALIZACIJU ELEKTRIČNU MREŽU PLINSKU MREŽU

Izvor: Obrada AZRA, 2019.

1.2.6. Gospodarenje otpadom

Poduzeće zaduženo za djelatnost sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada s područja Općine je poduzeće Eko-Flor Plus d.o.o. iz Oroslavja. Općina ima organiziran sustav gospodarenja otpadom, a uveden je i sustav odvojenog prikupljanja. Na području Općine ne postoji odlagalište komunalnog otpada. Mobilno reciklažno dvorište postavlja se svake zadnje subote u mjesecu u naselju Gornja Stubica i ostalim naseljima prema utvrđenom rasporedu. Zeleni otoci smješteni su na 2 lokacije, u naselju Gornja Stubica i naselju Sveti Matej. Miješani komunalni otpad odvozi se 4 puta mjesečno, papir i plastika 1 puta mjesečno, a glomazni otpad 2 puta godišnje.

U 2018. godini sakupljeno je 701,01 tona mješovitog komunalnog otpada, 37,50 tona glomaznog otpada, 7,39 tona papira i kartona te 4,74 miješanog ambalažnog otpada.

2019

Grafikon 2: Količina sakupljenog otpada u 2018. godini

Količina sakupljenog otpada (t)

800 701,01 700

600

500

400

300

200

100 37,5 7,39 3,76 0,98 0 Miješani Glomazni otpad Papir i karton Ambalaža od Staklena komunalni otpad papira i kartona ambalaža

Izvor: Općina Gornja Stubica, 2019.

1.2.7. Poslovna infrastruktura

Na području općine Gornja Stubica 2018. godine osnovana je Poslovna zona Gornja Stubica. Poslovna zona obuhvaća površinu od 285.071 m2, pretežito proizvodno – prerađivačke namjene. U ovom trenutku u Poslovnoj zoni djeluje 19 poduzetnika. Raspoloživa površina u zoni iznosi 194.318 m2, a intenzitet aktivacije je 98,80%.

Općina potiče razvoj poduzetništva kroz smanjenje komunalne naknade i komunalnog doprinosa.

1.2.8. Društvena infrastruktura

Od ustanova važnih za društveni razvoj zajednice, na području Općine Gornja Stubica nalaze se 4 vatrogasna doma (Gornja Stubica, Sveti Matej, Dobri Zdenci i Šagudovec) i 1 društveni dom u Modrovcu koji su ujedno i sjedišta društvenih okupljanja. U naselju Gornja Stubica postoji sportska dvorana u sklopu Osnovne škole Matije Gupca. Na području naselja

2019

Gornja Stubica nalazi se i Sportsko rekreacijski centar, u sklopu kojeg se nalazi dvorana za sastanke, a u krugu SRC-a nogometno igralište s gledalištem te atletskom stazom. U sklopu SRC-a djeluju sportske udruge (Atletski klub, Triatlon klub i nogometni klub te Sportska zajednica Općine). U naselju Pasanska Gorica nalazi se Izviđački kamp i djeluje Izviđački odred Savski Gaj, dok je na području naselja Sveti Matej i Karivaroš) smješten planinarski dom.

Krajem prosinca 2018. g. potpisan je Sporazum o zajedničkom interesu za izgradnju nove sportske dvorane između Krapinsko-zagorske županije, Općine Gornja Stubica i Osnovne škole Matije Gupca.

Ukazuje se potreba za uređenjem javnih površina i groblja.

1.3. Gospodarstvo

1.3.1. Gospodarske značajke

Na temelju izračuna Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Općina Gornja Stubica nalazi se u IV. skupini s indeksom razvijenosti12 od 99,019%. Krapinsko-zagorska županija prema klasifikaciji županija nalazi se u II. skupini s indeksom razvijenosti koji iznosi 98,976%.

U sljedećim tablicama dani je prikaz stanja gospodarstva Općine Gornja Stubica.

Tablica 2: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Gornja Stubica

Udjel Općine u R. br. POKAZATELJ / GODINE 2017. Županiji (%) 1. Br. pravnih osoba 45 2,21 2. Broj zaposlenih 284 1,41 3. Ukupan prihod 107.371.787 0,91 4. Dobit tekuće godine 7.571.264 1,0 5. Gubitak tekuće godine 416.005 0,24 6. Poslovni rezultat (neto) 7.155.259 1,24

Izvor: HGK- Županijska komora Krapina; Digitalna komora, 2019.

12 Indeks razvijenosti izračunava se na temelju, prosječnog dohotka po stanovniku, prosječnih izvornih prihoda po stanovniku, prosječne stope nezaposlenosti, općeg kretanja stanovništva, stupnja obrazovanosti stanovništva (tercijarno obrazovanje), indeksa starenja; Uredba o indeksu razvijenosti NN br. 131/17

2019

Na području Općine Gornja Stubica kod pravnih osoba/subjekata zaposleno je ukupno 284 osoba, što predstavlja tek 1,41% ukupno zaposlenih u pravnim osobama u Krapinsko-zagorskoj županiji (20.203 zaposlenih). Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ukupan broj zaposlenih radnika kod pravnih osoba na dan 30.04.2019. godine iznosi 489 osoba, odnosno osiguranika mirovinskog osiguranja13.

Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 107.371.787 kuna. Pravne osobe/subjekti su u 2017. godini poslovali s pozitivnim poslovnim rezultatom, odnosno neto dobiti u iznosu od 7.155.259 kuna.

Tablica 3: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Gornja Stubica u 2017. godini po djelatnostima

BROJ UKUPNI DOBIT GUBITAK BROJ VRSTA DJELATNOSTI TVRTKI PRIHODI RAZDOBLJA RAZDOBLJA ZAPOSLENIH A) poljoprivreda, 2 4.256.054 95.256 2 šumarstvo i ribarstvo C) prerađivačka ind. 11 23.499.091 2.227.246 87 F) građevinarstvo 10 3.250.275 -37.155 20 G) trgovina na veliko i malo; popravak motornih 9 28.350.095 1.585.320 28 vozila H) prijevoz i skladištenje 2 41.620.400 2.960.725 116 I) djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i 1 1.660.784 -324.831 10 usluživanja hrane J) informacije i 3 3.729.113 661.154 8 komunikacije M) stručne, znanstvene i 3 323.376 30.072 2 tehničke djelatnosti N) administrativne i pomoćne uslužne 2 281.736 -54.019 4 djelatnosti S) ostale uslužne 2 400.863 11.491 7 djelatnosti UKUPNO 45 107.371.787 7.571.264 416.005 284

Izvor: HGK, 2019.

13 Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje vodi matičnu evidenciju osiguranika prema kojoj broj zaposlenih u pravnim osobama uključuje i osiguranike koji prema definiciji Državnog zavoda za statistiku nisu zaposlene osobe.

2019

Promatrano prema područjima djelatnosti na ukupne rezultate poslovanja pravnih osoba/subjekata Općine Gornja Stubica, dominantan je utjecaj prerađivačke industrije (11 tvrtki sa 87 zaposlenih) te djelatnosti prijevoza i skladištenja (2 tvrtke sa 116 zaposlenih), dok je utjecaj ostalih djelatnosti manji.

Tablica 4: Izvoz i uvoz 2017. godine

JLS IZVOZ UVOZ Općina Gornja Stubica 37.078.620 21.316.593

Krapinsko-zagorska županija 3.622.642.001 2.181.144.904

Izvor: HGK Županijska komora Krapina, 2019.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Krapina, u 2017. godini pravne osobe/subjekti Općine Gornja Stubica sudjelovali su s 0,98% u ukupnom uvozu Krapinsko-zagorske županije. Ukupan uvoz zabilježen je u iznosu od 21.316.593,00 kune. Izvoz je ostvaren u iznosu od 37.078.620,00 kn, što čini 1,02% u ukupnom izvozu Varaždinske županije.

Na području Općine Gornja Stubica nešto jače je razvijeno obrtništvo od malog i srednjeg poduzetništva. Prema podacima Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, na području Općine Gornja Stubica, u 2018. godini, djelatnost je obavljalo 76 obrta. Muških vlasnika obrta je 59, dok je ženskih vlasnika obrta 17.

Iz grafikona je vidljivo da su na području Općine najviše zastupljeni uslužni obrti (34,21%).

2019

Grafikon 3: Broj obrtnika u Općini Gornja Stubica u 2018. godini

POLJOPRIVREDNI OBRTI

GRAĐEVINSKI OBRTI

PRIJEVOZNIČKI OBRTI

UGOSTITELJSKI OBRTI

TRGOVAČKI OBRTI

USLUŽNI OBRTI

PROIZVODNI OBRTI

0 5 10 15 20 25 30

Izvor: Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije, 2019.

2016

1.3.2. Zapošljavanje

Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Općini Gornja Stubica u prosincu 2018. bilo je nezaposleno ukupno 126 osoba, od čega 75 žene (59,52%) i 51 muškarac (40,48%). Detaljan pregled prema razini obrazovanja i spolu prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 5: Nezaposlene osobe prema kvalifikaciji i spolu

Fakulteti, Bez škole i SŠ zanimanja do 3 SŠ za zanimanja u Prvi stupanj akademije, Ukupno nezavršena Osnovna škola god. i škola za KV i trajanju od 4 i više fakulteta, stručni JLS magisterij, osnovna škola VKV radnike godina i gimnazija studij i viša škola doktorat UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž Gornja 126 51 75 6 2 4 33 18 15 44 25 19 33 27 6 6 0 6 4 0 4 Stubica Krapinsko- zagorska 2463 1180 1283 136 85 51 581 304 277 780 439 341 651 259 392 152 57 95 163 36 127 županija

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Regionalni ured Krapina: Mjesečni bilten za prosinac 2018.

2016

1.3.3. Poljoprivreda

Osnovna namjena poljoprivrednog zemljišta je za oranice, vinograde i voćnjake. Nedovoljno korištenje resursa, male parcele poljoprivrednog zemljišta i loš plasman poljoprivrednih proizvoda temeljne su zapreke bržem razvoju poljoprivrede. Poljoprivredna proizvodnja je ekstenzivna i nespecijalizirana. Prisutan je trend smanjenja broja poljoprivrednih gospodarstava koja se isključivo bave poljoprivrednom proizvodnjom.

Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine, od ukupne površine Općine (49,31 km2) na raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta otpada 18,33 km², odnosno 41,84%. U svrhu poljoprivredne proizvodnje koristi se 10,88 km², što je 59,36% od ukupno raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta, odnosno 22,06% od ukupne površine Općine.

Tablica 6: Struktura poljoprivrednog zemljišta po namjeni (ha)

Ukupno

korišteno košaračka i i

poljoprivredno vrba

livade

voćnjaci pašnjaci

zemljište vinogradi

povrtnjaci

oranicevrtovi i rasadnici

1.088,24 516,81 5,83 404,62 13,8 68,45 78,73 -

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.

Najviše površine zauzimaju oranice i vrtovi s 516,81 ha, odnosno 47,49% i livade sa 404,62 ha, odnosno 37,18%, što je vidljivo u Tablici 6.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), poljoprivredne površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju (parcele prijavljene u ARKOD-u) zauzimaju ukupno 920,97 ha, od čega oranice zauzimaju 452,54 ha, odnosno 49,14% poljoprivredne površine, livade 323,69 ha, odnosno 35,15%, pašnjaci 13,86 ha, odnosno 1,50%, vinogradi 29,11 ha, odnosno 3,16%, iskrčeni vinograd 0,05 ha, odnosno

2016

0,01%, voćnjaci 94,11 ha, odnosno 10,22%, dok miješani višegodišnji nasad zauzima 5,42 ha, odnosno 0,59% ukupne površine. Ostale vrste uporabe iznose 0,29 ha, dok privremeno neodržavana parcela iznosi 1,23 ha. U privatnom vlasništvu nalazi se 919,11 ha poljoprivredne površine, u državnom vlasništvu 1,86 ha poljoprivredne površine.

Tablica 7: Poljoprivredne površine Općine Gornja Stubica prema vrsti uporabe zemljišta i vlasništvu

(ha)

Livada

oranici

parcela

Oranica

Pašnjak

Voćnjak

UKUPNO

Vinograd Mješoviti

Ostalevrste

Privremeno

Staklenicina

neodržavana

Iskrčeni vinograd

uporabezemljišta višegodišnjinasadi

Državno - - - 0,07 0,74 - 0,87 - 0,03 0,15 1,86 vlasništvo Privatno 0,05 5,42 0,29 1,16 451,80 0,67 322,82 13,86 29,08 93,96 919,11 vlasništvo UKUPNO 452,54 0,67 323,69 13,86 29,11 0,05 94,11 5,42 0,29 1,23 920,97

Izvor: APPRRR, na dan 10.07.2019.

Prema podacima APPRRR-a, najčešći način korištenja parcela (prijavljenih u ARKOD-u) su oranice na 1.963 parcela te livade na 1.125 parcela, a ostalo je u manjem ili neznatnom udjelu.

Tablica 8: Prikaz načina korištenja parcela (ha) prijavljenih u ARKOD-u

Vrsta uporabe zemljišta Broj parcela Površina (ha) Oranica 1963 454,41 Livada 1125 317,08 Pašnjak 22 12,89 Vinogradi 421 31,89 Iskrčeni vinograd 1 0,06 Voćnjak 555 91,21 Miješani trajni nasadi 50 5,73 Ostale vrste uporabe zemljišta 3 0,38 Privremeno neodržavana parcela 8 1,10 UKUPNO 4.163 915,29

Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 31.12.2018.

2016

Prosječna veličina proizvodnih parcela iznosi 0,22 ha. Na temelju rezultata upisa poljoprivrednih gospodarstva u ARKOD, vidljivo je da je proizvodnja otežana radi usitnjenosti površina te disperzije proizvodnih parcela.

Mikroklimatske prilike u Općini Gornja Stubica pogoduju uzgoju žitarica i povrća, dok je brežuljkasti dio voćarski i vinogradarski kraj. Na oranicama se, osim žitarica, najviše uzgaja i krumpir i krmno bilje.

Tablica 9: Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim kulturama za koje je zatražena potpora s jedinstvenog zahtjeva iz 2018. godine na području Općine Gornja Stubica

KULTURA POVRŠINA (ha) BROJ PG-a plemenita vinova loza 28,44 207 orah 6,13 31 lijeska 1,53 7 jabuke 4,11 12 šljiva 1,65 6 miješani nasad voćnih vrsta 62,28 228 Miješane povrtne kulture 23,58 176 krumpir 1,31 26 grah 1,17 5 kukuruz 216,28 271 ječam 43,78 127 pšenica 27,55 93 zob 12 24 tritikale 11,15 36 tikva uljanica 11,88 25 livade 293,62 243 lucerna 27,73 83 djetelina 12,75 48 trave 18,77 46 ugar 26,06 58 travnjak 13,61 12 sirak 1,53 1

Izvor: APPRRR, baza jedinstvenih zahtjeva za 2015. godinu, 2016.

Prema podacima APPRRR-a, iz baze jedinstvenih zahtjeva za 2018. godinu, od povrtnih kultura za koje je zatražena potpora, najzastupljeniji je u uzgoju tikva uljanica na 11,88 ha, krumpir na

2016

1,31 ha i miješane povrtne kulture na 23,58 ha površine. Od žitarica najzastupljeniji je kukuruz na 216,28 ha površine, ječam na 43,78ha i pšenica na 27,55 ha površine. Od voćarskih kultura najzastupljenija je plemenita vinova loza na 28,44 ha, orah domaći na 6,13 ha i jabuke na 4,11 ha, dok je miješani nasad voćnih vrsta na 62,28 ha površine. Od krmnog bilja najzastupljenija je u uzgoju lucerna na 27,73 ha, ugar na 26,06 ha, djetelina na 12,75ha, trave na 18,77 ha površine.

U 2018. godini proizvelo se 61,20 t grožđa, odnosno 417,80 hl vina, što čini manje od 1% ukupne proizvodnje grožđa u Krapinsko-zagorskoj županiji, odnosno manje od 1% ukupne proizvodnje vina u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Tablica 10: Proizvodnja grožđa i vina

Broj trsova 14 Proizvodnja Proizvodnja

(kom) grožđa (t) vina (hl)15 Općina Gornja Stubica 150.161 61,20 417,80 Krapinsko-Zagorska županija 4.282.308 1.561,19 10.294,45

Izvor: APPRRR, 2019.

Prema podacima iz Popisa poljoprivrede 2003. godine, u strukturi stočarske proizvodnje najviše je bio zastupljen uzgoj peradi sa 20.557 jedinki, zatim uzgoj svinja s 838 jedinki, goveda sa 719 jedinki, koza s 208 jedinki, dok je najmanje zastupljen bio uzgoj ovaca sa 168 jedinki.

Tablica 11: Struktura stočarske proizvodnje

Godina Broj peradi Broj svinja Broj konja Broj goveda Broj koza Broj ovaca 2003. 20.557 838 12 719 208 168 2018. * 973 24 297 32 143

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.; Hrvatska poljoprivredna agencija, na dan 31.12.2018.

Iz Tablice 11 vidljiv je pad stočarske proizvodnje u odnosu na 2003. godinu, jedino je zabilježen porast broja svinja i konja. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije o brojnom stanju registriranih životinja, najviše je zastupljen uzgoj svinja s 973 jedinke, zatim slijedi uzgoj

14 APPRRR, broj trsova na dan 09.07.2019. 15 Prijavljena proizvodnja grožđa i vina za vinsku godinu 2018.

2016 goveda s 297 jedinki, ovaca sa 143 jedinke, koza s 32 jedinke, konja s 24 jedinke, dok je broj peradi nepoznat.

Količina proizvedenog mlijeka u 2018. godini16 (količina isporučenog mlijeka u mljekare) iznosi 682.267 kg mlijeka, od 2 isporučitelja.

Tablica 12: Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Vrsta poljoprivrednog gospodarstva Broj Obiteljsko gospodarstvo 390 Obrt 3 Trgovačko društvo 1 Zadruga 0 Ukupno 394

Izvor: APPRRR, Upisnik poljoprivrednika na dan 31.12.2018.

U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ukupno je upisano 394 poljoprivrednih gospodarstava, od čega su 390 obiteljska gospodarstva (OPG), što je vidljivo u Tablici 12.

Na području Općine djeluje Udruga seljaka Općine Gornja Stubica.

Pčelarstvom se bavi 13 pčelara koji imaju ukupno 627 košnica17.

Prostor Općine Gornja Stubica pruža dobre polazne mogućnosti za intenzivniji razvoj ratarstva, stočarstva, voćarstva i vinogradarstva kroz seoska gospodarstva i poduzetništvo.

1.3.4. Lovno i ribolovno gospodarstvo

Na području Općine nalazi se lovište: Zajedničko otvoreno lovište broj II/129 – "GORNJA STUBICA“. Lovište je smješteno na području Općine Gornja Stubica, a dijelom na području Općine Marija Bistrica i grada Donja Stubica. Ukupna površina lovišta iznosi 6.023 ha.

16 Količine isporučenog mlijeka predstavljaju ukupno proizvedene količine mlijeka u 2018. godini koje je isporučeno u mljekare. Podaci ne sadrže proizvedene količine mlijeka koje se prodaje na kućnom pragu u prerađenom ili neprerađenom obliku te količine mlijeka koje gospodarstvo koristi za osobnu potrošnju. 17 Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, 2019. godine

2016

Od vrsta divljači koja je prisutna u lovištu tijekom godine, a spada u matični fond, na području lovišta nalaze se slijedeće vrste: srneća divljač, divlje svinje, zec obični, fazanska divljač, kuna bjelica, kuna zlatica, lisica, jazavac, divlja mačka, dabar, čagalj, tvor, patka gluhara, vrana siva, svraka, šojka kreštalica, prepelica pućpura, šljuka bena i golub divlji grivnjaš. Na području Općine djeluje Lovačko društvo „Orao“ Gornja Stubica.

Prostor pruža mogućnost za razvoj ribolovnog turizma.

1.3.5. Turizam

Turizam na području Općine je relativno dobro razvijen, uz nedovoljnu iskorištenost postojećih smještajnih kapaciteta. Na području općine održavaju se razna kulturna događanja – koncerti i izložbe koji privlače mnogobrojne posjetitelje. Svake godine održava se manifestacija „Jurjevo“ kojom se obilježava Dan Općine Gornja Stubica i Župe svetog Jurja te manifestacija „Susreti za Rudija“ u sklopu koje se održava i jedan od najvećih aeromitinga na području Hrvatske i otvoreno državno prvenstvo u sprint duatlonu. U mnogim restoranima nude se zagorski specijaliteti. U selu Gusakovec nalazi se turistički objekt seoskog turizma - "Lojzekova hiža" obitelji Grden koja nudi atrakcije seoskog dvorišta i domaćinstva, bogatu gastronomsku ponudu domaćih jela, domaćih žestica i vina, a izrađuje i zagorske nošnje. Raspolaže s 23 ležaja u 9 soba. U restoranu "Lojzekove hiže" priređuju se domjenci, svatovi i proslave. Na području općine nalazi se HOTEL i RESTORAN „PUNTAR“ s dugogodišnjom tradicijom i bogatom gastronomskom ponudom, smješten u centru Gornje Stubice, nasuprot Spomen parka Rudolfa Perešina, a raspolaže s 9 soba u koje je moguće smjestiti 18 gostiju. Na brdu Samci nasuprot Dvorca Oršić smješten je PANSION „RODY“ s prekrasnim pogledom na cijelu stubičku dolinu, a uz vrhunsku ponudu jela i pića nudi smještaj za 10 osoba u pet dvokrevetnih soba. Tu je i objekt MALI DVORAC s Cottage kućom u kojem se odvijaju razni eventi, svadbe, a zbog njegovog prekrasnog izgleda i položaja koristi se za snimanja reklama, spotova, serija. U sklopu Malog dvorca moguć je smještaj u četiri sobe - apartmana koji su predviđeni da prime 18 osoba.

2016

Područje Općine posjeduje prirodne preduvjete za jači razvoj turizma (prirodna i kulturna baština, povijesni spomenici, manifestacije, lovno područje). Osiguravanjem potporne turističke infrastrukture za razvoj i proširenjem ponude ugostiteljskih i smještajnih objekata, širenjem ponude autohtonih i tradicionalnih proizvoda ovog kraja te proizvodnjom eko hrane moguće je unaprijediti turističku djelatnost i doprinijeti razvoju ruralnog, seoskog i izletničkog turizma. Tablica 13: Dolasci i noćenja turista u Općini Gornja Stubica

Ukupna prosječna Broj Dolasci Noćenja Godina popunjenost ležajeva kapaciteta ukupno domaći strani ukupno domaći strani 2016. 96 1.593 968 625 2.866 1.540 1.326 7,74% 2017. 96 1.863 1.004 859 3.139 1.608 1.531 7,78% 2018. 84 2.146 1.198 948 3.758 1.923 1.835 11,21%

Izvor: Turistička zajednica, 2019.

Prema podacima Turističke zajednice, u 2018. godini ostvareno je ukupno 2.146 dolazaka turista i 3.758 noćenja, a ukupna prosječna popunjenost kapaciteta iznosi 11,21 %. U odnosu na 2017. godinu, ostvaren je veći broj dolazaka turista za 15,19% te veći broj noćenja za 19,72% (Tablica 13). Smještajni kapaciteti postoje u 1 hotelu (23 ležajeva), 1 pansionu (10), 1 kući za odmor (10), 1 studio apartmanu (3) i 15 objekata sa sobama (42 ležajeva). Područje Općine se promovira u sklopu Turističke zajednice područja Donja Stubica i Gornja Stubica.

1.4. Demografske i socijalne značajke

U razdoblju od 1991. do 2011. godine ukupni se broj stanovnika smanjio za 820 osoba, odnosno 13,43%. U razdoblju od 1991. do 2001. bilježi se pad broja stanovnika za 6,19%, no od 2001. do 2011. bilježi se pad broja stanovnika za 7,72%, odnosno bilježimo 442 osoba manje.

U posljednjih dvadeset godina, konstantan pad broja stanovnika bilježe naselja Dobri Zdenci, Dubovec, Gusakovec, Hum Stubički, Karivaroš, Modrovec, Orehova Gorica, Pasanska Gorica,

2016

Repićevo selo, Slani Potok, Sveti Matej, Šagudovec i Volavec. Dinamika kretanja broja stanovnika u razdoblju od 1991.-2011. godine vidljiva je iz Grafikona 4.

Grafikon 4: Dinamika kretanja broja stanovnika od 1991. -2011.

900

800

700

600

500

400

300

200

100

1991. 2001. 2011.

Izvor: DZS, Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., Popis stanovništva 2001. i 2011.

Vitalni indeks, odnosno broj živorođenih na 100 umrlih, za Općinu Gornja Stubica u 2017. godini iznosio je 55,7. Vitalni indeks jedan je od pokazatelja negativnih demografskih trendova, odnosno smanjenja broja stanovnika i ruralne depopulacije područja te posljedica negativnog prirodnog prirasta (-31) koji karakterizira i cijelu Krapinsko-zagorsku županiju18.

Prema Popisu stanovništva 2011., udio stanovnika mlađih od 20 godina (1.306 stanovnika) iznosi 24,72%, udio stanovnika starosti između 20 i 60 godina (2.808) iznosi 53,14%, dok udio stanovnika od 60 i više godina (1.170) iznosi 22,14%. U strukturi stanovništva po spolu, žene (50,40%) su nešto zastupljenije od muškaraca (49,60%) u ukupnom broju stanovnika.

18 Državni zavod za statistiku, Priopćenje, broj 7.1.1., od 20. srpnja 2018. godine

2016

Tablica 14: Stanovništvo prema starosti i spolu

Starost Općina Spol Ukupno 0-19 20-59 60 i više sv. 5.284 1.306 2.808 1.170 Gornja Stubica m 2.621 679 1.504 438 ž 2.663 627 1.304 732

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

U odnosu na 2001. godinu, broj stanovnika mlađih od 20 godina (1.582) smanjio se za 276, broj stanovnika između 20 i 59 godina (2.814) smanjio se za 6, dok se broj stanovnika od 60 i više godina (1.324) smanjio za 154 stanovnika. Indeks starenja iznosi 89,6, dok je prema podacima iz 2001. godine iznosio 83,7. Prosječna starost iznosi 40,1 godine.

Podaci iz Popisa stanovništva 2011. godine prema školskoj spremi stanovništva starijeg od 15 godina ukazuju da je:

▪ bez školske spreme bilo 1,60% osoba, ▪ nepotpuno osnovno obrazovanje imalo 19,86% osoba, ▪ neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) imalo 78,50% osoba (najbrojniji su oni sa srednjoškolskim obrazovanjem), ▪ doktorat znanosti nema niti jedna osoba.

Podaci su prikazani u Tablici 15.

Tablica 15: Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi

Visoko Nezavršena Bez Osnovna Srednja obrazovanje Općina Spol Ukupno osnovna škole škola škola škola Doktorat Svega znanosti

sv. 4.376 70 869 1.167 2.015 253 - Gornja Stubica m 2.143 17 263 560 1.190 111 - ž 2.233 53 606 607 825 142 -

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

2016

Postotak stanovništva bez školske spreme se smanjio u odnosu na 2001. godinu kada je iznosio 30,52% te se povećao postotak stanovništva s nekim stupnjem obrazovanja koji je iznosio 65,56%. Prema nacionalnosti, 99,64% stanovnika su Hrvati (5.265), % stanovnika su pripadnici nacionalnih manjina (10), 0,11% su ostali (6), dok je 0,06% stanovnika (3) nepoznato. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Gornja Stubica broji 1.575 kućanstva, što je u odnosu na Popis stanovništva iz 2001. godine smanjenje broja kućanstava za 9,59%, kada je bilo ukupno 1.742 kućanstava. Pretežno su to samačka kućanstva (22,98%) i kućanstva s 2 člana (19,81%), zatim sa 4 člana (14,60%) i 3 člana (13,59%), dok domaćinstva s 5 i više članova čine ukupno 29,02%. Broj samačkih kućanstava se povećao u odnosu na 2001. godinu, kada su činila 22,62%. Prosječna veličina kućanstva iznosi 3,35 člana.

Tablica 16: Kućanstva prema veličini i broju članova na području Općine Gornja Stubica

Broj članova kućanstava Ukupno 11 i 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 više

Broj 1.575 362 312 214 230 203 136 72 27 13 1 5 kućanstava

Broj osoba 5.284 362 624 642 920 1.015 816 504 216 117 10 58

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Udio broja kućanstava u Općini Gornja Stubica u ukupnom broju kućanstava u Krapinsko- zagorskoj županiji iznosi 3,75%.

1.4.1. Obrazovanje

U Općini Gornja Stubica ne postoji dječji vrtić, već djeluje predškola pri Osnovnoj školi Matije Gupca Gornja Stubica s 1 odgajateljem koju u 2018/2019. godini polazi 29 djece, što je 40,82% manje djece u odnosu na 2014/2015. godinu. U fazi je izgradnja dječjeg vrtića kapaciteta 80 djece. Prvi prijem djece očekuje se 2021. godine.

2016

Od obrazovnih institucija, na području Općine djeluju Osnovna škola Matije Gupca Gornja Stubica u naselju Gornja Stubica te 4 područne škole u naselju Dubovec, Dobri Zdenci, Hum Stubički i Sveti Matej s razrednim odjelima I-IV razreda. Osnovnu školu Matije Gupca Gornja Stubica trenutno polazi 311 učenika, od toga 196 učenika putnika, a 18 učenika su učenici s teškoćama u razvoju. U PŠ Dubovec nastava se provodi za 11 učenika, u PŠ Dobri Zdenci za 12 učenika, od toga 2 putnika, 1 učenik je s teškoćama u razvoju, u PŠ Hum Stubički za 15 učenika, od toga 3 učenika su s teškoćama u razvoju, u PŠ Sveti Matej za 24 učenika, od toga 14 putnika. U školama je organizirana jednosmjenska nastava, dok program produženog boravka nije organiziran. Za sve učenike organiziran je obrok u školi. Odgojno-obrazovni program u Osnovnoj školi provodi 33 učitelja te 2 stručna suradnika, a u nastavi pomaže i 5 pomoćnika, dok u Područnoj školi Dubovec isti provodi 1 učitelj, u PŠ Dobri Zdenci 2 učitelja, u PŠ Hum Stubički 2 učitelja, u PŠ Sveti Matej 2 učitelja (Tablica 17). U školi djeluje pjevački zbor nižeg i višeg uzrasta te tamburaši početni i napredni.

U sklopu Osnovne školi od školske godine 2019./2020. djeluje i odjel osnovnog glazbenog obrazovanja koji posjeduje potrebne instrumente, radni prostor i stručne predavače, zahvaljujući Općini i Krapinsko-zagorskoj županiji.

Za djecu putnike organiziran je i sufinanciran prijevoz školskim autobusom.

Sve škole dobro su opremljene i redovito održavane i kao takve pružaju zadovoljavajuće uvjete za rad. Matična škola opremljena je školskom knjižnicom i sportskom dvoranom, a sve škole imaju igralište. Učenici i djelatnici škola posebnu pažnju posvećuju zdravoj prehrani i očuvanju okoliša (uređenje okoliša i voćnjaka škole, njegovanje tradicijskog cvjetnjaka).

2016

Tablica 17: Obrazovna infrastruktura Općine Gornja Stubica

Naziv škole

razvoju

učenika

boravka

Brojučitelja

Brojučenika putnika

Programproduženog

Jednosmjenskanastava

Brojstručnih suradnika

Sufinanciranjeprijevoza

Brojpomoćnika u nastavi

Brojučenika s teškoćama u Brojučenika (2018 2019) / OŠ MATIJE GUPCA 311 18 196 90 33 2 NE 5 DA GORNJA STUBICA PODRUČNA ŠKOLA 7 0 0 0 1 0 NE 0 DA DUBOVEC PODRUČNA ŠKOLA 12 1 2 1 2 0 NE 0 DA DOBRI ZDENCI PODRUČNA ŠKOLA 15 3 0 0 2 0 NE 0 DA HUM STUBIČKI

PODRUČNA ŠKOLA 24 0 14 10 2 0 NE 0 DA SVETI MATEJ

Izvor: Općina Gornja Stubica, 2019.

U odnosu na šk. god. 2014./2015., osnovna škola bilježi pad ukupnog broja učenika sa 401 na 369 u šk. god. 2018./2019., što je vidljivo iz Grafikona 5.

Grafikon 5: Broj učenika u osnovnoj i područnim školama u razdoblju od 2014. do 2019. godine

Broj učenika u osnovno školi (matična i područne škole)

405 400 395 390 385 401 380 375 387 381 370 373 365 369 360 355 350 2014/2015 2015/2016 2016/2017 2017/2018 2018/2019

Izvor: Općina Gornja Stubica, 2019.

2016

Srednjoškolsko obrazovanje učenici najvećim dijelom nastavljaju u Zlataru, Oroslavju, Zaboku, Krapini, Bedekovčini, Konjšćini, Pregradi i Krapini, dok visoko obrazovanje u Krapini, Pregradi, Zaboku, Varaždinu, Čakovcu i Zagrebu.

Cjeloživotno obrazovanje u obliku različitih programa učenja i usavršavanja za stanovništvo nije organizirano, a najbliže ustanove nalaze se u Donjoj Stubici, Zaboku, Zlataru, Bedekovčini, Konjšćini, Oroslavju, Bedekovčini i Krapini.

1.4.2. Zdravstvo i socijalna skrb

Zdravstvena zaštita na području Općine Gornja Stubica organizirana je kroz djelovanje Doma zdravlja Krapinsko-Zagorske županije, odnosno Ambulante Gornja Stubica koja pruža usluge opće/obiteljske medicine i stomatološke zaštite te patronažne službe. Na području Općine Gornja Stubica registrirane su ukupno 4882 zdravstveno osigurane osobe19, a zdravstvenu djelatnost obavlja 3 tima liječnika opće obiteljske medicine. Obzirom na broj zdravstveno osiguranih osoba na području Općine, a nedostatak usluga hitne medicinske pomoći te ostalih specijalističkih usluga, stanovništvo iste obavlja u Općoj bolnici Zabok. Usluga hitne medicinske pomoći organizirana je na nivou Krapinsko-zagorske županije, timovi su smješteni u Gradu Donja Stubica i Općini Marija Bistrica.

Tablica 18: Zdravstvena zaštita na području Općine Gornja Stubica

Zdravstvena Broj Zdravstvena Broj Dentalna Opća/obiteljska zaštita zdravstveno zaštita bolnica medicina Broj medicina/broj predškolske osiguranih žena/broj /broj /broj ljekarni timova djece/broj osoba timova kreveta timova timova

4882 3 0 0 0 1 1

Izvor: Općina Gornja Stubica, 2019.

Programom socijalne skrbi Općina za svaku proračunsku godinu izdvaja sredstva jednokratne novčane pomoći. Izdvajanje sredstava za socijalna davanja i različite oblike pomoći i programe

19Izvor: Općina

2016 koji se provode u 2018. godini iznosila su 571.000,00 kuna za socijalnu skrb. Osim redovitih izdvajanja, Općina omogućuje stipendiranje učenika i studenata, sufinancira prehranu za učenike polaznike osnovne škole, sufinancira prijevoz autobusom i vlakom za učenike srednje škole, te prijevoz vlakom za redovne studente, sufinancira nabavu udžbenika za učenike srednjih škola, sa Krapinsko-zagorskom županijom financira nabavu udžbenika i ostalog radnog materijala za učenike osnovne škole, tako da su isti besplatni za učenike, isplaćuju se jednokratne novčane naknade novorođenima. Za prvo i drugo dijete Općina izdvaja jednokratnu naknadu u iznosu od 1.000,00 kn, a za treće dijete 3.000,00 kn.

Prema podacima Centra za socijalnu skrb koji vodi brigu o korisnicima socijalne skrbi, na dan 31.10.2019. godine, isplaćeno je 57 jednokratnih naknada, doplatka za pomoć i njegu te osobnih invalidnina.

Na području općine Gornja Stubica ne postoji udomiteljska obitelj za djecu i postoje dva objekta koja se bave udomiteljstvom starijih i nemoćnih.

1.4.3. Kultura, sport i civilno društvo

Na području Općine Gornja Stubica kulturni i sportski život je bogat i raznovrstan. Od manifestacija koje se održavaju na području Općine, značajne su Vincekovo, Seljačka buna- bitka kod Stubice (I dio puntanje seljaka kod Gupčeve lipe, drugi dio se održava na području grada Donja Stubica), Jurjevo, Susreti za Rudija, Viteški turnir, Ljeto u dvorcu Oršić, Braniteljski susreti, Međunarodni dani folklora, Međunarodni recital „Srce Isusa i Marije“, Likovna kolonija, Branje kurze i lupitva, Kestenijada, Martinje, Prikaz adventskih običaja, Božićni koncert i novogodišnji koncert.

S ciljem promicanja zdravog života u Općini Gornja Stubica organiziraju se različite vrste sportskih aktivnosti kao što su Gornjostubički cener - spomen utrka Rudolf Perešin (utrka na 10 km za trkače, 5 km za građane i dječji troboj) u organizaciji Atletskog kluba Rudolf Perešin, Zagorski triatlon - glavna utrka je sprint triatlon (750m plivanje, 20km bicikl, 5km trčanje) uz promo utrke akvatlona u organizaciji Triatlon kluba Rudolf Perešin, Memorijalni turnir Božidara Hanžeka i Turnir ulica i naselja u organizaciji NK Matija Gubec.

Na području Općine djeluju 22 udruge:

▪ Kulturno-umjetničko društvo "Matija Gubec" Gornja Stubica

2016

▪ Ženski vokalni ansambl Fiola ▪ Udruga "Gornjostubička luč" ▪ Gornjostubička udruga Lipin cviet ▪ Udruga učeničkog zadrugarstva Krapinsko-zagorske županije ▪ Društvo "Rudolf Perešin" ▪ Udruga seljaka Općine Gornja Stubica ▪ Udruga žena Hum Stubički ▪ Udruga umirovljenika Općine Gornja Stubica ▪ Udruga branitelja domovinskog rata "Sveti Juraj" Gornja Stubica ▪ Dobrovoljno vatrogasno društvo Dobri Zdenci ▪ Dobrovoljno vatrogasno društvo Gornja Stubica ▪ Dobrovoljno vatrogasno društvo Šagudovec ▪ Vatrogasna zajednica Općine Gornja Stubica ▪ Dobrovoljno vatrogasno društvo Sveti Matej ▪ Lovačko društvo "Orao" Gornja Stubica ▪ Sportska zajednica Općine Gornja Stubica ▪ Nogometni klub "Matija Gubec" Gornja Stubica ▪ Atletski klub Rudolf Perešin Gornja Stubica ▪ Moto klub "Zagorski anđeli" Gornja Stubica ▪ Triatlon klub Rudolf Perešin Gornja Stubica ▪ Taekwondo klub "Puntar"

Najveća zastupljenost udruga je u području sporta, kulture i umjetnosti, zatim slijede udruge vatrogasne djelatnosti, gospodarstva i socijalne djelatnosti.

Za financiranje djelatnosti civilnog društva, udruga i sportskih društva u 2019. godini osigurana su sredstva u proračunu u iznosu od 837.500,00 kuna (3,3% ukupnog proračuna Općine).

1.4.4. Upravljanje razvojem Općina Gornja Stubica zapošljava 9 službenika i namještenika, od kojih 6 službenika (3 srednje stručne spreme, 1 viša stručna sprema, 2 visoka stručna sprema) i tri namještenika (1 SSS, 1 PKV i 1 OŠ), a djeluje kroz Jedinstveni upravni odjel Općine Gornja Stubica, čiji sastavni dio je i Vlastiti pogon koji je osnovan i u tijeku je njegova sistematizacija.

2016

U razdoblju od 2014. do 2019. godine, Općina je provela 21 projekat ukupne vrijednosti 13.610.452,10 kn, od kojih je 1 sufinanciran sredstvima EU (1.114.898,60 kn), a 14 projekata je sufinancirano iz državnog proračuna (6.238.866,51 kn).

2016

2. SWOT ANALIZA OPĆINE GORNJA STUBICA

SNAGE SLABOSTI

PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA INFRASTRUKTURA • Povoljan geoprometni položaj • Neadekvatno raspolaganje (blizina gradova Zagreba, Krapine i poljoprivrednim zemljištem Varaždina; državne ceste DC307 i (usitnjenost površina DC14) poljoprivrednog zemljišta) • Značajni vodni resursi (podzemne • Pojava klizišta koji uništavaju ceste vode-rezerve pitke vode; potoci) i putove • Značajne površine šuma (32,93%) • Nezadovoljavajuće stanje dijela cestovne mreže • Ležišta željezne rude i mineralnih sirovina (tehničko građevni kamen, • Nedostatak nogostupa dolomit i ciglarska glina) • Nedostatak pješačkih i • Očuvan okoliš biciklističkih staza • Zaštićeni dijelovi prirode temeljem • Mali postotak kućanstva koji koristi Zakona o zaštiti prirode brzinu pristupa širokopojasnog interneta veću od 30Mbit/s • Bogatstvo biološke raznolikosti, biljnih i životinjskih vrsta • Nezadovoljavajuće stanje elektroenergetske mreže • Područja Ekološke mreže NATURA 2000 • Nedovoljna zastupljenost OIE i energetske učinkovitosti • Postojanje lovačkog društva (uređivanje i čuvanje lovišta, briga o • Nedovoljna priključenost divljači) kućanstava na plinsku mrežu (57,08%) • Postojanje željezničkog prometa • Mali postotak priključenosti

• Zadovoljavajuća pristupačnost kućanstva na vodoopskrbni sustav poštanske mreže (25,46%), dok se ostala kućanstva • Potpuna pokrivenost fiksnom i vodom opskrbljuju iz lokalnih mobilnom telefonijom vodovoda 36%) • Dostupnost pokretnog • Loše stanje lokalnih vodovoda širokopojasnog pristupa internetu - • Nerazvijen kanalizacijski sustav ( pokrivenost brzinom od 30 do 100 sustav odvodnje otpadnih, Mbit/s dobro zastupljena oborinskih i sanitarnih voda; nepostojanje pročistača)

2016

• 33,4% kućanstava koriste nepokretni • Na sustav javne odvodnje širokopojasni pristup priključeno 4,07 % kućanstava • Potpuna pokrivenost naselja • Nedovoljna uređenost javnih sustavom električne energije površina (priključenost kućanstva iznosi 95%) • Nedostatna površina mjesnih • Postavljena LED javna rasvjeta groblja • Organiziran sustav gospodarenja otpadom te sustav odvojenog

prikupljanja otpada

• mobilno reciklažno dvorište postavlja se jednom mjesečno; zeleni otoci uspostavljeni na mjesta na području

općine

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO • Nedovoljna iskorištenost kapaciteta • Poticanje razvoja poduzetništva- u poljoprivredi (usitnjenost posjeda, smanjenje komunalnih naknada i neriješeni imovinsko-pravni doprinosa te prireza odnosi) • Trend pozitivnog poslovanja • Nedovoljno iskorišten potencijal za poduzetnika razvoj poljoprivrednih djelatnosti • Postojanje poslovne zone u funkciji • Pad stočarske proizvodnje u odnosu • relativno dobro razvijen turizam - na 2003. postojanje turističkih sadržaja • Nepostojanje poljoprivredne • Postojanje preduvjeta za jači razvoj zadruge različitih oblika turizma (seoskog, • Neiskorišten potencijal razvoja izletničkog, lovnog turizma) lovnog turizma • Trend povećanja broja dolazaka • Nedovoljno iskorišteni prirodni turista i povećanja broja noćenja resursi i kapaciteti sa svrhom • Postojanje smještajnih kapaciteta razvoja turizma • Postojanje preduvjeta za intenzivniji • Nedostatne biciklističke staze razvoj poljoprivredne proizvodnje i • Nedovoljna iskorištenost postojećih ekološke poljoprivrede smještajnih kapaciteta • Porast broja svinja i konja

• Djelovanje Udruge seljaka Općine Gornja Stubica

2016

• postojanje lovišta

DRUŠTVENE DJELATNOSTI DRUŠTVENE DJELATNOSTI • Bogatstvo zaštićene i nezaštićene • Nepostojanje dječjeg vrtića nepokretne i pokretne kulturno- • Neorganiziran program produženog povijesne baštine i raznih običaja boravka (trenutno ne postoji interes • Sakralna baština i tradicijska gradnja roditelja) • 4 vatrogasna doma (Gornja Stubica, • Smanjenje broja učenika od šk. god. Sveti Matej, Dobri Zdenci i 2014./2015. godinu u osnovnoj Šagudovec) i 1 društveni dom u školi Modrovcu te sportsko – rekreacijski • Nepostojanje usluga hitne centar medicinske pomoći na području • Djelovanje predškole općine • Djelovanje 5 škola (1 osnovna i 4 • Nepostojanje ordinacije za područne) zdravstvenu zaštitu predškolske • Organizirana jednosmjenska nastava djece • Sufinanciranje prijevoza učenika putnika • Dobra opremljenost škola • Školska knjižnica i školska sportska dvorana • Djelovanje stomatološke ordinacije • Ljekarna • Razvijen kulturni i sportski život • Izviđački kamp, djelovanje Izviđačkog odreda • Izdvajanje sredstava za razne vrste socijalne pomoći

• Aktivnost civilnog društva kroz 22 aktivne udruge • Izdvajanje sredstava iz proračuna za financiranje djelatnosti civilnog društva

LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM RAZVOJEM • Veći indeks starenja u odnosu na • Povećan postotak stanovništva s popis stanovništva 2001. godine nekim stupnjem obrazovanja • Veći udio stanovništva od 60 i više godina nego stanovništva mlađeg

2016

• Smanjen postotak stanovništva bez od 20 godina, prema popisu školske spreme se u odnosu na 2001. stanovništva 2011. godinu • Smanjenje broja stanovnika u posljednjih 20 godina • Povećan broj samačkih kućanstava u odnosu na 2001. godinu • Smanjenje ukupnog broja kućanstava

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE

PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA INFRASTRUKTURA • Odgovarajuća zaštita prirodnih • Zagađenje prirodnih resursa uslijed vrijednosti nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda i ispušnim • Rekonstrukcija cestovne mreže plinovima vozila

• Izgradnja nogostupa i biciklističke • Devastacija prirodnih vrijednosti • Modernizacija telekomunikacijske (narušavanje prirodnog krajolika, infrastrukture (uvođenje novih usluga smanjenje staništa ugroženih i i tehnologija, dodatno investiranje u rijetkih biljnih i životinjskih vrsta) širokopojasnu infrastrukturu) • Elementarne nepogode

• Rekonstrukcija elektroopskrbnog • Nedostatak financijskih sredstava sustava (izgradnja dalekovoda i novih za modernizaciju potrebne TS-a, zamjena zračne mreže infrastrukture podzemnom)

• Poticanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE • Uvođenje plinofikacije u sva naselja • Izgradnja cjelovitog sustava vodoopskrbe • Izgradnja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda sa pročistačima

• Saniranje divljih odlagališta

• Modernizacija i proširenje mjesnih groblja

2016

• Modernizacija i uređenje javnih površina

• Sredstva iz EU fondova za lokalni

razvoj

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO • Daljnji utjecaj gospodarske krize • Poticanje poduzetništva • Konkurentnost poljoprivrednih • Intenzivniji razvoj ruralnog i proizvoda iz okolice izletničkog turizma • Izostanak financijske podrške s • Razvoj lovnog i ribolovnog turizma državne i županijske razine za • Daljnja izgradnja i unapređenje razvoj poljoprivredne djelatnosti turističke infrastrukture • Elementarne nepogode • Uvođenje novih turističkih sadržaja • Uređenje biciklističkih staza po čitavom području Općine

• Izgradnja tematskih staza

• Razvoj suvremene i konkurentne poljoprivredne proizvodnje (ratarstva, povrtlarstva, cvjećarstva, vinogradarstva, voćarstva, stočarstva, razvoj eko poljoprivrede, uzgoj ljekovitog bilja) • Sustavno educiranje i poticanje umrežavanja poljoprivrednika • Korištenje različitih fondova u svrhu razvoja poljoprivrede, odnosno ruralnog razvoja

DRUŠTVENE DJELATNOSTI DRUŠTVENE DJELATNOSTI • Povećanje broja korisnika usluga • Izgradnja dječjeg vrtića (u fazi socijalne skrbi izgradnje) • Uvođenje programa produženog boravka u školama • Izgradnja sportske dvorane • Otvaranje ordinacije za zdravstvenu zaštitu predškolske djece

2016

• Organizacija raznih vrsta sportskih i kulturnih događanja

LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM RAZVOJEM • Trend deruralizacije i depopulacije • Mogućnost sufinanciranja razvojnih projekata iz fondova EU i nacionalnih fondova

• Korištenje stečenog iskustva u pripremi projekata za pripremu i provedbu novih projekata • Poticanje nataliteta

3. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE GORNJA STUBICA

Vizija razvoja Općine Gornja Stubica rezultat je viđenja i dogovora svih dionika razvoja te predstavlja poželjno stanje Općine u budućnosti. Općina Gornja Stubica obiluje resursima za intenzivniji razvoj poljoprivrede, poduzetništva, selektivnih oblika turizma (seoskog, izletničkog, sportsko-rekreacijskog, lovnog i ribolovnog turizma) i autohtone turističke ponude što predstavlja potencijal za razvoj ruralnog turizma.

Prijedlog vizije razvoja Općine Gornja Stubica temelji se na ključnim razvojnim pretpostavkama Općine u razdoblju do 2022. godine. Uzimajući u obzir trenutno stanje razvoja Općine, mogućnosti koje se pružaju kao i planirane razvojne aktivnosti svih dionika uključenih u proces izrade Strategije, definiramo ključne razvojne značajke koje karakteriziraju Općinu Gornja Stubica kao:

➢ općina očuvane prirodne, tradicijske i kulturno-povijesne baštine (bogatstvo vodnih resursa i šuma; očuvana priroda, biološka raznolikost; povijesno-kulturna baština – muzeji, crkve i kapele, njegovanje običaja…)

➢ općina koja podiže životni standard kroz razvoj komunalne, prometne, energetske i komunikacijske infrastrukture

2016

➢ općina koja koristi svoje značajne turističke potencijale za razvoj selektivnih oblika turizma (razvoj ruralnog, izletničkog, sportsko-rekreacijskog, ribolovnog turizma; prirodni i kulturni potencijali za razvoj nove turističke ponude i usluga, tradicionalna gastronomska ponuda)

➢ općina usmjerena na stvaranje poticajne poduzetničke klime te razvoj obrta (subvencije za razvoj malih i srednjih privatnih tvrtki i obrtništva)

➢ općina koja potiče razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, razvoj različitih oblika poljoprivredne proizvodnje i ekološke poljoprivredne proizvodnje

➢ općina koja unapređuje kvalitetu življenja kroz ulaganja u obrazovanje, modernizaciju odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale društvene infrastrukture

➢ općina koja potiče stvaranje kreativnog okruženja kroz aktivne društvene zajednice i civilno društvo (različiti programi i manifestacije u području kulture i sporta – Seljačka buna-bitka kod Stubice, Susreti za Rudija, Viteški turnir i druge kulturne manifestacije, sportske aktivnosti u organizaciji Atletskog kluba Rudolf Perešin, Triatlon kluba Rudolf Perešin, NK Matija Gubec; njegovanje tradicijskih vrijednosti i običaja; sufinanciranje rada udruga).

U skladu s time, prijedlog vizije Općine Gornja Stubica glasi:

„Općina Gornja Stubica je mjesto očuvanog okoliša i kulturno - povijesne baštine, razvijenog ruralnog turizma, poduzetništva i održive poljoprivredne proizvodnje koji se temelje na održivom korištenju prirodnih i kulturnih resursa. Kreativno društveno okruženje i razvijena infrastruktura pružaju uvjete za ugodno, kvalitetno i zdravo življenje“.

4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA

Strateški ciljevi obuhvaćaju glavne odrednice razvoja, a proizlaze iz definirane vizije razvoja Općine, osnovne analize stanja i SWOT analize. Sukladno tome, definirana su 3 strateška cilja koji će osigurati daljnji razvoj Općine.

2016

SC 1: Unaprjeđenje gospodarskog razvoja temeljeno na razvoju ruralnog turizma, jačanju poduzetništva i ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju

Prostor Općine obiluje prirodnim resursima i povijesno-kulturnom baštinom što predstavlja potencijal za razvoj selektivnih oblika turizma, posebice ruralnog turizma. Stoga je potrebno iskoristiti prirodne resurse, poticati i ojačati poduzetništvo i obrtništvo u svrhu unaprjeđenja razvoja ruralnog turizma i poljoprivredne proizvodnje.

Izgrađena Poduzetnička zona čini preduvjet za jači razvoj poduzetništva.

Potencijal razvoja poljoprivredne proizvodnje predstavljaju prirodni resursi te očuvani okoliš kao temelj razvoja ekološke poljoprivrede.

Ostvarenju ovog cilja doprinijeti će definirana 3 prioriteta:

▪ Razvoj ruralnog turizma i jačanje turističkih potencijala ▪ Potpora jačanju poduzetničke klime i infrastrukture ▪ Razvoj održive poljoprivredne proizvodnje.

Ostvarenju navedenih prioriteta doprinijeti će provedba mjera koje se odnose na razvoj turističke infrastrukture, poticanje razvoja i promocije turističke ponude te edukacije o mogućnostima uključivanja u turističku ponudu, intenzivniji razvoj selektivnih oblika turizma i umrežavanje poljoprivrednih proizvođača s drugim sektorima. Poticajnim mjerama za obrtnike, male i srednje poduzetnike te infrastrukturnim opremanjem poduzetničke zone osigurati će se poticajno okruženje za jači razvoj poduzetničkih djelatnosti i privlačenje investitora. Tu su uključene i mjere koje se odnose na poticanje razvoja različitih oblika poljoprivredne proizvodnje kroz intenzivniji razvoj poljodjelstva, povrtlarstva, voćarstva, vinogradarstva, vinarstva, stakleničko-plasteničke proizvodnje, stočarstva, poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje te prerade poljoprivrednih proizvoda, edukaciju poljoprivrednih proizvođača, poticajne mjere za zaštitu poljoprivrednih proizvoda i jačanje promoviranja domaćih poljoprivrednih proizvoda te poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača.

SC 2: Unaprjeđenje kvalitete života kroz razvoj prometne, komunalne, energetske i komunikacijske infrastrukture te očuvanje i zaštitu okoliša

2016

Strateškim ciljem 2 nastoji se unaprijediti kvaliteta života stanovnika Općine Gornja Stubica kroz razvoj prometne, komunalne, energetske i komunikacijske infrastrukture, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te doprinos očuvanju i zaštiti okoliša. Razvijena infrastruktura jedan je od ključnih čimbenika razvoja Općine i poboljšanja kvalitete života te su za ostvarivanje ovog cilja definirana 2 prioriteta:

▪ Razvoj i modernizacija infrastrukture ▪ Zaštita okoliša i povećanje energetske učinkovitosti uz korištenje obnovljivih izvora energije.

Razvojne mjere u sklopu ovih prioriteta usmjerene su na unaprjeđenje prometne infrastrukture, posebice na izgradnju, rekonstrukciju i modernizaciju prometnica, rekonstrukciju energetskog sustava, izgradnju vodoopskrbne mreže, izgradnju kanalizacijskog sustava i pročistača, uspostavu funkcionalnog sustava odvodnje oborinskih voda, modernizaciju telekomunikacijske infrastrukture s naglaskom na poticanje ravnomjernog razvoja širokopojasnog interneta velikih brzina, čime će se omogućiti dostatna ponuda elektroničkih komunikacijskih usluga i sadržaja, zatim izgradnju i uređenje javnih površina i groblja te sanaciju klizišta.

Mjere su usmjerene i na povećanje energetske učinkovitosti i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije kroz informiranje stanovništva o mogućnostima korištenja istih, sufinanciranje programa i projekata te daljnju rekonstrukciju postojećeg sustava rasvjete u energetski učinkovitu i ekološku LED rasvjetu. Nastoji se unaprijediti sustav gospodarenja otpadom kroz podizanje svijesti stanovništva o potrebi odvojenog prikupljanja otpada i očuvanja okoliša. Definirana je i mjera kojom se doprinosi održivom korištenju prirodnih resursa i očuvanju prirode.

SC 3: Poboljšanje kvalitete življenja lokalne zajednice kroz ulaganje u obrazovanje, kulturu i zdravstvo te jačanje društvenih aktivnosti

Strateškim ciljem 3 nastoje se ispuniti društvene potrebe koje se odnose na odgoj i obrazovanje, kulturu, sport, zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb te razvoj civilnog društva. Ulaganja u obrazovanje, sportsku infrastrukturu i kulturu, očuvanje kulturno-tradicijske baštine, unaprjeđenje zdravstva i socijalne skrbi te unaprjeđenje društvenih aktivnosti u velikoj mjeri

2016 doprinose razvoju lokalne zajednice i povećanju kvalitete življenja ljudi. Stoga su definirana 2 prioriteta:

▪ Razvoj infrastrukture i programa za povećanje kvalitete obrazovnih te zdravstvenih i socijalnih usluga ▪ Unaprjeđenje društvenih aktivnosti i kulturnog stvaralaštva te održivo korištenje kulturno – tradicijske baštine.

Mjere kojima će se ostvariti navedeni prioriteti odnose se na modernizaciju odgojno-obrazovne infrastrukture, posebice na izgradnju dječjeg vrtića te obnovu i opremanje osnovnoškolske infrastrukture, zatim na izgradnju sportske infrastrukture – izgradnju sportske dvorane, dječjih igrališta, izgradnju trim i atletske i popratne infrastrukture, obnovu i izgradnju infrastrukture na nogometnom igralištu te unaprjeđenje sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi kroz ulaganja i razvoj programa te izgradnju nove zgrade Doma zdravlja. Jačanjem aktivnosti civilnog društva, ulaganjima u društvenu infrastrukturu, poticanjem razvijanja kulturnih manifestacija i aktivnosti, doprinijeti će se očuvanju i održivom korištenju kulturno tradicijske baštine te intenzivnijem razvoju društvenih aktivnosti.

Prioriteti razvoja i razvojne mjere koje proizlaze iz definiranih strateških ciljeva prikazane su u Tablici 19.

5. RAZVOJNI PRIORITETI I MJERE

Razvojni prioriteti i mjere razvoja Općine Gornja Stubica proizlaze iz definirane vizije razvoja koja predstavlja viđenje budućeg stanja Općine Gornja Stubica u dugoročnom razdoblju. Razvojni prioriteti i mjere daju smjernice za daljnje aktivnosti i provedbu projekata koji će osigurati da Općina Gornja Stubica postane općina raznolikih gospodarskih mogućnosti, razvijene infrastrukture, očuvanog okoliša te uspješne i zadovoljne lokalne zajednice.

2016

Tablica 19: Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere

CILJ PRIORITET MJERA 1.1.1. Razvoj i unaprjeđenje turističke infrastrukture Razvoj ruralnog turizma i jačanje Poticanje razvoja i unaprjeđenje turističke ponude i 1.1. 1.1.2. turističkih potencijala usluga Unaprjeđenje gospodarskog 1.1.3. Razvoj selektivnih oblika turizma razvoja temeljeno na razvoju 1.2.1. Razvoj poduzetničke potporne infrastrukture 1. ruralnog turizma, jačanju Potpora jačanju poduzetničke klime i 1.2. infrastrukture poduzetništva i ulaganjima u 1.2.2. Poticanje razvoja poduzetničkih aktivnosti poljoprivrednu proizvodnju Unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i prerade 1.3.1. Razvoj održive poljoprivredne poljoprivrednih proizvoda 1.3. proizvodnje Poticanje različitih oblika udruživanja poljoprivrednih 1.3.2. proizvođača 2.1.1. Unaprjeđenje prometne infrastrukture 2.1.2. Unaprjeđenje energetske infrastrukture Razvoj i modernizacija sustava vodoopskrbe i 2.1.3. Unaprjeđenje kvalitete života odvodnje Modernizacija i povećanje dostupnosti kroz razvoj prometne, 2.1. Razvoj i modernizacija infrastrukture 2.1.4. 2. komunalne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture komunikacijske infrastrukture te 2.1.5. Izgradnja i uređenje javnih površina i groblja očuvanje i zaštitu okoliša 2.1.6. Sanacija klizišta Poticanje energetske učinkovitosti i korištenja 2.2. 2.2.1. obnovljivih izvora energije

2016

Zaštita okoliša i povećanje energetske 2.2.2. Razvoj sustava gospodarenja otpadom učinkovitosti uz korištenje obnovljivih izvora energije 2.2.3. Očuvanje vrijednih dijelova prirode Razvoj infrastrukture i programa za 3.1.1. Modernizacija odgojno-obrazovne infrastrukture 3.1. povećanje kvalitete obrazovnih te Jačanje socijalne skrbi i unaprjeđenje sustava Poboljšanje kvalitete življenja 3.1.2. zdravstvenih i socijalnih usluga zdravstvene zaštite lokalne zajednice kroz ulaganje u 3. Očuvanje kulturno-povijesne i tradicijske baštine te obrazovanje, kulturu i zdravstvo 3.2.1. Unaprjeđenje društvenih aktivnosti i poticanje kulturnog stvaralaštva te jačanje društvenih aktivnosti 3.2. kulturnog stvaralaštva te održivo Unaprjeđenje društvenog i sportskog života i korištenje kulturno-tradicijske baštine 3.2.2. infrastrukture

6. OPIS MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA

U okviru svakog strateškog cilja definirani su razvojni prioriteti za čije su ostvarenje predviđene razvojne mjere koje predstavljaju projekt ili skupinu projekata koje treba provesti kako bi se ostvario postavljeni cilj, odnosno za svaku razvojnu mjeru definirane su aktivnosti potrebne da bi se mjera aktivno provodila. Za svaku mjeru predviđeni su i rezultati koji će se postići ostvarivanjem mjere te nositelji mjere i ciljne skupine koje će biti uključene u provedbu pojedinih mjera (Tablica 20).

2016

Tablica 20: Opis mjera

CILJ NOSITELJ MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE MJERE MJERE Poticanje izgradnje novih i modernizacija postojećih ugostiteljskih objekata

Izgradnja smještajnih objekata

Izgradnja spomen hiže Rudolfa Perešina s pripadajućim Lokalno Razvoj i parkirnim mjestima te ulaganje u Općina, Županija, stanovništvo, Poboljšati kvalitetu Razvijena unaprjeđenje opremanje i daljnje održavanje turistički subjekti, turisti, ustanove, 1.1.1. infrastrukturnih kvalitetna turistička turističke spomen hiže poduzetnici, turističke turističkih kapaciteta infrastruktura infrastrukture Postava digitalnih panoa i smeđe investitori zajednice, dionici iz signalizacije u suradnji s TZ KZŽ i područja turizma KZŽ

Izgradnja biciklističkih staza i šetnica

Izgradnja tematskih staza

Unaprijediti razvoj Unaprijeđen razvoj Općina, turistički Lokalno Poticanje razvoja i Poticanje aktivnosti usmjerenih 1.1.2. turističkih proizvoda turističkih usluga i subjekti, stanovništvo, unaprjeđenje na privlačenje većeg broja turista i usluga proizvoda te poljoprivredni turisti, turističke

2016

CILJ NOSITELJ MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE MJERE MJERE turističke ponude i povećana proizvođači, zajednice, turistički usluga Stvaranje novih turističkih prepoznatljivost poduzetnici djelatnici, vlasnici proizvoda Općine turističkih objekata, udruge aktivne u Organizacija manifestacija u području turizma, svrhu promoviranja Općine poduzetnici

Promocija autohtonih gastronomskih vrijednosti

Ulaganja u djelatnosti za izradu suvenira, tradicijske i umjetničke obrte Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača s ostalim sektorima s ciljem razvoja seoskog turizma Turisti, lokalno Stavljanje objekata seoske stanovništvo, Stvoreni uvjeti za udruge, zadruge, Poticati razvoj arhitekture u funkciju turizma Razvoj selektivnih jači razvoj Općina, Turistička ustanove, turistički 1.1.3. selektivnih oblika oblika turizma selektivnih oblika zajednica subjekti, turizma Izgradnja objekata za rekreaciju i turizma poljoprivredni slobodno vrijeme proizvođači, turističke zajednice Poticanje razvijanja prostora i sadržaja s ciljem razvoja izletničkog turizma

2016

CILJ NOSITELJ MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE MJERE MJERE Korištenje prirodnih potencijala za razvoj lovnog i ribolovnog turizma

Obnova i uređenje planinarskog doma u Svetom Mateju

Uređenje infrastrukture u Razvoj Podići kvalitetu Poduzetnici, poslovnoj zoni Poboljšani uvjeti za Općina, Županija, poduzetničke poduzetničke obrtnici, lokalno 1.2.1. razvoj gospodarski potporne potporne stanovništvo, Osmišljavanje i provedba poduzetništva subjekti infrastrukture infrastrukture promotivnih aktivnosti za investitori privlačenje investitora Provođenje poticajnih mjera za obrtnike, male i srednje poduzetnike u svrhu pokretanja, unaprjeđenja i proširenja djelatnosti Poduzetnici, Poticanje razvoja Stvoreno poticajno Općina, Županija, Ojačati obrtnici, udruge, 1.2.2. poduzetničkih Informiranje i savjetovanje okruženje za razvoj gospodarski poduzetničku klimu zadruge, lokalno aktivnosti poduzetnika i obrtnika poduzetništva subjekti stanovništvo

Suradnja s Poduzetničkim centrom Krapinsko - zagorske županije

Unaprjeđenje Povećati Poticanje uzgoja povrtlarskih Povećana Županija, Općina, OPG-i, 1.3.1. poljoprivredne konkurentnost kultura konkurentnost gospodarska i poljoprivredni

2016

CILJ NOSITELJ MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE MJERE MJERE proizvodnje i poljoprivredne poljoprivredne obrtnička komora, proizvođači, Poticanje razvoja voćarstva i prerade proizvodnje proizvodnje i ekološke udruge, obrtnici, poduzeća, vinogradarstva poljoprivrednih osiguran održivi savjetodavna udruge, zadruge, proizvoda Poticanje stakleničko-plasteničke razvoj služba lokalno proizvodnje te korištenja stanovništvo postojećih kapaciteta u poljoprivredi

Poticanje razvoja stočarstva

Poticanje uzgoja ljekovitog bilja i razvoja pčelarstva Poticajne mjere za razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje Poticajne mjere za zaštitu poljoprivrednih proizvoda i jačanje promoviranja domaćih poljoprivrednih proizvoda Poticanje ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za preradu voća, povrća, grožđa Edukacija poljoprivrednih proizvođača Poticanje različitih Postići bolji plasman Poticanje stvaranja zadruga i Povećana OPG-i, 1.3.2. oblika udruživanja poljoprivrednih drugih oblika udruživanja konkurentnost poljoprivredni

2016

CILJ NOSITELJ MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE MJERE MJERE poljoprivrednih proizvoda i povećati Organizacija lokalnih proizvođača gospodarskih proizvođači, proizvođača konkurentnost za zajednički nastup na tržištu aktivnosti u obrtnici, poduzeća, gospodarskih ruralnim sredinama Općina, Županija, udruge, zadruge aktivnosti u ruralnim Jačanje marketinga proizvoda gospodarska i sredinama udruženih i umreženih obrtnička komora proizvođača

Izgradnja i modernizacija prometnica Izgradnja oroslavsko-stubičke obilaznice Izgradnja nogostupa i biciklističkih staza Uređenje cestovnih prijelaza i Lokalno Poboljšati kvalitetu Poboljšana postavljanje prometne stanovništvo, Unaprjeđenje prometne kvaliteta prometne Općina, ŽUC, signalizacije poduzetnici, 2.1.1. prometne infrastrukture kroz infrastrukture i Hrvatske ceste udruge, zadruge, infrastrukture unaprjeđenje Nastavak izgradnje ceste povećana sigurnost d.o.o. obrtnici, investitori, prometnog sustava Šagudovec – Sekirevo Selo prema u prometu ŽC 2224 JLS

Obnova NC1-066 Sveti Matej – Planina Gornja

Izgradnja parkirališta uz županijsku cestu

Zamjena niskonaponske zračne Poboljšana Lokalno 2.1.2. Općina, HEP mreže podzemnom kvaliteta stanovništvo, JLS

2016

CILJ NOSITELJ MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE MJERE MJERE Unaprjeđenje Poboljšati kvalitetu Rekonstrukcija i izgradnja energetskog energetske energetske elektroenergetskog sustava sustava infrastrukture infrastrukture Uvođenje plinofikacije Rekonstrukcija postojećih vodovoda i izgradnja cjelovitog sustava vodoopskrbe s Razvoj i pripadajućim građevinama Poboljšana modernizacija Unaprijediti kvaliteta Općina, komunalno Lokalno 2.1.3. sustava kvalitetu Izgradnja kanalizacijskog sustava komunalne poduzeće stanovništvo, JLS vodoopskrbe i komunalnih usluga infrastrukture i odvodnje Izgradnja pročistača otpadnih usluga voda Uspostava funkcionalnog sustava odvodnje oborinskih voda Poboljšana Rekonstrukcija i modernizacija kvaliteta telekomunikacijske mreže telekomunikacijske Razviti nove infrastrukture, djelatnosti u okviru povećana Modernizacija i elektroničke Proširenje mreže širokopojasnog dostupnost i povećanje Općina u suradnji s Lokalno komunikacijske pristupa internetu korištenja usluga dostupnosti nadležnim stanovništvo, JLS, 2.1.4. infrastrukture i širokopojasnog telekomunikacijske institucijama ustanove unaprijediti razvoj interneta te infrastrukture telekomunikacijske povećana kvaliteta infrastrukture Modernizacija poštanskog življenja kroz prometa dostupnost elektroničkih usluga

2016

CILJ NOSITELJ MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE MJERE MJERE Izgradnja novog mjesnog groblja u naselju Gornja Stubica Unaprijediti Podignuta kvaliteta Izgradnja i Obnova i proširenje zgrade Lokalno kvalitetu javne života kroz razvoj JLS, komunalno 2.1.5. uređenje javnih mrtvačnice na mjesnom groblju u stanovništvo, JLS, infrastrukture i javne poduzeće površina i groblja Gornjoj Stubici i Svetom Mateju posjetitelji usluga Ulaganja u uređenje javnih infrastrukture površina i groblja te nabava potrebne mehanizacije Utvrđivanje stanja postojećih Sanirana klizišta, osigurana Općina u suradnji s Povećati sigurnost klizišta Lokalno 2.1.6. Sanacija klizišta prevencija nadležnim stanovnika i imovine stanovništvo, JLS Izrada projektne dokumentacije potencijalnih institucijama za sanaciju klizišta klizišta Informiranje i edukacija stanovništva o potrebi korištenja obnovljivih izvora energije Poticanje korištenja prirodnih Podići razinu resursa za proizvodnju energije u Poticanje Stvoreno poticajno kvalitete života kroz kućanstvima, javnom i energetske okruženje za poticanje i gospodarskom sektoru Lokalno učinkovitosti i korištenje OIE i 2.2.1. promoviranje Općina, HEP stanovništvo, JLS, korištenja Informiranje i poticanje povećana energetske ustanove obnovljivih izvora stanovništva na korištenje energetska učinkovitosti i energije subvencija (poticaja) Fonda za učinkovitost korištenja OIE zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost po programima povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća i stambenih zgrada

2016

CILJ NOSITELJ MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE MJERE MJERE Postavljanje solarnih panela na autobusna stajališta i javne objekte Rekonstrukcija postojećeg sustava rasvjete u energetski učinkovitu rasvjetu (LED tehnologija) Energetska obnova zgrade Sportsko-rekreacijskog centra

Podizanje svijesti stanovništva o potrebi selekcije otpada i brizi o okolišu Unaprijeđen sustav Unaprjeđenje sustava Lokalno Razvoj sustava Unaprijediti sustav gospodarenja gospodarenja otpadom Općina, komunalno stanovništvo, JLS, 2.2.2. gospodarenja gospodarenja otpadom i (odvojeno prikupljanje bio- poduzeće gospodarski otpadom otpadom smanjeno otpada, otpadnog papira, metala, subjekti stakla plastike i tekstila te onečišćenje okoliša krupnog komunalnog otpada) Izgradnja reciklažnog dvorišta s pristupnom cestom

Uređenje i održavanje svih Javna ustanova za Podići kvalitetu Lokalno vrijednih dijelova prirode Očuvana prirodna upravljanje Očuvanje vrijednih življenja kroz stanovništvo, 2.2.3. baština i podignuta zaštićenim dijelova prirode očuvanje prirodnih turisti, ekološke kvaliteta življenja dijelovima prirode resursa udruge Zaštita vrijednih dijelova prirode Krapinsko-zagorske

2016

CILJ NOSITELJ MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE MJERE MJERE Podizanje svijesti građana o županije, Općina, očuvanju vodnih područja i Županija racionalnom korištenju vode Uređenje izvorišta vode „Šokot“ u naselju Slani Potok i izgradnja poučne staze s pripadajućom infrastrukturom

Kontrola nad manjim lokalnim vodovodima

Poboljšati uvjete Izgradnja i opremanje dječjeg Lokalno Modernizacija Poboljšani uvjeti rada u odgojno- vrtića stanovništvo, JLS, 3.1.1. odgojno-obrazovne rada te kvaliteta Općina, Županija obrazovnim učitelji, djeca, infrastrukture Ulaganje u obnovu/opremanje obrazovanja institucijama osnovnoškolske infrastrukture učenici Izgradnja nove zgrade Doma Jačanje socijalne Povećana kvaliteta Poboljšati kvalitetu zdravlja skrbi i cjelokupnog Lokalno sustava zdravstvene Razvoj programa za unapređenje 3.1.2. unaprjeđenje sustava Općina, Županija stanovništvo, JLS, zaštite i socijalne socijalne skrbi sustava zdravstvene zaštite ustanove, udruge skrbi zdravstvene zaštite Poticanje udomiteljstva i socijalne skrbi

Očuvanje kulturno- Potaknuti kulturni Lokalno Promocija i očuvanje kulturno- Poboljšana povijesne i razvoj i Općina, Turistička stanovništvo, 3.2.1. umjetničkih vrijednosti i prepoznatljivost tradicijske baštine prepoznatljivost zajednica turisti, udruge, tradicijske baštine kulturnih i te poticanje Općine javne i privatne

2016

CILJ NOSITELJ MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE MJERE MJERE kulturnog Investicijsko održavanje tradicijskih institucije nadležne stvaralaštva spomenika kulture „Kućice pod vrijednosti kraja za turizam i kulturu lipom“

Razvijanje kulturnih manifestacija i aktivnosti

Ulaganje u izgradnju/obnovu i opremanje kulturnih objekata

Jačanje aktivnosti i programa civilnog društva Uključivanje mladih u aktivnosti društvene zajednice Uređenje i modernizacija Društvenog doma Modrovec Podići razinu Stvoreni uvjeti za Unaprjeđenje kvalitete života kroz Privođenje svrsi „Stare zgrade Lokalno unaprjeđenje društvenog i poticanje aktivnosti Doma zdravlja“ stanovništvo, 3.2.2. društvenog života i Općina, Županija sportskog života i lokalne zajednice i udruge, ustanove, jačanje aktivnosti infrastrukture ulaganje u društvenu Izgradnja sportske dvorane Općina civilnog društva infrastrukturu Izgradnja infrastrukture za rekreaciju i sportske aktivnosti

Izgradnja dječjih igrališta

Obnova i izgradnja infrastrukture na nogometnom igralištu

2016

CILJ NOSITELJ MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE MJERE MJERE Izgradnja trim i atletske staze te izgradnja infrastrukture uz trim stazu Poticanje organizacije sportskih događanja

7. USKLAĐIVANJE CILJEVA SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

U Tablici 21 navedena je usklađenost ciljeva razvoja Općine Gornja Stubica sa strateškim dokumentima na regionalnoj razini (Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije do 2020. godine i Lokalna razvojna strategija LAG „Zeleni bregi“ za vremensko razdoblje od 2014. do 2020. godine), nacionalnoj te EU razini. Svaki cilj razvoja u Strategiji u potpunosti je usklađen sa ciljevima važećih programskih/strateških dokumenata, odnosno ima jasno uporište u nekom od važećih strateških dokumenata na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini.

2016

Tablica 21: Usklađenost ciljeva strategije sa strateškim dokumentima

Strategija razvoja Općine Gornja Stubica za Regionalni, nacionalni i EU strateški dokumenti razdoblje od 2018. do 2028. godine

Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije do 2020. godine C1: Konkurentno gospodarstvo

Lokalna razvojna strategija LAG „Zeleni bregi“ za vremensko razdoblje od 2014. do 2020. godine SC1: Razvoj gospodarske aktivnosti na području LAG-a „Zeleni bregi“

Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje 2018.-2020. godine C1.1.: Unapređenje turističke kvalitete i sadržaja turističkog proizvoda

Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje 2019.-2021. godine CILJ 1: Unaprjeđenje gospodarskog razvoja temeljeno C1.1.: Unapređenje turističke kvalitete i sadržaja turističkog proizvoda na razvoju ruralnog turizma, jačanju poduzetništva i ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje 2020.-2022. godine C1.1.: Unapređenje turističke kvalitete i sadržaja turističkog proizvoda

Strategija razvoja poduzetništva u RH 2013.-2020. SC3: Promocija poduzetništva SC4: Poboljšanje poduzetničkih vještina SC5: Poboljšano poduzetničko okruženje

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. M03: Programi kvalitete za poljoprivredne proizvodne proizvode i hranu M04.1.: Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva M04.2.: Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda M09: Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača M11: Ekološki uzgoj

2016

Strateški plan ministarstva poljoprivrede za razdoblje 2018.-2020. Opći cilj 1.: Podizanje razine konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog i ribarskog sektora razini EU kako bi se smanjile razlike u negativnim pokazateljima proizvodnje u sektoru u odnosu na EU Opći cilj 3: Zadržavanje visoke iskorištenosti financijskih sredstava iz EAFRD-a

Strategija ruralnog razvoja Krapinsko – zagorske županije 2011. – 2013. SC2: Povećanje konkurentnosti glavnih gospodarskih sektora u ruralnim područjima županije SC3: Poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim područjima županije

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske

Strategija razvoja ljudskih potencijala Krapinsko – zagorske županije 2014. – 2020. PC1: Unapređenje znanja, vještina i kompetencija u funkciji konkurentnog gospodarstva

Tematski ciljevi EU 2014.-2020. TC 3: Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije do 2020. godine C3: Održivi razvoj prostora, okoliša i prirode

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. CILJ 2: Unaprjeđenje kvalitete života kroz razvoj M07: Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima prometne, komunalne, energetske i komunikacijske M07.2: Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući infrastrukture te očuvanje i zaštitu okoliša ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije

Strateški plan Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za razdoblje 2018. - 2020. godine C1: Održivi razvoj prometnog sustava

2016

C2: Razvoj elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga

Strateški plan Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za razdoblje 2019. - 2021. godine C1: Održivi razvoj prometnog sustava C2: Razvoj elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga

Strateški plan Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za razdoblje 2020. - 2022. godine C1: Održivi razvoj prometnog sustava C2: Razvoj elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga

Strateški plan Ministarstva poljoprivrede 2018.-2020. Opći cilj 1.: Podizanje razine konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog i ribarskog sektora razini EU kako bi se smanjile razlike u negativnim pokazateljima proizvodnje u sektoru u odnosu na EU Opći cilj 3: Zadržavanje visoke iskorištenosti financijskih sredstava iz EAFRD-a

Strategija upravljanja vodama C4.2.1. Uređenje vodotoka C4.2.2. Korištenje voda

Strategija održivog razvitka RH

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. - 2030.) CO3: Razviti prometni sustav (upravljanje, organiziranje i razvoj infrastrukture i održavanja) prema načelu ekonomske održivosti CO5: Smanjiti utjecaj prometnog sustava na okoliš (okolišna održivost) CO6: Povećati sigurnosti prometnog sustava

2016

Strategija gospodarenja otpadom 2025. C2: Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava) C3: Smanjivanje rizika od otpada C5: Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenja otpadom

Nacionalna strategija zaštite okoliša

Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. SC1. povećati učinkovitost osnovnih mehanizama zaštite prirode SC2. smanjiti direktne pritiske na prirodu i poticati održivo korištenje prirodnih dobara SC5. podići razinu znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode

Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu

Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine

Tematski ciljevi EU 2014.-2020. TC4: Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima TC5: Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima TC6: Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa TC7: Promicanje održivog prometa te uklanjanja uskih grla u ključnoj infrastrukturi

Strategija razvoja širokopojasnog pristupa 2015. – 2020.

2016

Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije do 2020. godine C2: Razvoj ljudskih potencijala i unapređenje kvalitete života C3: Održivi razvoj prostora, okoliša i prirode

Lokalna razvojna strategija LAG „Zeleni bregi“ za vremensko razdoblje od 2014. do 2020. godine SC2: Razvoj životnih uvjeta područja kroz ulaganja u lokalne temeljne usluge za stanovništvo uključujući slobodno vrijeme te razvoj umrežavanja, suradnje i partnerstva

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. Prioritetno područje I. Institucionalni okvir za potporu razvoju civilnog društva CILJ 3: Poboljšanje kvalitete življenja lokalne zajednice kroz ulaganje u obrazovanje, kulturu i zdravstvo te Strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje od 2019. - 2021. C1: Kvalitetan sustav odgoja i obrazovanja jačanje društvenih aktivnosti

Strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje od 2020. - 2022. C1: Kvalitetan sustav odgoja i obrazovanja

Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. Strateški razvojni pravci: 2. Ujednačavanje i poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite

Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. SC2: Povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine

Strateški plan Ministarstva kulture 2018. – 2020. C1: Razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i proizvodnje C2: Zaštićena i očuvana kulturna baština

2016

Strateški plan Ministarstva kulture 2019. – 2021. C1: Razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i proizvodnje C2: Zaštićena i očuvana kulturna baština

Strategija razvoja ljudskih potencijala Krapinsko – zagorske županije 2014. – 2020.

Tematski ciljevi EU 2014.-2020. TC9: Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva TC10: Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje TC11: Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava

8. AKCIJSKI PLAN

Akcijski plan sastavni je dio Strategije razvoja Općine Gornja Stubica koji čini osnovu za implementaciju Strategije. Njime se osigurava provedba strateških ciljeva, prioriteta i mjera razvoja, kao i praćenje provedbe Strategije. Ovaj akcijski plan razrađen je prema odgovarajućim mjerama koje se vežu na strateške ciljeve i pripadajuće prioritete. Mjere će se ostvarivati provedbom projekata, tijekom jednogodišnjeg vremenskog razdoblja. Osim mjera i pripadajućih projekata, u Tablici 22 navedene su i vrijednosti projekata, nositelji mjere, vremensko razdoblje u kojem će se projekt financirati, izvori financiranja projekata u planiranom razdoblju te indikatori (pokazatelji) pomoću kojih će se pratiti provedba projekata.

Postoji nekoliko mogućih izvora financiranja provedbe Strategije razvoja za razdoblje do 2028. godine:

2016

• Općina – podrazumijeva vlastita sredstva Općine koja se financira iz utvrđenih izvora prihoda • Ministarstva – pružaju potpore za pripremu i provedbu projekata u okviru različitih programa • EU fondovi - uključuju Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Programe Unije • Ostali izvori financiranja – obuhvaćaju investitore, lokalne poduzetnike, institucije, različite organizacije.

Tablica 22: Akcijski plan Općine Gornja Stubica za 2021. godinu

OPĆINA OPĆINA GORNJA GORNJA NAZIV PROJEKTA I STUBICA - STUBICA - ŠIFRA OSTALI IZVORI VREMENSKO PROVODITELJ UKUPNA VRIJEDNOST PREDVIĐENA PREDVIĐENA INDIKATORI MJERE FINANCIRANJA RAZDOBLJE (NOSITELJ) (KN) FINANCIJSKA FINANCIJSKA SREDSTVA SREDSTVA (2020.) (2021.) • Površina izgrađenog Europski prostora (m2) poljoprivredni • Broj izgrađenih Izgradnja dječjeg vrtića 3.1.1. / fond za ruralni 2020. Općina objekata predškolskog (12.089.000,00 kn) 12.089.000,00 kn razvoj – Mjera odgoja 7.4. • Broj djece • Broj zaposlenih • Površina opremljenog prostora (m2) Opremanje dječjeg • Broj opremljenih 3.1.1. vrtića 1.700.000,00 kn / Državni proračun 2020. Općina objekata predškolskog (1.700.000,00 kn) odgoja • Broj djece • Broj zaposlenih

2016

• Površina izgrađenog Ministarstva, prostora (m2) Izgradnja Spomen hiže Proračun • Broj posjetitelja 1.1.1. Rudolfa Perešina 1.400.000,00 kn / 2020. Općina Krapinsko- • Broj zaposlenih (2.500.000,00 kn) zagorske županije • Broj promotivnih kampanja/brošura • Dužina izgrađenih nerazvrstanih cesta (km) • Dužina asfaltiranog dijela nerazvrstanih Asfaltiranje 2020. cesta (km) 2.1.1. nerazvrstanih cesta - 460.000,00 kn 800.000,00 kn Ministarstva Općina 2021. • Broj postavljenih godišnji projekt znakova signalizacije • Površina izgrađenih prometnica (m2) • Dužina izgrađenog nogostupa (km) • Dužina izgrađenog Izgradnja nogostupa na 2020. nogostupa (km) 2.1.1. području općine - 480.000,00 kn 480.000,00 kn Ministarstva Općina 2021. • Broj postavljenih godišnji projekt znakova signalizacije Izgradnja parkirališta uz Ministarstva i • Površina izgrađenog 2.1.1. ŽC 2224 300.000,00 kn / Krapinsko- 2020. Općina parkirališta (m2) (300.000,00 kn) zagorska županija • Broj parkirnih mjesta Sanacija klizišta na NC • Površina saniranog Sveti Matej - Gornja klizišta (m2) 2.1.6. 310.000,00 kn / Hrvatske vode 2020. Općina planina • Broj postavljenih (310.000,00 kn) oznaka upozorenja • Dužina izgrađene energetski učinkovite 2.1.2. Izgradnja javne rasvjete FZOEU, 2020. 499.000,00 kn 300.000,00 kn Općina mreže javne rasvjete 2.2.1. – godišnji projekt ministarstva 2021. (km) • Broj rasvjetnih tijela

2016

• Postotak smanjenja potrošnje električne energije (%) • Dužina obnovljene mreže javne rasvjete (km) 2.1.2. Modernizacija javne FZOEU, 2020. 200.000,00 kn 300.000,00 kn Općina • Broj rasvjetnih tijela 2.2.1. rasvjete ministarstva 2021. • Postotak smanjenja potrošnje električne energije (%) Izgradnja reciklažnog Ministarstva, 2020. • Površina izgrađenog 2.2.2. dvorišta 200.000,00 kn 4.000.000,00 kn Općina FZOEU 2021. prostora (m2) (4.200.000,00 kn)

Izvor: Općina Gornja Stubica, 2020.

2016

Projekti se nalaze unutar Strateškog cilja 1 (Unaprjeđenje gospodarskog razvoja temeljeno na razvoju ruralnog turizma, jačanju poduzetništva i ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju), Strateškog cilja 2 (Unaprjeđenje kvalitete života kroz razvoj prometne, komunalne, energetske i komunikacijske infrastrukture te očuvanje i zaštitu okoliša) te Strateškog cilja 3 (Poboljšanje kvalitete življenja lokalne zajednice kroz ulaganje u obrazovanje, kulturu i zdravstvo te jačanje društvenih aktivnosti).

Ukupan iznos potreban za realizaciju svih navedenih projekata iznosi 24.618.000,00 kuna, a većina financijskih sredstava u 2021. godini za financiranje dijela projekata osigurat će se iz vlastitog proračuna u iznosu od 5.880.000,00 kuna.

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Strategija razvoja Općine Gornja Stubica za razdoblje od 2018. do 2028. godine

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. – 2020.

Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% RH

Europski fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja