Sretan Uskrs! ISSN 1330-2140 ISSN

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ / NO. 3 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION OŽUJAK / MARCH 2013.

Nadaleko poznate PISANICE IZ GRADIŠĆANSKIH STINJAKA

Njemačka: Dodjela nagrada HMI: Predstavljen Hrvatski Kanada: Umro Večernjakovih domovnica iseljenički zbornik 2013. Nikica Vrdoljak Mjesečna revija HRVATSKE MATICE ISELJENIKA / Monthly magazine of the Posjetite stranice web portala Croatian Heritage Foundation Hrvatske matice iseljenika! Godište / Volume LXIII Broj / No. 3/2013 Nakladnik / Publisher Web stranice Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation HMI čitaju se Za nakladnika / For Publisher Marin Knezović diljem

Glavni urednik / Chief Editor svijeta, Hrvoje Salopek dostupne su na Uredništvo / Editorial Staﬀ Željka Lešić, Vesna Kukavica tri jezika

Tajnica / Secretary (hrvatski, Snježana Radoš engleski, Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček španjolski) Tisak / Print: i bilježe Intergraﬁka TTŽ d.o.o. stalan porast posjećenosti.

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 www.matis.hr

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ / NO. 3 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION OŽUJAK / MARCH 2013.

Nadaleko poznate PISANICE IZ GRADIŠĆANSKIH STINJAKA Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Sretan Uskrs!Us Oglašavajte na web portalu ISSN 1330-2140 ISSN Hrvatske matice iseljenika!

Njemačka: Dodjela nagrada HMI: Predstavljen Hrvatski Kanada: Umro Večernjakovih domovnica iseljenički zbornik 2013. Nikica Vrdoljak Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: Naslovnica: Q BANERI QSPONZORIRANI ČLANAK Q SPONZORIRANE RUBRIKE Stinjačke pisanice (foto: Pepi Lang) Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora tel. (+385 1) 61 15 116 Q fax. (+385 1) 61 11 522 mob. 099 61 15 116 Q E-mail: [email protected] SADRŽAJ

26 Kanada: Umro Nikica Vrdoljak NAŠI GRADOVI 29 Gostovanje klape Staglin u Austriji KARLOVAC 42 30 Intervju: General Mladen Markač 33 SAD: Skijaški vikend HBZ-a 34 Gradišće: Stinjačke pisanice 36 Agencija za investicije i konkurentnost 38 Vladimir Novak – povratnik iz SAD-a 46 Andreja Jakubin - iseljenica u Italiji 49 Matičin vremeplov 50 Knjiga o karaševskim Hrvatima 57 Zbirke pjesama Adolfa Polegubića 58 Kanada: Nova predstava Histeriona 4 Izaslanstvo HMI-ja posjetilo Hrvate u Skopju 63 Prekrasna Hrvatska 6 Predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik ŠEGRT HLAPIĆ U 8 Kotor: Proslava sv. Tripuna 52 IZVEDBI KLIZAČA 12 Papa Benedikt XVI. i Hrvati 14 Dani pučkog teatra u Hercegovcu 16 Demografsko stanje Hrvata u Vojvodini 19 Hrvati u BiH i ulazak Hrvatske u EU 20 Njemačka: Nagrade Večernjakova domovnica 22 Diljem svijeta proslavljeno Stepinčevo 24 Deset godina Hrvatske riječi iz Subotice 25 Subotica: Veliko prelo KOLUMNE 11 42 45 54 62 60 Globalna Hrvatska Naši gradovi (S)kretanja Povijesne obljetnice Govorimo hrvatski Glas iz tuđine (Vesna Kukavica) (Zvonko Ranogajec) (Šimun Šito Ćorić) (Željko Holjevac) (Sanja Vulić) (Jozo Župić)

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Naručite i vi svoju MATICU jer 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 MATICA je most hrvatskoga zajedništva Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / other European countries 25 EUR Ime i prezime / Name and surname Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Kanada / Canada 65 CAD Adresa / Address Australija / Australia 70 AUD ostale prekomorske države / other overseas countries 70 USD Grad / City DEVIZNI RAČUN BROJ / FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Država / State Pošt. broj / Zip Code Acc. No. 702000-VAL-9100000-132344-273 IBAN HRO6 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Račkog 6 ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / E-mail DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT IN KUNA: Acc. No. 2390001-1100021305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka MAKEDONIJA: POSJET DELEGACIJE IZ HRVATSKE OPĆINI ILINDEN I HRVATIMA U SKOPLJU Velik interes za Hrvate koji žive u Makedoniji

Srdačan je bio susret u Zajednici Hrvata gdje se gostima obratio predsjednik ZHRM-a Ivan Bradić. Susret je protekao u razgovoru s članovima ZHRM-a o njihovu životu, radu i projektima

Osim što postaje lider po investicijskim ulaganjima, Općina Ilinden već dugo godina organizira međunarodnu pjesničku manifestaciju na kojoj su sudjelovali i istaknuti književnici iz Hrvat- ske. Upravo ti pjesnički susreti spojili su ove uspješne općine Hrvatske i Makedo- nije. Ideju za prijateljstvo potaknuli su pjesnici ZHRM-a koji su već godinama sudionici ovih pjesničkih manifestacija Delegaciju iz Hrvatske u sustavu: mr. sc. Marin Knezović - ravnatelj HMI- ja, Diana Mašala Perković - pravna sa- vjetnica HMI-ja, te predstavnici Opći- ne Rešetari: Zlatko Aga - načelnik, Milka Perković - predsjednica Vijeća, Ivan De Na otvorenju izložbe umjetničkih djela Villa - predsjednik KLD “Rešetari” i Iva- akademskog slikara Dubravka Naumova na Prakaturović - profesorica Osnovne škole “Ante Starčević”, srdačno su primi- Napisala: Ljerka Totch Naumova voljnome geografskom položaju Općine li domaćin Žika Stojanovski - gradona- Snimili: Risto Tomovski i Ivan De Villa Rešetari u sklopu razvojnog i utjecajnog čelnik Općine Ilinden i Dejan Bogda- ‘trokuta’ koji čine Nova Gradiška, Pože- novski - šef kabineta, kao i predstavnik pćina Rešetari iz Hrvatske ga i Slavonski Brod te Zagreb i Osijek. ZHRM-a mr. sc. Snježana Trojačanec i i Općina Ilinden iz Ma- Na području općine uspješno djelu- mr. sc. Ljerka Totch Naumova. kedonije u rujnu prošle je Književno likovno društvo “Rešetari” Poslije dočeka gostiju u hotelu “Bel- godine na Rešetaračkim koje je umjetnicima iz svijeta, osobito vi” slijedio je bogat i zanimljiv program: pjesničkim susretima Hrvatima izvan domovine, otvorilo niz prezentacija općine Ilinden, sadašnjost i Opotpisale su Sporazum o prijateljstvu mogućnosti sudjelovanja na Susretima i suradnji u sklopu nadležnosti jedini- pjesnika i na Likovnoj koloniji. Ova op- ca lokalne samouprave. Tako su lokalna ćina zauzet će posebno mjesto u make- samouprava, kultura, obrazovanje, zna- donskoj kulturnoj povijesti budući da je nost i istraživanje, informatika, turizam na njezinu području poginuo makedon- i druga područja od međusobnog inte- ski pjevač Toše Proeski. resa. U povodu potpisanog Sporazuma delegacija iz Hrvatske posjetila je Opći- PRIJAM U OPĆINI ILINDEN nu Ilinden. Što je spojilo ove dvije prija- Općina Ilinden, kao posebna jedinica teljske općine? Prije odgovora, upoznaj- lokalne samouprave, osnovana je 1996. mo ove uspješne općine. godine. Ranije je bila u sustavu općine Općina Rešetari nalazi se u Brodsko- Gazi Baba. To je prigradsko naselje gra- posavskoj županiji u zapadnom dijelu da Skoplja. Točnije, nalazi se 10 km od Posavine, na koridorima važne prometne gradskog područja na istočnom dijelu infrastrukture državnih i županijskih ce- Skopske kotline na ‘trokutu’ Skoplje, Ku- sta i magistralne željezničke pruge. Radi manovo i Veles. Može se govoriti o po- dobre prometne povezanosti s urbanim voljnome geografskom položaju i kori- Ravnatelj HMI uručuje biskupu dr. sc. Kiri Stojanovu područjem Požege može se govoriti o po- dorima važne prometne infrastrukture. tiskana izdanja Hrvatske matice iseljenika 4 MATICA ožujak/march 2013. Delegacija iz Hrvatske pokazala je kog odbora, već godinama, i na njega su veliko zanimanje za Hrvate koji žive u jako ponosni. U povodu posjeta delega- Makedoniji. Srdačan je bio susret u pro- cije iz Hrvatske domaćini su organizirali storijama Zajednice Hrvata gdje se go- izložbu naslovljenu “Zbogom inﬁnitiv” stima obratio predsjednik ZHRM-a Ivan akademskog slikara hrvatskih korijena Bradić. Susret je protekao u razgovoru s Dubravka Naumova koji živi u Kanadi. Hrvatima o njihovu životu, radu, o pro- U galerijskom prostoru novootvorenog blemima ﬁnanciranja i realizaciji proje- Doma kulture u općini Ilinden izložba Ivan De Villa uručio je bivšoj kata. Predstavnici iz Rešetara darovali je pobudila velik interes gostiju i posjeti- predsjednici ZHRM-a mr. sc. su knjige sudionika pjesničkih susreta telja. Za organiziranje izložbe pobrinule Snježani Trojačanec plaketu za za knjižnicu Zajednice. su se: Frosina Trajkovska i Ana Anacko- dugogodišnju suradnju Ivan De Villa tom prigodom je uru- va iz Odjela za kulturu Općine Ilinden. čio bivšoj predsjednici ZHRM-a mr. sc. razvojna strategija u kabinetu gradona- Snježani Trojačanec plaketu za dugogo- U ZAJEDNICI HRVATA čelnika, zatim izjava za medije, sastanak dišnju suradnju i uputio pozive pjesnici- O Naumovoj izložbi koja je obišla Pariz, s rukovoditeljima u Vijećnici i obilazak ma za sudjelovanje na Rešetaračkim su- Bruxelles i poznate kulturne manifesta- odjela Općine Ilinden gdje su se razmje- sretima pjesnika u mjesecu rujnu. cije Skopsko i Ohridsko ljeto, a obuhva- njivala poslovna iskustva. Veliki interes pobudio je susret gosti- ća 15 slika izrađenih na akvarel papiru Zatim su gosti posjetili nekoliko lo- ju iz HMI-ja. Ravnatelj Knezović obratio u kombiniranoj tehnici, crtež, tuš, pastel kaliteta u općini Ilinden gdje su se upo- se nazočnima, govoreći o mogućnosti- i akrilit, s implementiranim detaljima u znali s mogućnostima i potencijalima ma i potpori koje HMI može dati ise- kolažu, kao i parformaciju same pozadi- ekonomskog razvoja. Obišli su uspješne ljenicima izvan domovine Hrvatske. U ne, govorila je mr. sc. Antoaneta Štefan- tvrtke, kao i kapitalne objekte ove općine. razgovoru članovi ZHRM-a uputili su čić iz Odjela za kulturu grada Skoplja. Među njima nabrojimo samo neke tvrt- predstavnicima HMI-ja pohvale za du- U zanimljivom programu koji su pri- ke: RIO kafe, Deni internacional, Peka- gogodišnju plodnu suradnju sa željom premili domaćini bio je i obilazak zname- besko, kao i Osnovnu školu “Goce Del- za sudjelovanje u projektima koje orga- nitosti grada Skoplja, među kojima obi- čev” i modularnu školu. nizira HMI, kao i mogućnostima za za- lazak Tvrđave Kale, spomenika u središtu jedničke projekte. Pohvalili su web portal Skoplja, Kamenog mosta, staroga grad i POSJET KATOLIČKOJ KATEDRALI i časopis Maticu, koji godinama uspješ- posjet Spomen-domu Majke Terezije. Manastirski kompleks u Deljardovcima no slijede aktivnosti Zajednice. Na oproštaju predstavnici iz ZHRM- bio je također u programu. Taj živopi- Gostima je prezentiran posljednji a pustili su i pokoju suzu pri sjećanju na sni kompleks freski izgrađen 1921. go- broj glasila Hrvata u Makedoniji naslov- rodni kraj. Prijateljstvo i suradnja dviju dine gosti su razgledali s oduševljenjem. ljen Hrvatska riječ. Glasilo o njihovim općina, jedne iz Hrvatske i druge iz Ma- U njegovu sustavu su crkve: sv. Đorđa - aktivnostima i obavijestima izdaje se, kedonije, i dalje se nastavljaju pjesnič- manastirska crkva, sv. Petka i sv. Nedje- volonterskim radom i ljubavlju urednič- kim izričajima. Q lje, sv. Arhangela Mihaila i Gavrila, sv. Zlate Meglenske i sv. Male Bogorodice te prostrani konaci. U tom živopisno- U skopskoj katedrali me manastirskom kompleksu gostima je priređen svečani ručak na kojem su se služila izvrsna makedonska nacionalna jela i makedonska vina. Uz gostovanje u Općini Ilinden hrvatsku delegaciju primio je veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Make- doniji prof. dr. sc. Zlatko Kramarić i mi- nistar savjetnik u Veleposlanstvu RH dr. sc. Stjepan Glas. Govorilo se o prijateljstvu i suradnji dviju općina. Na kraju susreta gosti su darovali hrvatskome veleposlaniku sva izdanja s Rešetaračkih susreta poezije. S oduševljenjem je prošao i posjet ka- toličkoj katedrali “Presveto srce Isusovo”, prijam kod biskupa dr. sc. Kire Stojanova i mons. Antuna Cirimotića uz raznovr- sne domaće slastice koje su časne sestre ENG A CHF delegation visited the Macedonian capital of Skopje and its Municipality of Ilinden to pripremile posebno za goste. meet with local Croatians and the president of the Croatian Community in Macedonia Ivan Bradić. 5 MATICA ožujak/march 2013. U MATICI SVEČANO PREDSTAVLJEN HRVATSKI ISELJENIČKI ZBORNIK 2013. Riznica stvaralaštva Hrvata izvan domovine

Zbornik na 392 stranice donosi 36 samostalnih autorskih priloga razvrstanih u osam tematskih cjelina. Ovogodišnji svezak Matičina trojezičnoga godišnjaka ima sljedeće tematske cjeline: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Znanost, Duhovnost te Nove knjige

je tom prigodom pozdravio nazočne, za- Čileu. U tekstu naslovljenom “Dvostru- Urednica Zbornika Vesna Kukavica tim prof. dr. sc. Vlado Puljiz, dr. sc. Željka ki laureat Planeta” autorica govori o pla- Lovrenčić, dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić, netarno poznatome čileanskom piscu koja je i moderirala prezentacijom Ma- hrvatskih korijena Antoniju Skarmeti i tičina godišnjaka, te urednica Vesna Ku- njegovoj najnovijoj knjizi “Dani duge” za kavica, koja je tom prigodom zahvali- koju je 2012. dobio lukrativnu Planetinu la svim suradnicima HIZ-a. Ulomke iz nagradu za latinsko-američku književ- Zbornika čitao je dramski umjetnik Du- nost, utemeljenu 2007. godine. Nakon bravko Sidor. slavnoga Skarmete, Buljubašić se poza- bavila još jednom temom vezanom uz JEZIK U TRANSNACIONALNOME Čile, “Malim novinama”, informativnom PROSTORU glasilu Hrvata s krajnjega juga te zemlje - Ovaj svezak još je jedna runda unu- Magallanesa - naglasila je u zanimljivu tarhrvatskoga upoznavanja koja nam je izlaganju doktorica kroatologije i hispa- premda nedostatna ipak potrebna. Hvala nistike Željka Lovrenčić. svima koji su pridonijeli svojim prilozi- O iseljavanju mladih visokoobrazo- ma da mi Hrvati postanemo ovim dopri- vanih ljudi iz Hrvatske govorila je dr. sc. nosom barem malo manje strani jedni Rebeka Mesarić Žabčić. drugima - naglasio je, između ostaloga, Matičin ravnatelj. NEGATIVAN MIGRACIJSKI SALDO Prof. dr. sc. Vlado Puljiz zahvalio je - U svojim sam istraživanjima i javnim na dodijeljenoj ulozi promotora HIZ- istupima u medijima pokazala da je Hr- a, a nazočnima je govorio o dva dijela vatska niz posljednjih godina zabilježi- Zbornika, opsežnom prilogu Waltera F. la negativan migracijski saldo, što zna- Lalicha o hrvatskome jeziku u transna- či da je imala više odseljenih iz zemlje Napisala: Željka Lešić cionalnome prostoru te o poglavlju Zna- nego doseljenih. Točnije, našu zemlju Snimila: Snježana Radoš nost, koje sadrži dva priloga Tanje Rudež su od 1991. do 2005. godine napustila i prilog Janka Heraka o našim znanstve- 147.252 hrvatska građanina u dobi od Hrvatskoj matici iseljeni- nicima u inozemstvu i njihovu doprino- 30 do 45 godina života. To znači da je u ka, realnom i virtualnom su našoj znanosti. 15 godina Hrvatska izgubila demograf- susretištu raseljenoga na- - Lalich predaje na Sveučilištu ski potencijal koji odgovara veličini bro- roda diljem svijeta, u uto- Macquarie u Sydneyu, a najveću pažnju ja stanovnika grada Rijeke - istaknula je rak 19. veljače svečano je u tekstu posvećuje hrvatskome jeziku dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić, napome- Upredstavljen Hrvatski iseljenički zbornik kao elementu etniciteta. Posebno govori nuvši pri tome kako je osim u “zemlje 2013. (HIZ). Zbornik je izašao u nakladi o sveučilišnoj nastavi hrvatskoga jezika stare emigracije” poput Njemačke, Au- Hrvatske matice iseljenika, a uredila ga na Sveučilištu Macquarie od 1984. godi- strije, Švicarske i Švedske, iseljavanje u je njegova dugogodišnja urednica Vesna ne te analizira nove prilike globalizaci- tom razdoblju usmjereno i prema “novim Kukavica. Ova serijska, stručno-popu- je i informatičke revolucije koja ubrza- zemljama emigracije”, Sloveniji i Češkoj. larna publikacija ove godine obilježava va protok ljudi i informacija, a posebno HIZ uobičajeno sadrži priloge razno- 57 godina izlaženja, dok njezin naklad- naš ulazak u EU - naglasio je prof. Puljiz. rodnog sadržaja i različitoga stručnog nik HMI slavi 62. obljetnicu djelovanja. - Predmet moga posebnog zanima- dosega. Na 392 stranice donosi 36 sa- U nazočnosti velikog broja ljubitelja pi- nja su dva teksta znanstvene novakinje mostalnih autorskih priloga razvrstanih sane riječi Zbornik su predstavili mr. sc. sa Splitskoga sveučilišta Eni Buljubašić, u osam tematskih cjelina. Ovogodišnji Marin Knezović, ravnatelj HMI-ja, koji vezana uz potomke naših iseljenika u svezak Matičina trojezičnoga godišnja- 6 MATICA ožujak/march 2013. ka ima sljedeće tematske cjeline: Zna- ci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Promotori Zbornika Povjesnica, Baština, Znanost, Duhovnost te Nove knjige. Navedene cjeline donose niz poticajnih priloga o stvaralaštvu na- ših ljudi iz prekooceanskih zemalja, ali i bližih europskih država u kojima višesto- ljetno žive hrvatske manjine. Istaknimo kako je s posebnom radošću uredništvo prihvatilo i pristigle priloge znanstvenih novaka i publicista mlađeg naraštaja iz domovine i svijeta poput Eni Buljubašić.

RAZNORODNI SADRŽAJ Građa ovogodišnjeg sveska Matičina tro- jezičnoga godišnjaka povezuje 20 zemalja svijeta s četiri kontinenta, te je ilustri- rana sa 60 fotograﬁja. Priloge su pisali 15 doktora humanističkih znanosti sa sveučilišta iz domovine i inozemstva, 13 magistara te osam vrsnih publicista. Uz kulturne teme iz domovine, novi svezak ove serijske publikacije otkriva bogatu S veseljem donosimo koristan prilog o vatskih znanstvenika koji nakon školova- riznicu stvaralaštva hrvatskoga naroda Matičinu digitalnom repozitoriju Hrvat- nja u Hrvatskoj razvijaju svoje karijere u izvan matične zemlje u raznim područ- ski izvan domovine (hriD), koji nudi od- svjetskim centrima izvrsnosti na dobro- jima ljudske djelatnosti, od književnosti lične nastavne sadržaje cyber učiteljima bit cijeloga čovječanstva, a o kojima pišu do znanosti. hrvatske nastave u inozemstvu. Austral- T. Rudež i J. Herak. Među 35 uvrštenih Hrvatski iseljenički zbornik, iz go- ski Dalmatinac i profesor s Hrvatskih autorskih priloga stilskom ljepotom i ar- dine u godinu, prerasta u suvremenu studija Sveučilišta Macquarie Walter F. gumentacijom izdvajaju se prilozi koje publikaciju namijenjenu heterogenim Lalich iz Sydneya vješto analizira dina- su pisali Matičini stalni suradnici/e po- grupama milijunskoga hrvatskog iselje- miku hrvatskoga jezika u promjenjivu put: V. Kusin, S. Vulić, D. Barača, L. Cvi- ništva i to na hrvatskome, engleskome i globalnom okruženju i sve većem au- kić i L. Kanajet Šimić, T. Nuića, I. Čizmi- španjolskome jeziku, a zahvaljujući agil- stralsko-hrvatskome transnacionalno- ća, M. Sopte, L. Budaka, E. B. Depope, B. nosti urednice Vesne Kukavice HIZ ima me društvenom prostoru. Perića, A. Glibote i G. Borića. posljednjih 14 godina i elektroničku ina- Budući da je Festival Hrvatske u čicu na web portalu HMI-ja. USPJESI HRVATSKIH Francuskoj, o kojem piše E. Čandrlić, Glavne teme HIZ-a posvećene su kul- ZNANSTVENIKA ocijenjen najambicioznijim projektom turnoj baštini Lijepe Naše u europskom Naši slavni književnici poput A. Skárme- predstavljanja hrvatske kulture u ino- ozračju, recentnoj hrvatskoj književno- te (Čile), M. Yasbincek (Australija) i M. zemstvu od njezina osamostaljenja, na- sti u dijaspori te mogućnostima uporabe Bodrožić (Njemačka) izgrađuju učin- slovnicu ovogodišnjeg HIZ-a krasi skul- suvremenih tehnologija u nastavi mate- kovite veze između različitih kulturnih ptura hrvatskog Apoksiomena, koju je u rinskoga jezika i kulture u iseljeništvu. zajednica. Zadivljeni smo uspjesima hr- pariškome Louvreu vidjelo milijunsko mnoštvo toga najposjećenijega svjetskog muzeja. Idući svezak svoga ljetopisa Hrvat- ska matica iseljenika planira posvetiti stvaralaštvu drugoga i trećega iseljenič- kog naraštaja prekooceanskih zemalja te suvremenim kulturnim praksama naše- ga iseljeništva povezanim s novim medijima. Q

ENG The Croatian Heritage Foundation head- quarters was the scene of the presentation on 19 February of the 2013 Croatian Emigrant Al- Velika dvorana HMI-ja bila je manac. The almanac is published by the CHF ispunjena do posljednjeg mjesta and compiled by its long-time editor Vesna Kukavica. 7 MATICA ožujak/march 2013. IZASLANSTVO HMIja POSJETILO BOKELJSKE HRVATE Blagdan zaštitnika Boke

Dvodnevni posjet, na poziv Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore iz Kotora, saborski zastupnik i predsjednik UO-a HMI-ja Ivo Jelušić te Matičin ravnatelj Marin Knezović ocijenili su očekivanim nastavkom međusobne dugogodišnje uspješne suradnje

Biskup Janjić i uzvanici ispred katedrale Gosti iz Zagreba na svečanoj svetoj misi

Tekst: Uredništvo (izvor Radio Cro Dux) cesiji je sudjelovalo mnoštvo vjernika, na svečanosti su nazočili ravnatelj HMI- Snimke: Radio Cro Dux, HGDCG redovnica, redovnika, mnogobrojnih ja Marin Knezović i predsjednik Uprav- hodočasnika iz regije, građana Kotora nog odbora HMI-ja, saborski zastupnik otor je 3. veljače slavio i Boke kotorske koji su došli odati po- Ivo Jelušić sa suradnicima. svetog Tripuna, zaštitnika čast sv. Tripunu, zaštitniku grada Koto- U organizaciji Hrvatskoga građan- grada i Kotorske biskupije ra i biskupije. skog društva Crne Gore isti dan na večer 1204. put. Prema tradiciji, u hotelu “Splendid” u Bečićima organizi- na glavnim gradskim vra- TRIPUNDANSKO VEČE rano je tradicionalno Tripundansko veče. Ktima formiran je odred Bokeljske mor- Na svečanostima u Kotoru nastupio je Mnogobrojne goste i uzvanike, među narice, izvršena je smotra mornara uz župni pjevački zbor “Sveti Mihovil” iz kojima su bili predstavnici HMI-ja, na raport viceadmiralu Iliji Radoviću. U Murtera, s istoimenog otoka. Ove godine početku večeri pozdravio je kotorski bi- pratnji gradskih glazbi Kotora i Tivta odred je otplesao kolo Bokeljske mornarice ispred katedrale sv. Tripuna, nakon čega je služena sveta misa. Misno slavlje predvodio je barski nadbiskup mons. Zef Gaši. Nakon misnog slavlja uslijedila je procesija ulicama starog Kotora. U pro-

Tradicionalno kolo Bokeljske mornarice Mnoštvo ispred katedrale

8 MATICA ožujak/march 2013. Posjet izaslanstva HMI-ja Dvodnevni posjet, na poziv Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore iz Kotora, saborski zastupnik i predsjednik UO-a HMI-ja Ivo Jelušić te Matičin ravnatelj Marin Knezović ocijenili su očekivanim nastavkom međusobne dugogodišnje uspješne suradnje. Posjet je započeo radnim sastankom održanim u prostoru HGD-a u Ko- toru koji je razjasnio mnoge stvari oko pozicije HGDCG te su izneseni impresivni podaci o radu i ulozi HGD-a među Hrvatima u Crnoj Gori. Izaslanstvo je približilo domaćinima djelovanje HMI-ja, a posjet je doživjelo kao Sastanak u Hrvatskom očekivani nastavak dugogodišnje uspješne suradnje. Od iznimne je važnosti da građanskom društvu su saborski zastupnik i predsjednik Upravnog odbora HMI-ja Ivo Jelušić, kao i rav- u Kotoru natelj HMI-ja Marin Knezović, u izravnom razgovoru mogli čuti i prodiskutirati o problematici vezanoj uz tamošnju hrvatsku manjinu. Obje strane se nadaju da će vi “Tri kvarta” iz Kotora i “Slatka tajna” susret iznjedriti pozitivne pomake. Posebna čast bila je nazočnost na balu HGD- iz Metkovića. a u Bačićima kraj Budve, koji je održan na iznimno visokoj razini. Biti dio proslave sv. Tripuna u Kotoru za delegaciju iz Zagreba bio je doživljaj koji će pamtiti. S Hrvatsko građansko društvo Crne ponosom su bili dio povorke jedinstvenoga hrvatskog bića i stoljetne tradicije. Gore prije 10 godina obnovilo je ovu priredbu uz pomoć HRT-a i Hrvatske gospodarske komore. Veče se organizi- skup mons. Ilija Janjić. Biskup Janjić po- diću, gradonačelniku Zagreba, a nagradu ralo prije rata u kavani “Dojmi” u Koto- sebno je pozdravio i zahvalio predsjedni- je primio njegov izaslanik Boško Lozica ru u sklopu svetkovine sv. Tripuna. Zbog ku Crne Gore Filipu Vujanoviću “koji je te direktoru, suvlasniku hotela “Splendid” nedostatka adekvatne dvorane u Koto- svojom nazočnosti potvrdio poštovanje Žarku Raduloviću. Puno uspjeha Hrvat- ru Tripundansko veče organizira se po- naše katoličke vjerske zajednice i hrvatskome građanskom društvu u daljnjem sljednje tri godine u hotelu “Splendid” ske nacionalne zajednice u Crnoj Gori”. radu na očuvanju identiteta i promica- u Bečićima. Q Predsjednik Hrvatskoga građanskog nju tradicijskih običaja, uz prigodni dar, društva Crne Gore Mirko Vičević uručio zaželjeli su gosti - Pjevački zbor “Mur- ENG A CHF delegation paid a two-day visit to je plakete za posebne zasluge pojedinci- ter” s otoka Murtera. the Kotor-based Croatian Civic Society of Mon- tenegro at the society’s invitation to participate ma koji su pridonijeli razvoju HGDCG Goste i uzvanike zabavljali su ženska in the celebration of the feast day of St Tripun, za 2012. Plakete su uručene: Milanu Ban- klapa “Inkanto” iz Kotora, glazbeni sasta- patron saint of the city of Kotor.

MANJINSKA VIJEST

PREDSJEDNIK VLADE PRIMIO IZASLANSTVO GRADIŠĆANSKIH HRVATA skoga školskog sustava, kao osnovnog preduvjeta očuva- nja kulture. Također, govorilo se i o drugim aktivnostima, kao što su izložbe i izdavačka djelatnost, koje su važan oblik promidžbe gradišćanske kulture i povijesti. Dio sredstava u ove svrhe mogao bi se koristiti i iz fondova Europske unije. Predsjednik Vlade Zoran Milanović rekao je da su gradišćan- ski hrvatski jezik i kultura blago koje imamo i treba ga u potpunosti sačuvati. “Vlada će u tome pomoći koliko može”, dodao je predsjednik Vlade. (Vlada RH)

ZAGREB - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Mi- lanović primio je 11. veljače u Banskim dvorima izaslanstvo gradišćanskih Hrvata. Na sastanku je nazočio i mini- star obrane Ante Kotromanović te predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Daria Krstičević. Predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva u Gradišću Stan- ko Horvath izvijestio je premijera Milanovića o projektima koji su planirani, u cilju očuvanja jezika i kulture gradišćan- skih Hrvata. Posebno su naglasili nužnost realizacije hrvat- 9 MATICA ožujak/march 2013. VIJESTI

PREDSJEDNIK JOSIPOVIĆ SUSREO SE S HRVATIMA U SALZBURGU Hrvatskoj može dati samo u centrima Austrije gdje se nalaze hrvatska diplomatska predstavništva”, rekao je pater Zlatko Špehar. “Takvom odlukom hrvatske vlade ostali smo u većini prikraćeni za svoj sveti i moralni obol Hrvatskoj”, rekao je poglavar hrvatske župe bl. Alojzija Stepinca koja okuplja 9.000 vjernika. Špehar je istaknuo i kako se austrijski Hrvati ne slažu da ih se naziva “iseljenička Hrvatska” jer su iseljeni na silu političkom odlukom bivše Jugosla- vije, gospodarskom oskudicom ili su zbog rata protjera- ni sa svojih ognjišta. “Svojim visokim autoritetom stvorite ozračje u kojem se na nas u Hrvatskoj neće gledati kao na strance, već Hrvate koji žele graditi, zapošljavati i živjeti u Hrvatskoj”, poručio je Špehar Josipoviću. Hrvatski predsjednik uzvratio je da se na iseljene Hrvate ne gleda kao na strance, nego kao domoljube koji zbog AUSTRIJA - Austrijski Hrvati poručili su u Salzburgu na su- različitih razloga žive u inozemstvu. “Hrvatska je demo- sretu s predsjednikom Ivom Josipovićem kako se ne sla- kratska država na pragu ulaska u EU i te nove okolno- žu da ih se naziva iseljeničkom Hrvatskom i prosvjedovali sti olakšat će veze s Hrvatima izvan domovine”, rekao je zbog odluke hrvatske vlade da na izborima mogu glaso- predsjednik Josipović. “U Uniju ulazimo sa željom da sa vati samo u diplomatskim predstavništvima, a ne kao do- svim narodima živimo u bratstvu i da hrvatski korpus po- sad i u župama, misijama i hrvatskim centrima. vežemo više nego dosad”, poručio je predsjednik Josipo- “Mi ne želimo biti izgubljeni za Hrvatsku. Zato nismo su- vić Hrvatima kojih u Salzburgu i okolici ima oko 13.000. glasni s odlukama da se domoljubni i politički doprinos (Hina, Ured predsjednika)

ZLATNA KUNA NAJUSPJEŠNIJIM TVRTKAMA I POJEDINCIMA ZAGREB - “Ovo je već šesta godina tra- Tvrtka AD Plastik iz Solina proglaše- Zlatnu kunu osvojila je tvrtka Končar- janja ekonomske krize, no moramo na je najboljom velikom hrvatskom Mjerni transformatori. Najboljom ban- znati da se problemi neće riješiti pre- tvrtkom te joj je dodijeljena nagrada kom proglašena je Erste & Steiermärkis- ko noći. U Hrvatskoj je već dugo vođe- Zlatna kuna za izvrsnost poslovanja u che Bank, a najboljim osiguravajućim na pogrešna ekonomska politika i nisu 2012. godini. AD Plastik je najveći hr- društvom Allianz Zagreb. svi kolektivno krivi za krizu, no svakako vatski proizvođač plastičnih dijelova Nagrada za životno djelo pripala je eko- nam je potreban široki društveni kon- za automobilsku industriju, zapošlja- nomistici i članici Europske akademi- senzus, danas kao nikada prije, kako va 830 djelatnika, a više od 95 posto je znanosti, umjetnosti i književnosti u bismo stvorili bolju budućnost”, rekao proizvodnje izvozi. Najbolja mala tvrt- Parizu Alici Wertheimer Baletić, za izni- je predsjednik HGK Nadan Vidošević u ka je Šestan Busch iz Preloga, proizvo- man doprinos na znanstvenom razvo- svome uvodom govoru na dodjeli dva- đač antibalističkih kaciga i druge vojne ju demografije. (Hina, HGK) desete po redu Zlatne kune u Nacio- opreme, a u kategoriji srednjih tvrtki nalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu koja se održala 28. veljače. Posebno je naglasio kako moramo riješiti pitanje koncepta kuda i kamo Hrvatska ide. Prisutnima se na kraju obratio predsjednik RH Ivo Josipović koji je česti- tao nagrađenima u “kristalnoj dvorani uspjeha”, a posebno je naglasio kako je teško biti uspješan u ovako teškome gospodarskom vremenu. Hrvatska gospodarska komora kao predstavnica hrvatskoga gospodarstva sa 161 godinu dugom tradicijom i ove godine s ponosom ističe najbolje primjere, koji zaslužuju vrijedno prizna- nje Zlatnu kunu, te ih njome želi nagraditi, ali i potaknuti na održavanje kon- tinuiteta uspješnosti. 10 MATICA ožujak/march 2013. GLOBALNA HRVATSKA Jezine tehnologije za hrvatski Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje te Filo- zivom Hrvatska jezična riznica riznica. ihjj.hr), koja uključuje pisane tekstove zofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ovoga od 11. stoljeća do suvremenoga doba. Ri- su desetljeća prerasli u nezaobilazna naci- znica je podijeljena u tri glavna korpusa onalna središta za razvitak jezičnih tehno- (starohrvatski, srednjohrvatski i suvremeni hrvatski) gdje se za prva dva rje- logija i našu besplatno dostupnu digitalnu šavaju ključni problemi dijakronijskih jezičnu riznicu s rječnicima, gramatikama i korpusa što u hrvatskome slučaju znači Piše: Vesna Kukavica pravopisnim priručnicima transliteraciju s trima različitim pismima (glagoljica, ćirilica i latinica), rješavanje nestandardnih pravopisnih rješenja, kao novativne jezične tehnologije (JT) nog i po pionirskim pothvatima uvo- i individualne varijacije u uporabi poje- su posrednici koji će omogućiti đenja jezično-tehnoloških inovacija za dinih pismena, objasnio nam je ravna- hrvatskim građanima sudjelova- hrvatski jezik u isto vrijeme kad je prije telj Instituta dr. sc. Željko Jozić. Institut nje u glavnim društvenim i gos- 42 godine Ralph Gorin sa Stanford Uni- održava i praktičan on - line jezični sa- podarskim tijekovima europskog versityja plasirao prvu jezičnu provjeru vjetnik (savjetnik.ihjj.hr). Većinu istra- Ii globalnog društva znanja. Sredinom ove računalom - English Spell Check. U Za- živačkih aktivnosti na području raču- godine, nadamo se od 1. srpnja, hrvatski vodu za lingvistiku FF Sveučilišta u Za- nalnoga i korpusnoga jezikoslovlja te jezik postat će 24. službeni jezik Europske grebu tako je Željko Bujas sastavio prvi jezičnih tehnologija u RH podupire Mi- unije. Danas se dvadesetak europskih je- hrvatski računalni korpus. Dominaciju u nistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta zika, kojima se služi manje od 10 miliju- računalnoj lingvistici ta obrazovna usta- projektima koji su povezani s jezičnim na govornika, poput hrvatskoga, nalaze u nova održat će tijekom idućih nekoliko tehnologijama te Ministarstvo kulture opasnosti od digitalnog izumiranja, zbog desetljeća kada će od 1980-ih biti izvr- projektima digitalizacije kulturne bašti- svoje nedovoljne zastupljenosti on-line šena računalna obrada starih hrvatskih ne - za razliku od komercijalnih tržišta i slabe razvijenosti jezičnih resursa, od- pisaca. Sastavljanje Jednomilijunskoga JT-a kakvo su američko ili neka azijska. nosno izvora jezičnih tekstova pohranje- korpusa hrvatskoga književnog jezika za- Iz istoga proračunskog izvora prije nih u obliku elektroničkoga teksta, kao počelo je 1976. pod vodstvom akademi- pet godina započeti su pojedini vitalni i jezičnih alata tj. aplikacija za služenje ka Milana Moguša. Sastavljanje Hrvat- projekti vezani uz razvitak hrvatskih je- postojećim digitalnim resursima. Kako skoga nacionalnog korpusa (hnk.ffzg.hr), zičnih resursa na Filozofskome fakulte- se pred nama otvaraju goleme moguć- koji trenutačno obuhvaća 101,3 miliju- tu. To su, uz ostale programe, Računal- nosti na regionalnim tržištima, koje još na riječi, počelo je 1998. pod vodstvom nolingvistički modeli i jezične tehnologije nisu iskorištene zbog jezičnih prepreka istraživača dr. sc. Marka Tadića koji se za hrvatski jezik (rmjt.ffzg.hr) gdje se sa- – izazove JT-a treba staviti na listu naci- u međuvremenu profilirao u vodećeg stavlja i održava čitav niz jezičnih resur- onalnih prioriteta kao što je primjerice stručnjaka računalne i korpusne lin- sa i alata kao što su Hrvatski nacionalni prometna infrastruktura. Žarko bismo gvistike u Hrvatskoj. Aktualni najveći korpus, Hrvatsko-engleski paralelni kor- željeli, unatoč ekonomskoj krizi, izići iz hrvatski korpus hrWaC sastavljen je na pus, Hrvatski morfološki leksikon, Hrvat- kruga onih građana Europske unije koji istome fakultetu 2010., a sadrži ukupno ska ovisnosna banka stabala (hobs.ffzg. će se naći socijalno i ekonomski zakinuti 1,3 milijarde riječi - pojavnica, skuplje- hr) i slično. Navedeni programi uključu- zbog toga što govore samo svoj materin- nih s hr internetske domene. Početkom ju digitalizaciju skupljenih jezičnih po- ski jezik. Višejezične tehnologije posta- 21. stoljeća na tom fakultetu se, uz popu- dataka i izravno uvećavaju broj dostu- le su kanali za trenutačnu, jednostavnu larni internetski portal za hrvatski jezik pnih jezičnih resursa za hrvatski jezik. i jeftinu komunikaciju i interakciju, za- (www.hrvatskijezik.eu), pod vodstvom Nove prilike i JT otvaraju internet- obilazeći jezične barijere poput besplat- prof. dr. sc. Damira Borasa, obavlja di- sko poglavlje u očuvanju hrvatskoga jezi- ne usluge prevođenja Google Translate. gitalizacija starih hrvatskih jednojezič- ka među višemilijunskom poliglotskom Institut za hrvatski jezik i jezikoslov- nih i višejezičnih rječnika koji su dostu- hrvatskom dijasporom od Aljaske do lje (www.ihjj.hr) ovoga desetljeća pre- pni na Portalu hrvatske rječničke baštine Ognjene zemlje, juga Afrike te Australije rasta u vodeće nacionalno središte za (crodip.ffzg.hr). i Novoga Zelanda. Mrežni pristup jezič- razvitak naših jezičnih tehnologija i be- S druge strane, pri Institutu za hrvat- nim resursima za hrvatski jezik izvor je splatno dostupnu digitalnu jezičnu ri- ski jezik i jezikoslovlje, krenulo je 2004. nade da će broj govornika našega jezi- znicu za hrvatski jezik s rječnicima, gra- sastavljanje opsežnoga korpusa pod na- ka u iseljeništvu rasti. Q matikama i pravopisnim priručnicima. Dominaciju izmjenjuje s lingvističkim ENG In this decade the Croatian Language and Linguistics Institute has emerged as the leading računalnim stručnjacima s Filozofsko- national centre for the development of language technologies in Croatian. On the Internet it pro- ga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zna- vides orthographic and grammar guides and Croatian language dictionaries – click at www.ihjj.hr. 11 MATICA ožujak/march 2013. VATIKAN: ODREKNUĆE OD SLUŽBE PAPE BENEDIKTA XVI. “Dragi prijatelji, hvala na vašoj ljubavi i blizini”

U pismu predsjednika Hrvatske biskupske konferencije Želimira Puljića papi piše: “Kao Vaši suradnici u Crkvi u Hrvata dopustite mi, Sveti Oče, reći: hrvatski biskupi i njihovi vjernici bliži su Vam nego ikada”

Motiv sa službenog plakata povodom moje srce puno zahvalnosti Bogu jer ni- posjeta pape Hrvatskoj 2011. Pozdrav pape hrvatskim kada nije uskratio čitavoj Crkvi i meni hodočasnicima samom svoju utjehu, svoje svjetlo, svo- Na svojoj posljednjoj općoj audi- ju ljubav”, rekao je papa. jenciji s vjernicima na Trgu sv. Pe- tra u Vatikanu papa Benedikt XVI. MNOŠTVO PISAMA OBIČNIH pozdravio je 27. veljače i hrvatske LJUDI vjernike. “Srdačno pozdravljam sve Zatim je papa spomenuo kako posljed- hrvatske hodočasnike! Dragi prija- njih tjedana osim pisama mnogobrojnih telji, hvala na vašoj ljubavi i blizini. Pod zaštitom Majke Marije, ostani- državnika i vjerskih vođa, predstavni- mo povezani u molitvi i vjeri u Krista ka svijeta kulture i drugih, prima i veli- Uskrslog. Rado blagoslivljam vas i ki broj pisama od običnih ljudi. “Te mi vaše obitelji. Hvaljen Isus i Marija!” osobe ne pišu kako se piše primjerice ne- rekao je papa na hrvatskome jeziku. kom knezu ili velikanu kojeg se ne po- znaje. Pišu mi kao braća i sestre ili kao kćeri i sinovi, s osjećajima velike blisko- Tekst: Uredništvo (izvor IKA i Glas koncila) povijesti Crkve, i činilo se da Gospodin sti. Tu se može rukom dotaknuti što je Snimke: Hina spava. Ali uvijek sam znao da je u toj lađi Crkva – ne neka organizacija, ne neka Gospodin i uvijek sam znao da lađa Cr- udruga s vjerskim ili humanitarnim ci- e obnašam više službe- kve nije moja, nije naša, već je njegova ljevima, već živo tijelo, zajednica braće nu vlast upravljanja Cr- i on neće dopustiti da potone; on je taj i sestara u Tijelu Isusa Krista, koja nas kvom, nego u službi mo- koji je vodi, nesumnjivo uz pomoć lju- sve ujedinjuje.” litve ostajem, takoreći, u di koje je izabrao jer je tako htio. To je “Posljednjih sam mjeseci”, nastavio “ dvorištu svetog Petra”, re- bila i jest jedna sigurnost, koju ništa ne je papa kojeg su u katehezi vjernici više Nkao je 27. veljače papa Benedikt XVI. u može potamniti. I zbog toga je danas puta prekidali burnim pljeskom i pokli- katehezi na posljednjoj općoj audijenci- ji u svom pontifikatu. “Osjećam u svo- Predsjednik me srcu da moram prije svega zahvali- Hrvatske biskupske ti Bogu, koji vodi i daje rasti Crkvi, koji konferencije sije svoju Riječ i tako jača vjeru u svom Želimir Puljić narodu”, rekao je papa na početku, a zatim se osvrnuo na svoju službu Petrovu: “Gospodin me doista vodio, bio mi je bli- zu, mogao sam svakog dana primijeti- ti njegovu prisutnost. Bila je to dionica povijesnog puta Crkve koja je imala tre- nutke radosti i svjetla, ali i teške trenut- ke; osjećao sam se poput svetog Petra i apostola na lađi na Galilejskom jezeru: Gospodin nam je dao puno sunčanih dana i laganog povjetarca, dana u kojima je ulov bio obilan; bilo je, međutim, i trenutaka u kojima se more uzburkalo Papa kaže da mu je posebno ostao u sjećanju i zapuhao protivan vjetar, kao u čitavoj susret s mladima na zagrebačkom glavnom trgu 12 MATICA ožujak/march 2013. Pismo premijera Milanovića “Sveti Oče, u povodu skorašnjeg za- vršetka papinske službe, osobita mi je čast uputiti Vašoj Svetosti najiskre- nije i najljepše čestitke na uspješno- me osmogodišnjem pontifikatu, obi- lježenom odanošću, dostojanstvom, dugoročnom vizijom, a osobito hra- brošću i poniznošću”, napisao je Mila- nović te mu zahvalio što ga je primio u listopadu 2012. tijekom njegova prvoga službenog posjeta Vatikanu. “Uvjeren sam da će Vlada Republike Hrvatske, koja je privržena čvrstim bi- lateralnim odnosima sa Svetom Sto- licom, nastaviti raditi s nasljednikom Papa moli na grobu bl. Alojzija Vaše Svetosti na Petrovu prijestolju Stepinca u zagrebačkoj katedrali i najbližim suradnicima u duhu dija- loga, otvorenosti i međusobnog po- štovanja. Želim u svoje osobno ime, cima oduševljenja, “osjetio da su mi sna- znači također imati hrabrosti donijeti kao i u ime Vlade Republike Hrvat- ge oslabile i tražio sam ustrajno od Boga, teške, bolne odluke, imajući uvijek pred ske i hrvatskoga naroda, sve najbo- u molitvi, da me prosvijetli svojim svje- očima dobro Crkve, a ne nas samih.” lje Vašoj Svetosti u nastavku Njezina tlom, da donesem najpravedniju odluku “Preuzimajući papinsku službu znao duhovnog života”, napisao je Mila- ne za moje dobro, već za dobro Crkve. sam da me time Gospodin zauvijek obve- nović papi. Učinio sam taj korak u punoj svijesti o zao. Ovim mojim činom to se ne opozi- njegovoj ozbiljnosti, kao i novosti, ali s va. Ne vraćam se u privatni život, u život dubokim mirom u duši. Ljubiti Crkvu putovanja, susreta, primanja, predavanja i drugo. Ne ostavljam križ, već ostajem na novi način uz Gospodina Raspetog. Pismo predsjednika HBK Ne obnašam više službenu vlast upravljanja Crkvom, nego u službi molitve Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić ostajem, takoreći, u dvorištu svetog Pe- uputio je u ime svih hrvatskih biskupa pismo papi Benediktu XVI. u povodu njegova odreknuća od papinske službe. “Slušajući glasove suosjećanja ljudi zbog tra”, istaknuo je Papa. Vašega hrabrog čina, ispunjeni smo utjehom. Vaša odluka otkriva čistoću duše, snažnu i nepokolebljivu vjeru, snagu poniznosti i blagosti te veliku hrabrost ko- ‘NE VRAĆAM SE U PRIVATNI jom se zapravo odlikovao svaki korak Vašega uzornog pontifikata. Zahvalni smo ŽIVOT’ Božjoj Providnosti što smo mogli pratiti Vaš nauk tijekom osam godina Vašega “Zahvaljujem svima i svakom također bogatog služenja. Osobito smo zahvalni na načinu kako ste obnašali Petrovu služ- za poštovanje i razumijevanje kojim ste bu: s velikim dostojanstvom, vizijom i hrabrošću. Isto tako, svojim naučavanjem i prihvatili tu tako važnu odluku. Nasta- pisanjem Vi ste se znali suočiti s velikim izazovima i pitanjima današnjeg svijeta, vit ću pratiti Crkvu na njezinu putu mo- kreativnim i bogatim teološkim razmišljanjem”, piše nadbiskup Puljić. litvom i razmatranjem, onom predano- Premda je ta najava sve ražalostila, biskupi su papino očitovanje prihvatili i pre- šću Gospodinu i njegovoj Zaručnici koju nijeli vjernicima - da je upravo duboka ljubav koju Njegova Svetost nosi za Boga sam nastojao živjeti sve do sada svakoga i Crkvu razlog koji ga je potaknuo na tako važnu odluku za život Crkve. “Dok nas dana i koju želim uvijek živjeti. Molim u ovim trenucima pogađa ta vijest, osjećamo začuđenost i udivljenje. Zbog toga, Vaša Svetosti, odluku koju ste donijeli smatramo činom Vaše osobne hrabrosti vas da me se sjetite pred Gospodinom i i poniznosti. Hvala Vam, Sveti Oče, na tom divnom primjeru. Želimo Vam, s veli- prije svega da molite za kardinale, koji su kom ljubavlju, ganućem i udivljenjem, iz dubina naših srdaca izreći naše ‘Hvala’. pozvani na tako važnu zadaću, i za no- Kada su Vas prije osam godina kardinali izabrali za Petrovu službu, pojavili ste se vog nasljednika apostola Petra: neka ga na balkonu sv. Petra i predstavili kao ‘ponizni radnik u vinogradu Gospodnjem’. Gospodin prati svjetlom i snagom svo- Neizmjerno smo Vam zahvalni što ste nam pružili svijetli primjer jednostavnog i ga Duha”, poručio je na kraju papa ho- poniznog radnika u Gospodnjem vinogradu. Na poseban način smo zahvalni jer dočasnicima iz svih dijelova svijeta oku- ste u tom vinogradu znali u svakom trenutku ostvariti ono što je najvažnije: dono- pljenima na Trgu svetog Petra, a bilo ih siti Boga ljudima i dovoditi ljude k Bogu. Obećavamo Vam, Svetosti, naše ponizne je više od 150.000. Q molitve. Kao Vaši suradnici u Crkvi u Hrvata dopustite mi, Sveti Oče, reći: hrvatski biskupi i njihovi vjernici bliži su Vam nego ikada”, piše mons. Puljić. Moleći za ENG “I no longer carry the power of office for papin blagoslov biskupima, svećenicima, đakonima, redovnicima i redovnicama, the government of the Church, but in the ser- sjemeništarcima i vjernicima laicima u Hrvatskoj i diljem svijeta, nadbiskup Pu- vice of prayer I remain,” Pope Benedict XVI told ljić poželio je papi Benediktu XVI. dobar početak svetoga korizmenog vremena. the last catechetical audience of his pontificate on 27 February. 13 MATICA ožujak/march 2013. ODRŽANI XIX. DANI HRVATSKOGA PUČKOG TEATRA U HERCEGOVCU Glumci nasmijali punu dvoranu

Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. Marin Knezović otvorio je Festival rekavši kako ovakve manifestacije svojim kulturnim doprinosom znače puno više nego što to čine neki povijesni događaji za koje obično smatramo da su bitno odredili naše živote

Otvaranje XIX. Dana hrvatskog pučkog teatra u Hercegovcu

Napisala: Marija Hećimović ture te predstave izvode na hrvatskome jeziku odnosno domaćem narječju. Ove radicionalni Dani hrvatsko- godine izveli su Baldonijevu predstavu ga pučkog teatra održani su Teta Mone iz Arizone. Vrlo zanimljivu u Hercegovcu 22. i 23. ve- komediju intrige u kojoj se radnja ra- ljače. Ova kazališna mani- zvija nizom podmetanja, nesporazuma festacija, svojevrsni među- i prerušavanja glumci su odlično izveli Tnarodni festival kazališnog amaterizma, i dobro nasmijali publiku. povezuje hrvatske manjinske zajednice iz susjednih zemalja s Hrvatskom, a SVIJET TRADICIJSKOGA ŽIVOTA sve u cilju očuvanja zajedničke kulturne Hrvatska čitaonica iz Subotice (Srbija) baštine. Organizator je i ove godine bila kulturna je udruga osnovana prije de- Hrvatska čitaonica iz Hercegovca, a su- setak godina radi prikupljanja, čuvanja i organizator Hrvatska matica iseljenika. proučavanja knjiga, časopisa, novina, ar- Pokrovitelji su bili Ministarstvo kulture hivske, ﬁlmske i druge dokumentacije i RH, Bjelovarsko-bilogorska županija i građe iz narodne i duhovne povijesti te Općina Hercegovac. suvremenih događaja u području knji- Na festivalu su nastupili Igrokazačko ževnosti i umjetnosti Hrvata u Vojvo- društvo Petrovo Selo (Mađarska), koje Ravnatelj HMI dini. Uz pomoć svoga kazališnog odjela djeluje više od 20 godina, a osnovni cilj Marin Knezović do sada su pripremili i nekoliko dječjih otvorio je XIX. Dane im je očuvanje hrvatskoga jezika i kul- kazališnih predstava te ovu za odrasle, 14 MATICA ožujak/march 2013. Nastup Igrokazačkog društva Nastup kazališne skupine Hrvatske čitaonice iz Subotice Petrovo Selo iz Mađarske koju su i izveli u Hercegovcu, a nosi na- glumačka ekipa pokazala je bogatstvo Svojom kazališnom radionicom ziv Tamburaški oproštaj, autora Marja- narodne dosjetljivosti i ljepotu izričaja Dane je obogatila i redateljica Nina Kle- na Kiša. Predstava nas je uvela u svijet bunjevačkog dijalekta. ﬂin uspješno odradivši sa sudionicima tradicijskoga života Hrvata u Vojvodi- Hrvatsko amatersko kazalište Trav- nekoliko kratkih igrokaza te vrlo poticaj- ni dirljivom, ali i veselom pričom o od- nik (Bosna i Hercegovina) nastalo je nim komentarima voditeljima i glumci- lasku djeda tamburaša koji simbolično prije dvadeset godina u Novoj Bili pr- ma omogućila uvid u izvedbu njihovih predaje unuku tamburu kako bi on na- koseći ratnim vremenima i vjerujući u predstava. Na kraju im je dala i određene stavio njegovim putem. Veseli ton svemu bolja koja dolaze. S dvadesetak premi- savjete u pogledu odabira samih teksto- tome daju pjesme bećarci jer je i djed ci- jera svrstavaju se u sam vrh hrvatskoga va za njihove buduće predstave. jeli život proveo u stilu popularnih beća- amaterizma. Odigrali su predstavu ‘Ko raca, oblika narodnih pjesama u dvosti- prije djevojci, po motivima i tekstovima KAZALIŠNA RADIONICA hu čije se zadnje riječi rimuju, a tematski D. Kovačevića, S. Kulenovića i dr. o vječ- Publiku, koja je popunila dvoranu do su humoristične i satirične. Uvježbana noj temi ljubavi i obiteljskim odnosima. posljednjeg mjesta, pozdravili su pred- Pomlađena glumačka skupina uz pomoć sjednica Hrvatske čitaonice Zrinka Cje- nekoliko starijih glumaca ponovno nam tojević izrazivši zadovoljstvo odazivom je pokazala kako je ova skupina izvrsno kazališnih skupina i njihovim vrijednim uigrana, vrlo uvjerljiva u svojoj glumi, a doprinosom očuvanju hrvatske riječi. posebno kada je u pitanju humor. Pročelnica županijskog Upravnog odje- Domaćin Pučka scena iz Hercegov- la za prosvjetu, kulturu i šport Andreja ca svojoj je publici prikazala suvremeni Prugovečki Klepac ocijenila je vrijed- kazališni komad Vrata, prozori i prirod- nom ovu manifestaciju koju je županija ni nagoni, autora Vjekoslava Dominija. prepoznala i podržava svih ovih godina. Pučka scena ima najdulju tradiciju koja Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. seže u 1984. godinu. Uigrana glumačka Marin Knezović otvorio je Festival re- ekipa odigrala je šaljivu predstavu po- kavši kako ovakve manifestacije svojim kazavši nam kako to izgleda kada se u kulturnim doprinosom znače puno više ljubav dvoje mladih umiješaju roditelji nego što to čine neki povijesni događa- i njihovi materijalni interesi. Predstavu ji za koje obično smatramo da su bitno je burno pozdravila domaća publika. odredili naše živote. Iz Općine Herce- Kao gosti nastupili su glumci Picollo govac na otvorenju su bili zamjenik na- teatra iz Stroga grada na Hvaru s pred- čelnika Općine Dragutin Kučera i pred- stavom Farse (za odrasle) Hansa Sachsa. sjednik Općinskog vijeća Ivan Koren. Q

ENG Kazališna radionica The traditional Days of Croatian Popular Theatre were staged in the town of Hercegovac redateljice Nine Kleﬂin on 22 and 23 February featuring theatre troupes from Petrovo Selo (Hungary), Travnika (Bosnia- Herzgovina) and Subotica (Serbia). 15 MATICA ožujak/march 2013. DEMOGRAFSKA DINAMIKA I PROSTORNI RAZMJEŠTAJ HRVATA U VOJVODINI Trend izrazite depopulacije

Smanjenje broja pripadnika zajednice (depopulacija) dominantan je demografski proces Hrvata u Vojvodini od 1948. do danas. U tom razdoblju broj Hrvata sveo se na tek trećinu, odnosno uočljivo je smanjenje za više od 87.000 ljudi

ta u Vojvodini. Ipak, od te najveće brojke 145.341 Hrvat iz 1961. do danas se bi- lježi stalan pad, što se najviše očitovalo između 1981. i 1991. godine. Od 1961. godine do danas broj Hrvata u Vojvodini smanjen je za čak 67,6 posto pa je i udio hrvatskog stanovništva u ukupnom sta- novništvu Vojvodine u tih pola stoljeća smanjen sa 7,8 posto na samo 2,4 posto. “Činjenica je da ste u nešto više od pola stoljeća izgubili dvije trećine svoje populacije. To je golemi gubitak koji nema samo demografsku, već i društve- nu, političku i identitetsku važnost”, ocijenio je prof. Živić. Tekst i snimke: Hrvatska riječ, D. B. P. U tom razdoblju broj Hrvata sveo se na tek trećinu, odnosno uočljivo je sma- ČIMBENICI DEPOPULACIJE emografska dinamika i njenje za više od 87.000 ljudi. Izraženo Kao čimbenike smanjenja populacije Hr- prostorni razmještaj Hr- u brojkama, 1948. godine u Vojvodini je vata u Vojvodini Živić je naveo sljede- vata u Vojvodini – čimbe- živjelo 134.232 Hrvata, dok taj broj na će: slabu biološku reprodukciju, demo- nici i pokazatelji” naziv posljednjem popisu stanovništva 2011. grafsko starenje, emigraciju, neriješeno je znanstvenog kolokvija iznosi 47.033 pripadnika zajednice. Me- manjinsko pitanje, procese asimilacije Dkoji je u organizaciji Zavoda za kulturu đutim, kontinuirana ukupna depopu- i integracije te promjene u popisnom vojvođanskih Hrvata (ZKVH) održan lacija primjetna je tek od 1961. godine. izjašnjavanju – “bunjevačko” i “šokač- 15. veljače, u sjedištu Hrvatskoga naci- Naime, između 1953. i 1961. godine za- ko” pitanje. onalnog vijeća u Subotici. bilježen je porast broja izjašnjenih Hrva- “Na djelu je utjecaj unutarnjih i vanj- Govoreći o cilju ovoga kolokvija, ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov istaknuo je kako u hrvatskoj zajednici u Srbiji nema stručnjaka iz područja de- mograﬁje te dodao kako je bez praćenja demografskih trendova nemoguće cje- lovito procijeniti aktualne prilike i procese u zajednici. Predavač na kolokviju bio je prof. dr. sc. Dražen Živić, jedan od najeminen- tnijih demografa u Hrvatskoj i znanstveni savjetnik i voditelj Područnog centra Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” iz Zagreba u Vukovaru.

KONTINUIRANO SMANJENJE Na temelju rezultata popisa stanovniš- tva u Srbiji, prof. Dražen Živić analizirao je kretanje broja i promjena prostornog razmještaja Hrvata u Vojvodini, u razdoblju od 1948. do 2011. godine. 16 MATICA ožujak/march 2013. Broj Hrvata u Vojvodini i apsolutna Kretanje broja i pokazatelj promjene promjena u razdoblju 1953. – 2011. Hrvata u Vojvodini 1948. – 2011. skih čimbenika demografskog razvoja. U svim upravno-teritorijalnim sa- Prvo, to je denatalitet odnosno činje- stavnicama Vojvodine broj i udio Hrvata nica da je odnos nataliteta i mortaliteta u posljednja dva desetljeća je smanjen. već dulje vrijeme vrlo nepovoljan. Nepo- Nešto je značajniji broj i udio hrvatsko- voljna biološka struktura pokazuje kako ga stanovništva ostao samo u Zapad- su Hrvati kao zajednica, i u Vojvodini i nobačkom, Sjevernobačkom i Srijem- u Srbiji, među prosječno najstarijim et- skom okrugu. U njima je, prema popisu O predavaču ničkim populacijama u zemlji, što pred- iz 2011. godine, koncentrirano 72,7 posto stavlja nepovoljan temelj za budući ra- svih Hrvata u Vojvodini, ali Hrvati čine Dr. sc. Dražen Živić (1968.) znanstve- zvoj”, rekao je prof. Živić. samo pet posto njihova ukupnog stanovni je savjetnik i izvanredni profesor. Zaposlen je u Institutu društvenih Poseban čimbenik koji je utje- ništva. Do početka 90-ih godina najveći znanosti “Ivo Pilar”, voditelj je nje- cao na depopulaciju jest onaj politič- udio Hrvata bio je u Srijemskom okru- gova Područnog centra u Vukova- ki, koji se odnosi na raspad Jugoslavije gu – 29,5 posto, a pao je na 18,6 posto. ru. Bavi se istraživanjima povezanima i etničke konflikte početkom 90-ih go- uz demografiju Hrvatske, demografi- dina prošloga stoljeća. Prema riječima POLITIKA OPSTANKA ju malih područja, demografiju bra- prof. Živića još uvijek ne postoji kon- Prostorno gledano, udio Hrvata u uku- ka i obitelji, demografskim posljedi- kretan podatak o broju Hrvata koji su pnoj hrvatskoj populaciji u Vojvodini u cama rata te etnodemografijom. U se iselili iz Vojvodine tijekom tih godina. razdoblju od 1991. do 2011. godine po- dosadašnjoj znanstvenoj djelatnosti “Taj emigracijski val još uvijek nije do- većava se samo u dva okruga – Sjeverno- objavio je sedamdesetak znanstve- živio svoju brojčanu definiranost u hr- bačkom i Zapadnobačkom. U tim dva- nih i stručnih radova u međunarod- vatskoj znanosti. Mi još uvijek, na žalost, ma okruzima prema posljednjem popisu no referiranim časopisima, domaćim nemamo dovoljno pouzdanih podataka živi više od 54 posto Hrvata u Vojvodini. znanstvenim časopisima te zbornici- ma radova i knjigama, kao i tri knji- o tome koliko se Hrvata iz Vojvodine od- “U drugim okruzima uglavnom je na ge u suautorstvu i jednu knjigu kao nosno Srbije iselilo odnosno izbjeglo ti- snazi smanjivanje koncentracije Hrva- samostalan autor. jekom 90-ih godina. Barata se brojkama ta, a osobito u Srijemskom okrugu. Hr- od trideset ili četrdeset tisuća, ali kon- vati se zgušnjavaju, brojem i udjelom, u kretni podaci mogli bi bolje pokazati ko- manjem broju prostornih jedinica. Ovo trebalo biti i određenim dijelom poli- liko je to utjecalo na depopulaciju Hrva- ne znači da se brojnost Hrvata povećava, tike Hrvatske prema vlastitoj zajedni- ta u Vojvodini i na rezultate koje imamo već da se na drugim mjestima značajno ci u Srbiji. Zaustavljanje ovoga procesa danas”, rekao je Živić. smanjuje”, ocijenio je profesor. treba biti prioritet jer nije samo riječ o Ono što je također utjecalo na de- Hrvati u Srbiji i Vojvodini demograf- broju ljudi, već govorimo o kulturološ- populaciju jesu promjene u popisnom ski izumiru, ocijenjeno je na prošlotjed- kom i identitetskom pitanju. Trebamo izjašnjavanju, tj. uvođenje bunjevačke i nom kolokviju. U tom smislu, kao mo- pokazati da su na ovome prostoru Hr- šokačke kategorije, što se dogodilo 1991. gući preduvjet ostanka i opstanka prof. vati živjeli, žive i da će živjeti, i da su u i prisutno je i na kasnijim popisima pu- Živić naveo je poboljšanje društvenog, svome stvaralačkom zanosu pridonosili čanstva. političkog, obrazovnog, kulturnog i eko- razvoju ovoga prostora”, zaključio je dr. nomskog položaja Hrvata na području Dražen Živić. Rad prof. dr. sc. Dražena PROSTORNI RAZMJEŠTAJ Vojvodine i Srbije. Živića na ovu temu bit će objavljen u cje- “To se u puno većoj mjeri odnosi na Bu- “Ublažavanje toga procesa trebalo lini u četvrtome po redu “Godišnjaku za njevce, Šokaca je u tom smislu relativno bi biti dio politike hrvatske manjinske znanstvena istraživanja” Zavoda za kul- malo, gotovo zanemariv broj”, rekao je zajednice, ali bi trebalo biti i dio popu- turu vojvođanskih Hrvata, koji bi trebao Živić dodavši kako je u određenoj mjeri lacijske politike Srbije. Ali, svakako bi uskoro izaći. Q na demografske procese utjecao i odnos matične države Hrvatske prema svojoj ENG A symposium was staged in Subotica on 15 February on the Demographic Dynamics and zajednici ovdje u Srbiji. Spatial Distribution of Croatians in Vojvodina—Factors and Indicators. 17 MATICA ožujak/march 2013. ISELJENIČKE VIJESTI

PREDSTOJNICA DARIA KRSTIČEVIĆ U NJEMAČKOJ NJEMAČKA - U sklopu svoga službenog posjeta hrvatskim zajednicama u Njemačkoj, predstojnica Državnoga ureda za Hrvate izvan RH mr. Daria Krstičević sa suradnicima posjetila je 1. ožujka Hrvatski dušobrižnički ured u Frankfurtu na Majni. Predstojnica Krstičević je svoje domaćine, dele- gata za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicu Komadinu i suradnike, izvijestila o aktivnostima Državnog ureda za Hr- vate izvan RH u čijoj je nadležnosti područje odnosa Repu- blike Hrvatske s Hrvatima koji žive izvan njezinih granica. Predstojnica Krstičević je tijekom susreta izrazila zahvalnost hrvatskim dušobrižnicima i katoličkim misijama, koje su dale nemjerljiv doprinos u očuvanju hrvatskoga jezika i kulture i koje su Hrvatima – katolicima, raseljenim diljem svijeta, bili potpora u svim prilikama. Delegat vlč. Komadina tom je prilikom rekao kako s Držav- nim predstavništvima RH u Njemačkoj na potpori i suradnji. nim uredom očekuje kvalitetnu suradnju. Uz predstojnicu Krstičević na susretu s delegatom za hrvat- - Naš ured stoji na raspolaganju Državnom uredu za Hrvate sku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom i suradnici- izvan Republike Hrvatske kako bismo zajedničkim aktivno- ma te Josipom Špoljarićem, generalnim konzulom u Fran- stima produbili našu suradnju na dobro nama povjerenih kfurtu, bile su i Mirjana Vatavuk, načelnica Sektora za pravni vjernika, ali i općenito Hrvata koji žive u Njemačkoj. U sklopu položaj Hrvata izvan Republike Hrvatske i statusna pitanja i naših mogućnosti, naš ured je spreman na suradnju - rekao Zrinka Malešević, načelnica Sektora za programe i projekte je delegat vlč. Komadna zahvalivši i diplomatsko-konzular- Hrvata izvan Republike Hrvatske. (Adolf Polegubić)

ne HKM München darovao kardinal Josip Bozanić. Nakon 15 godina od posljednjeg posjeta biskupa mjesne Crkve hrvatskim vjernicima u Münchenu, dolazak kardinala Marxa na obilježavanje proslave zaštitnika i obljetnice Misije oku- pio je više od 2.000 vjernika. Dolazak njemačkoga kardinala shvaćen je i kao potpora nastojanjima hrvatskih svećenika koji su djelovali i koji djeluju u iseljeništvu da tijekom 65 godina tuđine i odvojenosti od matične domovine očuvaju hrvatski identitet i vjeru svoga naroda. Voditelj HKM-a fra Boris Čarić u po- zdravu je posebno istaknuo zahvalnost nadbiskupiji München-Freising 65. OBLJETNICA HKM MÜNCHEN koja već 65 godina omogućava odr- NJEMAČKA - U crkvi sv. Mihaela u sre- München, vlč. Ivica Komadina, dele- žavanje liturgijskih slavlja na hrvat- dištu Münchena u nedjelju, 10. velja- gat za inozemnu pastvu u Njemačkoj, skome jeziku za mnogobrojne hrvat- če, svečanim euharistijskim slavljem fra Jozo Župić, fra Krešo Samardžić, fra ske iseljenike. proslavljeni su blagdan zaštitnika Mi- Ante Jojo Marković, fra Filip Mimica, Euharistijsko slavlje pjevanjem na hr- sije bl. Alojzija Stepinca i 65. obljetni- fra Vuk Buljan te đakoni Mate Kutle- vatskom i latinskom jeziku pod vod- ca postojanja najveće hrvatske kato- ša i Ivica Visković. stvom s. Nikoline Bilić uveličali su ličke iseljeničke zajednice u svijetu. Euharistijsko slavlje počelo je proce- članovi mješovitoga zbora HKM-a, Svečano euharistijsko slavlje pred- sijom u kojoj su uz kardinala i sveće- sastavljenog od članova muške klape vodio je ordinarij nadbiskupije nika sudjelovali mladi hrvatski folklo- Croatie, članica ženske vokalne sku- München-Freising kardinal Reinhard raši iz folklorne skupine fra Andrija pine Lira te članica misijskog zbora Marx, uz koncelebraciju većeg bro- Kačić Miošić te mnogobrojni mini- mladih. Potpunome glazbenom ugo- ja hrvatskih svećenika, među kojima stranti. U procesiji su nošene i reli- đaju svoj doprinos dali su i mladi svi- su bili fra Boris Čarić, voditelj HKM kvije bl. Stepinca koje je 2007. godi- rači HKM. (IKA)

18 MATICA ožujak/march 2013. ULAZAK HRVATSKE U EU I HRVATSKI DRŽAVLJANI IZ BIH Pola milijuna stanovnika BiH postaju državljani EU-a

Prema procjenama, hrvatsko državljanstvo ima oko 87 posto Hrvata u BiH. Doda li se tome značajan broj Bošnjaka iz uglavnom bihaćke regije, te Srba koji su iz Hrvatske izbjegli u BiH, procjenjuje se da će više od pola milijuna građana BiH 1. srpnja postati građanima Europske unije

bosanskohercegovačkih Hrvata. Doda li Mnogi muslimani iz Cazinske krajine posjeduju hrvatsko državljanstvo se tome značajan broj Bošnjaka iz uglav- (na slici Velika Kladuša) nom bihaćke regije, te Srba koji su iz Hr- vatske izbjegli u Bosnu i Hercegovinu, procjenjuje se da će više od pola milijuna građana Bosne i Hercegovine 1. srpnja ove godine postati građanima Europ- ske unije. Prijem Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije velikom broju građana Bosne i Hercegovine koji imaju hrvatsku putovnicu donijet će zna- čajne prednosti. No, što je s onima koji nemaju hrvatsko državljanstvo. Kako će oni nakon 1. srpnja ulaziti u Hrvatsku? Danijela Barišić iz hrvatskoga Mi- nistarstva vanjskih i europskih poslova otkriva kako Hrvatska “radi na tome da se i dalje dopusti ulazak s osobnom iskaznicom”. Tekst: Hrvatska riječ - DW mogu putovati s hrvatskom putovnicom, “Ali, to je nešto s čime se moraju slo- kao i svaki europski građanin”, izjavila je žiti sve zemlje Europske unije. Naprosto, ako Bosna i Hercegovina još nije za Deutsche Welle jedna stanovnica Mo- mi ćemo postati dijelom Europske uni- stekla ni status kandidata za član- stara. “Sva ona prava koja imaju građani je i ne možemo to bilateralno odraditi, stvo u EU, velik broj njezinih gra- Hrvatske, imat će i građani Bosne i Her- ali se zalažemo za to da se maksimalno đana će ovog ljeta, kada Hrvatska cegovine koji imaju hrvatsko državljan- olakša komunikacija, prijelaz granice i postaje članicom EU-a, postati stvo, a to se odnosi i na zapošljavanje i transport”, objasnila je Barišić za Deu- Itako i državljani Unije. Riječ je o osoba- slobodu kretanja”, rekla je glasnogovor- tsche Welle. ma koje uz bosanskohercegovačku pu- nica Ministarstva vanjskih i europskih Ako se nakon 1. srpnja više ne bude tovnicu posjeduju i hrvatsku, piše Deu- poslova Danijela Barišić. moglo s osobnom iskaznicom u Hrvat- tsche Welle. Među tim pravima su i pravo studi- sku, a time ni u Europsku uniju, moći će Od deset anketiranih stanovnika, ve- ranja na sveučilištima u EU pod istim se s bosansko-hercegovačkom putovni- ćinski hrvatskog, zapadnog dijela Mosta- uvjetima kao i državljani zemlje članice com. U svakom slučaju, kada već BiH ne ra, devet je potvrdno odgovorilo na upit u kojoj se nalazi sveučilište. Kao držav- napreduje prema Europskoj uniji, Eu- imaju li hrvatsko državljanstvo. Polovi- ljani Unije, hrvatski državljani s prebi- ropska unija za nešto više od četiri i pol ca ih nije, međutim, znala kakva prava valištem u BiH imat će i pravo obraćati mjeseca stiže na granice Bosne i Herce- i mogućnosti imaju kada Hrvatska sre- se Europskom parlamentu, pravo na di- govine, a time na neki način i u Bosnu i dinom ove godine postane punoprav- plomatsku zaštitu članica EU-a u trećim Hercegovinu budući da će značajan broj nom članicom Europske unije. Ali, bilo zemljama i mnoga druga prava. građana BiH postati i građani Unije, za- je i onih koji su se potrudili informira- Prema neslužbenim procjenama dr- ključili su u Deutsche Welleu. Q ti o prednostima posjedovanja hrvatske žavljanstvo Hrvatske ima oko 87 posto putovnice i domovnice. “Mogu se zaposliti ako sam, normal- ENG This summer, when Croatia joins the EU, the many citizens of Bosnia-Herzegovina that also no, kvaliﬁcirana i nađem posao, slobodno hold Croatian citizenship will become citizens of the Union. 19 MATICA ožujak/march 2013. DODJELA NAGRADA VEČERNJAKOVIH DOMOVNICA 2013. Večer sporta, glazbe, mode i glamura

Bila je to najveća noć Hrvata u iseljeništvu, koja se održala 1. ožujka u Bad Homburgu. Na jednome mjestu susreli su se Hrvati iz Njemačke, Belgije, Švicarske, Austrije, Hrvatske te daleke Australije

Domagoj Šinka, najmlađi pobjednik Domovnice

Najpopularnija sportašica u iseljeništvu, Nikki Adler (Nikolina Ante Matić najpopularniji Orlović), boksačica iz je glazbenik u iseljeništvu Augsburga

Napisala: Ivana Rora stavnik Grada Dubrovnika Milan Perić njemačkog i hrvatskog parlamenta. Za- Snimio: Blago Džajkić i dogradonačelnik Bad Homburga Karl stupnik u Europskome parlamentu dr. Heinz Krug, veleposlanik RH iz Berlina Dieter Koch družio se te večeri s hrvat- duševljenje, sreća i ponos dr. Miro Kovač, predsjednik Saborskoga skim kolegama zastupnicima iz Hrvat- na licima dobitnika. Po- odbora za Hrvate izvan RH Ivan Šuker skoga sabora i predstavnicima hrvatskih seban osjećaj veze s do- te Daria Krstičević, predstojnica Držav- parlamentarnih stranaka. Domovnici su movinom te sreća svako- nog ureda za Hrvate izvan RH pod či- nazočili i predstavnici Hrvatske matice ga gosta iz Hrvatske koji jim visokim pokroviteljstvom je održana iseljenika koji godinama kao partneri Oje imao čast nazočiti jednome ovakvom Večernjakova domovnica. Glamurozna sudjeluju u organizaciji ovoga velikog i događaju kao što je dodjela nagrada Ve- večer okupila je mnoga ugledna imena vrijednog susreta Hrvata izvan domo- černjakovih domovnica 2013. Bila je to iz svijeta politike, gospodarstva, sporta, vine. Bili su tu i svi hrvatski generalni najveća noć Hrvata u iseljeništvu, koja se glazbe, glume i mode. Koliki je značaj konzuli iz Njemačke, kao i predstavnici održala 1. ožujka u Kongresnoj dvorani ove dodjele nagrada u iseljeništvu poka- mnogobrojnih hrvatskih udruga iz ise- Kurhaus u Bad Homburgu. Na jednome zuje i dolazak predstavnika europskog, ljeništva, misija i zajednica. mjestu susreli su se Hrvati iz Njemačke, Belgije, Švicarske, Austrije, Hrvatske te daleke Australije.

HRVATSKI I NJEMAČKI POLITIČARI NA JEDNOME MJESTU Ove godine tražila se ulaznica više i čini se da je događaj dosegnuo svoj vrhunac. Danima je Večernjakova domovnica bila glavna tema među Hrvatima izvan Hr- vatske i čini se da se kao nikada do sada iščekivalo proglašenje pobjednika. U ime domaćina goste su pozdravili glavni urednik Večernjega lista Goran Ogurlić i urednik inozemnog izdanja Sti- pe Puđa. Nazočnima su se obratili i pred- Prepuna Kongresna dvorana Kurhaus u Bad Homburgu 20 MATICA ožujak/march 2013. Ovogodišnja dodjela nagrada Ve- černjakovih domovnica okupila “kre- mu” hrvatskoga iseljeništva. – Srce mi Stipe Puđa, organizator Domovnice i je puno zato što imam čast voditi ova- kreatorica Vesna Milković sa svojim modelima kav show – rekla je voditeljica Vanessa Radman koja je blistala u kreacijama ETNO DIZAJNERICA VESNA MILKOVIĆ modne dizajnerice Aleksandre Dojči- Ako baš i ne raspolažemo informacijama potrebnim za uklapanje elemenata tra- nović. S Vanessom je voditeljsku palicu dicije u modni izričaj, inspiraciju nije teško pronaći. U Zagrebu se, između svih dijelio i mladi novinar Danijel Bošnjak. pomodnih moderniziranih butika, nalazi i etno oaza, butik “Mara” u kojem svi po- I krenulo je: “Večernjakova domovnica štovatelji hrvatske kulturne baštine mogu pronaći unikatnu odjeću i modni de- talj dizajnerice Vesne Milković. ide u ruke… najpopularnijega profesio- Etno modni dodaci također se mogu uklopiti u svaki odjevni stil, a idealan su su- nalnog sportaša, nogometaša FC Bayern venir mnogobrojnim turistima. Primjerice, zašto ne kombinirati prsluk ukrašen Münchena Marija Mandžukića i najpo- zlatovezom ili, pak, košulju ili torbicu opšivenu šarenim vezovima s modernim sti- pularnije sportašice u iseljeništvu, bok- lom odijevanja. Zašto ne dodati jedinstveni pečat vlastitome odjevnom stilu? A sačice iz Augsburga, Nikki Adler ili pra- ono što se, pak, najbolje uklapa u moderne trendove odijevanja je nezaobilazna vim imenom Nikoline Orlović. glagoljica, koja je ujedno i omiljeni motiv hrvatske etno dizajnerice Vesne Mil- ković. Na njezinim kreacijama tako se mogu pronaći ispisani stihovi Šenoe, Šimi- I KONAČNO  DODJELA NAGRADA ća i Ujevića - sve na glagoljičkom pismu. U svom radu koristi se baštinom iz svih U kategoriji mlade sportske nade nagra- krajeva Hrvatske te time daje veliki doprinos hrvatskome folkloru. Jedinstvena du su podijelili tenisač Marko Osmakčić izrada tradicionalnih vezova i motivi iz bogate tradicije izvrsna su podloga za ra- iz Züricha i Domagoj Šinka, nogometaš zvijanje jedinstvenog etno stila. A da je ETNO IN pokazao je veliki uspjeh modne SC Freiburga. Dvanaestogodišnji talent revije na Domovnici, kao i poziv da se i sljedeće godine predstavi svojom muškom kolekcijom te već za mjesec dana nastupi na poduzetničkom skupu u Mainzu. I to kojemu predviđaju uspješnu karijeru su dobri odjeci Domovnice – veze s malim obrtima u domovini! u svijetu nogometa bio je iznenađen i oduševljen nagradom. – Nisam očeki- vao, stvarno, nisam mislio niti da ću ući blike plijenila u elegantnoj, dugoj crnoj nogometne klubove u iseljeništvu Pero u ﬁnale glasovanja, a dobio sam nagradu. haljini dizajnerske kuće “Rena Lange”. Šarić, Zajednica hrvatskih nogometnih Hvala svima koji su glasovali za mene – Vanessu Radman, glumicu iz Kölna, klubova Njemačke i scenarist Domov- sa smiješkom je rekao Domagoj Šinka. Večernjakovi čitatelji, a njezini fanovi, nice Silvije Šimac bez kojeg Domovni- Najuspješnija sportska momčad pre- nagradili su Večernjakovom domovnica nikada ne bi bila ono što zapravo jest. ma odluci žirija je NK Pajde, Möhlin, dok com u kategoriji najpopularnije glumice su SD Croatiji iz Berlina nagradu najpo- u iseljeništvu. A najpopularniji glumac ŠLAG NA KRAJU pularnijih donijeli čitatelji. U kategoriji prema odluci žirija je Miroslav Nemec, Zvijezda glazbenog dijela večeri bio je najpopularniji pjevač/glazbenik nagradu popularni inspektor Ivo Batić iz njemač- Toni Cetinski, a uz njega goste su zabav- je odnio Ante Matić iz Berna, a najpo- ke serije Tatort. ljali Danijel Banić i TS Alkari, glazbeni- pularnija pjevačica/glazbenica je Dari- Dodijeljene su i tri nagrade za du- ce Monika Kisters, Željka Caparin, Do- ja Kinzer iz Beča. U kategoriji najpopu- gogodišnji doprinos i sudjelovanje na rota Popolski, Karmen Kočila, Volžana larnijih medijskih osoba proglašena je Večernjakovoj domovnici, a dobili su je Anders i band te gitarski duo Domižana. manekenka iz Münchena Helena Ivan- član Izvršnoga odbora Hrvatskoga nogo- Poseban glamur večeri dale su jed- čić, koja je poglede muškog dijela pu- metnog saveza i povjerenik za hrvatske ne od najpoznatijih hrvatskih dizajnerica Gordana Zucić, koja je predstavi- la prekrasne kreacije večernjih haljina i etno dizajnerica Vesna Milković, koja je oduševila etno kreacijama s motivima glagoljice. A kako ništa ne ide bez dobre hrane i vina, ni ova večer bez toga nije mogla proći. Gosti su uživali u vrhun- skim specijalitetima koje su pripremili kuhari restorana Split iz Bad Hombur- ga te vinima Dubrovačkih podruma iz Grude u Konavlima. Q

Promocija novog časopisa Fenix ENG Bad Homburg near Frankfurt was the venue for the traditional presentation of the Prije samog početka dodjela Večernjakove domovnice 2013. održana je u Bad Večernji List newspaper’s Domovnica Award Homburgu i promocija Fenixa, novog mjesečnika na medijskom iseljeničkom for distinguished Croatian emigrants. Gath- nebu. O smjernicama rada, uredničkoj politici te očekivanjima i planovima, go- ering for the event were Croatians from Ger- vorila je glavna urednica Fenixa Marijana Dokoza. many, Belgium, Switzerland, Austria, Croatia and distant Australia. 21 MATICA ožujak/march 2013. HRVATI IZVAN DOMOVINE SLAVILI STEPINČEVO Spomendan mučeničke smrti kardinala Stepinca

Hrvatski katolički vjernici izvan domovine proslavili su blagdan blaženoga Stepinca u svojim zajednicama, župama i crkvama diljem svijeta. Na misnim slavljima bili su prisutni diplomatski predstavnici RH i BiH

Tekst: Uredništvo (izvor IKA, A. Polegubić) mjesto osvojila je Paula Gudelj, drugo NICA Snimke: IKA Luka Bašić, dok je treće mjesto osvoji- Hrvati katolici koji žive na jugu Francu- la Danica Opačak. Prigodnu riječ oku- ske okupili su se 10. veljače na misi u ka- FRANKFURT pljenima uputio je fra Marinko podsje- peli Don Bosco u Nici kako bi proslavili Vjernici hrvatske katoličke župe Main- tivši kako je Bad Homburg, u kojem se spomendan mučeničke smrti zagrebač- Taunus/Hochtaunus (HKŽ MTH) sve- održavalo pokladno slavlje, grad prija- koga nadbiskupa i kardinala, blaženoga čano su proslavili Stepinčevo 10. veljače. telj s Dubrovnikom. “Lijepo je da smo Alojzija Stepinca, zaštitnika Hrvatske ka- Euharistijsko slavlje u crkvi sv. Dionizija se opet okupili da zajedno zapjevamo, toličke misije Nica. Voditelj Misije Stje- u Kelkheimu predvodio je hrvatski do- zaplešemo i da se nasmijemo”, rekao je pan Čukman razlagao je Radosnu vijest minikanac o. Frano Prcela u zajedništvu fra Marinko zahvalivši svima koji su se na Stepinčevu geslu: “U tebe se Gospodi- sa župnikom fra Marinkom Vukmanom. potrudili oko organizacije i ostvarenja ne uzdam.” U vezi s tim je rekao: “Uz sve Na kraju mise o svojoj vjeri svjedočio je pokladnog slavlja. Prisutnima se obratio nedaće ovoga vremena, bezboštva, ne- poznati hrvatski komičar, scenarist i glu- i konzul GK BiH Dragan Bagarić. Oku- moral i progone katoličanstva, mi vjer- mac Željko Pervan. Misno slavlje svojim pljene je posebno oduševio nastup po- nici idemo s Kristom naprijed u život uz je pjevanjem uveličao župni zbor pod znatoga hrvatskog komičara, scenarista molitvu, zagovor i nasljedovanje Stepin- vodstvom s. Magdalene Višić i orgulj- i glumca Željka Pervana. Organizirana čeva života.” Na misi su pjevali i svirali skom pratnjom Hrvoja Barnjaka. je i bogata tombola, a prihod od prosla- Franceki iz Rečice. U subotu, 9. veljače, u župnoj dvora- ve u iznosu od više od 3.500 eura bit će ni Bürgerhaus u Bad Homburgu HKŽ upućen teško stradaloj župi u Domovin- NEW YORK MTH organizirala je pokladno slavlje. skome ratu Gornjoj Dubici u Bosanskoj U hrvatskoj crkvi sv. Ćirila i Metoda u Na početku je priređen za djecu pri- Posavini. U zabavnom dijelu nastupio je New Yorku svečano je proslavljen dan godni program u obliku raznih igara. “Slash-Band”. blaženoga Alojzija Stepinca. Misu je Birane su i najzanimljivije maske. Prvo predvodio vojni ordinarij u BiH biskup Tomo Vukšić uz koncelebraciju župni- ka fra Nikole Pašalića, župnog vikara fra Dražana Borasa te svećenika Vrhbosan- ske nadbiskupije na poslijediplomskom studiju u New Yorku, don Tomislava Mla- kića i don Ivana Lovrića. Nakon pozdrava i dobrodošlice koju je župnik fra Nikola Pašalić uputio biskupu Vukšiću, započelo je svečano euharistijsko slavlje u kojem su, na poseban način, sudjelovali mladi župne zajednice okupljeni u Kolo grupu i Hrvatsku školu “Kardinal Stepinac”. Na misi su bili na- zočni diplomatski predstavnici Repu- blike Hrvatske pri stalnoj misi UN-a te djelatnici GK u New Yorku. Poslije mise upriličen je kulturni program u dvorani pastoralnih okupljanja gdje su čla- Sudionici slavlja u crkvi novi Kolo grupe i Hrvatske škole izve- Sv. Dionizija u Kelkheimu li program. 22 MATICA ožujak/march 2013. tor Papinskoga hrvatskoga zavoda sv. Je- Proslava Stpinčeva u Subotici ronima mons. Jure Bogdan, desetak rek- tora rimskih crkvenih Zavoda, ukupno šezdesetak svećenika koji djeluju ili stu- diraju u Rimu. U asistenciji su bili bogo- slovi iz Papinskog zavoda Germanicum et Hungaricum. Na misi se okupilo nekoliko veleposlanika pri Svetoj Stolici: Filip Vučak - veleposlanik RH, Slavica Karačić - veleposlanica BiH, prof. Da- mir Grubiša - hrvatski veleposlanik u Italiji te više diplomatskih službenika. Na početku misnoga slavlja mons. Bogdan pozdravio je kardinala Piacen- zu i sve nazočne istaknuvši kako se od trenutka Stepinčeve smrti sve do danas hrvatska rimska zajednica okuplja oko SUBOTICA vačkog odjela Instituta mons. Andrija blaženikova lika, dajući time snažno svje- U subotičkoj franjevačkoj crkvi 10. ve- Anišić. Prelo je svojom nazočnošću po- dočanstvo domovinske Crkve u svijetu. ljače svečano je proslavljen blagdan bl. častio i generalni konzul RH u Subotici Na poseban način spomenuo je mnogo- Alojzija Stepinca. Bilo je to i ove godi- Dragan Đurić. Prelo se održalo uz glaz- brojne hrvatske mučenike koji su nakon ne u sklopu devetnice Gospi Lurdskoj benu pratnju uglednoga ansambla “Hajo” II. svjetskoga rata osvijetlili domovinsku koja se ondje svake godine održava od i ansambla mladih tamburaša “Klasovi” Crkvu svojom vjernošću i postojanošću, 2. do 11. veljače. Misu je predvodio su- iz Subotice. ističući lik vlč. Miroslava Bulešića, koji botički biskup Ivan Penzeš u zajedništvu će ove godine biti proglašen blaženim. s gvardijanom subotičkoga franjevač- RIM Na kraju misnoga slavlja mons. Bog- kog samostana o. Ivanom Bošnjakom i Na spomendan bl. Alojzija Stepinca, 10. dan zahvalio je kardinalu Piacenzi na još desetak svećenika. Biskup Penzeš u veljače, hrvatska rimska zajednica sve- odazivu te svim prisutnim svećenicima propovijedi je istaknuo snagu Blaženi- čano je obilježila liturgijski spomen i i vjernicima koji su sudjelovali na pro- kove nepokolebljive vjere, protumačiv- obljetnicu smrti blaženoga Stepinca. slavi Stepinčeva u hrvatskoj crkvi sv. Je- ši kako je kardinal Stepinac svojim ži- Koncelebrirano večernje misno slavlje ronima u Rimu. Ljepoti misnoga slavlja votom stajao iza svoga gesla: “U tebe se u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu pridonijeli su i članovi svetojeronimskog Gospodine uzdam.” Proslava bl. Alojzi- predvodio je pročelnik Kongregacije za zbora na čelu s don Robertom Tonsati- ja Stepinca u franjevačkoj crkvi održava kler kardinal Mauro Piacenza. U konce- jem i članovi glazbene skupine “Toma- se svake godine na razini grada i oko- lebraciji su bili glavni tajnik Biskupske šić” iz Zagreba. Q lice, dok sve hrvatske župe obilježavaju sinode nadbiskup Nikola Eterović, rek- taj blagdan i posebno. Ove godine na proslavi blagdana bl. Rim - Koncelebrirano večernje misno slavlje predvodio je Alojzija Stepinca sudjelovalo je pedese- pročelnik Kongregacije za kler tak mladih i starijih osoba u bunjevač- kardinal Mauro Piacenza koj nošnji. Oni su nakon mise sudjelovali u tzv. “Prelu sićanja” koje je ove godine organizirao Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost “Ivan Antunović” iz Subotice. Na tom prelu mogu sudjelovati samo osobe odjevene u narodnu nošnju. Smisao toga prela je iskazati zahvalnost precima koji su se upravo tako odjeveni okupljali svake godine na “Velikom prelu” da očituju snagu svoga zajedništva i učvrste svoju pripadnost Katoličkoj crkvi i svoju nacionalnu pripadnost hrvatskome narodu i bunjevačkome rodu. Na “Prelu sićanja” okupilo se ove godine stotinjak mladih i starijih u raznoli- koj bunjevačkoj nošnji. ENG Croatian Catholics abroad celebrated the feast day of the Blessed Aloysius Stepinac in Pozdravne riječi okupljenima u ime their communities, parishes and churches around the world. Croatian diplomats also took part organizatora uputio je pročelnik Izda- in the celebration. 23 MATICA ožujak/march 2013. OBILJEŽENO DESET GODINA OD IZLASKA PRVOG BROJA “HRVATSKE RIJEČI” Bitan nositelj hrvatstva u Srbiji

“Hrvatska riječ je bila i bit će list o Hrvatima i za Hrvate. Ona je zrcalo zajednice i vjerno oslikava događaje i prilike u njoj”, rekao je Ivan Karan, ravnatelj NIU Hrvatska riječ

kujem da će se odnosi i utjecaji usu- staviti ili biti vidljiviji i transparentniji kada HNV donese Medijsku strategiju, odnosno Strategiju o informiranju hrvatske nacionalne zajednice. Nadamo se da će tada biti manje nesporazuma koji su postojali između nas i njih”, rekla je Jasminka Dulić te dodala kako tjednik nastoji proširiti redakciju i stoga poziva na suradnju sve zainteresirane koji se žele baviti novinarstvom. Članica Izvršnog odbora HNV-a za- dužena za informiranje Ankica Jukić Mandić ocijenila je kako je “Hrvatska riječ” veliki i bitan nositelj hrvatstva u Vojvodini i Srbiji. “Hvala vam što posto- jite, što se trudite i odolijevate svim ne- prilikama jer ih je bilo puno više nego Redakcija Hrvatske riječi prilika. Hvala vam što ste svima nama pružili priliku da možemo sudjelovati Tekst i snimke: Hrvatska riječ plodom. Još jedanput zahvaljujem Sla- u onome što stvarate i što ste osigurali i venu Bačiću, Petru Kuntiću i Tomisla- mlađim i starijim naraštajima da saznaju rigodnom svečanošću i do- vu Žigmanovu što su ustrajno, na svakoj puno više o Hrvatima, nauče puno više mjenkom na Otvorenome sjednici odbora, postavljali pitanje finan- o našoj povijesti i vide gdje nas sve ima sveučilištu u Subotici obilje- ciranja naše ustanove”, rekao je Karan. na području Vojvodine, kakvi smo, kako ženo je deset godina od izla- On je dodao kako tjednik nastoji zabilje- djelujemo i odolijevamo nakon vreme- ska prvoga broja “Hrvatske žiti sve događaje u zajednici te da osim na koja su iza nas i kako ćemo to činiti riječi”,P tjednika na hrvatskome jeziku u informativne ima i obrazovnu ulogu. u vremenima koja su pred nama”, rekla Republici Srbiji. “Hrvatska riječ je bila i bit će list o Hr- je Ankica Jukić Mandić. Ravnatelj NIU “Hrvatska riječ” Ivan vatima i za Hrvate. Ona je zrcalo zajed- Predsjednik Izvršnog odbora HNV- Karan u svojem obraćanju istaknuo je nice i vjerno oslikava događaje i prilike a Darko Sarić Lukendić istaknuo je važ- kako će tijekom ove godine biti isprav- u njoj”, rekao je Ivan Karan. nost bolje povezanosti svih medija na ljena neravnopravnost u financiranju Odgovorna urednica tjednika dr. Ja- hrvatskome jeziku kako bi se unaprije- tjednika “Hrvatska riječ” u odnosu na sminka Dulić istaknula je kako su se su- dilo područje informiranja na materin- ostale manjinske medijejj u Vojvodini s kobi u Hrvatskome nacionalnom skome jeziku. proporcionalnimm bbrojemrojem pripapripadnika.dnika. vijećuvijeću (HNV),(HNV), čijiči je osni- Generalni konzul Republike Hrvat- “Problem financi-ci- vač NINIUU ““Hrvatska ske u Subotici Dragan Đurić istaknuo je ranja koji je godi- riječ”,riječ nerijet- ovom prigodom kako će se tiskano iz- nama opterećivao ko osjećali u danje tjednika morati suočiti s neizbjež- rad naše ustano- ovojov novin- nim promjenama, imajući u vidu stalno ve napokon će bitii skojsk ustano- smanjenje potražnje svih tiskanih izda- riješen. Tako je vi te je izra- nja, ali da će ta promjena svakako biti zalaganje Hr- zilazi nadu na bolje. Q vata, članova dad takvih srpskog izaslan- problemap ENG A gala reception was staged at the Open stva u Međuvla- nećen biti u University in Subotica to mark the first decade of the publication of Hrvatska riječ (Croa- dinu mješovitom budućno-b Tjednik Hrvatska riječ i prilozi tian Word), a Croatian-language weekly pub- odboru, urodilo sti. “Oče- lished in Serbia. 24 MATICA ožujak/march 2013. SUBOTICA: VELIKO PRELO U HKCU BUNJEVAČKO KOLO Prelo zasjalo unatoč problemima

“Svaki istinski zaljubljenik u svoj rod večeras će i u zraku osjetiti želju da ‘Veliko prelo’ ponovno bude veliko i najveće”, rekao je pozdravljajući nazočne predsjednik Organizacijskog odbora Lazar Cvijin

Nastup folklorne skupine u HKC “Bunjevačko kolo”

Okupljanje gostiju na Prelu u prostorijama HKC “Bunjevačko kolo” u Subotici

Napisao: Davor Bašić Palković (Hrvatska riječ) Za najbolju preljsku pjesmu ovogo- “Veliko prelo nastalo je iz narodne tra- Snimke: Hrvatska riječ dišnjeg prela proglašena je pjesma “Pre- dicije bunjevačkih Hrvata koji su prela lo” Kate Ivanković. Drugonagrađena je održavali u obiteljskim krugovima na natoč tome što je Hrvat- “Spomenar s prela” Stipana Bašića Ška- svojim salašima. Prvo ‘Veliko prelo’ odr- ski kulturni centar “Bu- rabe, a treća nagrada pripala je Nedjeljki žano je 1879. godine, a organizirala ga njevačko kolo” iz Su- Šarčević za pjesmu “Pamte stari”. Odlu- je ‘Pučka kasina’. Okupljenima u ovako botice pod stečajem, ku o nagradama donijelo je povjerenstvo lijepom broju, ‘Prelo’ nam pruža osjećaj skupina članova ove u sastavu: Tomislav Žigmanov, Katarina bliskosti, zajedništva i naravno pripad- Uudruge uspjela je održati kontinuitet Čeliković i Željka Zelić. nosti našoj hrvatskoj nacionalnoj ma- jedne od najprepoznatljivijih manife- “Veliko prelo 2013.” otvorio je do- njini u Republici Srbiji. Isto tako, ovo je stacija Hrvata u Bačkoj – “Velikog prela”. gradonačelnik Subotice Blaško Stantić. prilika da možda pomirimo neke naše Okupivši oko 250 gostiju, “Veliko prelo nesuglasice koje imamo u zajednici, da 2013.” održano je 19. siječnja u Velikoj Prezentiranje tradicijskih se okrenemo zajedništvu, našim običa- dvorani Centra. običaja na pozornici jima i tradiciji, kojima pripada i samo “Ni u svojim najsmjelijim očekiva- ‘Veliko prelo’”, rekao je Blaško Stantić. njima nisam se nadao da ćemo imati Prelo je trajalo do ranih jutarnjih sati. ovakav skup u ovakvom sastavu. Da će Gosti su se družili i zabavljali uz glazbu na njemu biti i predstavnici diplomaci- tamburaških sastava “Hajo” iz Subotice i je, Crkve, grada, naših udruga i institu- “Da capo” iz Požege. Na meniju se našla cija, gosti iz Republike Hrvatske, ljudi iz tradicionalna ‘krumpirača’, a nije izosta- svih dijelova našega grada i prigradskih la niti tombola. mjesta. Da će tu biti i poduzetnici i rad- “Veliko prelo” ne bi bilo veliko bez nici i poljodjelci… Možda zbog božić- izbora za ‘najlipču prelju’. U konkurenciji nog vremena, kada smo svi više okrenu- od 15 djevojaka, titulu najljepše ponije- ti Bogu, došlo je do toga da ova naša u la je Majda Stantić, učenica 8.h OŠ “Ivan svakom pogledu zapuštena udruga po- Milutinović” u Maloj Bosni. Za prvu pra- novno zasja punim sjajem, da se veče- tilju izabrana je Elizabeta Ivanković, uče- ras iz nje čuje pjesma, da zaigra mladost, nica 1.f razreda subotičke gimnazije, a da zašuška svila. Ali nije to jedino, sva- za drugu pratilju Senka Horvat, učeni- ki istinski zaljubljenik u svoj rod veče- ca 4.f odjela u istoj školi. Q ras će i u zraku osjetiti želju da ‘Veliko prelo’ ponovno bude veliko i najveće”, rekao je pozdravljajući nazočne pred- ENG In spite of the fact that the Bunjevačko kolo Croatian Culture Centre of Subotica is currently in receivership, a group of members has been successful in maintaining the continuity of one sjednik Organizacijskog odbora “Veli- of the most recognisable events among Bačka region Croatians—the Veliko Prelo (Grand Com- kog prela 2013.” Lazar Cvijin. munal Bee). 25 MATICA ožujak/march 2013. UMRO JE NIKICA VRDOLJAK, DUGOGODIŠNJI PREDSJEDNIK KANADSKOHRVATSKOGA FOLKLORNOG SAVEZA Folklorom izražavao ljubav prema Hrvatskoj

Od prvog susreta s Nikicom osvjedočio sam se da mu je Hrvatska iznad svega, a nijedna mu kulturna inicijativa redovito ne bi promaknula. Pomagao je na mnoge načine, a posebno nastupima s pjesmom i plesom, u što je uvijek unosio potpunog sebe

folklorna grupa Zrinski-Frankopan, koju Jedan od najznačajnijih etničkih do- je utemeljio i stalno joj udahnjivao novi gađaja u Torontu godinama je bio “Ka- život, novi zanos. ravan”, gdje bi crkvenu dvoranu ukrasila Jelena Vrdoljak sa svojim pomagačica- “ZRINSKIFRANKOPAN” ma, a hrvatski folklor bi, gdje se poseb- Već dolaskom u Kanadu Nikola kao zu- no isticao ansambl “Zrinski-Frankopan”, bar i njegova obitelj, supruga Jelena, sin privlačio desetke tisuća gostiju kojima Nikša i kći Ivana, imali su tu sreću da bi na najjednostavniji, a opet spekta- su bili materijalno neovisni pa je Niko- kularan način, prenijeli hrvatsku kultu- la uz svoj posao mogao biti i bio je gdje ru i sudbinu. je htio i kada je htio. Njegov anđeo pra- Nikola je, kao rijetko tko izvan Hr- titelj bila je njegova supruga Jelena koja vatske, poznavao hrvatski folklor, živio je priređivala narodne nošnje, a prire- ga, disao njime. Volio je uspoređivati dila ih je sigurno na stotine. Pratila je i, folklorni ples s arhitekturom: svaka ple- rekao bih više od toga, dijelila je suživot sna ﬁgura, ma koliko god svojom spek- sa svojom grupom kamo god su išli. Bila takularnošću i gracioznošću pokaziva- je to jedinstvena ljubav: Nikica - Jelena i la trenutak u vremenu, istodobno treba Nikola (Nikica) Vrdoljak (1933. - 2013.) “Zrinski-Frankopan”. Grupa je podjed- pokazivati uobličenost i postojanost u nako pobirala pljesak kad bi nastupala prostoru. Svaki plesni korak, svaki okre- pred milijunskim gledateljstvom, kao na taj, svaki izražaj tijela ili lica, po Nikiči- Napisali: Ante Beljo i Vinko Grubišić otvorenju Olimpijskih igara (Montreal, nu mišljenju, treba odražavati ono ritu- 1976.), ili na bilo kojoj hrvatskoj fešti. Po- alno, ono izrastanje prema višoj razini. eško je povjerovati da Niko- svuda su ponosno kročili s hrvatskim sti- Ljutili bi ga bilo kakvi pokušaji “ur- la (Nikica) Vrdoljak (1933. - jegom, pokazujući ljepotu hrvatske pje- banizacije narodnih plesova”, unošenje 2013.), taj dobri i vedri čo- sme i plesa, na najspektakularniji način. nečega što se udaljuje od izvornosti - ma vjek, više nije tu, s nama, na hrvatskim skupovima, pro- Tslavama, feštama, blagdanskim okuplja- njima... Preminuo je 2. veljače ostaviv- ši iza sebe zaista bogato nasljeđe: tisuće mladih plesača koji su od njega primili znanje i ljubav prema hrvatskome folkloru. Nikolu Vrdoljaka, dugogodišnjeg predsjednika Kanadsko-hrvatskoga folklornog saveza, ponajprije zamišljamo u plesnom zanosu, u spektakularnom pokretu, ali njemu je folklor bio jedan tako skladni oblik ljubavi prema Hrvat- skoj, njezinoj kulturi, njezinim ljepotama, bogatstvu njezinih tradicija. Gdje god je žario hrvatski duh, tu je bio Nikola - nikada mu ništa nije bilo teško kad je bila Centralni odbor HKFS, 2009. – riječ o promicanju hrvatske kulture. Ri- Luka Božić, Milka Šestan, Rosemary Mandić i predsjednik Nikola Vrdoljak jetke su bile priredbe koje ne bi uljepšala 26 MATICA ožujak/march 2013. Prvi Upravni odbor HKFS, Sudbury1973. godine (Nikica prvi s desna) kako to moglo izgledati spektakularno i primjereno suvremenom dobu. Fol- klor je prema njemu neposredan odraz narodnog postojanja, narodne sudbine, izričaj i usklađivanje duše i tijela. S plesa- čicama i plesačima - od kojih su gotovo svi bili rođeni u Kanadi - govorio je samo hrvatski jer jezik je po njegovu mišlje- nju bio polazište svega. Od prvog susreta s Nikicom osvjedočio sam se da mu je Hrvatska iznad svega, a nijednu kultur- Iz povijesti hrvatskoga folklora u Kanadi nu inicijativu ne bi propustio. Pomagao Osnutkom “Kluba hrvatskih studenata” na Sveučilištu u Torontu i Udruge mladih je na mnoge načine, a posebno nastupi- u Hrvatskome domu, mladež se 1971. godine udružuje pod zajedničkim imenom ma s pjesmom i plesom, u što je uvijek “Zrinski Frankopan”. Već sljedeće godine Ante Beljo, kao predsjednik Hrvatskoga unosio potpunog sebe. Kad se radilo odbora u Sudburyju, organizira folklorni festival. Tadašnjih pet hrvatskih skupina: “Hrvatsko kolo tamburica” - Sudbury, “Zrinski-Frankopan” - Toronto, “Croatia” o uvođenju hrvat- - Toronto, “Kolo i tamburica” - Sault Ste. Marie, “Jadran” - Toronto, te nekoliko mul- skogask jezika i kul- tikulturnih skupina dolaze na susret. Tom prigodom Ante Beljo predlaže osniva- turetu u srednje škole nje Kanadsko-hrvatskoga folklornog saveza, izabran je Upravni odbor, zacrtane OntarijaO 1976., Ni- su smjernice, napisan pravilnik. Donesena je i odluka o organiziranju redovitih kikica je svojim mla- godišnjih folklornih festivala u većim gradovima Kanade. Već od samog osnutka dimd plesačicama Savez je organizirao seminare na kojima su se razmjenjivala iskustva i znanje. Prvi i plesačima, veći- Kanadsko-hrvatski folklorni festival održan je u Sudburyju 1975. godine. Savez je nomn srednjoškolci- administrativno podijeljen na istočni i zapadni dio. Izabran je Koordinacijski odbor ma,m u nekoliko rije- Centralnog saveza zbog bolje suradnje. Festival se redovito održava svake godine čič objasnio važnost u svibnju. Savez je također organizirao festivale po Europi i česte posjete Hrvat- hrvatskogah jezika skoj. Danas Savez okuplja više od 3.000 članova. (Dijelovi teksta Nikole Vrdoljaka i kulture. I njego- objavljenog u Spomen knjizi 35. kanadsko-hrvatskoga folklornog festivala 2009.) vav uvjerljiva riječ uključila je većinu plesnih sudionika. Na kraju ljetne Naslovnica TORONTO škole 1976. godi- STARA iz 1981. godine – Prigodna svečanost ne učenici su izve- povodom imenovanja li narodnu dramu ulice Croatia Street u centru Toronta “Robinja”, gdje je živa narodna riječ obogaćena još življim plesovima. Ulogu robinje glumila je njegova kći Ivana, a pozornicu je obogatila ukrasima i ima- ginacijom Jelena Vrdoljak.

SKROMAN I SAMOZATAJAN S Nikicom Vrdoljakom i Zdenkom Eile- “Zrinski - Frankopan” Toronto, 2009. rom surađivao sam i na Priručniku hrvatskih narodnih plesova. Naime, tih go- tijekom posljednjih nekoliko desetljeća.” uljepšavala naše proslave i našu svakidaš- dina još nisu postojale ﬁlmske vrpce niti Nikica je bio skroman i samozatajan, njicu. Činilo nam se da je Nikici nekako kompjutorski programi, nego je učitelj redovito su ga zaobilazile nagrade i pri- suđeno da bude s nama, sa svima nama morao svaki plesni korak ne samo obja- znanja pa to više treba čestitati “Croatian sve dok i mi trajemo. I zbog toga nas je sniti, nego i pred plesačicama i plesači- Chamber of Commerce” koja ga je pro- njegova smrt i ražalostila i iznenadila. ma zorno pokazati. Nikola je bio pra- glasila osobom godine na “Annual Busi- ... Hladnoća nije spriječila mnoštvo vi majstor u tome. Bile su nezaboravne ness Excellence Awards Evening” 2006. Hrvata da se 9. veljače oproste od “na- bile njegove geste, sugestije, entuzijazam. godine. No, nerijetko tek smrt pokaže šeg Nikice” i to baš onako kako je on to Komentirajući njegov nastup 2011. pravu veličinu pojedinca i gubitak neke i priželjkivao - tamburicom i zvucima na 37. kanadsko-hrvatskome folklor- osobe, istaknuvši pritom kakva bi pra- pjesme. Izvornim hrvatskim folklorom. nom festivalu s njegovim folklornim znina bila da ta osoba nije bila s nama i Na Nikičin način. Q ansamblom, Željko Todorić je zabilje- žio: “Nikolu Vrdoljaka smatraju Peleom ENG Nikola Vrdoljak (1933-2013), one of the founders and a long-time president of the Canadian- ili kraljem hrvatskoga folklora u Kanadi Croatian Folklore Federation, currently gathering over 3 thousand members, has passed away. 27 MATICA ožujak/march 2013. Veselite se i ljetujte s nama! Hrvatska matica iseljenika i Dođite u Novi Vinodolski u Sveučilište u Zagrebu pozivaju vas u Malu školu hrvatskoga Sveučilišnu školu jezika i kulture hrvatskoga jezika i kulture 15. – 26. srpnja 2013. 22. lipnja – 19. srpnja 2013.

t QSPHSBN[BEKFDVJNMBEFHPEJOB t QSPHSBN[BPTPCFTUBSJKFPEHPEJOB t KF[JŘOFJLSFBUJWOFSBEJPOJDF t TBUJKF[JŘOFOBTUBWF t TQPSUTLF SFLSFBUJWOFJ[BCBWOFBLUJWOPTUJ t USJSB[JOF QPŘFUOB TSFEOKBJOBQSFEOB u moru i na kopnu t NBMFTLVQJOF t WFŘFSOKJQSPHSBN QMFT QKFTNB JHSFy t QSFEBWBOKBPISWBUTLPKLVMUVSJJQPWJKFTUJ t JTLVTOJJQPV[EBOJVŘJUFMKJJWPEJUFMKJ t SB[OPMJLJLVMUVSOJQSPHSBN t TNKFÝUBKV0ENBSBMJÝUV$SWFOPHBLSJäB t TUVEJKTLJJ[MFUJ t QSJKBWFEPMJQOKB t EJQMPNB4WFVŘJMJÝOFÝLPMF &$54CPEPWJ t QSJKBWFEPTWJCOKB

Za detaljne informacije i pristupnice javite se na: tel: (+385 1) 6115-116, e-mail: [email protected] (Lada Kanajet Šimić, prof.)

ISELJENIČKA VIJEST

velika ljubav za hrvatski narod i briga za njegovu budućnost. U svom govoru nije zaboravila istaknuti veliki doprinos svećenika franjevaca koji su došli u Argentinu prije devedesetak godina, koji su puno radili na izobrazbi Hrva- ta u Argentini. Naravno, bilo je govora i o političkim i gospodarskim problemima s kojima se suočavala, a i sada se susreće moderna Argentina. Gosti KNJIŽEVNA VEČER S CARMEN VRLJIČAK na književnoj večeri fra Bernard Marić, GRUDE - U Grudama, u zapadnoj Herce- rića i uz organizacijsku pomoć Srećka Frano Vukoja, novinar i književnik, kao govini, održana je u organizaciji tamoš- Mikulića, predstavnika Općine Grude. i Zdravko Kordić, književnik, uključili su njeg ogranka Matice hrvatske, književ- Spektar zanimanja ove književnice se zanimljivim pitanjima o sportu i knji- na večer s Carmen Vrljičak (Verlichak). uglavnom su Hrvati u Argentini, za koje ževnosti i tako večeri donijeli dodatnu Ta poznata hrvatska književnica iz Ar- tvrdi da ih ima oko 300.000. Govorila je zanimljivost. gentine, dobitnica mnogobrojnih vri- o tri vala useljavanja Hrvata u Argenti- Može se zaključiti kako postoji potreba jednih književnih nagrada, emotivno i nu, problemima s kojima su se ti ljudi njegovanja dobrih i kvalitetnih odno- iskreno je govorila o svome književnom susretali, kao i o događajima kada je sa među Hrvatima ma gdje oni živjeli radu i uopće o životu u Argentini. Gosti ponovno stvarana nova hrvatska dr- jer se i iz ove zanimljive književne ve- na ovoj književnoj večeri, kojih je ovaj žava devedesetih godina i naporima čeri može zaključiti kako su i dobre i put bilo doista puno za grudske prili- koje su argentinski Hrvati činili za po- loše stvari koje nam se događaju go- ke, imali su što čuti i naučiti. Tribina je moć domovini. tovo jednake bez obzira na to na ko- upriličena na inicijativu Ante Koloba- Iz njezina kazivanja mogla se iščitati jem dijelu zemaljske kugle Hrvati žive. 28 MATICA ožujak/march 2013. AUSTRIJA: KONCERTI KLAPE “STAGLIN” IZ SLANOG S DUBROVAČKIM PIJANISTOM IVANOM VIOLIĆEM Oduševljena publika u Beču i Gradišću

Da su nam ovakvi događaji uvijek dobrodošli potvrđuju i prepune dvorane bečkoga kotarskog povjerenstva Wieden te u gradišćanskohrvatskim selima Pajngrtu i Velikome Borištofu

Izvođenje “Dubrovačke kolende”, uz druge prigodne klapske pjesme, vratilo je na trenutak mnogobrojne Dubrovča- ne koji su nazočili bečkome koncertu u rodni kraj, a posve sigurno i ostalu publiku, poglavito dr. sc. Zdenku Weber, savjetnicu za kulturu u Veleposlanstvu RH u Beču, konzula Branimira Lončara, Wernera Vargu, urednika hrvatskih novina Petra Tyrana te Blaška Papića, predsjednika Kulturnoga sportskog društva Zagreb. Koncerti u Gradišću posebno su razveselili gradišćanske Hrvate. Do- maćini su bili Viktorija i Jandre Palatin. Njihov tamburaški sastav predstavio se hrvatskim gostima starogradišćanskim Napisala: Maja Mozara Koncert u Beču započeo je Chopi- pjesmama. Koncert u Velikome Borištofu novom Barkarolom u ﬁs-duru u izvedbi pratila je mnogobrojna publika, zahvalju- rajem prošle godine klapa Ivana Violića, a završio skladbom “Pismo jući obitelji Csenar, Giseli i Klausu, koji “Staglin” iz Slanog zajedno moja” M. Čačije u zajedničkoj izvedbi pi- su požrtvovno, uz Gabrielu Novak-Ka- s mladim dubrovačkim pi- janista Violića i klape “Staglin” koju čine rall iz Beča, pripremili sva tri koncerta. janistom Ivanom Violićem glazbenici Igor Vlahović (prvi tenor), Sla- Posjetili su i vinara Matu Klikovi- donijela je radost zajedniš- ven Zvono i Tomo Rakigija (drugi tenor), ća te degustirali najbolje sorte njegovih Ktva domovinske i iseljene Hrvatske veli- Marko Smrdelj i Nikša Sekulo (baritoni) vina, čestitavši mu pjesmom na nagradi čanstvenim glazbenim programom, kon- te Vlaho Dobroslavić, Boris Karin i Ivica kojom ga je odlikovao predsjednik Jo- certima u Beču i Gradišću. Pendo (basevi). Uz Chopinovu Barkaro- sipović. Ujedno su zahvalili na njegovu Da su nam ovakvi događaji uvijek lu, pijanist Ivan Violić izveo je i Legen- gostoprimstvu i upoznavanju s krajem dobrodošli, poglavito koncerti klapske du br. 2 (sv. Franjo hoda po valovima) F. bogatim vinima u ovome dijelu Europe pjesme, nakon uvrštavanja na UNESCO- Liszta te Granadu i Castillu I. Albeniza. gdje žive gradišćanski Hrvati. Q v popis nematerijalne svjetske kulturne baštine, potvrđuje i prepuna svečana dvorana bečkoga kotarskog povjerenstva Wieden te Milenijska dvorana u gradišćanskohrvatskom selu Pajngrtu i “KUGA” u Velikome Borištofu. Naši sunarodnjaci u Austriji nisu krili radost zbog održavanja koncerta koji su uz Hrvatsko-austrijsko društvo Dubrov- nik i Hrvatsku maticu iseljenika Dubrov- nik, te austrijske partnere: Austrijsko- hrvatsko društvo Beč (Werner Varga), Hrvatski centar Beč (Gabriela Novak- Karall), Kulturna zadruga “KUGA” u Ve- ENG Late last year the Klapa Staglin vocal ensemble of Slano joined young Dubrovnik-based pi- likome Borištofu (Gisela Csenar), orga- anist Ivan Violić for three concerts for the Croatian communities of Vienna and of the Gradišće nizirali ovaj izniman kulturni događaj. region in Austria. 29 MATICA ožujak/march 2013. RAZGOVOR S GENERALOM MLADENOM MARKAČEM “Zahvaljujem Hrvatima diljem svijeta na potpori”

Naš narod nije znao da ćemo mi biti oslobođeni, zato je gotovo nevjerojatna priča da se u Zagrebu za osam sati skupilo više od 100.000 ljudi, bez ičijeg poziva. Mladi i stariji, veseli, raspjevani... Taj događaj, taj zanos, ta silna energija je zapravo poticaj za jedan novi početak

Razgovarali: Ivo Butković i Veso Jurić Ivo Butković i general Mladen Markač Snimila: Snježana Radoš

edavno su povratnici iz Australije Ivo Butković i Veso Jurić, suradnici tjednika Hrvatski vjesnik koji izlazi u Sydneyu, na- Npravili vrlo zanimljiv intervju s hrvatskim generalom Mladenom Markačem. Intervju je nedavno u nastavcima objav- ljivan u tim najtiražnijim hrvatskim novinama u Australiji. Uredništvo Matice zahvaljuje autorima i Hrvatskome vje- sniku što su dopustili da se dijelovi toga opsežnog intervjua objave u Matici.

Generale, za Vas se govori da ste smirena i razborita osoba. No, osim tih Vaših osobina, koje su Vam još vrijednosti davale duševnu i životnu snagu tijekom stvenih teškoća. Hvala Bogu, sve sam to potpore, da nije iza nas stala Crkva, da dugogodišnje kušnje u pritvoru? nekako prevladao. A prevladao sam teš- nije i najmanje selo u Hrvatskoj, u Bo- - Ja sam cijelu svoju mladost posve- koće i zbog toga što smo imali moguć- sni i Hercegovini, a i u svijetu molilo za tio sportu, bio sam reprezentativac, i to nost raditi sa svećenicima, ići na misu. U našu slobodu, vjerojatno se ne bismo mi je pomagalo da u tom teškom život- situaciji kada ste bolesni, uz to suočeni uspjeli držati, nadati. Ne mogu reći je li nom razdoblju održim čvrstoću pa kad s teškim psihološkim stanjem, zapravo nam samo molitva pomogla, je li vjera bi drugi pali s nogu, ja bih još uvijek mo- se borite za život, i tada vam samo preo- pomogla, je li posrijedi i splet političkih gao razumno donositi odluke. To je jed- staje Božja pomoć! Jer, nema institucije, okolnosti, ali u ovom trenutku je najvaž- nostavno jedan ﬁzički i psihički životni nema nade u neku organiziranu pomoć nije da smo mi na slobodi. trening. Imao sam sreću da sam po stru- pa da možete reći oni će mi pomoći. Ve- ci profesor, a rad s ljudima u toj struci seli me što ste mi takvo pitanje postavili Kako se prema Vama ponašalo je najvažniji te sam tako imao i stručnu da mogu zahvaliti, preko vaših novina, sudsko i zatvorsko osoblje i kako predispoziciju da se ulovim u koštac s Hrvatima diljem svijeta na potpori. Na su Vas ispratili na slobodu? problemima koji su iznenada nastali. desetine tisuća pisama i čestitki, potpo- - Moram priznati da je zatvorsko Međutim, imao sam zdravstvenih pro- re i zahvala smo dobivali u kojima nas osoblje bilo jako korektno, ne samo pre- blema prije nego sam otišao u pritvor- se moli i poziva da izdržimo, jer ljudi ma nama Hrvatima nego prema svima. sku jedinicu. Preživio sam dva infarkta vjeruju u nas, vjeruju u našu nevinost. Oni razumiju da je riječ o vrlo složenim i dobio pet ‘stentova’. Tri su mi ugrađe- Kad vidite kako svi ti ljudi u svijetu hr- procesima, psihološki jako zahtjevnima. na u Nizozemskoj. Na kraju, šest mjese- vatski dišu, to je nešto što se nikad ne Ja sam, primjerice, nekoliko godina bio ci prije završne presude dobio sam šest može zaboraviti i ne možeš reći – ‘bacam sam među Srbima. No, tu nije bilo sva- premosnica. Tako sam uz psihički priti- koplje u trnje’, neću se više boriti, neću đe po nacionalnoj osnovi, željeli smo sak koji smo stalno doživljavali slušajući više živjeti. Morate ići do kraja, ma ka- stvoriti vrstu suživota kako si ne bismo neistinite optužbe, imao i velikih zdrav- kva sudbina bila. I vidite, da nije bilo te sami otežavali taj ukupni zatvorski život. 30 MATICA ožujak/march 2013. Znači, moglo se razgovarati o svakidaš- zdraganom mnoštvu. Nismo bili sigur- cilj, onda se nekako nespretnom politi- njim temama, znanosti, sportu, književ- ni koliko smo uspjeli u tome, međutim, kom hrvatska dijaspora malo udaljila nosti, općenito o kulturi, premda su se kasnije smo vidjeli i čuli komentare na od stvarne hrvatske politike. Začuđu- već i pri takvim temama vidjele razlike. televiziji da je bilo prekrasno sve što se juće je da nismo naprosto znali iskori- Ali, kako smo ipak pratili opće događaje, te večeri dogodilo. Ostat će za cijeli ži- stiti potencijal naših ljudi vani. Ne samo čitav svijet u globalu, a ne samo događa- vot u mom sjećanju. intelektualno, novčano, nego općenito u je u Hrvatskoj, mi smo, svaki posebno, svim ljudskim vrednotama, to je golema nastojali udaljiti ratni dio od našega ta- Rekli ste da Vam je hrvatsko snaga, a mi kao da smo se djelomično dašnjeg života jer nam je tako bilo lak- iseljeništvo davalo bezrezervnu odrekli te naše potpore. Vidite i sami da še graditi neku vrstu suživota u zatvo- potporu tijekom suđenja i nije bilo dovoljno ulaganja u Hrvatsku ru. Ne znači da smo se voljeli, ali znači pritvora. Zašto se u Hrvatskoj iz dijaspore, što smo očekivali. To govo- da je bilo podnošljivo na takav način nedovoljno koriste potencijali koje rim s razlogom jer i sada postoje mnoge tamo boraviti. Pri žurnom odlasku iz posjeduje iseljena Hrvatska? A mogućnosti. Ali zbog birokratskih kom- pritvorske jedinice, gdje smo se mi pri- što bi s druge strane iseljeništvo plikacija, trenutne krize kod nas i jer su stojno pozdravili sa svima koji su tamo moglo činiti za svoju domovinu? možda proﬁti u nekim drugim zemlja- bili, bez prosudbi tko je odgovoran, ka- - Vidite, ja sam živući svjedok koli- ma veći, ulaganja iz dijaspore trenutno kav je tko, tko je Hrvatima činio zlo i je ko je, kakvom voljom i srcem hrvatska su, u značajnijem smislu, slaba, nikakva. li ili nije nanio štetu hrvatskoj državi, dijaspora pristupila stvaranju nove hr- Mislim da bi veća angažiranost naše dakle bez obzira na to ljudski smo rekli vatske države. Mnogi misle da je to bilo dijaspore mogla doći do izražaja kada bi doviđenja, mi odlazimo! Moram priznati samo u novcu. To nije točno jer sudje- se kod nas donijeli malo drukčiji zakon- da su tamo pritvoreni Srbi naš odlazak i lovala je na svekolike načine, čak i izrav- ski okviri i onda, možda s malo povla- pozdrav dobro prihvatili. nim sudjelovanjem, ljudskim potencija- štenim uvjetima privukli naše ljude koji lom, pomogli su i u vojnom smislu. Da ne uz spomenuto, uz biznis i zaradu, misle Je li Vas iznenadilo oduševljenje govorimo o potpori u tehnici, psihološ- i domoljubno, žele i pomoći svojoj do- naroda i velebni doček u povodu koj potpori, lobirajući u svojim zemlja- movini. Govorim o našim ljudima koji Vašeg puštanja na slobodu? ma na razne načine, posebno za prizna- bi htjeli ostaviti neki trag tamo gdje su - Prvo iznenađenje doživjeli smo pri nje Hrvatske. To je veliki doprinos naših se rodili ili gdje su se rodili njihovi pre- izlasku prije nego što smo krenuli u zrač- ljudi koji treba cijeniti. Tada se stvorilo ci, gdje su im korijeni. Iskreno mislim nu luku kada smo vidjeli koliko je naših jedno zajedništvo domovinske i iselje- da bi trebalo veće političko razumije- ljudi koji žive vani došlo pred zatvor do- ne Hrvatske pa je čak i veliki poticaj do- vanje koje bi povezalo našu dijasporu s čekati i ispratiti nas. Kad smo došli na šao izvana i vizija iseljene Hrvatske da maticom i da bi to ipak mogao biti po- aerodrom, čekao nas je zrakoplov Vla- konačno stvorimo i imamo svoju drža- zitivni rezultat, zasigurno bolji nego što de RH, čekala su nas dva ministra i bliži vu se ostvarivala. Kada je postignut taj je dosad bio. Q prijatelji. Tu smo opet nekako izolirani pa nismo ni znali da se kod kuće spre- ma neki doček. To nije bio samo Za- greb, nego cijela Hrvatska. Naš narod nije znao da ćemo mi biti oslobođeni, zato je gotovo nevjerojatna priča da se u Zagrebu za osam sati skupilo više od 100.000 ljudi, bez ičijeg poziva. Mladi i stariji, veseli, raspjevani. Taj događaj, taj zanos, ta silna energija je zapravo poticaj za jedan novi početak. Nemoguće je taj događaj opisati u ovakvom razgovoru, a osim toga te slike našeg dočeka obišle su cijeli svijet. Kad smo stigli na zagre- bački Pleso ja sam mislio da se samo na aerodromu skupilo puno ljudi. Vozimo se prema gradu, a onda vidim da su ulice prema Trgu pune - špalir, usklici i po- General Markač se uključio u projekte Zaklade “Hrvatska bez mina”, na slici s lijeva: zdravi. Iznenađen sam, nisam mogao vje- Martin Čačić, Veso Jurić, Marijan Dolić, tajnik Zaklade, Ivo Butković, general Mladen rovati. Bili smo potpuno nepripremljeni Markač, Đurđa Adlešić, predsjednica Zaklade “Hrvatska bez mina” i Josip Klemm, predsjednik Udruge dragovoljaca pripadnika Specijalne policije za takav doček. A onda nam na pozornici na Trgu prijatelji još govore: “Obratite se ljudima, oni to žele.” Samo gledamo, ENG We bring you excerpts of a fascinating interview with Croatian Army General Mladen Markač iznenađenje i ushit nas pritišću. Onda penned by Australian-Croatian returnees Ivo Butković and Veso Jurić, correspondents of the Syd- smo se ipak s nekoliko riječi obratili ra- ney-based Hrvatski vjesnik (Croatian Herald) weekly. 31 MATICA ožujak/march 2013. ISELJENIČKE VIJESTI

Oliver u Living gojevića. Mora se priznati da je boga- Arts Centre u ta izvedba, upotpunjena višeslojnim Missisaugi zvukom simfonijskog orkestra pod rav- nanjem dirigenta Alana Bjelinskog i uz pratnju dobro uhodane prateće grupe Dupini, sve prisutne ostavila bez daha. Lakoća komunikacije između izvođa- ča i publike ubrzo je rezultirala nevje- rojatnom reakcijom publike tako da se možemo pohvaliti atmosferom netipič- nom za konﬁguraciju dvorane. Doživljeno je puno toga: ples, pjevanje kompletnih pjesma uz pomoć Olivera i bez njegove pomoći, ovacije, vrisak, emocije, suze, smijeh, šale, upadice, BURA Productions: Ivan Nižić, Ante Marinčić, iskreni međuljudski dijalog… Sreća Ivan Juričić, Josip Prcela, Nediljko Križanac i ujedinjenih glasova i srca nadvladala Stipe Pervan je kanadsku hladnoću i pokazala našim glazbenim gostima koliko su voljeni i ći se da nikada ne zaboravimo mjesta i OLIVER ODUŠEVIO KANADSKE cijenjeni u ovoj prekooceanskoj zem- ljude koje smo ostavili u nekom sasvim HRVATE lji. Iako je prošlo samo tjedan dana od drugom i dalekom svijetu. KANADA - Hladne snježne večeri 15. i njihova nastupa, već nam iskreno ne- U ime BURA Productions i svih prisut- 16. veljače ove godine ostat će u du- dostaju jer svratili su nakratko, ali upa- nih koji su pomogli pri realizaciji ovoga gom sjećanju posjetiteljima Living Arts lili su plamen hrvatskog ponosa i na tri zahtjevnog projekta, velika hvala svi- Centrea Missisauga kraj Toronta. Nakon sata nas vratili u lijepu, toplu domovi- ma prisutnima u publici (2.600 posje- tridesetogodišnje pauze napokon smo nu o kojoj sanjamo budni, živeći neke titelja u obje večeri) i nadasve dragim imali čast ugostiti vodećeg izvođača hr- druge živote, pokušavajući stvoriti bo- i cijenjenim izvođačima koji su nas ra- vatske popularne glazbe, Olivera Dra- lju budućnost za naše potomstvo, bore- zveselili i nadahnuli. (BURA Productions)

nakon čega je prikazan ﬁlm koji nam je za tu prigodu, uz darove za nazoč- ne, ustupilo Veleposlanstvo Australije iz Zagreba. Prema posljednjem popisu stanovniš- tva u Australiji Hrvatima se izjasnilo sko- ro 120.000 ljudi, što prema grubim procjenama znači da ih ima barem 250.000. Uživaju jednak status, prava i obveze kao i svi ostali australski građani. Do- seljavati su se započeli krajem 19. sto- ljeća i to najviše iz Dalmacije zbog već poznatih ekonomskih razloga. Dobro posjećena manifestacija pokazala je da u Splitu živi popriličan broj onih koji su mogli birati život u Hrvatskoj ili DAN AUSTRALIJE U SPLITU u Australiji. Neki su svoje umirovljenič- SPLIT - U organizaciji HMI-jeve podruž- ječnja, dan je kada Australci proslavljaju ke dane odlučili provesti u Dalmaciji. nice u Splitu, Veleposlanstva Australije svoja nacionalna dostignuća kao jed- Neki su rođeni u Australiji, a žele živje- iz Zagreba i splitske Gradske knjižnice no stabilno, demokratsko, multikultu- ti u domovini svojih predaka. Tako je i Marka Marulića u petak, 25. siječnja, ralno društvo sa snažnom i konkuren- Australka, udovica Robyn Vulinovich, održan je Dan Australije. U gradskoj tnom tržišnom ekonomijom. Tada se nakon smrti supruga za svoju domovi- knjižnici okupili su se povratnici iz Au- prisjećaju vrednota koje cijene, a to su nu izabrala Hrvatsku. Na svečanosti je stralije, australske Hrvatice koje se u sloboda, tolerancija, prijateljstvo i jed- bilo i mladih ljudi koji su doveli svoju Splitu druže kao Aussie Squad i svi po- nake šanse za sve. malu djecu. Oni predstavljaju najljep- štovatelji te daleke “down under” ze- Voditeljica splitske podružnice HMI-ja ši most između Hrvatske i Australije i mlje. Branka Bezić Filipović održala je krat- zbog toga se ovakve manifestacije tre- Dan Australije, koji se inače slavi 26. si- ko predavanje o Hrvatima u Australiji baju njegovati. (Branka Bezić Filipović) 32 MATICA ožujak/march 2013. 42. SKIJAŠKI VIKEND HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE Tradicionalno druženje na snijegu u Hidden Valleyu

Predsjednik HBZ-a Bernard Luketich često ističe od kolike je važnosti “da okupljamo svoje članove i hrvatski narod te da uvijek imamo dobro pripremljene sadržaje kako ne bismo iznevjerili naše članove i prijatelje”

Hidden Valley kod noj dobi kako bi se pružila prilika sudi- Pittsburgha u snijegu onicima različite starosti. Najbrže vrijeme staze (37,96 sek.) u skijanju imao je Marijan Lucić iz odsjeka 530 HBZ iz St. Thomasa u Ontariju, a u snowboardingu Adam Henderson (55,91 sek.) iz odsjeka 354 iz Cokebur- ga, u Pensilvaniji. Najmlađi sudionik bio je petogodišnji Jack Nikolić, a najstariji šezdesetosmogodišnji Dennis Rakowski. Na banketu u petak i subotu na ve- čer nastupio je sastav “Dario & Tam- buraši” koji su lijepim hrvatskim pje- Napisao: Franjo Bertović Iako je tijekom vikenda 8. - 9. ve- smama i glazbom dotaknuli srca i dušu Snimke: HBZ ljače snježna mećava zahvatila sjever- svih sudionika. Izveli su razne pjesme ni i istočni dio sjevernoameričkog kon- iz svih krajeva Lijepe naše te je plesni rvatska bratska zajed- tinenta, ipak je SkiFest HBZ bio dobro podij bio stalno pun. U subotu na ve- nica u Americi već 42. posjećen i vrlo uspješan. Na stazi vele- čer prije banketa održana je sveta misa godinu zaredom održa- slaloma u Hidden Valleyu nedaleko od koju je služio župnik i veliki hrvatski pri- va skijaško natjecanje i Pittsburgha pojavila su se 54 natjecate- jatelj Pierre Falkenhan iz Donorae ne- skup svoga članstva jed- lja u skijanju i snowboardingu. Zastupali daleko od Pittsburgha. Velečasni Falke- Hnog vikenda tijekom zime. Uglavnom su 23 odsjeka HBZ-a iz Kanade i SAD-a. nhan najavio je i svoj dolazak u Zagreb, se te zimske aktivnosti planiraju za ve- Doista divno i vrijedno spomena. Natje- na TamFestu HBZ-a koji će se održati u ljaču, osim iznimno izvan veljače. Ipak, canje je provedeno u ženskoj i muškoj KD Vatroslava Lisinskog te još jedanput najvažnije je da u zimskim sportovima konkurenciji te u skupinama po život- provesti ljeto u Hrvatskoj. Q mnogi nalaze radost, ali i priliku da po- kažu i dokažu svoju tehničku i tjelesnu spremnost na strmim stazama ogrnutim snijegom. Postoji još nešto o čemu vod- stvo Zajednice vodi računa, a to je da se gotovo uvijek priprema bogat kulturno- umjetnički program kako bi se sačuvala hrvatska riječ, pjesma, svirka i općenito narodni običaji. Zato se za ovakve prilike odabiru izrazito talentirani i popularni sastavi koji umiju razveseliti i za- baviti okupljene u večernjim satima, kad se odlože skije i klizne daske (snowboar- des). Predsjednik HBZ-a Bernard Luke- tich često ističe od kolike je važnosti “da okupljamo svoje članove i hrvatski narod Predsjednik HBZ Bernard Luketich uvijek nazoči te da uvijek imamo dobro pripremljene sportskim aktivnostima u Hidden Valleyju sadržaje kako ne bismo iznevjerili naše članove i prijatelje”. A to mnogi primje- ENG For the past forty-two years the Croatian Fraternal Union of America has played host to a ćuju, osjećaju i rado dolaze. ski competition and gathering for its membership at Pittsburgh’s Hidden Valley. 33 MATICA ožujak/march 2013. AUSTRIJA: GRADIŠĆANSKOHRVATSKO SELO STINJAKI I NJEGOVE PISANICE Stinjaki i njegove nadaleko poznate pisanice

Obojenim jajima se britvom, kakvom su nekad muškarci brijali brade, struže ljuska i ukrašava različitim motivima: najčešće su to pleteri, srca, križ kao vjerski motiv, pile, kokoš…

Napisao: Martin Živković Snimke: Petar Tyran, Pepi Lang U današnje vrijeme pisanice su post- ale raznolikije i na njima je više boja: a fotograﬁjama vidite pi- jom koja je bila znak veselja i radosti: uz tradicionalne crvene i crne, tu su još sanice iz Stinjaka (nje- radosti zbog početka proljeća i radosti plava, zelena i ljubičasta. Ima i ispuha- mački Stinatz), hrvat- Uskrsa. Zatim se britvom, kojom su pri- nih pisanica, gdje se kroz dvije rupe is- skoga sela u Gradišću/ je muškarci brijali brade, strugala ljuska puše sadržaj svježeg jajeta. Ove pisanice Burgenlandu, u Austriji. jajeta i ukrašavala različitim motivima: služe kao ukras u automobilima, ali i na NOve su pisanice poznate ne samo u najčešće su to bili pleteri, srca, križ kao posebnom drvetu ili grmu. Danas se za ovoj regiji, ne samo u Austriji, nego i šire. vjerski motiv, pile, kokoš itd. izradu pisanica koriste i guščja jaja, pa Na to su Stinjaki (što je ime stanovnika čak i nojeva. A i motivi su se promijenili: ovoga mjesta) ponosni. Stinjaki su jedi- CRVENA I CRNA JAJA na jaja se urezuju imena i želje. Pisanice no mjesto u Gradišću gdje se rade tak- Budući da je žalovanje u Stinjakima i rade samo žene: prije su to mnoge radi- ve pisanice, a prije su se radile i u dru- dandanas značajan sociološki čimbenik, le, a danas samo još neke u Stinjakima. gim selima. radila su se uz crvena i crna jaja s istim Stinjaki su prava hrvatska enklava na Kako se izrađuju te pisanice? Jaja se motivima kao znak tuge. Crna jaja bila jugu Gradišća, okružena isključivo nje- kuhaju da postanu tvrda, a onda se obo- su i lakirana. Njih su darivali krsni ku- mačkim selima. Možda se i zbog toga je. Nekad su se bojila samo crvenom bo- movi svojim “kumićima” za Uskrs. zadržalo puno materijalne i duhovne 34 MATICA ožujak/march 2013. Seoska svadba i mladi obučeni u nadaleko poznatu stinjačku narodnu nošnju

Za Uskrs su seoske kuće ukrašene stotinama pisanica kulture, kao na primjer jako lijepa nošn- prezimena sačuvala do danas: Blašković, u umjetnosti, medijima, građevinarstvu, ja, ali i naricanje u povodu smrti neko- Fabšić, Grandić, Horvatić, Jelešić, Kirišić, školstvu, crkvi itd. Ta ambicioznost rezul- ga iz obitelji. Rešetarić, Stipšić, Stoišić, Tomšić i Živko- tirala je relativno velikim materijalnim Selo je i na drugim područjima iz- vić. Danas u selu ima najviše Grandića i bogatstvom mjesta, što se vidi i po pri- vrsno predstavljeno: o predaji i mjesno- Živkovića, a Jelešići i Tomšići su izumrli. ličnom broju lijepih kuća i automobila. me govoru tiskane su ukupno tri knjige. Ni groblje nije zanemareno. Ljudi iz Dijalekt je čakavski i ikavski, leksik pun MARLJIVI I AMBICIOZNI drugih krajeva Austrije dolaze u naše tr- starih riječi, vokalizam pun nazalnih gla- Katolička crkva u našemu mjestu još govište i zato da bi vidjeli bogatstvo, lje- sova, a i akcent je poseban. uvijek ima veliku ulogu: tamo se najvi- potu i čistoću našega groblja. Povijest mjesta kaže da su se naši še njeguje hrvatski jezik. Mjesto je vrlo Posebna je pojava kult mrtvih, što preci doselili u Stinjake 1533. iz okoli- tolerantno prema strancima, koji su se se očituje u čestom posjećivanju groblja ce Karlovca u Hrvatskoj. Uzrok su bili posljednjih trideset godina doselili ov- (neki čak i svakog dana), ali i u čestom turska osvajanja i gospodarska kriza na dje - od 1.400 stanovnika otprilike je služenju svetih misa za pokojne u crkvi. tom području. 200 stranaca. Ipak, naši su ljudi veseli i znaju slaviti Kao novi doseljenici krčili su šume Ljudi našega mjesta su marljivi i am- svoje fešte po cijelu noć. Slavenska duša i osnovali potpuno novo naselje. Po biciozni i obavljaju važne funkcije u au- ostala je gotovo petsto godina onakva predaji bilo je dvanaest obitelji čija su se strijskom društvu, kako u politici, tako i kakva jest - i tužna i vesela! Q

Pisanice krase i mnoge okućnice

ENG The ethnic Croatian village of Stinjaki (Stinatz) in the Austrian Gradišće (Burgenland) region is home to a renowned production of coloured Eastern eggs, produced with a technique that involves etching the surface of coloured eggs with a razor. 35 MATICA ožujak/march 2013. RAZGOVOR: DAMIR NOVINIĆ, RAVNATELJ AGENCIJE ZA INVESTICIJE I KONKURENTNOST Hoće li Hrvatska postati poželjna investicijska destinacija?

“U dosadašnjoj komunikaciji koju smo imali s poslovnim ljudima hrvatske dijaspore u svijetu vidljivo je da postoji znatan interes za investiranje u Hrvatsku, ali do sada na žalost imamo samo nekoliko uspješnih primjera”

Razgovarao: Hrvoje Salopek Damir Novinić, ravnatelj Snimila: Snježana Radoš Agencije za investicije i konkurentnost udući da je jedno o glavnih nastojanja hrvatske vlade privući što više investicija, a pri tome bi hrvatsko ise- ljeništvo trebalo imati pose- Bban značaj, zamolili smo Damira Novi- nića, ravnatelja Agencije za investicije i konkurentnost (AIK) za razgovor. AIK je agencija Vlade RH koja je u rujnu proš- le godine počela s operativnim radom. Osnovna zadaća je pružanje potpune usluge investitorima pri realizaciji investicijskih projekata, predlaganje mjera za unaprjeđenje poslovnog okruženja te promociju Republike Hrvatske kao po- željne investicijske destinacije. Agencija je nadležna za pružanje potpore pri realizaciji investicijskih projekata velikih poduzetnika.

Možete li nam objasniti i pobliže Također, osim rada na investicijskim Kakva je trenutna investicijska opisati ulogu AIK-a? projektima, uloga Agencije je i unaprje- klima u Hrvatskoj i što Vlada - Naša je uloga pozicionirati se kao đivanje investicijskog okruženja i po- čini da se investitori privuku u središnje mjesto na kojem se investitoru slovne klime. Sukladno tome, Agencija Hrvatsku? osigurava transparentna i sveobuhvatna aktivno radi na uklanjanju administra- - Vlada, svjesna važnosti privlačenja usluga, koristeći tailor made pristup u tivnih barijera, dajemo aktivnu potporu izravnih stranih investicija za gospodar- realizaciji investicijskih projekta u RH sektorskoj specijalizaciji regija, s ciljem ski napredak zemlje, aktivno provodi i povećanju konkurentnosti hrvatskoga razvoja sektora s najvećim potencijalom politiku povećanja konkurentnosti hr- gospodarstva. rasta te smo aktivno uključeni u osniva- vatskoga gospodarstva sa snažnim na- Uz investicijske projekte koji stvaraju nje hrvatskih klastera konkurentnosti. glaskom upravo na poboljšanju investi- nova radna mjesta, donose višu dodanu Ovim putem željeli bismo obavijesti- cijskog okruženja. vrijednost, potiču razvoj manje razvije- ti Vaše čitatelje da je web stranica Agen- Prema tome, možemo istaknuti da je nih dijelova Hrvatske, iznimno nam je cije za investicije i konkurentnost aktiv- osnivanjem AIK-a i donošenjem novog važno privući i realizirati one investicije na i dostupna na adresi www.aik-invest. Zakona o poticanju investicija i unaprje- koje donose nove tehnologije i tehnološ- hr. Naša stranica središnje je mjesto za đenju investicijskog okruženja, kojim su ke postupke, koji investiraju u istraživa- pružanje svih relevantnih informacija znatno povećani poticaji za investicijske nje i razvoj, donose veći broj inovativnih o investicijskom okruženju Republike projekte, Hrvatska znatno povećala svo- proizvoda i usluga te ulažu u edukaci- Hrvatske i kao takva kontinuirano će se ju konkurentsku prednost u privlačenju ju zaposlenih s posebnim naglaskom na nadopunjavati novim alatima i atraktiv- novih investicija. društveno odgovorne i ekološki svjesne nim sadržajem orijentiranim na potre- Osim već spomenutih aktivnosti ulagačke projekte. be investitora. Vlade da Hrvatska postane nezaobila- 36 MATICA ožujak/march 2013. zna lokacija za investitore, trenutno je u Tel: +385 1 6286 800 izradi nekoliko novih zakonskih i pod- Fax: +385 1 6286 829 zakonskih akata te dokumenata poput Email: [email protected] Zakona o strateškim investicijskim pro- Web: www.aik-invest.hr jektima Republike Hrvatske i Strategije Usluge koje Agencija nudi investitorima poticanja investicija kojima će se znatno unaprijediti investicijska klima. Promocija RH kao investi- Potpora realizaciji investi- Povećanje konkurentnosti cijske destinacije: cijskih projekata: hrvatskoga gospodarstva: Što se točno radi u vezi s t KBŘBOKF JNJEäB 3) LBP t QSVäBOKFNTWJIQPUSFC- t VOBQSKFŜFOKFJOWFTUJDJK- unaprjeđenjem investicijskog globalno konkurentno- nih informacija o poslov- skog okruženja okruženja, u smislu uklanjanja ga gospodarstva nim mogućnostima u RH t VLMBOKBOKFBENJOJTUSBUJW- prepreka investitorima? t QSJQSFNBJPSHBOJ[BDJKBDJ- t QSJQSFNBOKFNQSPKFLBUB nih barijera - Početkom ove godine osnovana ljanih seminara/konferen- za investiranje u RH t QPUQPSB SBEV LMBTUFSB je Radna skupina za poslovnu klimu i cija o mogućnostima inve- t QPUQPSPNJOWFTUJDJKTLJN konkurentnosti. privatne investicije u sklopu KOOR- stiranja u RH projektima u svim faza- DINACIJE VLADE RH ZA GOSPO- t LPPSEJOJSBOKFTWJIQSPNP- ma realizacije uz pomoć DARSTVO, INVESTICIJE I FONDOVE tivnih aktivnosti na među- tailor made pristupa EU-a, a čija je osnovna zadaća stvaranje narodnom tržištu s par- boljih uvjeta za poslovanje u Hrvatskoj tnerskim institucijama te uklanjanje administrativnih i drugih prepreka privatnim ulaganjima, a radi poticanja ukupnoga održivog i konku- - U sklopu Sektora za konkurentnost I za kraj, možete li mi reći na rentnog razvoja RH. Agencija aktivno radi na povećanju kon- koji način vidite uključivanje Glavne zadaće Radne skupine su kurentnosti hrvatskoga gospodarstva, hrvatske dijaspore u investiranje u predlaganje zakonskih i drugih rješe- kao i na uklanjanju barijera prilikom re- Republiku Hrvatsku? nja Vladi RH, kojima će se omogućiti alizacije investicijskih projekata. Tako je - Hrvatska dijaspora vrlo je važna ka- poboljšanje poslovne i investicijske kli- Agencija u siječnju ove godine osnovala rika u privlačenju novih investicija u Hr- me u Republici Hrvatskoj uklanjanjem prva tri u nizu klastera: Hrvatski klaster vatsku. Opće je poznato da imamo jako administrativnih i regulatornih prepre- konkurentnosti prehrambeno-prerađi- puno uspješnih Hrvata koji su kapitali- ka, kontinuirano praćenje rada javnih ti- vačkog sektora, automobilskog sektora zirali svoje znanje u razvijenim zemlja- jela koja sudjeluju u procesu privlačenja i drvno-prerađivačkog sektora. ma diljem svijeta, a s druge strane imaju i provedbi investicija i potpori izvozu te Nakon toga slijede osnivanja još de- prednost jer poznaju način poslovanja sustavno praćenje pripreme i provedbe vet klastera konkurentnosti u sljede- i mentalitet u Hrvatskoj. U dosadašnjoj investicijskih projekata, s naglaskom na ćim sektorima: ICT, kreativna industrija, komunikaciji koju smo imali s poslov- otklanjanje teškoća za provedbu većih obrambena, tekstilna i građevinska indu- nim ljudima hrvatske dijaspore u svije- privatnih investicija. strija, zdravstvena i kemijska industrija, tu vidljivo je da postoji znatan interes električni i mehanički strojevi i oprema za investiranje u Hrvatsku, ali do sada Za koje sektore postoji najveći te brodogradnja i mala brodogradnja. na žalost imamo samo nekoliko uspješ- interes za ulaganje i iz kojih Glavni razlog zbog kojeg smo krenu- nih primjera. Intencija nam je da našim zemalja dolazi najveći interes? li u smjeru sektorske specijalizacije i ra- ciljanim kampanjama privlačenja inve- - Najviše potencijalnih investitora zvoja klastera konkurentnosti Republi- stitora po zemljama poseban naglasak ima iz europskih zemalja koje već tradi- ke Hrvatske proizlazi iz činjenice niske stavimo upravo na hrvatske iseljenike. cionalno imaju dobre gospodarske od- konkurentnosti hrvatskoga gospodar- Također, preko Ministarstva vanjskih i nose s Hrvatskom (Italija, Francuska, stva, ali i dosadašnjeg iskustva Europske europskih poslova i razgranate mreže di- Njemačka, Austrija), ali javljaju nam se unije koje pokazuje kako je najbolji in- plomatsko-konzularnih predstavništava i investitori iz dalekih zemalja poput strument za jačanje konkurentnosti gos- RH u svijetu aktivno ćemo se povezati s Kine i Turske. Osim sektora turizma, u podarstva upravo sektorska specijaliza- hrvatskim iseljeništvom. Pozvat ćemo ih segmentu gradnje turističkih objekata cija i uspostava klastera konkurentnosti. ne samo da investiraju u Hrvatsku, već visoke kategorije, marina i golf terena, Stoga sam izrazito zadovoljan činjenicom ćemo im pružiti mogućnost da se sa zna- najveći interes za investiranje u Republi- da je upravo AIK krenuo s osnivanjem njem i iskustvom uspješnog poslovanja ku Hrvatsku u ovom trenutku je i proi- klastera konkurentnosti kako bi pojedi- koje su stekli u svojim zemljama uklju- zvodnja - elektronička, metalo-prerađi- ni sektori povećali svoju konkurentnost, če u unaprjeđenje investicijskog okru- vačka i prehrambena industrija. ali i dobili mogućnost apliciranja svojih ženja Hrvatske. Q projekata na EU fondove. Što se radi u vezi s unapređenjem klastera i na koji način oni mogu ENG Our interview with Damir Novinić, director of the Agency for Investments and Competi- pridonijeti povećanju konkuren- tiveness, focuses on one of the chief strategy points of Croatian Government—to attract invest- tnosti hrvatskoga gospodarstva? ment, and the speciﬁc role Croatians abroad have to play in this process. 37 MATICA ožujak/march 2013. VLADIMIR NOVAK: HRVATSKI AKTIVIST I VLASNIK NAJVEĆE FOTODOKUMENTACIJE O AMERIČKIM HRVATIMA

Usponi i padovi neumornog emigranta i povratnika

Znakovito je da osoba koja je dobitnik mnogobrojnih američkih nagrada, priznanja, promaknuta čak u počasnog pukovnika, u svojoj domovini nije ni približno vrednovana kao u dalekoj Americi

Napisao: Hrvoje Salopek bjeći iz vojske i vratiti se svojima u Va- Vladimir Novak u Snimke: V. Novak, Arhiva V. Novak, H. Salopek raždin. Pri tom bijegu jedva sam spasio svom zagrebačkom stanu živu glavu.” Njegov stariji brat, koji je ta- kođer pohađao Zastavničku školu, nije itatelji Matice mogli su po- bio te sreće. Jugoslavenski vojni sud osu- vremeno tijekom proteklih dio ga je 1946. na smrt strijeljanjem kad 20-ak godina čitati o Vladi- je imao samo 18 godina. miru Novaku, povratniku iz SAD-a. Najviše se taj hr- NAJMLAĐI KINOOPERATER Čvatski politički emigrant, aktivist, lobist, Novak potječe iz filmaške obitelji. Otac fotograf, filmaš, dizajner, grafički umjet- Miroslav radio je 1920-ih u bečkome nik spominjao početkom 2000-ih kad je filmskom studiju Sascha-Film i povre- u nekoliko hrvatskih gradova održavana meno glumio u nijemim filmovima. Ti- njegova izložba Hrvati u Americi. Pisalo jekom rata otvara u Varaždinu Kino Gaj se ponajviše o njegovim aktivnostima, u kojem Vladimir uči i uživa pomažući no vrlo malo o njemu i njegovu iznimno ocu u svim poslovima u kinu. Bio je naj- zanimljivom, bogatom i burnom životu. mlađi kino-operater s položenim obrt- To smo htjeli nadoknaditi. Razgovarali ničkim ispitom u Jugoslaviji. Kino su smo s gospodinom Novakom u njegovu komunističke vlasti 1946. konfiscirale, zagrebačkome stanu na Šalati. a iste godine Vladimir odlazi na fakul- “Rođen sam 1928. u Varaždinu. Moje tet u Zagreb gdje studira povijest umjet- u Chamonix. Na moje veliko iznenađe- dječačko odrastanje prekida Drugi svjet- nosti. “Studij nije u potpunosti zadovo- nje trik je uspio i potpuno legalno sam ski rat. S 14 godina primljen sam u Do- ljavao moje interese. Velika želja bila mi otputovao na zapad.” mobransku zastavničku školu u Zagreb je studirati film, a to se tada moglo jedi- gdje sam imao iznimno strogi režim obu- no u Beogradu na Akademiji za glumu i POLITIČKI AZIL I ODLAZAK U SAD ke. Kad se već nazirao kraj rata i slom film. Tako nakon dvije godine studiranja U Belgiji je dobio politički azil uz pomoć NDH, uspio sam početkom 1945. po- u Zagrebu odlazim u Beograd gdje sam čelnika HSS-a Ota Oreškovića. Zaposlio 1951. diplomirao kao filmski redatelj te se u jednom Medicinskome institutu ne- Pitomac Domobranske se zaposlio u tamošnjem Avala Filmu.” daleko Bruxellesa kao rendgenski tehni- zastavničke škole, Zagreb, 1943. Ubrzo se pokazalo da Novak kao čar. “Mnogi politički emigranti nisu se u osvjedočeni antikomunist, koji nije htio Europi osjećali sigurno, pa ni ja. Nakon ni čuti o učlanjenju u partiju, ne može što sam iz pouzdanih izvora dobio in- napredovati. Zapošljavani su mlađi po- formaciju da me Udba želi oteti i vratiti dobni kadrovi kojima je on morao asi- u Jugoslaviju, odlučio sam otići u Ame- stirati. Shvatio je da u Jugoslaviji za nje- riku. Tada je predsjednik Kennedy iz- ga nema budućnosti. Htio je pod svaku dao poznatu deklaraciju kojom se odo- cijenu na zapad. “Bio sam aktivan u ho- brava svim političkim prognanicima da kejskom klubu. Kad je klub gostovao u se mogu useliti u SAD. Iskoristio sam inozemstvu, ja sam smio putovati samo tu mogućnost i pred Božić 1961. odle- u zemlje istočnog bloka, a kad se išlo na tio zrakoplovom punim europskih emi- zapad onda su samo partijaši dobivali granata u New York.” vize. No, jednom prigodom 1959. kad je Odmah nakon dolaska prebačen je u tajnik kluba bio na godišnjem, ja sam ga prihvatni centar za izbjeglice u gradiću privremeno mijenjao. Podvalio sam po- Lackawanni, u državi New York, na sa- liciji dopis da moram za klub službeno moj granici s Kanadom. “Na sreću, ondje 38 MATICA ožujak/march 2013. Rengenski tehničar na U fotografskom studiju INSTITUTE MEDICALE “LE sredinom 1960-ih DOMAIN”, Belgija, 1960.

je postojala hrvatska crkva. Odmah sam se javio župniku dr. Stjepanu Lackoviću, bivšem tajniku biskupa Stepinca. Taj čo- vjek jako se brinuo za hrvatske izbjeglice i mene je lijepo primio. Neću nikada zaboraviti kako mi je darovao jedan srebr- ni dolar, krunicu i molitvenik da me prate u mome iseljeničkom životu.” Novak kaže kako je ondje stigao pred sam Bo- žić. U hrvatskoj crkvi bio je na polnoćki i popevši se na kor snimio je svoje prve fotografije o američkim Hrvatima, a ta oporavljao se od lakšega moždanog uda- “Vojna komisija bila je iznenađena mo- tema pratit će ga tijekom cijelog života. ra. Zamolio je Novaka da mu bude na jim potezom. Bili su zadivljeni i začuđe- raspolaganju kao pratnja i vozač. “To je ni da čovjek koji nije američki državlja- HOLIVUDSKI SNOVI HRVATSKOG za mene bilo izvrsno jer sam s Matéom nin želi ići u rat za Ameriku. Objasnio FILMAŠA išao na razne prijmove, snimanja i druš- sam da su me iz moje domovine pro- Ubrzo nakon što se uspio zaposliti kao tvene događaje u Hollywoodu te upo- tjerali komunisti, a ja kao Hrvat i uvje- rendgenski tehničar u obližnjem Buffa- znao mnoštvo važnih ljudi iz svijeta fil- reni antikomunist želim nastaviti svo- lu, stiže očevo pismo koje u potpunosti ma. Maté je namjeravao, nakon što se ju borbu na strani Amerike. Komisija je mijenja njegov život. “Moj tata je igrom oporavi, sa mnom zajedno režirati svoj moju molbu zaprimila. Rečeno mi je da slučaja u Varaždinu upoznao poznatoga novi film. To mi, na žalost, nije bilo su- trenutno nema potrebe za mojim uno- holivudskog snimatelja Rudolfa Matéa đeno. Maté je nakon godinu dana našeg vačenjem, ali da ću biti pozvan ako se koji je došao u posjet sestri. Zbližili su se poznanstva iznenada umro od možda- stanje promijeni. Iako nikad nisam po- i otac ga je obavijestio o mojoj sudbini. noga udara. Tada se u mom životu pre- zvan na ratište, taj potez mi je nevjero- Maté je obećao da će se za mene pobri- ko noći sve promijenilo. Snovi o filmskoj jatno puno pomogao. Podatak da sam nuti i pozvao me da dođem u Hollywo- karijeri odjedanput su se raspršili. Mo- se dragovoljno javio u američku vojsku od. Ja sam, naravno, skakao od sreće rao sam se suočiti sa stvarnošću. Treba- bio je upisan u sve moje dosjee kao naj- pročitavši pismo i odmah dao otkaz na lo je početi od nule - zaraditi za smještaj viši patriotski čin.” poslu, na kojem su mi mnogi naši do- i hranu. Počeo sam raditi razne poslove, seljenici zavidjeli, i uputio se u svjetsko od onih u građevinarstvu do agenta za POKRETAČ HRVATSKOG RADIO središte filmske industrije. Zamislite, iz prodaju kuća.” PROGRAMA duboke zime i debeloga snijega na sje- Zahvalan Americi i predsjedniku Važno mjesto u Novakovu životu posta- veru Amerike stižem na topli sunčani Kennedyju što je kao politički progna- je hrvatska župa sv. Ante u Los Angelesu jug Kalifornije, među palme i cvijeće, u nik dobio novu šansu za život prijavlju- koju su tada vodili mons. Diomartich i Hollywood. Nezaboravno.” je se 1963. kao dragovoljac u američku vlč. Segarić. Vrlo je aktivan u hrvatskoj Rudolf Maté, tada 65 godina star, vojsku kako bi otišao u Vijetnamski rat. zajednici i pun je novih ideja i inicijati-

Gradska Jedna od mnogih povijesnih fotograﬁja vijećnica u iz Novakove zbirke - Hrvatski rudari u Losa Angelesu Roslynu (država Washington) s hrvatskom oko 1910. zastavom

39 MATICA ožujak/march 2013. ru hrvatske zajednice SAD-a i dobrim dijelom zahvaljujući Novakovu anga- Novakovi srebrnjaci povodom žmanu. “Održao je nekoliko predizbor- 500. obljetnice otkrića Amerike nih govora pred hrvatskim pristašama. Jednom prigodom je kao znak povezanosti s Hrvatima na glavu stavio ličku kapu. Ta gesta naišla je na oduševljenje među hrvatskim iseljeništvom diljem svijeta.” Nakon inauguracije, na kojoj je Novak nazočio, Reagan ga poziva da svoju karijeru nastavi u njegovoj admi- nistraciji. No, to je sa zahvalnošću odbio jer nije htio napustiti hrvatsku zajedni- cu u Los Angelesu i prekinuti svoju poslovnu karijeru. Kad mu je 1971. u ruke došla knjiga povjesničara Jure Prpića iz Clevelan- Ispred Mimare u kojoj je postavljena da The Croatian Immigrants in America izložba “Hrvati u Americi” Neki od Novakovih hrvatskih suvenira i amblema toliko ga je zaokupila i zaintrigirala da je odlučio sam na terenu obići hrvatske va. Na primjer, pokreće hrvatski radio- ka svojoj nezavisnosti.” zajednice diljem SAD-a i Kanade. “Pro- program. “Uočio sam da svoje radioemi- Istaknuti Hrvat iz Los Angelesa prof. putovao cijelu Ameriku uzduž i popri- sije imaju mnoge etničke zajednice, pa i Anthony Butkovich, s kojim se zbližio, jeko nekoliko puta, a vodič mi je bila one puno manje od hrvatske, i odlučio uveo ga je u visoke političke krugove Prpićeva knjiga. Stao sam u svakome sam to promijeniti. I uspio sam. Osno- južne Kalifornije. Butkovich je bio po- mjestu gdje je bio hrvatski dom, crkva, van je Hrvatski program koji je uspješ- znati republikanac i zajedno s Novakom groblje, spomenik... Sve sam to fotogra- no emitiran sljedećih 40-ak godina na osniva Hrvatski etnički odbor Republi- firao. Posjećivao bih uvijek i naše sveće- KTYM radiju.” kanske stranke, po uzoru na mnoge dru- nike. Sve se češće počelo događati da bi Novak svoju ljubav prema fotografi- ge etničke zajednice. “Naš odbor snažno naši ljudi donosili stare fotografije koje ji postupno komercijalizira. Od fotogra- se zauzeo u kampanji Ronalda Reagana bih presnimio za svoju zbirku. Tako je fija izrađuje razglednice i čestitke koje za guvernera Kalifornije 1966. Izvijestili započelo moje skupljanje povijesnih fo- uspješno plasira. Rado i kvalitetno fo- smo ga o hrvatskom pitanju i on je tako tografija hrvatskog iseljeništva u Ame- tografira društvene događaje, snimke za postao sklon našim nastojanjima. Uspjeli rici. Uskoro sam upoznao Prpića. Moja reklame, zatim građevine i tako posta- smo ga čak pridobiti da kao kalifornijski zbirka fotografija oduševila ga je. Pred- je tražen među političarima, glumcima, guverner potpiše deklaraciju u kojoj se ložio je da zajedno izdamo fotomono- poduzetnicima, arhitektima i agencija- zahtijeva hrvatska nezavisnost. Taj po- grafiju o Hrvatima u Americi. Na žalost, ma za prodaju nekretnina. Također voli i litički riskantan Reaganov čin podigao grafički dizajn, izrađuje razne ambleme, je puno prašine, posebice prosvjede ju- grbove, natpise, memorandume, posjet- goslavenske diplomacije i srpskih kru- nice... Svime time uspješno se bavio do gova u SAD-u.” umirovljenja 1991. godine. Uz profesionalnu karijeru stalno je SVEČANO PODIZANJE HRVATSKE angažiran u promidžbi hrvatstva. Izra- ZASTAVE U LAU dio je bezbroj grbova, znakova, suvenira, Novaku treba zahvaliti i da je 1967. prvi razglednica, znački, zastava, naljepnica, put na jarbolu ispred Gradske vijećnice privjesaka, medalja, prigodnih poštan- u Los Angelesu podignuta svečano hr- skih maraka... “Vjerojatno najtiražnija vatska zastava. “Kao gradski vijećnik i naljepnica Croatia s hrvatskim znakov- tajnik Kulturnoga kluba Hrvata uspio ljem je moje djelo, proizvedena je u mi- sam nagovoriti tadašnjega gradonačel- lijunskoj nakladi i distribuirana je di- nika Sama Yortyja na taj povijesni čin. ljem svijeta. Veliki uspjeh doživjela je i Yorty je osobno podigao hrvatsku zasta- hrvatska zastava, a prvi sam dao izraditi vu.” Zgradu Gradske vijećnice s hrvat- je umjesto zahtjevnim i skupim šivanjem skim barjakom Novak fotografira s us- tehnikom sitotiska na bijelom platnu. hićenjem i ponosom. To mu je jedna od Moje zastave su plasirane diljem Ame- najdražih fotografija u karijeri. rike, puno ih je otišlo i na druge konti- Veze Novaka s Reaganom ostale su Jedna od poznatijih Novakovih fotografija – Američki policajac legitimira Stjepana nente, čak i u Južnu Afriku, a od 1990. trajne i čvrste. Reagan je postao američ- Jovanovića, rodom iz Metkovića, koji se ni u Los putuju u Hrvatsku koja je tada kročila ki predsjednik 1981. uz snažnu potpo- Angelesu nije odvajao od svoje kape i torbe 40 MATICA ožujak/march 2013. naš zajednički projekt nije se ostvario. Prpić je umro 2009. godine.” Novakova zbirka obuhvaća na tisuće povijesnih fotografija iz najranijih godina dolaska Hrvata u SAD do fotografija koje je osobno snimio dokumentirajući život Hrvata u SAD-u: crkvena, kulturna, politička, sportska okupljanja... portre- te istaknutih Hrvata i običnih radnika. Jednu od povijesnih fotografija snimio je prigodom posjeta dr. Franje Tuđma- na i supruge Ankice, kada je Tuđman u Los Angelesu 1988. održao predavanje. Novakovo djelovanje u hrvatskoj zajednici SAD-a i Kanade obuhvaćalo je i bezbroj predavanja i prezentacije s dija- pozitivima i prikazivanje filmova. Teme su uglavnom bile vezane uz Hrvate u domovini i iseljeništvu, hrvatsku povijest i ljepote naše domovine. S probnim otiskom svoje TISUĆE POVIJESNIH Boravak među Hrvatima u New Orleansu foto-monografije FOTOGRAFIJA Novak je postigao veliki uspjeh i dva- Kolumbovim mornarima bilo i Hrvata, skih i kulturnih krugova prema njego- ma srebrnjacima koje je kreirao i dao što je istaknuto na mome srebrnjaku.” vu djelu, zbirci i prijedlozima. Znakovito izraditi u američkoj kovnici Sunshine Novak je prvi put nakon dugogo- je da osoba koja je dobitnik mnogobroj- Mining u Idahou. Prvi 1991. u povodu dišnje emigracije došao u Hrvatsku po- nih američkih nagrada, priznanja, pro- stote obljetnice hrvatske himne i dru- četkom 1990. godine. Kao vizualni tip maknuta čak u počasnog pukovnika, u gi 1992. u povodu petstote obljetnice odmah napominje da je još zatekao pe- svojoj domovini nije ni približno vred- otkrića Amerike, s natpisom na engle- tokraku na hrvatskoj trobojnici. No, to se novana kao u dalekoj Americi. “Od Hr- skom jeziku 1492 - 1992 CROATIANS ubrzo promijenilo zahvaljujući dijelom i vatske nikad nisam dobio nikakvo pri- IN AMERICA. “Tih smo se godina bo- Novakovim zastavama dopremljenim iz znanje ili odlikovanje niti mislim da je rili za naklonost američkih političara pa Amerike. Za stalno se vratio u domovi- to važno”, kaže čovjek koji je sav svoj ži- su srebrnjaci bili traženi kao atraktivan nu 1994. i sa sobom donio više od 4.000 vot posvetio hrvatskim interesima. Nje- dar pri takvim susretima. Amerikanci fotografija i drugoga arhivskog materi- gova fotodokumentacijska arhiva nalazi su bili zadivljeni činjenicom da je među jala neprocjenjive vrijednosti za prou- se još uvijek u neprimjerenim uvjetima čavanje Hrvata u sjevernoj Americi. Dio na tavanu. Novakova fotografije fotografija koristio je za svoju izložbu “Cijeli tavan je pun fotografija. Ja više Franje i Ankice Tuđman prigodom predavanja “Hrvati u Americi” koja je bila postav- ne znam kud sa svim tim. A nadležne u Los Angelesu 1988. ljena u mnogim hrvatskim gradovima i hrvatske ustanove, kojima se obraćam inozemstvu. Vrlo aktivne umirovljenič- godinama, nisu pokazale stvaran inte- ke dane Novak provodi u Zagrebu. Živi res da riješe to pitanje. Pomalo i ja gu- sa suprugom Marijanom u nevelikom bim volju. Što će na kraju biti s mojom stanu koji je naslijedio od majke. Kon- zbirkom, ne znam.” fiscirane očeve nekretnine u Varaždinu Unatoč svim problemima, sretan je još nisu vraćene i Novak nastavlja neu- što će uskoro objaviti toliko željenu knji- mornu i dugotrajnu borbu s hrvatskim gu – veliku fotomonografiju na kojoj radi sudovima i administracijom. još od dogovora s dr. Prpićem. “Već sam dao napraviti nekoliko probnih otisaka. FOTOMONOGRAFIJA JE SPREMNA Knjiga ima više od 250 stranica s oko 580 ZA TISAK fotografija. Postoji nekoliko tvrtki i usta- Čovjek se ne može oteti dojmu da je nova zainteresiranih da budu izdavači. naš sugovornik uvelike razočaran od- To je moje životno djelo koje mora što nosom hrvatskih političkih, gospodar- prije ugledati svjetlo dana!” Q

ENG We bring you the life story of Croatian political émigré to the USA and now returnee Vladimir Novak (83). This Croatian activist, lobbyist, photographer, ﬁlmmaker, designer and graphic art- ist owns the largest collection of photographs on Croatians in America. 41 MATICA ožujak/march 2013. NAŠI GRADOVI: KARLOVAC Grad na četiri rijeke

Naselje je izgrađeno 1579. godine u šesterokrakoj zvijezdi s renesansnom jezgrom i pravilnim geometrijskim rasporedom ulica, što je bio vrhunac tadašnjega graditeljskog i fortiﬁkacijskog umijeća

Središte grada s rijekom Kupom

Piše: Zvonko Ranogajec a više današnjih naselja nastalo je prije Snimke: Zvonko Ranogajec, Arhiva karlovačke šesterokrake zvijezde. Švarča i Gaza nastali su u 13. st., a Dubovac i Banija arlovac je jedno od najve- u 14. st. Pojavom jače opasnosti od prodo- ćih gradskih naselja u sre- ra osmanlijskih osvajača, austro-ugarska dišnjoj Hrvatskoj smješten vlast je shvatila potrebu izgradnje jakoga na kontaktu Peripanonske obrambenog središta, koji su izgradili na i Gorske Hrvatske, a sredi- ušću Korane u Kupu opasanog šančevima Kšte je istoimene županije na mjestu gdje s vodom podno staroga grada Dubovca je Hrvatska najtanja, samo 55 km izme- Stari plan grada s fortiﬁkacijom u obliku na posjedu grofova Zrinskih. Karlovac je šesterokrake zvijezde đu susjednih država Slovenije na zapadu jedan od rijetkih gradova koji zna točan i Bosne i Hercegovine na istoku. Za Karlovac se redovito go- datum svog rođenja, a to je 13. srpnja 1579. godine. vori da je grad na četiri rijeke. Sam planski izgrađen kao zvi- Ime Karlovac ili Karlstadt dobio je u čast svog osnivača jezda krajem 16. stoljeća, Karlovac je nastao na desnoj obali austrijskog nadvojvode Karla Habsburškog. Izgrađen je u še- Kupe, u koju se uzvodno i sjeverno od grada kao desni pritok sterokrakoj zvijezdi s renesansnom jezgrom i pravilnim ge- kraj Gornjeg Pokupja ulijeva Dobra. Istočno od grada pruža ometrijskim rasporedom ulica, što je bio vrhunac tadašnjega se Korana koja se kraj Vodostaja ulijeva u Kupu kao njezina graditeljskog i fortiﬁkacijskog umijeća. Uz Karlovac, jedini ta- desna pritoka. Na jugu grad omeđuje Mrežnica koja se kraj kvi gradovi u Europi su talijanska Palmanova i slovački Novy Turnja ulijeva u Koranu kao njezina lijeva pritoka. Na zapa- Zamky. Središnji je gradski Trg bana Jelačića s crkvom Pre- du grad omeđuje planina Kozjača s 218 m n. v., dok sam grad svetog Trojstva i franjevačkim samostanom. Grad su opasali Karlovac leži na 112 metara n. v. Područje grada sastoji se od bedemi i bastioni, s mnogobrojnim vojnim i sakralnim objek- 53 naselja smještenih u 18 gradskih četvrti, a zauzima 402 če- tima i palačama u njihovu sklopu. Karlovac time ostvaruje svo- tvorna kilometra. ju prvu razvojnu fazu s prvorazrednim vojničkim funkcija- ma. Od 1579. pa do 1630. godine bio je sjedište zapovjednika PROMETNO SREDIŠTE hrvatske Vojne krajine, a od 1630. pa do 1787. godine i Kar- Vrlo rana naseljenost prostora Karlovca posljedica je po- lovačkog generalata. Vojni značaj smanjuje se nakon mira u voljnih reljefnih uvjeta s dosta vode i plodnog tla, kao i po- Srijemskim Karlovcima 1699. godine. ložaja na prometnim pravcima od Panonije prema Jadra- Druga faza u razvoju grada, prometno-trgovačko-obrtnič- nu. Prvi tragovi naseljenosti datiraju od 3500. godine pr. K., ka, počinje 1777. kada ugarsko-hrvatska kraljica Marija Te- 42 MATICA ožujak/march 2013. Stari grad Zbirka Dubovac naoružanja iz Domovinskog rata na Turnju

rezija proglašava Karlovac slobodnim kraljevskim gradom i INDUSTRIJALIZACIJA kada se izdvaja iz Vojne krajine i vraća Banskoj Hrvatskoj. U Tada nastupa treća industrijska faza razvoja grada kada Kar- 18. i 19. stoljeću nastupa zlatno doba razvoja Karlovca u vre- lovac dobiva prve industrije, zahvaljujući hidroenergetskom menu takozvanoga kombiniranog podunavsko-sjevernoja- potencijalu rijeka, mnogobrojnoj jeftinoj radnoj snazi te lo- dranskoga prometnog sustava koji je uključivao promet žita- kalnim sirovinama. Ponajviše u sjevernom dijelu grada ra- ricama i građom hrasta lužnjaka iz Panonije koji se obavljao zvija se drvna, metalna i kožna industrija. Nakon Drugoga lađama Savom i Kupom do Karlovca i dalje novosagrađenim svjetskog rata dolazi do posljednje faze suvremenog razvoja, cestama prema Rijeci, Bakru, Novome Vinodolskom i Senju. snažnije industrije, ali i centralnih funkcija. Karlovac postaje Riječ je o Karolinskoj cesti od Karlovca prema Bakru, sagra- snažno središte strojogradnje u velikom kombinatu Jugotur- đenoj 1733. godine te Jozeﬁnskoj cesti od Karlovca do Senja, bini koji nakon Domovinskoga rata doživljava restrukturira- sagrađenoj 1779. godine, kao i Lujzijanskoj cesti od Karlov- nje na više manjih, ponajviše vrlo uspješnih tvornica na čelu ca do Rijeke, sagrađenoj 1813. godine. Grad se počinje širiti i s Alstomom i Adriadieselom. Snažna industrija mlijeka KIM izvan zidina i dolazi do demografske ekspanzije i zlatnoga tr- danas je dio Dukat-Lactalisa, dok je Karlovačka pivovara dio govačkog razdoblja koje završava gradnjom željezničke pruge nizozemskog koncerna Heineken. Žitoproizvod i PPK su zna- do Rijeke 1873. godine. čajni brendovi prehrambene industrije. Najnovija i najproduk- tivnija industrija u Karlovcu je HS pro- Stara jezgra Karlovca dukt koja se bavi proizvodnjom vatrenog oružja i koja izvozi u najznačajnija svjet- ska tržišta gdje svojom kvalitetom, posebno pištoljem, ravnopravno konkurira najuglednijim svjetskim proizvođačima. Grad je doživio velika razaranja tijekom Domovinskoga rata kada je crta razdva- janja prema pobunjenim Srbima bila u četvrti Turnju na rijeci Korani. Gradske četvrti Turanj i Kamensko bile su u potpunosti uništene nakon velikih materi- jalnih razaranja i mnogobrojnih civilnih žrtava. Danas se na Turnju nalazi Muzej Domovinskoga rata na otvorenome koji posjećuju mnogobrojni turisti.

KUPALIŠTE U SREDIŠTU GRADA Turizam je sve značajnija gospodarska grana, a Karlovac je jedan od rijetkih europskih gradova koji u samome središtu ima kupalište - Foginovo na rijeci Kora- 43 MATICA ožujak/march 2013. LJETNA ŠKOLA HRVATSKOGA FOLKLORA

Hrvatska matica iseljenika poziva sve folkloraše, plesače i svirače, na tradicionalnu LJETNU ŠKOLU HRVATSKOGA FOLKLORA koja će se od 1. – 10. kolovoza 2013. održavati u novouređenom Omladin- skom hostelu u Boriku kraj Zadra. Ovoga će se ljeta podučavati folklorni plesovi, pjesme, narodne nošnje i glazbala HRVATSKOGA ALPSKOGA PODRUČJA (sjeveroza- padna Hrvatska). Naučite sve o plesovima Istre, Grobničkog Polja i Gorskoga kotara, Međimurja, Podravine, Zagorja, Prigorja, Karlovač- kog pokuplja, a ove godine po prvi puta i o plesovima gradišćan- skih Hrvata. Voditelj škole je prof. Andrija Ivančan. Nudimo tri grupe predavanja: 1. FOLKLORNI PLES 2. SVIRANJE TAMBURA 3. SVIRANJE HRVATSKIH TRADICIJSKIH GLAZBALA Smještaj: u Omladinskom hostelu Borik kraj Zadra, u neposrednoj blizini mora. Cijena punog pansiona po danu i osobi 188,00 KN, Živopisne narodne nošnje iz Draganića, sela nedaleko Karlovca plus boravišna pristojba u iznosu od 3,50 KN za mlađe od 29 godina i 7,00 KN po danu/osobi za starije od 29 godina u dvokrevetnim ni. Uz to, grad je prepun značajnih spomenika i ustanova i trokrevetnim sobama. kulture kao što je Zorin dom koji je 1892. godine osno- Školarina: 80 EURO po osobi valo prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora. Središnja mu- zejska ustanova je Gradski muzej Karlovac s više odjela, među kojima i Galerijom “Vjekoslav Karas”. Nedavno je rekonstruirana Žitna kuća sagrađena za Napoleonove vla- XI. RADIONICA NARODNIH NOŠNJI davine, a pozornost privlači Radićeva ulica u sklopu stare “HRVATSKA ETNORIZNICA” jezgre. Karlovac je bio vrlo značajan u vremenu Ilirskog preporoda. Veleučilište Karlovac ističe ulogu grada u viso- Hrvatska matica iseljenika poziva na sudjelovanje u Hrvatskoj etkom školstvu. U Karlovcu se u crkvi sv. Josipa na Dubov- noriznici, radionici za izradu hrvatskih narodnih nošnji koja će se cu nalazi nacionalno svetište pošto je Hrvatski sabor sv. od 18. do 28. srpnja 2013. godine održavati u Klesarskoj školi u Pu- Josipa proglasio zaštitnikom Hrvatske, dok se u Kamen- čišćima na otoku Braču. skom nalazi poznati pavlinski samostan. U sklopu Zvi- Ovaj je program namijenjen je svima koje zanimaju hrvatske na- jezde je sjedište pravoslavne Gornjokarlovačke eparhije rodne nošnje, njihova izrada, održavanje i primjena u folklornim u crkvi sv. Nikolaja. društvima, osobama koje žele same izrađivati narodne nošnje ili Značajne osobe u povijesti Karlovca su književnica jednostavno uživaju u ručnome radu i žele proširiti svoja znanja. Dragojla Jarnević, slikar Vjekoslav Karas, povjesničar Ra- Podučavat će se tkanje, krojenje, šivanje, sve vrste vezova, apli- doslav Lopašić, slikarica Slava Raškaj, istraživači Mirko i kacija i ukrašavanja, rekonstrukcija, izrada i održavanje narod- Stjepan Seljan, kao i operna pjevačica Ivanka Boljkovac. nih nošnji te izrada tradicijskog nakita i pletenje. Također, plani- Područje grada Karlovca zabilježilo je prema posljed- raju se i posebni sadržaji: izrada paške i lepoglavske čipke, izrada njem popisu stanovništva 2011. godine 55.705 stanovni- čipke tehnikom čunčanja, zlatovez, te poduka u necanju. Voditelj ka ili smanjenje za oko četiri tisuće od popisa prije deset Radionice i autor programa je prof. Josip Forjan. godina. Broj stanovnika naselja Karlovca prema posljed- Radionica je organizirana u dvije radne grupe: Početna i Napredna. njem popisu je 48.306 stanovnika, što je u odnosu na 2001. Smještaj: Klesarska škola, Pučišća, otok Brač. Cijena punog pansiona godinu smanjenje za dvije tisuće. Q po osobi dnevno iznosi 230 KN s uključenom boravišnom pristojbom. Školarina: 80 EURO po osobi

Prijave: potrebno je popuniti prijavni listić i najkasnije do 15. lipnja 2013. godine poslati u Hrvatsku maticu iseljenika. Prijavni listić i sve dodatne informacije možete zatražiti na adresi: Hrvatska matica iseljenika prof. Srebrenka Šeravić, voditeljica Odjela za kulturu 10000 Zagreb Kupalište Foginovo Trg Stjepana Radića 3 na Korani Tel. 01/61 15 116 Fax. 01/6111 522 www.matis.hr ENG The City of Karlovac is the capital of Karlovac County and one e-mail: [email protected] of the largest urban settlements in central Croatia. The broader Kar- lovac area has a population of about 60 thousand people. 44 MATICA ožujak/march 2013. ( S ) K R E T A N J A

zgleda da je sudbina ove naše ge- be i stolice. Čim je ko godina biskupske neracije da doživi nešto što drugi osjetio da ne može stolice misli da nema nikada ili stoljećima nisu doživje- više temeljito ispu- sposobnijeg, boljeg i li. Tako nikada nijedna generaci- njavati svoje sveko- plodnijeg od njega i ja u povijesti nije doživjela takav like profesionalne da bi takvima treba- svjetskiI slom najmoćnijega totalitarnog zadaće ni biti snažni lo dati stolicu i otvo- sustava i to bez svjetskog rata kao što pastir i predvoditelj riti pute? Zar nema smo mi doživjeli 90-ih godina 20. st., Crkve, hrabro i bez među crkvenim služ- često obilježen znakom raspoznavanja kompleksa javno je to benicima svih vjer- i spasiteljskim pojmom “pada Berlin- priznao i otvorio put skih zajednica, pose- skog zida”. Nikad u povijesti nije u go- onima koji će to moći Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska bice među onima na dinu-dvije nastalo tridesetak novih dr- činiti bolje od njega. ([email protected]) odgovornim mjesti- žava ni u svijetu ni u Europi, kao što se Upravo ta u stranu ma, barem nekih koji to dogodilo u navedenoj prigodi. Među gurnuta činjenica puno je važnija nego ne vide da ne obavljaju dobro svoje za- njima je srećom i Božjim čudom ostva- što se čini i možda većini ovoga znati- daće i da ima onih koji bi to mogli puno ren i takav hrvatski stoljetni san. I sve je željnog i površnog svijeta kojeg često bolje od njih činiti? Izgleda da nema to svjedočila ova naša generacija goto- oblikuje letimično gledanje naslovnica puno onih koji zbog takvih razloga žele vo izgubljena između globalizma, tih ne i slušanje najava udarnih termina medi- ostaviti svoje časti i stolice. A koliko je uvijek čistih interesa raznoraznih vidlji- ja, ona bi mogla najviše reći. tek bez entuzijazma i aktivnosti vjernika vih i nevidljivih svjetskih centara moći te Naravno, pratit će svijet i prepriča- ‘iz običaja’! Uzalud dvije tisuće godina iz vlastitih vrijednosti svoga vlastitog dijela vati ove ili one pojedinosti oko zasjeda- svega grla viče ribar i apostol Jakov: “Što svemira. Sad nas je, iako ne toliko važ- nja 117 kardinala koji između sebe bi- će ti vjera ako ne rađa dobrim djelima!” na, ipak sve iznenadila činjenica jedne raju novog papu, onda saznati osnovno Koliki postotak od 95 posto vjernika u “ostavke” i to one pape Benedikta XVI. i po mogućnosti štogod pikantnoga o našem narodu zaista čuje i pridržava se Dospjela je na sve prve stranice i ušla u novoizabranom i time će za koji tjedan u životu glasa toga Zebedejeva i Salomi- najgledanije termine svjetskih medija. za većinu priča biti manje-više završena. na starijega sina?! A u biti, s jedne strane, ta činjenica Upravo tada ostaje vrijeme za djelo- A tek jadne naše prilike na državnim nije nešto posebno važna ni utjecajna jer vanje novoga pape, svih tih kardinala i razinama! Pred našim je očima još uvi- imali novoga papu ove ili neke od slje- biskupa, svih crkvenih službenika i vjer- jek predvođeno društvo s previše bolj- dećih godina, u ovakvoj konstelaciji cr- nika. A na nekih način i onih kojima nije ševičkoga i diletantskoga nestručnog kvenih i svjetskih odnosa, moći i tradici- baš do vjere i religioznosti. duha, medijsko sustavno pranje mozga je nije odlučujuće. Istina, već stoljećima Naime, svi bismo mogli naučiti ne- moćne manjine nad većinom, gospodar- niti jedan papa, poglavar ove kozmopo- što od pokazanog primjera pape Bene- sko propadanje i omalovažavanje rada i litske na ovom planetu organizacijski dikta XVI. Pitanje koje nam ovakav nje- radnika, neprofesionalnost u upravljanju najveće zajednice koju nazivamo Kato- gov odlazak ostavlja sada je pred cijelim zemljom i njezinim resursima, puzanje lička crkva, nije to učinio. Onih nekoli- svijetom i našim narodom: Tko to sve u prema svijetu i Europi, pa narodna neko koji su tijekom crkvene povijesti za ovome našem svijetu nije u stanju opti- zrelost za biranje najboljih i tako redom. života napustili ili morali napustiti pa- malno obavljati svoje zadaće i obveze, tko Stanje u zemlji gotovo na svim razi- pinsku službu u ove dvije tisuće godina, to sjedi i po svaku cijenu čuva svoju stoli- nama je, blago rečeno, vrlo zabrinjava- to jest od vremena prvog pape apostola cu dok ima puno sposobnijih i kreativni- juće, ali ni s crkvenih ni s državnih vi- Petra do naših dana, učinilo je to u sa- jih koji bi na njoj trebali sjediti? ših dužnosti i položaja, priznavši vlastitu svim drukčijim okolnostima. Ako imalo ozbiljnije svatko zaviri u nemoć, ne odlazi nitko, osim ako koga S druge strane, papa Benedikt XVI. svoje i sve naše zajedničke redove, onda nakon kakva skandala na silu ne otjera- učinio je to svojom slobodnom voljom ćemo se lako složiti da bi toliki trebali ju! Svi su oni tamo bogom dani, najspo- pred Bogom i ljudima i pokazao da nije pod hitno postupiti kao i sam papa. Zar sobniji i najprikladniji! A svi znamo da ni svoj ni tuđi zarobljenik jedne služ- baš svaki od naših biskupa nakon toli- među njima svima ima ne samo medio- kriteta, već i onih ispod te razine! Dobri Što će ti vjera ako ne rađa dobrim djelima?! papa Benedikte XVI., moli se i za nas u svome miru Castel Gandolfa! Q 45 MATICA ožujak/march 2013. ANDREJA JAKUBIN, HRVATSKA ISELJENICA U ITALIJI “Domovina je duboko prisutna u mom srcu”

“Želim reći da su i Hrvatska i Italija moje domovine, iako je ova prva u mojim korijenima, no nije moguće živjeti u iseljeništvu ako se ne prihvati ili se ne zavoli i ta druga zemlja, kao i ona rodna. I sigurna sam da u iskustvu svih iseljenika srce uvijek ostaje podijeljeno na dvoje”, naglasila je Andreja

Razgovarala: Željka Lešić Snimke: Snježana Radoš, obiteljski album

rigodom posjeta Andreje Ja- kubin Zagrebu i Hrvatskoj matici iseljenika razgovarali smo s ovom zanimljivom iseljenom Hrvaticom. An- Pdreja je rođena u Koprivnici 1970. godine i do svoje devete godine s obitelji je živjela u Novom Virju, nakon čega se obitelj seli u Selce (kraj Crikvenice). U Selcu i kasnije u Crikvenici Andreja nastavlja školovanje. - U Rijeci sam diplomirala teologi- ju, a u listopadu 1999. godine odlazim u Rim na postdiplomski studij iz liturgi- ke, tj. liturgijske umjetnosti, na Pontiﬁ- cio Istituto S. Anselmo, gdje sam obranila i magistarski rad na temu umjetnosti Ive Dulčića - objašnjava nam Andreja. Andreja s tajnicom Udruge u HMI

CRKVENA LITURGIJSKA ikonografsko-ikonološkim zakonitosti- no bih to htjela, koliko zbog moje strasti UMJETNOST ma i u tom se smislu njegova umjetnost prema crkvenoj umjetnosti, toliko i zbog Na pitanje zašto je odabrala baš Ivu Dul- smatra liturgijskom. U svom sam magi- što boljeg informiranja ljudi o tom tako čića za magistarski rad, Andreja odgo- starskom radu posebno obradila vitraje važnom i vrijednom segmentu vjere i vara - Ivo Dulčić jedan je od najvećih Hvalospjev stvorenja u franjevačkoj crkvi kulture uopće – kaže naša sugovornica. hrvatskih slikara i posebno poznat po u Zagrebu. Dulčićeva liturgijska umjet- - Radeći s hodočasnicima i turisti- svom slikarstvu sakralnih tema. Puno je nost osobito je prepoznatljiva upravo ma koji dolaze u Rim, otkrila sam koli- radio u samom crkvenom prostoru, po na vitraju jer u njemu svjetlost prodire ko ljudi čeznu za što dubljim pronica- kroz boju i tako ova umjetnost izražava njem i upoznavanjem lijepoga, a koliko simboličku prisutnost Vrhunaravnog u istodobno malo znaju o toj temi. Stoga svemu stvorenome. Dulčić je u svojoj sli- mi čini veliko zadovoljstvo prenijeti im karskoj genijalnosti u ovom radu preto- ono što sam naučila i doživjela i tako i čio riječ, poeziju sv. Franje Asiškog, hva- oni i ja uživamo u šetnjama kroz umjet- lospjev Stvoritelju i njegovu stvorenju u nost Rima. Volim taj posao, volim vi- jedan originalan likovni izražaj, koji sve djeti na licima ljudi ushićenje i radost one koji prisustvuju liturgijskom slavlju u otkrivanju vrijednosti i značenja lije- vodi u prostranstva Nebeskog. Trenutno, poga, a koje i sama svaki put ispočetka na žalost, zbog životnih okolnosti nisam doživljavam. Posebno je lijepo voditi i u mogućnosti nastaviti pisati o Ivi Dul- prenositi Hrvatima povijesno-kulturne čiću i općenito o crkvenoj liturgijskoj podatke o prisutnosti našeg naroda na Obitelj ispred Fontane umjetnosti, no nadam se da će uskoro prostorima Italije, posebno Rima i Vati- 4 Fiumi, piazza Navono doći vrijeme da se vratim tom poslu. Sil- kana. Vrlo je važno osvijestiti kako tako 46 MATICA ožujak/march 2013. Na Hrvatskom mozaiku Projekt je postigao zapažene udrugama u Hrvatskoj, a u planu je i or- posvećenom V. Gotovcu, rezultate i sigurno pokrenuo ganiziranje susreta i druženja (posebno Andreja čita poeziju nove ideje u Udruzi. Upravo djece) s ostalim hrvatskim zajednicama se ovih dana dogovaraju novi diljem Italije (Milano, Trst, Padova), te radni projekti i mogućnost s hrvatskom manjinskom zajednicom njihova ostvarenja. u Moliseu, kao i organiziranje nastupa No, koje su aktivnosti Kazališta lutaka iz Zagreba u Rimu i re- HTU i planovi za buduć- vija hrvatskih narodnih nošnji u Rimu, nost? - HTU u Rimu, uz re- organizacija i sudjelovanje u proslavi sv. dovite aktivnosti vezane uz Leopolda u Padovi - naglašava Andreja. održavanje prostora u kojemu obavlja svoju djelatnost, HRVATSKOTALIJANSKA UDRUGA organiziranje redovitog odr- Iako je svoj novi dom pronašla u Italiji, žavanja Dopunske nastave Hrvatska je stalno prisutna u njezinu srcu. hrvatskoga jezika i kulture za - Već 12 godina živim u Rimu i naravno mali narod ima veliki značaj u europ- djecu hrvatskih državljana koji žive i rade da je svih tih godina domovina duboko skoj kulturi. Spomenimo samo jednog, u Rimu, organiziranje tečaja hrvatsko- prisutna u srcu i svaki put kada to okol- ovih dana u Hrvatskoj posebno prika- ga jezika za odrasle, okupljanje hrvatske nosti omogućuju dolazimo u Hrvatsku. zivanog, velikog umjetnika Juliju Klovi- rimske zajednice Hrvata, njihovih obi- Pokušavamo ovdje, suprug i ja, pokrenuti ća. A da ne govorimo o hrvatskoj crkvi telji te naših talijanskih prijatelja prigo- i nekakav posao, no vidjet ćemo. Suprug sv. Jeronima, o svećeničkom zavodu i o dom obilježavanja značajnih obljetnica jako voli Hrvatsku, posebno more. Na svim velikim imenima, nositeljima tra- RH i vjerskih blagdana, planira u 2013. kraju želim reći da su i Hrvatska i Italija dicije i povijesti - ističe Andreja. godini ostvariti sljedeće projekte: nasta- moje domovine, iako je ova prva u mo- vak periodičnog izdavanja dvojezičnoga jim korijenima, no nije moguće živjeti SUPRUG TALIJAN GOVORI glasila “Insieme/Zajedno”, poboljšanje i u iseljeništvu ako se ne prihvati ili se ne HRVATSKI redovito uređivanje web stranice HTU- zavoli i ta druga zemlja kao i ona rod- Naime, u vrijeme rada na magiste- a, Ureda za tisak i institucionalne kon- na. I sigurna sam da u iskustvu svih ise- riju Andreja je upoznala svoga budu- takte, organiziranje tečaja informatike za ljenika srce uvijek ostaje podijeljeno na ćeg muža Pierpaola, koji je s juga Italije, članove te organiziranje već najavljenih dvoje. Svakako bih svima onima kojima te nakon završenog magisterija prekida nastupa hrvatskih kulturno-umjetničkih se pruži mogućnost savjetovala da otpu- i daljnje znanstveno školovanje i posve- grupa (pjevačkih i folklornih). Zatim že- tuju iz Hrvatske, steknu novo znanje, ali ćuje se obitelji nakon što su na svijet doš- limo organizirati izložbe slika hrvatskih neka se, ako je to moguće, svakako vrate le dvije djevojčice, Monika i Veronika. umjetnika, organizirati nove književne u domovinu i u nju ulože to novostečeno - Djecu sam, iako su rođena i odgo- susrete, večeri poezije… Želja nam je iskustvo za razvoj bolje budućnosti volje- jena u Rimu i na taj način ukorijenjena osnažiti suradnju s hrvatsko-talijanskim ne nam Hrvatske - iskreno će Andreja. Q u talijansku kulturu, s velikom radošću i ponosom naučila hrvatski i često smo Obitelj ispred jaslica na u domovini, što je za njih i za njihovu Trgu sv. Petra, Vatikan budućnost velika prednost. Živeći dvije kulture, dvostruko se obogaćuju. Moj suprug Pierpaolo također dobro govori hrvatski. Slušao je kada sam djecu učila pa je onda i on naučio govoriti hrvatski - napominje naša sugovornica. Tek nakon što su Monika i Veroni- ka napunile 5 i 4 godine, počinje njezino uključivanje u kako ona kaže “izvanobi- teljske” aktivnosti. Danas često u Rimu vodi hodočasničke grupe, a posebno joj je, kaže, drago uključivanje u rad Hrvat- sko-talijanske udruge (HTU). - Godine 2011. s gospođom Dragi- com Hadrović, dragom prijateljicom, tajnicom Udruge, pokrenuli smo projekt Hrvatski mozaik, tj. prikaz hrvatske umjetnosti, kulturne baštine i turizma talijanskoj publici, a koji se održavao u ENG We spoke with Andreja Jakubin during her visit. This fascinating Croatian lives in Rome were Rimu, u travnju i svibnju 2012. godine. she works in sacral art and is an active member of the Croatian-Italian Association. 47 MATICA ožujak/march 2013. VIJESTI

HRVATSKI JEZIK U ŠKOLAMA I NA SVEUČILIŠTU U SLOVAČKOJ SLOVAČKA - Učiteljica hrvatskoga standardnog jezika Jasna Rendulić svaki dan podučava u drugome od četiriju hrvatskih sela: Devinskome Novom Selu (OŠ), Hrvatskome Grobu (OŠ), Čunovu (Dom kulture) i Hr- vatskome Jandrofu (OŠ). Jasna Rendulić već 13 godina podučava hrvatski jezik u školi, a u Slovačku je doš- la lani. Ukupno podučava 80 djece u nižim razredima osnovne škole. U višim razredima je teže organizirati nastavu jer zbog školskih obveza djeca teško mogu pohađati hrvatski jezični tečaj. Na temelju bilateralnoga sporazuma među republika- ma, Hrvatskom i Slovačkom, na razini Ministarstva kulture i znanosti na Sveučilištu Komenský na Hrvatskoj katedri djeluje i lektor hrvatskoga jezika. U Slovačkoj još od 1992. postoji lektorat u sklopu kojega podučava živi govornik hrvatskoga standardnog jezika. Već treću godinu na Hrvatskoj katedri podučava Vice Šunjić, rodom iz zaleđa Splita. On je naslijedio Barbaru Petras-Horvat koja je, uz ostalo, sudjelovala i u književnom natjecanju U BEČU ODRŽAN 22. HRVATSKI BAL Linak Hrvatskoga akademskog kluba. Lektor na katedri AUSTRIJA - “Bal je postao tradicija i simbol okupljanja i za- prima plaću od slovačke države, a učiteljica hrvatskoga jedništva Hrvata i naših prijatelja u Austriji”, rekao je pred- jezika od hrvatske države. sjednik Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i šport (AHZ) Na Hrvatskoj katedri profesor hrvatskoga jezika je lin- u Beču Miroslav Piplica, otvarajući 9. veljače na večer u beč- gvist prof. Miroslav Dudak, a profesorica književnosti je kome hotelu Arcotel Wimberger 22. hrvatski bal, najznačaj- Alic Kuliková. Prof. Dudak je pripadnik slovačke manji- niju kulturnu manifestaciju te zajednice. ne u Vojvodini. Mandat za lektorat traje tri godine. Vice “Organizacijom bala, kao i drugim sportskim i kulturnim ma- Šunjić je pri kraju svoga mandata, a dosad se posebno nifestacijama koje organiziramo u Austriji, čuvamo naše obi- družio s mladim Hrvatima u Jandrofu. Tako je otpjevao čaje, hrvatski jezik, nacionalni identitet te stječemo prijatelj- nekoliko dalmatinskih pjesama na Hrvatskome balu 7. stva s drugim narodima, posebno s Austrijancima”, istaknuo veljače u Jandrofu uz pratnju domaće grupe Briljanti. je Piplica, čija zajednica koordinira rad više od 20 klubova i Vice Šunjić vraća se na Sveučilište u Zadru na Katedru dvije sportske liga Hrvata u Beču i jedna je od najvećih hr- za hrvatski jezik. Rekao je kako se svake dvije godine vatskih udruga u Austriji. upisuju studenti za hrvatski jezik te kako postoji veliki “Bal spaja tradiciju i kulturu između Hrvata i Austrijanaca i interes. Samo u prvoj godini ima 36 studenata hrvat- Hrvatske i Austrije te pridonosi jačanju njihovih veza i pri- skoga, koji će postati prevoditelji hrvatskoga jezika. jateljstva”, rekao je hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan (Hrvatske novine) Bakota pred oko 700 posjetitelja Hrvatskoga bala, uglavnom Hrvata iz Austrije i njihovih gostiju iz domovine te au- strijskih prijatelja. “Važno je da 1. srpnja ove godine, kada pristupimo EU kao njezina 28. članica, uđemo u Uniju kao narod ponosan na svoju kulturu i tradiciju koja će, siguran sam, obogatiti cijelu Europu”, istaknuo je Bakota, zahvalivši AHZ-u na naporima koje ulaže u njegovanje i očuvanje hrvatske kulture i jezika. Napomenuo je kako je iznimno važno da je RH prepoznala potrebu da se brine o svome iseljeništvu, osnovavši Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske na čijem je čelu Da- rija Krstičević. Bal je počeo austrijskom i hrvatskom himnom koju je otpjevao tenor Luka Gudelj, te nastupom plesnih parova Immer- voll iz Beča. Voditelji bala bili su Karolina Vidović Krišto i Branimir Farkaš, a uz odličnu glazbu zadarske klape Intra- de, osječke grupe Prva liga i dubrovačkog dua Domižana te folklor KUD-a Tomislavgrad i KUD-a Bosanska Posavina bal je potrajao do jutra. (Večernji list) 48 MATICA ožujak/march 2013. Od 1951. izlazi mjesečnik Hrvatske matice iseljenika Matiin Vremeplov

Prononašašli smmo u Mattici zaza mjeeses c trt avvananj gog diine… Priprema: Hrvoje Salopek 1956. “Nedavno su stanovnici Zlarina, malog otoka šibenskog arhipelaga, doživjeli veliku radost. Tih im je dana konačno stigao – podmorski kabel, koji su im poslala njihova iseljena braća iz Amerike.”

1987. 2000.

U paklenoj atmosferi sportskog centra Vojvodina u “Ako bi trebalo bez razmišljanja izdvojiti osnovnu Novome Sadu, u kojem se našlo oko 10.000 naših značajku pjesništva Borisa Marune, bilo bi to elementarno navijača, košarkaši zagrebačke Cibone pobijedili su iskustvo govora kao slobode”, piše na početku svog teksta talijansku momčad Scavolinija s 89 : 74 i tako drugi put Zvonimir Mrkonjić u povodu dodjele Goranova vijenca osvojili kup kupova Europe. Maruni.

49 MATICA ožujak/march 2013. CASTILIA MANEA  GRGIN: POVIJEST KARAŠEVSKIH HRVATA U RUMUNJSKOM BANATU 16.  18. STOLJEĆE Prva povjesnica karaševskih Hrvata

Vrijeme dolaska karaševskih Hrvata u današnju rumunjsku domovinu autorica rekonstruira na temelju pisanih izvora, otkrivši pritom dokument iz 1550. koji je ranijim istraživačima promaknuo

Napisala: Vesna Kukavica Vrijeme dolaska karaševskih Hrva- ta u današnju domovinu autorica re- onografija dr. sc. Ca- konstruira na temelju pisanih izvora, stilie Manee - Grgin, otkrivši pritom dokument iz 1550. koji naslovljena Povijest je ranijim istraživačima promaknuo. Sa- karaševskih Hrvata u držaj dokumenta odnosi se na obram- rumunjskom Banatu beni sporazum između trgovišta Kara- M(16. - 18. stoljeće) prva je cjelovita hi- ševo i kraljevskoga grada Karansebeša, storiografska studija posvećena jednoj koji sadrži podatke o precima današnjih od najstarijih grana hrvatske dijaspore, Karaševaca. U tom obrambenom spora- koja višestoljetno živi u Rumunjskoj kao zumu spominje se i nekoliko prezime- autohtona manjinska zajednica. Studija na koja postoje do danas pa autorica taj o karaševskim Hrvatima, čija je građa izvor smatra vjerodostojnim dokazom raspoređena na 304 stranice, sastoji od kako su preci karaševskih Hrvata naselili pet poglavlja koje prati znanstveni apa- Karaševo najkasnije u prvoj polovici 16. rat, uključujući korištene izvore i litera- stoljeća, a ondje su pristigli vjerojatno u turu. Povjesničarka Manea - Grgin su- drugoj polovici 15. stoljeća. Spomenuti stavno je istražila raspoloživu arhivsku izvor nastao prije 463 godine ujedno je građu o Karaševcima u kasnome sred- i najraniji dostupan pisani izvor u ko- njem i ranome novom vijeku o čemu se jemu se Karaševo spominje kao trgovi- u hrvatskoj i rumunjskoj historiografiji šte. Prateći razvoj Karaševa posljednjih pisalo vrlo rijetko. Složenom znanstve- doseljenja do suvremenog doba. Banat pet stoljeća autorica opisuje i društve- nom metodologijom, sazdanoj na te- je svojedobno predstavljao važno podno-političke promjene do kojih je doš- melju ranijih historiografskih uvida u ručje u organizaciji osmanskih prodo- lo uoči i tijekom prvoga europskog pro- problematiku Karaševaca te uvođenjem ra prema zapadu europskog kontinen- ljeća naroda. novih tumačenja, autorica Manea - Gr- ta, dok je pred kraj 17. stoljeća vladanje gin znanstveno je razriješila nekoliko tim populacijskim bazenom od Osman- DRUŠTVENOPOLITIČKE povijesnih dvojbi ključnih za društve- lija prešlo u ruke Habsburgovaca. Auto- PROMJENE ni razvoj te male zajednice rumunjskih rica procjenjuje da je uoči 17. stoljeća U 18. stoljeću, na prvoj poznatoj karti Hrvata. Monografija zahvaća razdoblje Temišvarski okrug bio među najboga- Banata iz 1723. - 1725. prikazana su uz osmanskih i habsburških vladara nad Ka- tijim pokrajinama Osmanskog Carstva. Karaševo i ostala naselja, dok topograf- raševcima, počevši od sredine do pred U drugom poglavlju naslovljenom ska karta, izrađena 1769. - 1772. navodi kraj drugog tisućljeća. Karaševski Hrvati: ljudi i prostor auto- ne samo naselja, već i broj obitelji. Prema rica utvrđuje, među mnoštvom protur- tome, povjesničarka Manea - Grgin na ODLIČNO PUSTOLOVNO ŠTIVO ječnih teza, da su se u etničkom smislu empirijski način utvrđuje da je u osam Tekst odlikuje jasnoća i izražajnost sti- Hrvati Karaševci oblikovali pod lokal- naselja koja se zovu - Karaševo, Kloko- la pa se knjiga čita kao odlično pusto- nim etnonimom u današnjem rumunj- tić, Ravnik, Lupak, Nermet, Vodnik, Ja- lovno štivo. skom zavičaju te da su se u hrvatski na- blača i Kurjačica - prema navedenom U prvom poglavlju autorica, zahva- cionalni korpus počeli uključivati od izvoru živjelo 1.329 obitelji s oko 6.645 ljujući erudiciji i osobnoj višejezičnosti, početka 20. st., dok se još razvijao pro- stanovnika. Taj se broj s vremenom po- kvalitetno opisuje politički, ekonomski ces integracije moderne hrvatske naci- većavao, a porast stanovništva tumačio i društveni te vjerski kontekst - koji se je. Castilia Manea - Grgin smatra da je se relativnim razdobljem mira i novim čitatelju pokazuje korisnim za razumi- taj proces tekao ponajprije zahvaljujući trgovačkim procvatom, koji je donosio jevanje statusa karaševskih Hrvata u br- katolicizmu, čiji se tragovi ondje susre- gospodarske i društvene promjene među dovitom dijelu rumunjskoga Banata od ću već početkom 16. stoljeća. karaševske Hrvate. 50 MATICA ožujak/march 2013. lokalne inteligencije kod karaševskih Hr- Autorica Castilia Manea - Grgin rumunjska je znan- vata u 18. stoljeću na nedvojben način stvenica rođena 1969. u Bukureštu, a obiteljske su je prilike dovele u Hrvatsku. Diplomirala je povi- svjedoči kako su počeci školstva na tom jest 1993. na Bukureštanskom sveučilištu, specija- području povezani s prisutnošću isuso- liziravši se za historiografiju srednjega vijeka. Po- vaca, kao i u drugim dijelovima Europe. slijediplomsko usavršavanje iz srednjovjekovnih Autorica navodi podatke o izgradnji prve studija nastavlja na Srednjoeuropskom sveučilištu škole u Karaševu 1760. i prvome mje- (Central European University - CEU) u Budimpešti, snom učitelju Luki Katiću. Opisane su gdje stječe akademsko zvanje Master of Arts in Me- i škole u ostalim naseljima Karaševaca dieval Studies (M. A.) 1994. godine. Dr. sc. Castilia koje su također dobile mjesne učitelje. Manea - Grgin zaposlena je na Institutu društve- Pravi proces opismenjavanja dogodio nih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. se u vrijeme prosvijećenog apsolutizma kojim je ujedno bilo obuhvaćeno čita- Gospodarski i društveni razvitak vačkih svećenika u vrijeme proturefor- vo područje Monarhije. Taj je proces osam naselja Karaševaca autorica de- macije, njihov odnos prema lokalnom omogućio karaševskom društvu stvara- taljno opisuje u trećem poglavlju knji- stanovništvu različitih kršćanskih sku- nje temeljnih uvjeta za formiranje vla- ge. Gospodarske djelatnosti istraživačica pina. Unatoč mnogobrojnim teškoćama stite inteligencije koja će se tijekom 19. rekonstruira na temelju popisa poreznih koje su sredinom 17. stoljeća dovele do stoljeća nastaviti uspješno razvijati sve opterećenja stanovnika karaševskog kra- raspada misije bosanskih franjevaca, ona do naših dana. ja, koji su se bavili različitim granama je predstavljala važnu etapu franjevačke Knjigu je nedavno objavio FF press, poljoprivredne proizvodnje, pčelarstvom ekspanzije u Banatu. U 18. stoljeću mi- točnije Filozofski fakultet Sveučilišta u i svinjogojstvom. U razdoblju habsbur- sionarsku ulogu u Karaševu preuzimaju Zagrebu na kojem je Castilia Manea - ške dominacije, od kraja 17. i tijekom 18. opet isusovci, koje će kasnije zamijeni- Grgin lani obranila doktorsku disertaciju stoljeća, kako pokazuje autorica, socijal- ti franjevci bugarsko-vlaške provincije. na temu Društvenog razvoja rumunjskih na slika karaševskih Hrvata postupno se Peto poglavlje knjige koje je naslov- Hrvata - Karaševaca u 17. i 18. stoljeću. Q mijenjala. Istraživanje je pokazalo da se ljeno Proces opismenjavanja i nastanak karaševsko stanovništvo, nakon stoljeća demografske stagnacije, tijekom 18. sto- ENG A History of Caraşova Croatians in the Romanian Banat (16th to 18th century), a monograph by ljeća brojčano oporavilo, što se dovodi Castilia Manea-Grgin DSc, is the first integral historiographic study dedicated to one of the old- u vezu s jačanjem gospodarskih aktiv- est branches of the Croatian Diaspora, which has lived in Romania for many centuries. nosti. Socijalnu sliku karaševskog druš- tva u 18. stoljeću čine i stranci. Autorica detaljno opisuje upravno-politički status Karaševa kao jednog od najvećih naselja u rumunjskome Banatu koje je u 18. stoljeću postalo sjedište okruga. PRODAJEM FRANJEVCI I ISUSOVCI ili iznajmljujem (na duže vrijeme) Crkva kod karaševskih Hrvata u 17. i 18. stoljeću naslov je četvrtog poglavlja knjige. Čitatelj u njemu saznaje niz za- trosobni nimljivosti iz vjerskoga života Karaše- stan 90m², vaca poput onih opisanih prije četiri i pol stoljeća u dokumentu pape Grgura u Zagrebu, XIII. iz 1572. godine u kojem se spomi- nju franjevci i njihov samostan u Kara- Draškovićeva ševu još za vrijeme osmanske vladavine. ulica, s terasom Autorica konstatira da je Karaševo bilo važno misionarsko središte i značajna i parkirnim župa u Banatu. Odlukom Kongregacije za širenje vjere u Karaševu je osnovana mjestom u misija bosanskih franjevaca. Prvi voditelj dvorištu bosanske misije u Karaševu bio je Mar- ko Bandulović, podrijetlom iz Bosne. U (ostava + tavan) 18. stoljeću karaševsku župu vode isusovci, od kojih se za trojicu pouzdano zna da su bili Hrvati. Autorica pažljivo kontakt: 00385 98 925 9993 opisuje djelatnost franjevačkih i isuso- 51 MATICA ožujak/march 2013. UZ 100. OBLJETNICU “ČUDNOVATIH ZGODA ŠEGRTA HLAPIĆA” IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ Šegrt Hlapić na klizaljkama

Među raznim priredbama posvećenim Hlapićevu stotom rođendanu Zagrepčane je zadivio fascinantni spektakl o šegrtu Hlapiću na klizaljkama u izvedbi najboljih domaćih sportaša i zvijezda umjetničkog klizanja

Dom sportova, Zagreb, Klizački spektakl o šegrtu Hlapiću

Ivana Brlić Mažuranić Napisala: Vesna Kukavica pić je općeprihvaćeni junak djetinjstva (1874. –1938.) hrvatske nacije, a Čudnovate zgode šegr- ve godine obilježava se ta Hlapića su najčitaniji hrvatski dječji 100. obljetnica prvog iz- roman svih vremena. danja Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića poznate PROSLAVLJENA HRVATSKA književnice Ivane Brlić KLIZAČICA OMažuranić. Hrvatska udruga istraživa- Među raznim priredbama posvećenim ča dječje književnosti (HIDK) organi- Hlapićevu stotom rođendanu početkom zira cjelogodišnju manifestaciju Hlapić 2013. godine Zagrepčane je zadivio fas- 2013., koja ujedinjuje mnoštvo slavlje- cinantni spektakl o šegrtu Hlapiću na ničkih znanstvenih i kulturnih progra- klizaljkama u izvedbi najboljih doma- ma iz cijele Hrvatske. ćih sportaša i zvijezda umjetničkog kli- Prije stotinu godina, točnije 1913., u zanja s međunarodnom reputacijom uz mašti slavne Ivane Brlić Mažuranić na- pomoć mladih nada aﬁrmiranoga Kli- stao je roman o dječaku - malenom kao lakat i veselom kao ptica: šegrtu Hlapi- Digitalni Hlapić u vašem domu! ću, koji se jednoga dana zaputio u svijet. Otad je priča o avanturama ovog dječa- U svakome hrvatskom domu diljem svijeta besplatno je dostupna digitalna knji- ka nezaobilazan dio odrastanja svakog ga Čudnovate zgode šegrta Hlapića I. B. Mažuranić, objavljena nedavno na portalu www.digitalne-knjige.com. Dostupna je i na multimedijskom CD-u Klasici hrvat- djeteta u Hrvatskoj. Upravo ovaj roman ske književnosti. A kako je izgledalo prvo izdanje Čudnovatih zgoda šegrta Hlapi- i zajedničko čitateljsko iskustvo jedna je ća iz 1913. možete vidjeti na zaslonu svoga računala posjetite li portal Digitalizi- od onih nevidljivih spona koje nas pove- rane baštine Knjižnice grada Zagreba. zuju od najranije dječje dobi. Šegrt Hla- 52 MATICA ožujak/march 2013. Legenda hrvatskoga umjetničkog klizanja Sanda Dubravčić

začkog kluba Medo iz Zagreba na lede- ta. Za dva desetljeća klub se pretvorio u Manifestacija Hlapić 2013. nom podiju Doma sportova. Bajkovitu nacionalni centar izvrsnosti u kojemu su Glavni organizator ove manifestacije predstavu Čudnovate zgode Šegrta Hla- temeljna klizačka iskustva stjecali, uz pr- je Hrvatska udruga istraživača dječje pića prema djelu I. B. Mažuranić na ledu vakinju Idoru Hegel, današnji hrvatski književnosti (HIDK) uz mnogobrojne režirale su Edita Lipovšek i Gorana Ška- reprezentativci Ž. Krizmanić, F. Vugec, partnere, a u proslavi će sudjelovati lec Petrović. Koreografiju potpisuje O. M. Librić, M. Čuhalov i B. Martinec. Uz djeca školske i predškolske dobi iz Gorbačov i G. Š. Petrović. Glavne uloge revije na ledu KK Medo priredio je šest domovine i iseljeništva, istraživači, dječaka šegrta Hlapića i djevojčice Gite poznatih bajki za ledenu pozornicu, čije književnici, studenti, kulturni djelatnici, novinari i ostala zainteresirana izvode vješte i maštovite mlade klizači- izvedbe godišnje vidi oko 20.000 gleda- javnost. Manifestacija će se održavati ce Karla Ćurčić i Tena Čopor. Majstora telja svih dobi. U klubu danas aktivno diljem Hrvatske. Tijekom cijele godi- Mrkonju osjećajno i duboko proživlje- trenira 50-ak natjecatelja, čija je glavna ne primat će se i nove prijave za ak- no izvodi višestruki prvak Hrvatske u trenerica, uz asistenciju iskusnoga mno- tivnosti na službeni mail manifesta- umjetničkom klizanju Boris Martinec. gobrojnog tima, Gorana Škalec Petro- cije ([email protected]), dok će Proslavljena hrvatska klizačica i spor- vić, koja je diplomirala na Fakultetu za se novosti objavljivati na Facebooku tašica svjetskoga glasa (danas dokto- trenere umjetničkog klizanja u Pragu. manifestacije. Program je otvoren ta- rica medicinskih znanosti) Sanda Du- kođer učiteljima i učenicima iz susta- bravčić Šimunjak fantastično tumači lik NAJPREVOĐENIJA HRVATSKA va hrvatske nastave u inozemstvu te bake Jane, dok magičnu kreaciju Marko- DJEČJA KNJIŽEVNICA školama iz zemalja u kojima žive hr- ve majke ostvaruje potvrđena klizačka Dječak šegrt Hlapić i djevojčica Gita, vatske autohtone manjine u srednjoj zvijezda Idora Hegel. pas Bundaš, majstor Mrkonja, Grga i i jugoistočnoj Europi. Središnji dio Klizački klub Medo osnovan je 1994. Grgina majka, prosjakinja Jana - ime- manifestacije bit će međunarodna znanstvena konferencija Od čudno- godine zahvaljujući velikom entuzijazmu na su koja mnogobrojnim naraštajima vatog do čudesnog. Konferencija, čiji ljudi čija su djeca bili umjetnički klizači, čine djetinjstvo čarobnim i najuzbud- je pokrovitelj predsjednik RH Ivo Jo- dok se skromnom potporom Hrvatski ljivijim razdobljem života. Taj bajkovi- sipović, održat će se u Slavonskome olimpijski odbor priključio nešto kasni- ti svijet je svijet romana koji je napisala Brodu od 18. do 20. travnja 2013. je. Misija kluba je razvitak umjetničkog Ivana Brlić Mažuranić, najčitanija i naj- klizanja i omasovljenje klizačkog spor- prevođenija hrvatska dječja književnica. Ivana B. Mažuranić je unuka hrvatskoga jevodima, na mnogobrojnim velikim i bana pučanina, Ivana Mažuranića, rođe- malim jezicima svijeta. na je u Ogulinu 18. travnja 1874. godine. Lani je u produkcijskoj tvrtki Maydi S osamnaest godina udala se za odvjet- počelo snimanje dugometražnoga igra- nika Vatroslava Brlića i preselila u Sla- nog filma Šegrt Hlapić scenarista i reda- vonski Brod. Njihovo šestero djece Ivani telja Silvija Petranovića, čija se premijera su najveći poticaj da se okuša u pisanju očekuje sredinom 2013. za Hlapićev sto- pripovijetki. Pišući priče inspirirala ju je ti rođendan u Slavonskome Brodu. Pu- stara slavenska mitologija i hrvatske na- blika je željna šegrta Hlapića kao živog rodne legende pa se tako stilski približi- lika! Nadamo se da će poput ekraniza- la književnom kontekstu svoje epohe u cije Olivera Twista, koji je doživio više razdoblju moderne. Pripovjedački opus, od 40 filmskih osobito Čudnovate zgode šegrta Hlapića inkarnacija, doživjeti veliki filmski i Priče iz davnine, Ivane B. Mažuranić uspjeh. Q nije ostao neprimijećen pa je čak dva puta nominirana za Nobelovu nagradu ENG Hlapić on Skates, an ice review, was staged th za književnost. Umrla je 21. rujna 1938. to mark the 100 anniversary of the publication of the children’s book The Marvellous Ad- Prvakinja I. Hegel u klizačkom godine u Zagrebu. Njezini junaci s vre- spektaklu o Hlapiću ventures of Apprentice Hlapić featuring top Cro- menom su progovorili, zahvaljujući pri- atian ice skaters. 53 MATICA ožujak/march 2013. POVIJESNE OBLJETNICE Narodni pokret u proljeće 1903. u Hrvatskoj

Nemiri su se širili većim dijelom banske Hrvatske (Zagorje, Podravina, Primorje, Gorski kotar i dr.). Političke stranke i pojedinci iz Dalmacije i Istre, upravno odvojenih od tadašnje banske Hrvatske, podržavali su narodni pokret, a o nemirima je pisao i inozemni tisak

Piše: Željko Holjevac “olovnih godina” Khuenova banovanja, Khuen Héderváry koje su predstavljale loše iskustvo za hr- drugoj polovici 19. sto- vatsku oporbu, nije bilo većih razvojnih ljeća hrvatske su zemlje, pomaka, ali je ipak zabilježen određeni podijeljene na povijesne napredak, osobito kulturni. Istodobno pokrajine, prožimali na- je hrvatska državna ideja u srazu s po- cionalno-integracijski i jačanim mađarskim pritiskom doživjela Umodernizacijski procesi. Oni su poslije privremeni slom, ali se hrvatska nacio- narodnoga preporoda i ukidanja kmet- nalna misao nezaustavljivo širila i izvan stva 1848. usmjeravali izgradnju građan- pokrajinskih granica banske Hrvatske, skog društva i moderne nacije u uvjeti- zahvaljujući čemu se postupno ukorje- ma koje je pružao habsburški politički njivao nacionalni identitet u pripadni- okvir. Gospodarski i društveni preobra- ka hrvatskoga naroda u rubnim regija- žaj hrvatskih zemalja postao je nešto brži ma i okolnim zemljama. nego prije, iako je i dalje bio sputan du- “Svatko je o tome uvjeren, da se ova alističkim okovima i otežan u uspored- osamnaestgodišnja banova era iztiče zna- bi s razvojnim kretanjima u austrijskim menitim dogodjajima u političkom i kul- pokrajinama i zapadnim europskim ze- turnom životu naroda i da će se u hrvat- mljama, a svi pokušaji sjedinjenja hrvatskoj povijesti dugo spominjati ban, komu skih zemalja i rješavanja nacionalnog je bilo sudjeno, da u dugačkom nizu go- pitanja u sklopu Austro-Ugarske osta- nesporazume i povremene provale po- dina stvori ili pripomogne stvoriti vrlo li su neuspješni. Neravnopravni odno- litičkih tenzija. važna politička i kulturna djela”, napisao si između Hrvata i Mađara u ugarskoj je Martin Polić 1901. u Zagrebu. Nasu- polovici dvojne monarhije stvarali su OTPOR KHUENOVOJ POLITICI prot toj apologetskoj ocjeni, Franko Po- u isto vrijeme povoljnu klimu za česte Hrvatskom je od 1883. do 1903. upravljao točnjak je 1898. u Novome Sadu izrazito Dragutin (Károly) grof Khuen Héder- kritički prosudio da “danas u Hrvatskoj i váry, hrvatski ban promađarske orijen- Slavoniji vlada zločinačka banda, sastav- tacije. Khuen kao hrvatski ban nije jav- ljena od madjaronske stranke, kojoj je no dovodio u pitanje mnoge elemente na čelu i koju vodi grof Dragutin Khu- hrvatske nagodbene posebnosti, ali je njegova politika u banskoj Hrvatskoj bila dosljedno vođena u službi čuvanja dualističke ravnoteže u Austro-Ugarskoj, pri čemu je i Hrvatsko-ugarska nagodba kao ustavni dokument bila više ne- što što se samo trpjelo, nego nešto što se osobito promoviralo. Tako se prilikom svečanih zgoda na javnim zgradama u Hrvatskoj često vihorila mađar- ska zastava, iako je Hrvatsko-ugarska nagodba određivala da se u takvim prilikama, uz hrvatsku zastavu i grb tro- Hrvatska jednice, mogu isticati samo “sjedinjeni u Austro- Spomen-ploče zaprešićkim Ugarskoj žrtvama 1903. godine grbovi” Ugarske i Hrvatske. U dvadeset 54 MATICA ožujak/march 2013. Zagreb u Zagrebačka Khuenovo doba katedrala potkraj 19. st.

en, hulja i moralna propalica, koja je u kolodvorom, skinula tuđinsku zastavu i hana. Junakinja dana bila je 13-godišnja banovini narod do skrajnosti osiroma- zapalila je. U sukobu između oružnika djevojčica Jelica Jug. Pokušala je skinuti šila a inteligencu demorazlirala”. i mještana ustrijeljen je seljak Ivan Pa- zastavu, ali nije uspjela zbog puščane pa- sarić, prva žrtva otpora banu Khuenu. ljbe i općeg meteža. U tim dramatičnim ZA FINANCIJSKU SAMOSTALNOST Događaje u Zaprešiću opisao je ova- događajima važnu ulogu imali su domaći HRVATSKE ko jedan očevidac u zagrebačkom listu vatrogasci, tada jedina organizirana sna- Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u Hrvat- Obzor: “Položaj je postao kritičan. Uzru- ga u mjestu, koji su se odlikovali izrazi- skoj je sve više rastao otpor Khuenovoj janost postala je od časa na čas veća te tim hrvatskim duhom. promađarskoj politici. Kad su Mađari se prijetnje pretvorile u čin. Seljaci ozlo- Do krvoprolića je 1903. došlo i drug- 1903. odbili zahtjev da se poprave finan- jeđeni da magjarsku zastavu ne skidaju dje, npr. u Kunovcu pokraj Koprivnice. cijski uvjeti Hrvatsko-ugarske nagodbe u provale na kolodvor. Jedan poduzetni Nemiri su se širili većim dijelom banske korist Hrvatske, u Zagrebu je 11. ožujka momak uspne se na kesten uz zgradu Hrvatske (Zagorje, Podravina, Primor- 1903. više od 5.000 ljudi na javnoj skup- postajnu, s kestena popne se na krov i je, Gorski kotar i dr.). Političke stranke štini zahtijevalo financijsku samostalnost uz oduševljeno klicanje mnoštva skine i pojedinci iz Dalmacije i Istre, koje su Hrvatske i političke slobode. Zakazano magjarsku zastavu zajedno sa drškom. upravno odvojene od tadašnje banske je više od 50 takvih skupština u pokra- Stotine ruku posegne za tim emblemom Hrvatske, podržavali su narodni pokret, jini, ali ih je ban Khuen zabranio, pa su državnog magjarskog jedinstva, ali mo- a o nemirima je pisao i inozemni tisak. izbili protumađarski prosvjedi u Zagre- mak koju ju je skinuo ne dadne je iz ruku, “Dolje ban! Živila Hrvatska!” čulo se 24. bu, Osijeku i drugim gradovima, koji već spretnim skokom skokne na zemlju. svibnja na prosvjednom skupu u Šibeni- su se pretvorili u narodni pokret protiv Ne zna se kako, ali se našla boca petrou- ku. Nakon što je kralj odbio primiti dal- mađarske prevlasti. “U petak 27. ožujka lja kojom bude zastava polivena. Još tren matinske i istarske zastupnike u bečkome počinju demonstracije. Nijesu sad više i silna plamen ju proguta.” Carevinskom vijeću, oni su se 23. lipnja djačke. Učestvuje u njima cijeli Zagreb. obratili manifestom europskoj javnosti. U 9 sati mora već vojska na ulice”, napi- IZAZOV S MAĐARSKOM “Težak je današnji položaj hrvatskoga sao je kasnije publicist Josip Horvat. U ZASTAVOM naroda. Ali, vidjevši simpatije, koje po- Zaprešiću su oružnici pucali na seljake Zaprešić se ponovno digao na noge 18. budiše u svijetu patnje naše braće i naša koji su pokušali skinuti mađarsku zasta- kolovoza iste godine. Vlast je ponovila pravedna stvar, ne gubimo ufanja. Hvala vu sa željezničkog kolodvora te je jedan izazov s mađarskom zastavom. Oružnici stranoj štampi, ne samo slavenskoj, već seljak ubijen. su otvorili vatru na 200-tinjak nenaoru- i tuđoj, osobito njemačkoj i talijanskoj, Zaprešić je danas grad s približno žanih prosvjednika i ubili dvojicu selja- koja zaboravljajući narodni antagoni- 30.000 stanovnika na zapadnom prila- ka: Vida Čekulju-Noršića i Josipa Belu- zam, podiže se nama u prilog…”, pisalo zu Zagrebu. Okružen je mnogim dvor- je u tome manifestu. cima hrvatske vlastele od kojih su naj- Na burne događaje 1903. podsje- Vlasti u Beču i Budimpešti uskoro su poznatiji Novi Dvori, posjed bana Josipa ća domoljubna pjesma Ustani bane: povukle Khuena s banskog trona. Pro- Jelačića. Početkom 20. stoljeća Zaprešić cesija na Tijelovo u Zagrebu bila je poje bio selo malih drvenih kućica sa sta- “Bilo je to godine devetsto i treće, sljednja zgoda kad se Khuen pojavio u novnicima izrazitih hrvatskih nacional- Kad su našu Hrvatsku stigle nesreće. javnosti. Iako on nije napustio politiku, nih osjećaja. Na Veliku subotu 11. travnja Mađarske zastave dig’o Héderváry nego je kao osoba od posebnog povje- 1903. vatrogasac Stjepan Jug zatrubio je Silom hoće Hrvatsku da nam pomađari. renja krune preuzeo istaknutu dužnost Ustani bane, Hrvatska te zove, zove, na uzbunu. Khuenova vlada izvjesila je predsjednika mađarske vlade, njegovim Ustani bane Jelačiću!” na željezničkom kolodvoru u Zapreši- odlaskom iz Hrvatske stanje se smirilo. Q ću protuzakonito mađarsku zastavu, što su mještani doživjeli kao političku pro- ENG Upon taking the office of Ban in 1883, Károly Khuen-Héderváry launched a programme vokaciju. Na znak Jugove trube skupi- of forced Hungarisation. Twenty years later these policies led to the great 1903 anti-Hungarian na seljaka okupila se pred željezničkim demonstrations in Croatia. 55 MATICA ožujak/march 2013. ISELJENIČKE VIJESTI

SVJETSKI USPJEH HRVATSKE MANEKENKE IZ BERNA ŠVICARSKA - Za Valeriju Šestić, našu mladu manekenku iz Berna, protekla 2012. godina bila je više nego uspješna. U vrlo kratkom vremenu Valerija je postala jedna od najtraženijih svjetskih mode- la. Afera koju je imala na početku karijere (jer je profesionalno nastupala s nepunih šesnaest godina) više joj je koristila nego štetila; postala je najtraženije lice svjetske modne scene. Gotovo da i nema ozbiljnije marke vrhunske mode za koju Valerija nije nosila najno- vije kolekcije ili stajala pred foto-aparatom za ugledne kampanje (Armani Exchange, Dolce & Gabanna, Louis Vuitton, Pull & Bear, H & M, Marc Jacobs…). Na njujorškom Tjednu mode (New York Fashion Week) proglašena je najboljom manekenkom. Ni hrvatski mediji nisu ostali imuni na veliki Valerijin uspjeh. Tjed- IZLOŽBA KATARINE ABOVIĆ OYARZUN nik Gloria uvrstio ju je među dvanaest osoba koje su obilježile 2012. U DUBROVNIKU godinu pa je za njihovu naslovnicu pozirala rame uz rame sa Seve- DUBROVNIK - Pod nazivom “Dvije domovine/ rinom, Anom Rucner, Tonyjem Cetinskim, zlatnim hrvatskim olim- Dos patrias” u Hrvatskoj matici iseljenika Du- pijcima i drugima. brovnik upriličena je 1. veljače izložba slika mla- Kratki boravak u Zagrebu iskoristila je za susret sa svojima. Bake i de Čileanke hrvatskih korijena, Katarine Abović djedovi te ostala mnogobrojna rodbina okupili su se u restoranu Oyarzun. Izložba je organizirana prigodom Fe- pod Sljemenom. Valerijini roditelji rodom su iz Hercegovine i Za- ste svetoga Vlaha, a otvorio ju je ravnatelj HMI- greba. Nekoliko dana kasnije Valerija je već bila na Kanarskim oto- ja Marin Knezović. Izložene su slike nastale tije- cima, gdje je snimala novu kampanju. kom njezina boravka u Hrvatskoj, koje prikazuju Valerija je upisala privatnu ekonomsku školu u Bernu i svaki slobo- hrvatsku svakidašnjicu, kao i slike nastale prije dan dan između snimanja koristi za učenje. Mama Mirela i sama je pet godina u Čileu tijekom studija vizualnih um- nekad bila u svijetu mode, a danas prati kćer na njezinim putova- jetnosti i kao diplomski rad na Katoličkom sve- njima. Bila je s njom u Londonu, Parizu, Milanu… učilištu, koje predstavljaju čileanske uspomene. Mnogobrojni su i švicarski časopisi koji prate Valerijinu karijeru. Katarina Abović rođena je u Santiagu 1988., Ugledni modni časopis Annabelle nekoliko je puta objavio njezi- gdje je na Katoličkom sveučilištu završila stu- nu fotograﬁju na naslovnici, a časopis Friday objavljuje sve o njoj. dij vizualnih umjetnosti, a zatim na Sveučilištu U konkurenciji za najpopularniju osobu Berna (novine Berner Bär, “Gabriela Mistral” i postdiplomski iz umjetničke kategorija Show) Valerija je osvojila drugo mjesto. (www.hrvati.ch) pedagogije. Izlagala je na skupnim izložbama u Antofagasti i Santiagu, a od početka prošle godine boravi u Hrvatskoj kao stipendistica za učenje hrvatskoga jezika na Filozofskome fakultetu u Zagrebu “U slikama nastalim prije pet godina (pet sku- pnih portreta) tijekom studija vizualnih umjetnosti i kao diplomski rad (četiri krajolika) na Katoličkom sveučilištu predstavit će čileanske uspomene, dok su ovogodišnjih dvanaest slika nastalih tijekom njezina proljetnog boravka u Hrvatskoj svojevrsni dnevnik u kojem već vje- štom rukom utjelovljuje (većinom) zagrebačku svakidašnjicu zabilježenu fotoobjektivom, ističu- ći zanimljive pojedinosti iz naoko usputnih situ- acija: žene koje čekaju tramvaj, vlasnike pasa u šetnji zagrebačkim parkovima, kosooke turiste u razgledavanju gradskih znamenitosti, zalju- bljenike koji se iščekuju pod satom na glavno- me gradskom trgu, mlade ljude u bezbrižnom ljenčarenju po klupama ili travi, u žustrim raz- govorima po gornjogradskim kaﬁćima… U Hr- vatskoj njezin je potez mekši, čak i platna nasli- kana akrilnim bojama prožeta su svojevrsnom ‘akvarelnom razlivenošću’”, zapisala je u katalo- gu Ljerka Galic. (Maja Mozara) 56 MATICA ožujak/march 2013. NOVE ZBIRKE PJESAMA ADOLFA POLEGUBIĆA Kolajna dozrele lirike

Iz tiska su nedavno izašle dvije zbirke pjesama dr. Adolfa Polegubića. To su “Kolijevka od kamena”, u izdanju Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba te “Herbstspuren”, prva zbirka pjesama na njemačkome jeziku ovoga hrvatskog pjesnika s njemačkom adresom

rijetko ga atribuira pjesnikom kršćan- tica Kristina Kovačević, koja od djetinj- skoga nadahnuća. Kolijevka od kamena stva živi u Njemačkoj, gdje se školovala i nova je njegova zbirka – kolajna dozrele radi kao prevoditeljica u Mainzu. Zbirka, lirike, potvrda da u Adolfu Polegubiću objavljena u nakladi “BoD” – Books on imamo ne samo motivski i tematski ra- Demand (www.bod.de) iz Nordersted- znorodnog pjesnika, nego i liričara po- ta u Njemačkoj, podijeljena je u šest te- stojanog dara i zavidne vještine pjesnič- matskih cjelina: “U riječi”, “U bijelom”, kog umijeća.” “Tvoja blizina”, “C - kao ljubav”, “Plavet- Recenzentica i urednica zbirke Vesna nilo” i “Pred odlaskom”, a ukupno sadr- Kukavica istaknula je kako je zbirka pje- ži 65 pjesama. sama suvremenoga hrvatskog pjesnika s Adolfa Polegubića određuje se kao njemačkom adresom Adolfa Polegubića pjesnika kršćanskog nadahnuća sa snaž- Kolijevka od kamena autentična ljubavna nom emocionalnom odrednicom. U no- lirika. “Lirske minijature su razdijeljene voj zbirci su pjesme duhovnog, domo- u četiri cjeline, razapete između imagi- ljubnog i emocionalnog značenja, ali narne žene i domovine. Čitatelju se ta i one koje naglašavaju odvojenost od zamišljena os pokazuje kao snažno unu- svoga iskona te govore o prilagodbi na Adolf tarnje uporište pjesnikove samosvojno- novu sredinu u kojoj i iz koje pjesnik Polegubić sti. Zbirka stihova koja je pred nama ne- crpi novu inspiraciju. U zbirci su objav- prijeporna je cjelina, magično poetsko ljene nove pjesme, kao i nekoliko stari- Tekst: Uredništvo jedinstvo, jedna skladba – nježna poput jih uspješnica objavljenih u više hrvat- bjeline kolijevke od kamena.” skih antologija poezije. “Pjesme Adolfa dolf Polegubić je pjesnik, Polegubića zahvaćaju naše osjećaje, od- pastoralni teolog i novinar “HERBSTSPUREN” zvanjaju stvarnošću bivanja i ljepotom te glavni urednik mjeseč- Polegubićeve pjesme iz zbirke “Herb- prirode. Pođite tragovima jeseni i uroni- nog lista hrvatskih kato- stspuren” na njemački je prevela Hrva- te u dubinu sjećanja, radosti, ljubavi, do- ličkih misija i zajednica u movine, suza, molitve i tišine”, istaknula ANjemačkoj Živa zajednica u Fran- je recenzentica Ruža Kanitz. kfurtu na Majni. Dosad je objavio Adolf Polegubić do- jedanaest knjiga iz područja knji- sad je objavio pet zbir- ževnosti - poezije, pastoralne teo- ki pjesama na hrvatsko- logije, novinarstva i duhovnosti. me jeziku – Pripadati (1988.), Korablja (1991.), “KOLIJEVKA OD KAMENA” Tragovi (1999.), Boja pla- “Kolijevka od kamena” je Polegu- vetnila – Frankfurtski fra- bićeva peta po redu zbirka pjesama gmenti (2006.) i Kolijevka na hrvatskome jeziku. Zbirka, čijii od kamena (2013.). Objav- su recenzenti dr. Vladimir Lonča-- ljivanjeml zbirke pjesama na rević i Vesna Kukavica, podijeljenaa njemačkomen jeziku Polegu- je u četiri tematske cjeline: “U rije-- bićeveb pjesme sada su do- či”, “U bjelini”, “Tvoja prisutnost” i stupnes i ljubiteljima poezije “C - kao ljubav”. njemačkogan jezičnog pod- Dr. Lončarević istaknuo je u re-e- ručja.ru Q cenziji: “Činjenica da su Polegubi-i ćeve pjesme ušle u novije tematske an- ENG Adolf Polegubić, a Croatian poet living in Germany, recently published two new collections tologije duhovnoga pjesništva govori o of poetry. Cradle of Stone (Kolijevka od kamena) is published by the Croatian Heritage Founda- njegovoj temeljnoj angažiranosti i ne- tion of Zagreb, while Herbstspuren is his ﬁrst collection of poetry in German. 57 MATICA ožujak/march 2013. TORONTO: PREMIJERA BAJKE ‘PLAVA BOJA SNIJEGA’ AMATERSKOG KAZALIŠTA HISTERIONI U Torontu pada ‘plavi snijeg’

Nakon iznimno uspješne prošlogodišnje predstave Škrtičina, zagrebačke spisateljice i dramaturginje Marijane Nole, amatersko kazalište Histerioni ove godine izašlo je pred publiku satiričnom bajkom Plava boja snijega, književnika i pjesnika Grigora Viteza

Napisala: Lada Milić-Demarin Dajte mi Snimili: Mario Komparić i Rick King posebne naočari... rvatska amaterska ka- zališna grupa Histerio- ni, koja aktivno djeluje u Torontu već dvadesetak godina, sastoji se od Hskupine kreativnih ljudi, entuzijasta, starih i mladih zaljubljenika u kazalište, hrvatsku pisanu riječ i glazbu. U središtu djelovanja stoji njihova muza, karizma- tična i neumorna zagrebačka redateljica Nina Kleflin. Suradnja Nine Kleflin s Histerioni- ma započela je 2004. godine kao rezultat seminara Hrvatske matice iseljenika “Stvaramo kazalište”. Otad Nina i Histe- rioni uspješno postavljaju niz predstava: Črni mačak, Teštament, U ritmu srca, Ka- meni svatovi te gostuju na turnejama po Hrvatskoj, surađuju na kazališnim semi- PREDSTAVA NAMIJENJENA SVIMA i pjesnika Grigora Viteza. narima i radionicama. Ninina ljubav za Nakon iznimno uspješne prošlogodiš- Pisana za djecu, no namijenjena svi- kazalište, njezina profesionalnost, neis- nje predstave Škrtičina, zagrebačke spi- ma, ta je bajka svojom neobuzdanom crpnost ideja te ljudska neposrednost i sateljice i dramaturginje Marijane Nole, maštom, melodioznim stihom i duho- toplina naprosto su inficirali Histerione amatersko kazalište Histerioni ove go- vitošću potpuno osvojila torontsku pute su postali glavni pokretač i inspiraci- dine izašlo je pred publiku satiričnom bliku. ja njihova rada. bajkom Plava boja snijega, književnika A to se i očekivalo jer iznimna stva- ralačka snaga Grigora Viteza, najvećega General pisca hrvatske dječje poezije, govori svi- prijeti... ma. Njegov humor, naivnost i neobični protagonisti te njegovo jezično bogatstvo, neočekivane rime i forme mogu se usporediti još samo s djelima poznatoga američkog i svjetskoga dječjeg pisca, pjesnika i karikaturista, doktora Seussa. Kao u većini svojih priča u kojima nas upoznaje s neobičnim likovima koji žive na neobičan način, tako i u bajci Pla- va boja snijega Grigor Vitez oslikava liko- ve maštovitih karaktera i šaljivih imena kao što su: kralj Karaslav, mudrac Kač- kavalj, general Razbinos, princeza Kri- zantema, pastir Kaloper te jedini ‘nor- malni’ lik, dvorska luda. Kralja Karaslava, koji ima lude ideje i želi zapovijedati ne samo ljudima nego i 58 MATICA ožujak/march 2013. prirodom, uspješno glumi Branimir Pe- ne samo zastrašujućim, nego i smiješ- tošić. Potaknut i ohrabren još luđim od nim, a time i ljudskim. sebe, a to je mudrac Kačkavalj, on nare- Goranka Petošić igra stražara, a đuje da u njegovu kraljevstvu pada pla- Aranka Lengyel dvorsku ludu koja uop- vi snijeg, a svi oni koji budu tvrdili da je će nije luda, već dapače svojom pričom snijeg bijele boje bit će osuđeni na smrt. povezuje cijelu bajku i vodi nas ka sret- U ulozi mudraca Kačkavalja Branka nom završetku. Komparić ostvaruje do sada svoju najbo- Vrlo značajnu ulogu u predstavi igra- lju ulogu. Asketskim likom i bojom glasa, ju takozvani ‘ljudi u crnom’. Paralelno vještom maskom i velikim plaštem, pre- uz glavnu priču redateljica Nina Kleflin tvara se u starca mudraca čije apsurdne osmislila je kratke scene u kojima se po- ideje postaju zapovijed kraljevstva i iza- put bljeska pojavljuju u prvome planu zivaju grohotan smijeh publike. ‘ljudi u crnom’. Oni su čas kraljeve lude ideje, gljive ili cvjetajuće jele, čas ovce NEDOPUŠTENA LJUBAV kraljeva stada, čas pripitomljeni vuci ili Kao u svim pravim bajkama u središtu ptice, dvorjani ili narod. Oni oživljavaju priče je nedopuštena ljubav, ovaj put iz- scenu i daju joj dubinu i fluidnost. I baš među kraljeve kćeri, princeze Krizante- kao što je Marc Chagall u svojim djeli- me i pastira Kalopera. Princezu Krizan- ma slikao fantastične scene ispreplete- temu glumi krasna mlada glumica Varja ne slojevima uspomena iz djetinjstva i Bosiljevac koja svojom ljupkošću očara- egzotičnim cvjetovima, tako i ovdje ‘lju- va publiku. Krhka ali jaka, razmažena di u crnom’: Josipa Kloštranec, Marija ali uporna, graciozna ali odlučna, ona Martinović, Davor Štefan i Nebojša Ve- izgara u svojoj ljubavi za Kaloperom. A ličković, na sceni daju dodatni sloj ma- on, ne samo da je običan pastir, već i je- štovitosti i smijeha. dini lik koji razmišlja vlastitom glavom Pričuvaj se našeg generala i prepoznaje kraljevu ludost, prkosi mu MAŠTOVITI I ŠARMANTNI i uporno tvrdi da snijeg nije plave boje. KOSTIMI Nino Lelas u ulozi pastira svojim stasom Scena je jednostavna i jasna, bijeli šator je ginalnost, domišljatost i izrada detalja vlada scenom. magičan, pod njegovim krovom se odr- govore o njezinu nepresušnom talentu General Razbinos, koji vlada nasi- žava čarolija bajke, u njemu pada plavi i svježini ideja. ljem, smrtno je zaljubljen u lijepu kra- snijeg, a izvan šatora vladaju obični ljudi. Glazba koja prati bajku je izvorna i ljevu kćerku i stalna je prijetnja mladim Kostimi su maštoviti i šarmantni, melodiozna, rezultat vrlo uspješne su- ljubavnicima. Krešimir Bosiljevac sja- rađeni po zamisli zagrebačke kostimo- radnje između talentirane mlade glaz- jan je u ulozi sumanutoga, razjarenoga grafkinje Marije Šarić-Ban, a izradili su benice Luce Šarčanin te iskusnoga Du- i glupoga generala. On neartikulirano ih uz puno truda sami Histerioni. Maske, bravka Barača i Vesne Zlatić uz tekst viče, on lupa, on gestikulira i time do- scenografiju, perike i rekvizite osmisli- Srebrenke Bogović. vodi svoju ulogu do apsurda što ga čini la je i izradila Srebrenka Bogović. Ori- Predstava je bila maštovita, lepršava i smiješna. Dvorana je bila prepuna, uglav- Suđenje nom ‘stare’ djece koja se smijala Grigoru Kaloperu Vitezu svoje mladosti i njegovim nepre- sušnim stihovima. No, ovaj eksperiment s dječjom bajkom nije bio slučajan. Iako uz rizik, Histerioni su odlučili kako je vrijeme da, kao doprinos očuvanju hrvatskoga jezika i identiteta mladih u To- rontu, prvi put ponude publici predstavu za djecu. U pregovoru su s mnogim školama i planiraju izvesti niz predstava. Za Histerione to će biti pravi izazov i konačan ispit o uspjehu ove duhovite bajke Plava boja snijega. Q

ENG After last year’s very successful staging of The Miserrimus (Škrtičina), the Histerioni Croa- tian amateur theatre troupe of Toronto will pre- sent audiences an adaptation of writer Grigor Vitez’s satirical fairy tale The Blue Colour of Snow (Plava boja snijega). 59 MATICA ožujak/march 2013. FRA JOZO ŽUPIĆ: “GLAS IZ TUĐINE”  KRATKE PRIČE IZ ŽIVOTA HRVATSKIH ISELJENIKA KOJI ŽIVE ILI SU ŽIVJELI U BERLINU

Marin Uskrs Mrtvo je Novo Selo

ara je došla u Berlin 1970. godine, u mjesecu ovo Selo u Posavini prije nesretnog rata bilo je svibnju kao turist. Došla je posjetiti muža, a puno života. Lijepa priroda. Puno blaga. Ljudi s njom je došao i njezin sin Željko. Bilo mu su držali ovce, krave, konje, svinje. Bavili su se je pet godina, a Mari 26 godina. Prvi dani zemljoradnjom, ali to nije bilo dovoljno za obi- u Berlinu bili su joj teški. Bez svojih najbli- telji s mnogobrojnom djecom. Neimaština je žihM u ovome velegradu nije se znala snaći. Mislila je u sebi: Nmnoge natjerala u daleki, strani svijet. Prvi val odlazaka zbio “Ako odem u domovinu praviti papire, više se ne vraćam u se 14. studenoga 1968. godine. Išlo se masovno u Njemačku. Njemačku. Nemam nikoga svoga ovdje. Moji su svi na zapa- U prvoj turi krenulo je 150 djevojaka i mladića. Među njima du. Ja, muž i dijete ovdje u dalekom Berlinu.” Na osnovi svoje bila i Eva sa svojim bratom. Trebalo je pomoći roditeljima ga muža dobila je ofental. Nakon tri mjeseca, na dvije godi- koji su dali na svijet sedmero djece, a otac nije nigdje radio. ne. Odmah je počela raditi u Herti. Za tri mjeseca naučila je U srcu je bila želja otići jednu-dvije godine u Njemačku, ne- pričati ono najosnovnije. Imala je rječnik, a bila je mlada, pa što zaraditi, pa se opet vratiti svojima. Kad tamo, godina po je išlo lakše. Onda je čeznula za crkvom u kojoj se govori hr- godina i Eva je već 34 godine u Berlinu. Brat joj se vratio na- vatski jezik. Muž je nju i sina joj Željka odveo u Yorckstr., u kon 5 godina. crkvu sv. Bonifacija. Misu je govorio fra Anđelko. Taj se dan Neko vrijeme je radila u Slavonskom Brodu, a i brat joj, ispovjedila i to iskreno. U srcu je bila vesela što je bila kod ali je plaća bila mizerna. Krenuli su autobusom do Zagreba, a svete mise, što je čula hrvatsku riječ, a iz svoje župe našla je onda avionom do Berlina. Sve je platila tvrtka “Siemens”. Dje- dvije poznate gospođe. Uskrsnula je na novi život. Oslobodi- vojke su radile u “Siemensu”, a mladići na bauštelama. Pravili la se svega što ju je tištilo. Oprostila se od dijelova svoga sta- su dijelove za televiziju i telefone. Stanovali su u Simensovom roga bića koji su u tom trenutku umrli i za- željela je dobrodošlicu osnaživanju novoga bića koje je započelo putovanje prema više svjetlosti i slobode. Možda i vi prolazite u ovome trenutku poput Mare kroz takvo razdoblje. Dok god živimo, kretat ćemo se iz krize u krizu, a naše će se radosti smjenjivati s patnjama i tugama. Život je na ovoj zemlji satkan od promjena. Zapravo, živi smo jer se nepre- stance mijenjamo, a promjena uvijek sadr- žava i smrt i preporod. Upravo u trenutku dok čitate ove retke, stanice umiru i iznova se rađaju u svakom vašem organu i mišiću vašega tijela. Sjeme mora umrijeti kako bi iznikla biljka, a zrno pšenice mora umrijeti kako bi nastao kruh. Našoj su Mari u sva- kodnevici misli opet ponovno letjele u njezinu dragu crkvu Marijina Uznesenja u Tolisi gdje je primila svete sakramente od kršte- nja do vjenčanja. Vazda je mislila, vratit će se svojoj crkvi, svojoj majci, svojim najbliži- ma i najdražima, ali do danas još nikad. Evo dođe starost, bolest, mirovina i osta ovdje. “Čovjek snuje, a Bog određuje”, reći će Mara. Još jedan Uskrs u tuđini. Neka joj je sretan poput sreće koju je doživjela u iskrenoj is- povijedi u crkvi sv. Bonifacija.

60 MATICA ožujak/march 2013. Skupina “Oprez” domu. Šest djevojaka u jednoj sobi. Kuhinja je bila zajednička magnet za publiku i svatko je kuhao sebi. Radile su od sedam ujutro do 16 sati poslijepodne. U domu im je pomagala tumačica, a kod posla kupina “Oprez” postaje sve popularnija među Hrva- jedna naša predradnica koja je dobro znala njemački jezik. tima u Berlinu. Grupu čine Ivica Šarić, gitara i vokal, Na odmor su išle jedanput godišnje po tri tjedna. Rodila je i rođen 1978. u Uskoplju - BiH, a u Berlinu je trina- četvero djece. Došle su i bolesti. Tri puta je bila operirana, a est godina; Ivica Falamić, bas-gitara, rođen u Ber- da žalost bude veća, umire joj muž 18. prosinca 1986. godine. linu 1979; Igor Mihotović, bubnjevi, rođen 1977. u Zbog male djece i zbog čestih bolovanja, poslodavac joj daje SBerlinu, i Tomislav Orlović, gitara i vokal, rođen 1979. u Ber- otkaz koji ju je šokirao. Tako je nakon dvanaest i pol godina linu. Kada je riječ o glazbi uvijek nađu vremena za razgovor rada u Siemensu ostala na cesti. Nitko ju nije zaštitio. Ipak se i kažu: “Glazba nam je u krvi…” Počeli su marljivo vježbati u nađe i dobrih duša. Odgojiteljica u dječjem vrtiću, inače Au- rujnu 1997. godine, a već 6. travnja 2001. godine imali su pro- strijanka koja je voljela svu djecu bez razlike, pa i Evinu, šalje mociju CD-a i kasete. Sada u tajnosti pripremaju svoj drugi je u Rathaus (Vijećnicu) da se izjada šefici Vijećnice. Ova ju album. Već im dolaze ponude za gostovanja po Njemačkoj. je strpljivo saslušala. Dala joj formular. Ispunila ga je i prilo- Ponosni su na to. žila dvije fotografije. Trebala je neko vrijeme čekati odgovor. U početku su imali pred očima neke grupe u koje su se Često je telefonirala i pitala za rješenje. Čak je jednoga dana ugledali, kao što su Red hot Chili Peppers, Metallica, Azra… s najmlađom kćerkom pošla u Vijećnicu. Priznaju da su bili stidljivi za vrijeme snimanja albuma u Isplatilo se kucanje i traženje, po onoj uzrečici iz Biblije splitskom studiju kod Tomislava Mrduljaša. Nisu znali kako “Tko kuca, otvorit će mu se, tko traži, nalazi.” Šefica joj veli: se ponašati, ali su se ipak osjećali super među profesionalci- “Vidim da želite raditi. Evo vam adresa jednoga vrtića.” U vr- ma: Mladenom Magudom, Nenadom Begom, Vesnom Ivić i tiću otvoreno govori odgojiteljici: “Ne znam dobro njemački, Remijem Kazinottijem. Pjesme njihova CD-a, koji nosi na- ali puno razumijem.” Odgojiteljica će njoj: “Nije važno. Važno slov “Tajni san”, ljubavne su. Naslovi su: “Tajna ljubavi”, “Ona”, je da dobro radite svoj posao.” Primila ju je kao pomoćnicu u “Anica”, “Kad te nema”, “Pogledaj u mene”, “Sretan rođendan”, kuhinji i tako je ostala sve do danas. Svi su s njom zadovoljni, “Sva- kodnevni san” i “Kraljica sna”. a i ona sa svima. Jedina je strankinja. Za To su pjesme za srce i dušu. U Božić naprave zajedničko slavlje. Čista- njimanj ima puno rocka, balade, čice, kuharice, odgojiteljice zajedno slave fanka,faf jazza i popa. Božić. Sve donesu od kuće dovoljno jela i Uz glazbu imaju i svoja za- pića. Uključe kasete s božićnim pjesmama nimanja.ni Ivica Šarić je kon- i vesele se kao velika obitelj. Bilo je to dvi- struktivnist tehničar. Radi te- jetisućite godine. Novo Selo je pusto. Same žakža posao na bauštelama, i to ruševine su u njemu. Crkva Srca Isusova odo šest ujutro do šest nave- vrlo oštećena. U selu Donje Močilo crkva čer.č Kad se vrati s posla nešto sv. Ante srušena. Mnoge kuće srušene. Po pojede,p tušira se i eto ga, na jednoj čatrnji mogla se orijentirati gdje joj probi.p Želio bi puno vježbati je bila rodna kuća koje više nema. Susre- i svirati, ali ne može od umo- la je samo jednu susjedu s kojom je odra- ra.r Ivica Falamić ima zanat sla. Došla i ona posjetiti rodni kraj. Selo je elektroničara,e i uz to još ide mrtvo. Sve je spaljeno. Lijepa priroda sva u u školu, a radi u jednoj tvrt- crnini. Eva misli da tu više života neće biti. ki.k Sretan je ako ima vremena Željela bi se vratiti. Poput mnogih Posav- zaz sviranje. Igor Mihotović ljaka, tuguje za rodnom grudom. Sretna je jej konobar. Tomislav Orlo- što ima svoj posao i stan u Berlinu. I dalje vićv radi na kompjutorima. će se boriti. Ima četvero unučadi, tri unu- Popravlja,P programira i ide ka i jednu unučicu. Živi za djecu i unučad. u školu. Obećaju sva četvo- Oni su joj radost i žalost. rica nove uspjehe.

61 MATICA ožujak/march 2013. GOVORIMOG O V O RIR I M O HHRVATSKIRVA Nepotrebno osiromašivanje hrvatskoga jezika rvatski jezik, pa sukladno tomu i značenju. Zbog toga se glagolski pridjev napet normirani hrvatski književni jezik počeo rabiti u sukladnom prenesenom znače- pripada skupini jezika s bogatim nju, pa se npr. može reći da su nekomu nape- gramatičkim sustavom, tj. sustavom ti živci, što znači da je netko živčan, nervozan. s velikim brojem gramatičkih obli- Isto se tako može reći napet razgovor, u znače- Hka imenica, pridjeva, zamjenica, brojeva, glagola, a nju: razgovor među ljudima koji imaju jako ra- dijelom i priloga. Upravo ta brojnost oblika prido- zličite stavove, prijedloge, mišljenja. Također se nosi jasnoći iskaza, a u međusobnim odnosima dvi- u prenesenom značenju rabi i prilog napeto u ju riječi nerijetko isključuje nepotrebnu višeznač- značenju vrlo pozorno, npr. napeto slušati (ne- nost pojedine riječi. Međutim, živimo u vremenu koga ili nešto), ili napeto gledati (npr. neki film). u kojem primitivni jezik ulice, osiromašena leksi- Piše: Sanja Vulić Na osnovi takve uporabe priloga, i pridjev napet ka i gramatičkih oblika, postupno sve zamjetnije dobio je preneseno značenje uzbudljiv, ali samo prodire u naš normirani jezik, posebice u medijima. Jedan od kada se odnosi na umjetnička djela, natjecanja i sl. Tako se npr. vrlo očitih primjera takovoga osiromašenja jest nepotrebna može reći napet film (u značenju uzbudljiv film), napeta rad- uporaba glagolskoga pridjeva napet u značenju za koje već nja (u značenju uzbudljiva radnja nekoga književnoga djela, postoji prihvaćena riječ u normiranom jeziku. filma i sl.), napeta utrka i sl. Ne može se međutim u normira- Naime, od glagola napeti (se) imamo glagolski pridjev tr- nom hrvatskom književnom jeziku pridjev napet rabiti u zna- pni s tri oblika (za tri gramatička roda) u jednini (napet, na- čenju uzbudljiv kada se odnosi na osobu. To znači da može- peta, napeto) i tri u množini (napeti, napete, napeta). Temeljno mo reći napet muškarac u značenju nervozan muškarac, ali ne značenje toga pridjeva jest: koji je jako zategnut preko neče- možemo reći napet muškarac u značenju uzbudljiv muškarac. ga, npr. napeta jedra ili napete žice (npr. na nekom gudačkom U jeziku ulice u novije se vrijeme poglavito čuje: on(a) mi je glazbalu). Po uzoru na takve primjere kaže se za čovjeka koji napet(a) u značenju on(a) mi je zanimljiv(a), uzbudljiv(a). Iz vrijedno radi (u smislu tjelesne aktivnosti) da je napeo miši- jezika ulice ta pogrješna uporaba sve više prodire u jezik me- će. U prenesenom se značenju glagol napeti, odnosno pripa- dija na različite načine, pa i u diskursu normiranoga književ- dajući mu glagolski pridjev rabi u različitim frazemima, pa se nog jezika. Takva višeznačnost pridjeva napet zaista je nepo- npr. za onoga tko nešto vrlo pozorno sluša može reći da ima trebna. Kao što možemo reći za čovjeka da je ljut i srdit, a za napete uši. Frazem napeti nos rabi se u značenju uvrijediti se, papriku samo da je ljuta, ali ne i srdita, isto tako za film mo- a frazem napeti rep u značenju uzoholiti se. Temeljno znače- žemo reći da je napet i uzbudljiv, a za čovjeka u tom značenju nje izraza napeti pušku jest: zategnuti okidač na pušci. Na te- samo da je uzbudljiv, dok izraz napet čovjek ima posve dru- melju toga nastao je usporedbeni frazem napet kao puška u gačije značenje. Značenjsku zbrku iz primitivnoga jezika uli- značenju jako napet, jako uzrujan. Taj je frazem u suglasju s ce koji osiromašuje rječnički fond ne treba prenositi u nor- još starijim usporedbenim frazemom napet kao luk, u istom mirani hrvatski književni jezik.Q

PREDSTAVLJENE DVIJE KNJIGE vati u Boki kotorskoj domicilno pu- tema posvetio se jer ga je fascinirala ĐURE VIDMAROVIĆA čanstvo, danas autohtona nacionalna židovska književnost, jezik i kultura, a ZAGREB - Hrvatski književnik, povje- manjina, te opisuje i dokazuje da je po- osobito njihovo rodoljublje i domolju- sničar i dijasporolog Đuro Vidmaro- vijest Hrvata Boke kotorske neodvojiv blje. No, posebnu pozornost usmjerio vić predstavio je u Matici hrvatskoj u dio povijesti hrvatskog naroda”, rekao je na istraživanje cionizma, koji naziva Zagrebu svoje dvije knjige književno- je Janović. Knjiga je izašla u izdanju “fenomenom židovskoga nacionalno- povijesnih promišljanja “Hrvati Boke nakladnika Hrvatske krovne zajedni- nacionalističkog pokreta”. Istražujući kotorske kroz povijest (sjećanja i za- ce Dux Croatorum iz Tivta. i pišući teme vezane uza Židove, po- boravi)” i “Hrvatsko-židovske teme”, u O knjizi “Hrvatsko-židovske teme” kušao je utvrditi i kakvi su bili odnosi kojima se bavi problematikom Hrvata govorila je znanstvenica Ljiljana Do- Hrvata i Židova prije Drugoga svjet- kao manjine. brovšak, koja je naglasila kako se Vid- skog rata. Tim se temama bavi i u svo- Knjigu “Hrvati Boke kotorske kroz po- marović pitanjima joj novoj knjizi, objavljenoj u izda- vijest (sjećanja i zaboravi)” predstavio hrvatsko-židovske nju hrvatskoga nakladnika Spiritus je u Boki rođeni hrvatski znanstvenik problematike bavi Movens. Riječ je o sku- Zvonimir Janović, koji je rekao kako je otprije, a pisao je i pu objavljenih rado- riječ o originalnom, osebujnom i za- radove na židovske va i proširenih prilo- nimljivom prikazu političkih, gospo- teme u hrvatskim i ga koje je Vidmarović darskih i kulturnih događaja te života i u izraelskim časopi- objavljivao samostal- položaja hrvatskoga naroda u Boki ko- sima. no ili u koautorstvu u torskoj kroz povijest i danas. Kako sam kaže, izu- raznim časopisima i “Autor u toj knjizi naglašava da su Hr- čavanju židovskih novinama. (Radio Dux) 62 MATICA ožujak/march 2013. Prekrasna Hrvatska okom fotografa Zagreb, Gornji grad Snimio: Filip Lučin (više fotograﬁja prekrasne Hrvatske pogledajte na www.ﬁliplucin.com)

Gornji grad ili Gradec je povijesna jezgra grada Zagreba. Od srednjeg vijeka pa sve do 19. stoljeća činila je zajedno s Kaptolom središnje područ- je grada Zagreba. Trg sv. Marka je glavni trg Gornjega grada, nekad mjesto trgovanja, a danas političko sjedište Hrvatske, sa zgradama Hrvatskoga sabora, Vlade i Gradske skupštine. Na Gornjem gradu nalazi se i puno galerija i muzeja. Od zidina i gradskih vrata koje su nekad opasavale Gornji grad ostala su samo Kamenita vrata. Ovdje su još i poznate kule - Popova kula u kojoj je zvjezdarnica te kula Lotršćak koja je i vidikovac, a poznata je i po tome što iz nje grički top svakog dana pucnjem označava podne. CRORAMA

Zagonetni dječak u hrvatskim kinima

Goranov vijenac Branku Čegecu Goranov vijenac za cjelokupni pjesnič- ki doprinos ove godine dobio je pjesnik Branko Čegec, a dobitnik nagrade Goran za mlade pjesnike je Stipe Odak za rukopis “Trobojno bijelo”. Goranovo “Zagonetni dječak”, još jedna detektivska filmska priča o neustrašivom i do- proljeće ove godine obilježava tri zna- mišljatom Koku nastala po romanu Ivana Kušana, nedavno je krenula u re- čajne godišnjice: 100 godina rođenja dovitu kinodistribuciju. - Jako sam zadovoljan filmom ‘Zagonetni dječak’. Ivana Gorana Kovačića, 70 godina nje- Nadmašio je mog Koka u mnogim stvarima, napet je i dinamičan, a po re- gove smrti te 50 godina neprekinutog akcijama publike mogu zaključiti da se i mnogima svidio - rekao nam je za- trajanja Goranova proljeća, najvažni- četnik projekta Koko na velikom platnu Daniel Kušan, čiji je film Koko i duhovi je i najstarije pjesničke manifestacije pogledalo gotovo sto tisuća gledatelja. u Hrvatskoj.

Film “Halimin put” Arsena Antona Ostojića osvojio je Grand Prix na 29. Halimin put međunarodnome filmskom festivalu u gradu Monsu u Belgiji, jednom osvojio Grand od najznačajnijih filmskih festivala u toj državi. Uz Grand Prix za najbo- Prix u Belgiji lji film festivala, glumica Alma Prica osvojila je nagradu za najbolju glumicu, a poseban žiri fondacije Ci- nefemme iz Bruxellesa dodijelio je Ostojićevu filmu nagradu za najbolje ostvarenje u programu. Ostojić je rekao kako je odluka o nagradama dočekana iskrenim pljeskom, a film je popraćen izvrsnim reakcija- ma publike i žirija. Prema obrazlo- ženju fondacije Cinefemme, taj “ve- ličanstveni film o ženama i njegova poetska izvedba izabran je u služ- benoj konkurenciji između dvanaest projekata, a kazuje univerzalnu priču o pobjedi ljubavi nad besmi- slenošću rata”.

64 MATICA ožujak/march 2013. Rekonstruirana Bitka za Samobor

Na samoborskoj livadi Vugrinščak, podno staroga grada Sa- mobora, osmi put zaredom održan je srednjovjekovni sajam i upriličena je “Bitka kod Samobora” između vojske kra- ljice Elizabete i poljskog kralja Vladislava Jagelovića. Bitka je održana pred mnoštvom znatiželjnika, koji su tijekom dana mogli posjetiti i srednjovjekovni sajam. Nakon bučne i va- trene bitke, posjetitelji ove manifestacije mogli su uživati u kuhanoj kaši u zdjelama od kruha, spremljenoj po starom receptu ili u drugim delicijama koje su se nudile na sred- njovjekovnome sajmu. Zagrebu nagrada za mobilnost Prošlogodišnji program Europskoga tjedna mobilnosti Grada Zagreba, u kojemu je najzastupljeniji bio projekt PARKiranje, dobitnik je glavne nagrade za mobilnost (Mobility Award), dodijeljene na svečanosti održanoj u Bruxellesu. Cilj izbora bio je nagraditi lokalne vlasti za postignuća ostvarena u području osvješćivanja javnosti o održivim načinima prijevoza u gradskim sredina- ma te poticanja građana na kretanje i aktivne životne stilove kako bi se poboljšala opća kvaliteta života. Na- gradu su primili predstavnici Grada Zagreba i agencije “EX-ALTO”, koja je u suradnji s tvrtkom “Coca-Cola HBC Hrvatska” provodila projekt PARKiranje. Opsada u Münchenu zbog Ivice i Janice Hrvatska je svoju prisutnost na ovo- godišnjemu turističkom sajmu u Münchenu osnažila angažmanom Ivice i Janice Kostelić. Kako javljaju iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ), činjenica da su najpoznatiji člano- vi skijaške obitelji bili na štandu rezultirala je iznimno dobrom posje- ćenošću. Ivica i Janica družili su se i fotograﬁrali s posjetiteljima, a o njihovu boravku na sajmu izvijestili su i mnogobrojni njemački mediji. “Hr- vatski štand bio je pod pravom op- sadom njemačkih obožavatelja koji su strpljivo iščekivali njihov dolazak i početak dijeljenja autograma”, stoji u priopćenju HTZ-a.

65 MATICA ožujak/march 2013. Naša Kuhinja Priprema: Marija Hećimović Uskrsni običaji

ČuvanjeČ tradicijskihd k h vrijednosti u uskrsnim običajima prenosi se uspješno već stoljećima. Ovim našim prilogom podsjetit ćemo vas na te stare običaje, djetinjstvo i tradicionalna uskrsna jela kojima se svi veselimo i pamtimo ih, poput nezaboravnoga uskrsnog doručka. Posljednje pripreme za Uskrs, kako duhovne tako i one praktične, obavljaju se u Velikom tjednu, od Cvjetnice do Uskrsa. Na Cvjetnicu se odlazilo na misu i posvećivale grančice cica- maca, te običavalo umivanje djevojaka u vodi u kojoj su bile latice nekoga proljetnog cvijeća. Posebno mjesto ima i Veliki petak kada se obvezno postilo, nekada se dan proveo na kruhu i vodi ili raznim tijestima s makom ili orasima, dok se danas jede riba. Na Veliku subotu bile su završene sve pripreme za Uskrs. Pekao se kruh, kuhala se šunka, šarala su se jaja, čistile su se kuće i dvorišta, a djeca su pripremala gnijezda od svježe ubrane trave u koja će im zeko ostaviti poklone. Posebno pažljivo pripremala se košara s jelom za uskrsni doručak, koja se nosila na posvetu u crkvu na ranu jutarnju misu. Tu je bilo kruha ili pletenica, kuhane i pečene šunke, kuhane kobasice, pisanica, mladog luka i hrena. Nakon posvete jela, sve je bili spremno za uskrsno slavlje. S ova dva recepta želimo vam pomoći u pripremi tradicijskih jela.

PLETENICA Sastojci: 1 kvasac s malo toplog mlijeka, žličica šećera i brašna 3 dcl mlijeka 1 dcl ulja žlica soli 1 jaje ½ kg brašna PRIPREMA Staviti kvasac s mlijekom, brašnom i šećerom da se diže na to- plome. U zdjeli s brašnom zamijesiti mekše tijesto dodavanjem KUHANA ŠUNKA kvasca, mlijeka, ulja, jaja i soli. Dobro izrađeno tijesto staviti na Jedan dan prije kuhanja staviti šunku u vodu kako bi ispustila toplo mjesto da se diže. Kad se tijesto lijepo diglo, istresti ga na višak soli. Prije kuhanja dobro je oprati i staviti u veliku posu- radnu ploču posutu brašnom i razdijeliti na tri jednaka dijela. du te uliti hladnu vodu da pokrije šunku. Dodati u vodu i suhu Od svakoga uvaljati dugačku traku, sve tri trake pri vrhu spoji- kobasicu. Neka šunka lagano kuha onoliko sati koliko je teš- ti i isplesti pletenicu, ostaviti je ravnu ili smotati u krug i staviti ka. Kobasicu izvaditi ranije da se ne raskuha. Na kraju, kada se u podmazani i brašnom posuti lim. Namazati razmućenim žu- izvadi i šunka, dodati jaja da se kuhaju u toj vodi kako bi popri- mancem. Pustiti da se još kratko diže u limu pa staviti peći na mila ﬁne mirise od šunke i kobasice. (Priprema traje oko 1 sat.) 200 C oko 30 min. IZ ŠPORTA

JEDAN OD NAJVAŽNIJI GOLOVA U MODRIĆEVOJ KARIJERI Nogometaši Real Madrida izborili su plasman u četvrtfina- le Lige prvaka nakon što su u uzvratnom dvoboju osmine finala na Old Traffordu pobijedili Manchester United 2 : 1. Naš Luka Modrić ušavši u igru u 57. minuti ubrzao je igru ‘Kraljevskog kluba’, a u 66. minuti sjajnim je udarcem s 25 metara zatresao mrežu engleskog sastava izjednačujućim pogotkom na 1 : 1. Taj pogodak okrenuo je situaciju na trav- njaku te Realu trasirao put prema četvrtfinalu, što je pogotkom potvrdio Cristiano Ronaldo. - Vjerojatno je ovo jedan od najvažnijih pogodaka u mojoj karijeri i silno sam sretan zbog njega. No, sretan sam i zbog naše pobjede i činjeni- ce što smo prošli dalje - rekao je Modrić poslije utakmice. SPLIT: U DERBIJU POBJEDA DINAMA U zaostalom susretu 21. kola Prve HNL Dinamo je kao gost na Poljudu pobijedio Hajduk s 2 - 1 (2 - 1). Strijelci su bili: 0 - 1 Krstanović (11), 1 - 1 Jozinović (42) i 1 - 2 Ibanez (43). Pred 25.000 gledatelja sudio je Bebek iz Rijeke. Susret se trebao igrati u nedjelju, ali je morao biti odgođen za tri dana zbog poplavljenog terena. Ovom pobjedom vodeći Dina- mo povećao je svoju prednost u odnosu na drugoplasira- nog Hajduka na 11 bodova. Dinamo ima 47 bodova, Haj- duk 36, koliko ima i treća Lokomotiva. Slijede Split i Rijeka s po 33 boda, te Slaven Belupo s 32. “Hajduk je želio pobje- du, ali na žalost nismo imali sreće da osvojimo makar jedan bod. Žao mi je zbog publike i naših navijača koji su ispuni- li Poljud”, rekao je Krstičević. Odbio je komentirati događaj iz 80. minute kada je nakon Sušićeva udarca lopta pogodi- la ruku Dinamova nogometaša Vrsaljka, ali sudac nije do- sudio niti jedanaesterac niti je Vrsaljku pokazao žuti karton koji bi značio njegovo isključenje iz igre jer je već bio dobio jedan žuti karton. ACO PETROVIĆ PODNIO OSTAVKU U CEDEVITI Trener hrvatskoga košarkaškog kluba Cedevite Aleksandar Petrović podnio je ostavku nakon poraza od Partizana (76 : 77), nakon kojeg se Cedevita oprostila od plasmana na Fi- nal Four. Nakon odlaska Božidara Maljkovića i preuzimanja momčadi, svi Petrovićevi pokušaji da podigne momčad i odvede je na pobjedničke staze bili su neuspješni i na kraju je razlaz bio neizbježan.

ČILIĆ PAO NA 12. MJESTO ATP LJESTVICE Najbolji hrvatski tenisač Marin Čilić pao je jedno mjesto na najnovijoj ATP ljestvici i sada je 12. tenisač svijeta, dok je Ivanu Dodigu dobar nastup na turniru u Delray Beachu, gdje je stigao do četvrtﬁnala, donio napredak od dva mjesta, sa 62. na 60. Napredak od dva mjesta ubilježio je i An- tonio Veić koji je sada 127. tenisač svijeta, a Ivo Karlović je skočio sa 150. na 143. poziciju. Nikola Mektić je, međutim, pao i to 17 mjesta i sada je 267. 67 MATICA ožujak/march 2013.