NATO's CONTINUING CHALLENGE in BOSNIA 22 May 2001 ICG
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Load more
Recommended publications
-
Republic of Serbia Ipard Programme for 2014-2020
EN ANNEX Ministry of Agriculture and Environmental Protection Republic of Serbia REPUBLIC OF SERBIA IPARD PROGRAMME FOR 2014-2020 27th June 2019 1 List of Abbreviations AI - Artificial Insemination APSFR - Areas with Potential Significant Flood Risk APV - The Autonomous Province of Vojvodina ASRoS - Agricultural Strategy of the Republic of Serbia AWU - Annual work unit CAO - Competent Accrediting Officer CAP - Common Agricultural Policy CARDS - Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation CAS - Country Assistance Strategy CBC - Cross border cooperation CEFTA - Central European Free Trade Agreement CGAP - Code of Good Agricultural Practices CHP - Combined Heat and Power CSF - Classical swine fever CSP - Country Strategy Paper DAP - Directorate for Agrarian Payment DNRL - Directorate for National Reference Laboratories DREPR - Danube River Enterprise Pollution Reduction DTD - Dunav-Tisa-Dunav Channel EAR - European Agency for Reconstruction EC - European Commission EEC - European Economic Community EU - European Union EUROP grid - Method of carcass classification F&V - Fruits and Vegetables FADN - Farm Accountancy Data Network FAO - Food and Agriculture Organization FAVS - Area of forest available for wood supply FOWL - Forest and other wooded land FVO - Food Veterinary Office FWA - Framework Agreement FWC - Framework Contract GAEC - Good agriculture and environmental condition GAP - Gross Agricultural Production GDP - Gross Domestic Product GEF - Global Environment Facility GEF - Global Environment Facility GES -
World Bank Document
Document of The World Bank Public Disclosure Authorized Report No: ICR00003530 IMPLEMENTATION COMPLETION AND RESULTS REPORT (TF-12620 TF-91967 TF-91969) ON A GLOBAL ENVIRONMENT FACILITY TRUST FUND GRANT IN THE AMOUNT OF US$6.0 MILLION Public Disclosure Authorized TO BOSNIA AND HERZEGOVINA AND IN THE AMOUNT OF US$2.0 MILLION TO THE REPUBLIC OF CROATIA FOR NERETVA AND TREBISNJICA MANAGEMENT PROJECT Public Disclosure Authorized December 29, 2015 Public Disclosure Authorized Global Water Practice GWADR Europe and Central Asia Region CURRENCY EQUIVALENTS (Exchange Rate Effective 12/08/2015) Bosnia Herzegovina Currency Unit = BAM 1.00 = US$ 0.5525 US$ 1.00 = 1.81 BAM Croatia Currency Unit = HRK 1.00 = US$ 0.1416 US$ 1.00 = 7.06 HRK FISCAL YEAR 2016 ABBREVIATIONS AND ACRONYMS ADRICOSM Integrated Coastal Areas and River Basin Management System APL Adjustable Program Lending Bcm Billion Cubic Meters BEEPS Business Environment and Enterprise Performance Survey BiH Bosnia and Herzegovina BOD Biological Oxygen Demand BSAP Biodiversity Strategic Action Plan (Croatia) CARDS Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilization CAS Country Assistance Strategy CC Coordination Committee CFMS Country Financial Management Strategy CIS Common Implementation Strategy CPPR Country Project Portfolio Review CQS Consultants’ Qualifications Selection CSA National Capacity Self-Assessment DA Designated Accounts EA Environmental Assessment ECA Europe and Central Asia ECSEE Energy Community of South East Europe EIA Environmental Impact Assessment -
Hrvatski Jadranski Otoci, Otočići I Hridi
Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi Sika od Mondefusta, Palagruţa Mjerenja obale istoĉnog Jadrana imaju povijest; svi autori navode prvi cjelovitiji popis otoka kontraadmirala austougarske mornarice Sobieczkog (Pula, 1911.). Glavni suvremeni izvor dugo je bio odliĉni i dosad još uvijek najsustavniji pregled za cijelu jugoslavensku obalu iz godine 1955. [1955].1 Na osnovi istraţivanja skupine autora, koji su ponovo izmjerili opsege i površine hrvatskih otoka i otoĉića većih od 0,01 km2 [2004],2 u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je zatim 2007. godine objavljena opseţna nova graĊa, koju sad moramo smatrati referentnom [2007].3 No, i taj pregled je manjkav, ponajprije stoga jer je namijenjen specifiĉnom administrativnom korištenju, a ne »statistici«. Drugi problem svih novijih popisa, barem onih objavljenih, jest taj da ne navode sve najmanje otoĉiće i hridi, iako ulaze u konaĉne brojke.4 Brojka 1244, koja je sada najĉešće u optjecaju, uopće nije dokumentirana.5 Osnovni izvor za naš popis je, dakle, [2007], i u graniĉnim primjerima [2004]. U napomenama ispod tablica navedena su odstupanja od tog izvora. U sljedećem koraku pregled je dopunjen podacima iz [1955], opet s obrazloţenjima ispod crte. U trećem koraku ukljuĉeno je još nekoliko dodatnih podataka s obrazloţenjem.6 1 Ante Irić, Razvedenost obale i otoka Jugoslavije. Hidrografski institut JRM, Split, 1955. 2 T. Duplanĉić Leder, T. Ujević, M. Ĉala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25.000. Geoadria, 9/1, Zadar, 2004. 3 Republika Hrvatska, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Drţavni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (nacrt prijedloga), Zagreb, 30.8.2007.; objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva. -
SERBIE G R I E (Plus De 1 100 000 Hab.) O N SZEGED H MAKÓ V
vers BUDAPEST 20° vers BÉKÉSCSABA vers BUDAPEST vers ORADEA 22° 21° vers BUCAREST Capitale d'État SERBIE G R I E (plus de 1 100 000 hab.) O N SZEGED H MAKÓ v. BUDAPEST 19° NADLAC ARAD Plus de 200 000 hab. E PÉCS B Plus de 100 000 hab. ) SÂNNICOLAU MARE Mures U A N Kanjiza A N 46° D U Subotica Novi R LIPOVA Plus de 50 000 hab. D vers CRAIOVA ( nca Knezevac ra A 46° MOHÁCS BAČKA DU NORD K B A N A T r Coka O Plus de 25 000 hab. i B A Č K A v a a ic j Senta t a a D E L ’ O U E S T l D U N O R D Z Plus de 10 000 hab. Bačka Topola Kikinda U BELI MANASTIR Ada (SEVERNI JIMBOLIA vers VARAZDIN Sombor (SEVERNA BAČKA) Autre ville ou localité I I BANAT) I a DRA I g V I Mali Idos TIMISOARA e M E I B I V I e Crvenka ( li I k Nova D i I VOÏVODINE I Pirot Chef-lieu d'okrug (district) R k I Crnja A I a (province autonome) Apatin n Kula s I LUGOS V a I i j A I l I m ) M e i (Z A P A D N A I Becej Novi Becej l T OSIJEK I I I g a I a I I e n A Autoroute a l I I I B k i CRAIOVA B A Č K A) I I I i I I I I Vrbas I I I r I i T ta k k I S s a I I j vers I e n S g Srbobran B A I N A T a A e Route principale I CRUCENI l B Odzaci I BAČKAI DU SUD C R O A T I E GATAIA I Bîrza v a Zitiste N I s i V I u D Temerin ka Backi A Bac m Route secondaire N I C E N T R A L a DETA ( I D Petrovac U I T U B I I N Zabali Boka E I I Secanj VINKOVCI A I I I V Zrenjanin Autre route VUKOVAR I ) Novi Sad I I (SREDNJI BANAT) I I vers ZAGREB I I I I JAMU (JUŽNI BAČKA) I Backa Palanka Plandiste Futog K I MARE Titel a I Voie ferrée n I B a l I o sut Beocin D I u E I 641 vers CRAIOVA n D a -
Tara-Drina National Park
Feasibility study on establishing transboundary cooperation in the potential transboundary protected area: Tara-Drina National Park Prepared within the project “Sustaining Rural Communities and their Traditional Landscapes Through Strengthened Environmental Governance in Transboundary Protected Areas of the Dinaric Arc” ENVIRONMENT FOR PEOPLE A Western Balkans Environment & Development in the Dinaric Arc Cooperation Programme Author: Marijana Josipovic Photographs: Tara National Park archive Proofreading Linda Zanella Design and layout: Imre Sebestyen, jr. / UNITgraphics.com Available from: IUCN Programme Office for South-Eastern Europe Dr Ivana Ribara 91 11070 Belgrade, Serbia [email protected] Tel +381 11 2272 411 Fax +381 11 2272 531 www.iucn.org/publications Acknowledgments: A Special “thank you” goes to: Boris Erg, Veronika Ferdinandova (IUCN SEE), Dr. Deni Porej, (WWF MedPO), Ms. Aleksandra Mladenovic for commenting and editing the assessment text. Zbigniew Niewiadomski, consultant, UNEP Vienna ISCC for providing the study concept. Emira Mesanovic Mandic, WWF MedPO for coordinating the assessment process. 2 The designation of geographical entities in this publication, and the presentation of the material, do not imply the expression of any opinion whatsoever on the part of IUCN, WWFMedPO and SNV concerning the legal status of any country, territory, or area, or of its authorities, or concerning the delimitation of its frontiers or boundaries. The views expressed in this publication do not necessarily reflect those of IUCN, WWF MedPO and SNV. This publication has been made possible by funding from the Ministry for Foreign Affairs of Finland. Published by: IUCN, Gland, Switzerland and Belgrade, Serbia in collaboration with WWFMedPO and SNV Copyright: © 2011 International Union for Conservation of Nature Reproduction of this publication for educational or other non-commercial purposes is authorized without prior written permission from the copyright holder, provided the source is fully acknowledged. -
ODLUKU O Izboru Pravnih Lica Za Poslove Iz Programa Mera Zdravstvene Zaštite Životinja Za Period 2014–2016
Na osnovu člana 53. stav 5. Zakona o veterinarstvu („Službeni glasnik RS”, br. 91/05, 30/10, 93/12), Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donosi ODLUKU o izboru pravnih lica za poslove iz Programa mera zdravstvene zaštite životinja za period 2014–2016. godine Poslovi iz Programa mera za period 2014–2016. godine, koji su utvrđeni kao poslovi od javnog interesa, ustupaju se sledećim pravnim licima: Grad Beograd 1. VS „Tika Vet” Mladenovac Rabrovac, Jagnjilo, Markovac Amerić, Beljevac, Velika Ivanča, Velika Krsna, Vlaška, Granice, Dubona, Kovačevac, Koraćica, Mala Vrbica, 2. VS „Mladenovac” Mladenovac Međulužje, Mladenovac, selo Mladenovac, Pružatovac, Rajkovac, Senaja, Crkvine, Šepšin Baljevac, Brović, Vukićevica, Grabovac, Draževac, VS „Aćimović– 3. Obrenovac Zabrežje, Jasenak, Konatica, LJubinić, Mislođin, Piroman, Obrenovac” Poljane, Stubline, Trstenica Belo Polje, Brgulice, Veliko Polje, Dren, Zvečka, Krtinska, 4. VS „Dr Kostić” Obrenovac Orašac, Ratari, Rvati, Skela, Ušće, Urovci 5. VS „Simbiosis Vet” Obrenovac Obrenovac, Barič, Mala Moštanica 6. VS „Nutrivet” Grocka Begaljica, Pudarci, Dražanj Umčari, Boleč, Brestovik, Vinča, Grocka, Živkovac, 7. VS „Grocka” Grocka Zaklopača, Kaluđerica, Kamendo, Leštane, Pudraci, Ritopek Baroševac, Prkosava, Rudovci, Strmovo, Mali Crljeni, 8. VS „Arnika Veterina” Lazarevac Kruševica, Trbušnica, Bistrica, Dren Vrbovno, Stepojevac, Leskovac, Sokolovo, Cvetovac, 9. VS „Artmedika Vet” Lazarevac Vreoci, Veliki Crljeni, Junkovac, Arapovac, Sakulja Lazarevac, Šopić, Barzilovica, Brajkovac, Čibutkovica, VS „Alfa Vet CO 10. Lazarevac Dudovica, Lukovica, Medoševac, Mirosaljci, Zeoke, Petka, 2007” Stubica, Šušnjar, Županjac, Burovo 11. VS „Ardis Vet” Sopot Slatina, Dučina, Rogača, Sibnica, Drlupa 12. VS „Uniprim Vet” Barajevo Arnajevo, Rožanci, Beljina, Boždarevac, Manić 13. VS „Vidra-Vet” Surčin Bečmen, Petrovčić, Novi Beograd, Bežanija Surčin Surčin, Dobanovci, Boljevci, Jakovo, Progar 14. -
Povijesno-Geografska Obilježja Žutsko-Sitske Otočne Skupine1
Geoadria Volumen 8/2 87-130 Zadar, 2003. POVIJESNO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA ŽUTSKO-SITSKE OTOČNE SKUPINE1 AMOS RUBE FILIPI UDK: 908(497.5-37 Šibenik)(210.7) Stručni članak Professional paper Primljeno: 2003-06-24 Received: Rad o hrvatskim jadranskim otocima Žutu i Situ i pripadajućim otocima obuhvaća analizu osnovnih geografskih (geomorfoloških, klimatskih, biogeografskih, ekonomsko-geografskih, antropogeografskih) obilježja ovog dijela kornatske otočne skupine u zadarskom arhipelagu. Posebna je pozornost usmjerena na obradu povijesno-geografske arhivske građe i na podatke o iskorištavanju i kolonizaciji ovih otoka. Ukupne kopnene površine od 19,5 km2 (28,3% površine Kornata) bez stalnog stanovništva, ova otočna skupina imala je značenje pašnjačke i ribolovne zone u tisućljetnoj valorizaciji koju su provodile vlasničke obitelji iz Zadra, a posljednjih stoljeća stanovnici otoka Murtera i drugih susjednih otoka. Analitički osvrt na geografska obilježja kroz vrijeme posebno je važan danas, tj. na početku 21. stoljeća, kada se čitava kornatska otočna skupina suvremeno katastarski i zemljišno-vlasnički redefinira. Ključne riječi: otok Žut, otok Sit, Kornati, otok Murter, Sali, Zadar, geografska obilježja The paper about Croatian Adriatic islands Žut and Sit and their pertaining islets comprehends the analysis of basic geographic (geomorphologic, climatic, biogeographic, economic-geographic, anthropogeographic) characteristics of this part of Kornati insular group in the archipelago of Zadar. Special attention is paid to historical-geographical archival materials and to data about exploiting and colonization of these islands. Total land area makes 19.2 km2 (28.3% land surface of Kornati). Nowadays without permanent population, this insular group had significance of pasture, olive growing and fishing zone in millenary evaluation and exploitation, which was carried out by proprietary families from Zadar and, in the recent centuries, by islanders from Murter and other neighbouring islands. -
Case Study of the Neretva Riverbed Salination (2004)
UDK 627.13.001.4:551.464. Građevinar 2/2012 Primljen / Received: 19.9.2011. Ispravljen / Corrected: 17.2.2012. Numerical model of stratified flow – case study Prihvaćen / Accepted: 21.2.2012. Dostupno online / Available online: 15.3.2012. of the Neretva riverbed salination (2004) Authors: Original scientific paper Igor Ljubenkov, Mijo Vranješ Numerical model of stratified flow – case study of the Neretva riverbed salination (2004) Two natural directions of saline sea water intrusion have been registered in the lower reaches of the Neretva River: the first direction of intrusion is through the Neretva Igor Ljubenkov, PhD. CE riverbed, and the second one through deeper underground layers. The numerical model GRAD invest d.o.o., Split of stratified flow is described, and its application in the analysis of the Neretva River [email protected] salination via the first direction of intrusion is presented. The model is calibrated based on measurements conducted in 2004. It was established that saline water appears in Metković at fresh water flow rates of less than 180 m3/s, while saline water is fully blocked out from the riverbed when water flow exceeds 500 m3/s. Key words: Neretva River, saline wedge, salination, numerical model, stratified flow, nonstationary flow Izvorni znanstveni rad Prof. Mijo Vranješ, PhD. CE Igor Ljubenkov, Mijo Vranješ University of Split Numerički model uslojenog tečenja – primjer zaslanjivanja korita rijeke Faculty of Civil Engineering, Architecture Neretve (2004.) and Geodesy [email protected] U području donje Neretve postoje dva prirodna pravca prodora slane morske vode: prvi, kroz korito rijeke Neretve te drugi, kroz duboke podzemne slojeve. -
Prezimena U Župi Svetoga Stjepana
Domagoj Vidović PREZIMENA U ŽUPI SVETOGA STJEPANA 1. UVOD Iako se dva naselja na području današnje opuzenske župe u povijesnim vrelima spominju razmjerno rano (Brštanik na području današnje Podgradine 1253. i Posrednica na području današnjega Opuzena 1333.), o stanov- ništvu koje ih je napučivalo znamo veoma malo i to posredno, iz dokumenata koji se uglavnom tiču susjednoga Slivna. U XIII. stoljeću uglavnom su zapisana samo osobna imena tadašnjih Neretvana, npr. Druga (Drugha), Bogdana, Premila (Premilla), kći Staneke (Stanecha), Dragoslav (Dragoslaus) itd. Koncem XIII. stoljeća uz osobno se ime pojavljujuju i pridjevci (svojevrsna praprezimena), spominju se tako Slivanjci Bogdan Čeprnjić (Bogdanus Ceperniç), Berislav Umnenović (Berrisclauus Vmennouich) i Vladimir Grupšin (Vladimirus de Grupsa), a u Du- brovniku se u XIV. stoljeću spominju stanovnici Brštanika Petar Ostojić (Petrus Hostoich) i Bratoš Lupković (Bra- tos Lupcouich) te stanovnik Slivna (de Slievni) Radin Butković (Radin Butcouich). Kao stanovnici Slivna spominju se u XV. stoljeću izvjesni Veselko, Vukosav Novaković i Ostojica Pribisaljić (D. Vidović 2012: 133–134), a nakon dolaska Osmanlija zapisi su osobnih imena tadašnjih Neretvana još rjeđi, a razvoj je imenske formule zaustavljen do početka vođenja matičnih knjiga u Zaostrogu u XVII. stoljeću. Kad je riječ o užemu području same župe Opuzen, razvidno je da su nepogodno podneblje i položaj na ratnoj vjetrometini odradili da se ondje nije razvilo znatnije naselje tijekom osmanlijske okupacije. Trgovina je robljem, solju i drvnom građom u Opuzenu i Slivno znatno smanjena nakon što su se iz Neretvanske krajine povukli Du- brovčani, a višestoljetni uskočki upadi (isprva su se uskocima u napadima pridruživali i Neretvani koji su pred Osmanlijama prebjegli na Pelješac) dodatno su rijedili stanovništvo. -
Подкласс Exogenia Collin, 1912
Research Article ISSN 2336-9744 (online) | ISSN 2337-0173 (print) The journal is available on line at www.ecol-mne.com Contribution to the knowledge of distribution of Colubrid snakes in Serbia LJILJANA TOMOVIĆ1,2,4*, ALEKSANDAR UROŠEVIĆ2,4, RASTKO AJTIĆ3,4, IMRE KRIZMANIĆ1, ALEKSANDAR SIMOVIĆ4, NENAD LABUS5, DANKO JOVIĆ6, MILIVOJ KRSTIĆ4, SONJA ĐORĐEVIĆ1,4, MARKO ANĐELKOVIĆ2,4, ANA GOLUBOVIĆ1,4 & GEORG DŽUKIĆ2 1 University of Belgrade, Faculty of Biology, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia 2 University of Belgrade, Institute for Biological Research “Siniša Stanković”, Bulevar despota Stefana 142, 11000 Belgrade, Serbia 3 Institute for Nature Conservation of Serbia, Dr Ivana Ribara 91, 11070 Belgrade, Serbia 4 Serbian Herpetological Society “Milutin Radovanović”, Bulevar despota Stefana 142, 11000 Belgrade, Serbia 5 University of Priština, Faculty of Science and Mathematics, Biology Department, Lole Ribara 29, 38220 Kosovska Mitrovica, Serbia 6 Institute for Nature Conservation of Serbia, Vožda Karađorđa 14, 18000 Niš, Serbia *Corresponding author: E-mail: [email protected] Received 28 March 2015 │ Accepted 31 March 2015 │ Published online 6 April 2015. Abstract Detailed distribution pattern of colubrid snakes in Serbia is still inadequately described, despite the long historical study. In this paper, we provide accurate distribution of seven species, with previously published and newly accumulated faunistic records compiled. Comparative analysis of faunas among all Balkan countries showed that Serbian colubrid fauna is among the most distinct (together with faunas of Slovenia and Romania), due to small number of species. Zoogeographic analysis showed high chorotype diversity of Serbian colubrids: seven species belong to six chorotypes. South-eastern Serbia (Pčinja River valley) is characterized by the presence of all colubrid species inhabiting our country, and deserves the highest conservation status at the national level. -
Proforma Faktura 5
Razvrstavanje otoka u skupine (Članak 2. Zakona o otocima /Narodne novine N 34/99, 149/99, 32/02, 33/06/) „Otoci se glede demografskog stanja i gospodarske razvijenosti razvrstavaju u dvije skupine. U prvoj skupini su sljedeći otoci i otočići: – nedovoljno razvijeni i nerazvijeni: Unije, Susak, Srakane Vele, Srakane Male, Ilovik, Goli, Sv. Grgur, Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, Iž, Ošljak, Babac, Vrgada, Prvić (šibensko otočje), Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje, Veli i Mali Drvenik, Vis, Biševo, Lastovo, Mljet, Šipan, Lopud, Koločep i Lokrum; – mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni: otočići pred Porečom: Frižital, Perila, Reverol, Sv. Nikola, Veliki Školj; otočići pred Vrsarom: Cavata, Figarolica, Galiner, Galopun, Gusti Školj, Kuvrsada, Lakal, Lunga, Salamun, Sv. Juraj, Školjić, Tovarjež, Tuf; otočići pred Rovinjem: Banjol, Figarola, Figarolica, Gustinja, Kolona, Mala Sestrica, Maškin, Pisulj, Pulari, Sturag, Sv. Katarina, Sv. Andrija, Sv. Ivan, Vela Sestrica, Veštar; brijunski otočići: Galija, Gaz, Grunj, Kotež, Krasnica, Mali Brijun, Pusti, Obljak, Supin, Sv. Jerolim, Sv. Marko, Veli Brijun, Vrsar; otočići pred Pulom: Andrija, Fenoliga, Frašker, Fraškerić, Katarina, Uljanik, Veruda; otočići u medulinskom zaljevu: Bodulaš, Ceja, Fenera, Levan, Levanić, Pomerski školjić, Premanturski školjić, Šekovac, Trumbuja; okolni otočići otoka Cresa: Kormati, Mali Ćutin, Mali Plavnik, Veli Ćutin, Visoki, Zeča; okolni otočići otoka Krka: Galun, Košljun, Plavnik, Prvić, Sv. Marko, Školjić, Zečevo; okolni otočići otoka Lošinja: Karbarus, Koludarc, Kozjak, Male Orjule, Mali Osir, Mišnjak, Murtar, Oruda, Palacol, Samuncel, Sv. Petar, Trasorka, Vele Srakane, Male Srakane, Vele Orjule, Veli Osir, Zabodaski; otočići u Vinodolskom i Velebitskom kanalu te Novigradskom i Karinskom moru: Lisac, Mali Ražanac, Mišjak, Sv. Anton, Sv. -
Uredba O Kategorizaciji Državnih Puteva
UREDBA O KATEGORIZACIJI DRŽAVNIH PUTEVA ("Sl. glasnik RS", br. 105/2013 i 119/2013) Predmet Član 1 Ovom uredbom kategorizuju se državni putevi I reda i državni putevi II reda na teritoriji Republike Srbije. Kategorizacija državnih puteva I reda Član 2 Državni putevi I reda kategorizuju se kao državni putevi IA reda i državni putevi IB reda. Državni putevi IA reda Član 3 Državni putevi IA reda su: Redni broj Oznaka puta OPIS 1. A1 državna granica sa Mađarskom (granični prelaz Horgoš) - Novi Sad - Beograd - Niš - Vranje - državna granica sa Makedonijom (granični prelaz Preševo) 2. A2 Beograd - Obrenovac - Lajkovac - Ljig - Gornji Milanovac - Preljina - Čačak - Požega 3. A3 državna granica sa Hrvatskom (granični prelaz Batrovci) - Beograd 4. A4 Niš - Pirot - Dimitrovgrad - državna granica sa Bugarskom (granični prelaz Gradina) 5. A5 Pojate - Kruševac - Kraljevo - Preljina Državni putevi IB reda Član 4 Državni putevi IB reda su: Redni Oznaka OPIS broj puta 1. 10 Beograd-Pančevo-Vršac - državna granica sa Rumunijom (granični prelaz Vatin) 2. 11 državna granica sa Mađarskom (granični prelaz Kelebija)-Subotica - veza sa državnim putem A1 3. 12 Subotica-Sombor-Odžaci-Bačka Palanka-Novi Sad-Zrenjanin-Žitište-Nova Crnja - državna granica sa Rumunijom (granični prelaz Srpska Crnja) 4. 13 Horgoš-Kanjiža-Novi Kneževac-Čoka-Kikinda-Zrenjanin-Čenta-Beograd 5. 14 Pančevo-Kovin-Ralja - veza sa državnim putem 33 6. 15 državna granica sa Mađarskom (granični prelaz Bački Breg)-Bezdan-Sombor- Kula-Vrbas-Srbobran-Bečej-Novi Bečej-Kikinda - državna granica sa Rumunijom (granični prelaz Nakovo) 7. 16 državna granica sa Hrvatskom (granični prelaz Bezdan)-Bezdan 8. 17 državna granica sa Hrvatskom (granični prelaz Bogojevo)-Srpski Miletić 9.